DIPLOMATIJA

Zaeci diplomacije seu u rane poetke civilizacije.

Rije diplomatija najee se upotrebljava za oznaavanje voenja dravnih poslova na podruju vanjske politike putem slubenih odnosa s drugim dravama i meunarodnim organizacijama. U tom sklopu diplomacija se takoer dijeli na vie oblika i vrsta, te se tako govori o bilateralnoj i multilateralnoj, tradicionalnoj i parlamentarnoj, javnoj i tajnoj diplomaciji itd. odnosno o kombinaciji tih vrsta. Glavna zadaa diplomacije odnosno slube vanjskih poslova u cjelini je predstavljanje svoje drave u inozemstvu, te promicanje njezinih interesa i ciljeva.

1. DIPLOMATSKI ODNOSI1.1. POJAM DIPLOMATSKOG PRAVADIPLOMATSKIM PRAVOM nazivamo skup svih odredbi meunarodnog prava koje se odnose na prava i dunosti drava u vezi s diplomatskim odnosima, funkcijama i privilegijama i imunitetima diplomatskih predstavnitava i diplomatskog osoblja, kao i drugih lanova diplomatskog predstavnitva. Suvremeno diplomatsko pravo obuhvaa, kako stalna diplomatska predstavnitva i njihovo osoblje, tako i specijalne misije, ukljuujui i diplomatska predstavnitva kod odreenih meunarodnih organizacija.

Do stupanja na snagu Beke konvencije o diplomatskim odnosima od 1961. Godine diplomatsko pravo bilo je dio meunarodnog opeg obiajnog prava.

Bekim pravilnikom o rangu diplomatskih predstavnika (1815) prvi su se put ugovorno uredila pitanja diplomatskih predstavnika, njihovog razreda i ranga. 1.2. BEKA KONVENCIJA O DIPLOMATSKIM ODNOSIMA - Odrana je u Beu 1961. godine (bili nazoni predstavnici 81 drave i predstavnici pojedinih meunarodnih organizacija). Beka konvencija o diplomatskim odnosima je meunarodno ope obiajno pravo pretoila u ugovorni pisani oblik. Obavila je i odreenu legislaciju, izgraujui neke nove odredbe meunarodnog prava. Izmeu drava ugovornica Beke konvencije o diplomatskim odnosima primjenjivat e se odrebe Konvencije. Ako neko pitanje nije ureeno posebnim ugovorom ili Bekom konvencijom o diplomatskim odnosima, tada e se ono rjeavati prema pravilima meunarodnog opeg obiajnog prava. Ako drava primateljica nije ugovornica Beke konvencije, pitanje se rjeava pravilima meunarodnog opeg obiajnog prava. 1.3. IZVORI: Dakle, izvori pravila koja ureuju poloaj, prava i obveze, te odnose i druga relevantna pitanja izmeu meunarodnopravnih subjekata: - BILATERALNI SPORAZUMI (ponajprije se radi o bilateralnim sporazumima u kojima su ova pitanja glavni predmet, ali ova pitanja mogu biti i djelomino ureivana u sklopu drugih dvostranih ugovora); - MULTILATERALNI SPORAZUMI (ponajprije su to Beka konvencija o diplomatskim odnosima od 1961. godine, Beka konvencija o konzularnim odnosima od 1963. godine, Konvencija o specijalnim misijama od 1969. godine i drugi); - PARTIKULARNO OBIAJNO MEUNARODNO PRAVO (vrijedi izmeu drava odreenog podruja koje ga prakticiraju, primjerice izmeu drava Latinske Amerike); - OPE OBIAJNO MEUNARODNO PRAVO (i dalje vrijedi glede pitanja koja nisu ureena meunarodnim ugovornim, pisanim pravom odnosno vrijedi za meunarodnopravne subjekte koji takvim ugovorima nisu pristupili);Pored spomenutih meunarodnopravnih pravila bitna su i sljedea pravila:

- UZAJAMNOST (reciprocitet bilo u pozitivnom smislu, kao npr. u sluaju klauzule najpovlatenije nacije ili u negativnom smislu, kao npr. u sluaju retorzije), - UNUTARNJE PRAVO DRAVE PRIMATELJICE (u mjeri koje nije na tetu odredbama meunarodnog prava), - UNUTARNJE PRAVO DRAVE ILJATELJICE (u mjeri koje nije na tetu odredbama meunarodnog prava odnosno prava drave primateljice);

- OBIAJI (esto imaju i prioritetnu vanost); - KURTOAZIJA I PRAVILA ETIKETE (to su pravila uljudnosti koja se primjenjuju u normalnim odnosima izmeu meunarodnopravnih subjekata)2. DIPLOMATSKI ODNOSIPod diplomatskim odnosima podrazumijevaju se slubeni odnosi izmeu drava, poglavito odnosi koji ukljuuju meusobno uspostavljanje diplomatskih predstavnitava. Treba razlikovati uspostavu diplomatskih odnosa od uspostave diplomatskih predstavnitava, jer diplomatski odnosi mogu postojati iako nisu uspostavljena stalna diplomatska predstavnitva. Meutim, tek nakon uspostavljanja meusobnih stalnih diplomatskih predstavnitava moe se govoriti o stalnim diplomatskim odnosima. (kvazi-diplomatski stalni odnosi)2.1. USPOSTAVA DIPLOMATSKIH ODNOSA - Da bi dolo do uspostave diplomatskih odnosa izmeu odnosnih drava, one se prethodno trebaju uzajamno priznati. Odnosne drave moraju imati puni meunarodnopravni subjektivitet koji ukljuuje i aktivno i pasivno pravo poslanstva. Uspostavljanje diplomatskih odnosa izmeu drava, kao i uspostavljanje stalnih diplomatskih predstavnitava, obavlja se na temelju uzajamnog pristanka odnosnih drava. Drave su slobodne same odluivati o uspostavi i odravanju, a takoer i o prekidu i obnovi diplomatskih odnosa. 2.2. VRSTE ODNOSA IZMEU DRAVA - Podjela - savezniki odnosi, dobrosusjedski odnosi, srdani odnosi, prijateljski odnosi, dobri odnosi, korektni (normalni) odnosi, indiferentni odnosi, hladni odnosi, zategnuti odnosi, odnosi de facto, obustavljeni odnosi, prekinuti odnosi.2.3. PREKID DIPLOMATSKIH ODNOSA - Prekid diplomatskhi odnosa nastaje voljom jedne ili i jedne i druge odnosne drave. Do prekida diplomatskih odnosa dolazi uslijed ozbiljne poremeenosti njihovih meusobnih odnosa, a najee zbog izbijanja oruanog sukoba izmeu tih drava. Prekid diplomatskih odnosa dovodi i do meusobnog zatvaranja diplomatskih predstavnitava odnosnih drava. Prekid diplomatskih odnosa ne znai i automatski prekid konzularnih odnosa. Prekid diplomatskog predstavnitva moe se dogoditi, ako je drava iljateljica odluila zatvoriti svoje predstavnitvo (npr. zbog tednje) ili ako se zatvara diplomatsko predstavnitvo jednog, a otvara diplomatsko predstavnitvo drugog, obino vieg razreda (iz poslanstva u veleposlanstvo).3. TIJELA MEUNARODNIH ODNOSAPod tijelima meunarodnih odnosa podrazumijevaju fizike ili pravne osobe, kojima je povjerena odreena funkcija u odnosu prema drugim dravama, meunarodnim organizacijama. Pri obavljanju svojih funkcija, oni izraavaju volju koja se smatra voljom drava/meunarodnih org. Postoje i tzv. nacionalna (dravna) tijela, i ''meunarodna tijela'' koja su zajednika odreenom broju drava, odnosno ije se djelovanje smatra skupnim djelovanjem odnosnih drava. Kao uobiajena tijela, ovlatena za predstavljanje i zastupanje drava u meunarodnim odnosima, smatraju se dravni poglavar (ef drave), vlada, te ministar i ministarstvo vanjskih poslova, ukljuujui i diplomatske i konzularne predstavnike. Dravni parlament (skuptina) takoer moe biti jedno od tijela vanjskog predstavanja i zastupanja drave. Parlament isto tako raspravlja i o ukupnom provoenju vanjske politike. 3.1. DRAVNI POGLAVAR - Dravni poglavar je redovito najvie tijelo vanjskog zastupanja drave, koje predstavlja i zastupa svoju dravu u meunarodnim odnosima, opunomouje druga tijela za zastupanje prema vani. Meunarodno pravo trai da svaka drava mora imati najvie tijelo vanjskog zastupanja. Ovlasti: objava rata i sklapanje mira, sklapanje/potvrivanje/otkazivanje meunarodnih ugovora, vrhovno zapovjednitvo nad vojskom, imenovanje efova misije svoje zemlje i primanje stranih efova misija. Njegove funkcije u meunarodnim odnosima ponajprije ovise o politikom sustavu dotine drave. U predsjednikom sustavu (SAD, Brazil, Argentina, ile) su mu ovlasti iroke i raznovrsne, polupredsjedniki (Francuska), a u parlamentarnom (Njemaka, vedska, Velika Britanija, Turska) vlada ima glavne i iroke ovlasti.3.2. VLADA - Pod vladom se podrazumijeva najvie dravno izvrno tijelo, koje djeluje za dravu i u njezino ime, a koje ima svaka suverena drava. Vlada moe biti i najefektivnije, pa ak i najvie tijelo vanjskog zastupanja dotine drave, to ovisi o ustavnom ureenju. Vlada je u pravilu skupno tijelo, a njezin ef (predsjednik vlade, premijer) takoer svojim oitovanjima stvara za dravu meunarodno pravne posljedice, prava i obveze.3.3. MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA - Ministarstvo vanjskih poslova, na elu s ministrom vanjskih poslova, je dio vlade koji se bavi pitanjima i zadacima iz podruja vanjskih poslova i nastupa kao redoviti posrednik izmeu svoje vlade i drugih subjekata meunarodnog prava. Funkcije, ovlasti i organizacija ministarstva vanjskih poslova razlikuju se u pojedinim dravama, ovisno o njezinim potrebama i prioritetima u meunarodnim odnosima, veliini drave i njezinom utjecaju i ulozi u meunarodnoj politici, gospodarskoj snazi... Meutim, gotovo svim ministarstvima vanjskih poslova zajednike su sljedee funkcije i poslovi: politiki poslovi, multilateralna diplomacija, poslovi iz podruja meunarodnih gospodarskih odnosa, poslovi iz podruja meunarodnih kulturnih i znanstvenih odnosa; meunarodnopravni poslovi, konzularni. Uobiajeno je da ministar vanjskih poslova ima zamjenika ili dravne tajnike, te glavnog tajnika.

3.4. DIPLOMATSKI PREDSTAVNICI - Osobe koje na temelju izdane punomoi predstavljaju (zastupaju) svoju dravu prema drugim subjektima meunarodnog prava. Ponajprije su to efovi diplomatskih predstavnitava, te lanovi tih predstavnitava koji su na to uredno ovlateni. 4. DIPLOMATSKE FUNKCIJE One se sastoje: - u predstavljanju drave iljateljice u dravi primateljici, - u zatiti interesa drave iljateljice i njezinih dravljana u dravi primateljici, - u pregovaranju s vladom drave primateljice, - u sakupljanju obavjetenja o stanju i razvoju dogaaja u dravi primateljici i izvjetavanju o tome svojoj dravi, u unapreivanju prijateljskih odnosa i razvijanju gospodarskih, kultrunih i znanstvenih odnosa izmeu odnosnih drava. 2.1. PREDSTAVLJANJE DRAVE - Predstavljanje svoje drave u dravi primateljici jedna je od osnovnih funkcija diplomatskog predstavnitva i efa d.p. koji zastupa svoju zemlju. Putem efa se obavlja dopisivanje odnosnih zemalja, a on i tumai informacije koje se tiu njegove zemlje. Diplomatski predstavnik predstavlja svoju zemlju i u raznim drutvenim prigodama. Nesudjelovanje na takvim prigodama moe imati tetne posljedice. 2.2. ZATITA INTERESA DRAVE I NJEZINIH DRAVLJANA - tite se interesi i dobra drave iljateljice, kao i dobra, integritet i interesi njezinih graana i pravnih osoba koji se nalaze u dravi primateljici. U takve svrhe diplomatsko i konzularno predstavnitvo djeluje i posreduje kod nadlenih tijela drave primateljice. Ta pitanja zatite interesa prvenstveno su vezana uz konzularne funkcije i stoga su ureena Bekom konvencijom o konzularnim odnosima (1963).2.3. PREGOVARANJE I OBAVJETAVANJE - Pregovaranje s vladom drave primateljice je stalni nain djelovanja diplomatskog predstavnitva. Ti pregovori mogu biti neformalni, kada se raspravlja o modalitetima meusobne suradnje i rjeavanju pojedinih pitanja, ili formalni, kada se sklapaju odreeni meunarodni sporazumi. Obavjetavanje svoje vlade vrlo je bitno za voenje vanjske politike dotine zemlje. Odnosi se na obavjetavanje svoje vlade o stanju i razvoju dogaaja u dravi primateljici, unutarnjim prilikama, odnosima u regiji, njenoj vanjskoj politici itd. Diplomatsko predstavnitvo takoe obavjetava zemlju primateljicu o prilikama i politici vlastite zemlje s ciljem da se ta politika bolje razumije i prihvati u dravi primateljici.UNAPREIVANJE PRIJATELJSKIH ODNOSA - Unapreivanje prijateljskih odnosa i razvijanje gospodarskih, kulturnih i znanstvenih odnosa takoer je jedna od osnovnih zadaa diplomatskog predstavniva. Tu dolazi do izraaja inicijativa i uinkovitost djelovanja diplomatskog predstavnika u predstavljanju svoje drave i njenih interesa. 3. DIPLOMATSKA PREDSTAVNITVA I DIPLOMATSKI PREDSTAVNICI3. DIPLOMATSKA PREDSTAVNITVA - Pod diplomatskim predstavnitvom podrazumijeva se stalno zastupnitvo drave iljateljice koje kod drave primateljice/meunarodne org. obavlja diplomatske poslove. 3.1. USPOSTAVA DIPLOMATSKIH PREDSTAVNITAVA - Uspostavljanje stalnih diplomatskih predstavnitava obavlja se na temelju uzajamnog pristanka odnosnih drava. Uglavnom se otvara u glavnom gradu, tj. Tamo gdje je sjedite vlade drave primateljice. Za voenje diplomatskih poslova bez stalnog diplomatskog predstavnitva, diplomatski poslovi se obavljaju: akreditacijom diplomatskog predstavnika koji ima sjedite u drugoj dravi (nerezidencijalni veleposlanik); akreditacijom visokog diplomatskog dunosnika kao nerezidencijalnog veleposlanika, a koji ima sjedite u svojem ministarstvu vanjskih poslova; putem stalnog diplomatskog predstavnitva tree drave u dravi primateljici.Drave lanice Commonwealtha (zajednica drava koje su nekada inile Britansko Carstvo, 53 lanice) meusobno uspostavljaju visoka predstavnitva na elu sa visokim predstavnikom. Imaju jednak rang i zadau kao i veleposlanik/veleposlanstvo.Diplomatska predstavnitva Svete Stolice razlikuju se u tri skupine: redovna, izvanredne misije, te misije ovisne o drugim kongregacijama.

U dravama s kojima ima regularne dipl. odnose Sveta Stolica uspostavlja redovna diplomatska predstavnitva s nuncijem/pronuncijem na elu. Apostolski nuncij je stalni diplomatski predstavnik, u rangu veleposlanika. Ne pripadaju katolikoj hijerarhiji u dravi primateljici. Osnovna im je zadaa razvijanje diplomatskih odnosa sa dravom primateljicom i skrb u vezi sa Katolikom crkvom u dravi primateljici. U katolikim zemljama nuncij je doajen diplomatskog zbora, a ako nije onda se akreditira pronuncij. Ako s dravom nema dipl. odnose, Sveta Stolica alje prelate zaduene za odravanje odnosa s katolikom hijerarhijom.

Izvanredne misije vode kardinali koji predstavljaju osobu Svetog Oca; imaju diplomatski status. 3.2. USTROJSTVO DIPLOMATSKOG PREDSTAVNITVA - Unutarnje ustrojstvo i funkcioniranje diplomatskog ili konzularnog predstavnitva ovisi o dravi iljateljici. Pri tome ona treba voditi rauna o dogovoru s dravom primateljicom. Velika diplomatska predstavnitva uglavnom imaju i precizniju podjelu poslova, pa i posebne odjele.

lanovi diplomatskog predstavnitva: ef d.p., lanovi osoblja: lanovi diplomatskog osoblja (sa diplomatskim statusom), lanovi administrativnog i tehnikog osoblja, te posluno osoblje.

Broj lanova ovisi o sporazumu odnosnih drava, a drava primateljica moe zahtijevati da taj broj bude primjeren i razuman.Dolazak i odlazak, kao i promjene u statusu lanova dipl. predstanitva, i lanova njihove obitelji, treba notificirati dravi primateljici, po mogunosti unaprijed. Na osnovu notifikacije drava primateljica upisuje odreenu osobu u diplomatsku listu.4. DIPLOMATSKI PREDSTAVNICI

Oni na osnovu izdane punomoi predstavljaju i zastupaju svoju zemlju prema drugim subjektima meunarodnog prava. Redoviti su oni koji obavljaju slubu pri stalnim diplomatskim predstavnitvima. Izvanredni svoju dravu zastupaju u posebnim sluajevima (specijalnim misijama). Oni imaju i odreena diplomatska zvanja; pored veleposlanika, poslanika i otpravnika poslova, ostala diplomatska zvanja su: opunomoeni ministar, ministar savjetnik, savjetnik, prvi tajnik, drugi, trei i atae.Diplomatsko zvanje veleposlanika u MVP daje se odreenim osobama, obino doivotno, koje u MVP obavljaju visoke dunosti. Posljednjih desetljea, sve je ei sluaj putujuih veleposlanika. Oni iz svoje zemlje pokrivaju odreenu dravu ili skup drava koje povremeno posjeuje. Ovo je pogodno za odravanje diplomatskih odnosa sa udaljenim zemljama. Drave obino izdaju diplomatski paso dipl. predstavnicima, bez obzira da li su u slubi u zemlji ili izvan nje, te odreenim najviim dravnim dunosnicima i drugim relevantnim osobama, te pod pretpostavkama i lanovima njihovih uih obitelji. Ovom ispravom osoba dokazuje svoj identitet i diplomatski status, a time i pravo na diplomatske privilegije i imunitete. Sadri ime, prezime, datum roenja i diplomatsko zvanje.

4.1. EFOVI DIPLOMATSKIH PREDSTAVNITAVAA) AGREMENT Da bi osoba postala ef dipl. predstanitva, za to mora dobiti suglasnost drave primateljice. Privola (agrement) se obino trai usmeno i neformalno, ali se moe zatraiti notom, uz prilog ivotopisa te osobe. U pravilu se ime osobe za koju je zatraen agrement ne objavljuje dok se ne dobije saglasnost, jer bi inae to drava primateljica mogla shvatiti kao pritisak. Pozitivan odgovor se takoe daje na neformalan nain, dok se negativan uopte ne mora niti dati. U sluaju odbijanja, drava primateljica nije duna objanjavati svoje razloge.

B) VJERODAJNICE Prilikom nastupanja na dunost, efovi dipl. predstavnitva predaju vjerodajnice, potpisane od strane poglavara svoje drave, poglavaru drave primateljice. Primanjem vjerodajnica drava primateljica priznaje i prihvaa dotinu osobu predstavnikom drave iljateljice. U njoj se navodi njegovo ime te njegov razred, a slui mu kao iskaznica i punomo.Stalni otpravnici poslova dobijaju tzv. Uvodno pismo od ministra VP, koje predaju MVP drave primateljice. Stalni otpravnik redovito predaje kopije vjerodajnice efu protokola, a uvodno pismo MVP drave primateljice.

4.2. RAZREDI EFOVA DIPLOMATSKIH PREDSTVANITAVATri su razreda efova:

a) veleposlanici (ambasadori) ili apostolski nunciji i pronunciji; b) poslanici, ministri ili papski internunciji; c) otpravnici poslova;

Danas sve drave preteno razmjenjuju veleposlanike, a sve je manji broj poslanika. Otpravnik poslova se preteno alje kada diplomatski odnosi ne doputaju slanje veleposlanika.

4.2.1. PRIVREMENI OTPRAVNIK POSLOVA Treba razlikovati stalnog otpravnika koji je odreen kao ef dipl. predstavnitva, od privremenog koji privremeno djeluje kao ef predstavnitva, ako je to mjesto ispranjeno ili ako je ef sprijeen obavljati svoje dunosti. Odreuje ga ef diplomatskog predstavnitva. Ukoliko privremeni otpravnik ne bude u mogunosti obavljati svoje dunosti, on ne moe imenovati svog zamjenika, ve to ini njegovo MVP. Stalni ef e notificirati svoje ponovno preuzimanje dunosti. Ukoliko u dravi nema nijednog lana dipl. predstavnitva, lan administrativnog ili tehninog osoblja moe voditi administrativne poslove dipl. predstavnitva (on nema dipl. status).4.3. DIPLOMATSKI ZBOR

efovi diplomatskih predstavnitava, akreditirani u istom mjestu, sainjavaju diplomatski zbor. Obuhvaa i ostale strane diplomatske predstavnike na slubi u diplomatskim predstavnitima u toj dravi i lanove njihovih obitelji. Diplomatski zbor predvodi doajen, tj. onaj ef diplomatskog predstavnitva u dotinoj dravi koji je najstarijii po rangu, osim u dravama koje su uvele da to uvije bude papinski nuncij (katolike zemlje). Doajen istupa pred dravom primateljicom u ime diplomatskog zbora, ponajprije u prigodama protokolarnog odnosno ceremonijalnog karaktera, brani interese diplomatskog zbora kao cjeline, te prima odreene obavijesti i zahtjeve od strane drave primateljice upuene diplomatskom zboru ili pojedinim njegovim lanicama. 4.4. OSTALI LANOVI DIPLOMATSKOG OSOBLJA lanovi koji kao i ef d.p. imaju diplomatski status, nazivaju se diplomatsko osoblje. Rang izmeu njih je sljedei: papinski nuncij (obino u katolikim zemljama), veleposlanik, nuncij/pronuncij, te ostali efovi jednakog ranga, stalni otpravnik poslova, privremeni otpravnik poslova, opunomoeni ministar/ministar, ministar savjetnik, savjetnik, prvi tajnik, drugi tajnik, trei tajnik, atae.

Atae najmlai diplomatski djelatnik (poetnik). Naziv se upotrebljava i za diplomatskog predstavnika posebne visoke strune spreme koji ima odreenu namjenu, npr. vojni atae, a takvi su rangirani u razini savjetnika, ali to nije pravilo.4.5. OPOZIVNO PISMO Opozivno pismo je isprava kojom poglavar drave iljateljice opoziva efa svog dipl. predstavnitva. Ovo opozivno pismo predaje se kod redovnog prestanka dunosti efa dipl. predstavnitva poglavaru drave primateljice. Opozivno pismo je dokument slian vjerodajnicama, ali s naznakom prestanka funkcije efa d.p. 5. DIPLOMATSKI PRIVILEGIJI I IMUNITETIPod diplomatskim privilegijama i imunitetima podrazumijevaju se povlastice i izuzea koje pozitivno meunarodno pravo priznaje i zajamuje lanovima diplomatskog predstavnitva drave iljateljice radi osiguranja djelotvornog obavljanja funkcija diplomatskog predstavitva. Diplomatski imuniteti sastoje se u izuzeima koja su neophodni preduvjet uspjenog obavljanja dunosti diplomatskog predstavnika i diplomatskog predstavnitva, dok se diplomatske privilegije sastoje u povlasticama koje pridonose djelotvornom obavljanju tih funkcija. PRIVILEGIJE I IMUNITETI KOJI SE ODNOSE NA DIPLOMATSKO PREDSTAVNITVO Beka konvencija o diplomatskim odnosima u pogledu olakica, privilegija i imuniteta openito istie obvezu drave primateljice da stranom diplomatskom predstavnitvu prui na svojem teritoriju sve olakice radi obavljanja njegovih funkcija. Pored ove naelne obveze Konvencija posebno utvruje pojedine obveze drave primateljice u odnosu na samo diplomatsko predstavnitvo drave iljateljice.

5.1. NEPOVREDIVOST PROSTORIJA - Prostorije diplomatskog predstavnitva su nepovredive, to znai da tijela drave primateljice ne smiju ui u prostorije diplomatskog predstavnitva bez pristanka efa tog diplomatskog predstavnitva, te da je drava primateljica posebno obvezna na poduzimanje svih potrebnih mjera da bi sprijeila njihovo nasilno zaposjedanje ili oteenje, naruavanje mira ili povredu dostojanstva diplomatskog predstavnitva. Pod prostorijama diplomatskog predstavnitva podrazumijevaju se zgrade ili dijelovi zgrada i okolni prostor, kao i odvojeni dijelovi (npr. konzularni odjel), koji se upotrebljavaju za potrebe tog predstavnitva, ukljuujui i rezidenciju efa diplomatskog predstavnitva. 5.2. NEPOVREDIVOST ARHIVA - Arhiv i dokumenti diplomatskog predstavnitva nepovredivi su u svako doba i ma gdje se nalazili. Ova nepovredivost nadovezuje se na nepovredivost prostorija i dopisivanja diplomatskog predstavnitva. Ta zatita vrijedi i u sluaju prekida diplomatskih odnosa pa ak i u sluaju oruanog sukoba. 5.3. SLOBODA KOMUNICIRANJA - Kao osnovni preduvjet za uspjeno obavljanje funkcija diplomatskog predstavnitva je njegova mogunost slobodne komunikacije, ukljuujui tajnu, s vladom i drugim tijelima svoje zemlje, zatim s vlastitim dravljanima i pravnim osobama, kao i s diplomatskim i konzularnim predstavnitima, svoje i drugih drava, te s tijelima meunarodnih organizacija. Slubeno dopisivanje, pod kojim se podrazumijeva svako dopisivanje koje se odnosi na diplomatsko predstavnitvo i njegove funkcije, je nepovredivo.5.4. DIPLOMATSKA POTA - Pota, poiljke i kurirska prtljaga diplomatskog predstavnitva, izuzeta je od svakog otvaranja, pregleda i zadravanja. Vree koje ine diplomatsku valizu moraju nositi vidljive vanjske znakove koji oznaavaju da se radi o diplomatskoj valizi. Njihov sadraj mogu biti samo diplomatske isprave ili predmeti namijenjeni slubenoj upotrebi. U novije vrijeme pojedine drave sve vie zahtijevaju da se diplomatska valiza drave iljateljice podvrgne tzv. sigurnosnoj (rendgenskoj) provjeri. 5.5. FISKALNO I CARINSKO IZUZEE - Drava iljateljica i ef njezinog diplomatskog predstavnitva izuzeti su od svih dravnih, pokrajinskih ili opinskih poreza i pristojbi u vezi s prostorijama diplomatskog predstavnitva, iji su vlasnici ili najmoprimci, osim ukoliko se radi o porezima za posebne usluge (npr. za komunalne usluge i slino). Takoer pristojbe i davanja to ih je propisalo diplomatsko predstavntvo za svoje radnje, izuzeti su od svih poreza i pristojbi. 6. DIPLOMATSKI AZILAzil je zatita koju drava daje na svom teritoriju (teritorijalni azil), ili izvan svog podruja u zgradi svoje diplomatske misije (diplomatski azil) osobama stranog dravljanstva ili bez njega, koje su zbog polit. Progona ili iz straha od njega odbjegle iz druge drave. Razvojem modernog zakonodavstva, ukinuto je pravo azila osim ako se radi o politikim bjeguncima. Po opem meunarodnom pravu, davanje teritorijalnog azila je pravo a ne dunost drava. Diplomatski azil nije institut opeg meunarodnog prava, ve partikularnog meunarodnog prava koje se primjenjuje u zemljama Latinske Amerike.

7. DIPLOMATSKI PROTOKOL

Podrazumijeva skup pravila ponaanja slubenih predstavnika subjekata meunarodnog prava u vrenju propisanih im funkcija. Temeljna zadaa protokola i ceremonijala je odravanje pozitivnog ozraja u diplomatskim odnosima. Protokolom se ureuje i pitanje reda prvenstva, tj. Preseansa, tokom odreenih dogaaja u meunarodnim odnosima.Propusti u protokolu i ceremonijalu mogu izazvati velike tekoe i politike posljedice. Sva pitanja se ureuju putem slube protokola drave primateljice. Neke drave mogu imati i vie takvih slubi, a najvanija je ona smjetena u MVP.8. BILATERALNA DIPLOMATIJA

Oblik meunarodnih odnosa izmeu dvije drave bilo da se odvija kroz stalne ili privremene diplomatske kontakte. Ona je najstariji i najrasprostranjeniji oblik meunarodne saradnje drava, a specifina je po postojanju stalnih dipl. predstavnitava.

9. MULTILATERALNA DIPLOMATIJA

Puni razvoj doivljava osnivanjem meunarodnih organizacija, naroito UN, Savjeta Evrope, Evropske unije.

Predstavlja organizovanu saradnju vie subjekata meunarodnog prava. Uee tog subjekta moe biti privremeno (delegacija na kongresu) i stalno (stalna predstavnitva u meunarodnim organizacijama).

8 | Page