diplomski rad geodetski radovi u postupku ozakonjenja nezakonito
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za instrumentalnu tehniku
Institute of Applied Geodesy; Chair of Instrumental Technology Kačićeva 26; HR-10000 Zagreb, CROATIA
Web: www.geof.unizg.hr; Tel.: (+385 1) 46 39 222; Fax.: (+385 1) 48 28 081
DIPLOMSKI RAD
GEODETSKI RADOVI U POSTUPKU OZAKONJENJA NEZAKONITO IZGRAĐENIH ZGRADA NA
PODRUČJU OPATIJE
Izradio:
Simon Rončević
e-mail: [email protected]
Mentorica: prof. dr. sc. Brankica Cigrovski-Detelić
Zagreb, srpanj 2014.
Simon Rončević Diplomski rad
I. AUTOR
Ime i prezime: Simon Rončević
Datum i mjesto rođenja: 12.08.1987. Rijeka, Republika Hrvatska
II. DIPLOMSKI RAD
Predmet: Diplomski rad
Naslov: Geodetski radovi u postupku ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada na području Opatije
Mentorica: prof.dr.sc. Brankica Cigrovski-Detelić
Voditeljica: prof.dr.sc. Brankica Cigrovski-Detelić
III. OCJENA I OBRANA
Datum zadavanja zadatka: 14. siječnja 2014.
Datum obrane: 11. srpnja 2014.
Sastav povjerenstva pred kojim je branjen diplomski rad:
prof. dr. sc. Brankica Cigrovski-Detelić
prof. dr. sc. Đuro Barković
doc. dr. sc. Mladen Zrinjski
Simon Rončević Diplomski rad
Zahvala:
Zahvaljujem se svojoj mentorici i voditeljici prof. dr. sc. Brankici Cigrovski-Detelić na
pomoći te korisnim savjetima pri izradi ovog diplomskog rada.
Također, zahvaljujem geodetskoj tvrtki GeoAS d.o.o. iz Lovrana koja mi je ustupila
materijale za izradu praktičnog dijela rada.
Posebno se zahvaljujem svojoj obitelji na pruženoj podršci i povjerenju tijekom studiranja.
Isto tako, hvala svim prijateljima i kolegama koji su pomogli na bilo koji način i učinili
studiranje još ljepšim.
Simon Rončević Diplomski rad
GEODETSKI RADOVI U POSTUPKU OZAKONJENJA
NEZAKONITO IZGRAĐENIH ZGRADA NA PODRUČJU OPATIJE Sažetak:
U ovom diplomskom radu pojašnjen je Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim
zgradama, te je prikazan primjer provedbe istog konkretnim primjerom na području
Opatije. Opisan je terenski dio izrade elaborata kao i obrada podataka. Na temelju
razgovora sa nadležnima za izdavanje akata za gradnju provedena je analiza o provedenoj
legalizaciji objekata na području Opatije do mjeseca lipnja 2014. godine.
Ključne riječi: nezakonito izgrađena zgrada, ozakonjenje, izvedeno stanje.
SURVEYING IN PROCEDURE OF LEGALIZATION OF
ILLEGALLY CONSTRUCTED BUILDINGS IN TERRITORY OF
OPATIJA
Summary:
This thesis clarifies a Law on the treatment of illegally constructed buildings. There is an
example of the implementation of the Law in concrete example for the territory of Opatija.
There is a description of the field works and data processing. Based on a discussion with
the authorities for issuing the permits for the construction, analysis was conducted on so
far legalized buildings in Opatija to June 2014th.
Keywords: illegally constructed building, legalized, derived condition.
Simon Rončević Diplomski rad
GEODETSKI RADOVI U POSTUPKU OZAKONJENJA
NEZAKONITO IZGRAĐENIH ZGRADA NA PODRUČJU OPATIJE
Simon Rončević
S A D R Ž A J
1. UVOD .......................................................................................................................... 1
2. ZAKONSKA REGULATIVA O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA ............................................................................ 3
2.1. Nezakonito izgrađena zgrada .............................................................................. 4
2.2. Zgrade koje se mogu legalizirati ........................................................................ 5
2.3. Zgrade koje se ne mogu legalizirati ................................................................... 6
3. POSTUPAK OZAKONJENJA ZGRADA ..................................................... 9
3.1. Skupine zgrada ...................................................................................................... 9
3.2. Predaja zahtjeva .................................................................................................. 10 3.2.1. Nezakonita rekonstrukcija postojeće zgrade ................................................. 13 3.2.2. Lođe i balkoni ................................................................................................ 14
3.3. Geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade ............... 15 3.3.1. Glavni dijelovi geodetskog snimka ............................................................... 16 3.3.1.1. Naslovna stranica ................................................................................... 16 3.3.1.2. Tehničko izvješće .................................................................................. 16 3.3.1.3. Geodetski snimak .................................................................................. 17 3.3.1.4. Geodetski snimak preklopljen na DOF5/2011 ...................................... 16 3.3.2. Metode mjerenja ............................................................................................ 19 3.3.2.1. Polarna metoda ...................................................................................... 20 3.3.2.2. CROPOS ................................................................................................ 21 3.3.3. Transformacija koordinata ............................................................................. 24
3.4. Arhitektonski snimak i snimak izvedenog stanja ........................................... 26
3.5. Naknade za ozakonjenje zgrade........................................................................ 31
3.6. Rješenje o izvedenom stanju ............................................................................. 33
3.7. Zgrade izgrađene prije 1968. godine ................................................................ 35
4. AGENCIJA ZA OZAKONJENJE NEZAKONITO IZGRAĐENIH ZGRADA .................................................................................................................. 36
Simon Rončević Diplomski rad
5. PRIMJER IZRADE GEODETSKOG SNIMKA IZVEDENOG STANJA NA PODRUČJU OPATIJE ............................................................ 39
6. ANALIZA O LEGALIZIRANIM OBJEKTIMA NA PODRUČJU OPATIJE .................................................................................................................. 41
7. KRITIČKI OSVRT .............................................................................................. 42
8. ZAKLJUČAK ......................................................................................................... 43
9. LITERATURA ....................................................................................................... 45
10. PRILOG .................................................................................................................... 47
11. ŽIVOTOPIS ............................................................................................................ 53
Simon Rončević Diplomski rad
1
1. UVOD
Proteklih pedesetak i više godina hrvatski prostor je obilježavala pojava nezakonite
gradnje, čije posljedice još dugo neće biti riješene. Ta je pojava rezultat niza uzroka koji se
kreću u širokom rasponu od onih na pojedinačnoj razini pa do onih na društvenoj razini. Za
ilustraciju tako možemo izdvojiti:
preferiranje individualnog stanovanja i vlasništva, uglavnom izgradnjom kuća
osobnim radom, u više faza i uz nepoštivanje propisa bilo zbog nedostatnih
financijskih sredstava ili nerazvijene svijesti o potrebi poštivanja propisa,
izvođenje nezakonitih rekonstrukcija radi poboljšanja uvjeta stanovanja ponajprije
u izgrađenim dijelovima građevinskih područja,
nelegalna poduzetnička ostvarenja usmjerena u izgradnju građevina; atraktivnost i
profitabilnost priobalnog područja,
utjecaj migracija i procesa litoralizacije i urbanizacije (naseljavanje i gospodarske
aktivnosti na obali, nekontrolirano širenje gradova),
stanje prostorno-planske dokumentacije (primjerice proširenje građevinskih
područja kao najčešće glavni razlog i sadržaj izmjena prostornih planova),
neriješeni imovinsko-pravni odnosi i sl. (Bienenfeld 2011).
Na taj je način nezakonita gradnja godinama trajno mijenjala prostor, te ona utječe na
sadašnje i buduće razvojne mogućnosti u prostoru. Treba imati na umu da nezakonitu
gradnju prati i nedokazana kvaliteta gradnje, neodgovarajući oblik građevina, ilegalno
priključivanje na infrastrukturnu mrežu, te zauzimanje i usitnjavanje poljoprivrednih
parcela.
U rješavanju toga problema 4. kolovoza 2012. godine stupio je na snagu Zakon o
postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12). Tim Zakonom se uređuju
uvjeti, postupak i pravne posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonito izgrađenih
zgrada. Osnovni dijelovi za provođenje tog Zakona su digitalna ortofoto karta (DOF5) u
mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađena na temelju aerofotogrametrijskog
snimanja Republike Hrvatske od 21. lipnja 2011., rješenje o izvedenom stanju kojim se
ozakonjuju nezakonito izgrađene zgrade i rješenje o naknadi za zadržavanje nezakonito
Simon Rončević Diplomski rad
2
izgrađene zgrade u prostoru. Glavni razlog donošenja tog Zakona, prema obrazloženju
njegova predlagatelja Vlade Republike Hrvatske, bio je taj što rješenje o izvedenom stanju
i potvrda izvedenog stanja, za tzv. „legalizaciju“ zgrada izgrađenih bez, odnosno protivno
aktu nadležnog tijela na temelju kojega se može pristupiti građenju iz Zakona o
prostornom uređenju i gradnji, nisu u praksi u dovoljnoj mjeri uspijevali rješavati probleme
zbog kojih su ustanovljeni, tj. njihovom primjenom nije bilo moguće „legalizirati“
značajan broj zgrada.
Ipak, primarna zamisao provođenja zakona bila je ozakonjenje bespravno sagrađenih
poljoprivrednih objekata, odnosno zgrada za obavljanje isključivo poljoprivredne
djelatnosti i ostale građevine u funkciji te zgrade. Ubrzo se ustvrdilo da ima puno
nelegalno sagrađenih stambenih objekata, te je zakon ublažen kako bi se omogućila brža i
lakša legalizacija istih.
U počecima praćenja primjene zakona, uočeno je da osnovni, ali i druga nadležna upravna
tijela za provođenje tog Zakona imaju nedostatke koji značajno otežavaju njegovu
provedbu. Uočeno je da digitalna ortofoto karta (DOF5) u mjerilu 1:5000 izrađena na
temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske dana 11. lipnja 2011. nije
dostupna, ili nije u dostatnoj mjeri dostupna upravnim tijelima nadležnim za donošenje
rješenja o izvedenom stanju.
Gradovi i općine imali su zadatak pripremiti popis svih nezakonito izgrađenih zgrada na
svom području o kojima imaju saznanja, na temelju prijava građana, postupanja
komunalnih redara i iz drugih izvora. Takav popis sadržavao bi ime vlasnika i podatke o
lokaciji, broj u katastarske čestice, katastarsku općinu i adresu. Nitko nije ni približno
mogao znati ukupan broj nelegalno sagrađenih objekata. Očekivalo se približno 150 000
do 200 000 nelegalnih stambenih i gospodarskih objekata. Međutim, pokazlo se da je
krajnja brojka puno veća od svih očekivanja, preko 820 000 predanih zahtjeva za
legalizaciju.
Simon Rončević Diplomski rad
3
2. ZAKONSKA REGULATIVA O POSTUPANJU S NEZAKONITO
IZGRAĐENIM ZGRADAMA
Hrvatski sabor donio je na sjednici 13. srpnja 2012. godine Zakon o postupanju s
nezakonito izgrađenim zgradama. Ovim se Zakonom uređuju uvjeti, postupak i pravne
posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonito izgrađenih zgrada. Njime se uređuju
sljedeća važnija pitanja:
definira se pojam nezakonito izgrađene zgrade, te se propisuju osnovni uvjeti za
ozakonjenje zgrada,
uređuje se postupak donošenja rješenja o izvedenom stanju kojim se ozakonjuje
zgrada: dokumentacija koja se prilaže uz zahtjev, nadležnost za donošenje rješenja i
za rješavanje žalbi te rok do kojega se može podnijeti zahtjev za donošenje rješenja,
stranke u postupku i način njihova sudjelovanja, način pribavljanja potvrda o
ispunjavanju uvjeta propisanih posebnim propisima i obvezni sadržaj izreke
rješenja o izvedenom stanju,
propisuje se obveza plaćanje komunalnog i vodnog doprinosa po izvršnosti rješenja
o izvedenom stanju,
propisuje se obveza plaćanja naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade
u prostoru kao uvjeta za donošenje rješenja o izvedenom stanju, te se uređuje način
njenog obračuna i uvjeti plaćanja,
uređuje se raspodjela i način korištenja sredstava prikupljenih od naknade za
zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru,
propisuju se pravne posljedice ozakonjenja i propuštanja ozakonjenja zgrade, te
pravne posljedice podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju,
propisuje se obveza izrade evidencije o donesenim rješenjima o izvedenom stanju i
odbijenim zahtjevima te o naplati naknade.
Simon Rončević Diplomski rad
4
2.1. Nezakonito izgrađena zgrada
Svaka građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine smatra se legalnom bez obzira ima
li akt za gradnju ili nema. Sve što je građeno, dograđivano, nadograđivano ili
rekonstruirano nakon tog datuma da bi se smatralo legalnim mora imati odobrenje za
gradnju, bilo da se to odobrenje naziva građevinska dozvola, rješenje o uvjetima građenja,
lokacijska dozvola, potvrda na glavni projekt ili nekako drugačije. Osim što postoji
odobrenje za gradnju, građevina mora biti izgrađena u skladu s odobrenjem u smislu
obujma građevine, otvora na njoj, namjene, itd. (Ministarstvo graditeljstva i prostornog
uređenja 2012a).
Prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama nezakonito izgrađenom
zgradom smatra se nova zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez
akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto
karti (DOF5) u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju
aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. godine, na
kojoj suizvedeni najmanje grubi konstruktivni radovi (temelji sa zidovima, odnosno
stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krovišta, najmanje
jedne etaže.
Ova definicija je značajna zbog toga jer su njome određene zgrade za koje se prema
predmetnom Zakonu može pokrenuti postupak ozakonjenja. Za zgrade koje ne spadaju pod
navedenu definiciju ne može se pokrenuti postupak ozakonjenja. Primjećuje se da se
Zakonom nije odlučilo na ozakonjenje zgrada koje su izgrađene ili na kojima su izvedeni
svi grubi konstruktivni građevinski radovi do 21. lipnja 2011. godine, nego na ozakonjenje
takvih zgrada koje su evidentirane na karti DOF5/2011 1 . Ovakvo rješenje doprinosi
objektivnom, brzom i jednostavnom utvrđivanju zgrada koje mogu biti predmet
ozakonjenja (Bienenfeld 2011). Ako izgrađena nova zgrada, odnosno rekonstruirani dio
postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom
aktu, nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011smatra se nezakonito izgrađenom zgradom
ako je vidljiva na drugoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju
aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. godine ili je do tog dana evidentirana
1digitalna ortofoto karta u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađena na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. godine
Simon Rončević Diplomski rad
5
na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi. U tom slučaju tijelo
nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.
U smislu prostornoga uređenja i gradnje kao i legalizacije nezakonito izgrađenih zgrada
potrebno je pojasniti pojedine pojmove zgrade (Ministarstvo graditeljstva i prostornog
uređenja 2012b):
zgrada za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti podrazumijeva sve
proizvodne građevine na gospodarstvu, građevine za preradu, skladištenje, doradu i
prodaju poljoprivrednih proizvoda te sve prateće građevine koje služe odvijanju
tehnološkog procesa na poljoprivrednom gospodarstvu,
završena zgrada, odnosno završeni dio zgrade je zgrada, odnosno njezin dio na
kojoj su izvedeni svi građevinski i drugi radovi (pripremni, zemljani,
konstruktorski, instalaterski, završni, te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja
ili opreme) sa ili bez izvedene fasade,
zgrada javne namjene je zgrada namijenjena: obavljanju poslova, odnosno
djelatnosti u području društvenih djelatnosti (odgoja, obrazovanja, prosvjete,
znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi), radu državnih tijela i
organizacija, tijela i organizacija lokalne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s
javnim ovlastima, banaka, štedionica i drugih financijskih organizacija,
međunarodnih institucija, gospodarskih, strukovnih i građanskih komora i drugih
udruga, vjerskih zajednica, putnicima u javnom prometu te korisnicima poštanskih i
elektroničkih komunikacijskih uređaja,
građevine u funkciji zgrade (silos, vodosprema, septička jama, bazen, potporni zid i
druge građevine) su građevine koje neposredno služe za uporabu nezakonito
izgrađene zgrade, odnosno postojeće zgrade ili odvijanje tehnološkog procesa u
zgradi smatra se njezinim sastavnim dijelom i ozakonjuje se zajedno sa zgradom.
2.2. Zgrade koje se mogu legalizirati
Legalizirati se mogu nove građevine i rekonstrukcije postojećih ako su vidljive na
digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju
aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske od 21. lipnja 2011. godine. Građevina
Simon Rončević Diplomski rad
6
mora biti izgrađena najmanje u grubim konstruktivnim građevinskim radovima, a najmanje
jedne etaže (temelji sa zidovima), odnosno stupovima sa gredama i stropom ili krovnom
konstrukcijom sa ili bez krova. Nije moguće legalizirati samo temelje iako su vidljivi na
snimci.
Ako građevina nije vidljiva na ortofoto karti od 21. lipnja 2011., a sagrađena je do tog
datuma kao dokaz vremena gradnje može se koristiti bilo koja druga karta Državne
geodetske uprave dobivena aerofotogrametrijskim snimanjem. Dokaz o vremenu gradnje
može biti i uvjerenje Katastra odnosno Državne geodetske uprave da je građevina do tog
datuma evidentirana na kartografskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi
(Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 2012a).
Na zgradi se može protivno prostornom planu ozakoniti najviše dvije etaže od kojih je
zadnja potkrovlje. No, ukoliko je odlukom tijela jedinice lokalne samouprave određen veći
broj etaža, moguće je legalizirati i više etaža. Ozakoniti se može ukupno najviše četiri
bespravno sagrađene etaže ako prostornim planom ili odlukom tijela jedinice lokalne
samouprave nije drugačije odlučeno (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja
2012a).
2.3. Zgrade koje se ne mogu legalizirati
Prema Zakonu nezakonito izgrađene zgrade ne mogu se legalizirati ako se nalaze na
području koje je prostornim planom uređenja općine, grada i velikog grada, Prostornim
planom grada Zagreba ili generalnim urbanističkim planom nije u zoni građenja.
Referentni datum za koji se to primjenjuje može biti dan podnošenja zahtjeva za donošenje
rješenja o izvedenom stanju ili dan donošenja rješenja o izvedenom stanju ako je to
povoljnije za podnositelja zahtjeva. Na sljedećim područjima nije moguća legalizacija
nezakonito izgrađenih zgrada (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 2012c):
površine izvan građevinskog područja u nacionalnom parku, parku prirode,
regionalnom parku, park-šumi, strogom rezervatu, posebnom rezervatu, spomeniku
prirode i spomeniku parkovne arhitekture, osim za nezakonito izgrađene zgrade
unutar tradicijske naseobine,
Simon Rončević Diplomski rad
7
planirani ili istraženi koridori i površine prometnih, energetskih i vodnih građevina
od važnosti za Republiku Hrvatsku te jedinice područne (regionalne) i lokalne
samouprave, osim zgrade izgrađene u koridoru prometne građevine za koju
javnopravno tijelo nadležno za upravljanje tom građevinom izda potvrdu da je
izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo na temelju posebnih propisa
utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima
građenja,
planirani ili istraženi koridori i površine komunikacijskih građevina od važnosti za
Republiku Hrvatsku te jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave, osim
zgrade za koju javnopravno tijelo nadležno za upravljanje tom građevinom izda
potvrdu da je izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo na temelju
posebnih propisa utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, odnosno
rješenja o uvjetima građenja,
površine javne i društvene namjene unutar građevinskih područja naselja za
sadržaju upravnih, socijalnih, zdravstvenih, predškolskih, obrazovnih, komunalnih,
sportskih, kulturnih i vjerskih funkcija, osim nezakonito izgrađene zgrade na tim
područjima koje su u s kladu s tom namjenom,
izdvojeno građevinsko područje izvan naselja koje je prostornim planom
predviđeno za gospodarsku namjenu i groblja, osim za nezakonito izgrađene zgrade
unutar tog područja koje su u skladu s tom namjenom,
područje posebne zaštite voda – zona sanitarne zaštite vode za piće u kojoj je prema
posebnim propisima zabranjeno građenje zgrada za kakvu je podnesen zahtjev za
donošenje rješenja o izvedenom stanju,
eksploatacijsko polje mineralne sirovine, osim zgrada izgrađenih na
eksploatacijskom polju nafte, plina ili geotermalnih voda.
Nadalje, nezakonito izgrađena zgrada ne može se ozakoniti ako se nalazi:
unutar arheološkog nalazišta ili zone, prostornih međa nepokretnog kulturnog dobra
ili kulturno-povijesne cjeline koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike
Hrvatske ili ako je rekonstruirani dio pojedinačnog nepokretnog kulturnog dobra
upisanog u taj Registar, osim zgrade za koju javnopravno tijelo nadležno za zaštitu
Simon Rončević Diplomski rad
8
kulturne baštine izda potvrde da je izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to
tijelo na temelju posebnih propisa utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske
dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja,
na području upisanom na listu svjetske baštine UNESCO-a,
na postojećoj površini javne namjene, pomorskom dobru ili vodnom dobru, osim
zgrade izgrađene na vodnom dobru uz suglasnost Hrvatskih voda.
Nezakonito izgrađena zgrada ne može se ozakoniti ako je izgrađena na međi s drugom
građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi
ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, lođu i sl.) ili istaka koji prelazi na
drugu građevnu česticu, kao ni ona zgrada koja je izgrađena kao sklop trajno povezan
stlom (kamp kućica, kontejner i sl.), odnosno na način i od materijala kojima se ne
osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja.
Simon Rončević Diplomski rad
9
3. POSTUPAK OZAKONJENJA ZGRADA
Postupak legalizacije započinje podnošenjem zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom
stanju nezakonito izgrađene zgrade. Zahtjev se predaje u upravni odjel nadležan za
izdavanje akata za gradnju na području na kojem se građevina nalazi. Zahtjevu je potrebno
priložiti određenu dokumentaciju ovisno o vrsti zgrade. Vrsta dokumentacije ovisi o
kategoriji u koju građevina spada. Sve su građevine razvrstane u četiri kategorije prema
složenosti i veličini i to cijele građevine a ne samo njezinog nelegalnog dijela
(Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 2012a). Npr. obiteljska kuća površine
100m2 s nelegalnom dogradnjom od 50m2 ubraja su u skupinu do 400m2 jer se zbraja i
legalni i nelegalni dio zgrade.
3.1. Skupine zgrada
Prema složenosti i veličini građevine koje se legalizira, bilo cijela ili samo njezin dio,
zgrade se dijele u četiri kategorije:
ZAHTJEVNA ZGRADA – svaka građevina površinom veća od 400m2, građevine
namijenjene isključivo poljoprivrednoj djelatnosti površinom veće od 1000 m2 te
sve druge zgade javne namjene bez obzira na površinu,
MANJE ZAHTJEVNA ZGADA – svaka građevina koja površinom nije veća od
400m2 i građevina namijenjena isključivo poljoprivrednoj djelatnosti koja
površinom nije veća od 1000m2,
JEDNOSTAVNA ZGRADA – svaka građevina kojapovršinom nije veća od 100
m2. i građevina namijenjena isključivopoljoprivrednoj djelatnosti koja površinom
nije veća od 400 m2,
POMOĆNA ZGRADA – građevina u funkciji osnovne zgrade, garaža, sušara,
vrtna kućica, zimska kuhinja itd., koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije
veća od 50 m2.
Pod „površinom“ nezakonito izgrađene zgrade u svrhu razvrstavanja zgrade kao zahtjevne,
manje zahtjevne, jednostavne, odnosno pomoćne zgrade podrazumijeva se građevinska
(bruto) površina jedne zgrade, bez obzira na broj zakonito ili nezakonito izgrađenih zgrada
Simon Rončević Diplomski rad
10
na istoj katastarskoj čestici i bez obzira na broj nezakonito izgrađenih zgrada za koje se
donosi rješenje o izvedenom stanju. U građevinsku (bruto) površinu uračunava se i
građevinska (bruto) površina zakonito izgrađenog dijela zgrade ako takav postoji
(Arhitektonski Studio 2013).
Prva stanica u prikupljanju dokumentacije treba biti Katastar. Ako je građevina ucrtana u
katastarski plan onakva kakva je izgrađena nije potrebno tražiti geodetsku snimku.
Katastarski plan, odnosno geodetska snimka podloga su za izradu ostale dokumentacije
(Arhitektonski Studio 2013).
3.2. Predaja zahtjeva
Zahtjev i uz njega pripadajuću dokumentaciju predaje se upravnom odjelu nadležnom za
izdavanje akata za gradnju na području kojega se nalazi zgrada koja se ozakonjuje. Uz
zahtjev se prilaže različita dokumentacija, ovisno o veličini i složenosti zgrade koje se
ozakonjuje.
Za zahtjevnu zgradu zahtjevu se prilaže (prema Hrvatski Sabor 2012):
tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja koju je izradio i ovjerio ovlašteni
inženjer geodezije koji stručne poslove obavlja samostalno u uredu ovlaštenog
inženjera geodezije ili u zajedničkom geodetskom uredu, ili koju je izradila pravna
osoba registrirana za obavljanje stručnih geodetskih poslova i ovjerila odgovorna
osoba – ovlašteni inženjer geodezije. Ako je zgrada evidentirana u katastarskom
planu u gabaritima u kojima je izgrađena umjesto geodetske snimke prilaže se 3
kopije katastarskog plana,
tri primjerka arhitektonske snimke izvedenog stanja koju je izradio ovlašteni
arhitekt,
izjava ovlaštenog inženjera građevinarstva da zgrada ispunjava bitni zahtjev
mehaničke otpornosti i stabilnosti prema propisima koji su važili u vrijeme kada je
zgrada građena ili prema važećim propisima.
Simon Rončević Diplomski rad
11
Slika 1: Zahtjev za izdavanje rješenja (PGŽ 2013)
Za manje zahtjevnu zgradu zahtjevu se prilaže (kao na slici 1):
tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja koju je izradio i ovjerio ovlašteni
inženjer geodezije koji stručne poslove obavlja samostalno u uredu ovlaštenog
inženjera geodezije ili u zajedničkom geodetskom uredu, ili koju je izradila pravna
osoba registrirana za obavljanje stručnih geodetskih poslova i ovjerila odgovorna
osoba – ovlašteni inženjer geodezije. Ako je zgrada evidentirana u katastarskom
planu u gabaritima u kojima je izgrađena umjesto geodetske snimke prilaže se 3
kopije katastarskog plana,
Simon Rončević Diplomski rad
12
tri primjerka snimke izvedenog stanja koju je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni
inženjer građevinarstva. Umjesto snimke izvedenog stanja može se priložiti
arhitektonska snimka.
Za jednostavnu zgradu zahtjevu se prilaže:
tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja koju je izradio i ovjerio ovlašteni
inženjer geodezije koji stručne poslove obavlja samostalno u uredu ovlaštenog
inženjera geodezije ili u zajedničkom geodetskom uredu, ili koju je izradila pravna
osoba registrirana za obavljanje stručnih geodetskih poslova i ovjerila odgovorna
osoba – ovlašteni inženjer geodezije. Ako je zgrada evidentirana u katastarskom
planu u gabaritima u kojima je izgrađena umjesto geodetske snimke prilaže se 3
kopije katastarskog plana,
iskaz površina i obračunske veličine zgrade – građevinska (bruto) površina, broj
etaža i visina zgrade (u metrima), obračunske veličine zgrade koje je izradio
ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva, potrebni za izračuna
naknade te vodnogi komunalnog doprinosa,
foto dokumentacija zgrade (najmanje četiri fotografije u boji ili crno bijele koje
prikazuju sva pročelja zgrade),
iskaz podataka za obračun naknade za zadržavanje zgrade u prostoru koji je izradio
ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva. Umjesto iskaza površina i
obračunskih veličina zgrade može se priložiti snimka izvedenog stanja ili
arhitektonska snimka.
Za pomoćnu zgradu zahtjevu se prilaže:
tri primjerka kopije katastarskog plana,
akt na temelju kojeg je osnovna zgrada izgrađena ili drugi dokaz da je osnovna
zgrada zakonito izgrađena.
Zahtjevu za nezakonito izgrađenu zgradu javne namjene bez obzira na njezinu površinu,
podnositelj zahtjeva, uz unaprijed nabrojane dokumente, prilaže izjavu ovlaštenog
arhitekta te ovlaštenih inženjera građevinarstva, elektrotehnike i strojarstva da nezakonito
Simon Rončević Diplomski rad
13
izgrađena zgrada ispunjava bitni zahtjev sigurnosti u korištenju i bitni zahtjev zaštite od
požara prema propisima koji su važili u vrijeme kada je zgrada građena ili prema važećim
propisima, ako se radi o završenoj zgradi, odnosno njezinom dijelu.
3.2.1. Nezakonita rekonstrukcija postojeće zgrade
Nezakonita rekonstrukcija postojeće zgrade smatra se onaj slučaj u kojem je, na zgradi
koja je bila legalna odnosno postojeća, izvršena bez odobrenja dogradnja, nadogradnja,
uklanjanje vanjskog dijela građevine, promjena namjena ili tehnološki proces i sl. Kod
takvih zgrada zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju može se podnijeti za sve
nezakonite rekonstrukcije ili za svaku funkcionalnu jedinicu posebno.
Zahtjevu za ozakonjenje rekonstrukcije postojeće zgrade do 400 m2 prilažu se dva
dokumenta; tri kopije katastarskog plana ako je zgrada evidentirana u katastru, ako nije
treba izraditi geodetski snimak i snimka izvedenog stanja. Zahtjevu za ozakonjenje
nezakonite rekonstrukcije u zgradi iznad 400 m2 prilažu se tri kopije katastarskog plana ili
geodetski snimak ako zgrada nije evidentirana u katastru, arhitektonska snimka i na kraju
izjava ovlaštenog inženjera građevinarstva da su ispunjeni bitni zahtjevi mehaničke
otpornosti i stabilnosti (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 2012a).
U postupku ozakonjenja nezakonite rekonstrukcije prilikom koje nisu mijenjani vanjski
gabariti kao što su promjena namjene zgrade odnosno njezina dijela u kojoj je na primjer
tavanski prostor pretvoren u stan ili promjene broja funkcionalnih jedinica, jedan stan
pretvoren u dva i sl. naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru plaća
se za obujam nezakonito rekonstruiranog dijela zgrade. Na primjer ako se ozakonjuje
pretvaranje tavanskog prostora u stambeni a zahtjev se odnosi na stan od 45 m2, naknada se
plaća za obujam toga stana. Komunalni i vodni doprinosi se ne plaćaju jer je građevina u
odobrenim gabaritima (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 2012a).
U postupku ozakonjenja nezakonite rekonstrukcije kojom su povećani gabariti postojeće
zgrade, uz naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, plaća se i
vodni i komunalni doprinos za nezakonito rekonstruirani dio, dogradnju odnosno
nadogradnju. Arhitektonska snimka i snimka izvedenog stanja u ovom slučaju ne moraju
biti jednako detaljne za cijelu zgradu. Snimka cijele zgrade bitna je samo za utvrđivanje
skupine u koju zgrada pripada obzirom na njezinu građevinsku (bruto) površinu i za
Simon Rončević Diplomski rad
14
određivanje smještaja funkcionalne jedinice koja je rekonstruirana bez ili protivno aktu za
građenje unutar cijele zgrade pa je mjerilo i detaljnost arhitektonske snimke i snimke
izvedenog stanja njenih nacrta potrebno prilagoditi toj svrsi. Njihov smisao nije detaljni
snimak dijela zgrade koji je izveden u skladu s aktom za građenje, a pogotovo ne snimak
funkcionalnih jedinica koje su izvedene u skladu s tim aktom, već detaljni snimak stanja
koje je izvedeno bez, odnosno protivno aktu za građenje, odnosno detaljni snimak cijele
postojeće funkcionalne jedinice koja je rekonstruirana bez ili protivno aktu za građenje.
Snimak dijela zgrade koji je izveden u skladu s aktom za građenje u pravilu treba
sadržavati vanjske dimenzije te broj i vrstu etaža, obujam zakonito i nezakonito izgrađenog
dijela zgrade i njihova razlika te smještaj nezakonito izgrađenog dijela zgrade u zgradi
(Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 2012a).
3.2.2. Lođe i balkoni
Lođa odnosno balkon koji je staklen ili na neki drugi način zatvoren a da je pri tome
zadržao funkciju balkona odnosno lođe ne ozakonjuje se. Navedeni čin može biti u
suprotnosti s konzervatorskim pravilima u slučaju da je zgrada pod zaštitom a može
izazvati i spor radi zaštite autorskih prava projektanta fasade što se može procesuirat
primjenom zakona koji reguliraju navedena dva područja. Lođa odnosno balkon koji su
zatvaranjem izgubili prvobitnu funkciju, na kojima je djelomično ili u potpunosti uklonjen
zid zgrade i izvršeni drugi zahvati radi promjene namjene podliježu obvezi ozakonjenja.
Dokumentacija koju je potrebno priložiti za legalizaciju bespravno zatvorene lođe i
balkona ovisi o kategoriji građevine na kojoj se nalazi bespravni zahvat. Za legalizaciju
bespravne lođe i balkona na građevini većoj od 400 m2 zahtjevu za izdavanje rješenja o
izvedenom stanju potrebno je priložiti arhitektonski snimak i uvjerenje o mehaničkoj
otpornosti kojim će se dokazivati jesu li prilikom bespravnog zahvata uklanjani nosivi
zidovi, tj. na koji je način navedeni zahvat utjecao na statiku zgrade. Za legalizaciju lođe i
balkona na građevini od 100 do 400 m2 zahtjevu se prilaže snimak izvedenog stanja a za
legalizaciju balkona i lođe na zgradi do 100 m2 zahtjevu se prilaže iskaz površina i
obračunske veličine zgrade koje su potrebne za obračun komunalnog i vodnog doprinosa te
naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru i četiri fotografije u boji ili
crno bijele koje prikazuju sva pročelja zgrade. (Ministarstvo graditeljstva i prostornog
uređenja 2012a)
Simon Rončević Diplomski rad
15
Smisao i uloga arhitektonske i snimke izvedenog stanja te njenih nacrta u navedenim
slučajevima nije detaljni snimak dijela zgrade koji je izveden u skladu s aktom za građenje,
a pogotovo ne snimak funkcionalnih jedinica koje su izvedene u skladu s tim aktom, već
detaljni snimak stanja koje je izvedeno bez, odnosno protivno aktu za građenje, odnosno
detaljni snimak cijele postojeće funkcionalne jedinice koja je rekonstruirana bez ili
protivno aktu za građenje. U svrhu izrade snimka dijela zgrade koji je izveden u skladu s
aktom za građenje, u pravilu trebaju poslužiti podaci iz projekta zgrade koji su sastavni
dijelovi akta za građenje, a na temelju koji je potrebno izraditi nacrte za arhitektonsku
snimku odnosno snimku izvedenog stanja iz koji je vidljiva građevinska (bruto) površina
cijele zgrade, vanjske dimenzije te broj i vrsta etaža, obujam zakonito i nezakonito
izgrađenog dijela zgrade i njihova razlika te smještaj nezakonito izgrađenog dijela zgrade u
zgradi. (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 2012a)
Neovisno o veličini zgrade prilažu se još i dokumenti kojima se definira katastarska
čestica. Ako je zgrada evidentirana u katastarskom planu dovoljno je zahtjevu priložiti tri
kopije katastarskog plana a ako zgrada nije evidentirana u katastarskom planu potrebno je
izraditi geodetsku snimku. U slučaju da zgrada nije evidentirana u katastarskom planu za
očekivati je da se svi suvlasnici uključe u taj postupak, jer je evidentiranje zgrade u
katastru od interesa za sve suvlasnike (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja
2012a).
Prilikom predaje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju plaća se upravna
pristojba od 70 kn: 20 kn upravne pristojbe u državnim biljezima i 50 kn upravne pristojbe
u državnim biljetima. Invalidi Domovinskog rata oslobođeni su plaćanja upravnih pristojbi
prema zakonu o pravnim pristojbama.
Zahtjev se mogao podnijeti najkasnije do 30. lipnja 2013. i nakon isteka toga roka ne može
se više podnijeti. Iznimno, zahtjev za legalizaciju nezakonito izgrađene zgrade za koju je
građevinski inspektor donio rješenje za uklanjanje do 4. kolovoza 2012. mogao se podnijeti
najkasnije do 31. prosinca 2012. i nakon isteka toga roka ne može se više podnijeti.
3.3. Geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade
Geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade izrađuje i ovjerava
ovlašteni inženjer geodezije koji stručne geodetske poslove obavlja samostalno u uredu
Simon Rončević Diplomski rad
16
ovlaštenog inženjera geodezije ili u zajedničkome geodetskom uredu, ili koju je izradila
pravna osoba registrirana za obavljanje stručnih geodetskih poslova i koji imaju suglasnost
Državne geodetske uprave za obavljanje stručnih geodetskih poslova (DGU 2012).
Geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade izrađuje se u svrhu
ishođenja rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu i to u više
primjeraka. Jedan primjerak zadržava naručitelj, jedan primjerak zadržava ovlašteni
inženjer geodezije i tri primjerka naručitelj geodetskog snimka prilaže uz zahtjev za
ishođenje rješenja o izvedenom stanju nezakonito izgrađene zgrade. Sastavni dijelovi
geodetskog snimka moraju biti uvezani, potpisani i ovjereni pečatom od strane ovlaštenog
inženjera geodezije. U slučaju kada se radi o pravnoj osobi, odgovorna osoba u pravnoj
osobi potpisuje i ovjerava pečatom pravne osobe samo naslovnu stranicu geodetske snimke
(DGU 2012).
Geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade izrađuje se u službenoj
ravninskoj kartografskoj projekciji HTRS96/TM na temelju podataka izmjere određenih u
službenom položajnom referentnom koordinatnom sustavu Republike Hrvatske HTRS96.
U situacijama kada će nakon ishođenja rješenja o izvedenom stanju biti potrebno izradit
geodetske elaborate za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim
građevinama, koordinate u HDKS, koje je potrebno iskazati u okviru izrade elaborata,
dobivaju se transformacijom koordinata u smjeru HTRS96 > HDKS (DGU 2012).
3.3.1. Glavni dijelovi geodetskog snimka
Geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade sadrži: naslovnu stranicu,
presliku suglasnosti Državne geodetske uprave za obavljanje stručnih geodetskih poslova,
tehničko izvješće, geodetski snimak, geodetski snimak preklopljen na DOF5/2011. (DGU
2012)
3.3.1.1. Naslovna stranica
Na naslovnoj stranici geodetskog snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade
obavezno se navode:
podaci o naručitelju – ime, prezime i adresa odnosno naziv i prebivalište
podnositelja zahtjeva,
Simon Rončević Diplomski rad
17
podaci o ovlaštenom inženjeru geodezije – ime i prezime ovlaštenog inženjera
geodezije, podatke o organizacijskom obliku u kojem ovlašteni inženjer radi (ured
ovlaštenog inženjera geodezije, zajednički geodetski ured, pravna osoba
registrirana za obavljanje stručnih geodetskih poslova), oznaku prema upisniku
obavljanja stručnih geodetskih poslova (djelatnosti), podatke o stručnim
suradnicima i suradnicima ovlaštenog inženjera geodezije koji su sudjelovali u
izradi geodetske snimke,
podaci o nezakonito izgrađenoj zgradi – matični broj i ime katastarske općine i
brojeve katastarskih čestica na kojima je izgrađena nezakonita zgrada, ime naselja
ulice/trga u kojem se zgrada nalazi i kućni broj ako je određen,
svrha izrade – ishođenje rješenja o izvedenom stanju nezakonito izgrađene zgrade
mjesto i datum izrade (DGU 2012).
3.3.1.2. Tehničko izvješće
U tehničkomse izvješću navodi matični broj i ime katastarske općine u kojoj je nezakonita
zgrada izgrađena, broj jedne ili više katastarskih čestica na kojima je nezakonita zgrada
izgrađena, podatke o metodama mjerenja, geodetskoj i programskoj opremi korištenoj za
mjerenje, obradu podataka i izradu geodetskog snimka izvedenog stanja nezakonito
izgrađene zgrade. (DGU, 2012)
3.3.1.3. Geodetski snimak
Geodetski snimak izrađuje se u mjerilu 1:1000 (a po potrebi u krupnijem mjerilu npr.:
1:500) i prikazuje nezakonito izgrađenu zgradu i građevinu za koju će se pokrenuti
postupak za donošenje rješenja o izvedenom stanju, te okolne izgrađene objekte zemljine
površine u obimu koji je nužan za identifikaciju katastarskih čestica na kojima je izgrađena
nezakonita zgrada (preklop/uklop), a prema stručnoj procjeni ovlaštenog inženjera
geodezije. Na geodetskom snimku vanjski rub nezakonito izgrađene zgrade prikazuje se
neprekinutom zatvorenom linijom crvene boje debljine 0,3 mm (DGU 2012).
Zgrade, terase uz zgradu, stepenice uz zgradu i istake na zgradama na geodetskom snimku
prikazuje se sukladno Pravilniku o kartografskim znakovima (NN 104/11). U slučajevima
kada će, nakon ishođenja rješenja o izvedenom stanju, biti potrebno izraditi geodetski
elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim
Simon Rončević Diplomski rad
18
građevinama prikaz zgrada na katastarskom planu činit će vertikalna projekcija svih
zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova zgrade, osim balkona,
uključivši i terase u prizemlju zgrade kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže (DGU
2012).
Na vidljivom mjestu na geodetskom snimku iskazuju se podaci o imenu katastarske općine
i katastarskoj/im čestici/ama na kojima je izgrađena nezakonita zgrada.
Podaci o katastarskoj/im čestici/ama na kojima je izgrađena nezakonita zgrada određuju na
temelju preklopa ili uklopakatastarskog plana sa geodetskim snimkom.
Preklop ili uklop katastarskog plana sa geodetskim snimkom nije sastavni dio geodetskog
snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade već predstavlja radni materijal
(DGU 2012).
Uklapanja katastarskog plana u geodetski snimak obavlja se na temelju terenskih mjerenja
točaka koje se mogu smatrati identičnim na katastarskom planu i terenu. Na temelju
terenskih mjerenja i utvrđivanja identičnih točaka i linija potrebno je izvršiti prilagodbu
katastarskog plana (transformacija katastarskog plana) da bi se izradio odgovarajući uklop
katastarskog plana u geodetski snimak. Na temelju uklopljenog katastarskog plana
potrebno je definirati katastarske čestice na kojima je izgrađena nezakonito izgrađena
zgrada (DGU 2012).
Na područjima na kojima stanje katastarskog plana odgovara stanju na terenu (utvrđeno
mjerenjem identičnih točaka) prilagodbu katastarskog plana nije potrebno obavljati već se
katastarski plan na tom dijelu preklapa sa geodetskim snimkom. Iz podataka preklopa
katastarskog plana sa geodetskim snimkom potrebno je odrediti katastarske čestice na
kojima je izgrađena nezakonito izgrađena zgrada (DGU 2012).
Katastarske čestice za koje se na temelju preklopa i uklopa utvrdi da je na njima izgrađena
nezakonito izgrađena zgrada navode se u geodetskom snimku i bit će predmetom izrade
geodetskog elaborate za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili
drugim građevinama u slučajevima kada elaborate bude potrebno izraditi (DGU 2012).
Simon Rončević Diplomski rad
19
3.3.1.4. Geodetski snimak preklopljen na DOF5/2011
Geodetski snimak preklopljen na DOF5/2011 izrađuje se u mjerilu 1:2000 i prikazuje
nezakonito izgrađenu zgradu, okolne izgrađene objekte zemljine površine u nužnom obimu
preklopljene na DOF5/2011. U svrhu utvrđivanja činjenica je li nezakonito izgrađena
zgrada nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 na geodetskom snimku preklopljenom na
DOF5/2011 vanjski rub nezakonito izgrađene zgrade prikazuje se neprekinutom
zatvorenom linijom crvene boje debljine 0,3–0,4 mm. Na geodetskom snimku
preklopljenom na DOF5/2011 zgrade se prikazuju bez ispune kako bi se osigurala
vidljivost zgrada na digitalnoj ortofoto karti (DGU 2012).
Državna geodetska uprava omogućila je ovlaštenim inženjerima geodezije dohvat podataka
DOF5/2011 putem preglednika geoportala DGU upotrebom WMS servisa
(www.geoportal.dgu.hr).
Državna geodetska uprava omogućila je građanima, područnim uredima za katastar,
Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba i upravnim tijelima koji
donose rješenja o izvedenom stanju uvid u podatke DOF5/2011 putem preglednika
geoportala DGU (www.geoportal.dgu.hr).
3.3.2. Metode mjerenja
Pod snimanjem detalja podrazumijeva se prikupljanje terenskih podataka za točke kojima
je detalj definiran u cilju izrade plana ili karte snimljenog detalja. U ovom slučaju izrađuje
se snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade. Ovi podaci trebaju na snimci
definirati položaj detaljnih točaka odnosno detalja koji je predmet izmjere. Koje će se
metode mjerenja koristiti za izradu geodetskog snimka nezakonito izgrađene zgrade ovisi o
konfiguraciji terena, dostupnosti i vidljivosti stalnih točaka geodetske osnove kao i o
slobodnom horizontu iznad detalja kojeg se treba snimiti. Prije samog izlaska na teren radi
se priprema za teren, prikupljaju se podaci o poligonskim, trigonometrijskim ili drugim
točkama geodetske osnove na području snimanja pomoću kojih će se mjerenja povezati na
referentni sustav.
Uobičajeno je da se terenska ekipa sastoji od dva člana. Ovlaštenog inženjera geodezije
koji vodi skicu i odlučuje koji će se detalj snimiti te od figuranta koji mu pomaže.
Suvremene metode koje se danas koriste za opažanje detalja u svrhu izrade geodetskog
Simon Rončević Diplomski rad
20
snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgade su polarna (tahimetrija) i
GNSS/CROPOS metoda.
3.3.2.1. Polarna metoda
Polarna metoda pripada takozvanim klasičnim metodama snimanja terena. Tom se
metodom mjere relativne polarne koordinate pojedinih točaka detalja s obzirom na neke
točke (poligonske ili GPS) i neke početne smjerove s tih točaka (poligonske stranice).
Tako će prostorne polarne koordinate detaljne točke 1 (slika 1) s obzirom na točku T1 i
smjer od nje prema točki T2 biti horizontalni kut α, vertikalni kut φ i kosa duljina d.
Duljina d mjeri se kod polarnog snimanja detalja indirektno, pomoću elektronskog
daljinomjera (totalna stanica). Budući da se za njenu redukciju na horizont mjeri ujedno i
vertikalni kut φ, polarnom metodom se dobiva ujedno i horizontalni i vertikalni snimak
terena. Kako se detalj ovom metodom snima mjerenjem horizontalnih i vertikalnih kutova
te elektronskim mjerenjem dužina, tahimetrija se primjenjuje prvenstveno u izmjeri na
neravnom, brežuljkastom i brdovitom terenu. Naročito se polarnom metodom vrši izmjera
poljoprivrednog zemljišta, na izvangrađevnim površinama uopće, te na izmjeri za tehničke
potrebe, pri projektiranju i građenju cesta i željeznica, pri izgradnji hidrocentrala, itd.
(Džapo 2008).
Polarne koordinate točke 1 s obzirom na točku T1 i smjer prema točki T2 biti će:
α. . . horizontalni kut
φ. . . vertikalni kut
d. . . kosa duljina
Simon Rončević Diplomski rad
21
Slika 2: Princip polarne metode
Iz ovih izmjerenih veličina možemo dobiti horizontalnu duljina d’ i visinsku razliku Δh
između točaka T1 i 1:
d’= dsin φ
Δh = dcos Z + i – r ili
Δh = d’ctg Z + i – r
gdje su:
i. . . visina instrumenta
r. . . visina signala
Dakle, polarnom metodom snimanja detaljnih točaka istovremeno dobivamo horizontalni i
vertikalni prikaz terena, a sve tri veličine (α, φ, r) mjerimo totalnom stanicom i prizmom
(Džapo, 2008).
3.3.2.2. CROPOS2
Sustav GNSS3 je unio u osnovne geodetske djelatnosti velike promjene i niz novosti. Pod
pojmom referentni GNSS sustavi podrazumijevaju se: GPS – američki sustav (Global
Positioning System), GLONASS – ruski sustav (GLObal NAvigation Satellite System) te
europski sustav GALILEO koji je u fazi uspostave. Osnovne težnje u geodetskoj znanosti i
praksi oduvijek su što veća točnost i pouzdanost podataka uz minimalne materijalne
2CROatianPOsitioningSystem 3Global NavigationSatelitteSystem
Simon Rončević Diplomski rad
22
izdatke. To je moguće ostvariti uz concept umreženih referentnih GNSS stanica (DGU
2008a). Pomoću umreženih referentnih stanica moguća su kontinuirana GNSS mjerenja
(CORS – Continuosly Operating Reference Station) i prijenos podataka mjerenja u
kontrolni centar te mogućnost daljinskog upravljanja referentnim stanicama iz kontrolnog
centra. Na temelju podataka mjerenja računaju se korekcijski parametri za mjerenja
različitih razina točnosti u realnom vremenu te izvorni podaci mjerenja za post-processing
obradu kod najviših zahtjeva točnosti (DGU 2008b).
CROPOS (Hrvatski pozicijski sustav) je državna mreža referentnih GNSS stanica
Republike Hrvatske koja omogućava određivanje položaja u realnom vremenu s točnošću
od 2 cm u horizontalnom te 4 cm u vertikalnom smislu na čitavom području države
(Marjanović, 2010). U punoj je funkciji od 08.12.2008. CROPOS sustav čini 30
referentnih GNSS stanica na međusobnoj udaljenosti od 70 km raspoređenih tako da
prekrivaju cijelo područje Republike Hrvatske u svrhu prikupljanja podataka satelitskih
mjerenja i računanja korekcijskih parametara. Korekcijski parametri bit će dostupni
korisnicima na terenu putem mobilnog Interneta (GPRS/GSM). U svrhu povećanja
kvalitete i pouzdanosti podataka u pograničnim područjima država sredinom 2009. godine
uspostavljena je razmjena podataka pograničnih stanica sa Republikom Mađarskom,
Republikom Slovenijom i Crnom Gorom, tako da su u umreženo rješenje i računanje
korekcijskih parametara trenutno uključene 43 referentne GNSS stanice.
Cropos sustav pruža korisnicima tri usluge koje se međusobno razlikuju po metodi
rješenja, točnosti, načinu prijenosa podataka iformatu podataka (Marjanović, 2010).
DSP - diferencijalni servis pozicioniranja u realnom vremenu: točnost ovog servisa
je unutar 1 m, te je pogodan za primjenu ugeoinformacijskim sustavima, navigaciji,
upravljanju prometom, zaštiti okoliša, poljoprivredi i šumarstvu. Kod korištenja
DSP usluge za komunikaciju se koriste wirelessinternet (GPRS, UMTS) i NTRIP
protokol. Korekcijski parametri nalaze su u RTCM formatu.
VPPS - visoko precizni pozicijski servis određivanja u realnom vremenu: točnost
ovog servisa je centimetarska, te je pogodan za primjenu kod: izmjere, katastra,
inženjerske geodezije, izmjere državne granice, aerofotogrametriji, hidrografiji...
Kod korištenja DSP usluge za komunikaciju se koriste wirelessInternet (GPRS,
UMTS) i NTRIP protokol. Korekcijski parametri nalaze su u RTCM formatu. Na
Simon Rončević Diplomski rad
23
temelju podataka i približnog položaja korisnika sustav određuje virtualnu
referentnu stanicu u realnom vremenu koja se „nalazi“ na udaljenosti od nekoliko
metara od prijemnika korisnika na terenu. Za određivanje virtualne referentne
stanice i korekcijskih parametara koriste se podaci mjerenja umreženih referentnih
GNSS stanica CROPOS sustava koji poništavaju negativne vanjske utjecaje na
točnost određivanja položaja u realnom vremenu.
GPPS – geodetski precizni servis: točnost ovog servisa je veća od 1 cm, te je
pogodan za primjenu kod određivanja geodetske osnove, referentnih sustava,
znanstvenih i geodinamičkih istraživanja, visokopreciznih zadataka inženjerske
geodezije. Kod korištenja GPPS usluge obrada podataka mjerenja se vrši naknadno
(postprocessing), te zbog toga na terenu nije potrebno imati internetsku vezu.
Korekcijski parametri nalaze su u RINEX, VRS RINEX formatu.
Praćenje i kontrola rada sustava u nadležnosti je Odjela osnovnih geodetskih radova
Državne geodetske uprave i odvija se na lokaciji Središnjega ureda. Za kontinuirano
se praćenje koordinata referentnih stanica koristi Trimble GPS RTK softver.
Za kontrolu rada sustava uspostavljene su dvije kontrolne permanentne stanice koje
simuliraju rad korisnika na terenu (rover) i određuju svoj položaj u realnom vremenu
korištenjem korekcijskih podataka nekoliko stotina puta na dan (cca. 600 inicijalizacija).
Na temelju njihovih rezultata u svakome se trenutku može dobiti uvid u učinkovitost i
točnost rada sustava, a uvid u rad i rezultate kontrolnih stanica dostupni su
korisnicima web stranicom www.cropos.hr (Google 2014).
Prilikom primjene GNSS metode mjerenja potrebno je osigurati da antena za prijem
signala satelita ima slobodan horizont. Također, treba voditi računa da se ne mjeri u blizini
objekata koji mogu uzrokovati multipath, tj. višestruki prijam istog signala. Primjena
GNSS metode mjerenja otežana je u gradovima ili šumskim područjima. Za primjenu RTK
GNSS metode mjerenja u realnom vremenu potrebno je osigurati vezu s kontrolnim
centrom sustava CROPOS za prijam korekcijskih podatka, što, naravno, ovisi o
pokrivenosti područja države GSM signalom.
Simon Rončević Diplomski rad
24
Tijekom nekoliko godina primjene CROPOS sustava uočeno je da servis VPPS ima
nedostatak, a to je dostupnost mobilnog Interneta posebno u ruralnom području Hrvatske.
Naravno, CROPOS sustav ima više prednosti, a one su sljedeće:
nije potrebna vlastita baza tijekom primjene RTK metode mjerenja, čime se
smanjuje broj potrebnih GNSS uređaja,
skraćivanje terenskih mjerenja, jer nije potrebno tražiti referentne točke za
postavljanje baznog uređaja,
nema rizika od krađe ili oštećenja baznog uređaja,
nema ograničenja zbog dosega radiouređaja za prijenos korekcijskih parametara,
znatno kraće vrijeme potrebno za inicijalizaciju rovera,
homogenost mjerenja na području cijele države,
povećanje točnosti i pouzdanosti mjerenja.
3.3.3. Transformacija koordinata
Donošenjem odluke o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih
projekcija Republike Hrvatske (NN 110/2004) utvrđen je prijelaz na novi geodetski
referentni sustav Republike Hrvatske, te nastavno implementacija novih geodetskih datuma
HTRS96/TM i HVRS71. Prelaskom na novi referentni koordinatni sustav kartografske
projekcije postalo je nužno pružiti, ovisno o zahtjevima korisnika za točnošću podataka,
učinkovitu metodu međudatumske transformacije (Herent, M., Horvat, H., Kriste, I. 2013).
U tu svrhu razvijen je T7D 4 transformacijski model. On omogućuje transformaciju
koordinata peko jedinstvenog transformacijskog modela između naslijeđenog/starog
geodetskog datuma HDKS s temeljnim elipsoidom Bessel 1841 i novog geodetskog
datuma HTRS96 uokvirenog na elipsoidu HRG2009. U modelu se koriste jedinstveni
transformacijski parametri za teritorij cijele Hrvatske izračunati temeljem 5034 točaka uz
uporabu najnovijeg modela geoida HRG2009:
4T – transformacija, 7 – parametarska, D – distorzija
Simon Rončević Diplomski rad
25
Tablica 1: Transformacijski parametri CROPOS servisa
ETRS89 >> HDKS HDKS >> ETRS89
tX = -546.71439 m tX = +546.70776 m
tY = -162.42163 m tY = +162.37348 m
tZ = -469.53482 m tZ = +469.53683 m
rX = +5.90565445˝ rX = -5.90560751˝
rY = +2.07283736˝ rY = -2.07314165˝
rZ = -11. 51057649˝ rZ = +11. 51062442˝
dM = +4.45664759 ppm dM = +4.45886242 ppm
Jedinstveni transformacijski model čini 7 parametarska transformacija i pravilni raster
prediciranih vrijednosti distorzije određen na temelju identičnih točaka u oba sustava
metodom kolokacije po najmanjim kvadratima.
CROPOS sustav pruža CROPOS_VRS_HTRS96 on-line uslugu koja omogućuje korištenje
novog službenog visinskog datuma HVRS71 (primjenom novog modela geoida
HRG2009), te istovremeno korištenje nove službene projekcije HTRS96/TM bez potrebe
za naknadnim preračunavanjem koordinata.
Također, CROPOS sustav nudi i on-line uslugu CROPOS_VRS_HDKS. Ona omogućuje
korištenje novog službenog transformacijskog modela T7D direktno iz CROPOS mjerenja.
Korištenjem usluge dobivena mjerenja prikazana su na Besselovom elipsoidu i u Gauss-
Krüger projekciji pete odnosno šeste zone. Unutar te usluge omogućeno je i određivanje
nadmorskih visina u visinskom datumu Trst.
Simon
S
Putem
sustav
transfo
distorz
geoida
elipsoi
3.4. A
Arhite
zahtjev
površi
građev
Snima
zgrade
Rončević
Slika 3: Princ
m CROPOS_
vu (Bessel/G
ormacijom i
zije (DGU 2
a HRG2009
idnih visina
Arhitekton
ektonski sni
vne zgrade
ina veća od 4
vinska površ
ak izvedenog
e u koje prip
cip odašiljan
_VRS_HDK
Gauss-Krüge
z ETRS89 (
2014). Unuta
u starom v
h u nadmors
nski snimak
imak izvede
u koje pri
400 m2, zgra
šina veća od
g stanja nez
padaju: neza
nja korekcija
KS usluge k
er projekcij
(HTRS96) k
ar ove uslug
visinskom su
ske visine H
k i snimak
enog stanja
ipadaju: nez
ada za obav
1000 m2 i zg
zakonito izg
akonito izgra
a od CROPO
korisnički ro
a 5/6 zone
oristeći 7 pa
ge odaslane
ustavu Trst
H u visinskom
izvedenog
a nezakonito
zakonito izg
ljanje isklju
grada javne
građene zgr
ađena zgrada
OS sustava do
over određu
e) koje su
arametara tra
su i undulac
čime je om
m datumu Tr
g stanja
o izgrađene
građena zgr
čivo poljopr
namjene bez
rade izrađuje
a čija građev
o korisničko
uje koordin
dobivene
ansformacije
cije geoida n
mogućeno pr
rst (slika 3).
e zgrade iz
rada čija je
rivredne djel
z obzira na p
e se za ma
vinska povr
Diplomski ra
2
og rovera
ate u HDK
on-line T7
e i grid mod
novog mode
reračunavan
zrađuje se z
e građevinsk
latnosti čija
površinu.
anje zahtjevn
šina nije već
ad
26
KS
7D
del
ela
nje
za
ka
je
ne
ća
Simon Rončević Diplomski rad
27
od 400 m2 i zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska
površina nije veća od 1000 m2.
Iskaz površina i obračunske veličine zgrade i iskaz podataka za obračun naknade za
zadržavanje zgrade u prostoru izrađuje se za jednostavne zgrade. Za javne zgrade potrebna
je izjava ovlaštenog arhitekta da nezakonito izgrađena zgrada javne namjene ispunjava
bitni zahtjev sigurnosti u korištenju i bitni zahtjev zaštite od požara.
Arhitektonskim snimkom i snimkom izvedenog stanja prikazuje se stvarno stanje zgrade u
skladu sa stupnjem završenosti i neovisno o funkcionalnim i inženjerskim nedostacima, te
snosi odgovornost za usklađenost zahtijevanih podataka s izvedenim stanjem zgrade.
Za estetske, funkcionalne i tehničke nedostatke zgrade za koju je izradio snimku izvedenog
stanja arhitekt ne odgovara, kao ni za bilo kakve štete koje bi mogle nastati korištenjem
zgrade ze koju je izradio arhitektonsku snimku izvedenog stanja. Ovlašteni arhitekt može
ukazati na funkcionalne i inženjerske nedostatke te predložiti metode njihovog
ispravljanja po završetku postupka ozakonjenja zgrade, u procesu rekonstrukcije legalne
zgade.
Prije ugovaranja izrade arhitektonskog snimka potrebno je utvrditi da li nezakonito
izgrađena zgrada zadovoljava osnovne uvjete ozakonjenja propisane zakonom te ocijeniti
mogućnost ozakonjenja zgrade. Kako bi se mogla definirati širina usluge i provjera
mogućnosti i uvjeta ozakonjenja ovlašteni bi arhitekt trebao provjeriti uvjete za
ozakonjenje zgrade, postojeće projektne dokumente i dokaze legalnosti u slučaju
rekonstrukcije postojeće zgrade, pregledati zgradu kao i utvrditi stupanj dovršenosti i
stvarnu namjenu zgrade. Izmjera na terenu obavlja se ručno ili pomoću mjernih uređaja
(lasersko skeniranje, snimanje polarnom metodom, fotogrametrijsko snimanje, i sl.).
Fotodokumentacija treba sadržavati najmanje četiri crno bijele ili fotografije u boje
prikazuju sva pročelja zgrade.
Svi grafički i tekstualni prilozi arhitektonske snimke prikazuju stvarno stanje zgrade u
skladu sa stupnjem gotovosti i neovisno o funkcionalnim i inženjerskim nedostacima
(Hrvatska komora arhitekata 2012). U slučaju da je dio postojeće zgrade rekonstruiran bez
akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu u svim se tekstualnim i
grafičkim prilozima prikazuju postojeći i rekonstruirani dio zgrade, ukoliko su ta dva dijela
zgrade konstruktivno i funkcionalno povezana.
Simon Rončević Diplomski rad
28
Svaki se arhitektonski snimak sastoji od općeg i tehničkog dijela. Opći dio arhitektonske
snimke sastoji se od:
naslovne stranice sa općim podacima,
sadržajem sa popisom svih tekstualnih i grafičkih priloga,
rješenja o registraciji i upis u sudski registar,
rješenja o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata.
Tehnički dio arhitektonskog snimka sadržava:
opći podaci (ime, prezime i adresa, odnosno naziv i sjedište podnositelja zahtjeva;
tvrtka/ured, ime i prezime ovlaštenog arhitekta),
lokacija zgrade (ulica i kućni broj (ako je određen), broj katastarske čestice i
općine; namjena zgrade),
arhitektonski opis zgrade (struktura i opis djela zgrade),
iskaz površina i obračunske veličine zgrade (površina zgrade: bruto razvijena
građevinska površina, bruto tlocrtna površina zgrade, neto korisna površina s
tabličnim prikazom površina svake etaže; broj etaža i visina zgrade; obračunske
veličine zgrade prema posebnom propisu),
nacrti (tlocrti, presjeci i pročelja) u mjerilu 1:100, a iznimno u drugom primjerenom
mjerilu,
fotodokumentacija (najmanje četiri fotografije u boji ili crno bijele boje koje
prikazuju uličnu i sve susjedne strane zgrade),
opis stupnja završenosti zgrade,
podaci o obračunu naknade za zadržavanje zgrade u prostoru,
izjava ovlaštenog arhitekta da nezakonito izgrađena zgrada javne namjene
ispunjava bitni zahtjev sigurnosti u korištenju,
Simon Rončević Diplomski rad
29
izjava ovlaštenog arhitekta da nezakonito izgrađena zgrada javne namjene
ispunjava bitni zahtjev zaštite od požara.
Osim strukture i opisa dijelova zgrade, treba i navesti da li se zgrada koristi ili se može
koristiti. Taj je podatak neovisan o ocjeni da li je građevina upotrebljiva već služi samo za
konstataciju stanja zgrade. Kako bi se bolje razumjelo neke dijelove arhitektonskog snimka
potrebno je razjasniti neke pojmove, pa je tako bruto razvijena građevinska površina
ukupna građevinska (bruto) površina zgrade, dok je bruto tlocrtna površina zgrade
vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova
zgrade osim balkona na građevnu česticu uključujući i terase u prizemlji zgrade kada su
iste konstruktivni dio podzemne etaže. Neto korisna površina obračunava se prema HRN
ISO 9836. Obračunske veličine zgrade prema posebnom propisu su podaci potrebni za
obračun komunalnog i vodnog doprinosa i obračunavaju se u skladu s odredbama
Pravilnika o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada, Pravilnika o
obračunu i naplati vodnog doprinosa, Uredbe o visini vodnog doprinosa i Pravilnika o
načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa.
Na situaciji su kotirani gabariti zgrade kao i udaljenost zgrade od svih međa ili drugih
građevina te su označene glavne visinske kote (glavne kote terena, pristupa/ ulaza i pada
prizemlja). Situacija se izrađuje na geodetskoj podlozi iz geodetskog elaborata za
evidentiranje podataka o zgradama, po potrebi na posebnoj geodetskoj podlozi. Na situaciji
se prikazuju granice građevinskog područja, zaštićenog obalnog pojasa ili drugu granicu
važnu za određivanje podataka za obračun naknade za zadržavanje zgrade u prostoru. Na
situaciji se označuje ulaz/mjesto priključenja na prometnu površinu, kao i tumač oznaka.
Na tlocrtima su kotirani konstruktivni elementi (nosivi zidovi,otvori u nosivim zidovima,
stupovi, konstruktivni rasponi, konstruktivni elementi krovišta ako je dostupno) i veličine
svih prostorija. Prostorije se opisuju po namjeni te se iskazuju njihove površine. Tlocrt
temelja se ne prikazuje. Tlocrt krovište se prikazuje samo ako je krovište dostupno i kada
ga je moguće snimiti. Presjeci sadrže glavne visinske podatke (visinske kote svih etaža,
međukatnih konstrukcija, vijenaca, sljemena, nadozida i sl.) u odnosu na relativnu kotu
prizemlja. Svi zidovi, stropne ploče i krovovi crtaju se kao konture bez unutarnje
konstruktivne strukture i slojeva. Pročelja se prikazuju pojednostavljeno sa svim bitnim
elementima.
Simon Rončević Diplomski rad
30
Ovim se dokumentom iskazuju stupanj završenosti i upotrebljivost zgrade. Stupanj
dovršenosti definira je li zgradau potpunosti završena ili ne. Ukoliko na zgradi postoje
građevinski ili drugi radovi (osim fasade) koji nisu završeni, zgrada se smatra
nezavršenom.
Izjava arhitekta da nezakonito izgrađena zgrada javne namjene ispunjava bitni zakon
sigurnosti u korištenju i bitni zahtjev zaštite od požara, daju se prema propisima koji su
važili u vrijeme kada je zgrada građena ili prema važećim propisima, ako se radi o
završenoj zgradi, odnosno njezinom dijelu, te prema Zakonu o prostornom uređenju i
gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12).
Svaki se snimak izvedenog stanja sastoji od općeg i tehničkog dijela. Opći dio snimka
izvedenog stanja sastoji se od:
naslovne stranice sa općim podacima,
sadržajem sa popisom svih tekstualnih i grafičkih priloga,
rješenja o registraciji i upis u sudski registar,
rješenja o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata.
Tehnički dio arhitektonskog snimka sadržava:
opći podaci (ime, prezime i adresa, odnosno naziv i sjedište podnositelja zahtjeva;
tvrtka/ured, ime i prezime ovlaštenog arhitekta),
lokacija zgrade (ulica i kućni broj (ako je određen), broj katastarske čestice i
općine; namjena zgrade),
iskaz površina i obračunske veličine zgrade (površina zgrade: bruto razvijena
građevinska površina, bruto tlocrtna površina zgrade, neto korisna površina s
tabličnim prikazom površina svake etaže; broj etaža i visina zgrade; obračunske
veličine zgrade prema posebnom propisu),
nacrti (tlocrti, presjeci i pročelja) u mjerilu 1:100, a iznimno u drugom primjerenom
mjerilu,
Simon Rončević Diplomski rad
31
fotodokumentacija (najmanje četiri fotografije u boji ili crno bijele boje koje
prikazuju uličnu i sve susjedne strane zgrade),
opis stupnja završenosti i upotrebljivosti zgrade,
podaci o obračunu naknade za zadržavanje zgrade u prostoru.
3.5. Naknade za ozakonjenje zgrade
Usvrhu ozakonjenja bezakonito izgrađene zgrade podnositelj zahtjeva za rješenje o
izvedenom stanju dužan je platiti određene naknade. To je naknada za zadržavanje
nezakonito izgrađene zgrade u prostoru te komunalni i vodni doprinos.
Naknada je novčani iznos koji prije donošenja rješenja o izvedenom stanju plaća
podnositelj zahtjeva. Ako se legalizira zgrada s više stambenih odnosno funkcionalnih
jedinica podnositelj zahtjeva plaća naknadu razmjernu svom dijelu građevine a ostali
vlasnici su obvezni platit naknadu za svoj dio legalizirane građevine. Ako zgrada ima i
legalnih dijelova tada vlasnici legalnog dijela zgrade nisu obveznici plaćanja naknade
(Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 2012a).
Naknada se utvrđuje rješenjem o naknadi. Donosi ga pravno tijelo općine odnosno grada
na čijem se području građevina nalazi, a koje je nadležno za poslove komunalnog
gospodarstva. Nakon što utvrdi da su ispunjeni svi uvjeti propisani za donošenje rješenja o
izvedenom stanju, upravni odjel koji provodi postupak legalizacije dostavit će mu potrebne
podatke za obračun iznosa naknade. Nakon plaćanja naknade u cijelosti ili prvog obroka, u
slučaju obročne otplate, stječu se uvjeti za izdavanje rješenja o izvedenom stanju.
Visina naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoruza građevinu,
odnosno za dio građevine koji se ozakonjuje, utvrđuje se ovisno o veličini, lokaciji,
namjeni zgrade te načinu plaćanja naknade.
Naknada se može platiti jednokratno i obročno. Prilikom podnošenja zahtjeva podnositelj
zahtjeva pismeno navodi koji način plaćanja odabire. Ako se podnositelj zahtjeva ne
izjasni pisano o načinu plaćanja naknade ili ako je utvrđeni iznos naknade 1500 kuna ili
manji, upravno tijelo izdaje rješenje s jednokratnim plaćanjem (Ministarstvo graditeljstva i
prostornog uređenja 2012a). Ukoliko podnositelj zahtjeva plaća naknadu jednokratno u
Simon Rončević Diplomski rad
32
roku od 30 dana odobrava me se popust od 25%. Iznos naknade s popustom ne može biti
manji od 500 kn po zgradi. Naknade veće od 1500 kn mobu se platiti obročno. Prilikom
odabira obročnog plaćanja odobrava se rok otplate od maksimalno 5 godina ili 60 mjeseci,
u mjesečnim obrocima, s time da iznos plaćanja prvog obroka ne može biti od 5% ukupnog
iznosa naknade, odnosne ne manji od 1000 kn. Visina mjesečnih obroka utvrđuje se na
način da se ukupan iznos naknade umanjen za prvi rok raspodjeljuje po mjesecima otplate
(najviše 59 mjeseci). Mjesečni obroci su jednakog iznosa i ne mogu biti manji od 300 kn.
Mjesečni obroci dospijevaju na naplatu 20-tog u mjesecu za tekući mjesec.
Dvadeset posto sredstava od naknade ide u proračun grada odnosno županije čiji je upravni
odjel donio rješenje o izvedenom stanju, a koriste se za rad tih upravnih tijela. Trideset
posto sredstava od naknade ide u proračun općine odnosno grada na čijem se području
nalazi nezakonito izgrađena zgrada. Ta se sredstva koriste namjenski za izradu prostornih
planova kojima će se izvršiti sanacija nakon legalizacije te za poboljšanje infrastrukture
opremljenosti. Preostalih pedeset posto sredstava od naknade ide u državni proračun
Republike Hrvatske, a koriste se namjenski za provedbu legalizacije, uklanjanje bespravne
gradnje, za uspostavu i održavanje sustava e-dozvolete za uspostavu i održavanje katastra
nekretnina.
Vodni doprinos inače plaća investitor na gradnju građevine, u ovom slučaju podnositelj
zahtjeva za rješenje o izvedenom stanju. Naplaćuju ga i obračunavaju Hrvatske vode.
Sredstvima vodnog doprinosa financira se vodno gospodarstvo, njima se osigurava
dostupnost i zaštita voda, izgradnja, upravljanje i održavanje vodnih sustava itd.
(Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 2012). Osnovna jedinica za plaćanje
vodnog doprinosa je prostorni metar (m3). U svrhu obračunavanja vodnog doprinosa,
područje Republike Hrvatske dijeli se na 3 zone: zonu A, zonu B i zonu C. Zonu A čini
grad Zagreb i zaštićeno obalno područje mora. Zonu C čine područja posebne državne
skrbi, dok u zonu B pripada ostalo područje Republike Hrvatske osim zone A i zone C.
Komunalni doprinos je prihod koji ide u proračun općine odnosno grada na području kojeg
se građevina nalazi. Predviđeno je da se sredstvima komunalnog doprinosa financira
gradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Odluku o komunalnom doprinosu
donosi općinsko vijeće odnosno gradska skupština, kojom se utvrđuju zone, način i rokovi
plaćanja itd. Rješenje o komunalnom doprinosu donosi upravno tijelo općine odnosno
grada nadležno za komunalno gospodarstvo, to isto koje donosi rješenje o naknadi za
Simon Rončević Diplomski rad
33
zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru. Često gradovi i općine odobravaju
olakšice za pojedine grupe investitora, bilo da se radi o proizvodnim pogonima ili
rješavanju stambenog pitanja prvi puta ili nekog drugog razloga.
3.6. Rješenje o izvedenom stanju
Rješenje o izvedenom stanju izdaje upravni odjel nadležan za izdavanje akata za gradnju
županije odnosno grada na području kojeg se nalazi građevina koja se legalizira, a kojem
se i predao zahtjev. Rješenje o izvedenom stanju se izdaje nakon što se utvrdi da su
zadovoljeni svi zakonski uvjeti. Ono se može izdati ako je utvrđeno da su zahtjevu
priloženi svi potrebni dokumenti te nakon što je utvrđeno očevidom na terenu da je
arhitektonska snimka, odnosno snimka izvedenog stanja u skladu s izvedenim stanjem
zgrade te da je plaćena naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru,
odnosno prvi obrok naknade u slučaju obročne otplate (Ministarstvo graditeljstva i
prostornog uređenja 2012a). Ako je za nezakonito izgrađenu zgradu u tijeku sudski
sporpokrenut prije podnošenja zahtjeva za rješenje o izvedenom stanju, a povod mu je
zaštita vlasništva ili drugog stvarnog prava u vezi sa zgradom ili zemljištem na kojem je
izgrađena, ne može se donijeti rješenje o izvedenom stanju. Ukoliko dobije informacije o
sporu, upravni odjel prekida postupak donošenja rješenja do okončanja sudskog spora.
Postupak se može nastaviti u slučaju da se stranka koja je tužitelj ne protivi donošenju
rješenja o izvedenom stanju, o čemu se pismeno izjašnjava. Rješenje se može donijeti za
jednu ili više zgrada na jednoj ili više čestica.
Rješenje o izvedenom stanju obvezno sadrži:
utvrđenje da se zgrada ozakonjuje, odnosno da se ozakonjuju radovi izvedeni u
svrhu promjene namjene, promjene broja funkcionalnih jedinica ili sl.,
popis i opis građevina koje nisu zgrade, a ozakonjuju se zajedno sa zgradom, ako
takvih ima,
ime katastarske općine i broj jedne ili više katastarskih čestica na kojima je zgrada
izgrađena,
podatak o stupnju dovršenosti zgrade, odnosno radova (završena zgrada ili
nezavršena zgrada),
Simon Rončević Diplomski rad
34
podatke o zgradi, odnosno radovima s obzirom na način smještaja na katastarskoj
čestici, odnosno česticama (slobodnostojeća, poluugrađena ili ugrađena) i njezinoj
zahtjevnosti (zahtjevna zgrada, manje zahtjevna zgrada, jednostavna zgrada ili
pomoćna zgrada), namjenu za koju se zgrada koristi, vanjsku veličinu zgrade
(visinu, dužinu i širinu), broj i vrstu etaža, broj i vrstu funkcionalnih jedinica i oblik
krova (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 2012a).
Rješenja o izvedenom stanju za zahtjevnu zgradu, osim utvrđenja i obveznih podataka,
nužno sadrži i:
oznaku geodetskog snimka, odnosno kopije katastarskog plana, te oznaku
arhitektonske snimke,
oznake izjava ovlaštenog arhitekta te ovlaštenih inženjera građevinarstva,
elektrotehnike i strojarstva da nezakonito izgrađena zgrada ispunjava bitni zahtjev
mehaničke otpornosti i stabilnosti, bitni zahtjev sigurnosti u korištenju i bitni
zahtjev zaštite od požara u slučajevima u kojima je to propisano ovim Zakonom,
ako se radi o dovršenoj zgradi, odnosno njezinom dijelu,
napomenu da ispitivanje ispunjavanja lokacijskih uvjeta, bitnih zahtjeva za
građevinu, osim bitnih zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti, sigurnosti u
korištenju i zaštite od požara, te drugih uvjeta i zahtjeva, nije prethodilo donošenju
rješenja (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 2012a).
Rješenja o izvedenom stanju za manje zahtjevnu zgradu, osim utvrđenja i obveznih
podataka, nužno sadrži i:
oznaku geodetskog snimka, odnosno kopije katastarskog plana,
snimke izvedenog stanja inapomenu da ispitivanje ispunjavanja lokacijskih uvjeta,
bitnih zahtjeva za građevinu te drugih uvjeta i zahtjeva nije prethodilo donošenju
rješenja (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 2012a).
Rješenja o izvedenom stanju za jednostavnu zgradu, osim utvrđenja i obveznih podataka,
nužno sadrži i:
oznaku geodetskog snimka, odnosno kopije katastarskog plana,
Simon Rončević Diplomski rad
35
napomenu da ispitivanje ispunjavanja lokacijskih uvjeta, bitnih zahtjeva za
građevinu te drugih uvjeta i zahtjeva nije prethodilo donošenju rješenja
(Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 2012a).
Rješenja o izvedenom stanju za pomoćnu zgradu, osim utvrđenja i obveznih podataka,
nužno sadrži i napomenu da ispitivanje ispunjavanja lokacijskih uvjeta, bitnih zahtjeva za
građevinu te drugih uvjeta i zahtjeva nije prethodilo donošenju rješenja.
3.7. Zgrade izgrađene prije 1968. godine
15. veljače 1968. je u području građenja i prostornog uređenja poznat kao datum presjeka
za Opću legalizaciju, odnosno sve što je na teritoriju RH izgrađeno do toga datuma smatra
se da je izgrađeno u skladu sa odgovarajućom dozvolom bez obzira ima li građevina
odgovarajući akt o gradnji li ne. Iako su Zračne snimke iz toga vremena osnova za
legalizaciju, snimke nekih područja ili objekata danas nisu dostupni ili građevina nije
vidljiva na toj snimci, te jestarost nerijetko potrebno dodatno dokazivati na druge načine.
Postoje dva osnovna dokumenta odnosno načina koja dokazuju izgrađenost prije 15.veljače
1968. godine. Prvi je način da se ishodi uvjerenje da je građevina evidentirana prije
15.02.1968, a navedeno uvjerenje izdaje katastar ili Središnji ured Državne geodetske
uprave na temelju podataka iz zračnih snimki, katastarskog plana i sl. U slučaju da
navedene institucije zbog nekog razloga nemaju snimku ili evidenciju nad objektom tada je
potrebno ishoditi uvjerenje o vremenu građenja građevine koje izdaje nadležni odjel za
gradnju. Za dobivanje navedenog uvjerenja potrebno je priložiti odgovarajuće dokaze koji
mogu biti: nalaz građevinskog vještaka, fotografije, izjave svjedoka, mogući računi iz tog
vremena o kupnji materijala, spajanja na infrastrukturu itd. Sastavni dio navedenog
uvjerenja je snimka postojećeg stanja građevine ipreslika katastarskog plana s ucrtanom
građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja, što je između ostalog potrebno
priložiti samom pismenom zahtjevu prilikom traženja uvjerenja (Arhitektonski ured Dizajn
Et Cetera 2014).
Simon Rončević Diplomski rad
36
4. AGENCIJA ZA OZAKONJENJE NEZAKONITO IZGRAĐENIH
ZGRADA
Važeći Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Hrvatski Sabor 2012)
stupio je na snagu 4. kolovoza 2012. godine. Osnovna svrha toga Zakona je ozakonjenje
što većeg broja nezakonito izgrađenih zgrada.
Zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju, a kojim rješenjem se nezakonito
izgrađena zgrada ozakonjuje, podnosi se najkasnije do 30. lipnja 2013. godine. Nakon
isteka tog roka utvrđeno je da je na cjelokupnom području Republike Hrvatske zaprimljeno
ukupno 822.487 zahtjeva za izdavanjem spomenutog rješenja. Takav izuzetno velik broj
zaprimljenih zahtjeva prouzročio je nemogućnost da nadležna upravna tijela zahtjeve riješe
u razumnom roku. Naime, ukupan broj riješenih zahtjeva svih nadležnih upravnih tijela od
primjene predmetnog Zakona do studenog 2013. je 50.927 što predstavlja tek 6% od
ukupno zaprimljenih zahtjeva, a što implicira da bi se zahtjevi rješavali idućih 16 godina.
Stoga se, u svrhu što učinkovitijeg i bržeg procesa rješavanja zaprimljenih zahtjeva za
izdavanje rješenja o izvedenom stanju, a time i ostvarivanja osnovne svrhe Zakona o
postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, tj. ozakonjenja što većeg broja nezakonito
izgrađenih zgrada uređuje osnivanje Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada
koja će donositi rješenja o izvedenom stanju u određenim slučajevima.
Osnivanjem ove Agencije očekuje se znatno povećanje donesenih rješenja, a time i prihoda
u državni proračun Republike Hrvatske s osnova naknade za zadržavanje nezakonito
izgrađenih zgrada u prostoru. Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada
osniva se kao pravna osoba s javnim ovlastima, za čije su osnivanje inicijalna sredstva
osigurana u proračunu Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja. Rad Agencije za
ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada financira se sa dvadeset posto sredstava naknade
koje su prihod državnog proračuna Republike Hrvatske u slučajevima u kojima rješenje o
izvedenom stanju donosi Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, a koja se
sredstva koriste namjenski za rad Agencije.
Imajući u vidu činjenicu da je redovno poslovanje upravnih tijela nadležnih za izdavanje
rješenja o izvedenom stanju zbog iznimno velikog broja zaprimljenih zahtjeva, nedostatnih
kapaciteta i drugih poslova koje obavljaju, preopterećeno te da spomenuti zahtjevi neće biti
Simon Rončević Diplomski rad
37
riješeni u razumnom roku, izmjenjuje se i dopunjuje zakon o postupanju s nezakonito
izgrađenim zgradama (NN 86/12). Na taj način će se rasteretit redovno poslovanje
nadležnih upravnih tijela, ubrzati proces ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada,
uređenja stanja u prostoru Republike Hrvatske i uključivanje spomenutih zgrada u pravni
promet, te ukloniti negativni utjecaji na gospodarstvo koji uzrokuju nezakonito izgrađene
zgrade u prostoru. Očekuje se znatan priliv financijskih sredstava u državni proračun
Republike Hrvatske na osnovu plaćanja naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih
zgrada u prostoru. (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 2013).
Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada donosi rješenje o izvedenom stanju
u predmetima u kojima nadležno upravno tijelo zbog velikog broja zaprimljenih zahtjeva
ne može u razumnom roku riješiti sve predmete i to:
ako je na dan 31. prosinca 2013. godine postotak riješenih predmeta u nadležnom
upravnom tijelu manji od 20% od ukupno zaprimljenih zahtjeva, Agencija rješava
onoliko predmeta koliko je potrebno da zbroj broja predmeta koje rješava i broja
predmeta koje je do tog datuma riješilo nadležno upravno tijelo iznosi 20% od
ukupno zaprimljenih zahtjeva,
ako je na dan 30. lipnja 2014. godine postotak riješenih predmeta u nadležnom
upravnom tijelu manji od 35% od ukupno zaprimljenih zahtjeva, Agencija rješava
onoliko predmeta koliko je potrebno da zbroj broja predmeta koje rješava i broja
predmeta koje je do tog datuma riješilo nadležno upravno tijelo iznosi 35% od
ukupno zaprimljenih zahtjeva,
ako je na dan 31. prosinca 2014. godine postotak riješenih predmeta u nadležnom
upravnom tijelu manji od 50% od ukupno zaprimljenih zahtjeva, Agencija rješava
onoliko predmeta koliko je potrebno da zbroj broja predmeta koje rješava i broja
predmeta koje je do tog datuma riješilo nadležno upravno tijelo iznosi 50% od
ukupno zaprimljenih zahtjeva,
ako je na dan 30. lipnja 2015. godine postotak riješenih predmeta u nadležnom
upravnom tijelu manji od 65% od ukupno zaprimljenih zahtjeva, Agencija rješava
onoliko predmeta koliko je potrebno da zbroj broja predmeta koje rješava i broja
predmeta koje je do tog datuma riješilo nadležno upravno tijelo iznosi 65% od
ukupno zaprimljenih zahtjeva,
Simon Rončević Diplomski rad
38
na dan 31. prosinca 2015. godine Agencija rješava 25% predmeta od ukupno
preostalih neriješenih predmeta u pojedinom nadležnom upravnom tijelu. (Hrvatski
Sabor 2013).
Agencija obavlja poslove s javnim ovlastim:
provodi postupak i donosi rješenja o izvedenom stanju u slučajevima propisanim
Zakonom,
priprema rješenja o visini naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u
prostoru za predmete u pojedinim slučajevima, te ih dostavlja jedinici lokalne
samouprave na čijem se području nalazi zgrada,
prati stanje rješavanja zahtjeva za ozakonjenje zgrada u gradovima i županijama,
predlaže Ministarstvu, županijama i gradovima mjere u svrhu poboljšanja
učinkovitosti rješavanja zahtjeva za ozakonjenje zgrada,
evidentira ozakonjene zgrade u informacijskom sustavu prostornog uređenja,
prati naplatu naknada za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru po
izdanim rješenjima.
Dvadeset posto sredstava naknade prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske kada
rješenje o izvedenom stanju donosi Agencija, a koriste se namjenski za njezin rad.
Agencija prestaje s radom završetkom ozakonjenja zgrada. (Hrvatski Sabor 2013)
Simon Rončević Diplomski rad
39
5. PRIMJER IZRADE GEODETSKOG SNIMKA IZVEDENOG
STANJA NA PODRUČJU OPATIJE
Dana 25. rujna 2013. na zahtjev stranke Tatiana Šverko, Lovran, Šetalište maršala Tita 80
izvršen je geodetski snimak nezakonito izgrađenih objekata na k.č. 1044/1 i grč. 422/2 u
k.o. Volosko, Pavlovac 7, a u svrhu ishodovanja Rješenja o izvedenom stanju u postupku
ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade.
Dolaskom na navedeno mjesto i obilaskom terena, nije pronađena ni jedna točka geodetske
osnove u blizini. Postavljene su dvije privremene pomoćne točke, te su stabilizirane
bolcnama koje će poslužiti kao osnova za opažanje u lokalnom sustavu. Koordinate točaka
određene su GNSS prijamnikom SOUTH S82T s pripadajućom opremom, RTK metodom
u tri ponavljanja s novim inicijalizacijama i povezivanjem na CROPOS sustav. Korišten je
VPPS (visoko precizni servis pozicioniranja) koji garantira točnost određivanja
poligonskih točaka od ± 2 cm položajno i ± 4 cm po visini. Izmjera detalja obavljena je
polarnom metodom, totalnom stanicom Stonex R2-2 PLUS 500 i pripadajućim priborom,
uz kontrolna odmjeranja mjernom vrpcom. Sva računanja obavljena su u koordinatnom
sustavu HTRS96/TM.
Nakon izvršenog terenskog mjerenja te izrade situacije izvršen je uklop katastarskog plana
u izmjerenu situaciju na temelju identičnih točaka i identičnih linija.
Za prijenos, računanje i obradu podataka korišteni su programi TECS, TopOO i ZwCAD
Professional 2011, OpenOffice, SurvCE, T7D, Quantum GIS desktop (1.8.0).
Na geodetskom snimku vanjski rub nezakonito izgrađene zgrade prikazan je neprekinutom
zatvorenom linijom crvene boje debljine 0,3 mm. Stepenice na ulazu u građevinu su
također dio nezakonito izgrađene zgrade jer su njezin konstruktivni dio, te su i one
omeđene crvenom linijom (slika 4).
Na geodetskom snimku preklopljenom na DOF5/2011 vanjski rub nezakonito izgrađene
zgrade prikazan je neprekinutom zatvorenom linijom crvene boje debljine 0,3 mm kao što
je vidljivo na slici 5. Također, da bi se osigurala bolja vidljivost zgrade, ista je na digitalnoj
ortofoto karti prikazana bez ispune.
Simon Rončević Diplomski rad
40
Slika 4: Geodetski snimak izvedenog stanja (vidi prilog na str. 51)
Slika 5: Geodetski snimak izvedenog stanja preklopljen sa DOF5 (prilog str. 52)
Simon Rončević Diplomski rad
41
6. ANALIZA O LEGALIZIRANIM OBJEKTIMA NA PODRUČJU
OPATIJE
Na području koje pokriva Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša – ispostava u
Opatiji predano je ukupno 5840 zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju. U
usporedbi s ostalim jedinicama lokalne samouprave dolazi se do zaključka da je ta brojka
relativno velika u odnosu na broj stanovništva koji živi na tom području. Prema službenim
podacima kojima raspolaže Primorsko-goranska županija, općine Mošćenička Draga,
Lovran i Matulji te grad Opatija ukupno imaju 28891 stanovnika. Ako se usporedi broj
stanovnika sa predanim zahtjevima za legalizaciju, dolazi se do relativne računice da je
svaka peta osoba predala zahtjev za legalizaciju, odnosno da ima nelegalni objekt u svom
vlasništvu. Uzimajući u obzir da ne postoji popis svih nezakonito izgrađenih građevina,
nezna se jesu li svi oni koji su imali obvezu i predali zahtjev za legalizaciju i dali je ta
brojka konačna.
Do 26.05.2014, u Opatijskoj ispostavi Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša
PGŽ riješeno je ukupno 1705 predmeta, što bi iznosilo 29,20% ukupnih predmeta. Od
1705 riješenih predmeta, rješenje o izvedenom stanju doneseno je za 1346 predmeta,
odnosno 79%. 51 predmet je odbijen, 20 ih je odbačeno, a obustavljeno ih je 288. Slika 6
grafički prikazuje broj riješenih predmeta do 26.05.2014. godine.
Slika 6: Struktura do sada riješenih predmeta
Rješenje o izvedenom stanju
Odbijeno
Odbačeno
Obustavljeno
Simon Rončević Diplomski rad
42
7. KRITIČKI OSVRT
Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koji je stupio na snagu 04.
kolovoza 2012. godine dodatno pojednostavljuje legalizaciju nezakonito izgrađenih zgrada
za čije je legaliziranje do tada vrijedio zakon istog naziva iz 2011. godine. Ideja je bila da
se, po preporukama EU, smanji broj nezakonito izgrađenih objekata čiji točni broj nije
poznat, što je dodatna potvrda o velikom problemu prostora u Hrvatskoj.
Ovim se zakonom dodatno olakšava proces legalizacije. Zahtjev za izdavanje rješenja o
izvedenom stanju nezakonito izgrađene zgrade ne mora predati vlasnik zgrade već to može
bilo tko kome je to u interesu. Tako se može dogoditi da se legalizira zgrada bez znanja
vlasnika. Legalizirati se mogu i one građevine koje se nalaze na međi parcela bez obzira na
vlasništvo, pa se tako može legalizirati i ona zgrada koja se nalazi na javnom području.
Teoretski se mogu legalizirati građevine u posebnim područjima kao što su vodno dobro,
arheološko nalazište, kulturno-povijesne cjeline upisane u Listu svjetske baštine ili
spomenik prirode i park-šuma.
Zakon stavlja u nepovoljan položaj one koji su gradili sukladno propisima jer su bili
ograničeni prostorno-planskim zahtjevima, borili su se sa sporom birokracijom, platili
visoke komunalne naknade i dali dio svojih parcela za javne namjene, dok kod legalizacije
objekata svega toga nema. Komunalni doprinos se plaća sa značajnim popustom, a
izgrađenost parcele obično prelazi dopušteni postotak. Nerijetko, vlasnici koji nisu ustupili
dijelove svojih parcela za javne namjene ograničavali se razvojne mogućnosti prostorne
jedinice.
Javnost nije upoznata da se izdavanjem rješenja o izvedenom stanju dokazuje samo
legalnost objekta, a ne i vlasništvo nad njim. Za dokazivanje vlasništva i upis objekta u
katastar nekretnina potrebno je investirati u neke druge geodetske elaborate.
Simon Rončević Diplomski rad
43
8. ZAKLJUČAK
U zadnjih desetak godine, više nego ikada prije, dolazi do izražaja kumulativni efekt više
desetljeća starog nedovoljno efikasnog suzbijanja nezakonite gradnje građevina i to
ponajviše zgrada. U društvenoj percepciji ovaj je efekt posebno pojačan afirmacijom
privatnog vlasništva kao temelja društveno-ekonomskih odnosa i razvojem ideje zaštite
okoliša i želje za stvaranjem kvalitetnijih uvjeta života u svakom pogledu. Zato je, uz
ostale razloge, donesen Zakon o gradnji, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
gradnji, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i na posljetku
Zakon o prostornom uređenju i gradnji. Ovim zakonima, uz ostalo, razvijani su provedbeni
instrumenti prostornog uređenja i graditeljstva – lokacijske i građevinske dozvole u smislu
pojednostavljenja i olakšanja postupaka njihova izdavanja za investitora, ali je njima
uveden i niz instrumenata čija je uloga suzbijanje nezakonite gradnje i „legalizacija“
nezakonito izgrađenih građevina (Bienenfeld 2011). Osim toga, djelovanje protiv
nezakonite gradnje posebnim zakonima prošireno je i na druga pravna područja. Primjerice
nezakonita gradnja je postala kazneno djelo i zabranjeno je priključivanje nezakonito
izgrađenih zgrada na komunalnu infrastrukturu.
Ove mjere ne uspijevaju zastaviti niti sanirati nezakonitu gradnju, odnosno svesti je na
prihvatljivu mjeru. Primjenom Zakona o prostornom uređenju i gradnji uočava se da
rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja ne uspijevaju ispuniti cilj zbog
kojeg su doneseni, a to je u dovoljnoj mjeri riješiti stanje u prostoru. Neodrživost stanja
izazvano nezakonitom gradnjom posebno je potencirano činjenicom da postoji veliki broj
nezakonitih zgrada za koje su donesena rješenja o uklanjanju, a čije je izvršenje evidentno
nemoguće te činjenicom da za nezakonite zgrade nisu plaćeni dužni doprinosi, a što je na
štetu svih građana koji su gradili u skladu s zakonom i zajednice u cjelini. Kraj takvog
stanja stvari, imajući u vidu razmjere, značaj i složenost problema nezakonite gradnje, bilo
je ocijenjeno da je u svrhu njezinog rješavanja nužno donošenje posebnog Zakona
(Bienenfeld 2011).
Analizirajući odredbe Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama za zaključiti
je da isti i nadalje ne omogućava ozakonjenje svih bespravno izgrađenih zgrada. No, isti
omogućava ozakonjenje većeg broja zgrada od onoga koji se je mogao ozakoniti do
njegova stupanja na snagu. Pri tome, ozakonjenje se omogućava uz uvažavanje zaštite
Simon Rončević Diplomski rad
44
prostora i drugih društvenih vrijednosti u značajnoj mjeri. Naime, iz tih je odredbi vidljivo
da predmetni Zakon prilikom „odabira“ zgrada koje se mogu ozakoniti i propisivanja
uvjeta i postupka njihova ozakonjenja vodi računa o činjenici da sve nezakonite zgrade,
obzirom na svoje značajke i lokaciju na kojoj su izgrađene nisu jednako štetne za prostor,
pravne interese građana i druge zaštićene vrijednosti.
Simon Rončević Diplomski rad
45
9. LITERATURA
Arhitektonski Studio (2013): Postupak legalizacije bespravne gradnje, [Internet],
raspoloživo na: http://www.legalizacije.biz/ [pristupljeno 12.05.2014.].
Arhitektonski ured Dizajn Et Cetera (2014): Kuća izgrađena prije 1968., [Internet],
raspoloživo na: http://www.legalizacijagradnje.com/kuca-izgradena-prije-1968/
[pristupljeno 23.05.2014.].
Bienenfeld, J. (2011): Prikaz Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama,
Šesnaesti forum poslovanja nekretninama, 144 – 157.
Državna geodetska uprava (2008a): CROPOS, O sustavu, [Internet],
raspoloživo na: http://www.cropos.hr/index.php?option=com_content&view
=section&layout=blog&id=1&Itemid=2&lang=hr [pristupljeno 23.05.2014.].
Državna geodetska uprava (2008b): CROPOS, Koncept umreženih referentnih stanica,
[Internet], raspoloživo na: http://www.cropos.hr/index.php?option=com_content
&view=article&id= 4&Itemid=10&lang=hr [pristupljeno 23.05.2014.].
Državna geodtska uprava (2012): Uputa ovlaštenim inženjerima geodezije za izradu,
sadržaj i izgled geodetskog snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade,
raspoloživo na: http://www.hkoig.hr/assets/dokumenti/vijesti/IzradaSadrzaj
GeodetskogSnimka.pdf [pristupljeno 12.05.2014.]
Državna geodetska uprava (2014): CROPOS servisi, Nova CROPOS on-line usluga za
HDKS i Trst, [Internet], raspoloživo na: http://www.dgu.hr/assets/uploads/
Dokumenti/Proizvodi%20i%20usluge/Cropos%20web%20shop/CROPOS/CROPO
S_VRS_HDKS.pdf [pristupljeno 22.05.2014.].
Džapo, M. (2008): Izmjera zemljišta, predavanja, Zagreb: Geodetski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu, ak. god. 2007/2008.
Google (2014): CROPOS – CroatianPositioningSystem , Kontrola rada sustava, [Internet],
raspoloživo na:http://www.infotrend.hr/clanak/2009/5/cropos---Croatian-
positioning-system,38,778.html [pristupljeno 22.05.2014.]
Simon Rončević Diplomski rad
46
Herent, M., Horvat, H., Kriste, I. (2013): Transformacija koordinata homogenih polja u
HDKS, Ekscentar, br. 16, str. 42-45.
Hrvatska komora arhitekata (2012): Naputak za pružanje usluga ovlaštenih arhitekata
prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/2012),
[Internet], raspoloživo na: http://www.arhitekti-hka.hr/hr/zakoni-propisi/naputci
/naputak-za-pruzanje-usluga [pristupljeno 23.05.2014.].
Hrvatski Sabor (2012): Odluka o proglašenju Zakona o postupanju s nezakonito
izgrađenim zgradama, Zagreb: Narodne novine d.d., 86(2)
Hrvatski Sabor (2013): Odluka o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, Zagreb: Narodne novine d.d.,
143(7)
Marjanović, M. (2010): CROPOS-hrvatski pozicijski sustav, Ekscentar, br. 12, str. 28–34.
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (2013): Prijedlog zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama s konačnim
prijedlogom zakona, Zagreb.
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (2012a): Vodič za legalizaciju bespravne
građevine [Internet], raspoloživo na: http://www.mgipu.hr/doc/Legalizacija/Vodic_
legalizacija.pdf [pristupljeno 12.05.2014.]
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (2012b): Nezakonito izgrađena zgrada, što
je to? [Internet], raspoloživo na: http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=12957
[pristupljeno 12.05.2014.].
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (2012c): Koje se zgrade/građevine ne
mogu ozakoniti ovim Zakonom? [Internet], raspoloživo na:http://www.mgipu.hr/
default.aspx?id=12959 [pristupljeno 12.05.2014.].
Primorsko-goranska županija (2013): Obrasci, [Internet], raspoloživo na:
http://www.graditeljstvo.pgz.hr/ [pristupljeno 03.02.2013.].
Simon Rončević Diplomski rad
47
10. PRILOG
Geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade u svrhu ishođenja rješenja
o izvedenom stanju.
GeoAS d.o.o. Geodezija i graditeljstvo
Šetalište maršala Tita 54, 51415 Lovran mob. 091 4559 307, 098 559 306 e-mail: [email protected]: http://www.geoas.com.hr/ IBAN HR3124020061100641980OIB 00842079042MB 2949687
Suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova (djelatnosti) Klasa: UP/I 930-03/13-02/03 URBROJ:541-06-01/5-13-3 Zagreb, 21.01.2013.god.
48
Oznaka: 13310, Lovran, 27.rujna2013.god.
GEODETSKI SNIMAK IZVEDENOG STANJA NEZAKONITO IZGRAĐENE ZGRADE u svrhu ishođenja rješenja o izvedenom stanju
Podnositelj zahtjeva: TatianaŠverko, Lovran, Šetalište maršala Tita 80 (OIB55637853428)
PODACI O NEZAKONITO IZGRAĐENOJ ZGRADI
Matični broj i ime katastarske općine: 320170 Volosko
Katastarska čestica: grč. 422/2 i 1044/1
Ime naselja, ulica/trg, kućni broj: Pavlovac 7
Stručni suradnici i suradnici ovlaštenog inženjera geodezije: Ana Surijan, dipl. ing. geod.
Odgovorna osoba za obavljanje stručnih geodetskih poslova: ovlašteni inženjer, Ana Surijan, dipl. ing. geod.
Odgovorna osoba za obavljanje stručnih geodetskih poslova: ovlašteni inženjer, Ana Surijan, dipl. ing. geod.
Direktor: Ana Surijan, dipl. ing. geod.
49
SADRŽAJ
1. Suglasnost DGU za obavljanje stručnih geodetskih poslova
2. Tehničko izvješće
3. Geodetski snimak
4. Geodetski snimak preklopljen na DOF5/2011
GeoAS d.o.o. Geodezija i graditeljstvo
Šetalište maršala Tita 54, 51415 Lovran mob. 091 4559 307, 098 559 306 e-mail: [email protected]: http://www.geoas.com.hr/ IBAN HR3124020061100641980OIB 00842079042MB 2949687
50
Oznaka: 13310, Lovran, 27.rujna2013.god.
Tehničko izvješće o izradi geodetskog snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade
Podnositelj zahtjeva: TatianaŠverko, Lovran, Šetalište maršala Tita 80 (OIB55637853428)
PODACI O NEZAKONITO IZGRAĐENOJ ZGRADI
Matični broj i ime katastarske općine: 320170 Volosko Katastarska čestica: grč. 422/2 i 1044/1 Ime naselja, ulica/trg, kućni broj: Pavlovac 7
OPIS METODA MJERENJA, NAČIN IDENTIFIKACIJE k.č. (preklop/uklop), GEODETSKA I PROGRAMSKA OPREMA
Mjerenje terena izvršeno je djelomično polarnom metodom totalnom mjernom stanicom Stonex R2-2 PLUS 500 s pripadajućim priborom i to s pomoćnih točaka 1P i 2P, a djelomično GSSS – RTK metodom. Koordinate pomoćnih točaka određene su GNSS – RTK metodom. Prilikom izmjere korišteni je CROPOS sustav – VPPS.
Korišten je GPS prijamnik SOUTH S82T s pripadajućom opremom. Pozicioniranje poligonskih točka izvršeno je Hrvatskim servisnim sustavom za pozicioniranje CROPOS-om s kojim je uspostavljena veza putem mobilnog operatera. Korišten je VPPS (visoko precizni servis pozicioniranja) koji garantira točnost određivanja poligonskih točaka od +/- 2 cm položajno i +/- 4 cm po visini.
Geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade izrađen je u službenoj ravninskoj kartografskoj projekciji HTRS96/TM.
Nakon izvršenog terenskog mjerenja te izrade situacije izvršen je uklop katastarskog plana u izmjerenu situaciju na temelju identičnih točaka i identičnih linija.
Geodetski snimak izvedenog stanja odnosi se na nezakonito izgrađenu zgradu, te se ne može koristiti za potrebe određivanja oblika i površine katastarske ili građevne čestice, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa ili drugih postupaka određenih drugih zakonima.
Za prijenos, računanje i obradu podataka korišteni su programi TECS, TopOO i ZwCAD Professional 2011, OpenOffice, SurvCE, T7D, Quantum GIS desktop (1.8.0).
Odgovorna osoba za obavljanje stručnih geodetskih poslova: ovlašteni inženjer, Ana Surijan, dipl. ing. geod.
53
Europass Životopis
Osobni podaci
Prezime(na) / Ime(na) Rončević Simon Adresa(e) Zagore 2, 51418 Brseč (Hrvatska)
Telefonski broj(evi) 051/290096 Broj mobilnog telefona
092/2199836
E-mail [email protected]
Državljanstvo Hrvatsko
Datum rođenja 12.08.1987.
Spol Muško
Radno iskustvo
Datumi Kolovoz 2013. Zanimanje ili radno mjesto Geodet
Glavni poslovi i odgovornosti Legalizacija (terenska izmjera) Ime i adresa poslodavca GeoAS d.o.o.
Šetalište maršala Tita 54, 51415 Lovran (Hrvatska) Vrsta djelatnosti ili sektor Geodetska djelatnost
Obrazovanje i osposobljavanje
Datumi listopad 2012. – srpanj 2014. Naziv dodijeljene kvalifikacije Magistar inženjer geodezije i geoinformatike
Glavni predmeti / stečene profesionalne vještine
Geodazija, primjenjena geodezija, geodetski račun, fotogrametrija
Ime i vrsta organizacije pružatelja obrazovanja i osposobljavanja
Geodetski fakultet Kačićeva 26, 10000 Zagreb (Hrvatska)
Razina prema nacionalnoj ili međunarodnoj klasifikaciji
Sveučilišni diplomski studij
Datumi rujan 2007. – rujan 2012. Naziv dodijeljene kvalifikacije Sveučilišni prvostupnik inženjer geodezije i geoinformatike
Glavni predmeti / stečene profesionalne vještine
Izmjera zemljišta, državna izmjera, katastar, baze podataka
Ime i vrsta organizacije pružatelja obrazovanja i osposobljavanja
Geodetski fakultet Kačićeva 26, 10000 Zagreb (Hrvatska)
Razina prema nacionalnoj ili međunarodnoj klasifikaciji
Preddiplomski sveučilišni studij
54
Datumi 1.09.2002.-01.07.2006. Naziv dodijeljene kvalifikacije Geodetski tehničar
Glavni predmeti / stečene profesionalne vještine
Geodazija, primjenjena geodezija, geodetski račun, fotogrametrija
Ime i vrsta organizacije pružatelja obrazovanja i osposobljavanja
Građevinska tehnička škola Podhumskih žrtava 4, 51000 Rijeka (Hrvatska)
Razina prema nacionalnoj ili međunarodnoj klasifikaciji
Srednja stručna sprema
Osobne vještine i kompetencije
Materinski jezik(ci) Hrvatski
Drugi jezik(ci) Samoprocjena Razumijevanje Govor Pisanje
Europska razina (*) Slušanje Čitanje Govorna interakcija
Govorna produkcija
Njemački B1 Samostalni korisnik B1 Samostalni
korisnik B1 Samostalni korisnik A2 Temeljni
korisnik A2 Temeljni korisnik
(*) Zajednički europski referentni okvir za jezike
Društvene vještine i kompetencije Marljiv, timski duh,
Organizacijske vještine i kompetencije Vještine organizacije i vođenja grupe stečene tokom školovanja
Tehničke vještine i kompetencije Vješto rukovanje gedetskim mjernim instrumentima i priborom
Računalne vještine i kompetencije Vrlo dobro poznavanje rada na računalu: MS Office paket, AutoCAD, GeoMedia Proffesional, TGOffice
Druge vještine i kompetencije
Vozačka dozvola B
Dodaci Diplome dostupne na zahtjev