dfgfgfdd
DESCRIPTION
dTRANSCRIPT
![Page 1: dfgfgfdd](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022082421/55cf9b75550346d033a62576/html5/thumbnails/1.jpg)
U prvoj polovini XIX. st. u Bosni i Hercegovini ima:- 3617 timara i 144 zijameta- 39 kapetanija- 49 kadiluka- 70.000 – 120.000 janjičara u 19 gradova. Oni su pod zapovjedništvom sarajevskog zabita.
Dijele se na:KAPIKULU ODŽACI – janjičari koji redovito dobivaju plaću.JERIKULU OODŽACI – janjičari iz redova domaćeg stanovništva, plaću dobivaju kad idu u rat.
DERENDELI ALI-PAŠA (1813. – 1815.)1813. - Dolazi u Bosnu sa svojom vojskom i dva topa.- Organizira pohod na Srbiju. Od Bosne traži 100.000 vojnika, uspijeva da nakupi 30.000. Poraz srpske vojske u Bitci kod Badovinca, veliki ratni plijen, velike nagrade za ubijene protivnike. Dezertiranje pojedinih bosanskih vojnika. Ulazak u Beograd.1814.- Nemiri u Mostaru, Sarajevu i Krajini. Šalje vojsku u Mostar koja guši pobunu.- Zahtjevi sarajevskih ustanika:Prvenstveno su tražili da se reforme ne sprovode u Bosni (da se ne uvode novi redovi vojske i da se ne vrši regrutacija, da u Bosni ostanu janjičarski odžaci ko i do tad).Konkretni zahtjevi su bili da Sarajevo zadrži privilegije koje je imalo kao glavni grad a koje im novi valija (Derendeli) nije priznavo. Radi se o nekim porezima koji nisu bili zakonski ustanovljeni. Također traže da se u Bosnu vrate neki ugledni ljudi koji su bili protjerani u udaljene dijelove Carstva.- Okreće se buni u Sarajevu. Ima podršku velikog vezira. Nakon što je ponovo izabran za valiju pokušava se izmiriti sa Sarajlijama nudeći im amnestiju ukoliko postanu poslušni Porti. Razdor među Sarajlijama.- Valija okuplja vojsku u Vitezu, ustanici u Busovači. Ustanici razbijaju nekoliko grupa vojske koji dolaze u pomoć valiji i samu valijinu vojsku. Valija bježi u Banja Luku međutim ona ga ne želi primiti. Bježi u Jajce. Prisiljen je prihvatiti uvjete ustanika, vraća se u Travnik. Nakon toga je smjenjen. Na njegovo mjesto dolazi dotadašnji veliki vezir Ahmed Huršid-paša.
SULEJMAN-PAŠA SKOPLJAK (1815. – 1818.)- Anarhično stanje u ejaletu, ne izvršavaju se zapovijedi centralne vlade, problemi sa
sarajevskim ustanicima.- Problemi u pograničnim dijelovima (Hasanaga Pećki, pogranični pazari u Dalmaciji)- U Bosni hara kuga (1813. – 1816.), umire seosko stanovništvo, zemljoposjednici dovode
radnu snagu iz Austrije na što se žali austrijski konzul.- Valija ne uvodi nove poreze i ne prikuplja poreze nasilno.
1817.Smjena austrijskog konzula (umjesto von Pauliča postavljen Simbšen)Pobuna u Banja Luci.
SARAJEVO U 19. STOLJEĆUUpravu Sarajeva čine mula, janjičarski aga i sarajevski muselim.Dvije partije:
1. Stara (ulema, najstarije age i ugledni trgovci) – podupiru centralnu vlast i valiju.2. Mlada (sitni trgovci i janjičari) – brojnija stranka.
![Page 2: dfgfgfdd](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022082421/55cf9b75550346d033a62576/html5/thumbnails/2.jpg)
ALI DŽELALUDIN-PAŠA (1819. – 1822.)- Sukob sa austrijskim konzulom.- Dobija najšira ovlaštenja za umirivanje bosanskih prvaka.- Uspijeva okupiti sve kapetane, pokušava riješiti pogranične probleme. Polazi mu za rukom
umiriti pogranične kapetane i ajane ali ostaje neriješen problem već načinjene štete.1820.Pohodi bosanske vojske na Crnu Goru (učestvuje i Hasanaga, pod zapovjedništvom Mustafa-paše).1822.Pobuna bihaćkog kapetana Rustembega. Velija za osvetu kreće u obračun sa svim kapetanima ubijajući ih (bihaćki, Beširević, gradačački Muradbeg, srebrenički Salihbeg). Na njihovo mjesto postavlja svoje ljude kršeći tako naslijedno pravo kapetanija. Uvodi zabranu slobode kretanja. Opozvan je u zimu 1822 i umire na putu. Nakon njegove smrti uslijedio je progon svih ljudi koji su bili na njegovoj strani.
FRANCUSKI KONZULAT (1807. – 1815.)- Prvi konzul Pierre David dobija upute:- Mora nastojati da među Bosnom i francuskom Dalmacijom budu najbolji međususjedski
odnosi.- Mora pratiti pokrete Srbijanaca i Crnogoraca.- Mora raditi oko razvitka trgovačkih odnosa.- Po potrebi ima pravo izaći iz okvira ovih uputa. U pogledu unutarnjih nemira u Osmanskom
Carstvu dozvoljava mu se da udesi svoj rad po vlastitom nahođenju i prema datim okolnostima.
- Mora steći naklonost bosanskog paše.
AUSTRIJSKI KONZULAT (1808. – 1821.)- Konzul mora pratiti stanje u Carstvu i ukazivati na pojedine granične ekscese.- Mora pridobiti katoličko stanovništvo na stranu Austrije.- Mora poštivati sve potpisane sporazume i tražiti da se oni poštuju.
Konzuli:1. Paul von Miteser2. Jakov von Paulič (do 1817.)3. Simbšen (1817. – 1821.)