demo 2010 (roman coins outside the empire, aac lxiv)

5/13/2018 Demo 2010 (Roman Coins Outside the Empire, AAC LXIV) - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/demo-2010-roman-coins-outside-the-empire-aac-lxiv 1

Željko Demo

Prikaz knjige

Aleksander BURSCHE; Renata CIOtEK; Reinhard WOLTERS (Scientific editors), "Roman Coins Outside

the Empire: Ways and Phases, Contexts and Functions"; Proceedings of the ESP/SCH Exploratory Workshop

Radziwill Palace, Niebor6w (Poland) 3-6 September 2005"; Collection Moneta 82 (English and German Text),

Wetteren 2008 . Paperback. ISBN 978-90 - 77297-49-0.

CO LLECT ION MONETA ' 82

ROMAN COIN S OUTSIDE THE EMPIREWays and Phases, Contexts and Functions

Proceedings of the ESF/SCH Exploratory Workshop

Radziwill Palace, Niebor6w (Poland)

3·6 September 2005

MONETA, WETTEREN 2008I NSTIT UTE OF ARC H AEOLOGY, UN 1VE RSIT Y OF WAltSAW

Dr. sc. Željko Demo

Arheološki muzej u ZagrebuSrednjovjekovni odjel

HR, lOOOO Zagreb

Trg Nikole Š u b i ć a Zrinskog 19

[email protected]

I 299



300 I

Starohrvatska prosvjeta

Knjiga je impozantan zbir radova tridesetak s t r u č njaka iz šesnaest zemalja zapadne, srednje i i s t o č n e Europe (Austrija, Belgija, Č e š k a Republika, Danska,Engleska, Francuska, Gruzija, N j e m a č k a , M a đ a r s k a , Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Škotska, S l o v a č k a , Švicarska i Ukrajina), koji su se p o č e t k o m rujna 2005.

godine okupili kako bi u radu i s t r a ž i v a č k e radioniceistog naslova predstavili svoja istraživanja, opažanja ispoznaje o nalazima rimskog novca otkrivenog izvangranica Rimskoga Carstva. Radionica je djelovala uNiebor6wu, mjestu osamdesetak kilometara i s t o č n o od Varšave, u povijesnom zdanju p a l a č e Radziwill, ukojoj se danas nalazi Muzeum w Niebor6wie i Arkadii, p o d r u č n i muzej varšavskog Muzeum Narodowe.

Iz uvodnih r i j e č i poljskog dijela znanstvenoguredništva - Aleksander Burshe i Renata Ciolek, vo

ditelji r a z l i č i t i h odjela Arheološkog instituta Varšavskog s v e u č i l i š t a - saznaje se da je publikacija kasntlas izlaženjem, zbog č e g a su radovi nekih autora u međ u v r e m e n u objavljeni drugdje O. Bemmann, P. Guest,N. Holmes), a radovi nekih drugih nisu ni zaprimljeni (D. Moisil, H.-Ch. Noeske, W Szeivert). U n a t o č evidentnim p o t e š k o ć a m a uredništvo je uspjelo za

publiciranje pripremiti veliku v e ć i n u tekstova predstavljenih tijekom radion i č k i h dana, a onih nekolikokoji nisu zaprimljeni ili su pak objavljeni na drugimmjestima predstavili su kratkim prethodno prikupljenim sažecima i sadržajnim podacima o publikacijama u kojima su tekstovi u m e đ u v r e m e n u objavljeni.To je, dakako, pripomoglo boljem uvidu u predmetistraživanja, ali i cjelovitijem uvidu u rad i dosege Niebor6wske radionice. Uredništvo je osim toga naknadno uspjelo oSigurati vrijedne priloge o istraživanjimaoptjecaja rimskog novca u Donjem Podunavlju (c .

Gazdec), Šri Lanki (R. Walburg) i p o d r u č j a Balta (A.

Zapoiska) u nastojanju da na taj n a č i n popuni zemljopisnu prazninu i publikaciju u č i n i cjelovitijom.

Publikacija je objavljena kao 82. svezak poznate belgijske n u m i z m a t i č k e serije Collection Moneta

(Wetteren), a s u i z d a v a č i su joj Moneta iz Wetterenai Arheološki institut Varšavskog s v e u č i l š t a . Uvodnireferat, Einfii.hrung: Romische Mii.nzen jenseits der

Reichsgrenzen (pp. 7-10) , pripremio je n j e m a č k i pov j e s n i č a r i n u m i z m a t i č a r Reinhard Wolters, direktorn u m i z m a t i č k e zbirke / der Miinzsammlung und derNumismatischen Arbeitsstelle am Institut fUr Kla-

ssische Archaologie der Eberhard Karls Universitatin Tiibingen. Nakon njega slijede prilozi razvrstani

prema sekcijama, a unutar svake sekcije redoslijedomkojim su najvjerojatnije predstavljeni tijekom radaradionice. Bilješke su smještene na dnu stranice što

III. serija - svezak 37/2010.

priloge č i n i preglednima i jednostavnijima za č i t a nje; na kraju svakog priloga nalazi se bibliografija, izakojih slijede karte il i table ako je za njima postojalapotreba. Na kraju publikacije naveden je abecedni popis suradnika s osnovnim podacima o institucijama u

kojima su zaposleni i gdje rade, s aktualnim e-mailadresama.

Session I: The coins in the Empire and before(pp. 11-88) otvorio je Mariusz Mielczarek, On Greek

coin finds from Central European Barbaricum (pp. 11-

34), č l a n k o m koji se kao jedini u ovom nizu i s k l j u č i v o bavi nalazima predrimskog novca, ponajprije g r č k o g a (primjerci s više od 100 nalazišta). V e ć i dio tog novcač i n e p o j e d i n a č n i i s l u č a j n i nalazi. Osim g r č k o g novca analizirao je novac g r č k i h kolonija u Galiji, Italijii na Siciliji, novac t r a č k i h , makedonskih, egipatskih

i numidskih vladara, novac Seleukida, partski novac,g r č k o - b a k t r i j s k i novac i nabatejski novac. U prvufazu importa autor je svrstao novac kovan u južnojItaliji i na Siciliju u 4. i 3. s t o l j e ć u pr. Kr. a oslonac za

svoje tvrdnje rado je tražio i pronalaZio m e đ u materijalom prikupljenim tijekom novijih arheoloških istraživanja keltskih ili keltskoidnih naseobina u Č e š k o j (Nem č i c e ) i Poljskoj (Nowa Cerekwia). Njihovu vezu

s g r č k i m novcem p r o t u m a č i o je monetarnom ulogomkoju je taj novac mogao imati unutar takve keltskezajednice. U drugu veliku skupinu predrimskog novca koju je analizirao, autor je svrstao novac kovan us j e v e r n o a f r i č k i m središtima (Kartaga, Numidija i dr.),za što je analogije tražio i pronašao, i z m e đ u ostalog, im e đ u n u m i z m a t i č k i m nalazima s p o d r u č j a Hrvatske(naziva ju Dalmacijom), za koje je pretpostavio da susmješteni na jednom od pravaca kojim je tekao priljevtog novca u srednjoeuropski Barbaricum. Kao putovi dotoka g r č k o g novca analizirani su i pravci koji suod Crnog mora i g e t o - d a č k o g p o d r u č j a vodili premaunutrašnjosti i s t o č n o e u r o p s k o g a kontinenta. David

Wigg-Wolf, Coinage on the periphery (pp. 35-47),nastojao je p r o u č i t i poznati fenomenom "keltskoga" i"germanskoga': n a s t o j e ć i ga primijeniti na novac i monetarno. U keltskom kontekstu poticajnu ulogu odigrao je g r č k i novac nakon č e g a je z a p o č e o regionalnirazvoj keltskog novca koji je tijekom vremena prošaokroz r a z l i č i t e faze i pretrpio mnoge varijacije, eda birimski monetarni sustav ipak u k o n a č n i c i prevladao,ali tek nekoliko d e s e t l j e ć a nakon Cezarova osvajanjaGalije. U germanskom kontekstu dolazak rimskognovca imao je d r u g a č i j u poticajnu ulogu jer su Ger

mani, u nepostojanju volje za kovanjem vlastitog novca, prihvatili rimski denar kao ekonomski prihvatljivumonetarnu jedinicu. Johan van Heersch, On the edge



Željko Demo

of the market economy: coins used in social transacti

ons as ornaments and as buillon in the Roman Empire

(pp. 49-59), popisao je, zabilježio i prokomentirao

r a z l i č i t e nemonetarne oblike upotrebe novca kao što

su darivanja m e đ u pojedincima, donativa (vojnicima)

i congiariae (puku), sportulae (patron-klijenti), stre

nae (novogodišnji darovi), ali i druge oblike primitiv

ne upotrebe novca, poput npr. demonetizacija novca

urezivanjem, prerezivanje novca (prepolovljavanje,

č e t v o r e n j e ) , korištenje novca kao amuleta, nakita i sl.

Richard Reece, Roman silver goes abroad (pp. 59-73),

o d l u č i o je prije svega uvodno upozoriti na neke nove

trendove i metode u ispitivanju sastava rimskodobnog

srebrnog novce te neka druga jednako zanimljiva po

d r u č j a slabe ili nikakve istraženosti produkcije i dis

tribucije novca (administrativni ustroj spram f i z i č k o g izgleda i u r e đ e n j a kovnice; rezanje kalupa na jednome

mjestu, a kovanje novaca na drugome mjestu; n a j k r a ć i put distribucije, jedini put ili jedan od m o g u ć i h puto

va i dr.). Temeljna z a d a ć a bila je, m e đ u t i m , usporediti

sastav skupnih nalaza novca kasnog 2. i prve t r e ć i n e 3.s t o l j e ć a sakrivenih unutar Carstva i u krajevima izvan

njegovih granica. U rad je u k l j u č i o podatke prikuplje

ne analizom sastava 341 ostave, koji su pokazali da su

denari, u n a t o č stalnoj tendenciji opadanja sadržaja

srebra, nastavili pritjecati u Barbaricum sve do 230-ih

godina, kada je kovanje te vrste srebrnog novca napokon o k o n č a n o . Peter Kehne, Auskunfte antiker Sc-

hiftquellen zu Umstiinden und Grossenordnungen des

Abflusses romischer Munzen ins Barbaricum vom l. -5.

Jah rhundert n. Chr. - Eine Problemskizze (pp. 75-88),

sumirao je r a z l i č i t e podatke prikupljene istraživanji

ma a n t i č k i h izvora koji govore o nasilnim i nenasil

nim oblicima i okolnostima odljeva rimskog novca,

i l u s t r i r a j u ć i tvrdnje i opažanja vlastitim izborom ne

kih od najzanimljivijih primjera.

Session II: Barbaricum - the West (pp. 89-133).

Monetarnu situaciju na rajnskoj delti, gdje je rimski

limes odvojio dva u*o povezana germanska plemena

koji prije dolaska Rimljana nisu kovali vlastiti novac,

analizirala je Fleur Kemmers, Interaction or indiffe

renee? The Roman coin finds from the Lower Rhine

delta (pp. 93-103). N u m i z m a t i č k a evidencija pokazala

je kontinuiranu i v e ć u zastupljenost rimskog novca na

p o d r u č j u s one strane rajnske granice, s i g n a l i z i r a j u ć i ~ zainteresiranost rimskih vojnih posada za situa-

- m e đ u tamošnjim Frisii Minores. Podatak je utoli

!ko zanimljiviji zna li se da su prvi opsežniji vojni za

daO na tom dijelu rajnskog limesa obuhvatili gradnju

v e ć e g broja kontrolnih utvrda na lijevoj obali Rajne

na p o d r u č j u germanskih Canonefates, gdje je jedino

u vrijeme formiranja utvrda (oko godine 40.) zabilje

žena visoka zastupljenost rimskog novca. Frank Ber

ger, Die romischen Fundmunzen in Niedersachsen und

Westfalen. Kontext und Funktion (pp. lOs-m), konci

pirao je svoj rad kao svojevrsni znanstveni dodatak

dvama raspravama objavljenima 1988. i 1992. godine

(FMRD VIII1-3). Dodatak, ako ga se tako može na

zvati, sadrži nove podatke i komentare o nalazima

rimskodobnog novca u navedenim dijelovima Nje

m a č k e , m e đ u kojima su, osim primjeraka prikuplje

nih na mjestima dvaju dosad nepoznatih vojnih logo

ra Augustova vremena (Heidemiinden, Kalkriese), i

primjerci rimskog novca prikupljeni na još tridesetak

mjesta. Holger Komnick, Romerzeitliche Munzfunde

in Nordostdeutscheland zwischen Elbe und Oder (pp.

113-133), o d l u č i o je u n u m i z m a t i č k o j g r a đ i ovog vrlo

prostranog p o d r u č j a potražiti primjere i analizirati

pojedine monetarne i nemonetarne aspekte upotrebe

novca te ustanoviti postoje li regionalni o b i č a j i i pra

vila njihova korištenja i upotrebe, kronološke razlike i

principi za datiranje samih n o v č a r s k i h nalaza. U tom

smislu obradio je novac kao nakitni predmet probu

šen (jedna il i dvije rupe) ili alkom za ovjes, kao ukras

na ogrlicama ili prstenju (umetanje ili apliciranje), kao

utilitarni predmet s rupom u sredini (uteg ili predmet

za igru), kao uzorak za utiskivanje (srebrni pojasni

limeni okovi, dekorativne zakovice na štitu); novackao sirovinu il i sirovinsku osnovu drugih predmeta

(prepolovijeni, prelomljeni u č e t i r i dijela, fragmenti

rani primjerci); jedan komad novca ili više njih kao

grobni nalaz, probušen ili neprobušen (obol u ustima

pokojnika, novac u v r e ć i c i ovješenoj o pojas); skupni

nalaz novca kao sakrivenu vrijednost (Finsterwalde,

7 kg); novac kao žrtveni dar (problemi i interpreta

cije nalaza Thorsberger Moor - razdoblje C1b). Osim

ovih, z n a č a j n i su podaci predstavljeni u dijelu rada u

kojem autor analizira regionalne z n a č a j k e p o j e d i n a č -nih nalaza rimskoga novca te pravce dotoka kasno

antoninskih i ranoseverskih ostava rimskih denara,

r a z l i k u j u ć i sjevernu zonu, poveznu s germanskim Ha

ucima i južna zonu, u koju je rimski novac pristizao

kroz rajnsko-maj nski kraj ili Wetteraueresku udolini

i Tirinški bazen.

* Nije objavljen referat Petera Guesta, On the

edge of the Empire: the supply and use of Roman co-

ins in Wales (p. 89), jer je u m e đ u v r e m e n u s ponešto

izmijenjenim naslovom objavljen na drugome mje

stu (Britannia 39, London 2008, pp. 33-58), te referat

Nicolasa Holmesa, The denarius hoards from Birnie,

North-East Scotland: a case study (p. 91), koji je u

prOŠirenOj i n a č i c i t a k o đ e r v e ć objavljen na drugome

I 301



302 I


mjestu (British Numismatic Journal 76, London 2006,

pp. 1-44).

Session III: Barbaricum - the North an d the So

uth-East (pp. 135-224) z a p o č i n j e izlaganjem Helle

Horsnres, Roman coins and their contexts in Denmark

(pp. 135-146), koja je v e ć u uvodu istaknula malobrojnost registriranih nalaza rimskog novca (2664)

koji p o s t o j e ć e stanje ponajviše duguju intenzivnijoj

upotrebi metal-detektora posljednjih nekoliko deset

l j e ć a . Kao p r e v l a d a v a j u ć u skupinu izdvojila je denare

kovane u rasponu od vremena vladavine Flavijevaca

do vremena vladavine Severa. Ove, ali i kasnije nov

č a r s k e nalaze analizirala je r a z v r s t a v a j u ć i novac pre

ma njegovu zemljopisnom porijeklu, okolnostima

nalaza svakog p o j e d i n a č n o , ali i prema rasprostiranju

pojedinih skupina nalaza s podacima o provenijenciji,

poprativši svoje izlaganje g r a f i č k i m prikazima. Line

Bjerg, The Ginderup - a re-evaluation ofearly denarii

in Jutland (pp. 147-155), gotovo se u potpunosti po

svetila malom, ali jedinstvenom naseobinskom sku

pnom nalazu rimskog novca iz Genderupa ( k u ć a III),sastavljenom od republikanskih i carskih denara te

jednog Neronovog zlatnika. Sastav skupnog nalaza, za

koji pretpostavlja da je sakriven svakako prije 100. go

dine, b u d u ć i da sadrži denar cara Vespazijana kovan

74. godine, nadopunjuje novootkrivenim primjerci

ma (7 kom.), r e v i d i r a j u ć i tako ukupan broj ostavi

p r i p a d a j u ć e g srebrnog novca (31). Nalaz u s p o r e đ u j e sdrugim skupnim i p o j e d i n a č n i m nalazima na Jut1an

du te ga smatra n a j v e ć i m pa vjerojatno i najranijim

n o v č a r s k i m nalazom s arheološkom kontekstom ra

noga rimskog željeznodobnog razdoblja Danske (ca.

1.-200. g.). Renata Ciolek, Ein Beitrag zur Funktion

romischer Munzen in der Wielbark- und in der Pr

zeworsk Kultur (pp. 157-169), analizira nalaze novca

na p o d r u č j i m a ovih dviju velikih i z n a č a j n i h kultur

nih skupina, u s p o r e đ u j u ć i njihove grobne i naseobin

ske nalaze te nalaze iz zavjetnih mjesta( m o č v a r e ,

tresetišta i sl.) na kojima su osim novca ostavljani i drugi

vrijedni predmeti (jantarne perle, b r o n č a n a vjedra i

k u t 1 a č e , zlatni prsteni i sL). Zapaziti je v e ć u u č e s t a l o s t rimskog novca u grobovima Wielbark kulture, dok se

upravo suprotno može kazati za naseobinske nalaze

rimskog novca koji su se pokazali u č e s t a l i j i m a upravo

u krugu Przeworsk kulture. U krugu Przeworsk kul

ture č i n i se da zavjetni nalazi dosad nisu otkriveni,

te su il i vrlo rijetki ili posve nepoznati. Boris Mago

medov, Coins as a source of insight on Chernyakhiv

tribes (pp. 171-178), svoja opažanja koncentrira na

n o v č a r s k e nalaze 3. i 4. s t o l j e ć a , na koje, za razliku

od mnogobrojnih primjeraka ranocarskog novca 1. i


2. s t o l j e ć a , otpadaju samo 2-3 postotka svih nalaza.

Novci kasnocarskog razdoblja odražavaju vrijeme i

zbivanja tijekom gotskih ratova u donjem Podunavlju,

na Balkanu (238.-270.) te u Maloj Aziji (256.-270.),

nakon č e g a nastupa pad koji biva zaustavljen u vri

jeme Dioklecijanove vladavine, a ponovna u č e s t a l o s t n o v č a r s k i h nalaza doseže vrhunac tek u vrijeme Kon

stantina Velikog. Daleko n a j v e ć i broj tih nalaza otpa

da na b r o n č a n i novac, najviše je nalaza zapadno od

Dnjestra ( p o d r u č j e zapadnih Gota), a najzastupljeniji

su novci kovani u Konstantinopolu i Thessaloniki, te

u i s t o č n i m kovnicama, znatno manje iskovano ih je

u Iliriku (Siscia, Sirmium), a najmanje u kovnicama

zapadnih provincija (Treveri, Arelatae, Lugdunum,

Londinium, Aquileia). Kako je v e ć na gornjem Dnje

stru zastupljenost kasnorimskog b r o n č a n o g novca

dijametralno suprotna (prevladava novac zapadnih

kovnica), autor je sklon cirkulaciju novca 3. i 4. st. u

Barbariku j u g o i s t o č n e Europe podijeliti na dvije nu

m i z m a t i č k e provincije: " č e r n j a h o v s k u " (dominantno

gotsku, orijentiranu prema istoku) i "przeworsku"

(dominantno vandaisku, orijentiranu prema zapadu).

Anna Zapoiska, Romische Munzen im Westbaltischen

Kulturkreis - Kontexte und Funktion (pp. 179-294),

istaknula je n e u o b i č a j e n u u č e s t a l o s t b r o n č a n o g rano

carskog novca (sesterciji) u odnosu na nalaze denara u

z a p a d n o b a l t i č k o m kulturnom krugu (suprotno stanju

na p o d r u č j u Przeworsk i Wielbark kulture). Zanimlji

vo je, nadalje, da dotok tog novca pokriva vremensko

razdoblje od Markomanskih ratova do oko sredine

3. s t o l j e ć a , da je povezan s trgovinom jantara, da su

brojni nalazi zabilježeni u skeletnim (kraj glave i oko

glave) i paljevinskim grobovima, da je n a j v e ć i broj tog

novca kovan u Rimu, a da je prekid dotoka izazvan

migracijama germanskih naroda. Marcin Woloszyn,

Byzantine coins from 6th and jh c. from Poland and

their East-Central European context. Ways and pha

ses,contexts and functions (pp. 195-224),

v e ć uvodno

upozorava da broj registriranih nalazišta i broj regi

striranih nalaza bizantskog novca nije osobito velik

(13119), da v e ć i n u č i n e p o j e d i n a č n i nalazi, da n a j v e ć i broj nalaza č i n e b r o n č a n i novci (14), a da n a j v e ć i broj

nalazišta i nalaza novca otpada na primjerke kovane u

doba Justinijana I. (8/12). Usporedba sa situacijom u

Karpatskoj kotlini zaposjednutoj od Avara o m o g u ć i l a je autoru da priljev bizantskog novca 6. i 7. s t o l j e ć a poveže s utjecajima koji su sve do godine 626. strujali

iz krajeva pod kontrolom I. avarskog kaganata. Kada

su ta novcem o b o g a ć e n a strujanja prestala - u n a t o č obnovljenom priljevu bizantskog novca u karpatsku

kotlinu u drugoj polovici 7. s t o l j e ć a (Onogur-Buga-



Željko Demo

ri), na prijelazu 7- u 8. s t o l j e ć e i tijekom 8. s t o l j e ć a (II.avarski kaganat) - nastupio je u Poljskoj hijat koji ć e upotrajati sve do 10. i l l . s t o l j e ć a .

Session IV: Barbaricum - Danube and Beyond

(pp. 225-307). Prvi prilog na temu Podunavlja i njego

va barbarskog z a l e đ a predstavio je Giinther Dembski,

Die romischen Fundmunzen aus Osterreich ausserhalb

des Imperium Romanum (pp. 227-244), ponudivši

uglavnom sumarne podatke i osnovnu literaturu s

obzirom da je ta problematika, za razliku od nalaza

s p o d r u č j a austrijskog dijela Rimskoga Carstva (Au

stria Romana), slabo poznata i nedovoljno istražena.

Jnii Militky, Die romischen Fundmunzen in Bohmen

(pp. 231-244), sastavio je pregledan i nadasve iscrpan

sažetak temeljen na podacima iz rukopisa pod naslo

vom "Katalog r6mischer Miinzen aus B6hmen". Optjecaj prati i analizira, razvrstavši ga prema epohama

u rasponu od vladavine cara Augusta do i s t o č n o r i m -skog cara Zenona (od 27. pr. Kr. do 98. g. posl. Kr.;

98.-192.,192.-284. g., 284.-395. g., 395.-491. g.), prema

nalazima iz naseobinskih objekata i kulturnih slojeva

(najmalobrojnija skupina), prema nalazima iz ravni

ć a f s k i l i naselja i visinskih naselja, prema nalazima iz

paljevinskih i skeletnih groblja te prema nalazima iz

rijeka i termalnih izvora (6 nalazišta). Kao zasebnu

skupini i s t i č e nalaze zlatnika s rupama ili ušicama za

ovjes iz vremena careva Gordijan III. do Anternije (8primjeraka) te skupni nalaz republikanskih denara i

srebrnog nakita iz sredine 2. st. posl. Kr., predstavivši

ga kao osobit oblik tezauriranja ( L i b č e v e s ) . Eva Kol

nikova, Die romischen Fundmunzen in der Slovakei

- Kontext und Funktion (pp. 245-253), uvodno je pod

sjetila na v e ć p o s t o j e ć u literaturu o nalazima rimskog

novca u S l o v a č k o j , na v e ć ustaljenu praksu kontinui

rane objave novih nalaza kao i na stanje istraženosti

dosad registriranih nalazišta (287) i broja n o v č a r s k i h nalaza (oko sooo komada). U s p e c i f i č n o s t i s l o v a č k e situacije upisala je evidentne keltske kontakte s rim

skim svijetom još od vremena Rimske Republike, a od

_\ugustova vremena i nove povijesne okolnosti koje su

I I zapadne dijelove S l o v a č k e dovele svebske Kvade (ovi

so svoje mjesto našli i na pojedinim rimskim n o v č a r skim serijama i medaljonima: REX QVADIS DATVS,

TRIVNFVS QVADORVM i dr.). Kao mjesta izrazitijih

OaIaZa rimskog novca o z n a č i l a je vojne logore smje

štene u Barbariku (npr. Iža), važnije cestovne pravce

koji od dunavskog limesa vode prema sjeveru zemlje

z n a č a j n i j a naselja i mjesta prorimski orijentirano

§il germanskog plemstva. U i s t o č n o m dijelu zemlje

isprva nastanjenom k e l t s k o - d a č k i m starojediocima,

2 .potom novopristiglim germanskim Vandalima, na-

lazi rimskog novca zasad su registrirani u znatno ma

njem broju. Edit Farkas i Melinda Torbagyi, Sarma

tians and the Roman coins (pp. 255-266), analizirale

su nalaze rimskog novca 1.-3. s t o l j e ć a na sarmatskim

p o d r u č j i m a u m a đ a r s k o m Potisju, te ustvrdile da su

tek tamošnji skupni nalazi (16) jedini koji pružaju po

datke vrijedne pozornosti. Z a k l j u č c i njihova rada su,

m e đ u t i m , uglavnom tradicionalni te se na tom planu

spominje razmjena dobara (Marko Aurelije, Komod,

Septirnije Sever, Karakala), rimski danak Sarmatima

(Trajan, Hadrijan) te ratni plijen i p l j a č k a . Susjed

nim, mnogo prostranijim p o d r u č j e m rimske Dacije

bavio se Cristian Giizdac, Aspects of coin circulation

in Roman Dacia (pp. 269-294), koji u svojem opsež

nom, grafikonima i kartama opskrbljenom č l a n k u

analizira osobitosti tamošnjih skupnih nalaza novca,regionalne pokazatelje optjecaja rimskog novca, kova

nje lokalnog b r o n č a n o g novca skupine PROVINCIA

DACIA, te ulogu i z n a č e n j e posrebrenih patvorina,

posebice rimskih denara. U tom smislu razmatrani

su potencijalno najnesigurniji cestovni pravci te naj

ugroženija i najnesigurnija p o d r u č j e Dacije (središnja

Dacija), a optjecaj rimskog novca razvrstan je u č e t i r i razdoblja, svaki od njih s naglašeno r a z l i č i t i m tren

dom n o v č a r s k o g optjecaja ( z a k l j u č n o s godinom 337.).

Pojavu i kovanje novca skupine PROVINCIA DACIA

(246.-256.17.) te kovanje i brojnost posrebrenih patvorina povezao je s potrebama rimskih vojnih snaga

stacioniranih u Daciji u razdoblju koje je prethodilo

napuštanju Dacije, a oživljavanje optjecaja u vrijeme

Konstantina I. p r o t u m a č i o je ponovnom prisutnosti

rimske vojske u pojedinim u t v r đ e n i j i m a sjeverno do

Dunava (npr. Drobeta). Primijetit i je da bi neke od ka

rata rasprostiranja zasigurno bile ispunjenije skupnim

nalazima novca s p o d r u č j a južne Panonije i Gornje

Mezije da se autor potrudiO pregledati n u m i z m a t i č k u literaturu i č l a n k e s podacima o nalazima iz tih kraje

va. Peter Guest, Roman and Hun Kings: the use and

hoarding of solidi in the late fourth and fif th centuries

(pp. 295-307), za predmet svoje rasprave odabrao je

vrijeme i d o g a đ a n j a u kojima je v e ć p o p r i l i č n o re

definirani odnos rimskih careva spram narasle m o ć i barbarskih zajednica na granicama Carstva postao

dominantnim č i m b e n i k o m monetarne politike Car

stva. Na tom planu autor je iskoristio uvijek zanimlji

vo pitanje odnosa rimskih careva, ponajprije onih iz

njegova i s t o č n o g dijela spram Huna obdarenih obil

nim tributima i s t o č n o r i m s k o g a zlatnog novca. Ne bez

razloga u prvi plan postavio je on poznati skupni na

laz zlatnog novca iz Szikancsa u m a đ a r s k o m južnom

Potisju, koji je, u s p o r e đ e n s nizom ostava otkrivenih

I 30 3



30 4 I


unutar i izvan granica Rimskog Carstva, iskoristio daukaže na bitno r a z l i č i t u sudbinu zlatnog novca i posveo p r e č n a monetarna kretanja s ove i one strane rimskegranice. Autor sugerira da je zlato pristiglo na hunski teritorij bivalo redistribuirano te potom n a j č e š ć e

pretapano u predmete primjerene ukusu i potrebamatamošnje v l a d a j u ć e hunske elite. U znatno manjojk o l i č i n i distribuirano je i korisnicima nižega društvenog položaja, što je i glavnim razlogom malobrojnimp o j e d i n a č n i m nalazima zlatnog novca na prostorimaizvan carskih granica. U krajevima pod kontrolomcarske administracije situacija je, dakako, dijametralno suprotna.

,. Za objavu nisu pripremljeni referati WolfgangaSzeiferta, Die Mi1nzverteilung im mittleren Donaru

am in romischer Zeit (p. 225), i Delie Moisil, Roman

coins on the Lower Danube - context and functions (p.

267)·

Session V: Regional patterns - the East and the

South (pp. 309-362). O p ć e n i t o slabo poznatu problematiku optjecaja rimskodobnog novca na tlu Gruzije,tj. onodobnih kraljevina Lazike i Iberije, na jednostavan i nadasve pregledan n a č i n predstavio je TedoDundua, Influx ofRoman coins in Georgia (309-319).

U tom smislu zanimljivi su podaci o optjecaju novca pristiglog iz Sirije (lokalno i carsko kovanje), ali suod osobite vrijednosti opažanja i podaci o prisutnosti

znatnije k o l i č i n e rimskoga b r o n č a n o g novca namijenjenog isplati ondje smještenog rimskoga vojnog garnizona kako te nalaze predstavlja i t u m a č i autor, služ e ć i se usporedbama sa s l i č n i m nalazima u zapadnim

dijelovima Rimskoga Carstva. O situaciji u susjednojArmeniji sumarno je izvijestio Georges Depeyrot,Roman coins in Armenia (pp. 321-328), koji je tamošnja monetarna kretanja i optjecaj pratio u rasponu od1. st. pr. Kr. do 4. i 5. st. posl. Kr., posebno se osvrnuvši na Augustove denare tipa C L CAESARES, č i j u je

brojnostp r o t u m a č i o

pošiljkama pristiglim ili izravnoiz kovnice u Lyonu ili pak m o g u ć n o š ć u da je taj novacmožda ipak kovan u nekom p o d r u č j u bližem Arme

niji. Problemima još i s t o č n i j i h nalaza rimskog novca,onima s indijskog potkontinenta, posvetio se DavidW. Mac Dowall, The context and function of the Ro

man coins found in India (pp. 331-340). I ovdje su seu nekim indijskim skupnim nalazima svojom brojnoš ć u istaknuli Augustovi denari tipa C L CAESARES,

p r a ć e n i s l i č n o brojnim Tiberijevim denarima tipaPONTIF MAXIM,po svemu s u d e ć i zbog kvalitete i

č i s t o ć e njihova srebrnog etalona. Uostalom, indijskeostave rimskog novca završavaju denarima kovanimprije Neronove monetarne reforme godine 64. posl.


Kr., zbog č e g a se s pravom pretpostavlja da je rimskinovac u Indiji služio kao bullion/ingot. To je razlogomzbog kojeg u Indiji nema nalaza srebrnog novca 2. st.posl. Kr., pa stoga ni kasnijih antoninijana i slikva.Nalazi rimskih zlatnika zastupljeni su aureusima ko

vanima u 1. i 2. s t o l j e ć u te solidima iz 4. s t o l j e ć a . Tipodaci o d l i č n o se dopunjuju t a b l i č n i r i 1 prikazima igrafikonima te podacima o rimskodobnoj trgovini sIndijom, koje su u tekstu koji slijedi predstavili Kathrin Johrden i Reinhard Wolters, Die romisehen

Fundmi1nzen in Indien (pp. 341-354). Posve o p r e č n o prethodno iznesenom pokazuju nalazi rimskog novcaiz Šri Lanke (dijelom i južne Indije), odakle p o t j e č e i s k l j u č i v o b r o n č a n i novac 4. i 5. st., o b i č n o veomaistrošen, ali i njegove lokalne imitacije. Da su spomenuti primjerci b r o n č a n o g novca pristigli u Šri Lanku

oko godine 450. i da je njihova upotreba zapravo bilarelativno dugotrajna (do 7- st.) pokazao je ReinholdWalburg, "Rome beyond its eastern frontiers: Chickenfeed copper in ancient Srt Lanka. The impact ofa fore

ign currency on the local economy" (pp. 355-362). On

je prethodno spomenuti fenomen nalaza k a s n o a n t i č -koga b r o n č a n o g novca, z a h v a l j u j u ć i nekim novijimarheološkim istraživanjima (Tissamaharama), sveona manje brojke, stavio ga u vremenski raspon od okodva s t o l j e ć a , te ga o z n a č i o inspirativnim za pojavukratkotrajnoga lokalnog kovanja koje nije odmaklo

dalje od oponašanja uvezenih uzoraka.,. Za objavu nije pripremljen jedino referat Hans

Christopha Noeskea, Ex Africa semper aliquid novi

- Funde antiker und islamischer Mi1nzen in Niltal vom

1. Katarakt bis si1dich de 6. Katarakts (p. 329).

Session VI: Functions in Barbaricum (pp. 363-

416). Poznatu Tacitovu vijest o r a z l i č i t o m ponašanju isklonostima Germana kada je r i j e č o novcu i njegovojupotrebi (Germania 5,3) odabrao je za analizu JerzyKolendo, Die Germania des Tacitus und die Funktio

nene romischer Mi1nzen in Barbaricum (pp. 363-375).Vijest je razdijelio na tri temeljna podatka koje je unastavku potanje analizirao: podjela Germanije udvije zone na osnovi razlike koja postoji u odnosuna s h v a ć a n j e i korištenje novca ( p o g r a n i č n i krajevi iunutrašnjost Germanije), privrženost prema starijemrimskom novcu (serrati i bigati) te v e ć u sklonost Germana, kada su plemeniti materijali u pitanju, premasrebru negoli zlatu kad je o trgovini r i j e č . Michael Erdrich, UberIegungen zu Altsti1cken in kaiserzeitlichen

Grab- und Schatzfunden im mitteleuropaischen Bar

baricum (pp. 379-388), iznio je nekoliko primjera kojima je potkrijepio tvrdnju da je i z m e đ u proizvodnje ideponiranja pojedinih vrednijih predmeta znalo pro-



Željko Demo

t e ć i dosta vremena, katkad dvjesto ili č a k tristo godina. Kao primjeri poslužili su mu predmeti ili skupinepredmeta iz poznatih grobnih nalaza i nalaza blaga:grob markom anskog dostojanstvenika iz Mušova U

Č e š k o j datiran Uvrijeme oko 160.-180. godine s predmetima koji p o t j e č u iz kasnog latena ili rano carskog\Temena, nalaz dvaju blaga iz Lengericha u Donjoj Sa

skoj koja bi sjedinj ena u jedan jedinstveni nalaz pokrivala raspon od 2. st. do sredine 4. s t o l j e ć a , ženski grobiz B i a l ~ c i n o / B a l e n t h i n u Pomeraniji datiran probušenim rimskim denarima u vrijeme neposredno prije ilioko godine 200. posl. Kr. s predmetima i z r a đ e n i m a uGaliji i Porajnju, te Hilderikov grob ( t 482.), u kojemsu se osim suvremenih ukrasnih predmeta i zlatnognovca nalazili i rimski denari kasnog 2. i ranijeg 3.

s t o l j e ć a . Sve je to imalo poduprijeti tvrdnju o dugomi \Tlo uvriježenom o b i č a j u tezauriranja r a z l i č i t i h rim

skih dobara i vrijednosti rasprostranjenom m e đ u rać i t o rangiranom germanskom elitom. Marcus Pe

te r, Imitation ofRoman coins in non-Roman contexts:

some remarks (pp. 389-394), upotrijebio je imitacijeAL\ S AVGVSTI serije Marka Aurelija da bi ukazao

na. ko mpleksnost problema rimsko dobnih imitacija,nemensku raznolikost njihova nastajanja te r a z l i č i t e razloge njihova korištenja. Alexander Bursche, Fun-

ction ofRoman coins in Barbaricum ofLater Antiquity.

.-\JJ anthropological essay (pp. 395-416) završni je č l a -nak ove publikacije napisao kao svojevrstan sažetakkoji rekapitulira, ali i dopunjuje mnoge od prethodnoiznesenih misli i razmišljanja. Autor se pobrinuo dadefinira pojam Barbarika (Barbaricum), vremenskiokvir S'oojih rasprave (2.-5. st.), a potom i osnovne

, ine n o v č a r s k i h nalaza te njihovo rasprostiranje(denari. 2. st. u v e ć e m dijelu Barbarika, sesterciji 2.

$L i prve pol. 3. st. u naseobinama Balta, u kasnijem3- j 4- st. rimski zlatnici kao p r e v l a d a v a j u ć a moneta

cijelom tom p o d r u č j u , zlatni medaljoni, izuzetni

zbog sadržaja i neprijepornih povijesnih vrijednosti).:xa teoretskom planu osvrnuo se na t u m a č e n j a antro

-. e teorije primitivnog n o v č a r s t v a i trgovine tepostavke škole K. Polanya glede povijesne ekonomije,

... nm ca i njegove funkcije u povijesti, te defini-:- -novca za sve namjene" ( č e t i r i temeljne funkcije)

n:aspr.m1 "novca za specijalne namjene" (jedna, dvije. ten:ielj ne funkcije), u što se, zaCijelo, postupno

t:nmfonnirao rimski novac izašavši izvan granicaR i : : : m l ~ ~ Carstv. Osim monetarnih inemonetarnih

p l a ć a n j a rimski novac je na sjeveru Europe ko-bo amulet, ukrasni predmet ili nakit, kao ide-

ološko-ikonografski znak, kao prikladna sirovinskabaza za proizvodnju drugih predmeta, kao predmetoponašanja, patvorenja i falsificiranja, kao predmetritualnogA ili kojim drugim razlogom motiviranogadeponiranja (u naselju, u k u ć i , u vodi, u grobovima i

drugdje.). Svoje tvrdnje autor je dokumentirao uvjerljivim primjerima, upozorivši t a k o đ e r da je namjenarimskog novca umnogome ovisila o vremenu i povijesnim okolnostima te socijalnom, p o l i t i č k o m i vjerskom okruženju u kojem se novac zatekao u nekom

trenutku." Za objavu nije pripremljen jedino referat Jana

Bemmana, Romische Miinzen in Grabern des Mittel-

und Nordeuropaischen Barbaricum (pp. 377-8) jer jeu m e đ u v r e m e n u s ponešto izmijenjenim naslovom

objavljen na drugome mjestu (Studein zur Sachsenforschung 15/2005, Oldenburg 2006, pp. 1-62).Z a k l j u č n o valja kazati da je publikacija Roman

Coins Outside the Empire: Ways and Phases, Contexts

and Functions uspješno povezala i na jednome mjestuprezentirala mnogobrojne probleme i aspekte pojave, trajanja i upotrebe rimskoga novca izvan granicaRimskog Carstva u rasponu od kasnorepublikanskihi ranocarskih vremena do sumraka kasne antike nagolemu prostoru što se prostire od Skandinavije i balt i č k i h krajeva na sjeveru Europe do Afrike na jugu i

od Škotske na zapadu Europe do Armenije i Gruzije uZakavkazju, te Indije i Šri Lanke duboko u Aziji. Velikvremenski raspon i golemo zemljopisno p o d r u č j e rezultirali su r a z l i č i t o s t i m a koje su nerijetko zahtijevaleiznimno složenu i s t r a ž i v a č k u aktivnost ne bi li se krozpreispitivanje naizgled nerazmrsivog rasvijetlilo putove kojim se novac kretao, istražilo tragove koji je izasebe ostavljao i p r o t u m a č i l o svijet, vrijeme, okolnostii posljedice koje je iza sebe ostavljao. Stoga su dosezipriloga podnesenih tijekom Nieborowske radioniceiza sebe ostavili sjajan primjer htijenja, napora i rezul

tata n u m i z m a t i č k e struke okupljene oko p r o u č a v a n j e jednog jedino, ali iznimno složenog n u m i z m a t i č k o g fenomena. Poljskim n u m i z m a t i č a r i m a koji su taj zahtijevan posao pripremili, vodili i proveli u djelo pripada posebna zasluga. Uostalom, to da dugogodišnjirad i promišljena intelektualna i materijalna ulaganjane rezultiraju s l u č a j n o š ć u , pokazuje i dokazuje jošjedna uspješnica poljske n u m i z m a t i č k e struke koja

je samo dvije godine poslije Nieborowa u Krakowupripremila i ostvarila još jedan n u m i z m a t i č k i važani s t r a ž i v a č k i projekt pod naslovom "Byzantine Coins in

Central Europe between st h and lOth century".

I 30 5

demo 2010 (roman coins outside the empire, aac lxiv)

Documents