Deepak Chopra: The book of secrets

Mojemu ocu KRISHANU LAL CHOPRI

nadahnuo si me svojim skladnim ivotom i skladnom smru te napokon razotkrio skrivene dimenzije mojega ivota.

ZAHVALE

Peteru Guzzardiju, mojemu iznimno sposobnom uredniku: ti si ujedno moj kritiar i jedan od mojih najboljih prijatelja.

Shaye, Tini, Tari, Brianu, Jenny i ostatku obitelji u Harmonyju: od poetka moje karijere bili ste puni ljubavi, dobrohotni i strpljivi.

Riti, Malliki, Gothamu, Sumantu, Candice i dragoj Tari: vi sve inite vrijednim i svetim.

CarolYn Rangel, Feliciji Rangel i Jan CraWford iz mojeg ureda: bez vae predanosti i marljivosti ne bi bilo niega.

Na kraju zahvaljujem svojoj obitelji u Chopra centru, koja moje rijei provodi u djelo te na taj nain utjee na ivote ljudi.

7

U v o d

N ajvea ivotna glad nije glad za hranom, novcem, uspjehom, poloajem, sigurnou, seksom niti ak za ljubavlju. Mnogi su ljudi sve to postigli, ali su i dalje osjeali nezadovoljstvo - tovie, kod mnogih je nezadovoljstvo dublje no to je bilo dok su poeli. Najdublja ivotna glad jest tajna koja se otkriva tek kad je osoba spremna razotkriti skriveni dio svojega jastva. U prastarim je uenjima ta tenja povezana s ronjenjem u potrazi za najvrjednijim biserom, a ta pjesnika usporedba govori da morate otplivati daleko od pliaka, zaroniti duboko u sebe i strpljivo traiti sve dok ne pronaete neprocjenjivo vrijedan biser.

Taj se biser naziva i bit, Boji dah, voda ivota, sveti nektar - a sva ta odreenja zapravo govore o onome to bismo u dananje, prozaino, znanstveno doba jednostavno nazvali preobrazbom. Preobrazba je korjenita promjena oblika, primjerice, preobrazba gusjenice u leptira. U kontekstu ovjeka preobrazba znai pretvaranje straha, agresivnosti, sumnje, nesigurnosti, mrnje i praznine u njihove suprotnosti. Je li to doista mogue? Jedno je izvjesno: zagonetna glad koja izjeda ljudske due nije ni u kakvoj vezi sa svjetovnim pitanjima kao to su novac, poloaj i sigurnost. Unutarnja osobnost udi za smislom ivota, okonanjem patnje i za odgovorima na zagonetke ljubavi, smrti, Boga, due, dobra i zla. Povrinsko ivljenje nee pruiti odgovore na

13

ta pitanja niti zadovoljiti potrebe koje nas potiu da ih postavljamo. Otkrivanje vlastitih skrivenih dimenzija jedini je nain zadovoljavanja

najdublje gladi. S usponom znanosti ta je udnja za znanjem trebala nestati, ali se zapravo

pojaala. 0 skrivenim dimenzijama ivota ne moramo otkrivati nove "injenice". Nije potrebno i dalje zuriti u nalaze pacijenata koji su nadomak smrti podvrgnuti kompjuterskoj tomografiji i l i u nalaze magnetske rezonancije obavljene na joginima u dubokoj meditaciji. Ta je faza pokusa obavljena: izvjesno je da ovjekov mozak slijedi svijest, kamo god pola. Nai su neuroni sposobni zabiljeiti najuzvienije duhovne doivljaje. Meutim, o zagonetki ivota danas, u odreenom smislu, znamo manje od svojih predaka.

ivimo u Doba Viega mozga, modane kore koja se u proteklih nekoliko tisuljea znatno razvila te zasjenila prastari, instinktivni, nii mozak. Modana se kora esto naziva novim mozgom, ali je stari mozak ipak milijunima godina vladao ovjekom kao to i danas vlada veinom ivih bia. Stari mozak ne moe oblikovati zamisli niti itati. A l i , posjeduje mo osjeanja i, nadasve, bivanja. Zahvaljujui starom mozgu, nai su preci posvuda u Prirodi osjeali blizinu tajanstvene prisutnosti.

Ta prisutnost, koja se nalazi u svakoj estici svemira, proima i va ivot. Vi ste knjiga tajni koja eka da je se otvori iako se vjerojatno doivljavate potpuno drugaije. Ovisno o danu, vi ste radnik, otac i l i majka, suprug i l i supruga, potroa koji pretrauje prodavaonice u potrazi za neim novim, lan publike koji nestrpljivo eka sljedei nastup.

Ako ivite istinu jedne stvarnosti, svaka vam se tajna otkriva bez napora ili truda.

Sve se svodi na prastari izbor izmeu razdvojenosti i l i jedinstva. elite li biti razjedinjeni, proturjeni, rastrgani izmeu vjenih sila tame i svjetlosti? Ili iz razdvojenosti elite stupiti u cjelovitost? Vi ste bie koje djeluje, misli i osjea. Duhovnost te tri aktivnosti stapa u jednu stvarnost. Razmiljanje nema prevlast nad osjeanjem; osjeanje se ne mora uporno opirati viem mozgu; djelovanje se dogaa kada misao i osjeaj kau: "To je u redu". Tu jednu stvarnost mogue je pojmiti jer kad se naete u njoj, doivljavate tijek ivota bez prepreka i bez otpora. Nadahnue, ljubav, istinu, ljepotu i mudrost u tom tijeku doivljavate kao prirodne vidove postojanja. Ta jedna stvarnost jest duh, a povrina ivota samo je varka s tisuu krinki koje nam onemoguuju otkriti to je stvarno. Ova izjava prije tisuu godina ne bi izazvala

14

prijepor. Duh je posvuda bio prihvaen kao istinski izvor ivota. Tajnu ivota danas moramo promotriti novim oima jer smo, kao ponosna djeca znanosti i razuma, od sebe nainili siroad mudrosti.

Stoga ova knjiga ima dvije zadae. Najprije vas mora uvjeriti da skrivene dimenzije ivota doista uvaju tajnu. Potom u vama mora raspiriti strast i predanost potrebne da biste stigli do tog odredita. Ovo nije projekt koji moete odgoditi za vrijeme kada ete biti spremni. Spremni ste od onoga dana kad ste zaboravili postavljati pitanja tko ste i zato ste ovdje. Mnogi od nas se, naalost, iskljuuju od tisua iskustava koja bi mogla ostvariti tu preobrazbu. Kad golemi trud ne bismo ulagali u poricanje, potiskivanje i sumnju, svaki bi ivot bio neprestano otkrivanje.

Na posljetku morate povjerovati da je va ivot vrijedan marljivog i predanog istraivanja. Tisue malih odluka bile su potrebne da bi se knjiga tajni drala zatvorenom, ali je za njezino ponovno otvaranje potreban samo jedan jedini trenutak.

Osobno, doslovno shvaam redak iz Novoga zavjeta koji kae: "Molite, i dat e vam se! Kucajte, i otvorit e vam se!" Posve jednostavno. Sve tajne ivota otkrit ete kad budete mogli iskreno rei Moram znati. Ne mogu ekati vie ni trenutka. Buddha koji sjedi ispod Bodhi stabla i Isusova borba s demonima u pustinji simboli su iste drame due koju ete i vi ponoviti jer ste zbog toga roeni. Nikada ne sumnjajte u sljedee: vi ste najvanije bie na ovom svijetu jer na razini due vi jeste ovaj svijet. Ne morate zasluiti pravo na spoznaju. Vaa susljedna misao, osjeaj i l i postupak mogu vam poeti otkrivati tu najdublju duhovnu mudrost koja tee ista i nesputana kao planinski potoci u proljee. Koliko god nas revno uvjeravali u suprotno, jastvo ne moe zauvijek uvati tajne od samoga sebe.

15

mom1234Highlight

Prva tajna

ivot kakav poznajete zapravo je tanak sloj dogaaja koji prekriva dublju stvarnost. U toj dubljoj stvarnosti vi ste dio svega to se upravo dogaa, svega to se ikada dogodilo i svega to e se ikada dogoditi. U toj dubljoj stvarnosti izvan svake sumnje znate tko ste i to je vaa svrha. Nema zbrke niti sukoba ni s jednom drugom osobom na svijetu. Vaa ivotna svrha jest pomoi svemiru da raste i razvija se. Kad pogledate samoga sebe, vidite samo ljubav.

Meutim, nita od toga ne ini tajnu ivota. Tajna je u nainu izvlaenja svega toga na povrinu. Kad bi me netko upitao kako se moe dokazati da tajna ivota doista postoji, najjednostavniji dokaz bila bi upravo ta golema razdvojenost duboke stvarnosti i svakidanjeg ivota. Od samoga roenja neprestano nailazimo na znakove koji nas upuuju na drugi, unutarnji svijet. Jeste li ikada doivjeli trenutak udivljenja? Takve trenutke mogue je doivjeti uz prelijepu glazbu i l i uz prizor prirodne ljepote od kojega se najeite. Ili ste moda krajikom oka opazili neto poznato - jutarnju svjetlost, stablo koje se povija na vjetru, lice usnule voljene osobe - i u tom trenutku shvatili da je ivot vie no to se na prvi pogled doima.

Naili ste na nebrojene znakove, ali ste ih previdjeli jer nisu inili jasnu poruku. Upoznao sam iznenaujue mnogo ljudi iji su duhovni poeci bili doista udesni: u djetinjstvu su opazili kako bakina dua odlazi u trenutku smrti, na roendan su oko sebe opazili svjetlosna bia, putovali izvan svojih

16

fizikih tijela i l i su, stigavi kui iz kole, na vratima ugledali voljenog lana obitelji iako je ta osoba nedavno poginula u strahovitoj prometnoj nesrei. (Jedan mi je ovjek rekao kako je prvih deset godina svojega ivota bio "djeak iz balona" jer je u svojem balonu putovao visoko iznad grada i u nepoznate zemlje.) Milijuni ljudi - to nije preuveliavanje, ve zakljuak izveden iz anketa - vidjeli su sebe okupane bisernom svjetlou. Ili su uli glas za koji su znali da dolazi od Boga. Ili su u djetinjstvu imali nevidljive uvare, tajne prijatelje koji su ih uvali dok su spavali.

Na posljetku sam zakljuio da je vie ljudi koji su doivjeli takva iskustva - istinska, tajna putovanja u stvarnost koju od ove stranosti razdvaja samo tanak veo nevjerice - no to je onih koji ih nisu doivjeli. Otvaranje vela znai promjenu vlastitoga poimanja. Posrijedi je osobna, potpuno subjektivna, ali ipak vrlo stvarna promjena.

Gdje zapoeti rjeavanje zagonetke koja je posvuda, ali ipak ne ini cjelovitu poruku? Veliki detektiv poput Sherlocka Holmesa potragu bi zapoeo s polazita osnovnog zakljuka: neto nepoznato eli biti poznato. Tajna koja ne eli biti otkrivena, nastavlja se povlaiti to joj se vie pribliavate. Tajna ivota se tako ne ponaa: ako znate gdje valja traiti, nepoznato se odmah otkriva. A l i , gdje je to?

Tjelesna je mudrost dobro polazite u skrivene dimenzije ivota jer je, iako nevidljiva, neporecivo stvarna - sredinom osamdesetih godina dvadesetoga stoljea medicinski su istraivai poeli prihvaati tu injenicu. Prije se smatralo da je mozak jedinstven po svojoj sposobnosti inteligencije. No, tada smo znakove inteligencije poeli otkrivati u imunolokom sustavu, a zatim i u probavnom sustavu. U oba navedena sustava mogue je opaziti osobite glasnike molekule koje obilaze sve organe, prenose poruke mozgu i od mozga, ali djeluju i samostalno. Leukocit, sposoban razlikovati uljeze odnosno neprijateljske bakterije od peludi, zapravo donosi inteligentnu odluku iako plovi optokom krvi neovisno o mozgu.

Prije deset godina bilo bi besmisleno govoriti o inteligenciji crijeva. Bilo je poznato da se u sluznici crijeva nalaze tisue ivanih zavretaka, no to su bile tek udaljene, rubne postaje ivanog sustava koji je pomou njih odravao vezu s priprostim poslom izvlaenja hranjivih tvari iz hrane. Danas se ispostavlja da crijeva i nisu tako pri-

17

prosta. Njihove rasprostranjene ivane stanice ine fino usklaen sustav reagiranja na vanjske dogaaje: neugodnu primjedbu na poslu, prijetnju opasnosti i l i na smrt u obitelji. Reakcije eluca pouzdane su kao i misli mozga te jednako sloene. Vae debelo crijevo, jetra i eludac takoer razmiljaju iako ne verbalnim jezikom mozga. Ispostavlja se da je ono to su ljudi nazivali "reakcijom utrobe" zapravo tek nagovjetaj sloene inteligencije na djelu u stotinama tisua milijardi stanica.

Zbog sveobuhvatne medicinske revolucije znanstvenici su zakoraili u skrivenu dimenziju koju nitko do tada nije ni naslutio. Stanice nas misaono nadmauju ve milijunima godina. tovie, njihova bi mudrost, starija od mudrosti modane kore, mogla biti najbolji model onoga to je jedino starije od njih - svemira. Moda nas i svemir misaono nadmauje. Kamo god pogledam, opaam to kozmika mudrost nastoji postii. A to je gotovo isto onome to i sam nastojim postii - rasti, razvijati se i stvarati - a najvea je razlika u tome to moje tijelo s univerzumom surauje mnogo bolje no to meni polazi za rukom.

Stanice lako i bez tekoa otkrivaju ivotnu tajnu. Njihova je mudrost potpuno predana i posveena. Ustanovimo, dakle, moemo li znaajke tjelesne mudrosti povezati sa skrivenim dimenzijama koje elimo razotkriti:

Povezivanje s inteligencijom tijela

1. Vi imate uzvienu svrhu. 2. Dio ste jedinstva ivota. 3. Vaa je svijest uvijek spremna za promjenu. Ona iz trenutka u trenutak

poima sve to vas okruuje. 4. Sve druge prihvaate kao sebi ravne, bez osuivanja i bez predrasuda. 5. Svakom trenutku prilazite s obnovljenom kreativnou, ne ustrajete u

staroj, potroenoj. 6. Vae bivanje prati ritmove univerzuma. Osjeate se sigurno i poduprto. 7. Vae vienje djelotvornosti jest dopustiti tijeku ivota da vam donese

ono to vam je potrebno. Sila, nadzor i borba nisu vai naini. 8. Osjeate povezanost sa svojim izvorom.

18

9. Posveeni ste davanju kao izvoru sveg obilja. 10. Svaku promjenu, ukljuujui roenje i smrt, poimate kroz prizmu

besmrtnosti. Za vas je najstvarnije ono nepromjenjivo.

Nita od navedenoga nije duhovni cilj; sve su to injenice svakidanjeg ivljenja na razini vaih stanica.

Uzviena svrha: svaka stanica vaega tijela pristaje raditi za dobrobit cjeline; njezina pojedinana dobrobit je na drugom mjestu. Ako je potrebno, umrijet e da bi zatitila tijelo to se esto i dogaa: ivotni vijek pojedine stanice samo je djeli naega ivotnog vijeka. Svakoga sata umiru tisue stanica koe kao i imunolokih stanica koje se bore protiv neprijateljskih mikroba. Sebinost ne dolazi u obzir, ak ni po pitanju opstanka stanice.

Jedinstvo: stanica odrava povezanost sa svim drugim stanicama. Glasnike molekule jure posvuda kako bi i najudaljenije postaje obavijestile ak i o najmanjoj elji i l i nakani tijela. Povlaenje i l i odbijanje komunikacije ne dolazi u obzir.

Svijest: stanice se prilagouju iz trenutka u trenutak. Ostaju prilagodljive kako bi odgovorile na trenutne situacije. Zaglavljenost u krutim navikama ne dolazi u obzir.

Prihvaanje: stanice jedna drugu poimaju kao jednako vane. Svaka stanica tijela u meuovisnom je odnosu sa svim drugim stanicama. Samostalnost ne dolazi u obzir.

Kreativnost: iako svaka stanica ima jedinstveni niz funkcija (primjerice, stanice jetre sposobne su obavljati pedeset razliitih zadataka), te se funkcije povezuju na kreativne naine. ovjek je sposoban probaviti hranu koju do tada jo nije jeo, misliti misli koje do tada jo nije mislio, plesati na do tada nevien nain. Ustrajanje u starim ponaanjima ne dolazi u obzir.

Bivanje: stanice slijede univerzalan ciklus odmaranja i aktivnosti. Iako se taj ciklus oituje na mnogo naina (poput fluktuacija razina hormona, krvnoga tlaka i probavnih ritmova), njegovo najvidljivije oitovanje jest san. Medicina jo uvijek nije otkrila zato nam je san potreban, ali je poznato da uskraivanje njegovih dobrobiti dovodi do potpune disfunkcije. U tiini neaktivnosti klija budunost tijela. Opsesivna aktivnost i l i agresivnost ne dolaze u obzir.

Djelotvornost: stanice funkcioniraju uz najmanju moguu potronju

19

energije. Tipina stanica unutar svoje membrane pohranjuje koliinu hrane i kisika dovoljnu za samo tri sekunde. Potpuno vjeruje da e dobiti ono to joj bude potrebno. Pretjerana potronja hrane, zraka i l i vode ne dolazi u obzir.

Povezanost: zahvaljujui zajednikom genetskom naslijeu, stanice znaju da su u osnovi iste. injenica da se stanice jetre razlikuju od stanica srca te da se miine stanice razlikuju od stanica mozga ne porie njihovu istovjetnost koja je nepromjenjiva.

Metodom povratka njihovu zajednikom izvoru miinu je stanicu u laboratoriju mogue genetski preobraziti u stanicu srca. Koliko god se puta podijelile, zdrave stanice ostaju povezane sa svojim izvorom. Odmetnitvo za njih ne dolazi u obzir.

Davanje: primarna aktivnost stanica jest davanje koje odrava cjelovitost svih drugih stanica. Potpuna posveenost davanju primanje ini automatskim - ono je druga polovica prirodnog ciklusa. Gramzivost ne dolazi u obzir.

Besmrtnost: stanice se mnoe kako bi prenijele svoje znanje, iskustvo i sposobnosti ne uskraujui nita svojemu potomstvu. Posrijedi je svojevrsna praktina besmrtnost: pokoravanje smrti na tjelesnoj razini, ali njezino svladavanje na netjelesnoj razini. Generacijski jaz ne dolazi u obzir.

Kad uvidite na to su vae stanice pristale, ne opaate li duhovni sporazum u svakom smislu te rijei? Prva znaajka, ostvarivanje uzviene svrhe, jednaka je duhovnim znaajkama predavanja i nesebinosti. Davanje je isto to i vraanje Bogu onoga to jest Boje. Besmrtnost je isto to i vjerovanje u ivot nakon smrti. Meutim, moje tijelo uope ne zanimaju odreenja koja je prihvatio moj um. Za moje su tijelo te znaajke jednostavno naini na koje funkcionira ivot. One su djela kozmike inteligencije koja se milijardama godina oitovala kao biologija. Tajna ivota strpljivo je i pomno omoguavala oitovanje svojega punog potencijala. Taj preutni sporazum koji dri moje tijelo na okupu ak i danas doivljavam kao tajnu jer, sudei po vidljivome, taj sporazum ne postoji. Vie od dvije stotine i pedeset vrsta stanica obavlja svoj svakidanji posao: pedeset funkcija stanica jetre potpuno su jedinstvene, ne preklapaju se sa zadacima stanica miia, bubrega, srca i l i mozga, meutim, posljedice bi bile pogubne kad bi samo jedna funkcija bila poremeena. Tajna ivota pronala je nain da se savreno oituje kroz mene.

Jo jednom proitajte popis znaajki i upamtite sve to "ne dolazi u obzir": sebinost, odbijanje komunikacije, odmetnitvo, pretjerana potronja, opse-

20

sivna aktivnost i agresivnost. Ako nae stanice znaju da se tako ne smiju ponaati, zato se mi tako ponaamo? Zato je gramzivost za nas dobra iako je na razini naih stanica pogubna, odnosno ini osnovnu pogrjeku stanica raka? Zato doputamo da pretjerana potronja dovede do epidemije pretilosti kad nae stanice svoje gorivo mjere na molekule? Ljudi nisu odustali od onih naina ponaanja koji bi nae tijelo ubili u jednom danu. Na taj se nain suprotstavljamo mudrosti svojega tijela i, to je jo gore, ne obraamo pozornost na unutarnji predloak savrenog duhovnog ivota.

Ova knjiga nije nastala iz uvjerenja da su ljudi duhovno slabi i manjkavi. Roena je u trenutku krize u mojoj obitelji koja mi je zapravo pruila novu nadu. Moj je otac prije nekoliko godina umro posve neoekivano. Jo uvijek pun ivota u osamdeset i prvoj godini, taj je sijeanjski dan proveo gledajui inauguraciju novog amerikog predsjednika. Iako se povukao iz dugogodinje kardioloke prakse, ostao je u toku pa je tu veer proveo raspravljajui sa svojim studentima o medicinskim sluajevima.

Majka je zbog slabijeg zdravlja spavala u drugoj sobi pa nije ula kada je Krishan legao u krevet. No, nije mogla zaspati pa je nakon ponoi na vratima ugledala svojega supruga u pidami, tek nejasan obris u tami, koji joj je rekao da odlazi. Majka je odmah znala to to znai. Otac ju je poljubio za rastanak i rekao joj da je voli. Potom se tiho vratio u svoju sobu u koju su dopirali samo noni zvuci zrikavaca, tropskih ptica i prometa u Delhiju. Legao je, tri puta zazvao Boga i umro.

Moja je obitelj bila shrvana oajem. S mlaim sam bratom odmah iz .Amerike otputovao u Indiju i za nekoliko smo sati donijeli oevo tijelo, odjeveno u tradicionalnu pogrebnu odjeu i posuto nevenima, u prizemlje gdje se naricanje ena mijealo sa svetim napjevom. Nedugo potom stajao sam pokraj hrpice pepela na goruem gatu pokraj rijeke i obavljao dunost najstarijega sina: tapom sam razbijao ostatke lubanje kako bih simboliki prekinuo zemaljske veze sa ivotom kojega je moj otac ivio.

Nisam se mogao oteti osjeaju da je potpuno i zauvijek nestao ovjek kojega sam najvie volio i posljednji za kojega bih pomislio da u ga tako brzo izgubiti. No, injenica da je preminuo u tako bistrom i smirenom stanju svijesti sve nas je potedjela najdublje boli tugovanja. Iako sam bio uvjeren da je Krishan Chopra preminuo u obliku tijela i osobnosti koju sam poznavao, moji se osjeaji nisu mogli oduprijeti sve dok nisam do najsitnije mogue pojedinosti izrazio u to se pretvorio. Tajna ga je promijenila iz jednoga stanja u

21

drugo, a ja sam shvatio da se ista preobrazba dogaa u meni i u svima. Svi smo zajedno i svi se rasplinjavamo u skladu s tajnom, nita drugo.

Umjesto da tajnu ivota istraujemo kao sastavni dio svojega bia, ponaali smo se kao da ne postoji. Zbog tog smo propusta svi patili, a na obzorju se nazire daljnja patnja, moda nevienih razmjera. Moj je otac napustio svijet koji je utonuo u dubinu tame. Kada danas na veer zaponu vijesti, nevolje e se dogaati posvuda kao i uvijek, a ponueni odgovori nee biti ni blizu mudrosti jedne jedine stanice. Mnoge ljude svladava malodunost i povlae se od izazova tolike patnje. Drugi zakljue da moraju krenuti dalje i pronai neto to jo nemaju - novu vezu, novo radno mjesto, novu vjeru i l i uitelja - da bi se ponovno osjeali ivima.

Bi li stanice vaega tijela prihvatile takvu defetistiku logiku? Ako vam vae sadanje stanje nije dovoljno dobro, tada e ljubav, iscjeljenje i Bog zauvijek ostati izvan vaeg dosega. Jesmo l i , nakon mnogih narataja ivota proivljenih u kaosu, spremni dopustiti da nas tajna napokon spasi? Postoji li drugi nain?

PROMJENA STVARNOSTI U CILJU USKLAIVANJA S PRVOM TAJNOM

Svaku u tajnu popratiti vjebom koja e vam omoguiti da je primijenite. itanje o tajni djeluje na misaonoj razini; razina osjeanja i razina djelovanja ostaju netaknute. Da biste doista promijenili svoju osobnu stvarnost, sve tri razine moraju se sjediniti.

Prva tajna jest dopustiti tjelesnoj mudrosti da vam pokae put. Danas zapiite deset prethodno spomenutih znaajki te mudrosti i domislite kako moete ivjeti svaku pojedinu znaajku. Zabiljeite svoje zamisli i uporabite ih kao upute za dananji dan. Dnevno moete primjenjivati samo jednu znaajku i l i ih sve navesti te pokuati primijeniti to vie. Nemojte teiti usavravanju; ne piite iz uvjerenja da ste slabi i l i manjkavi. Svrha ove vjebe jest proirivanje zone tjelesne udobnosti na ponaanje i osjeaje. Neka vae rijei izraavaju tenje bliske vaem srcu koje u vama bude osjeaj istinskog jastva. Primjerice:

Uzviena svrha: ovdje sam da bih sluio. Ovdje sam da bih nadahnjivao. Ovdje sam da bih volio. Ovdje sam da bih ivio svoju istinu.

Jedinstvo: cijenit u osobu koja ne zna da to osjeam. Prijei u preko napetosti i biti srdaan prema osobi koja ne obraa pozornost na mene. Izra-

22

zit u barem jedan osjeaj koji je u meni probudio krivnju i l i nelagodu. Svijest: umjesto da govorim, deset minuta provest u u promatranju. Sje

dit u sam, u tiini, i samo osjeati svoje tijelo. Ako me netko uzruja, upitat u se to doista osjeam u pozadini toga gnjeva - i ostat u usredotoen na to sve dok gnjev ne nestane.

Prihvaanje: provest u pet minuta razmiljajui o vrlinama osobe koja mi se nimalo ne svia. itat u o skupini koju smatram krajnje nesnoljivom i pokuat u opaziti svijet njihovim oima. Pogledat u u ogledalo i opisati se kao da sam savrena majka i l i otac koje bih volio imati (zapoevi reenicom "Kako si lijep u mojim oima").

Kreativnost: zamislit u pet stvari koje bih mogao uiniti, a koje moja obitelj nikada ne bi oekivala, i uinit u barem jednu. Sastavit u koncept romana utemeljenog na svojem ivotu (svi e dogaaji biti istiniti, ali nitko nee pogoditi da sam ja glavni junak). Izumit u neto to je svijetu oajniki potrebno.

Bivanje: provest u pola sata na mirnom mjestu ne inei nita, samo u osjeati isto postojanje. Opruit u se na travi i osjeat u kako se Zemlja tromo okree poda mnom. Udahnut u tri puta i izdahnuti to polaganije.

Djelotvornost: odustat u od nadzora u najmanje dvije situacije te promatrati to e se dogoditi. Zagledat u se u ruu i razmiljati o tome bih li je mogao natjerati da se otvori bre i ljepe no to se otvara - a zatim u se upitati cvate li i moj ivot tako djelotvorno. Leat u na tihom mjestu pokraj oceana i l i sluati snimljene zvukove mora i udisati njegove ritmove.

Povezanost: kad se zateknem da odvraam pogled od nekoga, sjetit u se pogledati ga u oi. Osobi koju sam shvaao zdravo za gotovo uputit u pogled pun ljubavi. Izrazit u suosjeanje osobi kojoj je to potrebno, po mogunosti nepoznatoj.

Davanje: kupit u obrok i dati ga potrebitoj osobi na ulici (ili u s tom osobom ruati u zalogajnici). Pohvalit u znaajku za koju znam da ju ta osoba i sama cijeni. Svojoj u djeci danas posvetiti onoliko vremena i potpune pozornosti koliko e eljeti.

Besmrtnost: proitat u sveti spis o dui i o obeanju ivota nakon smrti. Zapisat u pet pojedinosti po kojima bih elio da moj ivot bude upamen. Sjedit u u tiini i doivljavati trenutke izmeu udisaja i izdisaja osjeajui vjeno u sadanjem trenutku.

23

Druga vjeba: Sluaj ili inteligencija? Svaka tajna ove knjige svodi se na postojanje nevidljive inteligencije koja

djeluje ispod vidljive povrine ivota. Tajna ivota nije oitovanje sluajnosti, ve jedne sveprisutne inteligencije. Je li mogue povjerovati u takvu inteligenciju i l i biste i dalje trebali vjerovati u nasuminost i sluajnu kauzalnost?

Proitajte sljedee neobjanjene injenice, a zatim oznaavanjem Da i l i Ne odgovorite na pitanje jeste li ve znali za tu tajnu.

Da Ne Pustinjske ptice koje ive u blizini Grand Canyona zakopavaju tisue borovih sjemenki du ruba kanjona, na ratrkana mjesta. Tako spremljenu hranu troe tijekom zime; svaka se ptica vraa upravo do one sjemenke koju je zakopala i nalazi je pod debelim slojem snijega.

Da Ne Lososi roeni u malom brzacu koji utjee u rijeku Columbiju na pacifikom sjeverozapadu plivaju do mora. Nakon nekoliko godina lutanja prostranstvima oceana vraaju se kako bi se mrijestili upravo na mjestu na kojemu su roeni i nikada ne zalutaju u pogrjean brzac.

Da Ne Mala djeca iz nekoliko zemalja sluala su kako im itaju tekstove na japanskom jeziku; potom su ih zamolili da zakljue jesu li upravo uli besmislene rijei i l i lijepu japansku pjesmu. Sva su djeca iz Japana odgovorila tono kao i mnogo vie od 50 % djece iz drugih zemalja koja do tada jo nisu ula ni rije japanskoga jezika.

Da Ne Jednojajani blizanci udaljeni stotinama i l i tisuama kilometara trenutno su naslutili smrt drugoga blizanca u nesrei.

Da Ne Milijuni krijesnica u Indoneziji sposobni su sinkronizirati svjetlucanje na podruju od nekoliko kvadratnih kilometara.

Da Ne Kad ih ivotinje pretjerano obrste, odreena stabla u Africi sposobna su drugim, pet kilometara udaljenim stablima signalizirati da poveaju koliinu tanina u listovima jer ih taj spoj ini nejestivima. Udaljena stabla primaju tu poruku i u skladu s njom mijenjaju svoje kemijske procese.

24

Da Ne Blizanci razdvojeni na roenju prvi su se put sastali poslije mnogo godina i ustanovili da su iste godine oenili ene istog imena i da imaju jednak broj djece.

Da Ne Kad se s hranom u kljunovima vrate na mjesto gnijeenja, majke albatrosi svoje ptice odmah pronalaze meu stotinama tisua potpuno istih ptica na napuenoj plai.

Da Ne Jednom godinje, u vrijeme punoga Mjeseca, nekoliko milijuna rakova bodljaa istodobno izae na obalu radi parenja. Iz dubina oceana u koje svjetlost nikada ne prodire, svi odgovaraju na isti poziv.

Da Ne Kad molekule zraka izazovu titranje vaeg unog bubnjia jednako titranju cimbala izazvanog udarcem tapia, ujete glas koji prepoznajete kako govori rijei koje razumijete.

Da Ne Natrij i klor su, sami po sebi, smrtonosni otrovi. No, kad se sjedine u soli, ine osnovni spoj na kojemu se temelji sav ivot.

Da Ne Da biste proitali ovu reenicu, nekoliko milijuna neurona u vaoj modanoj kori mora trenutno stvoriti posve nov obrazac koji se u vaem ivotu jo nije pojavio.

Za izvoenje ove vjebe neete dobiti ocjenu, ali je drite pri ruci sve dok ne proitate knjigu. Potom je ponovno promotrite i ustanovite jesu li se vaa vjerovanja promijenila dovoljno da biste mogli osmisliti objanjenje utemeljeno na duhovnim tajnama razmotrenim u ovoj knjizi.

25

Druga tajna

azotkrivanje tajne ivota iziskuje potovanje jedne jedine zapovijedi: ivi kao stanica. A l i , mi tako ne ivimo, a razlog tome nije teko otkriti. Mi ivimo na svoj nain. Nae se stanice hrane istim kisikom i glukozom kojima su se hranile i amebe prije dva milijuna godina, ali nas privlai masna, slatka, vie i l i manje bezvrijedna, pomodna hrana. Nae stanice surauju u skladu s istim naelima koje je evolucija odredila u divovskim papratima u razdoblju krede, no mi svakoga desetljea, moda ak i svake godine i l i svakoga mjeseca, negdje u ovom svijetu nalazimo novoga neprijatelja. Svatko od nas moe ispriati slinu priu 0 udaljavanju od precizne, potpune i gotovo savrene mudrosti koju slijede naa tijela.

Nae nepromiljene pogrjeke upuuju na mnogo openitiji obrazac. Da bismo se vratili staninoj mudrosti, svatko od nas mora uvidjeti da ivimo posljedice neijih starih izbora. Poueni smo drati se navika i vjerovanja koja su potpuno zanemarivala tajnu ivota. Ta vjerovanja proizlaze jedna iz drugih:

Postoji materijalan svijet. Materijalan svijet ispunjenje stvarima, dogaajima i ljudima. Ja sam jedan od tih ljudi, a moj poloaj nije vii od poloaja bilo kojega drugog ovjeka.

26

Da bih otkrio tko sam, moram istraivati materijalni svijet.

Takav skup vjerovanja sputava. Ne ostavlja prostora istraivanju due, pa ak ni samoj dui. emu uvoditi tajnu ivota u sustav koji ve zna to je stvarno? No, koliko god se materijalan svijet doimao uvjerljivo, nitko, na veliku sramotu suvremene znanosti, nije uspio dokazati da je taj svijet stvaran. Obini ljudi nisu usredotoeni na znanost pa taj golemi problem nije ope-poznat. Pa ipak, svaki e vam neurolog potvrditi kako mozak ne prua ni jedan dokaz da vanjski svijet doista postoji, a mnogi navode na zakljuak da ne postoji.

Zapravo, mozak samo prima neprekidan niz signala o kemijskoj ravnotei tijela, temperaturi i potronji kisika te pucketavoj bujici ivanih impulsa. To mnotvo neobraenih podataka zapoinje kao kemijski rafali s prateim elektrinim nabojem. Impulsi putuju zamrenom mreom razgranatih ivanih stanica, a kad signal stigne do mozga kao trka koji s ruba Carstva donosi poruku u Rim, modana kora prikuplja neobraene podatke i organizira ih u jo sloenije kombinacije elektrinih i kemijskih impulsa.

Modana kora nas ne obavjetava o tom beskonanom obraivanju podataka, jedinoj aktivnosti koja se dogaa u sivoj tvari. Umjesto toga, obavjetava nas o svijetu - omoguuje nam opaziti prizore, zvukove, okuse, mirise i teksture - o ukupnosti njegova raspona. Mozak nas je i te kako nasamario, vjeto nas zavarao, jer izmeu neobraenih podataka koje tijelo prima i naega subjektivnog doivljaja vanjskog svijeta ne postoji izravna veza.

Koliko je nama poznato, cijeli vanjski svijet mogao bi biti san. Dok spavam i sanjam, vidim dogaaje koji su jednako stvarni kao i oni u svijetu budnosti (ostala etiri osjetila kod veine ljudi u snu funkcioniraju nejednako, no neki sanjai mogu osjetiti dodir, okus i miris te uti zvuk jednako kao i u stanju budnosti). No, kad ujutro otvorim oi, znam da su se svi ti ivi dogaaji odvijali u mojoj glavi. Nikada ne bih nasjeo na tu obmanu jer pretpostavljam da snovi nisu stvarni.

Zar moj mozak posjeduje mehanizam za stvaranje sna i mehanizam namijenjen svijetu budnosti? Ne, ne posjeduje. U kontekstu modane funkcije mehanizam sna se po buenju ne iskljuuje. Isti vidni korteks na stranjem dijelu moje glave omoguuje mi vidjeti objekt - stablo, lice, nebo -bez obzira na to promatram li ga u sjeanju, u snu, na fotografiji i l i u prirodi.

27

Mjesta stanine aktivnosti se neznatno razlikuju i upravo zbog toga uspijevam razluiti san, fotografiju i stvaran prizor iako se neprestano odvija isti temeljni proces. Stablo, lice i l i nebo izvodim iz kemijskih i elektrinih impulsa koje razgranata, zamrena mrea ivaca odailje u mojem mozgu i u cijelom tijelu. Koliko god se trudio, nikada neu pronai ni jedan jedini obrazac spojeva i naboja u obliku drveta, lica i l i u bilo kojem drugom obliku. Posrijedi je samo kovitlac elektrokemijske aktivnosti.

Taj sramotan problem - nemogunost dokazivanja postojanja vanjskoga svijeta - potkopava cjelokupan temelj materijalizma. Tako stiemo do druge duhovne tajne: vi niste u svijetu, svijet je u vama.

Stijene su vrste samo zbog toga to mozak odreenu bujicu elektrinih signala registrira kao dodir; Sunce sja samo zbog toga to mozak drugu bujicu elektrinih signala registrira kao prizor. U mojemu mozgu nema Suneve svjetlosti jer, koliko god vanjska svjetlost bila jaka, njegova unutranjost ostaje mrana poput pilje.

Zakljuivi da cijeli svijet nastaje u meni, odmah sam uvidio da biste i vi mogli rei isto. Jeste li vi u mojem snu i l i sam ja u vaem - i l i smo svi zatoeni u bizarnoj kombinaciji pojedinanih vienja dogaaja? Za mene to nije zagonetka, ve sama sr duhovnosti. Svi smo stvaratelji. Tajna ispreplitanja tih pojedinanih vienja (tako da se va svijet uskladi s mojim) upravo je ono to ljude potie na potragu za duhovnim odgovorima. Jer, neprijeporno je da je svijet prepun proturjenosti, ali i da je prepun sklada. Spoznaja da kao stvaratelji sami oblikujemo svaki, dobar i l i lo, vid svojeg iskustva donosi osloboenje. Prema tome, svatko je sredite svijeta.

Neko su te zamisli bile same po sebi razumljive. Uenje o jednoj stvarnosti prije mnogo je stoljea zauzimalo sredinje mjesto u duhovnom ivotu. Vjere, narodi i tradicije znatno su se razlikovali, no vladalo je opeprihvaeno vjerovanje da je svijet jedinstvena tvorevina proeta jednom inteligencijom, jedan stvaralaki plan. Monoteizam je tu jednu stvarnost nazivao Bogom, Indija ga je nazivala Brahmanom, a za Kineze je ona bila Tao. Bez obzira na odreenje, svaki je ovjek ivio unutar te beskonane inteligencije, a sve to smo samostalno inili bilo je dio uzvienog plana toga svijeta. ovjek nije morao krenuti u duhovnu potragu da bi otkrio tu jedinu stvarnost. Svi su ivoti bili usklaeni s njom. Stvaratelj je jednako proimao svaku esticu stvorenoga, a ista boanska iskra udahnjivala je ivot svim njegovim oblicima.

28

Danas bismo to vienje proglasili mistinim jer se bavi onime to je nevidljivo. No, da su nai preci imali mikroskope, ne bi li u ponaanju stanica opazili neoboriv dokaz svojega misticizma? Vjerovanje u sveobuhvatnu stvarnost svakoga postavlja u sredite postojanja. Mistini simbol toga vjerovanja bio je krug s tokom u sredini, a govorio je da je svaki pojedinac (toka) zapravo beskonaan (krug). To je nalik siunoj stanici koju sredinja toka D N K povezuje s milijardama godina evolucije.

No, je li teorija jedne stvarnosti uope mistina? Zimi kroz prozor najee opaam barem jednu liinku koja visi s grane. U njoj se gusjenica pretvorila u liinku koja e u proljee izai kao leptir. Ta nam je metamorfoza svima poznata jer smo je kao djeca promatrali (ili smo itali djelo Erica Carlea Vrlo gladna gusjenica). No, ono nevidljivo to se dogaa u ahuri ostaje duboka tajna. Organi i tkiva gusjenice raspadaju se u amorfno, kaasto stanje iz kojega nastaje struktura leptirova tijela, nimalo nalik gusjenici.

Znanost ne nudi odgovor na pitanje zato se metamorfoza dogodila. Gotovo nije mogue zamisliti da ju je kukac sasvim sluajno otpoeo - kemijski procesi preobrazbe gusjenice u leptira nepojmljivo su sloeni jer su tisue koraka precizno meusobno povezane. (Kao da ste odvezli bicikl na popravak, a kad ste se vratili, njegovi su se dijelovi pretvorili u najsuvremeniji zrakoplov.)

No, donekle shvaamo kako je taj osjetljiv lanac dogaaja povezan. Dva hormona, juvenilni hormon i ekdison, reguliraju proces koji se golom oku doima kao pretvaranje gusjenice u kau. Zahvaljujui tim hormonima, stanice koje prelaze put od liinke do leptira znaju kamo idu i kako se moraju promijeniti. Smatra se da neke stanice umiru, druge se rastvaraju, a tree se pretvaraju u oi, ticala i krila. To podrazumijeva osjetljiv (i udesan) ritam koji mora ostati u savrenoj ravnotei izmeu stvaranja i unitavanja. Ispostavlja se da taj ritam ovisi o duljini dana, a koja pak ovisi o kruenju Zemlje oko Sunca. Stoga je kozmiki ritam milijunima godina tijesno povezan s roenjem leptira.

Znanost je usredotoena na molekule, no ovo je oiti primjer inteligencije na djelu koja molekule koristi kao sredstvo ostvarenja svoje nakane. Nakana je u ovom sluaju bila stvaranje novoga bia bez traenja starih sastojaka. (Ako doista postoji samo jedna stvarnost, ne moemo, poput znanosti, rei da je duljina dana uzrok zbog kojega liinkini hormoni otpoinju metamorfozu u leptira. Duljina dana i hormoni dolaze iz istoga stvaralakog

29

mom1234Highlight

izvora te tkaju jednu stvarnost. Taj izvor koristi kozmike ritmove i l i molekule kako mu odgovara. Duljina dana nije uzrok promjene hormona kao to ni hormoni ne izazivaju promjenu dana: i jedno i drugo povezano je s nevidljivom inteligencijom koja ih oboje stvara odjednom. Djeak moe u snu i l i na slici palicom udariti bejzbolsku lopticu, ali njegova palica nije uzrok zbog kojega loptica leti po zraku. Cijeli san i l i slika ine savrenu cjelinu.)

Slijedi jo jedan primjer: dvije tvari zvane aktin i miozin razvile su se prije mnogo eona kako bi miiima u krilima kukaca omoguile stezanje i oputanje. Tako su kukci nauili letjeti. Ako jedna od tih parnih molekula nedostaje, krila e izrasti, ali nee moi mahati pa e stoga biti beskorisna. Iste dvije bjelanevine danas su zaslune za kucanje ljudskoga srca, a ako jedna nedostaje, kucanje je neuinkovito i l i slabo to na posljetku dovodi do zatajenja rada srca.

Ponavljam, znanost se u udu pita kako su se molekule prilagoavale tijekom milijuna godina, meutim, nije li u svemu tome posrijedi dublja nakana? U srcima osjeamo poriv za letenjem, za oslobaanjem od ogranienja. Nije li posrijedi isti poriv koji je priroda ostvarila kada su insekti poletjeli? Prolaktin koji stvara mlijeko u majinim dojkama jednak je pro-laktinu koji lososa tjera uzvodno u cilju razmnoavanja i omoguuje mu prelazak iz slane u slatku vodu. Inzulin u kravi potpuno je jednak inzulinu u amebi: i jedan i drugi slue metabolizmu ugljikohidrata iako je organizam krave nekoliko milijuna puta sloeniji od organizma amebe. Ispostavlja se da vjerovanje u jednu potpuno povezanu stvarnost i nije tako mistino.

Kako se, dakle, vjerovanje u jednu stvarnost rasplinulo? Pojavila se alternativa koja svakog ovjeka takoer postavlja u sredite vlastitoga svijeta. No, umjesto da bude ukljuen, ovjek se osjea usamljeno i iskljueno, pokretan osobnom eljom umjesto zajednikom ivotnom silom il i zajednitvom na razini due. Taj izbor nazivamo egom iako su ga nazivali i drugim imenima kao to su tenja uicima, sputanost karmom i (ako pribjegnemo vjerskom rjeniku) protjerivanje iz raja. To vjerovanje toliko potpuno proima nau kulturu da se povoenje za egom vie i ne smatra izborom. Svi smo od djetinjstva pomno odgajani u kontekstu "ja, mene i moje". Konkurencija nas pouava da se moramo boriti za ono to elimo. Prijetnja drugih ega, koji se osjeaju iskljueno i usamljeno kao i mi, neprestano je prisutna-nae bi elje mogle biti osujeene ako netko drugi stigne do tog cilja prije nas.

Nemam namjeru kritizirati ego. Kritiziranje ega zapravo je potraga za

30

krivcem koji svojim postupcima ljudima onemoguuje da pronau sreu, to je temeljni razlog ljudske patnje te razlog zbog kojega nikada ne otkrivaju svoje istinsko jastvo, Boga i l i duu. Govore nam da nas ego zasljepljuje neprestanim zahtjevima, pohlepom, sebinou i nesigurnou. Ta je tema uobiajena, ali pogrena jer ako ego bacimo u tamu i shvatimo ga kao neprijatelja, time samo produbljujemo razdvojenost i nepovezanost. Ako je stvarnost samo jedna, tada mora biti sveobuhvatna. Ego ne moemo odbaciti jednako kao to ne moemo odbaciti ni elju.

Izbor zasebnog ivljenja, za koji se stanica odluuje samo ako postane kancerozna, urodio je odreenom mitolokom strujom. Svaka kultura pripovijeda priu o zlatnom dobu zakopanom u davnoj prolosti. Ta pria o izgubljenom savrenstvu obezvrjeuje ljudska bia umjesto da ih uzdigne. Ljudi su sami sebe uvjeravali da je ljudska priroda neizbjeno manjkava, da svatko nosi oiljke grijeha, da Bog osuuje svoju neko nevinu djecu. Mit ima mo od izbora nainiti sudbinu. Razdvojenost je zaivjela vlastitim ivotom, meutim, da li je mogunost jedne stvarnosti doista nestala?

Da bismo ponovno prihvatili jednu stvarnost, moramo uvidjeti da je svijet u nama. Ta se duhovna tajna temelji na prirodi mozga koji iz sekunde u sekundu stvara svijet. Kad vas najbolji prijatelj nazove iz Tibeta, vi uzimate zdravo za gotovo da je daleko, ali zvuk njegova glasa doivljavate kao osjet u svojem mozgu. Ako vam se prijatelj pojavi na vratima, njegov glas nije nimalo blii. I dalje je osjet u istom dijelu vaega mozga, a ostat e ondje i nakon to va prijatelj ode, ali njegov glas nastavi odjekivati u vama. Kad pogledate udaljenu zvijezdu, i ona vam se doima daleko, ali ipak postoji kao osjet u drugom dijelu vaega mozga. Stoga je ta zvijezda u vama. Isto vrijedi i za kuanje narane, dodirivanje baruna i l i sluanje Mozarta - svako mogue iskustvo nastaje u vama.

ivot utemeljen na egu u ovom je trenutku potpuno uvjerljiv i zbog toga nas ni najvea bol i patnja ne mogu potaknuti da ga napustimo. Bol boli, ali ne pokazuje izlaz. Primjerice, rasprava o nainima okonavanja rata pokazala se potpuno uzaludnom jer im sebe opazim kao zasebnu jedinku, suprotstavljam se "njima", bezbrojnim drugim pojedincima koji ele isto to i ja.

Tom suprotstavljanju, mi nasuprot njima, svojstveno je nasilje. "Oni" ne odlaze i "oni" se ne predaju. Uvijek e se boriti kako bi obranili svoj udio u svijetu. Ciklus nasilja ostaje trajan dokle god vi i ja imamo zasebne udjele u

31

svijetu. Strahovite posljedice mogu se opaziti i u tijelu. U zdravom se tijelu svaka stanica prepoznaje u svakoj drugoj stanici. Kada se to opaanje izoblii i odreene stanice postanu "druge", tijelo poinje napadati samo sebe. To je stanje poznato kao autoimunoloki poremeaj, a razorni primjeri su reuma-toidni artritis i lupus. Nasilje jastva protiv samoga sebe u potpunosti proizlazi iz pogrenog poimanja i, premda medicina moe donijeti olakanje tijelu razorenom tim ratom, izljeenje nije mogue sve dok se pogreno poimanje ne ispravi.

Ozbiljan pristup okonavanju nasilja iziskuje odustajanje od osobnog udjela u svijetu, jednom zauvijek. Samo je tako mogue iskorijeniti nasilje. Ovaj bi vas zakljuak mogao zaprepastiti. ovjek bi odmah mogao rei: "Ali ja jesam svoj osobni udio u svijetu". To, sreom, nije tono. Svijet je u vama, a ne obrnuto. To je ono to je Krist elio rei govorei da bi ovjek najprije trebao dosegnuti kraljevstvo Boje, a tek tada, ako i uope, brinuti o svjetovnome. Bog posjeduje sve jer je sve stvorio. Ako vi i ja stvaramo svako opaanje koje smatramo stvarnou, tada nam je doputeno posjedovati svoju tvorevinu.

Opaanje jest svijet; svijet jest opaanje. U toj kljunoj zamisli zavrava drama nas nasuprot njima. Svi smo uk

ljueni u jedini vaan projekt: stvaranje stvarnosti. Braniti bilo to vanjsko -novac, posjed, imovinu i l i poloaj - ima smisla samo ako su te stvari bitne. A l i , materijalni je svijet posljedica. U njemu nita nije bitno. Jedini osobni udio vrijedan posjedovanja jest sposobnost nesputanog stvaranja u punoj svijesti o tome kako se stvara stvarnost.

Suosjeam s onima koji su preispitali ego te u njemu otkrili toliku odbojnost da ele biti bez njega. No, napadanje ega u konanici je tek suptilna krinka za napadanje samoga sebe. ak i kad bi bilo mogue, unitavanje ega ne bi sluilo niemu. Presudno je vano zadrati cjelovitost naeg ukupnog stvaralakog ustrojstva. Kad ga liite njegovih runih, nesigurnih i nasilnih snova, ego prestaje biti ruan, nesiguran i nasilan. Tada zauzima svoje prirodno mjesto kao dio tajne.

Jedna je stvarnost ve otkrila duboku tajnu: biti stvaratelj mnogo je vanije od cijeloga svijeta. Na ovom mjestu valja zastati kako biste usvojili tu zamisao. tovie, to jest svijet. Od svih oslobaajuih zamisli koje ovjeku mogu promijeniti ivot, ova vjerojatno donosi najvee osloboenje. Pa ipak, da bismo je doista ivjeli, da bismo doista bili stvaratelji, potrebno je osloboditi se popriline uvjetovanosti. Nitko ne pamti da mu je reeno kako valja vjerovati u

32

mom1234Highlight

materijalan svijet. No, nekako smo ipak nauili promatrati sebe kao ograniena bia. Vanjski je svijet zacijelo mnogo moniji. On odreuje tijek prie, ne vi. Svijet je na prvom mjestu; vi ste daleko na drugom mjestu.

Vanjski vam svijet nee pruiti duhovne odgovore sve dok ne preuzmete novu ulogu stvaratelja stvarnosti. To se isprva doima udnim, ali ubrzo opaamo kako nov sustav vjerovanja zauzima svoje mjesto:

Sve to doivljavam odraava mene: stoga ne moram pokuavati pobjei. Nemam kamo pobjei, a ako sebe doivljavam kao stvaratelja vlastite stvarnosti, ne bih pobjegao ak i kad bih to mogao.

Moj je ivot dio svakog drugog ivota: moja povezanost sa svim ivim biima onemoguuje postojanje neprijatelja. Ne osjeam potrebu za suprotstavljanjem, otporom, osvajanjem il i unitavanjem.

Nemam potrebu nadzirati bilo koga i bilo to: promjenu mogu izazvati tako to u preobraziti ono jedino nad ime sam ikada imao nadzor - sebe.

PROMJENA STVARNOSTI U CILJU USKLAIVANJA S DRUGOM TAJNOM

Da biste doista usvojili drugu tajnu, ponite se promatrati kao sustva-ratelja svega to vam se dogaa. Jednostavnu vjebu moete izvesti tako to ete sjesti gdje god se nalazite i osvrnuti se oko sebe. Dok vam pogled prelazi preko stolca, slike i boje zidova vae sobe, recite sami sebi: "Ovo predstavlja mene. Ovo takoer predstavlja mene." Kad vaa svijest usvoji sve, upitajte se:

Opaam li red i l i nered? Opaam li svoju jedinstvenost? Opaam li kako se doista osjeam? Opaam li to doista elim?

Odreene e pojedinosti iz vaeg okruja odmah odgovoriti na ta pitanja, dok druge nee. Sunan stan veselih boja i otvoren svjetlosti predstavlja stanje uma koje se u mnogo emu razlikuje od mrane podrumske garsonijere. S druge strane, radni stol pretrpan spisima mogao bi otkrivati mnogo: unutarnji nered, strah od ispunjavanja obveza, prihvaanje prevelike odgovornosti, zanemarivanje svjetovnih pojedinosti i tako dalje. Ta je nedosljednost logina zbog toga to svi istodobno otkrivamo i skrivamo tko zapravo jesmo. Katkad otkrivate tko ste, dok se u drugim trenucima

33

mom1234Highlight

iskljuujete od istinskih osjeaja, poriete ih i l i pronalazite oduke koje smatrate drutveno prihvatljivima. ak i ako ste onaj kau kupili samo zato to je bio jeftin i odluili ste se zadovoljiti njime, ako su zidovi bijele boje zato to vam nije bilo vano u koju ete boju gledati, ako se plaite baciti neku sliku zato to su vam je darovali suprunikovi roditelji, oko sebe opaate simbole svojih osjeaja. Ne ulazei u potankosti, na temelju ovjekova osobnog prostora mogue je prilino tono ustanoviti je li ta osoba zadovoljna i l i nezadovoljna ivotom, je li njezin osjeaj osobnog identiteta jak i l i slab, je li konformist i l i nekonformist, vrjednuje li red vie od kaosa, osjea li optimizam il i beznadnost.

Potom zakoraite u svoj drutveni svijet. U drutvu obitelji i prijatelja oslukujte unutarnjim uhom. Upitajte se:

ujem li sreu? Jesam li u njihovu drutvu dobro raspoloen i pozoran? Pojavljuju li se prigueni osjeaji i l i umor? Je li ovo samo uobiajena rutina i l i ti ljudi doista komuniciraju?

Kako god odgovorili na ta pitanja, procijenili ste svoj svijet i dogaanja u svojem unutarnjem svijetu. Drugi su ljudi vae ogledalo, kao i predmeti u vaem okruju. Potom ukljuite televizor i pogledajte veernje vijesti, ali ih nemojte gledati kao dogaaje koji se odvijaju "negdje tamo", ve se osobno poveite. Upitajte se:

Osjeam li taj svijet kao siguran i l i kao opasan? Osjeam li strah i oaj katastrofe i l i me to tek uzbuuje i zabavlja? Nastavljam li gledati i loe vijesti samo zato da bih se zabavljao? Koji dio mene predstavljaju te vijesti: onaj koji se neprestano bavi problemima i l i onaj koji eli pronai odgovore?

Ova vjeba razvija novu vrstu svijesti. Poinjete se oslobaati navike opaanja samoga sebe kao odvojenog, zasebnog entiteta. Dolazite do spoznaje da cijeli svijet zapravo nije nigdje drugdje, ve u vama.

34

Druga vjeba: duboko poimanje svijeta Vi jeste stvaratelj, no to ne znai da je va ego stvaratelj. Ego e uvijek

ostati vezan za vau osobnost, a nedvojbeno je da vaa osobnost ne stvara sve to vas okruuje. Stvaranje se ne dogaa na toj razini. Ustanovimo, dakle, moemo li se pribliiti istinskom stvaratelju u vama. To emo uiniti meditirajui o rui.

Nabavite lijepu crvenu ruu i drite je pred sobom. Udahnite miris i recite sami sebi: "Bez mene ovaj cvijet ne bi imao mirisa". Usredotoite se na arku crvenu boju i recite sami sebi: "Bez mene ovaj cvijet ne bi imao boje". Prstima prijeite preko barunastih latica i recite sami sebi: "Bez mene ovaj cvijet ne bi imao teksture". Kad biste se iskljuili od svih opaanja - prizora, zvuka, dodira, okusa, mirisa - rua bi bila tek vibriranje atoma u praznom prostoru.

Potom se usredotoite na D N K koja se nalazi u svakoj stanici rue. Zamislite milijarde atoma nanizane na dvostruku zavojnicu i recite sami sebi: "Moja D N K promatra D N K ovoga cvijeta. Ovo nije doivljaj promatraa koji gleda neki predmet. D N K jednog oblika gleda D N K drugog oblika." Zatim zamislite kako D N K poinje svjetlucati i pretvarati se u nevidljive vibracije energije. Recite sami sebi: "Rua je nestala u svoju prvotnu energiju. Ja sam nestao u svoju prvotnu energiju. Sada tek jedno energetsko polje gleda drugo energetsko polje."

Na posljetku zamislite kako granica izmeu vae energije i energije rue nestaje, a valovi jednog polja stapaju se s valovima drugog, poput oceanskih valova koji se podiu i sputaju na golemoj povrini beskonanog mora. Recite sami sebi: "Sva energija proizlazi iz jednog izvora i vraa mu se. Kad pogledam ruu, mala iskra beskonanosti izdie se iz tog izvora kako bi doivjela samu sebe."

Ovom ste stazom stigli do onoga to je uistinu stvarno: beskonano, tiho energetsko polje na trenutak je zaiskrilo te doivjelo objekt (ruu) i subjekt (vas, promatraa), a pritom se nije ni pomaknulo. Svijest je jednostavno pogledala jedan vid svoje vjene ljepote. Jedini motiv bilo joj je stvaranje trenutka radosti. Vi i rua bili ste na suprotnim stranama toga trenutka, ali ipak niste bili razdvojeni. Dogodio se jedan stvaralaki potez koji vas je sjedinio.

35

Trea tajna

vaanju postojanja jedne stvarnosti. Ako je i dalje smatrate neijom zamiljenom teorijom, vae se poimanje ivota nee promijeniti. Jedna stvarnost nije zamisao, ve put u potpuno nov nain ivljenja. Zamislite putnika u zrakoplovu koji ne zna da let postoji. Pri uzlijetanju zrakoplova obuzme ga panika, a umom mu prou misli poput "to nas dri u zraku? to ako je ovaj zrakoplov preteak? Zrak nema teine, a ovaj je zrakoplov u cijelosti nainjen od elika!" Sputan vlastitim poimanjem, izbezumljeni putnik u potpunosti gubi osjeaj nadzora; zarobljen je u doivljaju koji bi mogao zavriti katastrofalno.

Pilot u pilotskoj kabini ima jai osjeaj nadzora jer je proao pilotsku obuku. On poznaje zrakoplov; razumije kontrolne ureaje kojima upravlja. Stoga nema razloga za paniku iako je opasnost od mehanikog kvara uvijek prisutna u nekom zakutku njegova uma. Katastrofa bi se mogla dogoditi, no to je izvan njegova nadzora.

Prijeimo na konstruktora mlanjaka koji, temeljem naela letenja, moe nainiti kakav god zrakoplov eli. On posjeduje jo vei nadzor od pilota jer ako nastavi iskuavati razne zamisli, mogao bi konstruirati zrakoplov koji se nee moi sruiti (moda svojevrsnu jedrilicu s dijelovima koji nikada nee

36

ve daljnje duhovne tajne, dakle, velika veina njih ovise o vaemu prih

zatajiti bez obzira na kut obruavanja). Put od putnika do pilota i konstruktora simbolizira duhovno putovanje.

Putnik je zarobljen u svijetu pet osjetila. Za njega je let nemogu jer usporeuje elik sa zrakom te zakljuuje da moe samo pasti kroz njega. Pilot poznaje naelo letenja; ono izlazi iz svijeta pet osjetila jer zadire dublje u prirodni zakon (Bernoullijevo naelo) koji govori da kretanje struje zraka preko zakrivljene povrine stvara uzgon. Konstruktor odlazi jo dalje jer zakone prirode usmjerava prema eljenom uinku. Drugim rijeima, on je najblii izvoru stvarnosti jer nije rtva svojih pet osjetila i l i pasivni sudionik u prirodnom zakonu, ve stvara zajedno s prirodom.

I vi moete poi na to putovanje. Ono nije sasvim simboliko jer je mozak, koji ve stvara svaki doivljeni prizor, zvuk, dodir, okus i miris, kvantni stroj. Njegovi su atomi u izravnom dodiru sa zakonima prirode, a kad vi, arolijom svoje svijesti, osjetite odreenu elju, va mozak alje signal samom izvoru prirodnog zakona. Najjednostavnija definicija svijesti jest svjesnost; posrijedi su istoznanice. Jednom mi je u sklopu poslovnog sastanka priao direktor koji je elio da mu pruim praktinu i konkretnu definiciju svijesti. U prvom sam trenutku poelio odgovoriti da svijest nije mogue konkretno definirati, ali sam bubnuo: "Svijest je potencijal sveg stvaranja". Odjednom je shvatio i lice mu se ozarilo. to vie svijesti posjedujete, to posjedujete vie potencijala za stvaranje. Budui da je u pozadini svega, ista svijest je isti potencijal.

Trebali biste si postaviti sljedee pitanje: elim li biti rtva pet osjetila i l i sustvaratelj? Na raspolaganju su vam sljedee mogunosti.

* Ovisnost o pet osjetila: razdvojenost, dvojnost, ego-utemeljenost, podlonost strahu, odvojenost od izvora, ogranienost u vremenu i prostoru.

* Ovisnost o prirodnom zakonu: nadzor, manja podlonost strahu, posezanje u prirodne izvore, domiljatost, razumijevanje, istraivanje opsega vremena i prostora.

* Ovisnost o svijesti: kreativnost, bliskost s prirodnim zakonom, blizina izvora, granice nestaju, nakane se pretvaraju u rezultate, prekoraenje vremena i prostora.

37

Svijest je jedino to se mijenja na putu od razdvojenosti do jedne stvarnosti. Ako ovisite o osjetilima, svjesni ste fizikog svijeta kao osnovne stvarnosti. U takvom svijetu morate biti na drugom mjestu jer se doivljavate kao vrsto tijelo sastavljeno od atoma i molekula. Jedina zadaa vae svijesti jest promatranje "vanjskoga" svijeta.

Osjetila su iznimno varljiva. Govore nam da Sunce izlazi na istoku i zalazi na zapadu, da je zemlja ravna te da elini predmet nipoto ne moe ostati u zraku. Uspon na sljedeu razinu svijesti ovisi o zakonima prirode koje je osoba shvatila razmiljajui i izvodei pokuse. Promatra tada vie nije rtva obmane. Pomou matematike i misaonih pokusa sposoban je shvatiti zakon gravitacije. (Newton nije morao sjediti ispod stabla i doekati da mu jabuka padne na glavu - mogao je izvesti misaoni pokus pomou predodbi i brojeva koji odgovaraju tim predodbama. On je slijedio taj put kao i Einstein koji je zamiljao kako djeluje relativnost.)

Dok ljudski mozak razmatra prirodne zakone, materijalni je svijet "vani" i valja ga istraiti. Tako je stekao veu mo nad prirodom, ali ako je ta razina svijesti najvia (a mnogi znanstvenici smatraju da jest), tehnoloki trijumf je utopija.

Meutim, mozak ne moe zauvijek zanemarivati sam sebe. Zakoni prirode koji dre zrakoplove u zraku vrijede i za svaki elektron u mozgu. Netko na posljetku mora upitati: "Tko sam ja koji razmilja?" To je pitanje koje vodi istoj svijesti. Jer, ako iz mozga uklonite sve misli (kao u meditativnom stanju), ispostavlja se da svijest nije prazna, pusta i pasivna. S onu stranu granica vremena i prostora dogaa se jedan - i samo jedan - proces. Stvoreno stvara sebe koristei svijest kao glinu za modeliranje. Svijest se u objektivnom svijetu pretvara u stvari, a u subjektivnom se svijetu pretvara u doivljaje. Ralanite li bilo koji doivljaj do njegove najosnovnije sastavnice, dobit ete nevidljive valie u kvantnom polju; ralanite li bilo koji predmet do njegove najosnovnije sastavnice, takoer ete dobiti valie u kvantnom polju. Nema razlike, a zahvaljujui uzvienoj aroliji, ovjekov mozak ne mora biti iskljuen iz stvaralakog procesa. Prekida stvaranja ukljuujete samom pozornou i eljom, odnosno ukljuujete ga ako znate to inite. rtva pet osjetila (predznanstveni ovjek) i istraiva prirodnih zakona (znanstvenik i filozof) jednako su kreativni kao i osoba koja doivljava istu svijest (mudrac, svetac, aman, siddha, arobnjak - kako god ih elite nazvati). No, oni vjeruju u samonametnuta ogranienja. I zbog toga ta ogra-

38

nienja postaju stvarnost. Uzvienost duhovnog putovanja jednaka je njegovoj paradoksalnosti: punu mo stjeete tek kada shvatite da ste je cijelo vrijeme koristili u svrhu samoograniavanja. Vi ste potencijalni zatvorenik, uvar zatvora i junak koji otvara vrata zatvora, sve u jednom.

Instinktivno smo to cijelo vrijeme znali. rtve i junaci u bajkama su povezani arobnim vezama. aba zna da je princ, a potreban joj je samo aroban dodir da bi se vratila u svoje istinsko stanje. U veini bajki rtva se nae u opasnosti te nije sposobna ponititi aroliju sve dok je ne izbavi arolija iz vanjskoga svijeta. abi je potreban poljubac, usnuloj princezi potreban je netko tko e se probiti kroz zidove trnja, Pepeljugi je potrebna dobra vila s arobnim tapiem. Bajke simboliziraju vjerovanje u aroliju koja izvire iz najstarijih dijelova naega mozga, ali istodobno jadikuju zbog toga to ljudi ne vladaju tom arolijom.

Ta je dvojba muila sve koji su pokuali prihvatiti jednu stvarnost. ak i kad steknete mudrost te uvidite da va vlastiti mozak stvara sve to vas okruuje, prekida stvaranja nije lako pronai. No, postoji nain. U pozadini svakog doivljaja jest onaj koji doivljava i koji zna to se dogaa. Kad uspijem zauzeti poloaj onoga koji doivljava, bit u na nepokretnoj toki oko koje se okree cijeli svijet. Stizanje na to odredite jest proces koji zapoinje ovdje i sada.

Svaki nam doivljaj pristie jednim od etiri puta: kao osjeaj, misao, postupak i l i jednostavno kao osjeaj bivanja. Onaj koji doivljava u neoekivanim je trenucima prisutniji u ta etiri dogaanja nego inae. Kad se to dogodi, osjetimo promjenu, osjeamo se malo drugaije no to se osjeamo u uobiajenoj stvarnosti. Slijedi popis suptilnih promjena iz biljenice koju sam nekoliko tjedana nosio sa sobom:

OSJEAJI Lakoa u tijelu. Osjeaj strujanja i l i kolanja u tijelu. Osjeaj da je sve dobro, da sam dio ovoga svijeta. Osjeaj potpune smirenosti. Osjeaj smirivanja - kao da jurei automobil usporava i staje. Osjeaj slijetanja na meku povrinu na kojoj sam siguran. Osjeaj da nisam ono to na izgled jesam, da sam igrao ulogu koja nije moje istinsko jastvo.

39

Osjeaj da se neto nalazi iza neba i l i iza ogledala.

MISLI "Znam vie no to mislim da znam." "Moram otkriti to je stvarno." "Moram otkriti tko doista jesam." Um mi se smiruje, eli se smiriti. Moji se unutarnji glasovi utiavaju. Moj unutarnji dijalog odjednom prestaje.

POSTUPCI Odjednom osjetim da moji postupci zapravo nisu moji. Osjeam da kroz mene djeluje via mo. Doima se da moji postupci simboliziraju tko sam i zato sam ovdje. Postupam dosljedno samome sebi. Odustao sam od nadzora i lako dobio ono to sam elio. Odustao sam od borbe, a situacija se nije pogorala, ve se popravila. Moji su postupci dio plana koji tek nazirem, ali znam da mora postojati.

BIVANJE Uviam da sam zbrinut. Uviam da moj ivot ima svrhu, da imam svoju ulogu. Nasluujem da sluajni dogaaji nisu sluajni, ve da ine suptilne obrasce. Uviam da sam jedinstven. Uviam da se ivot moe odvijati sam po sebi. Osjeam da me privlae arita situacija. Zadivljeno uviam da je ivot beskrajno vrijedan.

Popis se moe doimati vrlo apstraktnim jer je sve vezano za svijest. Nisam zabiljeio tisue drugih misli, osjeaja i postupaka vezanih za vanjsko. Dakako da sam, kao i svi ostali, razmiljao o svojem sljedeem sastanku i l i urio na njega, da me je promet uzrujavao, da sam bio sretan i l i neraspoloen, zbunjen i l i siguran, usredotoen i l i rastresen. Sve je to nalik sadraju mentalnog kovega. Ljudi u svoje kovege trpaju tisue stvari. No, svijest nije koveg, a nije ni njegov sadraj, odnosno stvari koje trpate u njega.

40

Svijest jest ono to jest: ista, iva, budna, tiha i prepuna potencijala. Katkad se pribliite doivljaju toga istog stanja, a tada na povrinu izroni neki od nagovjetaja s popisa i l i neto slino to je do tada izmicalo opaanju. Neki su nagovjetaji vrlo jasni: pojavljuju se kao neporecivi osjeti u tijelu. Drugi se pojavljuju na suptilnoj razini i teko ih je rijeima opisati: treperenje neega neoekivano vam privlai pozornost. Ako opazite i jedan takav nagovjetaj, u rukama drite nit koja bi vas mogla povesti s onu stranu misli, osjeaja i l i postupaka. Ako doista postoji samo jedna stvarnost, tada svaki putokaz na posljetku mora dovesti na isto mjesto na kojemu zakoni stvaranja djeluju nesputano, odnosno u samu svijest.

Kako se, primivi nagovjetaj koji obeava, moete osloboditi stiska ega? Ego estoko brani svoj svjetonazor, a svi znamo koliko maglovit i neuhvatljiv moe biti svaki doivljaj koji se ne uklapa u na duboko ukorijenjeni sustav vjerovanja. Sir Kenneth Clark, glasoviti engleski povjesniar umjetnosti, u svojoj autobiografiji opisuje kako je u crkvi doivio otkrivenje kada je odjednom potpuno jasno shvatio da je ispunjen sveobuhvatnom prisutnou. Zakoraio je s onu stranu misli i osjetio uzvienu, svetu stvarnost ispunjenu svjetlou i ljubavlju.

U tom je trenutku mogao izabrati: istraivati tu transcendentalnu stvarnost i l i se vratiti umjetnosti. Odabrao je umjetnost, bez opravdavanja. Iako nije posjedovala uzvienu stvarnost, umjetnost je bila Clarkova zemaljska ljubav. Izabrao je izmeu dvije beskonanosti - beskonanosti lijepih predmeta i beskonanosti nevidljive svijesti. (Jedna aljiva ilustracija prikazuje putokaz na ravanju puta. Jedna strana pokazuje smjer "Bog", a druga "Rasprave o Bogu". U ovom bi sluaju natpisi na putokazu mogli glasiti "Bog" i "Slike Boga".)

Mnogi su ljudi donijeli slinu odluku. Nagovjetaj se mora razviti da bi zamijenio fiziki svijet kakav poznajete. Niti doivljaja moraju istkati nov uzorak jer su kao zasebne niti previe tanahne da bi se suprotstavile poznatoj drami ugode i boli koja nas sve dri u ropstvu.

Jo jednom razmotrite popis. Granice izmeu kategorija nisu sasvim jasne. Primjerice, osjeaj sigurnosti tek se neznatno razlikuje od spoznaje sigurnosti. Odatle mogu postupati kao da sam siguran sve dok, izvan svake sumnje, ne shvatim da je moj ivot siguran od samog roenja: ja jesam siguran. To, u praktinom smislu, znai istkati posve nov uzorak. Sline veze mogu istkati i s bilo kojim drugim navodom s popisa. Kad sjedinim misao,

41

osjeaj, postupak i bivanje, onaj koji doivljava postaje stvarniji; uim zauzimati njegovo mjesto. Tada mogu iskuati tu novu stvarnost i ustanoviti je li dovoljno jaka da bi zamijenila staru, potroenu predodbu o samome sebi.

Mogli biste na trenutak zastati i uiniti upravo to: izaberite navod koji vas privue, osjeaj i l i misao koju ste doivjeli, i poveite ga s preostale tri kategorije. Recimo da ste izabrali "Uviam da sam jedinstven". Jedinstvenost znai da ne postoji osoba koja vam je potpuno istovjetna. Koji bi osjeaj pratio tu spoznaju? Moda osjeaj snage i samopotovanja i l i osjeaj da ste poput cvijeta s vlastitim, jedinstvenim mirisom, oblikom i bojom? Mogao bi se pojaviti i osjeaj isticanja u mnotvu te ponos zbog toga. Potom bi se mogla pojaviti misao: "Ne moram nikoga oponaati". Uz tu biste se misao mogli poeti osjeati slobodno od onoga to drugi misle o vama. Iz toga se raa elja za dosljednim postupanjem, elja da svijetu pokaete kako znate tko ste. I tako iz jednoga neznatnog osjeta proizlazi potpuno nov obrazac: pronali ste put proirene svijesti. Ako krenete tragom trenutnog uvida u svijest, opazit ete kako se brzo iri; jedna jedina nit vodi sloenom tkanju. No, ta metafora ipak ne objanjava kako je mogue promijeniti samu stvarnost. Da biste ovladali istom svijeu, morate je nauiti ivjeti.

Kad ovjek doivi snano iskustvo koje ga potakne na promjenu ivotnog obrasca, to nazivamo probojem i l i otkrivenjem. Vrijednost otkrivenja nije samo u novoj i l i uzbudljivoj spoznaji. Mogli biste hodati ulicom i proi pokraj nepoznate osobe. Pogledi vam se susreu i zbog nekog razloga osjetite povezanost. To nije seksualna i l i romantina elja, pa ak ni pomisao da bi ta osoba mogla znaiti neto u vaem ivotu. Otkrivenje jest spoznaja da vi jeste ta nepoznata osoba - va "onaj koji doivljava" sjedinio se s njezinim. To moete nazvati milju i l i osjeajem, nije vano kako - vano je trenutno irenje. Makar na trenutak, vinuli ste se izvan svojih uskih granica i to je jedino vano. Iskusili ste skrivenu dimenziju. U usporedbi sa skrivanjem iza zidina ega, ta nova dimenzija prua vam osjeaj vee slobode i lakoe. Osjeate da vas vae tijelo vie ne moe sputavati.

Drugi primjer: dok promatrate malo dijete koje se igra potpuno usredotoeno, ali je ipak potpuno bezbrino, gotovo ne moete ne osjetiti privlanost. Nije li djetetova igra u tom trenutku gotovo opipljiva? Osjeate li i sami isti uitak igre - i l i elju da ga osjetite? Ne doima li se djetetovo tijelo krhkim poput mjehura od sapunice, ali ipak prepuno ivota, neega bezgraninog, vjenog, neunitivog? Slina otkrivenja pronalazimo u zanimljivim

42

stoljetnim indijskim spisima pod naslovom iva sutre. Svaka je iznenadan uvid u slobodu u kojoj je polazni doivljaj pojmljen izravno, bez drugih utjecaja. ovjek pogleda lijepu enu i odjednom opaa samu ljepotu. Ili pogleda u nebo i odjednom opaa beskonanost s onu stranu neba.

Ni jedna druga osoba, koliko god je voljeli i oboavali, ne opaa istinsku vanost vaih osobnih otkrivenja. Ta tajna pripada vama, mjesto joj je s vama, u vama. U naslovu iva sutre rije iva znai "Bog", a rije sutra znai "nit" pa su itatelju poprilino namiljeno pruene tanke niti koje vode do vjenog izvora.

iva sutre se mogu shvatiti u irem kontekstu, to iziskuje slijeenje puta otvorenog otkrivenjem. Prema vedskom uenju svaki ovjek moe izabrati etiri puta koji proizlaze iz osjeanja, razmiljanja, postupanja i bivanja. Svaki se put naziva sanskrtskom rijeju joga koja znai "jedinstvo" jer je sjedinjavanje, stapanje s jednom stvarnou, bilo krajnji cilj. etiri su joge tijekom stoljea poele oznaavati specifine puteve koji odgovaraju temperamentu tragaoca iako zapravo moete slijediti vie njih i l i sve odjednom:

Bhakti joga jedinstvu vodi putem ljubavi prema Bogu. Karma joga jedinstvu vodi putem nesebinog postupanja. Gjana joga jedinstvu vodi putem znanja. Ra joga jedinstvu vodi putem meditacije i odricanja.

Doslovan prijevod etvrtoga puta, Ra joge, znai "kraljevski put prema sjedinjenju". Kraljevskim ga ini vjerovanje da meditacija nadmauje preostala tri puta. No, etvrti je put sveobuhvatan: slijedei etvrti put, istodobno slijedite sva etiri puta. Meditacijom izravno ponirete do biti svojega bia. Ta je bit ono to nastojite postii ljubavlju prema Bogu, nesebinim postupanjem i znanjem.

etiri puta ne moramo nuno smatrati istonjakima. Joge su bile prvotne sjemenke, sredstva koja su nam pribliila jedinstvo. Svi osjeaju, a to znai da svi mogu slijediti put osjeaja. Isto vrijedi i za razmiljanje, postupanje i bivanje. Stoga joga jednostavno govori da je jedinstvo mogue za svakoga, neovisno o situaciji u kojoj se nalazi. tovie, jedinstvo je tajanstveno prisutno u svakom trenutku svakidanjeg ivota. Ne moe mi se dogoditi nita to bi bilo izvan jedne stvarnosti; u kozmikom planu nita nije uzaludno i l i sluajno.

43

Razmotrimo naine ivljenja svakog pojedinog puta: Osjeanje pokazuje put kad god osjeate i izraavate ljubav. Vae se

osobne emocije na tom putu razvijaju i postaju sveobuhvatne. Ljubav prema sebi i prema obitelji prerasta u ljubav prema ovjeanstvu. Vaa je ljubav u svojem najuzvienijem obliku toliko mona da zaziva Boga da vam se pokae. Srce ispunjeno udnjom nalazi potpuni mir kad se sjedini sa srcem stvaranja.

Razmiljanje pokazuje put kad god se va um smiri i prestane umovati. Na tom putu utiavate svoj unutarnji dijalog kako biste dosegli jasnou i spokoj. Va se um mora razbistriti kako bi uvidio da ne mora toliko mahnitati. Razmiljanje moe prerasti u znanje, odnosno mudrost. Uz veu jasnou va intelekt moe pronai rjeenje svakog problema. S produbljivanjem znanja vaa osobna pitanja blijede. Ono to va um doista eli doznati jest tajna postojanja. Pitanja kucaju na vrata vjenosti, a tada na njih moe odgovoriti samo Stvaratelj. Ispunjenje ovoga puta dogaa se kada se va um sjedini s umom Boga.

Postupanje pokazuje put kada se predate. Na ovom putu poputate nadzor ega nad postupcima. Vai postupci vie nisu motivirani sebinim prohtjevima i eljama. Na poetku ne moete izbjei djelovanje za sebe jer ete postizati osobno zadovoljenje ak i ako nastojite biti potpuno nesebini. Meutim, postupci se s vremenom udaljavaju od ega. Djelovanje postaje motivirano vanjskom silom. Ta se univerzalna sila na sanskrtu naziva dharma. Put postupaka saet je u reenici: karma uzmie pred dharmom. Drugim rijeima, osobna vezanost za vlastite postupke pretvara se u nevezanost putem izvoenja Bojih djela. Ovaj put dovodi do ispunjenja kada se predate toliko potpuno da Bog upravlja svime to inite.

Bivanje pokazuje put kad god razvijate jastvo neovisno o egu. Na poetku je poimanje sebe vezano za djelie vaeg istinskog identiteta. "Ja" je skup svega to vam se dogodilo otkad ste se rodili. Taj se plitak identitet razotkriva kao varka, krinka koja skriva mnogo vee "ja" prisutno u svima. Va istinski identitet jest osjeaj istog i jednostavnog postojanja koje emo nazvati "ja jesam". Sva bia dijele isto "ja jesam", a ispunjenje se dogaa kada vae bivanje obuhvati toliko mnogo da je i Bog ukljuen u va osjeaj ivljenja. Jedinstvo je stanje u kojemu nita nije izostavljeno iz "ja jesam".

Joga se na Zapadu smatra putem odricanja, nainom ivota koji iziskuje naputanje obitelji i imovine. Simboli takvoga ivota su jogini koji sa svojim

44

prosjakim zdjelicama lutaju u svakom selu u Indiji. No, izvanjsko ne predstavlja odricanje (koje se dogaa u unutarnjem svijetu) bez obzira na to koliko materijalnoga posjedujete. U unutarnjem se svijetu donosi presudna odluka: poinjem iz poetka. Drugim rijeima, ne odriete se svoje imovine, ve svojih starih poimanja.

Kad vam srce prepukne zbog nasilja i podvojenosti u ovom svijetu, moete samo poeti iz poetka. Prestajete promatrati odraze i umjesto toga se okreete izvoru. Univerzum je nepristran kao i svako drugo ogledalo. Odraava ono to je pred njim, bez prosuivanja i l i iskrivljavanja. Ako to moete prihvatiti kao istinito, nainili ste presudno vaan korak odricanja. Odrekli ste se vjerovanja da vanjski svijet ima mo nad vama. Kao i sve drugo na putu prema jedinstvu, ovu ete istinu ostvariti ako je budete ivjeli.

PROMJENA STVARNOSTI U CILJU U S K L A I V A N J A S TREOM TAJNOM

Da biste pronali put povratka svojem izvoru, morate dopustiti da se ivot slegne onako kako eli. Svaki doivljaj ima grubu i suptilnu razinu, a suptilnije su razine osjetljivije, svjesnije i smislenije od grubih. Izvedite vjebu u sklopu koje ete poeti opaati suptilne razine u svojoj svijesti. Ustanovite kako ih osjeate u usporedbi s grubljim razinama. Primjerice:

Ljubav prema nekome suptilnija je od ljutnje i l i odbacivanja. Prihvatiti nekoga suptilnije je od kritiziranja. Promicati mir suptilnije je od promicanja gnjeva i nasilja. Promatrati nekoga bez osuivanja suptilnije je od kritiziranja.

Ako si dopustite osjetiti je, suptilnija strana svakog doivljaja umiruje um, ublauje stres, misli vam manje lutaju, a pritisak na emocionalnoj razini poputa. Suptilan je doivljaj miran i skladan. Osjeate se staloeno; ni s kim niste u sukobu. Nema preuveliane drame, pa ak ni potrebe za njom.

Kad upoznate suptilniju stranu svojega ivota, dajte joj prednost. Cijenite tu razinu svijesti jer se samo tako moe razvijati. Ako prednost date grubljim razinama, svijet e vam odraavati vae poimanje: uvijek e biti podvojen, nemiran, neugodan i prijetei. Taj izbor morate sami donijeti na razini svijesti jer u beskonanoj raznolikosti stvaranja svako opaanje raa odraenim svijetom.

45

Druga vjeba: meditacija Meditacijom se moe nazvati svaki doivljaj koji vas dovodi u vezu s ti

hom razinom svijesti. Moda ste spontano ustanovili rutinu koja vam omoguuje duboko smirenje uma. Ako jo niste, mogli biste prihvatiti jedan od forrnamijih oblika meditacije prisutan u svakom duhovnom uenju. "Najjednostavnija je vjerojatno meditacija disanja, a izvodi se na sljedei nain:

Zatvorenih oiju mirno sjedite u sobi u kojoj su svjetla priguena i u kojoj vas nee ometati zvonjava telefona i l i kucanje na vrata. Zatvorite oi na nekoliko minuta te postanite svjesni svojega disanja. Neka vaa svijest slijedi disanje koje vas blago, prirodno uvlai unutra. Jednako i pri izdisaju. Ne pokuavajte disati odreenim ritmom i nemojte nastojati disati duboko i l i plitko.

Pratei dah, usklaujete se s povezanou duha i tijela, s finom ravnoteom misli i prane, suptilne energije koju sadri dah. Nekim je ljudima lake zadrati usredotoenost na disanje ako ponavljaju odreeni zvuk: jedan slog za izdisaj i jedan za udisaj. Tradicionalan zvuk pogodan za tu svrhu jest a-ham. (Moete izabrati i korijenske mantre i l i obredne zvukove opisane u svakom djelu o istonjakim duhovnim uenjima.)

Na taj nain meditirajte dva puta dnevno po deset do dvadeset minuta. Osjetit ete kako vam se tijelo oputa. Budui da veina ljudi pohranjuje velike koliine umora i stresa, moda ete ak i zaspati. Ne brinite zbog toga niti zbog bilo kojeg osjeta i l i misli koja se pojavi kad vam se um smiri. Oslonite se na prirodnu sklonost tijela oslobaanju stresa. Ovo je blaga meditacija bez negativnih nuspojava i potpuno bezopasna ako ste zdravi. (Bol i l i opetovane nelagode mogu biti simptomi nedijagnosticirane bolesti; ako se ti osjeti ne povuku, posavjetujte se s lijenikom.)

Uinak oputanja e se nastaviti, ali ete osjetiti i da ste mnogo sa-mosvjesniji. Mogli biste doi do iznenadnog uvida i l i osjetiti iznenadno nadahnue. Vjerojatno ete se osjeati uravnoteenije, a mogua su i iznenadna pojaanja energije i l i budnosti. Posljedice se razlikuju od osobe do osobe pa budite otvoreni prema svemu to se dogodi. Meutim, posvemanja svrha meditacije ista je za sve: uite povezivati se sa samom svijeu, s najiom razinom doivljaja.

46

etvrta tajna

godinu, mogao sam birati izmeu dvije vrste prijatelja. Pripadnici materijalistike vrste ustajali su u podne i odlazili na cjelonone zabave na kojima su svi pili Coca-Colu i plesali uz glazbu Beatlesa. Oni su otkrili cigarete i ene, a moda ak i alkoholna pia iz kune radinosti, mnogo jeftinija od uvezenog viskija. Pripadnici duhovne vrste ustajali su u zoru i odlazili u hram - otprilike u vrijeme kad su materijalisti mamurni teturali kuama - jeli su riu iz zdjelice te pili vodu i l i aj, najee iz iste zdjelice.

U to mi se doba nije doimalo udnim to su svi materijalisti Indijci, a svi duhovnjaci zapadnjaci. Indijci nisu mogli doekati da krenu od kue i pou na neko mjesto na kojemu ima mnogo jeftine Coca-Cole, dobrog duhana i zakonitog viskija. Zapadnjaci su neprestano pitali gdje su pravi indijski sveci, oni koji imaju sposobnost levitiranja i iscjeljivanja gubavaca dodirom. Ja sam se druio s materijalistima koji su sa mnom studirali. Nitko od onih roenih u Indiji nije sebe shvaao na drugi nain - kao tragaoca.

Danas ne bih imao dvije mogunosti: ini mi se da me okruuju samo tragaoci. Traganje je za mene druga rije za jurnjavu za neim. Mojim je indijskim prijateljima bilo lake jer novac i materijalnu imovinu nije teko stei, dok duhovni tipovi sa Zapada gotovo uope nisu nalazili svoje svece. Mislio sam da je razlog tome malobrojnost svetaca; danas uviam da je ono

47

ad sam, kao student medicine u New Delhiju, napunio dvadeset i jednu

to je osujeivalo njihovu tenju za uzvienijim ivotom bilo vezano za sm in traganja. Taktika koja je uspjeno donosila viski i ploe Beatlesa, alosno je podbacivala kad je posrijedi bilo traganje za svetou.

Duhovna tajna primjenjiva na ovom mjestu glasi: ve jeste ono emu teite. Vaa svijest izvire iz jedinstva. Umjesto da traite izvan sebe, vratite se izvoru i ustanovite tko ste.

Rije potraga esto se spominje u kontekstu duhovnoga puta i mnogi se s ponosom nazivaju tragaocima. esto su posrijedi isti ljudi koji su neko mahnito jurili za novcem, seksom, alkoholom i l i poslom. Danas se s istim ovisnikim intenzitetom nadaju da e pronai Boga, duu, vie jastvo. Nevolja je u tome to traganje zapoinje pogrenom pretpostavkom. Ne mislim na pretpostavku da je materijalizam iskvaren, a duhovnost ista. Istina je da materijalizam moe potpuno zavladati ovjekom, no to zapravo nije vano. Traganje je osueno na propast jer vas odvodi iz unutarnjeg svijeta. Nije vano je li cilj Bog i l i novac. Uspjeno traganje iziskuje odbacivanje svih pretpostavki da postoji nagrada koju valja osvojiti. To znai djelovati bez tenje uzdizanja do odreenog ideala jastva jer je posrijedi elja da stignete na odredite koje je bolje od mjesta s kojega ste krenuli. Polazite od sebe, a upravo jastvo sadri sve odgovore. Stoga morate odustati od zamisli prelaenja puta od toke A do toke B. Linearnog puta nema ako cilj nije negdje drugdje. Osim toga, morate odbaciti i ustaljena mjerila o uzvienom i niskom, dobrom i zlom, svetom i svjetovnom. Sve je to obuhvaeno doivljajnom mreom jedne stvarnosti, a mi nastojimo pronai onoga koji doivljava i koji je prisutan bez obzira na doivljaj.

Netko je, promatrajui ljude koji jure uokolo elei biti uzori dobrote, domislio primjeren izraz "duhovni materijalizam", prebacivanje vrijednosti materijalnog svijeta u duhovni svijet.

Zamke na putu traganja

Znati kamo ide. Boriti se da stigne tamo. Koristiti neiji tui zemljovid. Raditi na vlastitom usavravanju.

48

Odrediti rokove. Oekivati udo.

Izbjegavanje navedenih zamki najbolji je nain istinskog traganja.

Ne znati kamo idete. Duhovni je rast spontan. Vani dogaaji su neoekivani, ba kao i oni manje vani. Jedna jedina rije moe otvoriti vae srce; jedan jedini pogled moe vam rei tko doista jeste. Buenje se ne dogaa prema planu. Vie je nalik sastavljanju slagalice iako ne znate to e dovrena slika predstavljati. Budisti kau: "Ako na putu sretne Buddhu, ubij ga", to znai da biste trebali zakopati prethodno sastavljen duhovni scenarij. Unaprijed moete zamiljati samo predodbe, a predodbe nikada nisu isto to i cilj. Nemojte se boriti da tamo stignete. Kad bi na kraju puta ekala duhovna naknada poput upa zlata i l i kljua raja, svi bi davali sve od sebe ne bi li dobili tu nagradu. Svaka bi je borba bila vrijedna. No, hoe li dvogodinjak lake postati trogodinjak ako se bude borio? Nee zbog toga to se proces djejeg razvoja odvija iznutra. Ne dobivate naknadu; postajete druga osoba. Isto vrijedi i za duhovni razvoj. Dogaa se jednako prirodno kao i razvoj djeteta, ali ne na razini fiziologije, ve u podruju svijesti. Ne slijedite tue zemljovide. Neko sam bio uvjeren da je duboka meditacija uz odreenu mantru do kraja ivota klju dostizanja prosvjetljenja. Slijedio sam zemljovid koji su prije nekoliko tisua godina iscrtali cijenjeni mudraci najpoznatijeg indijskog duhovnog uenja. No, oprez je uvijek potreban: ako slijedite neiji zemljovid, mogli biste se uvjetovati na utvreni nain razmiljanja. Utvreni naini, ak i oni usmjereni duhu, znae da niste slobodni. Trebali biste upoznavati razna uenja i drati se onih koja vam omoguuju napredak, ali i ostati otvoreni za promjene u sebi. Ne shvaajte to kao rad na vlastitom usavravanju. Samousavravanje jest stvarno. Ljudi zaglave u nevoljama i mogu otkriti kako e se iz kojih izvui. Depresija, usamljenost i nesigurnost su stvarna iskustva koja je mogue popraviti. No, ako Boga i l i prosvjetljenje elite dosei zato to se elite izvui iz depresije i l i tjeskobe, ako elite pojaati svoje samopotovanje i l i biti manje usamljeni, vaa bi potraga mogla biti

49

beskrajna. Ovo podruje razumijevanja nije strogo odreeno. Neki ljudi po irenju svijesti osjeaju da su se znatno razvili, no suoavanje s mnogim preprekama i izazovima toga puta iziskuje snaan osjeaj jastva. Ako se osjeate slabim i krhkim, suoeni s unutarnjim nepoznatim energijama mogli biste se osjeati jo slabije i krhkije. irenje svijesti ima svoju cijenu - morate odustati od svojih ogranienja - a za one koji se smatraju rtvama to je ogranienje toliko snano da duhovni napredak znatno Usporava. Ako u sebi osjeate dubok sukob, na putu nailazite na veliku prepreku. Mudro je potraiti pomo na razini na kojoj postoji problem.

* Ne odreujte rokove. Upoznao sam mnogo ljudi koji su odustali od duhovnosti jer svoje ciljeve nisu ostvarili dovoljno brzo. "Dao sam si deset godina. to mogu uiniti? ivot nije beskrajan. Kreem dalje." Vea je vjerojatnost da su tom putu posvetili samo jednu godinu i l i jedan mjesec, a tada su ti vikend-ratnici klonuli, obeshrabreni izostankom rezultata. Najbolji nain izbjegavanja razoaranja jest ne postavljati rokove iako je to mnogima teko jer na taj nain gube i motivaciju. No, motivacija ih ionako ne bi dovela do cilja. Nedvojbeno je da je disciplina vana kako bismo se sjetili redovito meditirati, odlaziti na satove joge, itati nadahnjujua djela i odravati viziju u umu. Razvijanje duhovne navike iziskuje predanost. No, ako se vizija ne razvija svaki dan, pozornost e vam neizbjeno odlutati. Umjesto roka, pruite sami sebi potporu za duhovni razvoj. To moe biti osobni uitelj, debatna skupina, partner koji je s vama na istom putu, redovita povlaenja i svakidanje voenje dnevnika. Na taj nain znatno smanjujete vjerojatnost razoaranja.

* Ne oekujte udo. Doista nije vano kako definirate udo: je li to za vas iznenadno pojavljivanje savrene ljubavi, lijek za smrtonosnu bolest, pomazanje iz ruke velikog duhovnog voe i l i trajno i vjeno blaenstvo. udo jest preputanje svega Bogu; ono razdvaja nadnaravni svijet od ovoga svijeta uz oekivanje da e vas nadnaravni svijet jednoga dana primijetiti. Budui da postoji samo jedna stvarnost, va je zadatak prekoraiti granice podvojenosti i razdvojenosti. Iekivanje uda odrava te granice. Neprestano ste daleko od Boga s kojim vas povezuju samo elje.

Ako uspijete izbjei navedene zamke duhovnog materijalizma, iskuenje

50

jurnjave za nemoguim ciljem bit e mnogo slabije. Jurnjava je zapoela zbog toga to su ljudi povjerovali da Bog, nezadovoljan onime to vidi u nama, oekuje da prihvatimo odreeni ideal. Doima se nemoguim zamisliti Boga, ma koliko god punog ljubavi, koji nije razoaran, gnjevan, osvetoljubiv ili zgroen naim manjkavostima. Meutim, najduhovnije linosti u povijesti nisu bile potpuno dobre, ali su bile potpuno ljudske. Prihvaale su i opratale; nisu osuivale. Osobno smatram da je najvii oblik opratanja zapravo prihvaanje potpune povezanosti cijeloga svijeta u kojemu svaka mogua znaajka ima svoj nain izraavanja. Ljudi moraju jednom zauvijek prihvatiti da je ivot samo jedan i da smo svi slobodni oblikovati ga svojim odlukama. Traganje nikoga ne moe izvesti iz te mree jer je sve povezano u nju. Kad je upoznate, jedino to e zauvijek biti isto i netaknuto jest vaa vlastita svijest.

Mnogo je lake odravati borbu izmeu dobra i zla, svetoga i svjetovnoga, nas i njih. No, irenjem svijesti dolazi do smirivanja sukoba izmeu tih suprotnosti i pojavljuje se neto drugo - svijet u kojemu se osjeate kao kod kue. Ego vam je strahovito odmogao bacivi vas u svijet suprotnosti. Suprotnosti se uvijek sukobljavaju - drugo ne znaju - a tko se usred bitke moe osjeati kao kod kue? Svijest nudi alternativu sukobu.

Sino sam sanjao. Promatrao sam uobiajena snovienja; ne sjeam se tono to su predstavljala. U snu sam odjednom postao svjestan zvuka disanja. Zaas sam shvatio da je to moja supruga koja se u snu okree pokraj mene. Znao sam da sam uo nju, ali znam i da sam istodobno sanjao. Nekoliko sam sekundi bio u oba svijeta, a tada sam se probudio.

Sjedei u krevetu, preplavio me je neobian osjeaj da vie nije vano to to san nije bio stvaran. Budnost je mnogo stvarnija od sna jer smo se tako dogovorili. No, zvuk disanja moje supruge je u mojoj glavi bez obzira na to sanjam li i l i ne. Kako tada mogu razluiti jedno od drugoga? Zacijelo netko drugi promatra. Promatra je bio svjestan, ali pritom nije bio uhvaen u budnosti, spavanju i l i snu. Veinu vremena sam toliko zaglavljen u budnosti, spavanju i sanjanju da je to za mene jedino vienje. Nijemi je promatra moja najjednostavnija inaica, ona koja jednostavno jest.

Ako uklonite sve pojedinosti ivota koje vam privlae pozornost, neto ipak preostaje - a to ste vi. Ta inaica vaega jastva ne mora razmiljati i l i sanjati; nije joj potreban odmor da bi se osjeala odmoreno. Otkrivanje te inaice samoga sebe donosi istinsku radost jer ona ve jest kod kue. Ona ivi

51

iznad sukoba, netaknuta ratom suprotnosti. Kad ljudi kau da tragaju, ta razina jastva poziva ih na svoj tih i miran nain. Traganje je zapravo nain ponovnog osvajanja samoga sebe.

No, da biste ponovno osvojili sami sebe, morate se to vie pribliiti nitavilu. Stvarnost je u svojoj sri isto postojanje. Pronaite se na tom mjestu i bit ete sposobni stvoriti bilo to. "Ja jesam" sadri sve to je potrebno za stvaranje svijeta iako se samo ne sastoji ni od ega osim nijemoga svjedoka.

Ve ste izveli vjebu promatranja rue i njezina ralanjivanja s razine fizikog objekta na razinu energije koja vibrira u praznom prostoru. Ta vam je vjeba istodobno omoguila uvidjeti da i vlastiti mozak moete shvatiti na isti nain. Dakle, dok promatrate ruu, zar nita gleda nita?

Tako se doima, no zapravo se dogaa neto jo udesnije: vi gledate sebe. Jedan dio vae svijesti, koji nazivate sobom, gleda sebe u obliku rue. Ni objekt ni promatra nemaju vrstu jezgru. U vaoj glavi nije osoba, ve samo vrtlog vode, soli, eera i nekoliko drugih tvari poput kalija i natrija. Modani se vrtlog neprestano vrtloi pa struje i brzaci svako iskustvo odnose brzo poput planinskog potoka. Dakle, gdje se nalazi nijemi promatra ako ne u mojemu mozgu? Neurolozi su pronali lokacije svih vrsta mentalnih stanja. to god osoba doivljava - potitenost, zanos, kreativnost, halucinaciju, amneziju, paralizu, seksualnu udnju i l i bilo to drugo - mozak iskazuje karakteristian obrazac aktivnosti rasutih du raznih lokacija. No, za osobu koja doivljava te doivljaje ne postoji lokacija niti obrazac. Ta osoba kao da i nema lokacije, barem ne one koju bi znanost ikada mogla otkriti.

To je razlog za nevjerojatno uzbuenje jer ako istinsko ja nije u vaoj glavi, slobodni ste kao i sama svijest. Ta je sloboda neograniena. Sposobni ste stvoriti bilo to zbog toga to ste u svakom atomu stvorenoga. Kamo god vaa svijest poeli poi, tvar je mora slijediti. Na posljetku vi jeste na prvom mjestu, a univerzum je na drugom.

Ve ujem pogrdne uzvike onih koji tvrde kako dananji tovatelji sebe smatraju veima od Boga te kako ele po svojoj volji oblikovati ivot umjesto da se pokoravaju Bojim zakonima. U toj kritici ima neto istine, ali ju je potrebno uvesti u kontekst. Zamislite novoroene koje je nekoliko mjeseci puzalo i koje odjednom otkriva da postoji nov nain kretanja zvan hodanje. Svi smo promatrali kako malo dijete otkriva svoje noge: njegovo lice iskazuje

52

mjeavinu kolebljivosti i odlunosti, nesigurnosti i radosti. "Mogu li ja to i l i da se ponovno spustim i puem, to ve znam?" Na licu toga djeteta opaate podvojenost kakvu osjeaju svi oni koji su se nali na duhovnom raskriju. U oba sluaja sve se kree u novom smjeru. Mozak motivira tijelo; tijelo mozgu odailje nove informacije; niotkuda se pojavljuju neoekivani dogaaji i premda sve to zastrauje, odreena nas ushienost tjera naprijed. "Ne znam kamo idem, ali moram tamo stii."

Sva se iskustva dogaaju u uzavrelom loncu stvaranja. Svaki trenutak ivota uvlai tijelo u nestalnu ravnoteu uma, emocija, opaanja, ponaanja i vanjskih dogaaja. Pozornost vam luta u raznim smjerovima. Mozak je u trenutku buenja jednako zbunjen, radostan, nesiguran, bojaljiv i zauen kao i dijete koje otkriva svoje noge. No, na razini svjedoka ta je zbrkana situacija sasvim jasna: sve je to jedno. Ponovno pogledajte dijete. Dok tetura po podu, cijeli svijet tetura s njim. Nema stabilnog mjesta na koje bi stao, ne moe rei: "Upravljam situacijom. Ovo e zavriti onako kako elim." Dijete nema drugog izbora doli cijelim biem zaroniti u svijet koji se otvara u nove dimenzije.

Moe li itko ivjeti na taj nain, neprestano zaranjati u nove dimenzije? Ne, potrebno je uspostaviti stabilnost. Svi smo to stabilno stajalite od djetinjstva pronalazili putem ega. Zamiljamo nepromjenjivo "ja" koje upravlja situacijom, barem onoliko koliko je mogue. No, postoji drugo, mnogo stabilnije stajalite: svjedok.

Kako tragati u unutarnjem svijetu

1. Slijedite tijek svijesti. 2. Ne opirite se onome to se dogaa u vama. 3. Otvorite se nepoznatome. 4. Ne potiskujte i ne poriite ono to osjeate. 5. Prekoraite vlastiti identitet. 6. Budite dosljedni sebi, govorite istinu. 7. Neka sredite bude va dom.

Slijedite tijek. Izreka "slijediti svoju sreu" mnogima je postala ivotni

53

moto. Naelo u pozadini te izreke govori da je ono to ovjeku donosi duboku radost pouzdan putokaz koji valja slijediti i ubudue. Jo pouzdaniji putokaz koji valja slijediti jest irenje vae svijesti. Svijest nije uvijek isto to i radost i l i srea. Mogli biste biti svjesni potisnute potrebe da osjeate tugu i