SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“VITEZ

FAKULTET ZDRAVSTVENE NJEGE

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIRANJA: I CIKLUS; I GODINA

SMJER: SESTRINSTVO

DIENCEPHALON-MEĐUMOZAK

SEMINARSKI RAD

Travnik,ožujak,2016.godine.

SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“VITEZ

FAKULTET ZDRAVSTVENE NJEGE

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIRANJA: I CIKLUS; I GODINA

SMJER: SESTRINSTVO

DIENCEPHALON-MEĐUMOZAK

SEMINARSKI RAD

Izjava: Ja, Matea Martinović student Sveučilišta/Uiverziteta “Vitez” Vitez,

Indeks broj :0394-15/RZ odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost

izjavljujem da sam ovaj rad izradila samostalno uz korištenje citirane literature i uz

pomoć asistenta.

Potpis studenta: Matea Martinović

STUDENT: Matea Martinović

PREDMET:Anatomija i histologija

PROFESOR: Prof.dr. Amir Denjalić 

ASISTENT: Mr. Jasmina Marušić

SADRŽAJ

1. UVOD...................................................................................................................................................4

2. PODJELA MEĐUMOZGA.............................................................................................................5

2.1. Dijelovi dijencefalona:.................................................................................................................5

4. DORZALNI DIENCEPHALON..................................................................................................................6

5. VENTRALNI DIENCEPHALON................................................................................................................8

6. VENTRICULUS TERTIUS......................................................................................................................11

7. LITERATURA.......................................................................................................................................12

1. UVOD

Međumozak (lat.diencephalon) - je dio prednjeg mozga (prosencephalon) koji se razvija

od najistaknutijeg primarnog moždanog mjehura (prozencefalona). 1

Slika1. Leđno-trbušni (sagitalni) presjek mozga u srednjem dijelu

1 https://bs.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91umozak

4

Taj mjehur se, tokom embrionskog razvija, diferencira u dva dijela: repni (kaudalni)

dijencefalon irostrumski (vršni) telencefalon. Hemisfere se razvjaju od telencefalona, a svaka

sadrži bočne komore. Međumozak se sastoji od struktura koje se nalaze bočno od treće komore,

a uključuju talamus, hipotalamus, epitalamus isuptalamus. 2

Diencephalon leži između hemisfera velikog mozga kojeg ga pokrivajuodozgo, bočno i

sprijeda. Dužine je oko 4,5 cm, a prema dolje počiva na dijafragmi turskog sedla. Njegovu

centralnu šupljinu čini treća moždana komora. Njegovi djelovi su: epithalamus, thalamus,

subthalamus, metathalamus, hypothalamus. Posjeduju supstantia grisea et alba. Bjela masa je

sistematizirana u putove koji se dijele na: projekcione, asocijacione i komisuralne.

Na donjoj strani se vide: chiazma opticum, tractus opticus, tuber cinereum, infundibulum

hypophpysis i corpora mammilaria. Njegova siva masa je glavni subkortikalni centar u koji

dolaze svi senzitivni i senzorijelni putovi osim vestibularnog. U hipotalamusu se nalazi centri

autonomnog nervnog sistema koji regulira metabolizam, krvni tlak i seksualne funkcije.3

2. PODJELA MEĐUMOZGA

2.1. Dijelovi dijencefalona:

1. Dorzalni dijencefalon : THALAMUS EPITHALAMUS METHATHALAMUS

2. Ventralni dijecefalon: HIPOTHALAMUS SUBTHALAMUS “ventralni thalamus”

3. VENTICULUS TERTIUS

2 https://bs.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91umozak

3 Jurićić.R. Anatomija za student visoke zdravsteven škole, 169-170 stanica.

5

4. DORZALNI DIENCEPHALON

THALAMUS (lat. thalamus dorsalis) je uparena simetrična struktura smještena po

sredini mozga kičmenjaka, uključujući i ljude. Nalazi se između kore velikog mozga i srednjeg

mozga. Talamus sačinjavaju dvije ovalne strukture sive mase, koje grade krov i stranice treće

moždane komore.

U talamusu se nalazi mnogo jedara, u kojima se sinaptički prekidaju mnogi putevi koji se

projektuju ka kori velikog mozga i služe za održanje njene budnosti. Sa druge strane, i iz kore

velikog mozga polaze putevi prema talamusu.

Slika2. MRT presjek ljudskog mozga, sa označenim talamusom.

6

FUNKCIJA

Talamus ima relejnu, integrativnu i modulatorsku funkciju. Njegova relejna uloga

podrazumjeva da se sve aferentne informacije koje idu ka centralnom nervnom sistemu (bol,

dodir, termičke draži) i svjesni duboki senzibilitet na pragu kortikalnim centrima, sinaptički

prekidaju u talamičkim jedrima.

Ovo omogućava talamusu da ih integriše i zaključi šta to receptori poručuju senzornoj

kori velikog mozga. Zato je i sam talamus bez senzorne kore značajan za

svjesnu percepciju signala sa receptora somatskog senzibiliteta. Osim ovoga, talamus može i da

moduliše primljene informacije u saradnji sa asocijativnom korom, tako što pojačava one koje su

trenutno bitne, dok nebitne informacije umanjuje ili ih potpuno gasi, omogućavajući da se

jedinka koncetriše na ono što joj je bitno u određenom trenutku.4

EPITHALAMUS je leđni (dorzalni) zadnji segment međumozga (diencephalon) dijela prednjeg

mozga koji sadrži i talamus, hipotalamus i hipofizu. Uključuje habenulu i njihova, međusobno

povezujuća, vlakna u habenulskoj komisuri, u stria medullaris talamusa i epifizi.

Slika3. Presjek mozga u srednjoj sagitalnoj ravni. Epitalamus je označen crvenom

bojom, po 'habenulskoj komisuri', 'pinealnom tijelu' i 'zadnjoj komisuri', projekcijom sprijeda

koja sadrži ‘’stria medullaris’’.

4 https://bs.wikipedia.org/wiki/Talamus

7

Funkcija

Funkcija epitalamusa je povezivanje limbusnog sistema sa drugim dijelovima mozga. Neke

funkcije njegovih komponenti uključuje lučenje melatonin epifize , koja učestvuje u cirkadijskim

ritmovima i regulaciji motornih puteva i emocija.

Komponente

Epitalamus se sastoji od habenulskog trougla, epifize i habenulske komisure. Povezan je sa

limbusnim sistemom i baznom ganglijom.

Vrste koje posjeduju fotoreceptivnih parapinealne organe imaju asimetriju epitalmusne habenule

lijevo (dorzalno).5

METHATHALAMUS  je kompozitna struktura talamusa , koji se sastoji od medijalne ćuprije i

ima koljenasto jezgro i bočne ćuprije koja ima koljenasto jezgro .6

5. VENTRALNI DIENCEPHALON

HIPOTALAMUS- je mala moždana struktura što zauzima jedva 1% ukupnog volumena mozga.

Hipotalamus izlučuje niz oslobađajućih hormona ili faktora koji djeluju na izlučivanje

odgovarajućih hormona iz prednjeg režnja hipofize. Taj mali dio nadzire niz životno važnih

funkcija: tjelesnu temperaturu, srčano bilo, krvni tlak, hranjenje i pijenje, a uz to upravlja i

aktivnošću autonomnog živčanog sustava i (preko hipofize) endokrinog sustava. Također ima

važnu ulogu u emocijama i motivaciji.

Hipotalamus informacije prima izravno iz unutarnje okoline, a na nju izravno i djeluje. I drugi

dijelovi mozga sudjeluju u održavaju homeostaze, ali uglavnom neizravno - ili djelujući na

hipotalamus ili potičući one oblike ponašanja što utječu na zbivanja u vanjskoj

okolini organizma, pa time i na stanje unutar organizma.

5 https://bs.wikipedia.org/wiki/Epitalamus

6 http://www.ljudski-mozak.info/Mozak/Gradja_mozga/medjumozak.html

8

Slika4. Hipotalamus (obojano crvenom)

POLOŽAJ HIPOTALAMUSA

Hipotalamus oblikuje donji dio stijenke III. moždane komore i njeno dno. Naime, lijevi i

desni hipotalamus spojeni su na dnu komore, a uz taj dio hipotalamusa pričvšćena je posebnim

ljevkastim drškom (infundibubim) hipofiza - glavna endokrina žlijezda, što upravlja radom svih

ostalih endokrinih žlijezda. Stoga je hipotalamus jedini dio međumozga vidljiv na bazi mozga,

gdje njegov položaj naznačuju tri strukture: chiasma opticum, tuber cinereum i corpora

mamillaria.

Hipotalamus seže do završne pločice (lamina terminalis), pa do kaudalnog ruba

mamilarnih tijela. Tik iza završne pločice je preoptičko područje (regio preoptica), a tik ispred

pločice je septalno područje (regio septalis). Znači, hipotalamus se rostralno izravno nastavlja u

9

septalno - preoptičko područje, a kaudalno izravno prelazi u tagmentum mezencefalona.

Lateralno od hipotalamusa je subthalamus, a iznad njega je thalamus.Završni dio

postkornisurnog forniksa (columna fornicis) uranja u hipotalamus (pars tecta columnae fornicis)

i završava u mamilarnom sklopu jezgara.

Hipotalamus se dijeli na tri poprečna područja i tri uzdužne zone.

Poprečna područja su:

regio supraoptica (prednji dio hipotalamusa) u kojem su 4 važne jezgre: dvije

magnocelularne jezgre što sintetiziraju oksitocin i vazopresin te suprahijazmatsku jezgru i

prednju jezgru.

regio tuberoinfundibularis (sredni dio hipotalamusa) u kojem je većina parvocelularnih

neurosekcijskih jezgara (tri glavne su: nucleus infundibularis, nucleus ventromedialis

hypothalami, nucleus dorsmedialis hypothalami).

regio mamillaris (stražnji dio hipotalamusa), u kojem su mamilarni sklop i nucleus posterior

hypothalami.

Uzdužne zone su:

zona periventricularis - vrlo tanki sloj parvocelularnih neurona i raznovrsnih aksona,

smještenih tik ispod ependima.

zona medialis - medijalno, neurosekrecijsko područje hipotalamusa.

zona lateralis - lateralno ulazno - izlazno područje hipotalamusa, koji sadrži moćni MFB

sklop i raštrkane skupine neurona koje oblikuju lateralno polje hipotalamusa7

SUBTHALAMUS- prethalamus je dio diencephalon .  Njegova najistaknutija struktura

je subthalamič jezgra . Subthalamus spaja globus pallidus i  bazalne jezgre od telencephalona.8

7 https://hr.wikipedia.org/wiki/Hipotalamus

8 https://en.wikipedia.org/wiki/Subthalamus

10

6. VENTRICULUS TERTIUS

Ventriclus tertius je ograničen: krovom, bočnim, prednjim i zadnjim zidom, a donji zid

čini hipotalamus. Treća komora komunicira sa bočnom komorom putem foramena

interventriculare, a u njenom srednjem dijelu se nalazi adhensio interthalmica. 9

Slika5,6 . Prikaz ventriculusa tertius.

9 Juričić.R.Anatomija za studente visoke zdravstvene škole 170-stranica.

11

7. LITERATURA

1. https://bs.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91umozak

2. https://bs.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91umozak

3. Jurićić.R. Anatomija za student visoke zdravsteven škole, 169-170 stanica

4. https://bs.wikipedia.org/wiki/Talamus

5. https://bs.wikipedia.org/wiki/Epitalamus

6. http://www.ljudski-mozak.info/Mozak/Gradja_mozga/medjumozak.html

7. https://hr.wikipedia.org/wiki/Hipotalamus

8. https://en.wikipedia.org/wiki/Subthalamus

9. Juričić.R.Anatomija za studente visoke zdravstvene škole 170-stranica.

12

13