disko generacija.spremno za print...

AN�I LEBURI� RENATA RELJA TINA BOŽI�

Disko generacija: sociološka istraživanja no�ne zabave mladih

�

�

�

�

�

Split, 2007.

Nakladnik Sveu�ilište u Splitu Filozofski fakultet

Za nakladnika

Josip Milat, dekan

Biblioteka Suvremena istraživanja

Knjiga br. 2.

Recenzentice Mirjana Siriš�evi�

Maja Ljubeti�

Lektorica Jadranka Nemeth-Jaji�

Grafi�ka obrada

Renata Relja

Dizajn naslovnice Baldo Leburi�

Tisak

Redak, Split

CIP - Katalogizacija u publikaciji SVEU�ILIŠNA KNJIŽNICA U SPLITU UDK 316.728-053.6(497.5) 316:379.8>(497.5) LEBURI�, An�i Disko generacija : sociološka istraživanja no�ne zabave mladih / An�i Leburi�, Renata Relja, Tina Boži�. - Split: Filozofski fakultet Sveu�ilišta, 2007. - (Biblioteka Suvremena istraživanja ; knj. 2) Na CD-u se nalaze prilozi sa grafikonima. - Bibliografija. - Summary ; Riassunto. ISBN 978-953-7395-03-02 1. Relja, Renata 2. Boži�, Tina I. Mladež -- Životni stilovi II. Slobodno vrijeme -- Mladež -- Hrvatska 470308046

ISBN 978-953-7395-03-02

Studija se objavljuje u tiskanom i elektroni�kom obliku na službenoj web stranici Filozofskog

fakulteta u Splitu, te na CD-ovima, prema odluci br. 847/07 donesenoj na sjednici Znanstveno-nastavnog vije�a FF Splita dana 19. ožujka, 2007. godine.

�

�

SADRŽAJ

Str. Predgovor..................................................................................................5 1. Uvod: Mladi kao potroša�i i/ili tvorci novih tržišnih trendova

(Renata Relja) ....................................................................................7 2. Metodološki aspekti istraživanja (An�i Leburi�) 2.1. Istraživa�ki pristup i hipotetski kontekst .........................................17 2.2. Istraživa�ko uzorkovanje i komparativni pristup .............................30 3. Diskoteka kao specifi�an prostor zabave mladih krajem

drugoga tisu�lje�a (An�i Leburi�, Renata Relja) .........................35 3.1. Motivacijsko-komunikacijska paradigma novih oblika disko

zajedništva..........................................................................................42 3.2. Planiranje provoda: o�ekivanja, izazovi i zablude ...........................55 3.3. U�inci zabave kao transformacije obiteljskog života ......................75

4. Disko ponašanje mladih – podložnost promjenama

(Renata Relja, Tina Boži�) ..............................................................89

4.1. Individualna zna�enja i posljedi�ne manifestacije ponašanja mladih ...............................................................................95

4.2. Promjene u mladena�kim životima ................................................100 5. Zaklju�ak: No�na zabava mladih - kultura sutrašnjice

(An�i Leburi�) ...............................................................................105

6. Literatura..........................................................................................113

7. Metodološka i empirijska arhiva 7.1. Anketni (pismeni) upitnik iz 2006. godine .....................................125 7.2. Tabli�ni komparativni prikazi empirijskih (anketnih)

podataka iz 1998., 2001. i 2006. godine .......................................131 7.3. Grafi�ki komparativni prikazi istraživa�kih rezultata ....................131

Sažetak – Summary – Riassunto .......................................................132 Bilješka o autoricama .........................................................................138

��

Predgovor

Po�etkom tre�ega tisu�lje�a kao da nas opsjeda pesimisti�na

(rezigniraju�a) vizija mladena�kih kultura (medijske, glazbene), kao i

zabave mladih, te njihova korištenja slobodnog vremena. Nerijetko se u

javnosti raspravlja o slabostima mladih, opadanju njihove kulturne razine,

o propasti nekih progresivnih subkultura i sl. Zato neki u mladena�kim

kulturama vide sofisticiran potroša�ki proizvod, pa im nude na tržištu

razne kvazi kulture, šarolikoga sadržaja, od mode do raznoraznih drugih

stilova života.

Potaknute smo bile Sartreovom mišlju da je kultura ogledalo

�ovjekova vlastitog ja, pa se �ovjek u njoj ogleda i prepoznaje. Uostalom,

svaki pojedinac, pa tako i svaka mlada osoba može stvoriti svoju vlastitu

kulturološku predstavu. Treba li mu za to tutor ili samo savjetnik,

usmjeravatelj?! Ne traže li mladi danas u svojoj zabavi i šire u kulturi:

stvaralaštvo, usavršavanje, moralnu i eti�ku odgovornost, ponekad i

politi�ki angažman?!

Kreiranje civilnog sektora, rad u nevladinim udrugama,

obrazovna trka i užurbanost u izgradnji društva znanja, mladi �e

iskazivati kao vlastitu orijentiranost utoliko ukoliko im odrasli budu

otvarali prostore koje su prethodno rezervirali isklju�ivo za sebe.

Ipak, kulturni koncept nije nužno svoditi samo i isklju�ivo na

intelektualni koncept, kao što se to godinama u Hrvatskoj radilo. Tako je

sve ono što je bilo kulturno ili vezano uz kulturu, automatski bilo

rezervirano za finije, bogatije, pametnije, posebnije... Upravo smo zbog

��

toga u našem empirijskom istraživanju zabave mladih bile potaknute

tezom da je nužno kulturu mladih prepustiti njima - omogu�iti mladima

da se pronalaze u svojoj zabavi, da se traže, da budu kreativni, da teže za

univerzalnim, da nadilaze sami sebe, da postaju altruisti�niji, veliko-

dušniji, osjetljiviji, skromniji, brižniji, možda i nespokojniji, ali skloniji

ljubavi, bez ograda i tabua, pa i prema drugom ili istom spolu, prema

životinjama i biljkama…

Autorice, u Splitu, 2006.

�

�

�

��

7

1. Uvod: Mladi kao potroša�i i/ili tvorci novih

tržišnih trendova (Renata Relja)

Disko zabava postaje sve zanimljiviji sociološki fenomen. O tome

svjedo�i najnovija europska literatura. Primjetni su autori koji su

prepoznavali ovaj vid zabave mladih, sustavno ga istraživali, adekvatno

empirijski prepoznali i znanstveno utemeljili (Andreoli, 1997a, b;

Bricolo, 1996; Cantoni, 1997, 1998; Carli, 1996; Chatterton & Hollands,

2003; Cristofori, 1996; Critcher i dr., 2001; Derni, 1997; Dyer, 2002;

Gatti, 1998; Gilbert & Pearson, 1999; Lapassade, 1996; Miheljak, 2002;

Morcellini, 1992; Prodi, 1996; Torti, 1997 i drugi).

Zna�aj istraživanja disko zabave argumentira se �injenicama,

kako primjerice u Italiji, moderne diskoteke mogu tjedno zaprimiti od tri

do pet milijuna mladih, te postojanjem oko 6.000 lokala tipa diskoteke ili

no�nog kluba, koji zapošljavaju otprilike 90.000 osoba (Acierno, 1997,

41-42). Diskoteke zapravo postaju najrasprostranjenije mjesto okupljanja

mladih Talijana, o �emu svjedo�i istraživanje IARD-a,1 provedeno u

Italiji tijekom zime i prolje�a 1996. godine, kada je te prostore posjetilo

više od 8 milijuna mladih (Torti, 1997, 215). Sli�no svjedo�e i neki drugi

istraživa�i u istraživanjima novijeg datuma (Dyer, 2002; Gilbert i

Pearson, 1999).

Kultura mladih doživljavala je svoje transformacije razli�itog

intenziteta, postaju�i plodno tlo iskomercijaliziranim skupinama

1 IARD (Institut za društvena istraživanja) - Istituto di Ricerca S.c.r.I., Milano, Italija.

��

8

proizvo�a�kih marki i artikala koji su služili za ostvarenje posebnih

potreba unutar slobodnog vremena. Kultura mladih u suvremenom

društvu sve više poprima obrise mješavine potreba za izražavanjem

osje�aja na jednoj i rafiniranih marketinških strategija na drugoj strani

(Grossegger i Heinzlmaier, 1997, 83).

Zna�enje komercijalnog aspekta kulture mladih, u koji ubrajamo i

njihovu zabavu kao specifi�nu komponentu, nije za podcjenjivanje. To je

vidljivo iz svakodnevnih sve osmišljenijih ekonomsko-propagandnih

reakcija onih koji s njima izravno posluju. Mladi su upravo ona kategorija

koja determinira nove društvene uvjete i marketinške „megatrendove“. U

njima oni koji su prilago�eniji zahtjevima sve rafiniranijeg tržišta,

posjeduju i prosperitetnije izglede za budu�nost. Zna�aj takvog tržišta

namijenjenog mladima ne predstavlja nekakav demografski segment niti

puku protutežu na tržištu namijenjenom starijoj dobnoj populaciji. Rije�

je o sve zna�ajnijem gospodarskom prostoru koji se uspijeva nametnuti

najturbulentnijoj grupi stanovništva koja je u novije doba po�etkom

tre�eg tisu�lje�a, pokreta� nekih društvenih promjena. Polovicom 90-ih

godina prošlog stolje�a mladi su transformirali odnose u kupovini i u

potrošnji, postaju�i sve prisutniji tvorac tada novih megatrendova

(Grossegger i Heinzlmaier, 1997, 84).

Mladi su svoju posebnu društvenu ulogu ostvarivali

vrednovanjem odre�enih marki i trendova. Tako u jednoj studiji iz 1993.

istraživa�i konstatiraju kako je za 68% mladih važno znati što je „in“;

njih 54% kupuje ono što je novo na tržištu, a 71% vrednuje više odje�u za

slobodno vrijeme koja je u modi. Ve� 1995. upu�uje se na novi trend

��

9

me�u mladima s parolama o „rastu�oj spremnosti za sudjelovanje,

remoraliziranju, „o rastu�oj politi�koj kompentenciji“ i resolidariziranju.

Ovdje je mogu�e uo�iti kako su JA-vrijednosti ego-ere osamdesetih

oslabjele, te je na snazi njihovo poja�ano kombiniranje s MI-

vrijednostima kao što su solidarnost, politi�ki moral, ekološka svijest…

Za razliku od medija i nekih politi�kih institucija koje su pružale sliku

mladih kao nepokretnih, hedonista i nesolidarnih, neke tvrtke i marke

daju sasvim druga�iju sliku i upu�uju na novi trend. U tom svjetlu

prilago�avaju i svoju komunikaciju i proizvodnu politiku s o�itim

uspjehom (Grossegger i Heinzlmaier, 1997, 88).

Istovremeno s nazna�enim trendovima, Horx mladima osporava

njihovu „avangardnu ulogu“ u kulturi, argumentiraju�i svoje stajalište

�injenicom da se kultura mladih uop�ila i globalizirala do te mjere da je u

svakodnevnoj kulturi ve�ine starijih dobnih skupina postala op�im

dobrom. Time joj se automatski oduzima obol avangardnog predvodnika

društvenih promjena. U sklopu prou�avanja nazna�enih trendova autor

isti�e kako su danas zanimljiviji miljei kojima se nove kulturološke forme

ponašanja tek po�inju izgra�ivati (Neuen Kulturmittelschichten; Neuen

Alten). To su tzv. nove trendovske grupe mladih (prema Grossegger i

Heinzlmaier, 1997, 88).

Zanimljiva su i istraživanja �iji nalazi pokazuju da adolescenti

štede manje negoli bilo koja druga dobna skupina, što ih �ini posebno

atraktivnom tržišnom metom. Izgleda kako �itav novac kojim raspolažu, i

koji nije bezna�ajan, biva utrošen na kupovinu pretežno u slobodnom

vremenu (Steinberg, 1993, 237).

��

10

Tako se godišnji potencijal potrošnje dobne skupine od 12 do 21

godine procjenjivao na cca 30 milijardi DM, a ako bi se sakupio prosje�ni

džeparac svih mladih u dobi od 10 do 18 godina, to bi rezultiralo

zapanjuju�om svotom od više od 3 milijarde šilinga godišnje (Grossegger

i Heinzlmaier, 1997).

Jedno od zna�ajnih mjesta gdje se slijeva glavnina novca kojim

raspolažu tinejdžeri �ine upravo diskoteke. Tako je no�na zabava u vrlo

kratkom vremenu zadobila glavnu ulogu i društveni, a posebno

gospodarski zna�aj u ovom široko ome�enom prostoru zabave.

Zbog golema interesa za ovakvim vidom zabave u susjednim

europskim zemljama iniciran je cijeli niz konkretnih društvenih akcija u

smislu osiguravanja, kapacitiranja disko prostora iz sigurnosnih razloga,

te osnivanja raznih ureda (poduze�a) s to�no odre�enim prioritetnim

zadacima u ovom prostoru društvenog djelovanja,2 a sve s ciljem

uklanjanja ili saniranja uo�enih ozbiljnijih negativnih društvenih

posljedica.

2 Jedan od utjecajnijih europskih primjera je osnivanje ureda SILB-a (Associazione Imprenditori Locali da Ballo), iz kojeg se, izme�u ostalih, pruža �lanicama konkretna pomo� u razli�itim poslovima vezanim uz svijet zabave, kao na primjer pravilno registriranje nekih loše procijenjenih situacija, pravne, kadrovske, organizacijske i sli�ne naravi. Rije� je o službi koja, tako�er, uspješno uspostavlja kontakte na politi�koj razini, a s ciljem zna�ajnijeg utjecaja na donošenje što svrsishodnijeg zakona, ali i programa konkretne prakti�ne suradnje izme�u onih koji rade u svijetu zabave i predstavnika vlasti, politike i drugih centara društvene mo�i. Ono na �emu SILB naro�ito inzistira jest stvaranje adekvatnih komunikacijskih putova i suradnje s medijima, kako bi se sve zainteresirane profesionalne snage efikasnije okupile, adekvatnije se orijentiraju�i u približavanju svijetu zabave. Tako se �esto isti�e posebni zna�aj koji ima suradnja SILB-a s talijanskim Ministarstvom zdravstva (Barisio, 1997, 67-69).

��

11

Naš istraživa�ki interes usmjerile smo na prou�avanje posebnosti

onog vida zabave koji je prostorno vezan uz diskoteku. U Italiji je,

primjerice, disko klub sinonim za prostor koji je isklju�ivo sagra�en i

namjenski se vodi za potrebe zabave, za razliku od diskoteka koje

predstavljaju improvizirana mjesta za sastajanja ili za organizirane

protupravne zabave lišene �ak i najelementarnijih sigurnosnih pravila. To

razlikovanje vrlo je važno i na njemu posebno inzistiraju vlasnici i

poduzetnici. Nije svejedno kada se u medijima nakon vikenda pojave

informacije o subotnjem pokolju, automobilskim nesre�ama ili nesre�ama

koje su se dogodile po izlasku iz diskoteke. Glavni okrivljenik naj�eš�e je

diskoteka, koja pla�a dugove koji uvijek i nisu isklju�ivo samo njeni

(Cavazzini, 1997, 84-86).

Pronalaženje prave mjere i profesionalizma name�e se klju�nim u

budu�em uspješnom razvoju diskoteka. Upravo na tom na�elu mogu�e je

temeljiti budu�i izgled poduze�a s izrazito natjecateljskim duhom, kako

bi se mogle zadovoljiti prezahtjevne potrebe današnje publike. Prema

Derniju, diskoteka u biti predstavlja ogledalo stvarnosti koja prethodi

modi, trendovima i obi�ajima. Ona je mjesto neprestanog izviranja novih

ideja uz pomo� kojih poduze�e takvog tipa može opstati na tržištu

neprestano dvanaest mjeseci godišnje. Uostalom, sve brojnija istraživanja

diskoteka pokazuju kako njihov odabir za provo�enjem slobodnog

vremena nije slu�ajan, ve� predstavlja i te kako planiranu aktivnost.

Tako�er, ovaj autor isti�e kako se provod na disko mjestima ne odabire

zbog primarnog nedostatka drugih alternativa, kako to neki misle, ve� se,

��

12

suprotno, radi o ciljanom, osmišljenom i planiranom izboru (Derni, 1997,

228).

U kontekstu rasprava o gospodarskim i tržišnim dometima

diskoteka lamentira se i s terminima „etika diskoteke“. No može li se,

pita se Ferri, govoriti o etici u toj specifi�noj društvenoj situaciji? Ima li

diskoteka, kao oblik poduze�a, svoju etiku? Ako joj je cilj eti�ko

poduze�e, mora se osloniti na na�ela u osnovi kojih egzistira jak osje�aj

odgovornosti i profesionalnosti svih njezinih subjekata. Svaka spontanost

i improvizacija na ovom podru�ju može uvjetovati opasnosti. Stoga

angažirani poduzetnik prvenstveno ima na umu organiziranje slobodne

zabave bez postojanja rizika i mogu�nosti da posjetitelji budu izloženi

bilo kakvom vidu opasnosti (Ferri, 1997, 46-47).

U Hrvatskoj se daleko manja pažnja i društveni zna�aj pridaje tom

podru�ju življenja mladih. To neizravno upu�uje na šupljine u za�aranom

krugu, u kojem važan segment �ini neadekvatno reagiranje svijeta

odraslih, koji �eš�e zatvara negoli otvara vrata mogu�nostima skladnijih

interakcija s mladima. Takvom stanju, primarno nepostojanja interesa,

pored ostaloga pridonosi i nezainteresiranost sociologa i posebnih

socioloških znanstvenih disciplina za istraživanje i upoznavanje svijeta

zabave mladih, koji tako ostaje zanemaren, krajnje marginaliziran i

šabloniziran društveni fenomen. Pokatkad jedino novine kao medij

aktualiziraju disko zbivanja i to uglavnom bilježe�i negativne posljedice

razuzdanih no�nih zabava, narko okršaja ili sli�nih eksplikacija no�nog

uglavnom devijantnog ponašanja. To su zapravo redovito nerealne

transkripcije poruka koje mladi odašilju iz svijeta no�ne zabave.

��

13

Zaboravlja se, pritom, ono što je geografski nama bliska Europa

po�etkom 90-ih godina prošloga stolje�a ve� otkrila kao goleme

gospodarske prednosti i konkretnu pozamašnu profitabilnost koja se crpi

iz disko fenomena. Uostalom, niz empirijskih istraživanja u Italiji i

Francuskoj neizravno upu�uju na zna�ajne privredne i gospodarske

u�inke disko tržišta. Ona se u razvijenim zemljama Europe uglavnom

smišljeno smještaju u najzna�ajnijim turisti�kim podru�jima.3

Zabavu mladih u Hrvatskoj, odnosno percepciju njihova mjesta

unutar zabavne industrije 90-ih, terminološki se naj�eš�e povezuje s

ne�im pojmovno a priori razvrstivim, te svodljivim u ve� kodificirane,

zadane i postoje�e shematske strukture i pojmovnike. Te sheme o

mladima uglavnom se transponiraju u rasponu modernih i postmodernih

teorija, zatim u iskustvima metodoloških dosega i rezultata prou�avanja

njihova slobodnog vremena, a u kontekstu funkcionalno-strukturalisti�kih

teorija. Zato su možda ve� unaprijed osu�ene na tuma�enja koja se

prepoznaju unutar zadanih, te instrumentaliziranih teorijskih tipologija i

socioloških teorija. No, kada je rije� o segmentu zabave mladih koji se

odnosi na provod u diskotekama, sva „velika“ i „uhodana“ teoretiziranja

mogu lako odvesti stranputicom.

3 �injenice upu�uju na to kako se, primjerice u Italiji, postoje�i interes gospodarskih subjekata, konkretno u podru�ju industrije zabave (i to ne samo kada se radi o diskotekama ve� i u sportu, glazbi i sl.), vrlo vješto i zna�ajno isprepli�e sa znanstvenim tendencijama, odnosno znanstvenim empirijskim istraživanjima ili konzistentnim stru�nim sociološkim analizama. Njih realiziraju istraživa�ki instituti (npr. spomenuti IARD), te razne katedre po fakultetima u formi diplomskih, magistarskih ili doktorskih radova (npr. polovicom 90-ih prošloga stolje�a naro�ito na sveu�ilištima u Torinu ili u Genovi, na Fakultetu politi�kih znanosti itd.).

��

14

Sinkretizam s ciljem teorijsko-metodoloških združivanja, poj-

movno izranja kao nova istraživa�ka paradigma, koja na originalan na�in

objedinjuje kvantitativan i kvalitativan pristup istraživa�kom fenomenu.

Ona se u ovom sociologijskom podru�ju nametnula kao djelotvoran klju�

prepoznavanja novonastalih društvenih transformacija u Hrvatskoj, koje

su se zbivale u druga�ijim kulturološkim obzorjima.

Kako bismo predmet i ciljeve našega istraživa�koga projekta

sociološki kontekstualizirale, tretirale smo varijablu „no�nog života“

mladih kao kompleksan (društveni) fenomen, koji je u uskoj vezi sa

svakodnevnim životom mladih u primorskim županijama u Hrvatskoj. U

okviru primarne op�e hipoteze, pretpostavile smo kako se radi o

svojevrsnoj transgresiji društvenog poretka kod mladih ljudi, koji ga

vjerojatno doživljavaju kao pretjerano birokratiziranog, te njima

(na�elno) stranog, što onda uvjetuje u tom (no�nom) tipu zabave, kao što

su diskoteke, manifestiranje društvenosti koja postaje intenzivnija, i u

�ijem kontekstu mladi doživljavaju konkretniji i dublji doživljaj života

grupe i pripadnosti grupi. Takav je doživljaj tada vjerojatno ekspresivniji

i istaknutiji, pa se na razli�ite na�ine, više ili manje (ne)kreativno, formira

u diskotekama. Njega je istovremeno nemogu�e posti�i ili oblikovati, pa

dakle niti istražiti u nekim drugim prostorima u kojima se mladi kre�u ili

u nekim drugim društvenim situacijama �iji su sudionici mladi.

Stoga jedan od posebnih istraživa�kih ciljeva transponira stavove

mladih ispitanika/ca na onaj segment hrvatske stvarnosti u kojem se

zbivao (generalno) njihov no�ni život. Nadalje, sve smo to zajedno

kontekstualizirale u zna�ajne društvene transformacije u Hrvatskoj, kao

��

15

što su bile poslijeratne okolnosti kao i brojne druge strukturalne

ambivalentnosti.4 Nastojale smo, naime, sagledati ulogu i mjesto

diskoteka u životu mladih, pretpostavljaju�i kako se radi o jednom od

najvitalnijih vidova njihove zabave i to posebno one no�nog tipa i

sadržaja.

4 Premda kod nas ne postoji brojnija sociološka literatura koja bi razmatrala sve ono što se zbivalo od po�etka 90-ih prošlog stolje�a u Hrvatskoj, a empirijska istraživanja o ovim tematskim podru�jima življenja mladih bila su zna�ajno zanemarivana, podsje�amo na nekolicinu burnih doga�aja koji su doveli do krupnijih društvenih promjena. Tako je u prvoj tre�ini 90-ih godina prošlog stolje�a u Hrvatskoj bio potpuno izmijenjen ideološki sustav i njegova ikonografija, kao i institucionalni sustav privre�ivanja, ukidanjem društvenog vlasništva i samoupravljanja, te legalizacijom privatnog poduzetništva. Od promjena u politi�kom sustavu zna�ajna je zamjena jednostranaštva višestrana�jem, zatim su bile evidentne i promjene u društvenoj strukturi, te proces socijalne diferencijacije koji se pretvarao u socijalnu polarizaciju. U manjoj mjeri bile su zamjetne promjene u vrijednosnom sustavu, pa je mogu�e da u nekim kolektivnim stavovima uop�e i nije došlo do promjena (Županov, 1995, 158).

��

17

2. Metodološki aspekti istraživanja (An�i Leburi�)

2.1. Istraživa�ki pristup i hipotetski kontekst

Na metodološkim tragovima onoga što se zbiva u suvremenoj

empirijskoj sociologiji mladih u Europi, ispitivale smo komunikološke,

socijalizacijske, obredno-ritualne, plesne i glazbene dimenzije diskoteke,

kao jednog od zna�ajnijih mjesta provoda i no�nog života mladih u

primorskim županijama Republike Hrvatske. U doma�oj literaturi ne

postoje sli�no planirana niti realizirana empirijska istraživanja.

Kako slobodno vrijeme predstavlja važan društveni fenomen i kao

takav nezaobilazan u procesu socijalizacije mladih, unutar njega smješta

se i prostor zabave (razonode) kao klju�an dio individualnog rasta

mladih. Usprkos društvenoj patologiji koja je krajem devedesetih godina

20. st. bila naglašeno prisutna u hrvatskom društvu, pa se zna�ajnije

manifestirala i u zabavi mladih, smatrale smo da se u istraživanju zabave

mladih hipotetski kontekst nužno ne smije konotirati.

Socioempirijska istraživanja ponašanja mladih i njihove zabave,

kao anticipacija budu�eg drštvenog razvoja mogu imati povijesnu važnost

i to posebno ako se ponašanje mladih ne getoizira u generacijske okvire,

nego se kontekstualizira u strukturu suvremenih društava (Leburi� &

Tomi�-Koludrovi�, 1996, 963).

Istraživanje iz 1998. godine provele smo u suradnji s talijanskim

kolegama i kolegicama (SILB). U istraživanju je kombiniran kvalitativan

s kvantitativnim pristupom s ciljem formiranja integrativne metodološke

��

18

strategije, nove u ovim socioempirijskim podru�jima istraživanja. Podaci

su prikupljani kombiniranjem metoda ankete, strukturiranog i

polustrukturiranog intervjua, skaliranja, te promatranja (sa sudjelovanjem

i bez njega). Istraživa�ki uzorak (zonski, reprezentativni) obuhvatio je

1.502 ispitanika, a prostorno je bio distribuiran u 5 (pet) primorskih

županija Republike Hrvatske. Terenska faza okon�ana je polovicom

sije�nja 1998. Zanimljivo je da je u istraživanju sudjelovalo ukupno 100

intervjuera - anketara i da je ono realizirano u prostorima 51-e diskoteke.

Empirijski (kvantitativni) rezultati (korelacijske, faktorske i multiva-

rijantne analize) obra�eni su programskim paketom SPSS za

WINDOWS-e.5

Dakle, u izvedbi istraživa�kog nacrta objedinjavani su kvan-

titativni i kvalitativni pristupi, s ciljem formiranja integrativne

metodološke strategije, koja �e efikasno realizirati postavljene

istraživa�ke ciljeve.

Prvi metodološki pristup (pretežno kvantitativan) karakterizira

primjena kombinirane metode ankete i strukturiranog intervjua s

protokolom. Anketni upitnik iz 1998. godine sadržavao je 51 pitanje.

Me�u mjernim instrumentima konstruirane su �etiri razli�ite skale

stavova, od kojih su dvije Likertova tipa s pet stupnjeva, koji mjere

“odnos prema diskoteci kao mjestu zabave“ i „opise raspoloženja nakon

5 Neke od tih istraživa�kih rezultata autorice Leburi� i Relja predstavile su u sljede�im tekstovima: Kultura i zabava mladih u slobodnom vremenu (1999); Putovanje mladih u tamu no�i: prinosi sociologiji zabave (1999); U potrazi za dobrom zabavom: istraživanje no�noga života mladih u diskoklubovima na podru�ju primorskih županija (2001).

��

19

izlaska iz diskoteke“. Prva takva numeri�ka skala sastojala se od 27

tvrdnji, koje su ocjenjivane stupnjevima slaganja, odnosno neslaganja u

vrijednostima od 1 do 5.6 U drugoj skali ispitanicima je ponu�eno 19

epiteta kojima su specificirali vlastita raspoloženja.7 Tre�a skala

nominalna je prema vrsti, a mjerila je dihotomni odnos ispitanika unutar

skupine od 7 problemati�nih aktivnosti ili stanja vezanih uz diskoteke.8

�etvrta skala sastojala se od 29 tvrdnji na koje je ispitanik odgovarao sa

„da“, „ne“ ili „ne zna“. Zbroj bodova na skali oslikavao je njegovo

trenuta�no raspoloženje u doba ispitivanja, s tim da su više vrijednosti

ozna�avale afirmativna i pozitivnija raspoloženja (samostalnost,

zainteresiranost, zrelost, sre�u, zadovoljstvo itd.), a niže vrijednosti

smještaju se na drugom polu, koji sadržava konotirana i negativna

raspoloženja (sukob, krizu, muku, opasnosti, ugroženost itd.).

Stavovi ispitanika/ca o društvenom zna�enju i društvenoj ulozi

diskoteka u Hrvatskoj pojedina�no su stupnjevane tvrdnje, tako�er

mjerene ljestvicom Likertova tipa od 5 stupnjeva. Preostala pitanja u

upitniku bila su uglavnom zatvorenoga tipa, a samo nekoliko njih

otvorenoga tipa. Mjerni instrumenti su pretežno zadovoljili, s obzirom na

6 U toj ljestvici, numeri�ka vrijednost 1 = “uop�e se ne slažem“, 2 = „ne slažem se“, 3 = „ne slažem se i slažem“, 4 = „slažem se“ i 5 = „potpuno se slažem“. 7 Ta ljestvica je numeri�ka, a sastoji se od 5 stupnjeva koji mjere opise raspoloženja ispitanika u sljede�im stupnjevima slaganja: 1 = „u neznatnoj mjeri“ , 2 = „u manjoj mjeri“, 3 = „ni u maloj, ni u velikoj mjeri“, 4 = „u ve�oj mjeri“ i 5 = „u velikoj mjeri“. 8 Ovdje su mjerena mišljenja mladih o to�enju alkohola, raspa�avanju droge i drugim aktivnostima unutar diskoteka, a za koja su se ispitanici opredjeljivali ili kao za „najve�i problem u disku“ ili kao za �injenicu koja „nema veze s diskom“.

��

20

svoje metrijske karakteristike, koje su se ve�inom iskazivale kao

zadovoljavaju�e.9

Kvalitativni pristup sadržavao je kao temeljnu metodu

prikupljanja podataka polustrukturirani intervju, u kojem se nastojalo

registrirati neko posebno iskustvo ili najupe�atljiviji životni doga�aj

ispitanika/ca, koji oni isklju�ivo vezuju uz diskoteku i koji slobodno i

spontano (verbalno) reproduciraju intervjueru. U tom kontekstu, bilježeni

su istovremeno i bitni aspekti cjelovitog imidža ispitanika/ce, koji je

intervjuer oblikovao na temelju (prethodno, tijekom instruktaža koje su

prethodile terenskom radu, dogovorenih) deskriptivnih momenata

vezanih uz fizi�ki izgled respondenta/ice, odnosno momenata koji prema

dojmu intervjuera pretpostavljaju njihov temeljni životni stil s obzirom na

odijevanje, šminkanje, ponašanje i dr. Planirana je svojevrsna

transkripcija tadašnjeg aktualnog „trenutka“ no�ne zabave mladih na

ispitivanom podru�ju, njezinih sudionika, oblika zabave, specifi�nosti

njezina okružja i sl.

Kako se radilo pretežno o empirijskim podacima koji su

prikupljeni nakon obavljenog strukturiranog intervjua, a neposredno

nakon izlaska ispitanika/ca iz diskoteka, kombiniranjem obaju tipova

podataka (kvalitativnih i kvantitativnih) nastojale smo doznavati ona

subjektivna zna�enja koja sami mladi pridaju pojedinim elementima

disko atmosfere (glazbi ili plesu) ili onome što oni sami percipiraju ili

doživljavaju kao nešto što je „tipi�no u disko stilu“ (možda ambijent u

9 Misli se na C-koeficijente kao mjere povezanosti i hi-kvadrate kao testove statisti�ke zna�ajnosti.

��

21

diskoteci, okolica diskoteke, ukupan prostor i sl.). Tako se udovoljilo

jednom od posebnih ciljeva istraživanja, koji je integrirao više procese

razumijevanja negoli objašnjavanja jednoga specifi�nog vida ponašanja

mladih, te zna�enja koja pridaju razli�itim ritualima i obi�ajima. Pritom

je istaknuto nastojanje zadržavanja ravnoteže sudjelovanja i distanciranja,

jer se radi o istraživa�kom pokušaju spoznavanja specifi�ne stvarnosti

koja je puno više osu�ivana negoli konzistentno i staloženo, stru�no ili

znanstveno ispitivana.

Kona�no, u tre�oj skupini kvalitativnih podataka intervjuerke i

intervjueri su registrirale/i sve raspoložive podatke o diskoteci u kojoj ili

oko koje su provodili ispitivanje, kao na primjer njezin naziv, te brojne

detalje o disko interijeru (oprema, sklad prostora itd.) i o eksterijeru

(okoliš, �isto�a, urbane karakteristike lokacije na kojoj je smještena i sl.).

Osobne varijable ispitanika/ca klasificirane su u tri temeljne

skupine: socio-demografske, socio-profesionalne i socio-ekonomske.

��

22

Hipotetski model interakcija me�u ostalim ispitivanim varijablama

mogu�e je grafi�ki prikazati na sljede�i na�in:

Prou�avanje slobodnog vremena, zabave i dokolice imaju svoje

glavno izvorište u neiscrpnoj ljudskoj težnji i želji za bijegom i

avanturom. U�initi nešto, usprotiviti se svakodnevnoj monotoniji,

proširiti iskustvene horizonte, osvajati i upoznavati nove prostore uvijek

��

23

je izazov. Podru�je slobodnog vremena i unutar njega prostor zabave

posjeduje mo� odvajanja odre�ene grupe ljudi od svakodnevnog života,

smještaju�i je u neku vrstu vremenske izolacije. Na taj se na�in postiže

pseudo (svjesni) efekt koji ozna�ava prekid izme�u prijašnjeg tijeka

vremena i aktivnosti koje su slijedile, te se artikulira kao svojevrsni prag

izme�u dirkemovskog svetog i profanog življenja.

Posebno u srednjovjekovlju, ali i u suvremeno doba, karnevali i

razli�iti drugi oblici masovne zabave omogu�uju stvaranje posebne

atmosfere u kojoj se pojedinac prenosi u prostor oslobo�en svakodnevne

stege, vlastitih navika i društvenih normi sudjelovanjem u masi i

kolektivu. Bahtin isti�e da se pojedinac „tako oslobo�en postavljao prema

vlastitom postojanju. To nije bio bijeg iz stvarnosti, ve� prijelaz u

oslobo�eni prostor da bi se stvarnost sagledala u svim svojim

dimenzijama. Upravo je karnevalska kultura doprinijela stvaranju kriti�ke

svijesti“ (Bahtin, prema Martini�, 1977, 51).

Pojava slobodnog vremena kao masovnog fenomena inicirala je

potrebu njegova sociološkog prou�avanja. Elakovi� tvrdi da svako

razmatranje slobodnog vremena pretpostavlja izvjesno shva�anje

�ovjekove djelatnosti i �ovjekove slobode (Elakovi�, 1989, 23). Doduše,

posljednjih �etrdeset godina 20. stolje�a u razvijenim je industrijskim

zemljama došlo do dramati�nog pomaka u prora�unu vremena ljudi.

Stvarno slobodno vrijeme po�inje tek izvan radnog mjesta. Na poslu

vlada „carstvo nužnosti“ gdje se zaboravlja vlastita osobnost i

zapostavljaju osobni interesi i potrebe. Dakle, radno mjesto više se ne

nalaže kao primarni prostor izgradnje identiteta i samodokazivanja.

��

24

Tradicionalne vrijednosti posla i nove vrijednosti slobodnog vremena se

upotpunjavaju (Grossegger i Heinzlmaier, 1997, 82-83). Tako i mladima

slobodno vrijeme i zabava u njegovu kontekstu postaje konkretan prostor

za samoizgra�ivanje i ostvarivanje životnih želja i ciljeva. Rije� je o

prostoru zabave s kojim pojedinac raspolaže sam, pa ga sam i organizira,

osmišljava i planira.

Sociologija zabave nije se zna�ajnije razvila u 20. st. pa je naše

istraživanje skroman doprinos njezinu razvitku, odnosno konstituiranju.

Kada je rije� o mladima, njihovu zabavu vezujemo uz njihovo korištenje

slobodnog vremena. Pretežito je rije� o vremenu kada se ne radi, kada se

razgovara s prijateljima, tumara s ciljem ili bez odre�enog cilja i kada su

mladi u mogu�nosti biti sami sa sobom i svojim mislima (Hendry i dr.,

1993, 3-4).

Za sociološki je pristup relevantno pretpostaviti da se u zabavi

mladih testiraju razli�iti životni stilovi koji u tom kontekstu mogu biti i

promijenjeni. Tako�er se istovremeno mladi i socijaliziraju borave�i u

grupama svojih vršnjaka, te izvan obiteljskog kruga. Ako disko zabava

unosi u živote mladih poprili�an nemir, u naš hipotetski okvir artikulirale

smo dileme: razvija li ili uvjetuje li disko zabava dovoljno kulture,

sposobnosti i navika za sadržajno, korisno i ugodno provo�enje

slobodnog vremena mladih? Konotiraju�i empirijski nalazi mogu biti

izvor niza problema, �ije društveno, odnosno institucionalno artikuliranje

uvjetuje pozitivan ili negativan razvitak individualnih života. Tu se ra�a

potreba za intenzivnijim društvenim angažmanom u organiziranju

zabave.

��

25

Isti�emo još jednu poteško�u, budu�i da u sociološkoj literaturi

�esto nailazimo na rasprave o slobodnom vremenu, razonodi, zabavi,

dokolici bez njihova jasnog razgrani�enja. Tu izviru šire operacionalne

mogu�nosti za tretiranje zabave mladih u diskotekama. S druge strane,

slobodno vrijeme mladih teorijski je obuhvatnije i podrazumijeva druge

terminološke kategorije (npr. dokolice itd.). Uostalom, Lefebvre, Fromm,

Horkheimer, Touraine, Friedman, Durant, Dumaze-dier, Martini�10 i dr.

polaze od razli�itih diskriminativnih faktora koji diferenciraju pojmove

dokolice, zabave i slobodnog vremena. Uglavnom je po srijedi mjera i

udio kreativnosti, angažmana, lucidnosti, nesputanosti ili pak puke

mehani�ke podložnosti potrošnji ve� gotovih proizvoda i koncepata,

prihva�anja unaprijed isplanirane zabave bez ikakva udjela angažmana i

kreativnosti. U tretiranju našega istraživa�koga predmeta vrijeme

provedeno u diskoteci protuma�ile smo kao niz vrlo dinami�nih

aktivnosti mladih, unutar kojih ne bi bilo mjesta niti naznaka pasivnosti.

Upitno je, doduše, mogu li se posjetitelji/ce diskoteka nazvati tek pukim

konzumentima (glazbe, plesa ili ne�eg drugog).

Dakle, no�nu zabavu mladih operacionalizirale smo kao disko

zabavu unutar kategorije slobodnog vremena mladih. Poticaj sustavnijim

europskim istraživanjima no�ne zabave mladih nastao je nakon što se

drasti�no pove�ao broj prometnih nesre�a, te broj konzumenata droge i

alkohola me�u adolescentima i adolescenticama. U Hrvatskoj su se

oslikavale razli�ite (stru�ne, javnomnijenske i sli�ne) poteško�e u 10 Martini�eva je sustavno izložila sociološke interpretacije slobodnog vremena (1998, 5-19).

��

26

prepoznavanju, interpretiranju, objašnjavanju i razumijevanju akutnih

društvenih i drugih problema mladih. Jedna od temeljnih poteško�a bila

je uvjetovana stereotipima o no�noj zabavi kao izvoru delinkvencije.

Takve su tvrdnje zanemarivale (društvene) korijene i uzroke takvih

situacija, stanja i odnosa me�u mladima u Hrvatskoj. Me�u

rasprostranjenim stavovima bili su oni kojima je diskoteka istozna�nica

za prokletstvo i propast mladih. Rije� je o demoniziranju diskoteka i

ukoravanju mladih koji ih posje�uju.11

Pretpostavile smo da se u svijetu no�ne zabave mladih

najzna�ajnije artikuliraju diskoteke i sve ono što se u njima ili neposredno

oko njih zbiva. U diskotekama i u disko atmosferi relevantno se o�ituje

funkcioniranje klju�nih dimenzija slobodnog vremena mladih u

Hrvatskoj. Po�evši s tako koncipiranom op�om hipotezom, bilo je nužno

operacionalizirati i neke posebne (radne) pretpostavke. Tako smo, izme�u

ostalih, indirektno ispitivale karakteristike raznih interakcija i uop�e

procesa komunikacije na relacijama mladi/slobodno vrijeme –

odrasli/obitelj/odgoj.

Odre�uju�i istraživa�ke ciljeve u prvom našem projektu iz

1998. godine, bile smo svjesne da istražujemo u društvu koje izrasta na

raskrižju nedostataka i manjka odgovaraju�ih teorijskih modela u krizi

tradicionalnog društva, politi�kih ideologija, kao i niza drugih

kulturoloških aspekata. Naumile smo stoga saznati što više o

11 Tako su npr. neki talijanski autori kritizirali dio javnosti i zakonodavaca, koji su bez jasnih ideja o tom problemu zakašnjelo i pogrešno intervenirali. Zato je Derni predložio njihovo udruživanje s organizacijama koje su pokazale da znaju organizirati no�ne „potrebe“ mladih (Derni, 1997, 215).

��

27

percepcijama mladih, o njihovim mišljenja i stavovima o zabavi koju

upražnjavaju u diskotekama. Tadašnja su empirijska istraživanja u

Europi, naime, ilustrirala sve manju zainteresiranost mladih za

posje�ivanje kazališta, muzeja, likovnih izložaba i sl. i sve slabije

sudjelovanje mladih u kulturnom životu (Bruno, 1996, 122-123;

Miheljak, 2002; Ilišin i dr., 2002).

U istraživanjima slobodnog vremena mladih u Hrvatskoj, Ilišin

uspore�uju�i rezultate iz 1986. i 1999. godine, konstatira kako mladi

krajem 90-ih više nego ranije odlaze na tulume, izlaze u kafi�e ili

ljen�are. Znatno manje odlaze u kina, na izlete, u šetnje, na izložbe i sl.

Autorica tvrdi kako su „podjednak afinitet“ zadržali samo kod slušanja

rocka i klasi�ne glazbe, te odlazaka u diskoteke (Ilišin i Radin, 2002,

282).

Izlaske u diskoteke, Ilišin svrstava u „urbani kulturni obrazac“

provo�enja slobodnog vremena mladih (Ilišin i Radin, 2002, 286). To je

ujedno i najprihva�aniji obrazac me�u mladima u Hrvatskoj i u cijelosti

se vezuje uz fenomen zabave mladih.

Kao što smo uvodno nazna�ile, diskoteke postaju podru�ja od

sve ve�eg društvenog zna�aja i gospodarske vrijednosti, a istovremeno i

implicitna izvorišta povezanosti i kohezije me�u mladima. Radi se

(možda) o primarnom mjestu socijalizacije mladih, koje je (prema našoj

hipotezi) od presudne važnosti u formiranju njihovih stavova i

svjetonazora. Ali, ovdje ne smještamo diskoteke na istovjetni kulturološki

nivo s primjerice školom, obitelji, politikom ili možda religijom, kako

slijedi.

��

28

Nivoi društvene strukture u(na) kojima sudjeluju mladi posjetitelji/ce

diskoteka:

obitelj mladi škola društvo

(disko posjetitelji/ce)

U našem istraživanju iz 1998. godine diskoteka je bila zna�ajno

zastupljena kao prostor u kojem se zabavljaju mladi (30%). Na rang

ljestvici najposje�enijih mjesta u kategoriji slobodnog vremena nakon

diskoteke slijede u znatno nižem obujmu kafi�i (18.9%), zatim kino (15.

6%), onda sportsko igralište (11.4%) ili sportska dvorana (8%), pa

videoklub (6.4%) i kazalište (4.7%). Priroda sa svojim parkovima,

livadama i �istim zrakom potpuno je zanemariva u slobodnom vremenu

ispitanika/ca (2.5%).

Orijentirale smo se na „snimanje govora“ glazbe i plesa unutar

diskoteka. Tako smo indirektno pratile kako svijet odraslih reagira na

stvarnost mladih.12 Rije� je o istraživa�kom pokušaju spoznajnog

doprinosa jednoj (disko) stvarnosti koja je više osu�ivana negoli 12 Napominjemo da svijetu odraslih nisu pripadali naši intervjueri/ke i anketari/ke, što im je omogu�avalo aktivno sudjelovanje u izvo�enju (na primjer) metode promatranja.

��

29

istraživana i kojoj se uglavnom pristupalo u stereotipima. Dakle,

stvaranje povoljnije društvene „klime“ omogu�it �e lakši protok

informacija i efikasniju cirkulaciju �injenica o onome što se zbiva u

diskotekama, ispred i oko njih. Stoga smo i u nacrtu istraživanja

hipotetski odredile disko fenomen kao mjesto potencijalnog rizika.

Doduše, ne isklju�ivog, ve� takvog rizika koji utje�e na komunikacijske

kanale na relaciji mladi - obitelj - škola, te uop�e na kristaliziranje i

valoriziranje nekih specifi�nih društvenih problema na koje mladi

upu�uju. Zato se disko prostor ne smije izolirati na na�in da se prikazuje

kao nekakav ograni�eni prostor ili kao svojevrstan socio-rezervat, jer u

njemu prostorno kolidiraju raznorazni procesi oblikovanja, konstruiranja,

prepoznavanja i klasificiranja raznoraznih mladena�kih izražaja. U tom

kontekstu propitivale smo i analizirale motivaciju koja je poticala ili �e

poticati sve ono što uvjetuje razli�ite oblike/stupnjeve nezadovoljstva

me�u mladima.

��

30

2.2. Istraživa�ko uzorkovanje i komparativni pristup

U istraživanju iz 1998. godine sudjelovalo je ukupno 100

intervjuera(ki)/anketara(ki), a ispitana su 1.502 ispitanika/ca.

Identifikaciju i kontrolu respondenata/ica provele smo u

kontekstu lokacijskih varijabli (mjesta, teritorija i vremena

intervjuiranja). Terenska faza istraživanja vremenski je realizirana u

razdoblju od 19. prosinca 1997. do 17. sije�nja 1998. godine. Prema vrsti,

uzorak je bio zonski i reprezentativan s obzirom na ukupnu populaciju

(stanovnika i me�u njima mladih osoba od 15 do 39 godina), u 5

primorskih županija (0.90% s minimalnim korekcijama).

Ispitivanje je provedeno na ulazu u 51 diskoteku ili izlazu iz nje,

a koje se nalaze u 32 naselja. U prostornom smislu istraživanjem su

obuhva�ene ove primorske županije: splitsko-dalmatinska, zadarsko-

kninska, dubrova�ko-neretvanska, šibenska i rije�ko-senjska.13

Ponovljena istraživanja provedena su 2001. i 2006. godine na

istom metodološkom predlošku. Temeljni cilj bio je utvrditi promjene do

kojih je eventualno došlo u ponašanju mladih, a koje je mogu�e

kontekstualizirati kao vidove njihove no�ne zabave. Zanimalo nas je u

kojim podru�jima je došlo do takvih promjena, te ako su se one dogodile,

što je tome bio uzrok. Pokušale smo detektirati jesu li se problemi iz

1998. intenzivirali ili smanjili.

13 Uzorak je zoniran prema oficijelnoj regionalnoj podjeli (Crkven�i�, 1974) hrvatskog primorja na sjeverno (Istru i Kvarner) i južno primorje (sjevernu, srednju i južnu Dalmaciju). U tom geografskom odre�enju istraživa�ki su poduzorci strukturirani u navedenih 5 primorskih županija (Statisti�ki ljetopis, 1994).

��

31

Drugo ponovljeno istraživanje provedeno je 2001. tijekom

velja�e i ožujka, a tre�e istraživanje iz 2006. od velja�e do svibnja. U

istraživanju iz 2001. godine ispitano je ukupno 450 mladih, a 2006. njih

150. U tim smanjenim uzorcima sistematski su se kontrolirale temeljne

sociodemografske varijable kao što su npr. spol, dob i mjesto

stanovanja.14

Po�etkom tre�eg tisu�lje�a društvene okolnosti istraživanja u

koje�emu su se promijenile. Zanimalo nas je kako i u �emu se disko

zabava mladih promijenila u istraživa�kom razdoblju od 1998. do 2006.

godine. Koji su faktori (društveni, individualni i sl.) utjecali na

mladena�ko ponašanje i zabavu mladih? Je li se tijekom utvr�enog

vremenskog razdoblja promijenila društvena uloga diskoteka kao

specifi�nog oblika zabave mladih? Ako su se takve društvene promjene

dogodile, u kojem se smjeru to zbivalo?

U istraživanjima iz 2001. i 2006. godine pošle smo od

pretpostavke da je disko zabava još uvijek dominantan oblik provo�enja

slobodnog vremena. Tako�er smo pretpostavile da �e se nakon protekle

tri godine, i to posebno tijekom 2006., tom vidu zabave pristupati s manje

predrasuda. Pretpostavile smo i smanjenje intenziteta manifestnih

problema u mladena�kom ponašanju, a koji se vezuju neposredno uz

diskoteke.

14 Za statisti�ku obradu kvantitativnih podataka (korelacijske, faktorske i multivarijantne analize) korišten je programski paket SPSS za WINDOWS-e, u sva tri istraživanja. U posljednja dva istraživanja neznatno su korigirana samo neka pitanja u pismenim (anketnim) upitnicima.

��

32

Uspore�uju�i neka temeljna individualna obilježja ispitanih

mladih, mogu�e je utvrditi neke sli�nosti. Tako su u svim trima

istraživanjima uzorak tvorili mladi u dobi od 15 do 40 godina.

Najzastupljenija dobna skupina u svim trima istraživanjima bila je ona od

21. do 23. godine. U istraživanju iz 1998. godine oni su �inili 22%

ispitanika/ica, u drugom istraživanju iz 2001. godine bilo ih je 29.8%

ispitanih, a u posljednjoj 2006. godini opet 22% ispitanika/ica (vidi

tablicu 2). Dakle, ispitanici koji nisu u mladena�koj dobnoj kategoriji od

17 do 26 godina, rje�e su posje�ivali diskoteke.

Me�u posjetiteljima diskoteka uglavnom su prednja�ile djevojke

i žene. Prema mjestu ro�enja ispitanika, u svim istraživanjima dominirali

su mladi urbanog podrijetla, tj. oni koji su dolazili iz ve�ih gradova i

naselja.

U svim trima ispitivanjima najzastupljenija je bila skupina

mladih koji su u vrijeme ispitivanja studirali, odnosno školovali se. Tako

je 1998. godine bilo 59.1% onih koji su studirali/školovali se, a u

kasnijim istraživanjima bilo ih je oko 71.3%. Sljede�a je najzastupljenija

skupina zaposlenih i to u rasponu od 25 do 15% (vidi tablicu 5). Prema

tome, struktura zaposlenosti ispitanika nije se puno mijenjala i vrlo je

sli�na u svim trima istraživanjima. Tako je i sa strukturom zanimanja

ispitanih mladih. Zna�ajnijih promjena nije bilo.

Analiziraju�i neke elemente njihova socijalnog podrijetla,

uo�ljivo je da su im majke uglavnom bile doma�ice ili radnice razli�itih

kvalifikacija. Službenice su se pojavljivale u obujmu od oko 20%. Tek se

u 2006. godini me�u majkama pove�ava broj stru�njakinja, privatnica i

individualnih poduzetnica (vidi tablicu 8).

��

33

Me�u o�evima naših mladih gotovo ih je tre�ina prednja�ila s

radni�kim zanimanjima u svim trima istraživanjima. U drugom se

istraživanju uve�ao broj umirovljenika me�u njima, koji je bio otprilike

sli�an broju o�eva koji imaju slobodnu profesiju ili su bili privatnici

(11.4% u 1998., 8.4% u 2001. i 8% u 2006.).

Ve�ina ispitanih mladih imala je završenu srednju školu u doba

istraživanja. Sli�na je obrazovna struktura i njihovih roditelja (vidi tablicu

11). Doduše, svi naši ispitanici/ce poha�ali su školu i stekli osnovno

školsko obrazovanje, što nije slu�aj i s njihovim roditeljima. Uzmemo li u

obzir �injenicu da je ve�ina naših ispitanika/ca za vrijeme istraživanja

studirala ili se školovala, pretpostavljamo da �e oni te iste škole i završiti.

To �e, jasno, onda stvoriti i povoljniju obrazovnu strukturalnu „sliku“

mladih u odnosu na onu kod njihovih roditelja.

Dalje, u svim trima istraživanjima dominirali su mladi koje

roditelji uzdržavaju, što je i bilo o�ekivano, jer ih je ve�ina bila

nezaposlena u doba istraživanja, odnosno tada su se školovali ili studirali.

Ipak, oko tre�ine ih je samostalno zara�ivalo, no mjese�ni su prihodi

ispitanika/ca uglavnom su bili manje od 2.000,00 kuna mjese�no. Dakle,

u analiti�kom kontekstu socio-demografskih i nekih drugih osobnih

varijabli ispitanih mladih o�ito je da se njihov društveni položaj, kao ni

njihova društvena uloga nisu zna�ajnije mijenjali tijekom istraživanog

desetlje�a. Dapa�e, u nekim segmentima života mladih u Hrvatskoj nisu

se doga�ale nikakve kvalitativne promjene ili ih barem mladi nisu

uo�avali niti registrirali kao bitne u njihovu mladena�kim životima i u

njihovom specifi�nom mladena�kom ponašanju.

��

35

3. Diskoteka kao specifi�an prostor zabave mladih krajem

drugoga tisu�lje�a (An�i Leburi� i Renata Relja)

Nerijetko se prostor diskoteke percipirao kao socio-slika nemira,

izgreda i narko prijestupa, mada on u stvarnosti �ini poseban mikro

prostor relativno savršene unutarnje dinamike, društvenog reda i

�injenica, discipliniranih pravila i procedura. Taj prostor konstruira

specifi�an oblik zabavne prakse i druženja mladih, s naglaskom na

važnost uloge dobne varijable, a ne socijalnih ili društvenih i sli�nih

statusa. Ta polazna teza u našem istraživanju iskazala se simpto-

mati�nom. Naime, u detaljnijoj analizi (modalnih vrijednosti)15 redovitih

posjetitelja/ica diskoteka, u istraživanju iz 1998. godine, mogu�e je

zaklju�ivati sljede�e o njihovim karakteristikama: uglavnom se radi o

manjem broju ispitanih mladih, jer tek tre�ina njih (30%) kada je

slobodna, najradije posje�uje diskoteke. Ipak, na rang listi, od svih mjesta

diskoteka je prostor u koji �e u slobodno vrijeme mladi najradije

„pobje�i“.16 Zapravo, njih 34.3% ima svoju omiljenu diskoteku,17 dok je

15 Mjerene su i uspore�ivane dominantne ili tipi�ne vrijednosti samo unutar skupine redovitih posjetitelja/ca diskoteka. 16 Nakon diskoteke slijede kafi�i kao istaknuto mjesto interesa (18.9%), zatim kino (15.6%), pa sportska igrališta (11.4%). Odlazak u kazalište, boravak u prirodi i na sli�nim mjestima uistinu su nezanimljiva mjesta našim ispitanicima/cama. U usporedbi modalnih vrijednosti, prosje�no su mla�i oni ispitanici/ce koji najradije idu u kafi�e i to su uglavnom sedamnaestogodišnjaci, dok nešto stariji (u dobi od 18 godina) radije posje�uju diskoteke (standardna devijacija, s=2.57). 17 Ve�i dio (ili 73.4%) takvih životne je dobi od 18 do 23 godine.

��

36

drugoj tre�ini (33%) svejedno u koju diskoteku ide.18 Dapa�e, više puta

ili jednom tjedno ide ih �ak 38.3%. Od tjednih posjetitelja/ica gotovo ih

je polovica (41.7%) u dobi od 19 godina. Mjese�ni se posjetitelji/ce pak

javljaju u obimu od 29.6%, a polovica ih je (ili 49.9%) u dobi oko 22

godine.19 Preostala (tre�a) tre�ina ili 32.1% izjavljuje kako u diskoteke

ide rijetko ili vrlo rijetko i tada se to dogodi “sasvim slu�ajno”. Njih je

najviše (81%) u prosje�noj dobi od 22 godine.

Prema tome, tip redovitog posjetitelja/ice diskoteka u hrvatskim

primorskim županijama svakako nije tinejdžer. Pretpostavile smo da je

posebnost sadržaja koji se nude u diskotekama (kao varijabla) u korelaciji

s odre�enom životnom dobi, koja ih je u stanju prepoznati i izraziti.

Diskoteka, naime, predstavlja jedno od mjesta zabave mladih �iji je

primarni diskriminativni faktor, a koji ga ujedno i razlikuje od drugih

prostora namijenjenih toj svrsi, svakako glazbeno-plesna dimenzija.20

Druga determinanta diskoteke name�e se kroz obilježje scenskog prostora

izražene simboli�ke, ritualne produkcije (Torti, 1997, 263).

Uostalom, na ovim zabavnim mjestima, 90-ih godina dolazi do

oživotvorenja govora glazbe i plesa, koji (u vlastitoj interakciji) tvore

18 Iznosi standardnih devijacija rezultata vrlo su niski (s=1.06), pa pretpostavljamo da su modalne vrijednosti reprezentativnije, jer su ve�e, budu�i da je disperzija rezultata manja. Ovdje se radi o ispitanicima/cama koji se, tako�er, u ve�em obimu od 78.7%, grupiraju u dobnoj skupini od 18 do 23 godine. 19 I me�u ovim je podacima standardna devijacija niska (s=1.94). 20 Postoje, naime, zakonski regulirana i druga obilježja disko prostora, te niz pravnih parametara, koji trenuta�no nisu klju�ni za našu analizu, �ije akcente u ovom tekstu iznosimo, iako smo ih detaljno konzultirali u koncipiranju istraživa�kog nacrta.

��

37

novu dimenziju komunikacije i osje�ajnosti. Na snazi je proces

oblikovanja originalnijih obrazaca komunikacije, s prevladavaju�om

estetskom paradigmom percepcije (Torti, 1997, 233).

Sociologinja Martini� primje�uje kako je život postao glasan, te

kako buka rada, buka ljudi i buka glazbala postaju samo dio glazbene

kulise svakidašnjice. Glazba nas prati na svakom koraku, ozvu�enje

postaje paradigma javnih prostora i stambenih jedinica. Slušanje glazbe

ve� se unaprijed uzima kao razonoda i zadovoljstvo koje nitko nema

pravo uskratiti (Martini�, 1994, 57).

Tako unutrašnjost diskoteka, zahvaljuju�i upravo glazbeno-

plesnim odlikama, funkcionalno zadovoljava primarni osje�aj slobode i

potrebu zajedništva, daju�i mladima dovoljno prostora u zadovoljavanju

tog (društvenog) procesa.21 Diskoteka ponaj�eš�e prerasta i sebe

determinira kao mjesto zabave i spontanog okupljanja mladih, odnosno

kao mjesto druženja. Istovremeno, ovaj prostor i dalje egzistira kao javna

scena, koja podrazumijeva mnoštvo otvorenih mogu�nosti i sasvim novih

oblika iskazivanja.

U svakom slu�aju, zabavljanje u diskotekama predstavlja vrlo

raširenu aktivnost u slobodnom vremenu mladih.22 U istraživanju

Vrijednosti i vrijednosne orijentacije mladih (1982) autora �ulig, Fanuko

i Jerbi� nije se inzistiralo na tome kako mladi provode slobodno vrijeme

21 Sli�no zaklju�uje i Casellati (1996, 60). 22 U našim okvirima uo�ava se nedostatak istraživanja koja bi više govorila o tom specifi�nom na�inu korištenja slobodnog vremena mladih, te je on uglavnom samo fragmentarno zastupljen u nekim istraživanjima.

��

38

niti koje funkcije ima slobodno vrijeme u njihovu životu. Prije svega se

nastojalo istražiti vrijednosti slobodnog vremena koje su mladi

uspostavili. Pod vrijednostima slobodnog vremena razumijevale su se one

vrijednosti koje u svijesti ispitanika/ca operiraju kao ciljevi koji se

nastoje posti�i u slobodnom vremenu ili kao kriteriji koji se koriste pri

izboru aktivnosti ili na�ina provo�enja slobodnog vremena ili kao op�i

zahtjevi koji se postavljaju u odnosu na slobodno vrijeme. Samo

postojanje, zna�enje i stupanj prihva�anja, odnosno odbacivanja

pojedinih vrijednosti autori su nastojali utvrditi preko želja ili ciljeva koji

se žele posti�i u slobodnom vremenu, tretiraju�i ih kao manifestne

varijable vrijednosti. Na rang ljestvici provo�enja slobodnog vremena na

prvom se mjestu nalazi želja - slušati plo�e koje vole, zatim slijedi -

mnogo putovati, uživati u svakom trenutku slobodnog vremena,

posje�ivati prijatelje i primati posjete, �itati vrijedne knjige, aktivno se

baviti sportom. Sedmo mjesto dijele želje posje�ivanja sportskih

priredaba, diskoteka, zabavnih priredaba, festivala i spektakla itd. (�ulig i

dr., 1982, 67-68). Dakle, želja za provodom u diskoteci percipirana je od

mladih kao poželjna aktivnost u okviru provo�enja slobodnog vremena.

Ilišin je u jednoj drugoj analizi poduzorka mladih, koji �ini 468

ispitanika/ca u dobi od 18 do 30 g. života, pokazala kako u dokolici

mladih prevladavaju aktivnosti �ija je prvenstvena funkcija zabava,

razonoda i rekreacija, dok se intelektualno i kreativno zahtjevnijim

aktivnostima bavi razmjerno mali broj ispitanika/ca (Ilišin, 1999, 21-44).

��

39

Sli�ne trendove bilježe i talijanski autori u empirijskim

istraživanjima iz polovice 90-ih godina 20. stolje�a.23 Ipak, ne bi bilo

primjereno definitivno zaklju�ivati o liku tipi�nog/e posjetitelja/ice

diskoteka u Hrvatskoj. Kao da se on, naime, još uvijek profilira.

Uostalom i naši ispitanici/ce ve�inom (59.6%) smatraju kako ne postoji

neki poseban tip ljudi koji redovito odlazi u diskoteke i koji je po ne�emu

prepoznatljiv, na primjer po odijevanju, šminkanju, plesu itd.24

Stoga u stvarnom životu diskoteka još uvijek nemamo artikuliran

tip „diskomana“. Ako ga ne specificiraju neki od navedenih elemenata

životnog stila (odijevanje i drugi), onda njegov cjeloviti imidž niti odaje

stil alternativnog života mladih niti ga deklarira kao osobenjaka,

izoliranog ili asocijalnog tipa. Možda ona neznatna manjina (do 10%)

naslu�uje svojevrstan “šminkerski” tip mladih, koji sluša odre�enu glazbu

i koji se ponaša na odre�en na�in (odijeva i sl.).25

U modernom poimanju diskoteke glazba je lišena govornog

jezika. Ona posjeduje vrlo snažan ritam, te jednostavnost u konstrukciji

uz izražen osje�aj za boje i zvukove. Glazba i svjetlo, kao drugi disko

element, sada su u funkciji osloba�anja zarobljenih percepcija iz 23 Torti bilježi pove�anje posje�enosti diskoteka izme�u 1992. i 1996., u rasponu od 60 do 66% (1997, 214). Sli�ne rezultate u tom razdoblju dobivao je i IARD u svojim istraživanjima (Lavalli, 1993). 24 Zanimljiv je empirijski podatak iz 1998. godine, prema kojem 8.9% od ukupnog broja ispitanih smatra kako se tipi�an „diskoman“ u nas može odrediti malogra�aninom i šminkerom (s=3.28). 25 Zapravo, rezultati kvalitativne analize, �iji je cilj bio registrirati temeljne elemente životnog stila ispitanika kao klju�ne �initelje njegova cjelovitog imidža, upu�uju interpretaciju u tom smjeru.

��

40

najskrovitijih kutaka svijesti mladih ljudi (Panzacchi i Degiuli, 1996,

294). U tom kontekstu vrlo važna postaje osoba DJ (disko jockey), te

umješnost njegove magije stvaranja, miksanja i proizvo�enja glazbe.

Time on postaje novi „spiritualni vo�a“ mladih i „moderni �arobnjak“

(Mos, 1982, 80-107).

DJ kreira poseban oblik komunikacije s mladom publikom, a

proces se odvija u �arobnom, sinkretskom jedinstvu potrage za nekim

druga�ijim oblicima (društvenog) iskustva i (društvene) pripadnosti. On

osje�a svoju publiku i pokre�e ju pomo�u skrivenih, suptilnih

mehanizama, za koje pretpostavljamo kako djeluju na homeopatskoj

razini. Sama moderna homeopatska ili imitativna magija zasnovana je na

principu asocijacije ideja, odnosno zakonu po kojem „sli�no proizvodi

sli�no“ (Frazer, 1995, 11-37).

Elemente disko atmosfere naši ispitanici/ce (iz 1998.) odre�uju

zna�ajnim, ali ne u podjednakoj mjeri. Tako im je najbitnija glazba

(37%), zatim ples (21.4%), potom zvuk (13.1%), pa svjetlo (10.1%).26

Dakle, glazbeno-plesna varijanta najzna�ajnija je kombinacija prisutna u

više od polovice tada ispitanih mladih.

Onih kojima je glazba u diskoteci na�elno idealna i savršena,

pronašli smo 39.5%, a onih kojima je disko glazba preglasna i prejaka, pa

stoga biva nerijetko �ak i izvorom stresa, prona�eno je 27.6% u

istraživanju iz 1998. Ostali o glazbi tvrde (as=2.24; sd=1.51):

ima haluciniraju�u mo� (9.6%)

26 U ovoj je distribuciji aritmeti�ka sredina svih rezultata as=2.97; dok je sd=1.43.

��

41

hipnotizira ga (8.9%) zbog nje se osje�a „high“ (7.6%) ovisi o DJ-u ili o njegovom raspoloženju (4.5%).

Ve�ina mladih (77.9%) u�estalije pleše u diskotekama.27 Navode sljede�e

razloge:

pleše, jer je zato i došao u diskoteku (34.4%) jer intenzivno osje�a ritam i glazbu (19.3%) jer plesom sva negativna energija izi�e iz njega/nje (11%) pleše do iznemoglosti, k’o lud (4.9%) jer je ples umjetnost (2.5%) jer se tada osje�a posebno eroti�no (2.3%) jer to ne može svatko izvoditi (1.9%) pleše kad je pijan/a (1.7%).

Doduše, naši ispitanici/ce nisu neki maratonci u disko plesanju, jer ih

41.3% tvrdi kako mogu plesati duže od dva sata bez prestanka.28

27 Onih koji rijetko plešu, jer vole samo promatrati i uživati u plesu drugih, pronašli smo 13.7%, dok nekolicina mrzi svoj vlastiti jezik tijela i pokreta (2.9%), a neke ples u diskoteci podsje�a na divljake (2.5%). Ostali ili nisu htjeli odgovoriti (0.5%) ili tvrde kako plešu samo ponekad (2.5%). U cjelovitoj distribuciji: as=4.76, sd=2.52. 28 Od tog broja, naime, njih 16.2% može plesati do 3 sata neprekidno, a 11.8% do 4 sata, 6.4% do 5 sati, a 5.8% može plesati 6 i više sati ili cijelu no� (as=2.531; sd=2.511).

��

42

3.1. Motivacijsko - komunikacijska paradigma novih oblika disko

zajedništva

Ispitanici/ce u primorskim županijama Republike Hrvatske nisu

bili jedinstveni u navo�enju „naj“ razloga zbog kojih su posje�ivali

diskoteke (as=14.53, sd=7.03). Lista je tih odrednica poprili�no široka, pa

navodimo samo one koje se javljaju u�estalije (u %):

diskoteku smatra prostorom za pražnjenje nagomilane energije (22.2) tu mu/joj se pruža bezbroj mogu�nosti upoznavanja novih ljudi (11.5) to je javno mjesto na kojem se pleše, da bi bio vi�en/a (10.9) to je idealno mjesto za uživanje u glazbi (9.3) to je idealno mjesto za uloviti curu ili de�ka (7.8) itd.

Talijanski istraživa�i29 zaklju�ivali su sli�no kao i mi u ovom

istraživanju, kako se me�u glavnim motivima posje�ivanja diskoteka

kristaliziraju tri najvažnija: ljubav prema glazbi i plesu i želja za njima,

mogu�nost novih poznanstava, te mogu�nost izbora prijatelja. Želja za

plesom u diskoteci naglašenija je kod ženske populacije, dok muški

ispitanici preferiraju upoznavanje suprotnog spola, zaklju�uje Torti na

temelju svojih istraživanja (Torti, 1997, 218).

29 Radi se o rezultatima istraživanja, koje su Talijani obavili metodom intervjua u pokrajini Emilia-Romagna me�u 1500 studenata/ca. Od tog broja, njih 75.5% posje�uje diskoteke, a 55.1% odlazi tamo kako bi slušali uživo glazbene koncerte i da bi se družili s prijateljima. Na pitanje, kako im se svi�a disko (prostor, vrsta glazbe), 11% je oduševljeno, 22.8% jako se svi�a, a 47% odgovara kako im se prili�no svi�a (Torti, 1997, 217).

��

43

Kod nas, u Hrvatskoj, žene (85.7%) apsolutno prednja�e pred

muškarcima (68.7%) u u�estalosti plesanja u diskoteci (hi�=12.833, df=1,

C=0.00034).30

Analizirale smo detaljnije odnos mladih prema diskoteci kao

(društvenom) fenomenu, pa smo razvrstale ocijenjene tvrdnje ispitanika

(na Likertovoj ljestvici), prema pripadaju�im vrijednostima aritmeti�kih

sredina (as), s ciljem grupiranja pojedinih skupina koje se homogeniziraju

s obzirom na stupanj prihva�anja pojedinih tvrdnji.31

Tvrdnje ispitanika/ca o vlastitom odnosu prema diskoteci, koje mladi

najintenzivnije prihva�aju (1998.)

NAJPRIHVA�ENIJE TVRDNJE

ARITMETI�KE SREDINE (as)

STANDARDNE

DEVIJACIJE (sd)

DI32 javno je mjesto na kojem se pleše, da bi bio vi�en 3.78 1.04 DI prostor je za pražnjenje nagomilane energije 3.76 1.15 pruža bezbroj mogu�nosti upoznavanja novih ljudi 3.61 1.07

u DI se osje�a slobodniji, opušteniji i sl. 3.12 1.16

u DI je mogu�e provocirati druge 3.10 1.28

DI je idealno mjesto za uživanje u glazbi 3.09 1.27

DI je idealno mjesto za uloviti curu ili de�ka 3.05 1.22

30 hi� = hi-kvadrat test je prakti�an test koji može osobito poslužiti onda kad želimo utvrditi odstupaju li neke dobivene (opažene) frekvencije od frekvencija koje bismo o�ekivali pod odre�enom hipotezom (Petz, 2004, 249). 31 Me�u najprihva�enije tvrdnje svrstale smo one koje imaju najviše prosje�ne vrijednosti (as), a najslabije prihva�ene su one tvrdnje koje imaju najniže vrijednosti aritmeti�kih sredina (as). 32 DI = diskoteka

��

44

Disko prostor u funkciji je povezivanja jedne grupe istomiš-

ljenika. To je odre�eno mjesto okupljanja. Tu se mladi sastaju i na

relativno prepoznatljiv na�in odijevaju, koriste karakteristi�an govor,

artikuliraju me�usobno sve one komponente koje �e u kona�nici proiz-

vesti u�inak okupljanja s motivom zajedni�kog provo�enja slobodnog

vremena ili no�nog vremena uop�e. Tako je jedna od potencijalnih

konstanta: biti istih/sli�nih godina, ali i biti razli�it, jer svaka je osobnost

suvišna. Grupa istomišljenika u diskotekama postaje pojmovnim supstra-

tom primarnoj grupi istomišljenika.

Zanimljiv je analiti�ki slijed koji se u interpretaciji može pratiti.

Analogno navedenim skupinama, poznato je da ve� od davnih vremena

funkcioniraju društvene grupe primitivnih društava u kojima je �in

inicijacije i prijelaza potvr�en mogu�noš�u ravnopravnog pripadništva

odre�enoj ratni�koj skupini (Andreoli, 1993, 316). U metropolama se

doga�aju okupljanja koja poprimaju obilježja sli�na onima u magijsko –

religijskim obredima. Sada su to novi, „mladi ratnici metropole“. S jedne

strane oni, a s druge „oni koji znaju“, javnost. Izgleda da je svijet odraslih

u pohranjenim strukturama svoga kolektivno-mitološkog pam�enja

prihvatio za gotovo postojanje tabua o osobnoj slabosti u dekodiranju tih

znakova no�i koje mladi tako usrdno odašilju. Njihove grupe su više nego

o�ito grupe silne i bogate simbolike, ritualnog izražaja s osje�ajem visoke

ekspresivnosti. U diskoteci stvarnost zadobiva nove vremenske i

prostorne dimenzije. Zanimljivo je stoga promotriti tvrdnje mladih o

njihovu odnosu prema diskoteci.

��

45

Tvrdnje ispitanika/ca o vlastitom odnosu prema diskotekama, koje mladi osrednje prihva�aju (1998.)

OSREDNJE PRIHVA�ENE TVRDNJE


STANDARDNE DEVIJACIJE (sd)

u DI ima intenzivan osje�aj druženja 2.86 1.15 trenuta�no je moderno i�i u DI 2.78 1.16 trenuta�no je “�ir” i�i u DI 2.70 1.18

voli avanture i sve što je vezano uz rizike, a to je DI 2.56 1.27

DI je oblik bu�nije ku�ne zabave 2.54 1.20

sve je u DI privla�no i atraktivno 2.50 1.10

borave�i u DI, ima osje�aj da pripada nekoj zajednici 2.48 1.13

DI je mjesto za isklju�ivo provo�enje slobodnog vremena 2.45 1.14

DI je mjesto okupljanja, nakon kojeg se ide dalje 2.31 1.11

DI atmosfera je kao magija 2.28 1.11

odlazi u DI samo iz navike 2.22 1.02

DI voli zbog ljepote i sklada prostora 2.13 1.02

svi�a mu se što je tamo u centru pažnje 2.11 1.14

Suvremeno vrijeme nalaže i nova semiološka prepoznavanja

grupe mladih. Tako ona i dalje zadržava primarne funkcije u procesu

stvaranja integracije, no radi se o integraciji �iji je krajnji cilj formiranje

što kvalitetnije percepcije. Grupa je sada u funkciji i nije više sama sebi

svrhom, ve� postaje svojevrsni katalizator u procesu stvaranja

jedinstvenih osje�aja i doga�aja. To su, nesumnjivo, kod naših mladih:

modernost, avanturizam, privla�nost, bu�nost, pripadnost, sklad, ljubav,

ljepota. Grupa „diskomana“ oživljuje zahvaljuju�i društvenim �injeni-

cama novog reda i sasvim novog znakovlja, te se sada, pored klju�ne

��

46

rije�i socijalizacija, teoretiziranje ravnopravno širi na nove semanti�ko-

semioti�ke horizonte.

Kona�an proizvod o�itava se u �udesnoj i znakovitoj projekciji

novog bio-anorganskog spoja tijela i stvari, ritma i svjetla, zvuka i

tjelesnosti. Semiološki novum obilježen je, dakle, visokom korelacijom

psihi�kog i tjelesnog. Fizi�ki prostor diskoteke nalaže se kao

prepoznatljivo mjesto „tjelesnosti“, novoga dijaloga tijela. Na taj se na�in

promovira jedan od najznakovitijih kulturnih novuma �iji su izravni

tvorci upravo mladi.

Novonastala (disko) metamorfoza snažno zahva�a dimenziju

tjelesnosti, potiru�i njezinu poznatu fizionomiju i scenografiju, jer tijelo

sada služi kao prijevozno sredstvo na putovanju prekora�enja granica. U

ovom kontekstu ples postaje novim semiološkim pronalazištem. Ples

postaje primarna aktivnost uz pomo� koje JA traži kolektivnu agregaciju.

Dakle, sve se skladno razlaže u suprotnosti s tradicionalnim analizama

vremena i uloga mladih. Sve ono što je bitno biva usmjereno prema

oblicima neverbalne komunikacije, u nazna�enom smislu, položaju i

gestama.

Vreg isti�e kako su se dosadašnje teorije komunikacijske

interakcije mahom gradile na pretpostavkama simboli�kog interakcio-

nizma, te na Habermasovoj teoriji komunikacijske akcije. Tradicionalne

teorije isticale su pritom procese konsenzusnog sporazumijevanja,

istovremeno nedostatno posve�uju�i pozornost disjunktivnim i

konfliktnim procesima. Tako se nova paradigma temelji na pretpostavci

kako je komuniciranje oblik strateške interakcije koja sadrži dva

��

47

proturje�na procesa: proces približavanja, konjunkciju dviju li�nosti,

dvaju identiteta i proces udaljavanja, disjunkciju dviju li�nosti, odnosno

�uvanje dvaju identiteta, vlastitog interesa i nadmo�i (Vreg, 1998, 18).

Pretpostavile smo da je model takve komunikološke paradigme održiv i

na mikro primjeru diskoteke.

Ako, naime, po�emo od definicije kako je komunikacijsko

djelovanje složen, ali kontinuiran interakcijski proces u kojem komuni-

kator pokušava utjecati na komunikacijskog partnera, kako bi ovaj

prihvatio predložene stavove i obrasce ponašanja (Vreg, 1998, 18),

možemo pretpostaviti i da je disko prostor u kojem se ne odvija klasi�na

interakcijska komunikološka interakcija. Na planu nekakve nove semio-

tike, on je ipak plodno i zahvalno tlo komunikološkog mikroprostora.

Dalje smo pretpostavile da komunikacija uklju�uje uporabu

simbola, pa je ona tim lakša što je zna�enje simbola ujedna�enije. Budu�i

da mladi �esto pridaju druk�ija zna�enja istim simbolima, Reardon to

smatra najve�im izazovom komuniciranja me�u ljudima (Reardon, 1998,

14). Odre�ena skupina ve� samim dolaskom na jedno odre�eno

zajedni�ko mjesto, kao npr. u diskoteku, posjeduje apriornu

komunikološku motivacijsku istozna�nost, koja se kasnijim boravkom

empati�ki razgra�uje, pretvaraju�i se u prepoznavanje ili odbijanje, koje

je zapravo komunikološki sinonim.

Vreg tvrdi kako je primjerenije shva�anje komunikacije u

svojstvu ublaživanja napetosti koja se manifestira kroz socijalno

nestrukturiranu angažiranost, kompetitivnost, entuzijazam, frustriranost,

agresivnost, neuroti�nu ili normativnu devijantnost. Život se realizira kao

��

48

niz reakcija na stres koji je rezultat visokog stupnja napetosti unutar

�ovjekove okoline. U tom kontekstu komuniciranje �ini proces u kojem

se razli�ite napetosti prenose me�u „skupovima razli�itosti“, te

obuhva�aju kodiranje i dekodiranje. Pri samom prijenosu prvotna

razli�itost i njezine napetosti ostaju relativno nepromijenjene i takve

dolaze do primaju�eg sustava (Vreg, 1998, 32).

U nazna�enom komunikološkom okviru diskoteka se artikulira

kao specifi�an komunikacijski prostor u kojem djeluju sve spomenute

složene osobitosti koje se prepli�u jedna s drugom, odbijaju, privla�e,

suprotstavljaju, usuglašavaju ili pak ostaju u sukobu (konjunktivni i

disjunktivni procesi). Na koncu, komunikacijski konteksti obuhva�aju i

sve oblike neverbalnog komuniciranja koji uklju�uju mimiku, pokrete,

glasove, fiksiranje pogledom, mirise itd. (Vreg, 1998, 66).

Vreg smatra da su jezi�ne radnje uvijek povezane s konkretnim

socijalnim procesima i da nisu usamljene ni apstraktne. Zato ih uvijek

nastojimo razumjeti samo u njihovu kontekstu, a kontekst, prema autoru,

„ima osobnu i društvenu dimenziju“ (Vreg, 1998, 74). Upravo nam se

kontekstualizacija �inila vrlo važnom za interpretaciju i analizu naših

istraživa�kih rezultata. Nastojale smo razmišljati o pomanjkanju

komunikacije u diskoteci, odnosno o motivima dolaska na mjesto koje ne

iziskuje verbalni oblik komunikacije. Verbalna komunikacija je u

diskoteci ina�e znatno smanjena i zbog posebnosti prostornog okružja -

buke, glasnosti i svjetlosnih efekata. Spomenuta kontekstualizacija

usmjerava nas na zaklju�ivanje o ispreplitanju nekakvih druga�ijih

društvenih zna�enja: otu�enosti, bijega, želje za izolacijom i dr.

��

49

Za�u�uju�e je kako u diskoteci sve više izostaje dodir kao bitna

komponenta me�usobnog komuniciranja. Ako je uspostavljeni osobni

kontakt potvr�en komponentom dodira, time se izravno akumulira

komunikacijski u�inak. Tako se i na neizravan na�in daje potvrda, privola

ili pristanak na traženje komunikološkog partnera s druge strane. Dodir,

doduše, zna�i prijateljsku povezanost s partnerom/icom, prodor u njegovo

ili njezino psihološko, kognitivno i emocionalno podru�je. Intimnost

komunikacije pove�ava se dodirom, a time i njezina uvjerljivost (Vreg,

1997, 112). No, kako onda tuma�iti gotovo potpuni izostanak takvog vida

komunikacije u diskoteci? Jedino i isklju�ivo uo�avanjem predominacije

vizualnog i zvu�nog, sukusa intenziteta boja, pokreta, kretnja, dakle

hipertehnologiziranog dodira primjerenoga kraju 20. st.

Upuštaju�i se u teoretiziranje, �ini se nužnim uputiti na teoriju

komunikacije u sklopu teorije sistema. Samo zna�enje komunikacije

artikulira se isklju�ivo kroz postojanje razlike prema ostalim mogu�-

nostima. Tako komunikacija odabire nešto iz svog aktualnog konteksta,

koji se upravo aktualizira tom selekcijom i tako isklju�uje druge

mogu�nosti. De Berg analizira komunikaciju, koja prema Luhmannu nije

razmjena objektivno danih informacijskih jedinica, nema fiksnih

zna�enjskih kvantova koje govornik može prenijeti, ve� se zna�enje

konstituira kroz komunikaciju. To se dosljedno nadaje iz ocrtane

smisaonosti komunikacije, koja se sastoji u tome da je komunikacija

procesuiranje smisaonih selekcija, tj. selekcija koje smisao ili zna�enje ne

nose u sebi, ve� ga postižu preko razlike prema ostalim isklju�enim

mogu�nostima. Koje mogu�nosti tada komunikacija negira, jedino je

��

50

pitanje same komunikacije, tj. razlike nikada nisu prethodno zadane,

nikada nisu tu prije komunikacije, nego su uvijek kontingentni ostvaraji

samoga komunikacijskog procesa. Ili, u Luhmannovoj lakonskoj formu-

laciji: „Komunikacija ne priop�uje svijet /mitteilen/, ve� ga dijeli

/einteilen/ na ono što priop�uje i ono što ne priop�uje” (Luhmann prema

De Berg, 1996, 156).

Najslabije prihva�ene tvrdnje mladih ispitanika/ca o njihovu odnosu prema diskotekama (1998.)

NAJSLABIJE PRIHVA�ENE TVRDNJE


STANDARDNE DEVIJACIJE (sd)

uživa kad ga drugi posjetitelji provociraju 1.45 0.86 DI je mjesto na kojem �e uspješno izgraditi vlastiti identitet 1.57 0.82 voli izazivati nered, a to je lako izvesti u DI 1.64 0.93

nema nikakav odnos niti stav o DI 1.68 1.37

jedino se u DI osje�a uravnoteženo 1.75 0.88

voli se praviti važan, što može u DI 1.79 0.95

DI je najbolje mjesto za razgovor s drugim ljudima 1.92 1.03

U motivacijskoj analizi neki autori potenciraju one analiti�ke

momente koji vjerojatno (prema istraživa�kim hipotezama), rezultiraju

nezadovoljstvom, frustracijama, osje�ajem beskorisnosti i sli�nim

psihološkim stanjima (Andreoli, 1996, 168). Skupina pojedinaca (u

diskotekama) možda figurira kao zbroj odvojenih psihi�kih stvarnosti.

Njihov zajedni�ki put osloba�anja i progovaranja o unutarnjim

iskustvenim horizontima stvara neke nove koherentnosti. To je

��

51

istovremeno nova alternativna (hipotetska) dimenzija koja grupu naših

ispitanika/ca drži na okupu, kao novi socijalizacijski input.

Upravo takvu empirijsku argumentaciju nalazimo u dijelu naših

istraživa�kih rezultata (iz 1998., vidi tabelu 3).

Evidentno je kako se na motivacijskoj razini podruštvljavala

„slika“ disko fenomena kao prostora u kojem mladi posjetitelji najradije

traže društvo ili žele sami biti vi�eni. Mjere�i motivacijsku orijentiranost

prema diskotekama, s obzirom na stupnjeve pozitivnog afiniteta prema

njima kao prostorima no�ne zabave, mogu�e je zaklju�ivati sljede�e.

Najprihva�enije su bile one percepcije ispitanika/ca koje su diskotekama

u Hrvatskoj davale pozitivno društveno zna�enje. Najslabije su

rasprostranjene bile one percepcije diskoteka koje su se identificirale s

tvrdnjama da mladi „ne vjeruju u politiku niti u religiju, ve� samo

vjeruju u diskoteke“.

Pretpostvaile smo da su komunikacijski medijatori u diskoteci

kao društvenom mikroprostoru ples i glazba. Tako orijentirana hipoteza

potvr�ena je u zna�ajnom obimu.33 Naime, me�u elementima disko

atmosfere, kao što smo ve� naglasili, posebno se zna�ajnom iskazivala

glazba (37%), a nakon nje ples (21.4%). Plesni obi�aji sa svojim jakim

uporištem u kolektivnim sadržajima spremno otvaraju brojne

mogu�nosti izri�aja individualne kreativnosti.

33 Veli�ine hi kvadrata (hi²), kojima smo ispitivali zna�ajnost postojanja razlika unutar pojedinih distribucija, upu�uju na to da su uglavnom nulte hipoteze bivale prihva�ene. Vrijednosti hi² me�u ilustriranim rezultatima relativno su niske (blizu nule) i od njih su ve�e tabli�ne vrijednosti (na razini zna�ajnosti od 5%).

��

52

Svjetlo i zvuk bili su daleko marginalniji.34 Na drugom mjestu (u

glazbenom mjernom instrumentu), više od tre�ine ispitanika/ca (39.5%)

tvrdi kako je disko glazba idealna, �ak savršena. Osim toga, ve�ina

ispitanika/ca ili njih gotovo 80% aktivni su plesa�i/ce (u plesnom

mjernom instrumentu), jer tvrde kako u�estalo plešu u diskoteci, zbog

�ega su i došli (34.4%) ili plešu�i intenzivno osje�aju ritam glazbe

(19.3%) ili zato što žele da im ples oduzme svu negativnu energiju

(11%).35 Što se ti�e dimenzije plesa, najprihvatljiviji model interpretacije

ponudila je Douglas, navode�i kako institucije �esto koriste argumente

rizika kako bi imale kontrolu nad neizvjesnim ljudskim ponašanjem, ali i

da bi u�vrstile norme i olakšale njihovu koordinaciju. Zapravo, prema

društvenoj teoriji rizika dolazi do stabilizacije dominantne granice

morala (Douglas, 1991, 121).

U literaturi je mogu�e prona�i definiciju diskoteke kao

svojevrsne enterotipije. Kroz povijest je, naime, svaka kultura

proizvodila svoje enterotipije i svaka je od njih, u razli�itim vremenskim

etapama, odgovarala razli�itim kriterijima. Još od davnina barovi

klubovi i druga sli�na mjesta održavanja plesova posjedovali su razli�ite

funkcije i profile s obzirom na dominantan kulturološki model u

razli�itim povijesnim razdobljima i društvenim situacijama. Tako su se

34 U ukupnoj distribuciji as=2.97, sd=1.43. 35 Redoviti posjetitelj/ica diskoteka u primorskim županijama Republike Hrvatske nije bio tinejdžer ili tinejdžerica, prema svojoj dobnoj karakteristici. To su uglavnom mlade žene, starije od 19 godina, zatim one koje u vrijeme istraživanja nisu bile zaposlene, jer su studirale ili �ekale posao. Ve�ina ih ima srednjoškolsko obrazovanje, sli�no kao i njihovi roditelji (o�evi i majke).

��

53

na selu zabave odvijale u polju, pa nije postojala nikakva razlika izme�u

radnog mjesta i mjesta življenja. Tek se s dolaskom rock glazbe ples

odvaja od posla i postaje osobnim izborom pojedinca, a plesne figure i

forme inzistiraju na opuštenosti i eliminaciji bilo kakvih starih normi i

pravila. Sama mjesta održavanja plesova sele se iz grada u nenaseljena

podru�ja i industrijske zone (Torti, 1997, 120).

Za razliku od zabave, igra je uvijek imala neki odre�eni slijed,

smatra Martini�. Autorica tvrdi da je „ u igri sadržan cilj, ona teži

ispunjenju, postizanju odre�enog rezultata, dok je u zabavi osnovno

opuštanje, psiho-fizi�ka relaksacija“ (Martini�, 1997, 75).

Sli�no razmišlja i Huizinga koji igri, definiraju�i je, pridaje vrlo

široko smisleno zna�enje. Igru ozna�ava kao slobodnu akciju koja se ne

doživljava ozbiljno. Ona se ujedno smješta odvojeno od obi�nog života,

orijentira se prema poticanju društvenih odnosa koji su �esto zastrti

ozra�jem mistike, ili pak u drugoj krajnosti, parodije, što još više isti�e

distinkciju od realnosti. Igra isklju�uje neproduktivnu zabavu, dok prave

i �iste igre postaju temelji i �initelji kulture (Huizinga, 1973, 13).

Mogu�e je, prema tome, da se u diskoteci zbiva dijelom

stvarala�ka, nesputana igra katarzi�nog i terapijskog djelovanja. Prostor

diskoteke pretvara se tako u veliki terapeutski prostor, gdje se za cijenu

ulaznice nastoji dobiti psihofizi�ko iscjeljenje, barem i samo na nekoliko

sati.

Zabava postaje nezamjenjiva u utvr�ivanju dominantnih i rubnih

vrijednosti jednog društva. Karnevali, maske, zabava, ples - odre�ivali

su i uvijek iznova propitivali granice prekršaja, tj. dopuštenoga. Nered

��

54

zabave od pamtivijeka je posjedovao snažan ljekovit homeopatski u�inak

u funkciji apsorpcije i olakšavanja napetosti. Zabava i ples �esto su u

dugoj ljudskoj povijesti bili predmetom sankcija, uglavnom zbog

nesputanog prihva�anja slobodnog susreta tijela u ritmu glazbe. Prednost

su zadobivale emocije i zanos, eros, u opreci s monotonim življenjem u

svakodnevnoj kolote�ini misli i djelovanja.36

Ples je, dakle, primarna komunikacijska, ali i semioti�ka spona.

Mladi doživljavaju ples kao sustav znakova ili kao bogatu mapu simbola

ili kao zahvalno sredstvo oblikovanja i ekspresije nekog sadržaja. On

zauzima posebno mjesto u procesu udvaranja, koje postaje specifi�an

odnos me�u mladima.

Ako kulturu doživljavamo kao manje - više jasan skup

kodificiranih pravila ponašanja, gotovo su sve kulture jednoglasne u

postavljanju nekih prekršajnih granica. Sociolozi i antropolozi odavno su

prepoznali to vrijeme i prostor dopuštenoga (Eliade) kao svojevrstan

zrakoprazan prostor. Živo tkivo društva opire se postavljanju

ograni�enja, pa se stvaraju zrakoprazni prostori i vertikale, koje

omogu�uju ispunjenje želja i pomicanje granica dopuštenoga. Upravo

tako diskoteke postaju idealna mjesta za pomicanje granica svjetova,

vremena i prostora. Taj svijet odijeljen je prostorno i vizualno, stilom i

ponašanjem mladih - i to onih mladih koji su u potrazi za novim

iskustvenim doživljajima. Oni tragaju zapravo za stapanjem mašte i

36 Na važnost plesnih dimenzija neposredno upu�uju rezultati jednoga talijanskoga istraživanja, po kojem �ak 83% posjetitelja/ica u diskoteke zalazi isklju�ivo zbog plesa, 68% da bi se susrelo s ljudima, 60% zbog glazbe, a 16% da bi pronašli partnera, dok je samo 9% tu zbog seksualnih avantura (Zotti, 1996, 180).

��

55

stvarnosti u jednost, koje postaje smislom zajedništva, istovremeno

odvojenog i udaljenog. Radi se o zahvalnom i kreativnom, uzajamnom

procesu samoostvarenja.

3.2. Planiranje provoda: o�ekivanja, izazovi i zablude

Ma koliko se to na prvi pogled �inilo, posjeti diskotekama ni u

kojem slu�aju ne spadaju u aktivnosti stihijske naravi, a ponajmanje u

one koje se odvijaju bez ikakva smislena plana. Tako se ve� po�etkom

tjedna radi na brižljivoj izradi sheme posjeta diskoteci. I u tom, prividno

neorganiziranom, rastresenom životu mladih, kristalizira se plan kao

shema iskoraka iz kolote�ine i svojevrsnog protesta prema dnevnim

rutiniranim, uvijek istim (školskim ili studentskim) šabloniziranim

aktivnostima.

U toj prustovskoj potrazi za izgubljenim vremenom i prostorom

stvara se odluka o odlasku u diskoteku. To postaje dio velikog rituala i

bijega iz svakodnevne životne monotonije. Akumulirani osje�aji

nezadovoljstva, frustracije i beskorisnosti bivaju sublimirani preoku-

pacijom oko izrade preciznog plana provoda. Naši ispitanici/ce u

Hrvatskoj iz 90-ih godina dvadesetog stolje�a, imali su obi�aj nakon

boravka u diskoteci oti�i na neko drugo mjesto i nastaviti u sli�nom

raspoloženju zabavu (tzv. afterhours). To je radilo vrlo �esto njih 16.6%,

��

56

ponekad 40.5%, a željelo bi ubudu�e njih 9.6% (m=2.52, s=1.12). Ostali

to do sada nisu radili, ali ne zna�i da ne bi htjeli ili mogli.37

Shema provoda sada prerasta sku�ene svjetove i izrasta u pravi

izazov, traganje, dio velike avanture. Stoga se neka udaljena diskoteka i

�ini toliko primamljivom, bez obzira na njezine sli�nosti s bilo kojim

lokalnim klubom ili javnim prostorom. Zanimljiva je upravo zato što je

udaljena od mjesta stanovanja i to joj daje posebnu draž. Novi prostor,

novi ljudi, nove mogu�nosti. Interesantno je, na primjer, da je tre�ina

(34.2%) naših ispitanika/ca iz 1998. smatrala kako bi diskoteke trebalo

obvezno graditi izvan gradova i urbanih centara, dok je drugoj tre�ini

(34.5%) bilo sasvim svejedno gdje �e se diskoteke nalaziti. Oni preostali

(27.2%) žele vidjeti svoju diskoteku u centru grada.38

Pripreme koje prethode odlasku u diskoteku, vožnja do zadanog

cilja, komunikacija koja na putu može izroditi i oblikovati neke daljnje

postupke i odluke, tako�er su važan dio strategijskog plana. Misli su

uzburkane, zaokupljene izgledima za nova poznanstva i dobar provod.

Sve zajedno odvija se pod okriljem no�i, koja je nezamjenjiva u pružanju

osje�aja prisnosti, stvaranju novih mogu�nosti, pomicanju granica.

Krippendorf isti�e kako je mogu�nost da se nekamo otputuje vrlo

zna�ajna, iz razloga što se sama svakodnevica može lakše podnositi samo

ako postoji i mogu�nost da se od nje pobjegne. Sve zajedno, trebalo bi

37 Montecchi piše o fenomenu „neritualiziranog transa metropole“, koji povezuje trans u raveu i afterhour zabave, a karakterizira ga kao odre�uju�u želju za izlaskom iz obi�ne svijesti koja postaje dominantna misao (Montecchi, 1996, 235-247). 38 U ovoj distribuciji as= 2.38, sd=1.27.

��

57

pridonijeti ozdravljenju i održavanju zdravlja tijela i duha. Autor

napominje kako naše društvo projicira potrebe odmora prema vani, te je

polarizacija „tu raditi i stanovati - ondje se odmarati“ postala razumljiva

sama po sebi (Krippendorf, 1986, 37). Odlazak u diskoteku tako je

primarno doživljen kao odmor i obnova, prvenstveno tjelesnih i duševnih

snaga koje su se potrošile u svakodnevnom životu. Dolazi do

kompenzacije i društvene integracije, jer je rije� o putovanju s ciljem

nadoknade onoga što �ovjeku nedostaje i �ega se odri�e u svakodnevnom

životu. To je protuteža jednostranim zahtjevima radne sredine, škole ili

fakulteta. To je put ka slobodi i samopotvr�ivanju koje osloba�a od

obveza i onoga što se mora pa se kona�no može u�initi ono što se želi. To

je otkrivanje i doživljavanje samoga sebe ili tek samo pronalaženje puta

do samoga sebe.

Uz raznorazne po�etne impulse, glazba i ples postaju dodatnim

katalizatorima i pomažu u nastupaju�oj transformaciji. No, takvi trenuci

mogu biti klju�ni u donošenju odluka o uzimanju dodatnih sredstava i

stimulansa kao rezultata strahovanja proizišlog iz tenzija o skorašnjem

završetku provoda, suo�avanjem s danjim svjetlom, te željom za

produživanjem ugodnog osje�aja zajedništva.

U uskoj vezi sa zloporabom droga artikulira se težnja mladih za

rizikom, kao neizostavnom komponentom suvremenog življenja, ali i kao

važnim �initeljem u procesu stvaranja identiteta. Naime, ponašanje koje

je obilježeno poticanjem rizika, pobjedom opasnosti i raznim

��

58

senzacijama, uklju�uje i sklonost mladih da probaju drogu iz puke

znatiželje.39

Neki autori, pa tako i Andreoli, smatraju kako je nemogu�e

prona�i diskoteku bez droge, jer od nje nisu pošte�ene ni škole, sportski

klubovi ni crkvene župe. U diskotekama je prisutno „putovanje“ u kojem

dolazi do promjena, a droga postaje „agencija“ za brzo omamljuju�e

putovanje (Andreoli, 1997b, 242). Osim toga, jedan od bitnih razloga

zašto odre�en broj mladih poseže za drogama jest umor i nastojanje da se

što dulje izdrži na disko podiju. To im istovremeno produžuje vrijeme

potrebno za ostvarenje putovanja. „Kada se živi u svijetu straha, mase,

potrebno je uhvatiti se za nešto konkretno, a ne samo za metaforu i ideju.

Diskoteka tako izgleda kao mjesto ekstaze, tijela vo�ena ritmom koji

ujedinjuje. Droga poprima ukus svetoga, sredstvo za umiruju�u

metamorfozu. Ponašanja koja izražavaju potrebu za vjerovanjem i želju

za rajem. Nema mjesta za perspektivnu budu�nost, jer ona ne postoji.

Mladi je sami stvaraju izlaskom subotom u diskoteke i pribjegavaju

promjeni svakodnevice putem igle“ (Andreoli, 1997, 89).

Prema nekima, mladi diskomani/ke nisu ovisnici/e o opojnim

drogama niti je uzimaju intravenozno, a nisu ni po�initelji/ce kriminalnih

djela. Ve�inom su skloniji uzimanju hašiša, marihuane i LSD-a,

anfetamina i ecstasyja na isti na�in kao i alkoholnih pi�a. Vikendom se

ponaj�eš�e kombiniraju razni tipovi spomenutih droga, a rje�e se koriste

kokain i heroin. Zato se uzimanje droga, iz ugla onih koji ih konzumiraju,

39 U ovom kontekstu zanimljivo je i pou�no Zottijevo istraživanje (1996).

��

59

tuma�i kao još jedno od mnogih vrsta zabave u slobodno vrijeme mladih

(Linnel, 1996, 148-150).

To nam ilustriraju istraživa�ki rezultati posljednjih desetak

godina, koji upu�uju na to kako su se na me�unarodnoj sceni opijata

dogodile primjetne promjene u konzumiranju razdražuju�ih sredstava i

psihodelika. Radi se o podudarnosti s istovremenim širenjem kokaina i

kraka, te konzumiranjem MDMA (ecstasyja) u sjevernoj Europi.

Pojavom AIDSA-a smanjio se broj onih koji su smatrali da „biti u

trendu“ zna�i konzumirati teške droge, kao što je heroin ili one tvari koje

zahtijevaju uporabu igle (Schifano, 1997, 137).

No, ne treba posebno naglašavati kako pogubna statistika o broju

ovisnika/ca ni slu�ajno nije na strani onih koji su uglavnom na ovakav

na�in zapo�eli svoju narkomansku karijeru, shva�aju�i uzimanje droge

kao jedan vid bezazlene vikend zabave s kojom se, kvaziutješno, može

prestati u bilo koje vrijeme. Hrvatska se u kratkom vremenu suo�ila s

naglim porastom broja ovisnika/ca o drogama, uz sve probleme tranzicije

i rata.

Razlozi porasta ovisnosti u uskoj su svezi sa psihosocijalnim

u�incima rata, nezaposlenoš�u, promjenom obiteljskih struktura i

vrijednosti kao i neispunjenih o�ekivanja mladih (Leburi� i dr., 2003).

Zloporaba droga ina�e je jedan od kompleksnijih socijalnih i

zdravstvenih problema suvremenih društava. U svojoj pojavnosti korelira

sa siromaštvom, prostitucijom, delinkvencijom, kriminalom, besku�-

��

60

ništvom itd.40 Stoga smo i u ovom istraživanju ispitale mišljenje mladih o

nekim socio-patološkim fenomenima. U tablici koja slijedi, ilustrira se

povezanost me�u nekima od njih. Te korelacije su statisti�ki zna�ajnije,

što govori o me�usobnoj visokoj povezanosti analiziranih skupina prob-

lema vezanih uz diskoteke. Najzna�ajnija statisti�ka veza prona�ena je

me�u faktorima koji predstavljaju mišljenja o drogiranju i skupine miš-

ljenja o raspa�avanju droge (0.6798). Tako�er su u zna�ajnoj vezi

(0.5712) mišljenja o napornom disko plesu i stavovi o pospanosti, koja se

javlja kao posljedica takve aktivnosti.

Korelacijska matrica skupina problema koje ispitanici/e prepoznaju u diskotekama (1998.) 41

.……………………………………..…………………………………………..... DI.1 DI.2 DI.3 DI.4 DI.5 DI.6 DI.7 ------------------------------------------------------------------------------------------------ DI.1 1.0000

DI.2 .3799 1.0000

DI.3 .3122 .6798 1.0000

DI.4 .2067 .1076 .2160 1.0000

DI.5 .1557 .1635 .2525 .5712 1.0000

DI.6 .1626 .2509 .3396 .2272 .2808 1.0000

DI.7 .1509 .1272 .2492 .3975 .4269 .2645 1.0000

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------

40 Tijekom 2006. godine Vlada RH usvojila je novu Nacionalnu strategiju za suzbijanje opojnih droga u Republici Hrvatskoj 2006-2012. 41 DI.1=mišljenja o to�enju alkohola u DI (as=1.62; sd=0.53); DI.2=mišljenja o raspa�avanju droge u DI (as=1.44; sd=0.53); DI.3=mišljenja o stvarnom drogiranju u prostorima DI (as=1.41; sd=0.56); DI.4=mišljenja o napornom plesu (umoru) u DI (as=1.57; sd=0.58); DI.5=mišljenja o pospanosti (no�ni termin) nakon izlaska iz DI (as=1.63; sd=0.56); DI.6=mišljenja o prometnim nezgodama nakon izlaska iz DI (as=1.30; sd=0.53); DI.7=mišljenja o miješanju generacija u DI (as=1.66; sd=0.54).

��

61

Stje�emo zapravo dojam kako mlade više ne karakterizira

buntovništvo, ve� se njihovo ponašanje manifestira kao prijestup, jer

postaje važnija ideja biti „out“. Ideja „biti izvan svega“ prvenstveno je

usmjerena prema pojedincu samom, a ne prema zajednici, te je

potencijalno izvorište samouništenja. Rije� je o prisili, a ne o stvarnoj

želji, jer kao da su svi svjesni kako se radi o putu bez povratka. Upravo se

na ovom mjestu ra�a novi tip predstavnika kulture rizika, koji iskazuje

sklonost premodeliranju ideja vremena i prostora, sve do to�ke kada je

više ni sam ne može realno sagledati. Tada se alkohol, automobilske trke,

nekontrolirani seks, tablete i droga pretvaraju u prostore traženja prilika.

Tim više, ako nije došlo do realizacije o�ekivanja i ako diskoteka nije

ispunila svoju homeopatsku ulogu, javlja se jak osje�aj frustracije

prouzro�en akumuliranim nezadovoljstvom i pravim tjelesnim umorom

pred po�etak uobi�ajenoga novoga radnog tjedna (Young People and

Alcohol Between School and Work, 1997, 24-25).

Društvo u kojem žive, prema mišljenju Steinberga, mladima šalje

izmiješane i nedovoljno jasne poruke u vezi s drogom i alkoholom. S

jedne strane im se sugerira otpor i oštro „ne“ modernim zlima, da bi

istovremeno, s druge strane, bili zasuti i bombardirani svakodnevnim

reklamnim porukama u kojima se tvrdi kako nema dobre zabave bez

konzumacije droga i alkohola. Paradoksalno je, smatra autor, kako

upravo tinejdžerski idoli propagiraju borbu protiv narkotika, a

istovremeno veliki broj njih redovito konzumira drogu (Steinberg, 1993,

427).

��

62

Doduše, ovdje se radi o jednom novom vidu ekspresije, o kojem

mladi nemaju potrebe i ne žele glasno pri�ati. Dodatni stimulansi name�u

se kao jamstvo doživljaja izvanzemaljskog iskustva. Usprkos svemu,

diskoteku nikako ne treba doživljavati kao isklju�ivu istozna�nicu za

konzumiranje droga i alkohola.42 Nisu zanemariva ni mišljenja naših

respondenata/ica kojima rangiraju klju�ne probleme diskoteka: me�u

prvima su prometne nezgode nakon izlaska iz diskoteke (63.2%), zatim

isti�u problem raspa�avanja droge u diskotekama (53%), ali i stvarno

drogiranje unutar disko prostora (51.7%).

42 Neki autori me�utim upozoravaju da je uporaba ecstasyja statisti�ki povezana s posje�ivanjem diskoteka, naro�ito podgrupe „trendy“ lokala. Nakon uzimanja ecstasyja mogu�a je hipertenzija (sve do 43º, što može biti poja�ano plesnim ritmom i povišenom temperaturom u lokalu), a mogu�a je i smrt. Osim toga, nakon akutnog uzimanja naglašeni su: velika tahikardija (sve do 180 otkucaja srca u minuti), aritmija, asistolija, hipertenzija, metaboli�ke kiseline, moždani udar, gr�evi, širenje zjenica, povra�anje, proljev, tromboza, rasuto unutarvaskularno koaguliranje, akutna bubrežna nesposobnost. S klini�ke to�ke gledišta, mogu�e su pojave paranoi�ne psihoze, depresije, smetnje pani�nih napadaja, promjene osnovnog ponašanja i spoznajni deficit (Schifano, 1997, 140-144).

��

63

Nadalje, mjerile smo i deskripcije vlastitih raspoloženja

ispitanika/ca nakon izlaska iz diskoteka. Mogu�e je klasificirati sljede�e

skupine opisa kao iznadprosje�no prisutna raspoloženja (A), osrednje ili

prosje�no prisutna (B) i slabo prisutna raspoloženja (C) me�u ispitanim

mladim posjetiteljima/icama diskoteka. (A) Iznadprosje�no prisutna raspoloženja

(1998.) (B) Prosje�no prisutna raspoloženja

(1998.)

(C) Slabo prisutna raspoloženja (1998.)

Uo�ljivo su najprisutniji (A) afirmativno/pozitivno determinirane

deskripcije raspoloženja. Prosje�no su najzastupljenija ona raspoloženja

koja bismo mogli imenovati kao uobi�ajeno kreativna i uzbudljiva disko

stanja (B), dok su najslabije prisutni konotiraju�i opisi s krajnje

RASPOLOŽENJA as sd

zadovoljno 3.55 1.14

iscrpljeno 3.29 1.31

opušteno 3.24 1.26

oslobo�eno 3.20 1.30

RASPOLOŽENJA as sd

uzbu�eno 2.72 1.27

uobi�ajeno 2.69 1.20

energi�no 2.64 1.24

originalno 2.45 1.35

stimuliraju�e 2.36 1.27

kreativno 2.15 1.21

kao u transu 2.02 1.22 RASPOLOŽENJA as sd

nasilni�ko 1.43 0.89

nesigurno 1.48 0.88

agresivno 1.54 0.98

kao pod stresom 1.66 1.01

spiritualno 1.72 1.09

futuristi�ko 1.82 1.17

nestvarno 1.92 1.15

buntovno 1.97 1.17

��

64

negativnim sadržajem ili odre�enjima raspoloženja (C). Prema tome,

mogu�e je postaviti alternativnu istraživa�ku hipotezu, prema kojoj

bismo ponašanje mladih diskomana/ki mogli generalno tretirati kao

simboli�ki sklop slobodno-zabavlja�kog tipa, koji ne tendira opasno-

škodljivim postupcima spram drugih, ali koji i nema ni�eg kontrakul-

turnog. Radi se, naime, tek o nježnijem povratku u nestvarnu bajku ili o

tipi�no adolescentsko-mladena�kom bijegu iz dosadne svakodnevice. Tu

o�ito nema stimuliraju�ih težnji za bjegovima iz gorkih razo�aranja, jer

nismo o�itavale ilustracije alarmantnijih nesigurnosti koje su se sru�ile

na mladost u Hrvatskoj krajem drugog tisu�lje�a. Dapa�e, neke ocjene

ispitanika/ca o društvenom zna�enju diskoteka u Hrvatskoj upozoravaju

odrasle na korigiranje okoštalih stavova spram tih prostora.43

Dakle, što se doga�a u diskotekama: avantura, rizici ili dobra

zabava?!

U diskoteci kao prostoru za zabavu u kojem dominiraju zvuk i

svjetlost, simboli�ki se produciraju razne igre razli�itih stilova, koje

epistemološki stoje u opreci s tradicionalnim analizama vremena i

prostora, intenziteta i trajnog poticanja senzacija.44

Isprepli�u se dva tijesno povezana aspekta. Prvo, posebno

glazbeno osmišljavanje i drugo, asocira se na odre�enu atmosferu

43 Te su ocjene mjerene 1998. godine izolirano od ovih prethodno prikazanih, jer se radi o zasebnim Likertovim ljestvicama. U prvoj ljestvici manje od tre�ine (25.7%) respondenata /ica smatra kako se diskotekama pridaje pozitivno društveno zna�enje (as=2.87; sd=1.05). 44 Napominjemo da redoviti posjetitelj/ica diskoteka (1998.) u primorskim županijama Republike Hrvatske nije bio tinejdžer/ka. Osim toga, Juvan�i� smatra kako u diskoteku sve više odlaze odrasli (1997, 25).

��

65

nabijenu emocijama koju disko glazba može pobuditi kod mladih. Odatle

asocijacija prema obrednim dimenzijama provoda u diskotekama, plesa i

glazbe kao odre�enih ritualnih radnji.

Provod u diskoteci �esto podsje�a na neke ritualne obredne

radnje i nosi u sebi njihove primjese. Dorfles (1977) definira obred kao

razvijanje pokreta�ke aktivnosti, koja se o�ituje preko odre�enih

ponašanja usmjerenih prema dostizanju neke funkcije ili svrhe. S druge

strane, Handelman ritualima daje široko zna�enje, definiraju�i ih kao

jednu vrstu bivanja i uvjeta koji kreiraju privremeni mikrosvijet u kojem

njihovi sudionici doživljavaju osobne transformacije (Handelman, 1997,

387-399).

Konkretan odlazak u diskoteku vjerojatno se vezuje i uz nešto

mitsko, magijsko, nadnaravno. Od samog polaska nemir, uzbu�enje i

�ežnja za avanturom dio su plana i strategije planiranja zabave.

Mladi sastavljaju dijelove realnog i virtualnog identiteta,

postaju�i glavni protagonisti obrednih doga�anja. Duševni nemir i

inverzija uvijek upu�uju na potisnuti nemir u društvenom tijelu.

Ritualiziraju�i ga, pridaju mu prihvatljiv oblik. Radi se o svojevrsnom

prevladavanju tradicionalne ikonografije, smatra francuski sociolog

Maffesoli (1990, 157), jer se suprotstavljaju „apolonska harmonija“ i

„dionizijevska uzbu�enost“, kako bi se prikazale funkcije koju

dionizijevski „nered“ ima u aktualnom društvu. Zapravo je zabava

oduvijek potvr�ivala dominantne vrijednosti postoje�ega društvenoga

reda. Nered zabave posjeduje funkciju niveliranja i apsorpcije, te

olakšavanja napetosti koja potje�e bilo od posla, društvenog života,

��

66

obiteljskih ambijenata i sl. Na taj homeopatski na�in zabava lije�i.

Istovremeno, ples nailazi na osude jer prihva�a slobodan jezik susreta,

erosa i pokreta koji se isprepli�u u ritmu glazbe, što izražava predanost

emocijama i zanosu, a sve je to u opreci spram rutinizirane stvarnosti.

Mladi ispitanici u Hrvatskoj, ne baš pretjerano, ve� osrednjeg

stupnja intenziteta (u 1998.) prihva�aju tvrdnje da „vole avanture i sve

što je vezano uz rizike“, kada se to odnosi na provod u diskoteci

(as=2.56, sd=1.27).45 Tako�er, istog je stupnja i njihov odnos prema

odre�enju disko atmosfere „kao magijske“ (as=2.28, sd=1.11).

Zapravo, tama (kao varijabla) skriva sve i svakoga. Ona je mjesto

prijestupa i nezaobilazan dio disko ikonografije. Stoga je beskorisno

oti�i u diskoteku ranije, po danu, jer mrak posjeduje posebnu �ar.

Uostalom, svjetlo se iskazalo kao najmanje zna�ajan element (10.1%)

disko atmosfere, jer rang zna�ajnosti slijedi ovaj niz: glazba (37%), ples

(21.4%), zvuk (13.1%)…46

Što je to posebno u diskoteci kao mjestu zabave? Izrode li se

pokatkad doživljaji u nešto sasvim suprotno: u razo�aranje zbog

neostvarenja planova, propalih iš�ekivanja, neuspješne realizacije

planiranog i drugih sli�nih nezadovoljstava?

Teoreti�ari koji se bave novim narcisti�kim tipovima i

infantilnom strukturom subjekata me�u mladima postindustrijskog

društva, pišu o „dobu praznine“ koje karakterizira život bez cilja. Stvara

se tzv. „cool kultura“ u kojoj svatko živi u vlastitom prostoru

46 U ukupnoj distribuciji as=2.97, sd=1.43.

��

67

ravnodušja. Imati me�usobne kontakte bez dubine, razviti emocionalnu

nezavisnost, „živjeti svoj život“, uzmaknuti mogu�em razo�aranju, samo

je dio te nove osje�ajnosti i „plime praznine“. Novi duh vremena

proizvodi novoga �ovjeka ukotvljenog u sadašnjost, u osobno, u

doživljaj, nezainteresiranoga za zajedni�ko i bilo kakvo projiciranje u

budu�nost. Mladi, tvrde teoreti�ari „kulture narcizma“, uživaju u kaosu

informacija i ideja, te u negaciji stvaraju nove trendove (Gerken, 1992).

Ne poštuju nikakva na�ela jer su za njih red, racionalnost ili linearnost

neka vrsta zatvora. Zbilja postaje otvorena željama za promjenom. Stoga

u istraživanju suvremene mladosti treba imati u vidu sve izraženiji

pluralitet i diferenciranost na�ina ponašanja mladih. Zato tradicija

istraživanja mladena�kih subkultura više nije dostatna za analizu

suvremenog življenja mladih (Tomi�-Koludrovi� i Leburi�, 1997, 151-

152).

No, oni traže u tom prostoru promjene, pa glavno pitanje postaje:

kako je posti�i? Sama promjena kvalitativni je pokazatelj druga�ijeg

osje�anja i shva�anja. U diskoteci se mladima serviraju razli�iti uvjeti za

novonastale transformacije. Prvi je fizi�ki uvjet: ples, pokret i u tom

kontekstu umor i tjelesni napor. Drugi element je glazba, koja postaje

sredstvo komunikacije �ije se bitne dimenzije izražavaju u interakciji s

elementima pokreta i plesa.

Velika ve�ina (77.9%) naših ispitanika/ca (iz 1998.) išla je u

diskoteku da bi plesala. Napominjemo da su tada subjekt ispitivanja

�inile uglavnom žene (54.1%), te �eš�e ispitanici/ce u dobi od 16 do 30

��

68

godina, zatim su dominirali oni koji se školuju ili studiraju (62.6%), dok

je zaposlenih bilo manje od tre�ine (27%).

Diskoteka je zajedni�ko mjesto odakle se kre�e u potragu za

ne�im što se može nazvati osje�ajem pripadnosti. Mladi u grupi

pronalaze onaj posebni osje�aj, trenutak vikend-obreda, koji jasno

progovara o utjecaju kolektivne dimenzije na individualnost pojedinca.

Osje�aj kolektivne pripadnosti, pak, podrazumijeva poistovje�ivanje s

velikom grupom ili gužvom, koja ni slu�ajno nije bezli�na masa.47

U našem istraživanju jedna od najprihva�enijih tvrdnji o

diskoteci bila je ona koja ju definira kao prostor koji pruža „bezbroj

mogu�nosti upoznavanja novih ljudi“ (as=3.61, sd=1.07), odnosno u

diskotekama se odvijaju socijalizacijski odnosi bez ikakvih prepreka.

Zatim, premda slabijeg intenziteta, slijede tvrdnje o diskoteci koja

omogu�uje „intenzivan osje�aj druženja“ (as=2.86, sd=1.15) i izjava da

„borave�i u diskoteci, imaš osje�aj da pripadaš nekoj zajednici“

(as=2.48, sd=1.13).48

Istovremeno, me�usobna otu�enost produbljuje se u zajedni�kom

iskustvu. Svatko je grupa i grupa je svatko. Izraz koji podcrtava tole-

ranciju, a ujedno je i glavni kohezivni element obrednog jest poruka:

„Slaži se sa svima i budi sa svima!“

47 Zotti smatra kako mladi �esto isti�u prvotnu asocijaciju vezanu uz posjet diskotekama: „Osje�aš grupu, osje�aš se sjedinjeno i hrabro“ (1996,176-185). 48 Navedene su tvrdnje iz Likertove ljestvice, koja se sastojala od ukupno 27 stavaka, a mjerila je odnos ispitanika/ca prema diskoteci.

��

69

Kada je rije� o kriterijima za odre�ivanje pojma grupa, oni

prema talijanskom autoru Andreoliju nemaju neke posebne ideološke ni

filozofske odrednice, ve� su mnogo jasniji i prepoznatljiviji, a nalaze se

u vidljivim znacima pripadnosti: posebnoj odje�i, uporabi razli�itog

žargona, razli�itim odabirima vo�a (Andreoli, 1997, 82).

Glazba, dakle, nije primarna jer tu ulogu preuzima grupa,

odnosno zajednica. Uostalom, ve� smo ustvrdile kako se temeljna

motivacija za posjetom diskoteci pretvara u potrebu za (društvenom)

zabavom u (društvenoj) grupi. Glazba, dakle, postaje sekundarnim

motivom i izgovorom za uspostavljanje odnosa. Na�in komuniciranja

koji su mladi pronašli, ne proizlazi iz pukog slušanja glazbe. Grupa,

(društvo) je primarna. Grupa se sada nalaže kao skup individua, a ne više

kao masa. Istovremeno, grupa se iskazuje kao skup individua - plesa�a i

slušatelja glazbe, a ne kao masa posjetitelja/ica diskoteka koji žele biti

zajedno. Svaka komponenta o�uvanja individualnosti ovdje se izražava

na jedinstven i neponovljiv na�in. Diskoteka mladima pruža jedinstvenu

priliku da budu vi�eni; da odbace prepreke, stvarne ili izmišljene; da

zaborave realnost i probleme vanjskog svijeta; da neoptere�eno i

nesputano komuniciraju tijelom ili glasom. U tom su svjetlu diskoteke

vrlo važne u vlastitom i društvenom uzdizanju. Premda se odgovori

naših ispitanika/ca zna�ajno disperziraju, ipak dominiraju oni stavovi

koji diskoteku identificiraju s prostorom �ija je katalizatorska uloga

neprikosnovena. Ona se o�ito svodi na proces pražnjenja nagomilane

energije. Sve to zajedno nesumnjivo stabilizira živote mladih, �ini ih

potpunijima, zadovoljnijima i kona�no - socijaliziranijima.

��

70

Tako�er, mladi koji odlaze u diskoteke nisu ni po �emu druga�iji

od ostalih koji ne idu, ve� su naprotiv u nekim slu�ajevima i bolji. Kada

je rije� o agresivnom ponašanju, dovoljno je sagledati koliko postoji

nasilja u sportu, me�u navija�kim skupinama, na stadionima, na ulicama

(Marazzi, 1997, 101).

Nije važno niti u koju se diskoteku ide, jer tek tre�ina (34.3%)

ispitanika/ca (iz 1998.) priznaje da ima svoju omiljenu diskoteku

(as=2.15, sd=1.06). Ostalima je svejedno (33%) ili rijetko idu u

diskoteku (16.7%) ili nisu o tome razmišljali (16%).

Massimino je (pod vodstvom Garellija s Torinskog sveu�ilišta)

klasificirala mlade u sedam skupina. To su oni koji se zabavljaju u

diskotekama, pa je na osnovi istraživa�kih rezultata konstruirala sljede�u

tipologiju posjetitelja/ica (prema Torti, 1997, 219):

o „Integrirani“ - oni kojima diskoteka predstavlja mjesto istraživanja

pozitivnih osje�aja me�u svim osje�ajima koje ona može pružiti;

o „Izmjeni�ni“ - oni koji u diskoteci traže posebne osje�aje ili odnose s

nekim novim obi�ajima koji nisu dopušteni u svakidašnjoj stvarnosti;

o „Prikladni“ - oni koji biraju diskoteku samo da potroše vrijeme s

prijateljima;

o „Neprikladni“ - oni koji posje�uju lokale samo privremeno kao neku

vrstu obveze;

o „Nesre�eni“ - oni za koje diskoteka predstavlja ili uzrok ili posljedicu

u traženju osje�aja da bi mogli iskorištavati, da ne bi bili manje

vrijedni prijatelji, da bi prikrili vlastite teško�e i probleme;

��

71

o „Zavodnici“ - posebno se odnosi na muškarce, manje na žene, koji su

u “�iru” u potrazi za avanturama i ugodnim susretima;

o „Nasilnici“ - oni koji iskorištavaju prostor lokala tako da

zaglušuju�om glazbom provociraju ili odgovaraju na provokaciju.

Budu�i da naši mladi iz 1998. godine ve�inom smatraju kako ne

postoji neki poseban tip ljudi koji bi po ne�emu bio prepoznatljiv upravo

zato što je redovit posjetitelj/ica diskoteke (as=3.17, sd=3.28), vjerojatno

bi se onda mogli profilirati kao „integrirani“ (prema Massimino). Ipak,

mladi me�u najslabije zastupljenim tvrdnjama ocjenjuju onu po kojoj bi

diskoteka bila „mjesto na kojem �e uspješno izgraditi vlastiti identitet

(as=1.57, sd=0.82).

Uostalom, �aldarovi� tvrdi da rizik „postaje rizikom tek kada je

socijalno prepoznat“ (�aldarovi�, 1994, 29). Prema tome, mladi odlaze u

diskoteku iz dvaju osnovnih razloga: kako bi što bolje iskoristili svoje

slobodno vrijeme i kako bi doživjeli avanturu s razli�itim o�ekivanjima i

razli�itim stupnjevima intenziteta. Ako ona u sebi podrazumijeva i

odre�enu dozu rizika, tim bolje. „Razli�iti rizici gotovo su naj�eš�e

povezani s postojanjem ve�eg ili manjeg straha, višeg li nižeg stupnja

opasnosti, ali i višeg ili nižeg stupnja anksioznosti. Neki su rizici 'teži', a

neki 'lakši', a u neke rizi�ne situacije se upuštamo samostalno i svjesno, a

u neke grupno ili djelomi�no svjesno. Preuzimaju�i ponekad odre�eni

rizik, želimo se 'pokazati' pred drugima, 'žrtvujemo' se da bismo nekoga

spasili od neke nesre�e. Neki oblici rizi�nih ponašanja karakteristi�niji

su za odre�ene dobne skupine (tinejdžeri, na primjer), za neke profesije

(voza�i automobilskih trka, alpinisti); neke rizi�ne aktivnosti

��

72

poduzimamo svjesno, opravdavaju�i ih neizbježnom izloženosti nekim

drugim, ja�im rizicima, nepoznatog podrijetla, intenziteta, vrste, trajanja

i vremena izbijanja“ (�aldarovi�, 1994, 19). Isti autor navodi kako �e se

rizik u nekom slu�aju shva�ati kao objektivan ili fizi�ki atribut, jednom

kao socijalna konstrukcija, kao kulturalna �injenica ili kao mogu�nost

osobnog izbora.

Rizi�no ponašanje obilježava granicu izme�u onoga što je

dopušteno raditi i onoga što nije, a analiza toga mogla bi otkriti razli�ita

društvena opredjeljenja u sustavu. Tako se navike i obi�aj plesa �esto

podvode me�u rizi�ne �initelje, sli�no kao i alkohol, razni stimulansi,

droge, neprimjereno seksualno ponašanje, opasna vožnja itd. To su oni

�initelji koji pomi�u granice u „kolonizaciji no�i“. Termin „opasnost“

kod mladih poprima dvozna�no zna�enje. Njegova tuma�enja su

ambivalentna. Nesumnjivo je da su dimenzije rizika zauzele kod mladih

iznimno važan položaj i privla�nu ulogu (Torti, 1997, 238).

Izgleda da i naši ispitanici sli�no misle. Tim novim generacijama

život se name�e kao nepoznanica i rizik kojem se treba suprotstaviti. Je

li diskoteka idealan prostor za iskazivanje takvih tendencija?! Je li

deklarirana kriza vrijednosti kod mladih, naro�ito u hrvatskome

postratnome razdoblju, potencijalni model objašnjenja ili se radi o

dijagnozi ve� poznatoga?!

Za mlade više ne postoje neke posebno utvr�ene vrijednosti, ve�

su njihovi zahtjevi ponajprije rezultat obrane od straha. Dominira

potreba za bijegom i iskorakom, koji ne moraju nužno biti potaknuti

percipiranjem opasne situacije, koja je nadasve rizi�na. Jednostavno je

��

73

rije� o usmjerenom izlasku iz svakodnevne rutine ka upoznavanju i

eksploataciji (više virtualnoj nego realnoj) nekih drugih, nepoznatih

svjetova. Pretpostavka o povezivanju anksioznosti i rizika �ini se da

bitnim dijelom odgovara ponašanju mladih.

Nestabilna društvena stanja (krize ili prosperitet) dovode do

„poreme�aja ravnoteže“ i pojave više razine osjetljivosti, do poreme�aja

društvenog nadzora, pa i do ve�eg stupnja anksioznosti (�aldarovi�,

1994, 53). No, objašnjava li to i one procjene o pove�anom korištenju

droga i alkohola u diskotekama, a koje se naro�ito intenziviraju od

polovice 90-ih? Uostalom, vrlo je malo (7.6%) ispitanika/ca u Hrvatskoj

smatralo 1998. da u prostorima namijenjenima zabavi mladih diljem

hrvatskog primorja postoji diskoteka koja bi bila „�ista“ ili u kojoj uop�e

nema droge, niti dilera, niti drogiranih (as=1.78, sd=0.96).

Mogu�e je zaklju�ivati da ne�e do�i do promjena preko legalnih

ponašanja i akcija, ve� unutar jedne mladena�ke paradigme koja poseže

za sasvim druga�ijim elementima. Transformacija se, dakle, potražuje u

nekim drugim okvirima, u drogi, alkoholu i sli�no.49 Opasnost nastupa

upravo u trenutku nagomilane negativne tenzije i straha od povratka.

Opasnost je i u tome što velik broj mladih izlazi iz diskoteka

nezadovoljan i frustriran. Njihov veliki san i grandiozne pripreme

stvorili su mit o diskoteci. Zato se vjerojatno i ra�a potreba da barem pri

49 Bagozzi tvrdi kako su psihodeli�ne kulture iz ameri�kih 60-ih, u LSD-u tražile nove društvene vrijednosti, dok mladi krajem drugog tisu�lje�a, u techno i ecstasy kulturi ne tragaju za vrijednostima. Na djelu je, zapravo, potraga za besvjesnim stanjem i udaljavanjem od stvarnosti (Bagozzi, 1997, 56).

��

74

povratku ku�i nešto „originalno“ naprave. Kako se nisu proslavili

tijekom tjedna, planirali su putovanje koje je trebalo biti herojsko u

mitološkom smislu, ali ono se nije realiziralo, pa preostaje još samo

„goli“ povratak ku�i. Slijedi novi tjedan, nova monotonija.

U svakom slu�aju, mišljenja smo da diskoteke nisu socio-

patološka mjesta kojima bi promaknu�e droga bilo imanentno. Disko

atmosfera vjerojatno raspiruje želje za imaginarnim putovanjem koje

obe�ava tako željenu transformaciju. S tim se isprepli�u i �injenice

umora i nemogu�nosti da se bez dodatnih stimulansa dulje izdrži na

podiju. Diskoteka tako postaje mjesto visoke „zaga�enosti“, zaglušuju�e

buke i ritma, što onemogu�uje svaki pokušaj uporabe razumnosti.

Glazbeni jezik postaje toliko dominantan da paralizira logi�ko verbalne

sposobnosti i plesa� biva zarobljen u svom ritmu. Dakle, radi se o

specifi�nom fenomenu psihofizi�kog umora kojem se mladi moraju

suprotstaviti i koji moraju svladavati, kako bi opstali kao ravnopravni

sudionici jednog obreda. Taj disko obred je stresan i potrebna je pomo�

u njegovu prevladavanju, pa se u tom trenutku dodatni stimulansi �ine

rješenjem, možda tek privremenim.50

Sve se to svodi na veliku rizi�nu avanturu, koja mladima jam�i

dobar (uglavnom no�ni) provod i uzbudljivu zabavu.

50 Više od �etvrtine naših ispitanika/ca tvrdi kako mogu u diskoteci bez prestanka plesati 3, 6 i više sati, što vjerojatno kod ve�ine rezultira znatnom koli�inom fizi�kog umora.

��

75

3.3. U�inci zabave kao transformacije obiteljskog života

Pretpostavile smo da �e se u istraživanjima javiti naznake

kvalitativnih pomaka u korištenju slobodnog vremena mladih, pogotovo

u onim segmentima u kojima se smješta njihova zabava. Sve to uvjetovat

�e vjerojatno i odre�ene transformacije u njihovu obiteljskom životu, te

u specifi�nim interakcijama izme�u roditelja i mladih.

Prema tvrdnjama nekih autora, obitelj prestaje biti sredina u kojoj

se izgra�uje uspjeh pojedinca, jer joj je ukinuta prioritetna (društvena)

uloga. Doduše, ona i dalje egzistira kao relevantna društvena grupa

(Haralambos i Heald, 1989, 324-354). Osim toga, obitelj mijenja i svoje

dimenzije, tako što se smanjuje. Istovremeno, mladi sve dulje žive s

roditeljima (Lesourne, 1993, 178). Pothranjuje se tako fenomen

„produžene mladosti“ (Leburi� i Tomi�-Koludrovi�, 1996, 963-968;

Tomi�-Koludrovi� i Leburi�, 1997, 163).

Naši istraživa�ki rezultati iz 1998. pokazuju da je ve�ina mladih

(77.2%) u primorskim županijama smatrala kako njihovi roditelji žive

sli�no kao i drugi (as=3.11, sd=0.75). U drugoj distribuciji, kada su

opisivali živote svoje obitelji, rezultati su se raspršili u ve�oj mjeri

(sd=1.42, as=3.70). Tu se, dakle, grupiraju ispitanici/ce u podjednakim

skupinama, pa na sljede�i na�in kvalificiraju svoj obiteljski život:

kao izuzetno dobar i solidan (23.8%) kao osrednji, ni dobar ni loš (23.5%) nije loš, ali bi mogao biti bolji (23%) dobar, ali ne previše (20.5%).

��

76

Svojevrsna percepcija vlastite obitelji zapravo je me�u mladima

relativno pozitivna, jer njezin na�in života ocjenjuju kvalitetnim. Ve�inu

ispitanih51 možemo procjenjivati kao prosje�ne mlade ljude, koji

izražavaju sklonost ka u�estalijoj komunikaciji s drugim mladim ljudima

i “normalnim”52 interakcijama s odraslima. U tom se kontekstu

prethodan zaklju�ak �ini relevantnijim. Utoliko više, ukoliko ti isti mladi

percipiraju svoje obitelji kao specifi�na mjesta kojima je imanentno

postojanje usporednih procesa: s jedne strane, o�uvanja integriteta

osobnosti mladih, a s druge strane, pozitivnog utjecaja toga prvoga

procesa na kreiranje integriteta obiteljskog kolektiviteta. Tu se isprepli�u

individualisti�ke tendencije (one zahvaljuju�i kojima se naši mladi

samoostvaruju) s kolektivisti�kim tendencijama (onima koje se

izražavaju u zanimanju mladih za razne društvene odnose). Mišljenja

smo, kako se unutar obitelji mogu odigravati i pozitivni procesi u

sadržajnom smislu, bez obzira na vrijednosne rasape u društvu ili na

slabljenje raznoraznih autoriteta ili na sveprisutna društvena raslojavanja

koja se umnažaju itd.

Prethodno, naime, argumentiraju stavovi naših ispitanika/ca iz

1998. godine, kada iznose ocjene svojih odnosa s roditeljima. Gotovo ih 51 Ovdje se misli na pregled istraživa�kih rezultata koji autorice imaju u vidu kada je rije� o socio-demografskim, socio-profesionalnim i drugim osobnim varijablama ispitanika/ca, a koje su analizirane unutar istraživa�kog uzorka mladih u primorskim županijama Republike Hrvatske u istraživanju iz 1998. godine. 52 Termin “normalno” obuhva�a sva ona poželjna ponašanja mladog �ovjeka u roditeljskom domu, koja ga afirmativno orijentiraju na zajedni�ki život s roditeljima i drugim �lanovima ku�anstva u smislu svakodnevne komunikacije, druženja, pomo�i, (ne)verbalne podrške, razli�itih emocionalnih interakcija, poštovanja, tolerancije itd.

��

77

polovica (42.6%) tvrdi kako su ti odnosi razli�itog karaktera, premda se

pokatkad zaoštravaju, što ovisi o mnogo �emu. Neznatno više od tre�ine

(35.4%) smatra ih da se me�usobno potpuno razumiju. To su svakako

zna�ajni pokazatelji (as=2.05, sd=1.15).53 Zapravo, ako takvi obiteljski

odnosi sistematski utje�u na razne školske interakcije, onda je vjerojatno

da �e kriza autoriteta koja poga�a nastavnike (Lesourne) imati odraza i

na roditeljski status u obitelji.

„Pedagoška iluzija“ kao pretpostavka o presudnoj ulozi škole u

motiviranju u�enika zanemarila je �injenicu kako ni jedan �ovjek, medij

ili institucija ne može motivirati drugog �ovjeka ako ta motivacija nije

izraz njegovih vlastitih svjesnih ili nesvjesnih motiva. Tako škola može

motivacijski utjecati samo ako u�enici u tome vide i svoj vlastiti interes.

Iz tih razloga, utjecaj škole i obrazovnog sustava sve se više povezuje s

obiteljskom situacijom (Leburi� i Tomi�-Koludrovi�, 1999, 140).54 Ta

tvrdnja implicira zna�aj bavljenja zabavom mladih kako bismo

53 Preostali odgovori intonirani su konotiraju�e: ovisi o njima, pa mora šutjeti i onda kada ne bi htio (9.6%); nastoji proživjeti zajedno s roditeljima, iako im to teško ide (6.3%); uop�e se me�usobno ne razumiju, niti �e im to ikada uspjeti (5.3%). 54 Sociološko istraživanje realizirano 1996. godine (Leburi�) pokazalo je da škola gubi samostalnost u oblikovanju i mijenjanju u�enika. Sve je dovedeno u pitanje postmodernim teorijama obrazovanja. Nova individualizacija i pluralizacija mladosti u postindustrijskim društvima proizvela je, izme�u ostalog, i suprotstavljanje mladih tzv. „pedagoškom odnosu“ kao temeljnom na�inu na koji su institucije industrijskog društva, posebno škole koje su institucionalizirale taj odnos, disciplinirale generacije djece i mladih. „Zaostajanje obrazovnih rezultata u odnosu na o�ekivanja, te sve prisutnija anomija i neuspjeh, �ak i kod nadarenih u�enika, pokazuju da masovne školske institucije koje je proizvela industrijska moderna, usprkos svim pokušajima reformi i modernizacije nastave sve više gube dodir s mladima“ (Leburi� & Tomi�-Koludrovi�, 1999, 141).

��

78

relevantnije protuma�ile odabir sadržaja u slobodnom vremenu mladih,

koji o�ito predstavlja intrinzi�nu vrijednost. Stoga svako kreiranje

sadržaja za mlade mora po�i od mladih.

S druge strane, kada je rije� o tezama o postojanju svojevrsne

krize autoriteta, name�u se rasprave o vrijednosnom sustavu u društvu s

obzirom na to što to�na kontekstualizacija sugerira da je kriza autoriteta

svojevrsna kriza vrijednosti. Andreoli podcrtava kako je zna�enje

vrijednosti bilo prisutno kroz cijelu povijest, no ono se promijenilo i sve

se više zlorabi. On je stoga sklon obra�anju „školi vrijednosti“ s druge

polovice 19. st. i njeznim glavnim predstavnicima Windelbandu i

Rickertu, koji su isticali kako se filozofija treba brinuti o trima glavnim

vrijednostima: lijepom, istinitom i pravednom. Budu�i da je kod mladih

izražena potreba za autoritetom, podvrgavaju mu se �ak i onda kada ga

negiraju ili opovrgavaju. Mladi trebaju nekoga u koga se mogu pouzdati,

ali su istovremeno netolerantni prema bilo kojoj vrsti nametanja. Kada

autoritet postaje zapovijed bez uplitanja ili obveza da se napravi ono što

autoritet ne može izvršiti, rezultat je pobuna. Prema rije�ima Andreolija,

mladi se bez autoriteta gube u traganju bez izlaza (Andreoli, 1997, 86-

87). U našem je istraživanju (1998.) zna�ajan broj (51.7%) ispitanika/ca

tvrdio kako su svjetovi mladih i starih zapravo dva razli�ita svijeta, �iji

su interesi, ciljevi, želje i sl. potpuno na druga�ijim stranama. Oni ipak

ovise jedan o drugome, jer žive i postoje zajedno (as=1.61, sd=0.71).55

55 Polarizacija na kontinuumu ovdje nije o�ita, jer ih 35% tvrdi suprotno od navedenoga, dok ih 13.3% nije razmišljalo o tome ili ne žele odgovoriti, što se svakako iskazuje kao „diplomatski“ upitan stav mladog �ovjeka.

��

79

Kako naši ispitanici/ce mahom pripadaju dobnoj strukturi koja se

definira adolescentskom, za nju je, pored ostalog, karakteristi�no preispi-

tivanje i premoš�ivanje veza iz djetinjstva s roditeljima, te njihovo

ponovno utvr�ivanje. Ti se procesi zbivaju usporedno kako se mladi

kre�u prema odrastanju i odrasloj dobi, te stjecanju sve ve�e nezavis-

nosti. Tijekom tog vremena obitelj istovremeno može biti izvor potpore,

te napetosti i pritiska (Hendry i dr., 1993, 91).

Bez obzira što su procesi formiranja i konsolidiranja self

koncepata u adolescentskoj dobi ve� utemeljeni, to razdoblje obilježeno

je burnim promjenama i ponovnim preispitivanjima i za to postoje brojni

razlozi. Na prvom mjestu artikuliraju se mnoge psihološke i tjelesne

promjene. Intelektualno odrastanje pogoduje prihva�anju složenijeg i

sofisticiranijeg self koncepta, te je u uskoj svezi s poraslom

emocionalnom nezavisnosti (Hendry i dr., 1993, 13).56

Dvije temeljne teorijske paradigme interpretirale su i tuma�ile

ono što se zbiva s mladima (Mili�, 1987). To su teorije o jazu generacija

i konfliktu generacija. Jaz generacija proizlazi iz op�eg sociološkog

pojma (kulturalnog gapa), koji uvode ameri�ki sociolozi antropološke

orijentacije prema �ijem mišljenju naglo širenje i razvitak tehnologije u

suvremenim društvima dovodi do radikalnih promjena u materijalnoj

sferi ljudskih društava. No, kako se kulturna sfera i ljudsko ponašanje ne

mogu istom brzinom adaptirati na promjene, dolazi do neizbježnog

zaostajanja kulturne sfere i društvenog života u odnosu na materijalnu

sferu i tehni�ko-tehnološke promjene. Jaz me�u generacijama zna�i i 56 Poimanje self koncepta vrlo je važno u objašnjavanju delinkventnih ponašanja.

��

80

generacijski diskontinuitet jer generacije, mada žive jedna pored druge,

žive razli�ita iskustva i u drugim društvenim realitetima (Mili�, 1987,

56-57).

Paradigma o „jazu“ pretpostavlja da problemi u odnosima

generacija proistje�u iz društveno-kulturne situacije, pa je jaz samo

posljedica tih okolnosti. Nasuprot tome, stajalište o generacijskom

sukobu unaprijed pretpostavlja razli�itost i sukobljenost generacija, a

društveno-kulturne okolnosti samo su pozadina. Takvo gledište o „jazu“

generacija sociološki obrazlaže Mili�, za razliku od paradigme „sukoba

generacija“ koja problem naturisti�ki postavlja i rješava (Mili�, 1987,

64).

Krajem prošloga stolje�a, za razliku od teorijskih vi�enja o

sukobima generacija, rezultati novijih europskih istraživanja daju

druga�iju sliku odnosa mladih i njihovih obitelji. Tako se u Njema�koj

ne bilježe generacijski konflikti, ve� se naglašava sve ve�a ovisnost

mladih o njihovim obiteljima. Komunikacija s roditeljima i boravak u

obiteljskom okružju nisu više optere�eni konfliktom, nego suprotno,

zadovoljstvom i sigurnoš�u. „Sporazum o me�usobnom poštivanju i

afektivna blizina odnosu roditelja i djece daje specifi�nu liberalnu notu“

(Leburi� i Tomi�-Koludrovi�, 1999, 142). Leburi� i Tomi�-Koludrovi�

navode istraživa�ke rezultate prema kojima roditelji u �ak 92.6%

slu�ajeva, prema vlastitim iskazima, svakodnevno pri�aju sa svojom

djecom, a uglavnom su to majke. Istovremeno, ve�ina u�enika tvrdi kako

stalno i svakodnevno razgovara sa svojim roditeljima ( 80.9%).

��

81

Nadalje, kvaliteta odnosa roditelja i djece vidljiva je i u �injenici

koliko roditelji pomažu djeci u u�enju i u svakodnevnim zadacima, pa

više od polovice njih (59%) tvrdi kako stalno prati rad svog djeteta u

školi. Tako�er, nema krajnje negativnog komunikacijskog aspekta ili

elemenata drasti�nijeg odgojnog zapuštanja u nazna�enom istraživanju.

Istraživa�ice su, osim toga stekle dojam kako mladi usko vezuju

pojmove ljubav – zdravlje – sre�u - blagostanje, te je taj �etvero�lani

suodnos ve�ini životno geslo. Stoga se i dojam ugodnosti u budu�em

životu odražava uz potrebu osnivanja vlastite obitelji (Leburi� i Tomi�-

Koludrovi�, 1998, 151). Nadalje, o obitelji kao novom ekonomskom i

emocionalnom pribježištu svjedo�e i studije fenomena „produžene

obitelji“. Mladi u svojim poteško�ama traže zaštitu od obitelji koja

preuzima protektivnu ulogu. Taj fenomen nije posljedica kulturne

tradicije, ve� radikalne transformacije koju je doživjela institucija

obitelji tijekom posljednjih desetlje�a (Leburi� i Tomi�-Koludrovi�,

1998, 152).

Nasuprot strukturalisti�ko funkcionalisti�kih teza o „starosnim

kohortama“, subkulturnim konceptima birminghamskih teoreti�ara iz

šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stolje�a, u �ijim temeljima

nalazimo poimanje mladih kao homogene skupine koja posjeduje

dovoljnu mjeru samostalnosti u odnosu na ukupno društvo, s procesima

postindustrijske modernizacije takve se teze pokazuju nefunkcionalnima.

Posebno od osamdesetih, na snazi su teze o subjektiviranju mladosti i

kreiranju socijalnih zajednica mladih (Tomi�-Koludrovi� i Leburi�,

��

82

1997, 149).57 Ipak se adolescencija shva�a kao doba u kojem mladi

provode manje vremena sa svojom obitelji, a više s grupom vršnjaka.

No, poprili�an broj istraživanja komentira zadovoljstvo mladih i

njihove afirmativne stavove o odnosu sa svojom obitelji (Hendry i dr.,

1993). Ti autori isti�u visok postotak mladih (1997) koji s naklonoš�u

gledaju na strog pogled svojih roditelja o odgoju i primjerice njihove

zabrane kada je rije� o no�nim izlascima (Hendry i dr., 1993, 97-100).

Polovicom 90-ih prošloga stolje�a Leburi� i Tomi�-Koludrovi�

istraživale su odrednice svakodnevnog življenja mladih u Dalmaciji.

Operacionalizirale su ponašanje mladih i ustvrdile kako izme�u ostalih

orijentacija dominira orijentiranost mladih prema obitelji. Zna�ajan broj

mladih, naime, obiteljsko okružje shva�a kao važno životno podru�je.

Ve�ina ih isti�e kako im roditelji u nizu životnih situacija pružaju

podršku „u svemu“, a naro�ito moralnu, pa i materijalnu. Ve�ina voli

svoje roditelje i isti�e svoju vezanost uz obitelj. Autorice dalje tvrde da

vezanost i slaganje u ovom tipu djelovanja mladih proizlazi iz njihova

podre�ivanja roditeljskim zahtjevima i o�ekivanjima. Njihov na�in

ponašanja odgovara slici mladosti koja se izjedna�ava s „prostorom

poštede“, u kojem su oni još oslobo�eni od odgovornosti odraslih

(Tomi�-Koludrovi� i Leburi�, 1997, 154-160).

57 Jedna od krajnosti tih procesa proizvodi ambivalentnost koja se kod mladih o�ituje kroz regresivne i infantilne obrambene mehanizme koji onemogu�avaju samopotvr�ivanje (Ule, 1990). Mogu�e je da individualiziranje i subjektiviranje mladosti vodi u izgubljene subjektivitete, pa individualizacija i subjektiviranje mladosti mogu proizvesti i nove oblike strahova od tih procesa (Beck, 1986, prema Tomi�-Koludrovi� i Leburi�, 1997, 151).

��

83

Procjenjuju�i kvalitetu adolescentskih odnosa djece s roditeljima,

Steinberg tako�er ustanovljava postojanje neznatnog jaza izme�u mladih

i starih. Naravno, nije isklju�eno kako adolescenti i njihovi roditelji

imaju ozbiljnih me�usobnih problema, no ve�ina adolescenata izjavljuje

bliskost sa svojim roditeljima, poštuju�i njihove odluke i prosudbe.

Autor tvrdi da tri �etvrtine adolescenata smatra kako na svoje roditelje

može ra�unati u ve�ini vremena i da �e kad odrastu imati obitelj sli�nu

njihovoj sadašnjoj. Dakle, ako i postoje me�ugeneracijski konflikti, ne

radi se o ozbiljnijim posljedicama na ukupnu kvalitetu odnosa

adolescenata i njihovih obitelji (Steinberg, 1993, 131).

Sumiraju�i sociološke teze o adolescenciji, dvije su teme,

odnosno dva su podru�ja koja ovdje dominiraju. Jedno je usmjereno

prema marginalizaciji mladih, jer isti�e razlike u mo�i koja postoji

izme�u odraslih i adolescentskih generacija (Lewin, Friedenberg). Teza

da su adolescenti gra�ani drugog reda bila je daleko utjecajnija prije

�etrdeset godina negoli danas. Ako je adolescentima zabranjeno

bavljenje zna�ajnim ulogama u društvu, to �e ih vjerojatno frustrirati.

Ako su odrasli skloni pridavati mladima samo jednu ulogu, onu u�eni�ku

i/ili studentsku, onda njihovu poziciju u društvu zapravo infantiliziraju.

Nešto sli�no doga�alo se šezdesetih godina prošloga stolje�a.

Mladi �e sami kreirati svoje živote i njihove stilove, kao

pripadnici posebne društvene skupine koja se samopercipira unutar

konteksta posebnih društvenih obrazaca. Uo�ljivo je bilo i u našem

istraživanju (1998.) kako mladi na listi najutjecajnijih faktora koji

formiraju njihov pogled na svijet, pored odgoja, obrazovanja i drugih

��

84

društvenih utjecaja, svojoj vlastitosti daju poseban zna�aj. Pouzdana

tre�ina (38.1%) eksplicite tvrdi kako su sami kreirali svoj pogled na

svijet, a tu ulogu prepušta roditeljima njih 26.1%, što je tako�er zna�ajan

broj. Onih neodlu�nih i neodre�enih ipak je 21.1%, što nije zanemarivo.

Ostali nižu faktore (u %) sljede�im redoslijedom (as=5.59, sd=6.66):

prijatelji, vršnjaci, susjedi (5.6) rodbina - baka, djed, teta…(1.6) crkva, sve�enici, drugi vjernici (1.6) škola i nastavnici (1.1) mladi�, djevojka (1.1) TV, novine i drugi mediji (0.9) društvene i sportske organizacije - klubovi (0.7) glazba - plo�e (0.7) knjige, udžbenici (0.6) filmovi, video (0.4) stripovi, romani (0.3) diskoteke (0.1).

Primjetno je kako se na posljednjem mjestu prethodne liste našla

diskoteka. Taj prostor mladi smještaju u isklju�ivu domenu slobodnog

vremena, unutar kojega ne primaju apsolutno nikakve edukativne i u tom

smislu (individualno) formativne �initelje. To možda zna�i da mladi a

priori odbacuju tradicionalne modele uklju�ivanja u društvo, koji se

temelje na hijerarhijski strukturiranim odnosima.

Nastojanja da se diskoteke zatvore ili prenamjene, ozna�avala su

�in neznanja i nesnalaženja odraslih u svijetu mladih. To se posebno

o�itovalo na našim prostorima u prijedlozima da se ograni�i kretanje

mladih poslije 22 sata. Naši ispitanici su u ve�ini (78.8%) to imenovali

„totalno glupom idejom“ (1998.).

��

85

Izgleda kako odrasli teško percipiraju zabavne prostore

namijenjene mladima, iako su to mjesta koja bi trebala funkcionirati kao

izravni posrednici u metamorfozi odrastanja. Sve akcije zatvaranja

diskoteka, naime, na�elno rezultiraju stvaranjem skrovitih sastajališta ili

afterhoursa izvan organiziranih i civiliziranih javnih prostora (na

plažama, u šumama, napuštenim tvorni�kim skladištima, halama, u

neuvjetnim zapuštenim stambenim prostorima, skrovitim prolazima i

sl.). Prema tome, uistinu adekvatne i u�inkovite društvene akcije su one

koje �e voditi prema osiguravanju diskoteka kao sigurnih mjesta zabave

mladih. To zna�i, u prvom redu, stvaranje sheme sigurnog provoda koja

�e omogu�iti smanjenje opasnosti u diskotekama. To se prvenstveno

odnosi na korištenje dodatnih stimulansa, te na svjetlosne i zvu�ne efekte

iznad fizioloških granica.58

U stru�noj literaturi pojavile su se sintagme „postdiskoteka“

(Antonelli, Luca) i „pseudodiskoteka“ (Cantoni, Giacchetto). No, tu se

radi pretežito o tretiranju disko problematike u interakciji s raveom,

technom, afterhoursom i drugim tipovima alternativnih sastajališta

mladih Europljana/ki i mimo nje.

Ali, ako zabava u diskoteci pored ostalog stvara i stresno stanje

posjetitelju/ici, ona �e vjerojatno u bitnoj mjeri transformirati i njihove

obiteljske živote na razli�ite na�ine. Ne�e svi mladi, naime, biti u stanju

58 Andreoli isti�e kako štetan u�inak buke nije samo u njezinoj ja�ini, ve� i u vremenu trajanja i u efektu nagomilavanja. Pored intenziteta, simptomati�ni su i konstantni udarci koji predstavljaju neku vrstu glazbene podloge. Tako ona varira od po�etnih 80 udaraca u minuti, potom doseže 200 itd. (Andreoli, 1997 b, 243).

��

86

efikasno uspostaviti u�inkovitu psihofizi�ku koordinaciju vlastitih

motori�kih i drugih aktivnosti.

Jedna od takvih jest i sposobnost sigurne vožnje automobilom na

povratku ku�i. Tako�er, zabava mladih još je uvijek u visokoj korelaciji

s porastom uživanja droga, raznih narkotika i alkohola. Premda mladi

posežu za drogama i onda kada to nije isklju�ivo vezano uz diskoteku,

u�inci takva ovisni�kog ponašanja tako�er �e transformirati njihov

obiteljski život.

Mladi su nesumnjivo izloženi teškom teretu društvene zbilje i

vlastitog odrastanja i snalaženja. U pokušajima komuniciranja s

vanjskim svijetom usmjeravaju se naj�eš�e prema modelima mikro-

komunikacije. Tu se oni osje�aju kao potencijalni kreatori s bezbrojnim

mogu�nostima izbora. Diskoteka i zabava u njoj, u tom kontekstu može

se nametati kao odgovor i bezbolno rješenje ili može upu�ivati na neka

parcijalna rješenja, jer se njegov ili njezin prostor transformira u mjesto

spontanog okupljanja, druženja i pretvaranja u neku vrstu zajednice.

Zato bi trebalo sustavnije objašnjavati i razumijevati društvenu ulogu

obitelji i škole, s ciljem pronalaženja potencijalnih uto�išta za mlade, ali

i izvorišta njihova smisla življenja. To se dakako može poduzimati u

raznim kulturološkim oblicima. Obiteljski kontekst ovdje je

nezaobilazan, jer se u njemu preslikavaju specifi�nosti ve�ine interakcija

izme�u mladih i odraslih.

Upravo disko zabava može poslužiti kao (metodološki) model

iskustva mladih, jer se u disko prostoru koreliraju socijalne i dokoli�arske

interakcije me�u mladima, koje se mogu, ali i ne moraju nužno pretvarati

��

87

u zloupotrebna ponašanja. Kada se i takve socio-patološke pojave

manifestno iskažu unutar disko prostora, �ini se da mladi u tim

situacijama, zapravo jasno progovaraju o svojim (i op�im) problemima.

Takva upozorenja ilustriraju ve� formirane stavove me�u mladima o

ve�ini pitanja (ili barem nekim temeljnim) koja ih mu�e. Bitno je sve to

osluškivati, pa metodološki i teorijski valjano evaluirati, odnosno

razumijevati i prevenirati.

��

89

4. Disko ponašanje mladih – podložnost promjenama

(Renata Relja i Tina Boži�)

Komparativnom analizom istraživanja disko zabave mladih iz

1998., 2001. i 2006. godine utvrdile smo odre�ene razlike me�u

istraživa�kim rezultatima i nastale promjene.59

Uo�ljive su oscilacije u iskazivanju interesa za disko zabavom. S

30% u 1998. udio zainteresiranih srozava se na samo 10% u 2001. godini,

da bi ponovno oživio 2006. (22%). Primat u 2001. preuzeli su kafi�i u

kojima se broj posjetitelja/ica u analiziranom dvogodišnjem razdoblju

gotovo udvostru�io (s 18.9% u 1998. na 33.1% 2001.; vidi tablicu 15).

Dakle, kafi�i su sve zanimljivija mjesta za zabavu i provod na što

upu�uju i rezultati iz 2006. godine (30.7%).60 Uz ve�i interes za

provo�enje vremena u kafi�ima, tijekom 2001. mladi pokazuju i ve�i

interes za sportskim aktivnostima (igrališta, klizališta) (11.6%),

odlascima u kina (10.2%), sportske dvorane (9.8%), te u prirodu (6%).

Sli�no je i 2006., kada uo�avamo neznatan porast interesa za

provo�enjem vremena u sportskim dvoranama (11.3%). Dakle, u porastu

59 Istraživa�ki uzorci u godinama 2001. i 2006. manji su od onih iz istraživanja provedenoga u 1998. godini. No, njihova strukturiranost i kombiniranost metoda, te neki bitni aspekti metodološkog pristupa osiguravaju i pretpostavljaju valjanost sociologijskog zaklju�ivanja. 60 Izgleda da oni preuzimaju ve�im dijelom ulogu i funkcije diskoteka u zabavi mladih. U kafi�u se, naime, u novije doba, od po�etka tre�eg tisu�lje�a, osim ispijanja kave, pi�a, razgovora, �avrljanja s vršnjacima može poslušati odre�ena vrsta glazbe, pro�itati novine, pogledati �ak i modna revija ili sudjelovati u performanceu, pa �ak i u karaokama.

��

90

je interes za „zdravim životom“, za duhovnim i intelektualnim

oboga�ivanjem (vidi tablicu 15).

Tijekom 2006. prvi put zamje�ujemo interes ispitanika za odlazak

u kladionice (3.3%), što je relativno novija „pojava“ s po�etka tre�ega

tisu�lje�a. Ubrzano se otvaraju javne kladionice koje (posebno mladima)

nude brz i lagan na�in ostvarivanja zarade. U op�oj društvenoj situaciji

bremenitoj visokim stupnjem nezaposlenosti i siromaštvom, kao i

„izokrenutom“ ljestvicom vrijednosti, mogu�nost brze zarade mladima je

i te kako primamljiva.

Sude�i prema rezultatima koji govore o u�estalosti posje�ivanja

diskoteka, istraživa�ka hipoteza prema kojoj bi diskoteke dominirale

svijetom zabave mladih, nije potvr�ena.

Variranje interesa za odlaskom u diskoteke najzamjetnije je u onih

ispitanika koji su u�estalije odlazili u diskoteke. Smanjuje se broj tjednih

odlazaka u diskoteku. Najpoželjniji je odlazak u diskoteku jednom ili više

puta mjese�no. Takav izbor bilježi najzamjetniji porast do 2006. (vidi

tablicu 16).

U skladu s prijašnjim rezultatima, tre�ina je (34.3%) ispitanika/ca

1998. godine imala svoju omiljenu diskoteku, dok je takvih u 2001.

godini bilo manje od �etvrtine (23.8%), da bi 2006. ispitanici/ce, njih

30%, izjavilo kako ima svoju omiljenu diskoteku. Jasno je da je onima

mladima koji nemaju svoju omiljenu diskoteku svejedno i u koju zalaze

(vidi tablicu 17).

U istraživanju iz 2001. godine ve�ina ispitanih je tvrdila kako

tipi�an disko posjetitelj/ica ne postoji (73.6%) (vidi tablicu 18). U ostalim

��

91

istraživanjima to je mišljenje zastupljeno u manjem broju. Izgleda da kult

osobnosti redovitog posjetitelja/ice nije prepoznatljiv prema nekoj bitnoj

odrednici, niti se kao takav empirijski profilirao.

Diskoteka je mjesto na kojem no� „proguta“ svakidašnjicu

(Eshun, 1988, prema Gilbert i Pearson, 1999, 28). Za neke mlade, disko

iskustvo predstavlja gotovo nadnaravnu pojavu, a za druge je to samo još

jedna opcija u širokom spektru mogu�nosti izbora razli�itih vrsta zabave.

U razdoblju od 1998., kada je provedeno prvo istraživanje, do

2006. godine, kada je provedeno tre�e, došlo je do promjena kada je rije�

o zanimanju za provo�enje slobodnog vremena i zabave u diskotekama.

U 2006. bilježimo dvostruko pove�anje zanimanja za diskoteke u odnosu

na 2001. godinu. Bez obzira na o�it pad u�estalosti posje�ivanja

diskoteka u odnosu na 1998., izgleda da se ipak ne radi o polaganom

iš�ezavanju diskoteka kao oblika zabave mladih. Dapa�e, posrijedi je

njihov revival. Mladi �eš�e odlaze u diskoteke i to više puta mjese�no,

što je primjetna razlika u odnosu na prijašnje rezultate (vidi tablicu 16).

U svim je istraživanjima glazba bila najzna�ajniji element disko

atmosfere. To je tvrdilo više od tre�ine ispitanih (vidi tablicu 42). Ve�ina

je ispitanika 1998. godine glazbu u diskotekama doživljavala idealnom i

savršenom (39.5%), no neznatno je manje i onih koji je ocjenjuju

prejakom i preglasnom (27.6%). Stanje se mijenja 2001. kada više od

polovice ispitanika (59.3%) izjavljuje kako njihov doživljaj glazbe ovisi o

raspoloženju. Samo 15.1% mladih 2001. glazbu u diskotekama ocjenjuje

kao idealnom i savršenom. Tijekom 2006. �ak 72.7% ispitanika smatra

��

92

kako glazba ovisi o raspoloženju (vidi tablicu 41). Istovremeno, stresni se

doživljaj disko zabave smanjuje.

Prema tome, disko glazba, kojoj Dyer (2000, 54) pripisuje

osobine erotizma, romantizma i materijalizma, nije „završena pri�a“.

Disko glazba nije samo jedan od prolaznih trendova, ve� ona postaje

„na�in“ života. Ili, kako tvrde Gilbert i Pearson, to je „nešto u �emu

živimo i što živi u nama, bez obzira koliko dugo (1999, 32).

Razmišljanja o plesu, plesnom podiju i plesnoj kulturi, o njihovim

pozitivnim i negativnim stranama su razli�ita. Spencer (prema Gilbert i

Pearson, 1999, 15) smatra da je ples neka vrsta sigurnosnog ventila koji

osloba�a plesa�e od tjeskoba kao što su ratovi, epidemije, siromaštvo,

društvena marginalizacija. Sli�no razmišlja i Ward koji tvrdi kako

„plesanje osloba�a društvenog tereta, izražava naše želje i emocije; može

rušiti ili u�vrstiti društvenu strukturu, ali nikada ne može i ne smije biti

samo sebi cilj“ (prema Gilbert i Pearson, 1999, 16). Ples je i element

disko zabave. U Velikoj Britaniji je, primjerice, 2001. broj mladih koji

odlaze u diskoteke isklju�ivo radi plesanja porastao za 35% u odnosu na

1970. godinu (Critcher i dr., 2001, 283).

Ples je samo bijeg od stvarnosti, a ne sredstvo koje �e nam

ispri�ati neke važne pri�e, tvrde Gilbert i Pearson (1999, 16).

Gathering naglašava negativnu stranu plesa: „Ples predstavlja

gubitak kontakta sa zemaljskim korijenima i kulturom te zaneseno

kretanje prema druga�ijem i promijenjenome. To je sposobnost

(za)vo�enja samog sebe prema gubitku vlastitog identiteta ili gubitku

'sebe'„ (Gathering, prema Gilbert i Pearson, 1999, 32).

��

93

Doživljaj plesnog podija tako�er je razli�it. Gilbert i Pearson ga

doživljavaju kao mjesto natjecanja, težnji i �u�enja, a plesa�e kao osobe

koje su tu da bi ih se gledalo i obožavalo. Njihov je glamour istodobno

blizak i dalek (Gilbert i Pearson, 1999, 11). Melachi doživljava plesni

podij kao fantaziju o slobodi, bijeg od identiteta, mjesto gdje nitko „nije“,

ali svatko „pripada“ (Melachi, prema Gilbert i Pearson, 1999, 29).

Fenomen plesa o�ito je sinonim za diskoteku. Višesatni ples

omogu�uje mladima osloba�anje od negativne energije, potiskivanje

neugodnosti vanjskoga svijeta koje „prijete“ od obitelji, škole, fakulteta,

posla. Ples je sinonim bijega od rutinizirane i monotone stvarnosti. On

omogu�uje povratak korijenima iskonske individualnosti, koja se opet

potvr�uje u zajedništvu s drugim plesa�ima.

U svim trima našim istraživanjima ples je istaknut kao druga

važna komponenta disko atmosfere. U 2006. godini ispitanici/e su plesu

pridali ve�e zna�enje negoli u prethodnima (vidi tablicu 42).

Ispitanici/e izjavljuju kako u�estalo plešu jer su zato i došli u

diskoteku. Blagi porast bilježimo 2006. i kada je rije� o izjavama da tamo

plešu do iznemoglosti, kao ludi, a najindikativniji porast bilježimo u

izjavama mladih kako naju�estalije plešu kada su pijani/e (1.7% u 1998.;

5.3% u 2001.; i 18% u 2006.). Za razliku od 1998. i 2001., kada je 19.3%,

odnosno 17.6% ispitanika/ca izjavilo da u�estalo plešu jer, intenzivno

osje�aju ritam i glazbu, tijekom 2006. to izjavljuje samo 6.7% mladih. To

je mogu�e objasniti i �injenicom sve u�estalije i ve�e konzumacije

alkoholnih pi�a. Mladi zabavu ne mogu zamisliti bez ispijanja alkohola,

��

94

što poprima razmjere zabrinjavaju�e društvene patologije (vidi tablicu

44).

Dužina plesa ispitanika/ca prili�no je promjenjiva empirijska

�injenica. Za razliku od 1998. kada su mladi bez prestanka plesali do

jedan sat (26.2%); 2001. do tri sata (22.9%), tijekom 2006. ispitanici/ce

tako�er naj�eš�e plešu do tri sata. Ovdje �ak bilježimo manji porast onih

koji se toliko zadržavaju na podiju (25.3%) (vidi tablicu 45). Možda bi

razlozi ve�e izdržljivosti mogli biti u svezi s ve�im interesom koji mladi

u novije doba pokazuju prema sportskim aktivnostima i uop�e prema

zdravom životu. Možda tu akumuliraju ve�u energiju. Ali, nije

zanemariva ni prisutnost droga, narko-dilera i ovisni�kog ponašanja, koje

kratkoro�no podiže energiju i izdržljivost potrebu za dugotrajno plesanje.

Nakon glazbe i plesa, sljede�i analizirani elementi disko

atmosfere bili su: zvuk, svjetlo, društvo, ekipa, ljudi. Redoslijed važnosti

koju im pridaju mladi se tijekom 2001. mijenja. Na prvome mjestu ostaje

glazba (37.8%), no na drugom je mjestu društvo, ekipa, ljudi (26.9%).

Slijede ples, zvuk i svjetlo. Tijekom 2006. na prvom je mjestu glazba

(34%), ples (27.3%), zatim zvuk i svjetlo. Indikativno je da 2006. niti

jedan ispitanik nije naveo da su društvo, ekipa i ljudi bitan element disko

atmosfere. Oni su glazbu pretpostavili svemu ostalom. U svim

istraživanjima najmanje zna�ajan element bio je prostor. Ispitanici/e ga

o�ito ne smatraju posebno zna�ajnim elementom disko atmosfere (vidi

tablicu 42).

Mladi naj�eš�e, kada je rije� o danima u tjednu koje rezerviraju za

zabavu i provod, odabiru subotu i petak. Subotu kao dan za provod 1998.

��

95

odabire 38.6% ispitanika/ca, 2001. godine za subotu se tako�er

opredjeljuje najve�i broj ispitanika/ca (njih 40%). U istraživanju 2006.

ispitanici/e ne izabiru decidirano neki odre�eni dan, nego kažu da se radi

o vikendu; tako�er smatraju da idealan dan u tjednu za odlazak u

diskoteku nije ni�im striktno odre�en, ve� ovisi o koje�emu (21.3%) (vidi

tablicu 39).

Pomnija analiza rezultata ilustrira preferiranje mraka i tame u

diskotekama. Manjina smatra da u diskotekama ima premalo svjetla (vidi

tablicu 43).

Prostor, kao i zvuk i svjetlo, mladi doživljavaju kao sporedan

element u svim istraživanjima. Najvjerojatnije zato što im nije toliko

važno gdje se nalaze, ve� kako se tamo provode.

4.1. Individualna zna�enja i posljedi�ne manifestacije ponašanja mladih

Raspoloženja koja mladi osje�aju nakon izlaska iz diskoteka

tretirale smo kao još jedan element disko atmosfere. Mladi se najviše

opredjeljuju za osje�aj zadovoljstva. Više od polovice njih taj osje�aj

vezuje uz boravak u diskoteci, odnosno osje�aju se u ve�oj ili velikoj

mjeri zadovoljno nakon izlaska iz diskoteke (vidi tablicu 46). Tako�er,

tijekom 2006. godine bilježimo porast ispitanika koji se u velikoj mjeri

osje�aju zadovoljno (vidi tablicu 61). Slijedi osje�aj iscrpljenosti koja

ozna�ava osloba�anje od negativne energije koju, u ve�oj ili velikoj

mjeri, osje�a polovica ispitanika. Tako�er, kada je rije� o osje�aju

��

96

iscrpljenosti 2006. uo�avamo porast broja ispitanika koji se u velikoj

mjeri osje�aju iscrpljeno (vidi tablicu 57). Osje�aj opuštenosti i

oslobo�enosti prožimao je nešto manje od polovice ispitanika. Budu�i da

je rije� o raspoloženjima koja su obuzimala mlade po izlasku iz

diskoteke, to zna�i da je diskoteka izvršila pozitivnu ulogu u osloba�anju

posjetitelja/ica od negativne energije i lošeg raspoloženja (vidi tablicu

46).

Raspoloženja koja se rje�e javljaju po izlasku iz diskoteke su:

uzbu�enost, uobi�ajenost, energi�nost, originalnost, stimuliranost, te

kreativno raspoloženje. Me�u najrje�im raspoloženjima su ona nasil-

ni�ka, agresivna, nesigurna i stresna. Ova posljednja, mladi o�ito ne

internaliziraju kao vlastita.

Boravak u diskoteci mladi naj�eš�e vezuju uz osje�aj ugode i

uop�e pozitivnog raspoloženja. Agresivno i nasilni�ko ponašanje nije

sinonim provoda u diskoteci. Ta mjesta mladima pružaju priliku za rješa-

vanje i osloba�anje od svega negativnoga što ih sputava, po�evši od

straha od neizvjesne budu�nosti, nezadovoljstva, zabrinutosti i raznih

frustracija. Oni to �ine kroz ples i slušanje glazbe, što predstavlja

društveno prihvatljiv na�in provo�enja slobodnog vremena i zabavljanja

unutar njega, koji ne ugrožava postoje�a društvena pravila i norme.

Dakle, prema mišljenjima mladih, oni u svojoj disko zabavi uistinu

uživaju.

Bez obzira na povike roditelja i negodovanje zbog kasnih no�nih

po�etaka okupljanja mladih, te unato� zakonskoj odredbi prema kojoj

maloljetnici nakon 23 sata ne mogu izbivati izvan ku�e bez pratnje starije

��

97

osobe, ve�ina mladih i dalje preferira po�etak rada diskoteka u 22 sata. U

2001. taj postotak raste na 29.1% (vidi tablicu 38). To otvara prostor za

kreiranje uspješnijih intervencija u orar otvaranja diskoteka, možda za sat

ranije, što bi moglo suzbiti ve�inu problema koji rezultiraju upravo

kasnim no�nim izlascima, a istovremeno ne�e financijski ugroziti njihove

vlasnike.

Zna�ajan broj ispitanih bio je neodlu�an kada je rije� o tvrdnji da

diskoteke u Hrvatskoj imaju pozitivno društveno zna�enje (43.1% u

1998.; 55.8% u 2001. i 56.7% u 2006.). Ipak je bilo više onih koji se s

takvim stavom nisu slagali, odnosno onih koji uistinu ne pridaju

diskotekama u Hrvatskoj pozitivno društveno zna�enje, a takvih je u svim

istraživanjima bila oko tre�ina ispitanih (vidi tablicu 28).

Ovakvom društvenom vrednovanju diskoteka zacijelo su

pridonijeli i mediji koji o njima pišu uglavnom konotirano. Diskoteka

postaje medijska tema tek kad se u njoj dogodi nekakav izgred.

Negativno društveno zna�enje diskoteka, prema mišljenju ispitanika/ica,

mediji nisu pomnije analizirali i negirali, ve� suprotno, samo su ga

dodatno pogoršavali. Tako je 32% ispitanika/ca 1998. smatralo da mediji

nisu uop�e zainteresirani za ono što se doga�a u diskotekama ili s njima,

jer nitko ne želi pisati ili govoriti o njima (18.8%), a i zato što neki

smatraju kako to nije neka kulturna manifestacija (13.2%), pa stoga nije

vrijedna dodatne pozornosti.

U istraživanjima ispitanici/e su kao glavni problem diskoteka

navodili/e prometne nesre�e nakon izlaska, zatim opasnosti od

raspa�avanja droge i drogiranja, pa to�enja alkohola (vidi tablicu 29).

��

98

Umor, pospanost, droga i alkohol, uz potencijalno nezadovoljstvo

i razo�aranje, o�ito rezultira željom da se barem na povratku ku�i napravi

nešto „originalno“ i „ludo“ pa makar to bilo nekontrolirano pomicanje

kazaljke na brzinomjeru automobila.

Drogiranje u diskotekama ocijenjeno je kao najve�i problem

1998. (51.7%). Tijekom 2001. postotak je porastao na 61.6%, da bi se

ponovno 2006. zabilježio njegov pad na udio od 49.3%. Istovremeno,

2006. godine, zna�ajnih 50.7% ispitanika ne smatra da je drogiranje u

izravnoj vezi s diskotekom, što je na tragu pozitivnog vrednovanja i

rušenja stereotipa o diskoteci kao mjestu idealnom za konzumaciju droga

(vidi tablicu 32). No, druga�ije uo�avaju probleme raspa�avanja droge u

diskoteci.

Indikativan je i broj mladih koji ne dovodi u svezu konzumaciju

alkohola i diskoteku. Godine 2001. to je smatralo 59.6%, 1998. nešto više

- 64.4% ispitanika/ca, dok 2006. �ak 72% mladih smatra da to�enje

alkohola nema veze s diskotekom (vidi tablicu 30). Dakle, bez obzira na

intenzivniju edukaciju o štetnosti alkohola �ini se da postoje�e

preventivne društvene mjere nisu dostatne. Nadalje, umor i pospanost

nakon napornog plesa i kasnih no�nih sati ispitanici/e ne dovode

isklju�ivo u vezu s diskotekama. Umor kao problem vezan uz diskoteke

negiraju u ve�ini (vidi tablicu 33).

Razloge tako visoko tolerantnog stava prema alkoholu Itkovi�

vidi u prevladaju�em javnom mnijenju u Hrvatskoj unutar kojega nema

jasno definiranog negativnog stava prema alkoholu, sli�no kao ni prema

lakim drogama. Štoviše, njih konzumiraju mladi na javnim mjestima, u

��

99

školama, a nerijetko i pred roditeljima u obitelji. Svoje prvo opijanje

mladi doživljavaju na tamnim mjestima školskih dvorišta, na ku�nim

tulumima ili na školskim ekskurzijama i u tome ih nitko ozbiljno ne

sprje�ava. Njihovi roditelji i u�itelji i sami puše duhan i piju alkohol.

Takvim odnosom kod mladih se sve više stvarao tolerantan stav prema

alkoholu i lakim drogama (Itkovi�, 1990, 49). U takvu okružju �ak i

mediji promi�u konzumaciju alkohola. Mladima se jasno upu�uje poruka

kako se, primjerice, nogometna utakmica ne može gledati bez ispijanja

piva. Dakle, zabava se „ne može dogoditi“ bez ve�ih koli�ina alkohola.

Ipak, u posljednjem istraživanju iz 2006., mladi ocjenjuju nužnim

represivnije zakone prilikom sre�ivanja problema u diskotekama (vidi

tablicu 26). Doduše, ne smatraju potrebnim policijske kontrole u

diskotekama, jer od toga ne vide nikakvu korist. Zapravo smatraju da

disko redari dobro provode sigurnosne mjere. To je vidljiv pomak (2006.)

u odnosu na prijašnje godine kada se niti jedan ispitanik/ca nije

opredijelio/la za taj odgovor.

Nepostojanje percepcije o nužnosti policijskih kontrola, te

neuvi�anje potrebe zakonskog sre�ivanja problema, Ilišin vidi u opažanju

korupcije na svim podru�jima života, te iskazivanju manjeg povjerenja u

ovlaštene institucije i zakonsku regulativu (Ilišin, 1999, 183).

Ilustrirani rezultati dijelom se mogu objasniti �injenicom što su u

istraživanjima sudjelovali mla�i ispitanici/e, pa se na njih te zabrane

izravno ne odnose. Njima je u ve�ini svejedno gdje se diskoteka nalazi,

iako ih oko tre�ine smatra da bi bilo zgodno smjestiti je izvan grada (vidi

��

100

tablicu 24). Uostalom, njima je vožnja do odredišta nezaobilazan dio

rituala i jedan od vidova disko zabave.

4.2. Promjene u mladena�kim životima

Raspravljaju�i o industrijalizaciji, prema Becku, mogu�e je

govoriti o trostrukoj individualizaciji: osloba�anju od tradicionalnih

spona, gubitku tradicionalne sigurnosti i novoj vrsti socijalnog vezivanja.

Individualizirani pojedinci postaju slobodni (prva individualizacija) i

istodobno nesigurniji (druga individualizacija). Ta nesigurnost zahva�a se

novim pripadnostima (tre�a individualizacija). Individualizirani pojedinci

nisu potpuno dezorijentirani, ve� se osloba�aju od unaprijed zadanih

fiksnih odnosa, pa im dio biografija otpada na osobne odluke, a manji je

dio determiniran izvana (Leburi� i Tomi�-Koludrovi�, 1996, 965).

Nadalje, autorice navode da se „biografija ljudi osloba�a tradicionalnih

predodžbi i sigurnosti… postavlja se kao zadatak u djelovanju svakog

pojedinca i ovisna je o odluci. Udjeli životnih mogu�nosti koji su na�elno

zatvoreni za odluku smanjuju se, a udjeli biografije koja je otvorena za

odlu�ivanje, te samu sebe stvara, pove�avaju se“ (Leburi� i Tomi�-

Koludrovi�, 1996, 964).

Posljednjih godina u Hrvatskoj ve�ina empirijskih istraživanja u

podru�ju sociologije mladih konstatira da su mladi u Hrvatskoj pod

utjecajem procesa individualizacije. I oni se, naime, nastoje osloboditi od

tradicionalnih spona. Istražuju�i osobnu individualizaciju mladih,

��

101

mogu�e je stvoriti sliku o njihovu svakodnevnom životu, „zaviriti“ u

njihove osje�aje, spoznati bit njihova školovanja, rada, zabave i

obiteljskih odnosa. U jednom od istraživanja autorice zaklju�uju kako

mladi sebe percipiraju kao optimisti�ne, sretne i ispunjene mlade osobe,

zanimljivog, zabavnog i dinami�nog života, te kao osobe koje prihva�aju

svijet i okolinu oko sebe. Sve je to u skladu s tezama o sve prisutnijem

ja�anju veza i razumijevanju me�u generacijama, tj. o prevladavanju

generacijskog jaza (Leburi� i dr., 1999, 213).

O�ekivale smo da �e se zbog promjene mjesta boravka odlaskom

na studije mladi ponašati ležernije. No, do takve promjene u ponašanju

nije došlo (vidi tablicu 66). Doduše, mladi sebe vide kao zrele i

samostalne osobe. Osje�aju se sretnima, ne mori ih osje�aj uplašenosti

niti osamljenosti ili nezašti�enosti. Tvrde da se ne osje�aju izloženi

nekakvoj životnoj opasnosti. Vode zanimljiv i dinami�an život, a to je

ujedno i zabavan život. Sebe ne drže lijenima, ve� dapa�e odgovornim i

savjesnim osobama. Zainteresirani su za sve oko sebe, pa stoga i vode

dinami�an život.

U tom svom svijetu mladi su posebno zadovoljni svojim

prijateljima i imaju puno interesa. Svoj život ne procjenjuju teškim, jer ne

osje�aju društvene neprilike (vidi tablicu 66).

U fazi prve individualizacije mladi nastoje kontrolirati vlastite

identitete. Istovremeno traže što više vlastitog prostora za svoje osobno

izražavanje i pronalaze ga unutar vlastitih obitelji. Oni nisu u sukobu s

roditeljima (vidi tablicu 66). Dakle, roditeljski dom ne doživljavaju

isklju�ivo kao prostor sukoba.

��

102

Svoj odnos s roditeljima oslikava kao potpuno me�usobno

razumijevanje 35.4% mladih u 1998.; 41.3% ispitanika 2001., te �ak

49.3% u 2006. godini (vidi tablicu 72).

Mladi smatraju da su njihove ideje, stavovi, ponašanje i

odijevanje neprestano podcjenjivani unutar širega društvenoga konteksta,

dakle na makrorazini, za razliku od obitelji gdje su uo�eni neki pozitivni

trendovi. To prosu�uje �ak 51.3% ispitanika/ca 1998. i 2001., dok je

neznatno manje onih koji to smatraju 2006., njih 49.3% (vidi tablicu 76).

Nove pripadnosti, tj. nove vrste socijalnog vezivanja javljaju se

kao obilježja tre�e individualizacije. Dolazi do pojave novih oblika

društvenih veza, kao što su mladima bliske grupe ljudi, na primjer nova

prijateljstva, koja im pružaju jednu vrstu sigurnosti koju su izgubili

(Leburi� i Tomi�-Koludrovi�, 1999, 210).

Dakle, individualizirani suvremeni �ovjek, kako tvrdi Elias, manje

je ovisan o rodbinskim odnosima i manje podvrgnut socijalnoj kontroli.

Izvanjske prisile se smanjuju, ali zato zna�ajno raste samoprisila. Stoga

on, kao popratnu pojavu procesa individualizacije vidi i sve ve�u mjeru

samoreguliranja. Isti�e i to da su ljudi sve više upu�eni na sebe, da Ja-

identitet ja�a, a Mi-identitet slabi. „Ljudi su sve više živjeli u sve ve�oj

me�usobnoj ovisnosti, dok je svatko pojedina�no istodobno postajao

razli�itiji od svih ostalih“ (Leburi� i Tomi�-Koludrovi�, 1996, 967). Elias

upozorava na želju da se „bude nešto posve za sebe, da se bude netko tko

nastupa nasuprot društvu drugih kao nešto izvanjsko i spre�avaju�e“

(Elias prema Leburi� i Tomi�-Koludrovi�, 1996, 968).

��

103

Zna�ajan broj ispitanika/ca u svim trima našim istraživanjima

tvrdi da su sami kreirali svoj pogled na svijet. Kao drugi važan faktor u

oblikovanju pogleda na svijet izdvajaju se roditelji. Slijede prijatelji,

vršnjaci i susjedi, te crkva, sve�enici i drugi vjernici. Kao najmanje važni

faktori koji su sudjelovali pri oblikovanju pogleda na svijet izdvajaju

filmove (video), stripove i romane, glazbu (plo�e), te diskoteke. Škola i

nastavnici ne nalaze se me�u utjecajnijim faktorima (vidi tablicu 69).

Osim toga distribuiraju se uglavnom pozitivne percepcije kvalitete

života vlastitih roditelja. Zna�ajan udio mladih (77.2% u 1998. i 79.8% u

2001.) procjenjuje kako njihovi roditelji žive sli�no kao i drugi (vidi

tablicu 67).

Mladi sve više žive životom koji sami osmišljavaju i izabiru.

Oslanjaju se na vlastite odluke koje nisu uvijek pozitivno vrednovane od

okoline. Ipak, gotovo tre�ina ispitanika/ca smatra da su ih roditelji �eš�e i

više hvalili (29.2% u 1998. i 39.8% u 2001. godini) ili ih podjednako

hvalili i kudili (43.1% u 1998. i 26.4% u 2001.) (vidi tablicu 77).

Kona�no, mogu�e je zaklju�ivati kako se naši mladi nisu

zna�ajnije, niti konkretnije emancipirali od odraslih. U ovim

istraživanjima nismo se izravno bavile obrazovanjem i nezaposlenoš�u

mladih, ali ih procjenjujemo akutnim društvenim problemima u Hrvatskoj

na po�etku tre�eg tisu�lje�a. Odnosi s vršnjacima i zabava svakako su u

manjoj mjeri problemati�ni fenomeni i smještaju se izvan školskih

djelatnosti.

Naši mladi još uvijek ekonomski ovise o svojim roditeljima i žive

u obitelji klasi�nog tipa, koja još zadržava primat i komunikacijsku mo�.

��

104

U tom smislu drasti�niji se pomaci u posljednjem desetlje�u nisu

dogodili. Orijentiranost mladih u Hrvatskoj prema vlastitim obiteljima

vrlo je sli�na npr. orijentiranosti mladih u susjednoj Sloveniji (Kuhar i

Ule, 2002).

Ipak, svakako bismo se složile s Ule kada tvrdi kako je 20.

stolje�e - stolje�e mladih. U njemu su se prvi put mladi determinirali kao

društvena grupa (prema Miheljak, 2002). Ali nisu se uspjeli izolirati od

domašaja i u�inaka društvenih kriza, pa su se „krize identiteta“ u fazi

adolescencije povezivale s krizom „kolektivnog identiteta društva“ (Ule,

2002, 11).

Iako naša empirijska istraživanja disko zabave mladih ne

ilustriraju zna�ajnije kvalitativne promjene u suvremenim životima

mladih u Hrvatskoj, u�inci društvenih i tranzicijskih preobrazba u

posljednjem desetlje�u nesumnjivo su ostavili traga. Osim rasapa u socio-

ekonomskoj strukturi mladena�kih života, kulturološke razine življenja, i

to naro�ito (no�na) zabava me�u njima kao jedna od zastupljenijih,

eksplicirala je odre�ene promjene i pomake prvenstveno manifestnoga

tipa.

��

105

5. Zaklju�ak: No�na zabava mladih - kultura sutrašnjice

(An�i Leburi�)

U no�noj zabavi mladih o�ituje se sva ambivalentnost mladosti. U

svojim društvenim manifestacijama zabava mladih se nastoji neprestano

osuvremenjivati, pa se u njoj razvijaju novi glazbeni žanrovi (od rocka,

jazza, preko punka do ravea i housea itd.). Prate ju i dinamiziraju tako�er

raznorazne socio-patološke pojave, kao npr. delinkvencija, ovisnosti,

narko-kriminal i sl.

Diskoteka je svakako prostor posebnog senzibiliteta. Odre�uje ga

glazba, klupska prostorna intima, moda, ples, zvuk ili, kako tvrdi Dyer,

diskoteka je determinirana „historijski i kulturološki, ekonomski,

tehnološki, ideološki i estetski“ (Dyer, 2002, 151). Taj autor tako�er

raspravlja o diskoteci kao ambivalentnom i kontradiktornom fenomenu,

naglašavaju�i pritom (ipak i) njegove „pozitivne kvalitete“. Me�u njima

navodi tri važne karakteristike: erotizam, romantizam i materijalizam

(Dyer, 2002, 154). Premda autor zapravo smješta svoje rasprave u

kontekst disko glazbe, zanimljiva su njegova razmišljanja o diskoteci

koja ne može mijenjati svijet niti stvarati revoluciju. Doduše, smatra Dyer

– to nijedna umjetnost ne može. No, zaklju�uje da diskoteka otvara i širi

iskustva, mijenja definicije, pa sugerira: „If it feels good, use it!“61

Ono što karakterizira mlade s kraja drugoga tisu�lje�a, prema

Uleinu mišljenju, jest njihovo formiranje u društvenu grupu koja je

61 Ukoliko �ini dobro, iskoristi to!

��

106

profilirala svoju vlastitu strukturu, kulturu, ideologije i interese (Ule,

2002, 11). Uostalom, autorica samouvjereno tvrdi kako je 20. stolje�e

„bez sumnje stolje�e mladih i mladi su fenomen dvadesetog stolje�a“

(Ule, 2002, 11).

Što se to s mladima doga�a na pragu tre�ega tisu�lje�a?

Zanimljiva je Zinneckerova teza, a na tragu Bourdieuove misli s

kraja 80-ih godina 20-og stolje�a. Zinnecker je tvrdio da je tranzicija

mladih iz industrijske u postindustrijsku modernu pretvorila mlade u

temeljnu društvenu grupu koja stvara kulturni kapital u suvremenom

društvu (Zinnecker, 1986).

Sli�no je tvrdio i Bourdieu svojom tezom o snaženju društvene

uloge i zna�aja kulturnoga kapitala, koji se intenzivira usporedo sa

snaženjem društvenog zna�aja, uloge, ali i društvenog utjecaja mladih.

No, prema 90-ima prošloga stolje�a u društvenom razvoju smo uo�avali

procese izoliranja mladih od izvora ekonomskog kapitala, ali i slabljenje

njihove društvene mo�i. Istovremeno, to je doba kada u suvremenom

društvu ekonomski kapital prevladava nad kulturnim.

Suvremeni razvijeni svijet obilježavaju brojni kultovi, smatra Ule.

Navodi i zabavu uz potrošnju, me�u kultovima kao što su kult mladog

kao estetskog tijela u suvremenom društvu, zatim kult zdravlja i

optimizma, razvoj obrazovanja i komuniciranja, te prevlast urbanog

življenja (Ule, 2002, 12).

Kao pretpostavku konstituiranja i posebno generacijske

modernizacije mladih, Ule navodi prijelaz iz industrijskog društva u

društvo koje je stvoreno na konzumu (Ule, 2002, 12). U takvu

��

107

društvenom kontekstu formira se „specifi�na potrošnja mladih“ kao i

njihova zabava, a jedno i drugo su vrlo pogodno tlo za nastanak i razvoj

„specifi�nih svakodnevnih svjetova mladih i mladena�ke kulture“ (Ule,

2002, 13). Ali, zbog intenziviranja industrijske modernizacije društva,

deagrarizacije stanovništva, na�ina i duljine školovanja, te osloba�anjem

mladih od pritiska koji djeluju u svijetu rada, ipak oni (mladi) ne

uspijevaju uobli�iti „specifi�ne mladena�ke svjetove“ (Ule, 2002, 13).

Dolazi, naime, do marginalizacije participiranja mladih u potrošnji. Mladi

zapravo „pristaju na uniformirane, od društva, tradicije, obitelji, škole,

politike, religije, 'dodijeljene' im oblike preživljavanja mladosti“ (Ule,

2002, 13). To se doga�alo mladima u 80-im godinama 20-og stolje�a.

Kako mladi danas eksperimentiraju i s vlastitim životnim

stilovima i s identitetima, nije mogu�e po�etkom tre�ega tisu�lje�a

govoriti o subkulturama mladih. Formiraju se, naime, i razvijaju „fluidne,

otvorene mladena�ke kulture (Ule i Kuhar, 2002, 51). Takve kulture

karakteriziraju mješavine stilova i životnih i glazbenih. Najzna�ajnija je

tvrdnja da one postaju kulture svih te više ne pripadaju isklju�ivo i samo

mladima. U njima sudjeluju i stariji i oni najmla�i. �ini se da sli�ne

argumente možemo prona�i i u ovim našim istraživanjima no�ne zabave

mladih, te op�enito u zabavi kao društvenom fenomenu.

No�na zabava mladih sastavni je dio mladena�kih stilova života.

Niz autora istraživalo je mladena�ke kulture vezuju�i uz njih

��

108

konzumizam mladih, te fenomen „postmoderne kulture klubova“.62 Me�u

takvim prostornim odre�enjima (razli�itih vrsta klubova) diskoteke

(razli�itog tipa i vrste) zauzimaju zna�ajno mjesto. Tako disko kultura

postaje sastavni dio mladena�kih kultura, odnosno tip mladena�ke zabave

i jedan od suvremenih oblika no�nih mladena�kih aktivnosti. Prethodne

odrednice mogu�e je kontekstualizirati u postmodernisti�ke

konceptualisti�ke pri�e o mladima (Chatterton, Hollands, Muggleton,

Redhead i dr.).

Zaklju�ujemo da naši ispitivani mladi nisu intenzivnije sudjelovali

u procesima vlastite kulturne modernizacije, što njihova (posebno no�na i

disko) zabava evidentno potvr�uje. Kao da je inovativnost i kriti�nost

mladih poprili�no ugušena krajem 20-og stolje�a. Zato ih se imenovalo

„generacijom X“, budu�i da se na prijelazu u 21. stolje�e nisu oblikovali

novije i druga�ije u kulturološkom smislu, pa su i njihovi životni stilovi

ostali neoblikovani.

U�estalije se o mladima (sada i ovdje) govori kao o nezrelima i

nekompetentnima. Tome pridonosi i nezaustavljiv trend njihove

nezaposlenosti, što ih direktno ugrožava kao društvenu grupu. I dalje

ovise u bitnoj mjeri o svojim roditeljima i njihovoj primanoj ekonomskoj

pomo�i. U socijalnom smislu, i svim drugim smislovima, njihovi

inovacijski potencijali bivaju neiskorišteni, pa se dalje i ne razvijaju.

Tako uvjetovana društvena marginalizacija mladih preslikava se u

njihovoj zabavi. Tek bi u tom podru�ju mladi mogli lakše, jednostavnije i 62 Isti�u se Chatterton i Hollands (2003); Bennett (2000); Malbon (1999); Cantoni (1998); Wynne i O'Connor (1998); Muggleton (1997); Redhead (1997); Slater (1997); Hetherington (1996); Maffesoli (1996); McRobbie (1993); Featherstone (1991) i dr.

��

109

brže kreirati „svoje“ prostore i stvarati vlastite osobnosti, ali u tome ne

uspijevaju.

Nesumnjivo je da u istraživanom disko okružju mladi, zbog

prethodno navedenih razloga, po�inju eksperimentirati nekim vidovima

svoje (no�ne, ali i one op�e) zabave. Njihove pasivne ekspresije vlastite

disko zabave to uistinu potvr�uju, što tako�er ilustriraju i usporedbe

ve�ine istraživa�kih rezultata u razdoblju od skoro jednog desetlje�a, tj.

od 1998. do 2006. godine. Dakle, mladi ni u zabavi ne razvijaju svoje

posebne i specifi�ne identitete. Prepušteni su sami sebi, ali to kao da nisu

u stanju iskoristiti. Osim možda u okvirima svakodnevne zabave koja ih

vezuje uz nove i razvijenije informacijske tehnologije, kao što su internet,

ra�unalne igre i sl. No takvi vidovi njihove zabave vra�aju ih u vlastite

sobe. Ponovno ih (socijalno) izoliraju, usamljuju i, na neki na�in, otu�uju.

Prema tome, sveop�a komercijalizacija kulturnoga života mladih

nije ih zna�ajnije vezala uz diskoteke i specifi�nu disko zabavu.

Komparativna analiza socio-demografskih i socio-profesionalnih

obilježja posjetitelja/ica diskoteka, u kojima smo istraživale, profilirala je

sljede�i prosje�an tip:

djevojka u dobi od 21 do 23 godine, koja je ro�ena i živi u urbanoj sredini, kao što su Split ili Zadar. Ona nije zaposlena, odnosno trenuta�no se školuje ili studira, pa materijalno i financijski ovisi o roditeljima. Prosje�na su joj mjese�na primanja bila u doba istraživanja do 500,00 kuna. Otac je radni�kog zanimanja, a majka je naj�eš�e doma�ica. Roditelji imaju srednjoškolsko obrazovanje.

Ako �e se, naime, diskoteke razvijati kao poduzetni�ke cjeline i

kao relevantni gospodarski subjekti, onda �e i njihov razvitak u Hrvatskoj

��

110

nužno biti i zna�ajnije društveno kontekstualiziran. Mogu�a je i opcija

razvitka diskoteke kao prostora socijalnoga i institucionalnoga bezakonja,

što bi još snažnije uzrokovalo neujedna�enost društvenoga razvoja.

U svakom slu�aju, naša istraživanja bila su usmjerena na

poentiranje dostojanstva mladih i na pridavanje zna�aja njihovim

iskustvima. To smo posredno �inile istražuju�i njihov no�ni život i

(no�nu) zabavu po diskotekama. Pritom smo uvažavale, bilježile i

tuma�ile rije�i, iskustva, mišljenja i stavove samih ispitanika/ca.63

Dakle, o�ito je da diskoteka predstavlja dinami�an i složen sustav

zabave koji karakteriziraju stalne, ali ne i pretjerano radikalne promjene i

razvoj. Mogu�e ju je determinirati kao svojevrsnu radionicu najrazli�itijih

poslova vezanih uz druženje i socijalizaciju mladih, ali i onih najmla�ih,

kao i odraslih. Ona je tvornica novih oblika komunikacije, mjesto

produkcije i simboli�kih predstavljanja, te zahvalan prostor iskazivanja

kreativnosti, preplitanja stilova i jezika. Ona je mjesto izravna

oblikovanja novih smjernica subkulturnog ili kakva alternativnog tipa

ponašanja mladih.

Budu�i da se radi o prostorima na kojima se tjedno okuplja tisu�e

mladih, diskoteke bi primarno trebalo pravno i zakonski regulirati kao

javne društvene prostore za zabavu. Doduše, one su u svakom slu�aju

prostori rizika, ali ne isklju�ivoga. Možda su rješenja u garantiranju

sigurnosti posjetiteljima, te u stru�nim i profesionalnim zahvatima u ovo

podru�je, u rušenju stereotipa i sli�ne društvene stigmatizacije ovog

63 Posebno smo to uspijevale primjenom kvalitativnih metoda u istraživanju iz 1998. – promatranjem i nestrukturiranim intervjuima.

��

111

segmenta no�nog života mladih. Tako �e se sustavno dekodirati

„znakovlje no�i“, što se do sada ve� iskazalo kao složen i zahtijevan

(izme�u ostalih i istraživa�ki) posao.

U društvu znanja mladi �e sve više biti kreatori svojih postupaka,

odluka i na�ina (stilova) života u cijelosti. Možda �e i njihova zabava

onda biti dinami�nija, otvorenija i svestranija. Možda �e i virtualnost

mladena�kih svjetova kreirati individualniju, intimniju i privatniju zabavu

mladih, koja �e istovremeno paralelno graditi vlastitu interaktivnu

društvenost. U svakom slu�aju, sve �e to ovisiti o mogu�nostima društva

da paralelno izgra�uje sebe kao društvo znanja, u kojem �e i mladi i

njihova obrazovna snaga, mo� i kompetencije imati odre�eniju i

relevantniju društvenu ulogu. Ho�e li u takvu društvenom kontekstu

„disko generacija“ biti prisutna u ve�oj ili manjoj mjeri u mladena�kim

svjetovima prve polovice tre�ega tisu�lje�a, neka ostane otvorenom

inicijativom za neka budu�a empirijska istraživanja u podru�ju

sociologije mladih i sociologije zabave.

Kona�no, mogu�e je rezimirati da smo u ovim empirijskim

istraživanjima mladena�ke kulture i u njihovu kontekstu (no�nu) zabavu

mladih tretirale kao svojevrsnu kulturu sutrašnjice. Mišljenja smo da �e

mladena�ka zabava (sutrašnjice) biti vjerojatno selektivnija i u izboru

sadržaja i u na�inima zabavljanja. Pretpostavljamo da bi joj temeljni cilj

mogao biti kvaliteta života mladih, a ne proizvodnja njihovih životnih

stilova. Uostalom, svaki pojedinac nastoji svoju zabavu usmjeriti prema

nekom idealu, koji je uvijek sve viši i savršeniji, ali mu istovremeno

daruje i osigurava istinsko dostojanstvo.

��

112

Zabava mlade pro�iš�uje i tako oboga�uje, oplemenjuje,

civilizira, omogu�uje im da tragaju za sre�om. Cijelo djetinjstvo i

mladost zapravo su svojevrstan razvoj i hod njihove mladena�ke zabave.

Ta zabava mladih ne�e biti nepomi�ni kipi� na polici s kojeg mama

povremeno briše prašinu. Ona ne mora svima ili odraslima biti nešto

lijepo. Dapa�e, mladi stalno nešto propituju, preispituju, sumnjaju, traže,

zanovijetaju, kritiziraju. Neprestano eksperimentiraju i zabava im je u

tome nevjerojatno pogodan prostor. Zahvaljuju�i njoj, sudjelovanjem u

njoj, posebno njezinim u�incima, mladi stje�u dojam kako mijenjaju

svijet oko sebe. Time uspijevaju sa�uvati prepoznatljivu mladena�ku

individualnu i kolektivnu kreativnost. Disko zabava to im naro�ito

omogu�uje, jer se može funkcionalno upražnjavati u specifi�noj

mladena�koj (disko) zabavi – onoj koja je izvan obrazaca serijalizacije,

ne podliježe jednoobraznosti, hegemonizmu jednog kulturnog (ili

politi�kog) obrasca. Stoga �e mladi još intenzivnije razvijati svoje

kulturološke identitete. Možda �e se to zbivati intenzivnije u njihovoj

(no�noj) zabavi, u kojoj bi se onda lakše nosili s vlastitom anonimnosti,

društvenom marginaliziranosti i sli�nim društvenim neda�ama kao što su

nezaposlenost, besperspektivnost i dr.

��

113

6. Literatura Acierno, A. (1997) Per un nuovo modello di discoteca. U: Cagliesi, C., Barisio, S. (ur.), L’ombra di Dioniso sulle discoteche (str. 41-42), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb. Andreoli, V. (1993) La violenza. Milano, Rizzoli Libri. Andreoli, V. (1996) Una discoteca a dimensione umana. U: Cantoni L. (ur.), Comunicare la notte (str.168-175), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb. Andreoli, V. (1997 a) La discoteca e i bisogni dei giovani. Cingolani C., Barisio, S. (ur.), L’ombra di Dioniso sulle discoteche (str.129-131), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb. Andreoli, V. (1997 b) Giovani. Milano, Rizzoli Libri & Grandi Opere. Bagozzi, F. (1997) Generazione in ecstasy, Droghe, miti e musica della generazione techno. Torino, Edizioni Gruppo Abele. Barisio, G. (1997) Traguardi raggiunti e obiettivi futuri. Cingolani C., Barisio, S. (ur.), L’ombra di Dioniso sulle discoteche (str. 67-69), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb. Bennett, A. (2000) Popular Music and Youth Culture: Music, Identity and Place. Basingstoke, Macmillan. Bennett, A. & Kahn-Harris, K. (2004) (ur.) After Subculture. Critical Studied in Contemporary Youth Culture. Houndmills, Basingstoke, Hampshire, New York, Palgrave Macmillan. Bhattacharyya, G. & Gabriel, J. (1997) Racial Formations of Youth in Late Twentieh Century England. U: Roche, J., Tucker, S. (ur.), Youth in Society. (str. 68-80), London, Thousand Oaks, New Delhi, Sage Publications & The Open University.

��

114

Berger, P. B. & Luckmann, T. (1992) Socijalna konstrukcija zbilje. Zagreb, Naprijed. Boudon, R. (1997) Metodologia della ricerca sociologica. Bologna, Il Mulino. Bricolo, R. (1996) Emergenza ecstasy: conoscere per prevenire. U: Cantoni L.(ur.), Comunicare la notte (str.186-197), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb. Bruno, V. (1996) Giovani e informazione. U: Cantoni (ur.), Comunicare la notte. (str.122-123), Bologna, Edizioni SILB. Cantoni, L. (1997) L’ombra di Dioniso sulle discoteche. Cingolani, C., Barisio, S. (ur.), L’ombra di Dioniso sulle discoteche (str. 10-25), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb. Cantoni, L. (1998) Ecstasy e discoteche. U: Gatti, R. C. (ur.), Ecsstasy e nuove droghe. Ricchiare la giovinezza alla fine del millennio. (str. 41-72), Milano, FrancoAngeli. Carli, C. (1996) Libertá e responsabilitá: un modo di vivere la notte. U: Cantoni (ur.), Comunicare la notte. (str. 98-100), Bologna, Edizioni SILB. Casellati, A. M. E. (1996) Comunicare la notte. U: Cantoni L. (ur.), Comunicare la notte (str. 60-62), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb. Cavazzini, A. (1997) Il problema after-hours. U: Cingolani C., Barisio, S. (ur.), L’ombra di Dioniso sulle discoteche (str. 84-86), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb. Chatterton, P. & R. Hollands (2003) Urban Nightscapes. Youth Cultures, Pleasure Spaces and Corporate Power, London and New York, Routledge.

��

115

Critcher, C., Bramham, P. & A. Tomlinson (2001) Sociology of Leisure: A Reader, London, Spon Press. Cristofori, B. (1996) Cinque anni di comunicazione. U: Cantoni, L. Comunicare la notte (str.10-11), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb. Crkven�i�, I. (1974) Regionalna geografija Hrvatske. Zagreb, Školska knjiga. �aldarovi�, O. (1995) Socijalna teorija i hazardni život - Rizici i suvremeno društvo. Zagreb, Hrvatsko sociološko društvo i Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. �ulig, B. & Fanuko, N., & Jerbi�, V. (1982) Vrijednosti i vrijednosne orijentacije mladih. Zagreb, Centar društvenih djelatnosti Saveza socijalisti�ke omladine Hrvatske. Dacey, J. & Kenny, M. (1994) Adolescent Development. Madison, Brown&Benchmark. De Berg, H. (1996) Doga�ajnost teksta. U: Šimpraga, D. (ur.), Libra. Zbornik SC književnog kluba, br. 4. (str. 153-176), Zagreb, Studentski centar Sveu�ilišta u Zagrebu. Derni, L. (1997) Discoteche e nuove professioni. U: Cingolani C., Barisio S. (ur.), L’ombra di Dioniso sulle discoteche. (str. 213-229), Bologna, Edizioni SILB. Dev�i�, I. (1997) Antikrš�anski karakter nove religioznosti. U: Niki�, M. (ur.), Novi religiozni pokreti, (str.213-232), Zagreb, Filozofsko-teološki institut. De Berg, H. (1996) Doga�ajnost teksta. Libra. Zbornik SC književnog kluba. Broj 4. Str 153-176.

��

116

Dyer, R. (2002) Only Entertainment. Second Edition. London & New York, Routledge. Dorfles, G. (1977) Nuovi riti, nuovi miti. Torino, Einaudi. Douglas, M. (1991) Come percepiamo il pericolo. Antropologia del rischio, Milano, Feltrinelli. Drugi simpozij obiteljske medicine Split 1995. (1995) Zbornik, posve�eno borbi protiv bolesti ovisnosti, Split, Hrvatska udružba obiteljske medicine. Durkheim, E. (1982) Elementarni oblici religijskog života, Beograd, Prosveta. Elakovi�, S. (1989) Sociologija slobodnog vremena i turizma. Fragmenti kritike svakodnevlja. Beograd, Savremena administracija. Featherstone, M. (1991) Consumer Culture and Postmodernism. Londo, Sage. Ferri, E. (1997) “Un’etica per le doscoteche”. Cingolani, C., Barisio, S. (ur.), L’ombra di Dioniso sulle discoteche (str. 46-47), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb. Franchini, P. & Guidi, D. (1995) Supermarket paradiso. Roma, Ediesse. Frazer, J. G. (1995) The Golden Bough. London, Papermac. Gatti, R. C. (ur.) (1998) Ecstasy e nuove droghe: Rischiare la giovinezza alla fine del millennio, Milano, Franco Angeli Gerken, G. (1992) New Edge: Die grosse Faszination der Entstehung von Trends. U: Wiener, 10/92. Gilbert, N. (1993) Researching Social Life. London, Newbury Park, New Delhi, Sage Publications.

��

117

Gilbert, J. & Pearson, E. (1999) Discographies. London & New York, Routledge. Gligo, N. (1996) Pojmovni vodi� kroz glazbu 20. stolje�a. Zagreb, Muzi�ki informativni centar KDZ & Matica hrvatska. Guala, C. (1996) I sentieri della ricerca sociale. Roma, La Nuova Italia Scientifica. Grossegger, B. & Heinzlmaier, B. (1997) Trendpaket 1. Jugendkultur als flächiges Klebekunstwerk. Jugendkulturen in der Konsumgesellschaft. Wien: Verlag Zeitpunkt (str. 82-88). Handelman, D. (1997) Rituals/ Spectacles. International Social Science Journal. 49(3):387-399. Haralambos, M. & Heald, R. (1989) Uvod u sociologiju. Zagreb, Globus. Harper, P. B. (1994) Framing the Margins: The Social Logic of Postmodern Culture. New York, Oxford U. Press. Harvey, D. (1989) The Condition of Postmodernity: An Enquiry into the Origins of Cultural Change. Oxford, Basil Blackwell. Hendry, L. B., & Shucksmith, J., & Love, G., & Glendinning, A. (1993) Young People’s Leisure and Lifestyles. London and New York, Routledge. Hetherington, K. (1996) Identity formation, space and social centrality. Theory, Culture and Society. 13(4):33-52. Huizinga, J. (1973) Homo ludens. Torino, Einaudi. Itkovi�, Z. (1990) Marihuana, droga ili zabava. Zagreb, Školska knjiga.

��

118

Ilišin, V. (1988) Interesi i slobodno vrijeme. U: Radin, F. (ur.), Fragmenti omladine, (str. 119-132), Zagreb, IDIS. Ilišin, V. (1999) Mladi na margini društva i politike. Zagreb, Alinea.

Ilišin, V. (1999) Slobodno vrijeme mladih s posebnim osvrtom na ruralno-urbani kontinuum. Sociologija sela. 37(1):21-44.

Ilišin, V. Radin, (ur.) (2002) Mladi uo�i tre�eg milenija. Zagreb, Institut za društvena istraživanja, Državni Zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. Itkovi�, Z. (1990) Marihuana, droga ili zabava. Zagreb: Školska knjiga. Juki�, J. (1997) Nove društvene prilike i ezoteri�no-okultna religioznost. U: Niki�, M. (ur.), Novi religiozni pokreti, (str. 108-149), Zagreb, Filozofsko- teološki institut. Juvan�i�, H. (1997) Rock, MTV i ameri�ki kulturni imperijalizam, Zagreb, Meandar & AGM. Katunari�, V. (1995) “Zbunjuju�i sugovornik”: postmoderne teorije društva. Socijalna ekologija. 4(1):35-52. Kolakovski, L. (1989) Prisutnost mita. Beograd, Pe�at. Krippendorf, J. (1986) Putuju�e �ovje�anstvo. Zagreb, Sveu�ilišna naklada Liber, Zavod za istraživanje turizma. Kuhar, M., & Nastran Ule, M. (2002) Družina kot projekt: družinske orientacije mladih v Sloveniji. Socialna pedagogika. 6(3): 309-333. Lapassade, G. (1996) Notti rituali. U: Cantoni L. (ur.), Comunicare la notte (str. 260-263), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb.

��

119

Lasi�, H. (1997) New age - “nova religija” modernog doba. U: Niki�, M. (ur.), Novi religiozni pokreti, (str.181-200), Zagreb, Filozofsko-teološki institut. Lavalli, A., & A. de Lillo (1993) Giovanni anni 90. Bologna, Il Mulino. Linnel, M. (1996) “Lifeline”. U: Cantoni, L. (ur.), Comunicare la notte (str.148-155), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb. Leburi�, A., & Relja, R. (1999) Kultura i zabava mladih u slobodnom vremenu. Napredak. 140 (2) str:175-183. Leburi�, A., & Relja, R. (2001) U potrazi za dobrom zabavom: istraživanje no�noga života mladih u diskoklubovima na podru�ju primorskih županija. Društvena istraživanja. 10(6):1083-1107. Leburi�, A., & Tomi�-Koludrovi�, I. (1996) Mladi danas: druk�iji, ali isti. Društvena istraživanja, 5(5-6):963-975. Leburi�, A., & Tomi�-Koludrovi�, I. (1998) Obitelj – dijete - škola. Izme�u javnosti i privatnosti. Radovi: Razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije Vol 37(14):139-156. Zadar, Sveu�ilište u Splitu, Filozofski fakultet - Zadar.

Leburi�, A. & Radni�, Z. & Barbir, A. (2003) Ovisni�ki identiteti: mišljenja razli�itih društvenih skupina u Hrvatskoj. Zagreb, Alinea. Leburi�, A., & Tomi�-Koludrovi�, I., & Radni�, Z. (1999) Samorecepcija mladih kao ratne generacije. Radovi - razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije. Zadar, Sveu�ilište u Splitu. Filozofski fakultet Zadar. Vol. 38(15): 203-219. Lesourne, J. (1993) Obrazovanje & Društvo. Izazovi 2000 godine. Zagreb, Educa. Maffesoli, M. (1990) L’ombra di Dioniso. Milano, Garzanti.

��

120

Maffesoli, M. (1996) The Time of the Tribes: The Decline of Individualism in Mass Society. London, Sage. Malbon, B. (1999) Clubbing: Dancing, Ecstasy and Vitality. London, Routledge. Marazzi, M. (1997) La prevenzione degli effetti indesiderabili del dionisismo notturno. Cingolani, C., Barisio, S. (ur.), L’ombra di Dioniso sulle discoteche (str. 101-105), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb. Martini�, T. (1994) Postmoderna, svakidašnjica komunikacija. Opatija, Naklada Benja. Martini�, T. (1977) Slobodno vrijeme i suvremeno društvo. Zagreb, Informator. McRobbie, A. (1993) 'Shut up and dance: youth culture and changing modes of feminity'. Cultural Studies. 7 (3) (October). Merton, M. (1979) O teorijskoj sociologiji. Zagreb, Naklada CDD. Miheljak, V. (ur.) (2002) Mladina 2000: Slovenska mladina na prehodu v tretje tiso�letje, Ljubljana & Maribor, Ministrstvo za šolstvo, znanost in šport, Urad Republike Slovenije za mladino, Založba Aristej. Mili�, A. (1987) Zagonetka omladine. Teorija i istorija omladinske strukture. Beograd, Zagreb: IDIS. Montecchi, L. (1996) Identit� e migrazione: La transe metropolitana. U: Cantoni, L. (ur.), Comunicare la notte (str.235-247), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb. Morcellini, M. (1992) Passagio al futuro. Milano, Franco Angeli. Mos, M. (1982) Sociologija i antropologija (1). Beograd, Prosveta.

��

121

Muggleton, D. (1998) The post-subculturalist. U: S. Redhead, J. O'Connor & D. Wynne (ur.), The Clubcultures Reader. Oxford, Blackwell. Nacionalna strategija suzbijanja zlouporabe opojnih droga u Republici Hrvatskoj 2006. - 2012. (2006) Zagreb, Vlada Republike Hrvatske, Ured za suzbijanje zlouporabe opojnih droga. Niel, M., & Young, B. (1990) Mistika hipija? U: Miri�, M. (ur.), Enciklopedija mistika I., (str. 547-555) Zagreb, Naprijed. Panzacchi, R., Degiuli, S. (1996) Primi risultati della ricerca “I giovani e la tecno-transe”. U: Cantoni (ur.), Comunicare la notte (str. 289-297). Bologna, Edizioni SILB. Petz, B. (2004) Osnovne statisti�ke metode za nematemati�are. Jasterbarsko, Naklada Slap. Plenkovi�, J. (1997) Slobodno vrijeme i odgoj. Zadar, Filozofski fakultet u Zadru. Previši�, V. (1987) Izvannastavne aktivnosti i stvaralaštvo. Zagreb, Školske novine. Prodi, R. (1996) Le discoteche devono aggiornare la propria offerta di divertimento in sinergia con una societ� che cambia. U: Cantoni, L.(ur.), Comunicare la notte (str. 43-47), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb. Proni, G. (1996) Elogio dell’ipocrisia. La discoteca e la rappresentazione della trasgressione sui media. U: Cantoni, L.(ur.), Comunicare la notte (str. 276-283), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb. Reardon, K. K. (1998) Interpersonalna komunikacija. Zagreb, Alinea. Roche, J. & Tucker (ur.) (1997) Youth in Society. London, Thousand Oaks, New Delhi, Sage Publications, The Open University.

��

122

Relja, R. & Leburi�, A. (1999) Putovanje mladih u tamu no�i: prinosi sociologiji zabave. Sociologija sela. 37(2/3):249-263. Scanzoni, J. (1995) Contemporary Families And Relationships. New York, McGraw-Hill, Inc. Schifano, F. (1997) Le “nuove” sostanze d’abuso: note di farmacologia e di clinica. Cingolani, C., Barisio, S. (ur.), L’ombra di Dioniso sulle discoteche (str. 137-153), Bologna, Ufficio Comunicazione del Silb. Skledar, N. (1996) �ovjekov opstanak-uvod u antropologiju. Zagreb, Hrvatsko filozofsko društvo. Statisti�ki ljetopis hrvatskih županija 1993. (1994) Zagreb, Državni zavod za statistiku. Steinberg, L. (1993) Adolescence. New York, McGraw-Hill. Inc. Taverniti, F. (1996) Prendi la notte per mano, la salute non va in vacanza. U: Cantoni (ur.), Comunicare la notte (str. 137-140). Bologna, Edizioni SILB. Tomi�-Koludrovi�, I. & Leburi�, A. (1997) Kontekstualizacija istraživanja suvremene mladosti na primjeru mladih u Dalmaciji. Radovi: Razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije. Vol. 36 (13):149-166. Zadar, Sveu�ilište u Splitu, Filozofski fakultet - Zadar. Tomi�-Koludrovi�, I. & Leburi�, A. (2001) Skepti�na generacija. Zagreb, AGM. Tomi�-Koludrovi�, I. & Leburi�, A. (2002) Sociologija životnog stila: prema novoj metodološkoj strategiji. Zagreb, Jesenski i Turk. Torti, M. T. (1997) Abitare la notte. Milano, Costa & Nolan. Turner, V. (1993) Antropologia della performance. Bologna, Il Mulino.

��

123

Turner, V. (1986) Dal rito al teatro. Bologna, Il Mulino. Ule, M. N. (2002) Mladina: Fenomen dvajsetega stoletja. U: Miheljak, V. (ur), Mladina 2000. Slovenska mladina na prehodu v tretje tiso�letje. (str: 9-37), Maribor, Ministrstvo za šolstvo, znanost in šport, Urad Republike Slovenije za mladino, Založba Aristej. Ule, M. N. (2000) Sodobne identitete v vrtincu diskurzov. Ljubljana: ZPS. Ule, M. N. & Kuhar, M. (2002) Sodobna mladina: izaziv sprememb. U: Miheljak, V. (ur), Mladina 2000. Slovenska mladina na prehodu v tretje tiso�letje. (str: 39-77), Maribor, Ministrstvo za šolstvo, znanost in šport, Urad Republike Slovenije za mladino, Založba Aristej. Ule, M. & Rener, T. & Mencin �eplak, M. & Tivadar, B. (2000) Socialna ranjivost mladih. Maribor, Ministrstvo za šolstvo in šport, Urad Republike Slovenije za mladino. Založba Aristej. Ule, M. N. & Rener, T. & Miheljak, V. & Kurdija, S. & Mencin �eplak, M. (1996) Predah za študentsko mladino. Ljubljana, Zavod Republike Slovenije za šolstvo: Ministarstvo za šolstvo in šport, Urad Republike Slovenije za mladino. Vreg, F. (1998) Humana komunikologija. Zagreb, Hrvatsko komunikološko društvo. Werrber, N. (1996) Teorije društva kao teorije književnosti. U: Šimpraga, D. (ur.), Libra. Zbornik SC književnog kluba, br 4. (str. 126-152.) Zagreb, Studentski centar Sveu�ilišta u Zagrebu. Wynne, D. (1998) Leisure, Lifestyle And The New Middle Class. A Case Study. London and New Yourk, Routledge. Young People and Alcohol Between School and Work. A Community Action. (1997) Roma, Logica.

��

124

Zemljopisna karta Republike Hrvatske (1994), Zagreb, Školska knjiga. Zlouporaba droga u Republici Hrvatskoj (1999) (zbornik) ur: Power, R. i Mimica, J. Zagreb, Program Ujedinjenih naroda za kontrolu droga Komisija za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske. Zinnecker, J. (1986) Jugend in Raum gesellschaftlicher Klassen. V: W. Heitmayer, (ur.) Interdisciplinäre Jugendforschung. München, Weinheim: Juventa. Zotti, A. (1996) Effeti neuropsicologici e comportamentali all’esposizione di stimoli ambientali in discoteca: dati preliminari. U: Cantoni L. (ur.), Comunicare la notte (str. 176-185), Bologna, Edizioni SILB. Županov, J. (1995) Poslije potopa. Zagreb, Nakladni zavod Globus.

��

125

7. Metodološka i empirijska arhiva 7.1. Anketni (pismeni) upitnik iz 2006. godine64 SVEU�ILIŠTE U SPLITU FILOZOFSKI FAKULTET - Odsjek za sociologiju (Split, 2006.) 1. Spol: 1 - muški 3. Mjesto Vašeg ro�enja: ...................................................................... 2 - ženski 4. Mjesto Vašeg stalnog boravka: .......................................................... 2. Dob: 1 - do 15 godina 2 - 16 godina 3 - 17 godina 5. �ime se trenuta�no bavite: 1. školuje se / studira 4 - 18 godina 2. zaposlen/a 5 - 19 godina 3. zaposlen/a, ali je trenutno na �ekanju 6 - 20 godina 4. studira i radi 7 - 21 do 23 godine 5. nezaposlen/a, ništa ne radi, niti želi raditi 8 - 24 do 26 godina 6. nezaposlen/a, ali traži posao 9 - 27 do 30 godina 7. umirovljenik/ca 10 - 31 do 35 godina 8. doma�ica 11 - 36 do 40 godina 9. nešto drugo: ......................................... 12 - 41 i više godina

6. Ako ste trenuta�no zaposleni, navedite VAŠE zanimanje: 7. zanimanje Vašeg OCA: 8. Vaše MAJKE: 1 - ne radi ........................................................................................................................................................... 2 - poljoprivrednik ............................................................................................................................................... 3 - radnik (NKV, PKV, KV, VKV) ................................................................................................................... 4 - službenik (viši, niži) ....................................................................................................................................... 5 - rukovode�i službenik ..................................................................................................................................... 6 - stru�njak ........................................................................................................................................................ 7 – doma�ica, umirovljenik.................................................................................................................................. 8 – vojna osoba .................................................................................................................................................... 9 - službenik MUP-a .......................................................................................................................................... 10 - slobodna profesija, privatnik ......................................................................................................................... 11 - individualni poduzetnik (obrtnik ) ................................................................................................................ 12 - nešto drugo (navesti što) ................................................................................................................................ 13 - nema roditelje ................................................................................................................................................ . 9. Koju ste školu završili VI: 10. VAŠ OTAC: 11. VAŠA MAJKA: 1 - nije išao(la) u školu ..................................................................................................................................... 2 - nepotpunu osnovnu školu ............................................................................................................................ 3 - osnovnu školu ............................................................................................................................................... 4 - srednju školu ............................................................................................................................................... 5 - višu školu ..................................................................................................................................................... 6 - visoku šk., fakultet, akademiju .................................................................................................................... 7 – stekao(la) znanstveni stupanj (mr.,dr.) ........................................................................................................ 8 - nema roditelje ..............................................................................................................................................

64 Upitnik iz posljednjeg istraživanja iz 2006. godine korigiran je na na�in da su neka pitanja izostavljena, a neka su redefinirana ili dopisana.

��

126

12. Navedite glavni izvor Vaših materijalnih prihoda: 16. Koliko �esto posje�ujete diskoteke (=DI): 1 - stipendija 1. vrlo rijetko, slu�ajno kao danas 2 - džeparac od roditelja 2. jednom tjedno 3 - vlastita zarada 3. više puta tjedno 4 - mirovina 4. jedanput mjese�no 5 – socijalna pomo�, invalidnina 5. više puta mjese�no 13. Koliki su Vam bili mjese�ni prihodi (u kn) 6. 1-2 puta u 3 mjeseca prošli mjesec: ............................................ 7. 1-2 puta u 6 mjeseci 8. 1-2 puta godišnje 14. Što od navedenih predmeta posjedujete Vi ili Vaši 9. ostalo:…………………………….. roditeljii: (možete se opredijeliti za više odgovora): 1 - video 2 - automobil 17. Imate li svoj omiljeni diska�: 3 – brod 1. DA 4 – ku�u, stan 2. NE, jer mi je svejedno u koji idem 5 - vikendicu 3. NE, jer rijetko idem u disko 6 - umjetni�ke slike, skulpture, i dr. vrijedne predmete 4. NE, jer nisam o tome razmišljao/la 7 – dionice 8 - privatno poduze�e 9 – kompjutor 18. Smatrate li da postoji poseban tip ljudi 10 - poljoprivredno zemljište koji redovito odlazi u DI i prepoznatljiv 11 - HI FI linija je po ne�emu: 12 - CD player 1. NE, ne postoji neki poseban tip 13 – TV 2. DA, posebno se obla�e 14 – nešto drugo:……………… 3. DA, posebno se šminkaju 15 – pet predmeta i više 4. DA, plešu na poseban na�in 5. DA, to su osobenjaci, žive izolirano 6. DA, uglavnom homoseksualci ili 15. Kada imate slobodnog vremena, lezbiljke koje mjesto �ete najradije posjetiti: 7. DA, to su pravi malogra�ani, šminkeri 1. disko 8. DA, to su oni bogatiji 2. sportsko igralište, klizalište i sl. 9. DA, to su oni pametniji 3. sportsku dvoranu (za jogging, fitness) 10. DA, u cijelosti imaju poseban imidž 4. kino 11. neki drugi:………………………….. 5. videoklub 6. kazalištre 7. neko drugo:………………………… 19. Pokušajte se opredijeliti za svaku od sljede�ih tvrdnji, koje opisuju Vaš odnos prema disku: UOP�E SE NE SLA- NE SLAŽEM SLAŽEM POTPUNO NE SLAŽEM ŽEM SE SE I SLAŽEM SE SE SLAŽEM (1) (2) (3) (4) (5) 1. disko je oblik bu�nije ku�ne zabave ....................................................................................................................... 2. to je javno mjesto na kojem se pleše (budeš vi�en) ................................................................................................. 3. i�i u DI momentalno je �ir (cool) ............................................................................................................................. 4. tamo je mogu�e provocirati druge ........................................................................................................................... 5. uživam kada drugi posjetitelji mene provociraju .................................................................................................... 6. svi�a mi se što sam tamo u centru pažnje ................................................................................................................ 7. volim avanture i sve što je vezano uz rizike, a to je DI ........................................................................................... 8. volim se praviti važan, što mi DI omogu�uje........................................................................................................... 9. volim izazivati nered, a to je lako izvesti u DI ........................................................................................................ 10. sve u DI je privla�no i atraktivno ........................................................................................................................... 11. trenuta�no je moderno i�i u DI .......................................................................................................…………….. 12. to je mjesto za isklju�ivo provo�enje slobodnog vremena .................................................................................... 13. DI je mjesto našeg okupljanja, a onda idemo dalje .................................................................………………..…

��

127

UOP�E SE NE SLA- NE SLAŽEM SLAŽEM POTPUNO NE SLAŽEM ŽEM SE SE I SLAŽEM SE SE SLAŽEM (1) (2) (3) (4) (5) 14. u DI se osje�am slobodnija, opuštenija i sl. .............................................................................................................. 15. to je idealno mjesto za uloviti curu/de�ka ................................................................................................................ 16. borave�i u DI, imam osje�aj da pripadam nekoj zajednici .................................................................................... 17. intenzivan je osje�aj druženja u DI ........................................................................................................................... 18. idealno mjesto za uživanje u glazbi .......................................................................................................................... 19. bezbroj mogu�nosti upoznavanja novih ljudi ......................................................................................................... 20. prostor za pražnjenje nagomilane energije ............................................................................. ………………...... 21. odlazim u DI samo iz navike ................................................................................................................................... 22. DI atmosfera je kao magija ...................................................................................................................................... 23. jedino se u DI osje�am uravnoteženo ...................................................................................................................... 24. DI volim zbog ljepote i sklada prostora ................................................................................................................. 25. to je najbolje mjesto za razgovor s drugim ljudima ................................................................................................ 26. DI je mjesto na kojem �u uspješno izgraditi vlastiti identitet ................................................................................. 27. nemam nikakav odnos niti stav o DI ....................................................................................................................... 20. Koja od tvrdnji iz pitanja 19. predstavlja Vaš najvažniji motiv ili nja�eš�i razlog odlaska u DI: ……………… 21. Mislite li da su policijske kontrole (racije) nužne da bi se mladi u DI osje�ali:

1. DA, jer bismo onda bili u ve�oj mjeri zašti�eni 2. DA, apsolutno, jer je droga velik problem 3. DA, jer se redari ne pridržavaju sigurnosnih mjera 4. NE, jer redari dobro provode sigurnosne mjere 5. NE, jer to ne bi uop�e koristilo 6. ne znam, nisam razmišljao/la

22. Jeste li ikada bili prisutni u DI za vrijeme nekog incidenta (tu�njave, razbijanje, pucnjave…): 1. DA, vrlo �esto

2. DA, ponekad 3. NE, nikada 4. nisam do sada, ali bih želio/željela 5. ne znam, ne sje�am se

23. Gdje bi trebalo graditi u Vašem gradu: 1. svejedno mi je, bilo gdje 2. najbolje u centru grada

3. u gradu, izme�u drugih stambenih zgrada 4. obvezno izvan grada

24. Što mislite o prijedlogu da se mladima u Hrvatskoj zabrani kretanje poslije 22 sata: 1. izvrsna ideja, sli�na onima u ve�im europskim gradovima 2. totalno glupo 3. svejedno mi je, ne znam 25. Slažete li se s tvrdnjom da mladi «NE VJERUJU U POLITIKU NITI U RELIGIJU, VE� SAMO VJERUJU U DISKA�E»: UOP�E SE NE SLA- NE SLAŽEM SE POTPUNO SE NE SLAŽEM ŽEM SE I SLAŽEM SLAŽEM SE SLAŽEM (1) (2) (3) (4) (5) 26. Mislite li da postoje DI u kojima uop�e nema droge, ni dilera, ni drogiranih: UOP�E SE NE SLA- NE SLAŽEM SE POTPUNO SE NE SLAŽEM ŽEM SE I SLAŽEM SLAŽEM SE SLAŽEM (1) (2) (3) (4) (5)

��

128

27. Imaju li DI u Hrvatskoj pozitivno (društveno) zna�enje: UOP�E SE NE SLA- NE SLAŽEM SE POTPUNO SE NE SLAŽEM ŽEM SE I SLAŽEM SLAŽEM SE SLAŽEM (1) (2) (3) (4) (5) 28. Bi li država zakonima trebala ure�ivati probleme vezane uz DI: 34. Što mislite o glazbi u DI: 1. DA, trebali bi postojati �vrš�i i bolji zakoni o DI 1. idealna je, savršena 2. DA, jer bi DI mogli biti profitabilnija poduze�a 2. prejaka i preglasna 3. DA, jer bismo se svi bolje osje�ali - izvor stresa 4. DA, nužni su represivniji zakoni 3. ima haluciniraju�u mo� 5. NE, jer je sve dobro kako je bilo do sada 4. osje�am se hipnotizirano 6. nemam pojma o �emu se tu radi 5. osje�am se high 7. nešto drugo: ....................... 6. ovisi o DJ-u i o raspoloženju 29. Jesu li mediji u Hrvatskoj zainteresirani za ono što se zbiva u DI i 35. Koji Vam je element disko oko DI: 1. NE, jer nitko o DI ne piše, niti govori atmosfere posebno 2. NE, jer odlazak u DI nije kulturna manifestacija ili doga�aj zna�ajan: 3. DA, jer vlada op�a histerija javnog mnijenja 1. zvuk 4. DA, ponekad, ako se dogodi neki itgred 2. glazba

5. ne znam 3. svjetlo 6. nešto drugo:…………………. 4. ples

5. ne znam, nisam razmišljao/la 6. nešto drugo: ……………... 30. Koje bi bilo idealno radno vrijeme DI-ka u Vašem mjestu:

1. bilo koje, svejedno mi je 36. Što mislite o svjetlu u DI: 2. ne znam, ovisi o koje�emu 1. previše je svjetla 3. …………………………. 2. prejaki su bljeskovi

3. premalo je svjetla 4. uobi�ajeno je O.K. 31. Koji dan u tjednu smatrate idealnim za odlazak u DI: 5. savršeno i idealno 1. bilo koji, svejedno mi je 6. ne obra�am pažnju na svjetlo 2. ne znam, ovisi o koje�emu 3…………………………… 37. Plešete li �esto u DI: 1. NE, ve� samo promatram ples 32. Što mislite o sljede�em: drugih i uživam 2. NE, jer me ti plesovi podsje�aju (1) NAJVE�I PROBLEM u DI: (2) NEMA VEZE S DI: na divljake ............................... 1. to�enje alkohola ................................ 3. NE, jer mrzim svoj vlastiti jezik ............................... 2. dilanje droge .................................... tijela/pokreta ............................... 3. drogiranje ....................................... 4. DA, plešem, jer sam zato i došao/došla ............................. 4. naporan ples (umor) .............................. 5. DA, jer intenzivno osje�am ritam, glazbu .......................... 5. pospanost (no�ni termin) .......................... 6. DA, plešem do iznemoglosti, .................... 6. prometne nezgode nakon izlaska ................... k'o lud/luda .................... 7. miješanje generacija (stari/mladi) ................... 7. DA, jer tako sva negativna ................... 8. hitna medicinska intervencija ........................ energija iza�e iz mene 8. DA, jer se tada osje�am posebno eroti�no 33. Što Vam se posebno svi�a kod DI zvukova: 9. DA, jer je to umjetnost 1. miksanje 10. DA, jer to može svatko izvoditi 2. digitalnost zvuka 11. DA, kad sam pijan 3. oprema 12. DA, samo ponekad 4. dojam agresivnosti (preglasno) 5. nešto drugo: ...............................................

��

129

38. Koliko dugo (sati) možete plesati bez prestanka: ................ 39. Kako biste opisali svoje raspoloženje nakon izlaska iz DI: 1- uobi�ajeno (U NEZNATNOJ MJERI) 1 2 3 4 5 (U VELIKOJ MJERI) 2 - energi�no…………………………… 1 2 3 4 5 3 - oslobo�eno…………………………… 1 2 3 4 5 4 – nesigurno…………………………….. 1 2 3 4 5 5 – nasilni�ki…………………………….. 1 2 3 4 5 6 – spiritualno…………………………….1 2 3 4 5 7 – opušteno……………………………... 1 2 3 4 5 8 – originalno……………………………. 1 2 3 4 5 9 – agresivno…………………………… 1 2 3 4 5 10 – futuristi�ki…………………………… 1 2 3 4 5 11 – iscrpljeno…………………………….. 1 2 3 4 5 12 – buntovno……………………………. 1 2 3 4 5 13 – nestvarno…………………………….. 1 2 3 4 5 14 – stimuliraju�e…………………………. 1 2 3 4 5 15 – zadovoljno…………………………… 1 2 3 4 5 16 – uzbu�eno…………………………….. 1 2 3 4 5 17 – kao u transu………………………….. 1 2 3 4 5 18 – kao pod stresom………………………1 2 3 4 5 19 – kreativno……………………………... 1 2 3 4 5 40. Opredijelite se za one tvrdnje koje u bitnoj mjeri oslikavaju Vaše sadašnje raspoloženje (unesi "x"): (1) (2) (3) SLAŽEM SE / NE SLAŽEM SE / NE ZNAM --------------------------------------------------------- 1 – samostalan/samostalna sam i ne ovisim ni o nikome.................................................................................................... 2 – zadovoljan/zadovoljna sam prijateljima koje imam i dobro se s njima družim ........................................................... 3 - osje�am se slobodnim/slobodnom, jer imam poprili�no slobodnog vremena ............................................................. 4 - op�enito sam sretna osoba ............................................................................................................................................. 5 - stalno sam uplašen/uplašena, a da pokatkad ni sam/sama ne znam zbog �ega i zašto ............................................ 6 - neuredan mi je ritam života ............................................................................................................................................ 7 - osje�am se zrelo, samostalno raspolažem novcem i životom i svojim vremenom ..................................................... 8 - život mi je neizvjestan, jer je svaki dan nepredvidljiv .................................................................................................... 9 - zanimljivo i dinami�no živim, jer mi se stalno nešto doga�a ........................................................................................ 10 - �ini mi se da sam �esto u sukobu s roditeljima ............................................................................................................. 11 - osje�am na vlastitoj koži društvene neprilike (krizu, pad društvenog standarda, neimaštinu) ................................... 12 - promjena mjesta boravka dobro bi mi došla, jer bi bilo sve druga�ije ........................................................................ 13 – lijen/lijena sam, ništa ne radim kontinuirano ................................................................................................................ 14 – odgovoran/odgovorna sam i savjestan/savjesna ........................................................................................................... 15 – zainteresiran/zainteresirana sam maksimalno za život oko sebe.................................................................................. 16 - imam previše dužnosti i obveza, što me mu�i ............................................................................................................... 17 - ležerno se ponašam, nitko me ne poznaje, anonimus sam ............................................................................................ 18 - teško mi je, jer moram razmišljati kako da preživim .................................................................................................... 19 - svakodnevni ritam života totalno je dinami�an ............................................................................................................. 20 - imam puno interesa, npr. prema literaturi, filmovima i drugim lijepim stvarima ........................................................ 21 - osamljen/osamljena sam, pa se osje�am nezašti�eno .................................................................................................... 22 - neprestano sam u nekoj životnoj opasnosti .................................................................................................................... 23 - zbivaju mi se neke promjene, ali ja ih bitno ne osje�am ............................................................................................... 24 - izlazim puno i družim se s ljudima, pa mi je zabavno ................................................................................................ 25 - nikako se ne mogu naviknuti na svoje okruženje i ljude oko sebe ............................................................................... 26 - totalno se osje�am ugroženim/ugroženom, u svakom smislu ....................................................................................... 27 - zaljubio/zaljubila sam se, pa mi je sve ostalo nevažno ................................................................................................. 28 - ne znam kako bih opisao/opisala svoje osje�aje, totalno sam zbunjen/zbunjena ....................................................... 29 - nikada ne razmišljam o sebi ni o svojim osje�anjima i raspoloženjima ......................................................................

��

130

41. Kako biste u cijelosti opisali život Vaših roditelja: 1 - nemam roditelje 2 - izuzetno dobar i solidan život 3 - dobar, ali ne previše 4 - osrednji, ni dobar ni loš 5 - nije loš, ali bi mogao biti bolji 6 - sasvim loš i jadan 7 - ne znam, nisam o tome razmišljao/razmišljala 42. Svaki pojedinac ima odre�en pogled na svijet, koji se formira odgojem, obrazovanjem i drugim utjecajima u društvu i obitelji. Pokušajte procijeniti koji je od faktora najviše utjecao na formiranje Vašeg pogleda na svijet (možete se opredijeliti samo za jedan odgovor) 1 - osobni pogled na svijet sam u najve�oj mjeri sam/sama kreirao/kreirala 11 - razne društvene i sportske 2 - roditelji organizacije (klubovi) 3 - rodbina (baka, djed, teta....) 12 - diskoklubovi 4 - škola i nastavnici 13 - radio 5 - crkva, sve�enici, drugi vjernici 14 - glazba (plo�e) 6 - prijatelji, vršnjaci, susjedi 15 -TV, novine i drugi mediji 7 - mladi�, djevojka (suprug, supruga) 16 – mislim da moj pogled 8 – filmovi (video) svijet još nije formiran 9 – knjige, udžbenici 17 – smatram da to �ovjeku dan 10 – stripovi, romani nije ni potrebno 18 – nešto drugo:_________________ 19 – ne znam, ne mogu procijeniti 43. Procijenite iz vlastitog iskustva, te odgovorite na pitanje prevladavaj li u odnosima izme�u mladih i starih uglavnom konflikti, nerazumijevanje, sukob mišljenja i radi li se pretežno o sukobu generacija: 1 - DA, naj�eš�e su takvi odnosi 2 - DA, ali to su rje�i slu�ajevi 3 - ovisi o situaciji, pokatkad se sukobljavaju, a ponekad ne 4 - NE, ne mislim da je prisutan ikakav sukob 5 - nisam o tome razmišljao/razmišljala 44. Što karakterizira Vaš odnos s roditeljima, tj.ocijenite kakvi su Vaši odnosi trenuta�no (opredijelite se za jedan odgovor): 1 - me�usobno se u potpunosti razumijemo 2 - razli�itog su karaktera, ovisi, ali pokatkad se zaoštravaju 3 - nastojimo proživjeti zajedno, ali nam to teško ide 4 - ovisim o njima, pa moram šutjeti i kada ne bih htio/htjela 5 - ne razumijemo se uop�e, niti �emo ikad to uspjeti 45. Smatrate li da je teško živjeti po unaprijed skrojenim pravilima, kojih se morate pridržavati, iako Vam to pokatkad ne odgovara: 1 - teško je, ali nema drugog izlaza 2 - ponekad je teško, ali to se rijetko doga�a 3 - nije teško, jer o tome nikada ne razmišljam 4 - ne živim uop�e po pravilima koja bi mi netko drugi nametnuo 5 - ne znam 46. Smatrate li da se u našem društvu neprestano podcjenjuju mladi, njihove ideje, stavovi, ponašanje, obla�enje i sl.: 1 - DA, podcjenjuje ih se neprestano 2 - NE, to su samo rijetki slu�ajevi 3 - ne znam, jer to nisam na sebi nikad osjetio/osjetila 4 - možda, ali nisam o tome informiran/informirana 47. Koju radio postaju naj�eš�e slušate (navedite njezin naziv):................................................................... - ZAHVALJUJEMO NA SURADNJI -

��

131

7.2. Tabelarni komparativni prikazi empirijskih (anketnih) podataka iz 1998., 2001. i 2006. godine (vidi na CD-u koji je na koricama knjige) 7.3. Grafi�ki komparativni prikazi istraživa�kih rezultata (vidi na CD-u koji je na koricama knjige)

��

132

Sažetak (Disko generacija: sociološka istraživanja no�ne zabave mladih)

U javnosti se �esto raspravlja o slabostima mladih, opadanju njihova kulturnog nivoa, o propasti nekih progresivnih subkultura i sl., iako neki autori u mladena�kim kulturama vide sofisticiran potroša�ki proizvod. Stoga su autorice An�i Leburi�, Renata Relja i Tina Boži� u svojoj empirijskoj studiji Disko generacija predstvaile, interpretirale i pokušale objasniti neke od rezultata socioloških istraživanja no�ne zabave mladih. Autorice, smatraju da �e mladi u Hrvatskoj iskazivati vlastitu kreativniju orijentiranost prema izgradnji civilnog društva i društva znanja, ako im odrasli budu otvarali prostore koje su prethodno rezervirali isklju�ivo za sebe. Istraživa�ice su, naime, bile potaknute tezom da je nužno kulturu mladih prepustiti njima i omogu�iti mladima da se pronalaze u svojoj zabavi, da budu kreativni, da teže za univerzalnim, da postaju altruisti�niji, velikodušniji, osjetljiviji, skromniji, brižniji, možda i nespokojniji, ali skloniji ljubavi, bez ograda i tabua. Jer, upravo se u no�noj zabavi mladih se o�ituje sva ambivalentnost mladosti. U svojim društvenim manifestacijama zabava mladih neprestano se osuvremenjuje, pa se u njoj razvijaju novi glazbeni žanrovi (od rocka, jazza, preko punka do ravea i housea itd.). Prate ju i dinamiziraju tako�er raznorazne socio-patološke pojave, kao npr. delinkvencija, ovisnosti, narko-kriminal i druge. Kako je diskoteka prostor posebnog senzibiliteta, odre�uje ga glazba, klupska prostorna intima, moda, ples i zvuk. Zato su sve to autorice i empirijski ispitivale u svojim trima istraživanjima. Utvrdile su da je no�na zabava mladih sastavni dio mladena�kih stilova života. Me�u prostornim odre�enjima (razli�itih vrsta klubova) diskoteke (razli�itog tipa i vrste) zauzimaju zna�ajno mjesto. Zaklju�uju tako�er kako disko kultura postaje sastavni dio mladena�kih kultura, odnosno tip mladena�ke zabave i jedan od suvremenih oblika no�nih mladena�kih aktivnosti.

U socijalnom smislu i svim drugim smislovima, inovacijski potencijali mladih su neiskorišteni ili se ne razvijaju. Tako uvjetovana društvena marginalizacija mladih preslikava se u njihovoj zabavi. U tom podru�ju oni ne uspijevaju lakše, jednostavnije i brže kreirati „svoje“

��

133

prostore i stvarati vlastite osobnosti. To potvr�uju pasivne ekspresije njihove disko zabave, što tako�er ilustriraju i komparacije ve�ine istraživa�kih rezultata u razdoblju od 1998. do 2006. godine. Dakle, mladi ni u zabavi ne razvijaju svoje posebne i specifi�ne identitete. Prepušteni su sami sebi, ali to kao da nisu u stanju iskoristiti, osim možda u okvirima one svakodnevne zabave koja ih vezuje uz nove i razvijenije informacijske tehnologije, kao što su internet, ra�unalne igre i sl. No, takvi vidovi zabave vra�aju ih opet u vlastite sobe. Ponovno ih (socijalno) izoliraju, usamljuju, i na neki na�in, otu�uju.

Kona�no, autorice svoje istraživa�ke zamisli i spoznaje usmjeravaju na poentiranje dostojanstva mladih i na pridavanje zna�aja njihovim iskustvima. Bavile su se diskotekama zato što su one tvornice novih oblika komunikacije, mjesta produkcije i simboli�kih predstavljanja, zahvalan prostor iskazivanja kreativnosti, te interaktivnog preplitanja stilova i jezika. Istraživa�ice se nadaju kako �e u budu�em društvu znanja mladi u ve�oj mjeri biti kreatori svojih postupaka, odluka i na�ina (stilova) života u cijelosti. Pretpostavlju da �e možda i njihova zabava onda biti dinami�nija, otvorenija i svestranija. Možda �e i virtualnost mladena�kih svjetova kreirati individualniju, intimniju i privatniju zabavu mladih, koja �e istovremeno paralelno graditi vlastitu interaktivnu društvenost. U takvu bi društvu mladi i njihova obrazovna snaga, mo� i kompetencije imali relevantniju društvenu ulogu, a mladi bi još intenzivnije razvijali svoje kulturološke identitete.

��

134

Summary (Disco Generation: Sociological Researches of Youth Night Entertainment)

Usually there is a discussion in the public about the weaknesses of the youth, declining of their cultural level and disappearing of some progressive subcultures. Some authors, for example, perceive youth cultures as a kind of sophisticated consumer product. Therefore, the authors An�i Leburi�, Renata Relja and Tina Boži� have presented, interpreted and tried to explain in their empirical study Disco Generation some of the results of their sociological research of the youth night entertainment. Furthermore, the authors think that the youth will express their own creative orientations toward creating civil society and knowledge society if the adults are willing to share with them the space reserved only for themselves. The basic hypothesis states that it is important to leave the youth culture to the youth and allow them to find themselves in their own entertainment, to be creative, to seek the unique and to become more altruistic, sincerer, sensitive, modest, careful and maybe even more peaceful but tending to love without limitations and taboos. In other words, the ambivalence of the youth lies in their entertainment.

The youth entertainment is becoming more contemporary in its social manifestations since new music genres have been developing (like rock, jazz, punk, rave and so on). Various socio-pathological phenomena such as delinquency, drug abuse and criminal follow and make their entertainment more dynamic. It is obvious that music, space intimacy, fashion, dance and sounds define a disco since it is a space of special sensibility. That was the reason why the authors decided to analyze the youth entertainment in the disco in three researches. They have concluded that the youth night entertainment has been a major part of the youth lifestyles. The various types of discos play an important role among the spaces that define the youth entertainment. The authors conclude that disco culture is becoming an integral part of the youth culture or, in other words, it becomes a kind of entertainment and one of the most contemporary forms of youth night activities.

Innovative potentials of the youth are not entirely used nor are they completely developed in social and other senses. Such conditioned social

��

135

marginalization of the youth is reflected in their entertainment. In such surrounding they are not able to create easily ‘’their own’’ spaces and make their own personalities. This was proved through passive expressions of their youth entertainment and illustrated in research results in period between 1998 and 2006. However, the youth do not develop their individual and specific identities in their entertainment. They can develop their own identities only inside the frame of their everyday entertainment and new information technology such as Internet, games and so on. But such aspects of entertainment have returned them back again to themselves and made them again isolated, separated and individualized.

Finally, the authors have directed their research ideas and findings toward stressing the dignity of the youth and pointing out the importance of their experiences. They have also been dealing with discos as the factories of new ways of communication, places of production and symbolic presentation. Discos are also seen as very useful places for expressing creativity and interactive mixture of styles and languages. The researchers hope that the youth will become the creators of their decisions and ways of life in the future knowledge society and that the youth entertainment might become more dynamic, open and various.

Maybe the virtuality of the youth styles will create individual, more intimate, private youth entertainment and their own interactive sociability. In such society, the youth, ‘’the education power’’ and competences will have more relevant social role and the youth will be capable to develop their cultural identities more intensively.

Translated by Zorana Šuljug

��

136

Riassunto (Generazione di disco: le ricerche sociologiche del divertimento notturno dei giovani)

In pubblico spesso si discuta delle debolezze dei giovani, della caduta del loro livello culturale, della perdizione di alcune progressive subculture e simile, sebbene alcuni autori/-ci nelle loro culture giovanili vedano un prodotto di consumo sofisticato. Perciò le autrici An�i Leburi�, Renata Relja i Tina Boži�, nel loro saggio emprico Generazione di disco, hanno presentato, interpretato ed anche provato chiarire alcuni risultati delle ricerhe sociologiche del divertimento notturno dei giovani. Le autrici poichè considerano che i giovani in Croazia esprimeranno la loro propria orientazione creativa verso la costruzione della società civile e verso la società di sapienza, se gli adulti gli aprono il spazio, il quale hanno riservato precedentemente ed esclusivamente per sè stessi. Le autrici sono state stimolate da una tesi che è neccessario lasciare la cultura dei giovani a sè stessi ed anche dare la possibilitá ai giovani di trovarsi nel loro divertimento, di essere creativi, di tendere all'universale, di diventare altruistici, gentili, sensibili, modesti, solleciti, forse anche inquieti, ma ben disposti verso l'amore, senza le barriere e il tabù. Perchè proprio nel divertimento notturno dei giovani si manifesta tutta l'ambivalenza della gioventù. Nelle loro manifestazioni socievoli, il divertimento dei giovani si modernizza continuamente e così si svolgono nuovi generi musicali (da rock, jazz, attraverso punk fino a rave e house, ecc.). Il divertimento di questo tipo è accompagnato da diversi aspetti socio-patologici, come delinquenza, dipendenza, criminalità narcotica ed altre. Poichè la discoteca è un spazio della sensibilità speciale, la determina la musica , l'intima spaziale, la moda, il ballo ed il suono. È perciò le autrici esaminavano tutto questo nelle loro tre ricerche. Hanno constatato che il divertimento notturno dei giovani fa parte constitutiva dello stile di vivere giovanile. Tra le determinazioni spaziali (di diversi speci di club), le discoteche (di diversi tipi e speci) fanno il posto importante. Concludono anche che la cultura della discoteca diventa parte integrale delle culture giovanili, rispettivamente un tipo del divertimento giovanile ed una delle forme attuali delle attività notturne della gioventù.

��

137

In senso sociale come in tutti gli altri sensi, i potenziali inovativi dei giovani sono inutilizzati o non si svillupano. Così la sottoposta marginalizzazione sociale dei giovani si copia nel loro divertimento. In questa zona loro non riuscirono a creare più facile, semplice e rapido i loro spazi e le proprie personalità. Questo confermano l'espressioni pasive del loro divertimento in discoteca ed anche le comparazioni della maggioranza dei risultati delle ricerche nel periodo da 1998 a 2006 anno. Dunque, i giovani neanchè nel divertimento non svillupano le loro personalità specifiche. Sono abbandonati a sè stessi, ma pare che non possono trattare profitto da tutto questo. Forse solo nel divertimento quotidiano che li lega alle nuove technologie informatiche più svillupate come sono l'internet, i giochi eletronici, ecc. Ma questi aspetti del divertimento li ritorna di nuovo nelle loro stanze. Li isola (socialmente) ed in qualche modo li alienta. Finalmente, le autrici volgono le loro idee e conoscenze all'accentazione della dignità dei giovani ed anche a dare l'importanza alle loro esperienze. Occupavano delle discoteche perchè queste sono le fabriche di nuove forme della comunicazione, del posto della produzione e delle presentazioni simboliche, il posto grato della dimostrazione della creatività e dell'intrecciatura interattiva dello stile e delle lingue. Le ricercatrici sperano che nella società futura di sapienza i giovani siano di più i creatori dei loro procedimenti, decisioni e stile di vivere in totalità. Suppongono che forse anche il loro divertimento sia più dinamico, aperto ed universale. Forse anche la virtualità del mondo giovanile costruirá il divertimento dei giovani più individuale, intimo e privato, il quale contemporaneamente costruirà la propria socievolezza interattiva. In questa società i giovani ed anche la loro forza civile, il potere e le competenze avrebbero il ruolo sociale più rilevante, ed i giovani sviluperebbero intensivamente le loro identità culturali.

Tradotto da Gorana Bandalovi�

��

138

Bilješka o autoricama AN�I LEBURI�, ro�ena 1958. u Splitu, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Nakon studija u Zagrebu, magistrira i doktorira na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u znanstvenom polju sociologije. Trenuta�no radi kao izvanredna profesorica na katedri sociološke metodologije, te je pro�elnica Odsjeka za sociologiju i prodekanica za znanost na Filozofskom fakultetu Sveu�ilišta u Splitu. Istražuje i objavljuje znanstvene radove iz metodologije društvenih i humanisti�kih istraživanja, sociologije medija, sociologije mladih, sociologije zabave, sociologije slobodnog vremena, sociologije roda, sociologije grada, sociologije jezika, sociolingvistike, sociologije religije, sociologije poduzetništva, socijalne ekologije itd… (web: http://welcome.to/anci). Suautorica je knjiga: Socijalna prosudba elementarnih sustava života: Sociološka studija društvenih pretpostavki uvo�enja kanalizacijskog sustava Kaštela – Trogir // Social Assessment of Elementary Life Systems: Sociological Study of Social Assumpions of Carrying Out the Kaštela - Trogir Sewage System (Split, Sveu�ilište u Splitu, Filozofski fakultet, 2006.); Legalna ilegala: Sociološko istraživanje neplanske izgradnje u Splitu (Split, Naklada Boškovi�, 2005); Profil poduzetnika u Hrvatskoj: Socio-ekonomsko istraživanje 2003. (Split, Naklada Boškovi�, 2004); Ovisni�ki identiteti: mišljenja razli�itih društvenih skupina u Hrvatskoj (Zagreb, Alinea, 2003); Splitska povijesna jezgra: zapušteno srce grada - sociološka studija // Split Historic Core: Neglected Heart of the City – Sociological Study (Split, Grad Split - Gradsko vije�e - Služba za staru gradsku jezgru, 2002); Nova politi�nost mladih (Zagreb, Alinea, 2002); Sociologija životnog stila: prema novoj metodološkoj strategiji (Zagreb, Naklada Jesenski i Turk, 2002); Skepti�na generacija: Životni stilovi mladih u Hrvatskoj (Zagreb, AGM, 2001); Grafiti i subkultura: Najsmo lu�i (Zagreb, Alinea, 1991). Trenuta�no vodi i/ili sudjeluje u nekoliko me�unarodnih projekata u kojima se istražuju razvojne, kulturološke, medijske, sociolingvisti�ke, socijalno-ekološke i urbane teme. Od 2002. godine �lanica je Stru�nog savjeta Ureda (Vlade Republike Hrvatske) za suzbijanje zlouporabe opojnih droga. �lanica je nekoliko stru�nih asocijacija i dopredsjednica Hrvatskoga sociološkoga društva (od 2005.), te predsjednica Splitske podružnice Hrvatskoga sociološkoga društva, osnovane 2006. godine. e-mails: [email protected]; [email protected]; [email protected]

��

139

RENATA RELJA, ro�ena 1967. u Splitu, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Nakon studija u Zagrebu, magistrira 1998. i doktorira 2003. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u znanstvenom polju sociologije. Tema doktorske disertacije nosi naslov Noviji doprinosi sociološkoj metodologiji: Suvremena etnografija. Istražuje i objavljuje znanstvene radove iz podru�ja sociologije mladih, sociologije zabave, sociologije jezika, sociologije migracija i sociologije religije. Radila je u Institutu za društvena istraživanja Ivo Pilar – Centar Split (1992. – 2002.) gdje je sudjelovala u više znanstvenih projekata, potom na Ekonomskom fakultetu Sveu�ilišta u Splitu. Trenuta�no je zaposlena na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveu�ilišta u Splitu. Predaje sljede�e kolegije: Sociologija rada, Etnografske metode u sociologiji, Temeljni sociološki pojmovi, Socijalna povijest ideja i ideologija, Uvod u stru�ni i znanstveni rad, Poslovna etika. Sudjelovala je i u realizaciji poslijediplomske nastave. Od 2006. godine glavna je urednica Zbornika radova Filozofskog fakulteta u Splitu. �lanica je Hrvatskoga sociološkoga društva. e-mail: [email protected]

TINA BOŽI�, ro�ena 1986. godine u Splitu, gdje je završila osnovnu školu i II jezi�nu gimnaziju. Trenuta�no je studentica II. godine jednopredmetne sociologije, istraživa�kog smjera na Filozofskom fakultetu Sveu�ilišta u Splitu. Sura�ivala je kao anketarka / intervjuerka u institucijskom sociološkom istraživanju o Kvaliteti studija na Filozofskom fakultetu i ostvarenim utjecajima Bolonjske deklaracije u 2005./2006. godini. Bavi se sociologijom mladih i sociologijom zabave. e-mail: [email protected]

disko generacija.spremno za print...

Documents