127

DIFERENCIJA I ODNOS TRADICIONALIZAM I MODERNIZAM U UMJETNOSTI

I

og

Adorno, Sloterdiukoliko to nije pripravljeno poznatim pitanjem kako misliti poslije Hegela.

opravdano sa Hegelom razumijeva moderno vrijeme. Ne radi se o redefiniciji

modernog svijeta ne ukazuju na "grijeg" Hegelove zatvorene filozofije subjekta i subjektivn

subjektivne slobode objavl

povijesna i da govor filozofije o cjelini ulazi u dramatski duel da duhom moderne izma i modernizma. Tradicionalizam

duhovnih a i materijalnih tvorbi. Vrijeme moderne je filozfiju cjeline presudilo -

Minervinu sovu sa kojom se pojavljuje kraj lika duha koji tone. Obrat iz dubokih

- inventar po

e kao

Znakovi vremena

128

napretka otkriva da tradicionalno i moderno nije u razgovjetnoj smjeni prvog drugim tako da nisu zajedno. Bit moderne promjena - napredak reproducira i "hrani" se tradicionalnim -

adicionalno poguruje naprijed moderno, i to iznutra.

prisile na promjenu kao jedinu izvjesnost, na prisilu jedine istine da nema znanje istine cjeline. U filozofiji, u umjetnosti, tehnici, u znanosti ne otkrivamo simbole moderne sa smislom orijentacija u njenom duhu. U svijetu moderne jedina

ezizlaznosti

egzistenc

imam puno iskustvo odluke za vrij

istinu pa izabire zanos novim, promjenom ima prevenciju protiv pathosa - zla novog? Da li vrijeme koje u sebe sve okuplja spolja

priredilo diferenciju tradicionalizam i modernizam u umjetnosti? Nij

Hegela filozofija uozbiljuje vrijeme iz horizonta anticipacije i dostupnosti u

filozofije koja se ne javlj

apsolutnog duha. Ona daje odrednicu vremena po ispunjenu radom pojma.

posreduje - sahrana u bilo, u

129

Umjetnost sa religijom i filozofijom je put ozbiljenja apsolutnog duha. U svakoj formi ozbiljenja je istina znanja i znanje istine kao povijest obrazovanja i

Pokret smjera filozofskog interesa u posthegelovskom razdoblju ka tematiziranju

iz zahtjeva da se zbilja oslobodi diktature racionalnog. Apsolutna racionalizacija ma.

Filozofija kao kritika - suprotstavljanje pojmovno -

anski svijet. Iz modernog povijesnog sklopa utrojenog u ime -filozofskog a u i ime "zbilje" odstranjeno je pitanje o zbilji "zbilje".

novovjekovne povijesti utemeljena na radnom aktivizmu novovjekovnog

-vijest

moderne. Vrijeme moderne se mjeri ovladavanjem matpromjene posustaje mobilizatorom progresa. Filozofsko zauzimanje da se govori

iskaza ili kao cvrkut vrabaca na krovovima (Sloterdijkova metafora za duh

tradicionalizma i modernizma (Minervine sove i

ljenog u fond

Znakovi vremena

130

tra

cjelina istine nego istina trenutka nosi su-formu tradicionalizma proizveo je modernizam. Akcentiranje neposrednosti

a. Modernizam

II Novi svijet i umjetnost

Civilizacija istodobnog vladanja i demokracije. Disciplinirani um euforiju mijene

-

irok opseg modernizma u umjetnosti ishodi bar iz dva

predod

forme i poretka govore jezikom spram kojeg je tradicimrtav. Apstrakcija od predmetnosti je prvo i najprimjernije poricanje i odbijanje

umjetnost se iskazuje kao pravljenje i prepravljanje stvari a ne slikanje slike. Umjetnost nije pisanje pjesme ili muzike. Moderna umjetnost je

lijepo, dobro. Negira ih i odbacuje kao tradicionalizam sa kojim moderna

pobuna protiv tradicije je pobuna protiv tradicionalnog smisla umjetnosti, od

131

predmetnTradicionalna funkcija umjetnosti je u prikazivanju svijeta stvari. Moderna

radi se o istini kako je tra

nanja istine, zahtjev za

kojeg se m-

nje moderne umjetnosti da

povijesti.

azabire stvarno od

institucijama naroda, religije, kulture itd. Moderna uspostavlja istinu

sebe za predmet, a ne realnost. Modernizam poput paranoje zaposjeda slikare,

moderne umjetnosti. Svijet moderne umjetnos

eka iz stvarnosti sa

Modernizam i u umjetnosti s obzirom na "publiku", ne otvara sa njom dijalog, ne

Moderna umjetnost je u supprotnosti

Znakovi vremena

132

stalo do

erno u umjetnosti mogla bi se izraziti obratom koji je uvjetovao mnogovrsnu disperziju

neuhvatljivog (subatomska realnost, podsvijest, "unutarnje sedimentiranje") ili

samu sebe moderna umjetn

niti proizvesti (primjeri umjetnika koji je pozvao da se gleda kako kopa rupu u zemlji ili umjetnika koji je uveo gledaoce u

e, legalizira vrijeme u kojem se

volju za inovacijom, za ekskluzivizmom.Pobjeda nad tradicionaln

savjesti" (Le Corbusier) krenuti od nule.-

133

tradicionalnog proizvedena smrtonosna opasnost odvajanja od povijesti afirmacijom istina koje je proizveo modernizam. Njihov skup se sedamdesetih

Zahtijeva se kraj

a" da bi se rasvijetlila jedna

nerazumijevanje o kakvoj se vrsti jedinstva iskustva radi. Nerazumijevanje se ica,

rasvjetiteljica puteva koji vode i povezuju momente jedne drugima. Veoma su

ror sa presudom "mrtav jezik". Rat cjelini, opoziv tradicije

epohe moderne. U modernoj umjetnosti (postmoderna) nastalo je strasti poduzimanja novog. Novo se reproducira iz spontan

Moderna umjetnost je "izbjegla" iz realnosti u sopstveni svijet. Svijet moderne umjetnosti podahnjuje bez-smisao isti onaj od kojeg je ona utekla. Nije htjela

zahtijevati od umjetnosti da mijenja vrijeme kad je i ona njegova negdje

istinu tradiciona

misli. Ukoliko umjetnost ne zna i za mo