darwinovi pronalazaČi · ali ipak ih roditelji hrane još još 25 dana dok se ne osamostale. iste...
TRANSCRIPT
DARWINOVI PRONALAZAČI (dobna skupina: 6-7 godina)
IDENTIFIKACIJSKE KARTICE ZA:
BILJKE:• MASLAČAK• BAZGA
PTICE:• VELIKA SJENICA• SIVA VRANA
ŽIVOTINJICE/KUKCI:• PČELA• MRAV
mladica
pupoljak
cvijet
Cvjetna glavica u dozrijevanju sa sjemenkama i
njihovim padobranima
sjemenka
Maslačak
Narodno ime: žuto zelje, mlečec, radič
Znanstveno ime: Taraxacum officinale
Životni ciklus
Opis Stanište
Žuti dio biljke koji podsjeća na cvijet se sastoji od manjih cvjetova. Svaka žuta , “latica” je ustvari cvijet. Nakon cvjetanja nastaju bijele loptice od sjemenki. Svaka sjemenka ima svoj padobran.
Maslačak je se može naći po cijeloj Hrvatskoj na livadama, pašnjacima, oranicama i vrtovima.
Zanimljivosti!Na nekim jezicima ime za maslačak znači “lavlji zub” jer ima dugoljaste nazubljene listove.Upotreba:Svi dijelovi maslačak su jestivi. Mladi listovi kao salata, stariji listovi se kuhaju. Korijen se koristi za čaj ili zamjena za kavu. Od cvjetova se radi sirup.
Vrijeme cvatnje:Od travnja do listopadaSazrijevanje plodova:Između travnja i listopada
Rasprostiranje sjemena:Pomoću vjetra (“padobrani”)
Fotografija: Bob Jenkins
MASLAČAK - CVIJET
Fotografija: Ewan Traveler
MASLAČAK - Cvjetna glavica u dozrijevanju sa sjemenkama i njihovim padobranima
Fotografija: Bob Jenkins
MASLAČAK – CIJELA BILJKA
sjemenka
mladica
razvijena biljka
cvjetovi u cvatu
plod
bazge
Crna bazga
Narodno ime: bazga, zovina, bazgovina, zovika
Znanstveno ime: Sambucus nigra
Životni ciklus
Opis Stanište
Bazga je grm ili drvo sa spljoštenimcvatovima sastavljenim od mirisnih sitnih bijelih cvjetova. Nakon cvatnje, tamni (ljubičasti) plodovi (bobice) vise u grozdovima. Listovi su složeni, perasti, sastavljeni od pet liski.
Bazga je širokorasprostranjena i vrlo česta. Nalazi se na rubovima šuma, u šikarama te uz obale rijeka i potoka.
Zanimljivosti!Unutrašnjost stabljika se lako može izdubiti. Takve šuplje grančice su se prošlosti koristile za izradu svirala.Upotreba:Bobice se koriste za pravljenje vina, a cvat za pravljenje sirupa i šampanjca.
Vrijeme cvatnje:Od svibnja do lipnja
Sazrijevanje plodova:Od rujna do listopada
Rasprostiranje sjemena:Pomoću životinja (ptica)
Fotografija: Maja Dumat
BAZGA - CVAT
Fotografija: http://www.plantea.com.hr/crna-bazga/bazga-12-2/
BAZGA - STABLO
Fotografija: S. Rae
BOBICE BAZGE
Velika sjenicaNarodno ime: velika sjenica
Znanstveno ime: Parus major
Životni ciklus
Opis Stanište
Veličine je 12-14 cm. Ima crnu glavu sa bijelim obrazima. Prednja strana je blijedožuta s crnom prugom, leđa tamnija žuto zelena. Krila su na vrhovima crnobijela, a rep sivi.
U listopadnim i crnogoričnim šumama, živicama, voćnjacima, parkovima, vrtovima.Ptica stanarica.
Zanimljivosti!Jedna od rijetkih vrsta ptica koje koriste alat u pronalasku hrane (inpr. glica bora za vađenje ličinke iz rupe u drvetu)
U proljeće mama vrabac gradi gnijezdo
u rupi u drvetu, a ponekad u zgradi, od biljnih vlakana, travki,
dlaka životinja, mahovine, vune i
perja.
Ženka liježe 5-12 jaja . Ona i sjedi na jajima (da im bude toplo) 12-15 dana. Za to vrijeme ju mužjak
hrani.
Kad se izlegnu ptići, ostaju u gnijedu oko 2 do 3 tjedna. I mama i
tata ih hrane.
Ptići počinju letiti i napuštaju gnijezdo, ali ipak ih roditelji
hrane još još 25 dana dok se ne
osamostale.
Iste godine , do jeseni, će roditelji
imati još jedno leglo ptića.
Hranajedu puževe, pauke te kukce kao što su pčele, mrav,i skakavci, vretenca itd. Jedu i sjemenke i plodove, nektar cvjetova te ostatke hrane iz kuća
Fotografija: hedera.baltica
VELIKA SJENICA S PLIJENOM
Fotografija:Kev Chapman
VELIKA SJENICA
Siva vranaNarodno ime: siva vrana
Znanstveno ime: Corvus cornix
Životni ciklus
Opis Stanište
Prilično velika ptica (48-54 cm). Glava i vrat su crni kao i rub perja te rep. Leđa i prednji dio tijela su sivi.
Može ih se naći na šumskim čistinama, farmama, vrtovima, parkovima i centru grada.Uglavnom se drže u parovima ili grupama i traže hranu zajedno.Ptice su stanarice.
Zanimljivosti!Sive vrane ponekad trče za drugim životinjama da ih natjeraju da im ispadne hrana koju nose.
U proljeće oba roditelja grade gnijezdo na vrhu drveta. Ili električnog
stupa. Tata skuplja materijal za gnijezdo, a mama ga oblikuje od
grančica, perja,vune i blata. Iznutra su meka vuna,
svježa trava i krzno.
Ženka liježe 4-5 jaja i sjedi na njima (da im bude toplo)
17-20 dana.
Kad se izlegnu ptići, ostaju u gnijezdu između 3-5
tjedna. I mama i tata im donose hranu.
Ptići počinju letiti i napuštaju gnijezdo, ali ipak
ih roditelji hrane još 2-3 tjedna dok se ne
osamostale. Ponekad ovise o roditeljima i tijekom
zime.
PrehranaSvejedi su, ali uglavnom jedu meso: kukce, gujavice, male sisavce, žabe, ptičja jaja. Ponekad se hrane i zrnjem i sjemenkama.
Fotografija:Francesco Veronesi
SIVA VRANA
Fotografija: Dennis Jarvis
SIVA VRANA
Pčela medarica
Narodno ime: pčela
Znanstveno ime: Apis mellifera
Opis Stanište
Pčele su kukci te imaju 2 para krila i 3 para nogu. Na zadnjem paru nogu ženke imaju imaju košaricu za skupljanje peludi i otrovni žalac na zatku. Tijelo im je prekriveno dlačicama sa crno-žutim prugama.
U divljini žive u šupljinama u drvetu ili u zemlji. Uzgajane pčele žive u košnicamaŽive u zajednicama..
Zanimljivosti!Kad pčela nađe pelud ona opisuje to mjesto drugim pčelama uz pomoć posebnog “plesa” tj. načina kretanja.
Upotreba:Pčele se uzgajaju za proizvodnju meda, peludi, propolisa i matične mliječi te voska.
Pčelinji “stan” Izgrađen je od voska zove se saće. Ono se sastoji od ploče na kojoj su stanice u obliku šesterokuta. Postoje radiličke i trutovske stanice te matičnjaci (u njima se razvijaju nove matice).
Pčelinja “obitelj”U pčelinjoj zajednici se nalaze jedna matica i puno radilica (ženske pčele) ite trutovi (muške pčele). Matica je ženka koja nese jajašca nakon “svadbenog leta” s trutom. Radilice brinu o “bebama” pčelama i skupljanju med.
Fotografija: Darko Mareš
PČELA
Fotografija: http://www.cookevillebeekeepers.com/images/inspections/3-open-nectar.JPG
PČELINJI STAN -KOŠNICA
Fotografija: ceasol
PČELA 'JEDE' NA CVIJETU
Fotografija: Colin J
MravNarodno ime: mrav
Znanstveno ime: Formicidae
Opis Stanište
Veličine su 2-7 mm. Tijelo im se sastoji od 3 dijela. Boja im je smeđa, crvena ili crna. Oči su sastavljene od više malih očiju.Ticala na glavi služe za dodir i miris. Imaju otrovan žalac ili grizu.
Mravi su kao i pčele “zadružni” kukci što znači da žive u velikim grupama ili kolonijama, u tlu ili trulim stablima.Žive na različitim mjestima, od šuma i livada do ljudskih naselja, pogotovo u kuhinjama.
Prehrana:Svejedi su. Jedu nektar, lišće, mrtve organizme, organsku tvar . Oni su tzv. “čistači”, pa su jako korisni iako ljudi ne vole kad im se nasele u kuhinje.
Zanimljivosti!Svi mravi koji žive zajedno u koloniji se prepoznaju po mirisu!Mogu podići 20 puta veću težinu od njih samih.
Mravlji “stan” U mravinjaku može živjetii i nekoliko tisuća mrava. Jako su uredni i dobro organizirani. Mravinjaci mogu biti nadzemni, podzemni, sagrađeni unutar panjeva itd.
Mravlja zajednicaKao i kod pčele ima više oblika mrava ovisno
o njihovoj ulozi: vojnici čuvaju mravinjak, radnici se brinu za “bebe” mrave te rade ostale poslove. Svaki mravinjak ima jednu kraljicu koja nese jaja iz kojeg nastaju novi mravi.
Fotografija: Jerry Kirkhart
MRAV
Fotografija: Ingrid Taylar
MRAVI U AKCIJI