KOLEKTIVNI UGOVOR

TRGOVAČKOG DRUŠTVA

DALMATINKA d.d. u stečaju Sinj

SADRŽAJ: Str.

I. OPĆE ODREDBE 4

II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA 5

III. PROBNI RAD 5

IV. OBAVLJANJE POSLOVA I PROMJENARADNOG MJESTA 5

V. MIROVANJE RADNOG ODNOSA 6

VI. PRIPRAVCI 6

VII. ZAŠTITA MAJČINSTVA 6

VIII PRESTANAK UGOVORA O RADU 7

IX. RADNO VRIJEME 7

X. ODMORI I DOPUSTI 8

XI. PLAĆE I NAKNADE 9

XII. OSTALE ISPLATE RADNICIMA 11

XIII. IZOBRAZBA I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD 12

XIV. NAKNADA ŠTETE 12

XV. ZBRINJAVANJE VIŠKA RADNIKA 13

XVI. DOSTAVA PISMENA 13

XVII. ZAŠTITA PRAVA RADNKA 14

XVIII. SKUP RADNIKA 14

XIX. SINDIKALNO DJELOVANJE 14

XX ZAŠTITA ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADU 15

XXI. MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA I ŠTRAJK 16

XXII. TRAJANJE I PRIMJENA UGOVORA 16

XXIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 16

PRILOG 1 (Tarifni razredi)

2

Na temelju odredaba članaka 7.,185. i 187. Zakona o radu (Narodne novine, br. 38/95.,

54/95., 65/95., 17/01. i 82/01) te odredbe članka 2., stavka 2. Zakona o zaštiti na radu

(Narodne novine, br. 59/96. i 94/96.)

POSLODAVAC:

Trgovačko društvo Dalmatinka d.d. u stečaju Sinj, koje zastupa stečajna upraviteljica

Blanka Tuđen-Mazuth

i

SINDIKAT:

Sindikat tekstila, obuće, kože, gume Hrvatske, sindikalna podružnica Dalmatinka u stečaju

Sinj, koju zastupa v.d. povjerenik Vesela Jelinčić, HUS-Sindikat radnika Dalmatinke kojeg

zastupa povjerenik Jozo Kamber i Nezavisni sindikat Dalmatinke kojeg zastupa Iva

Radonja sklopili su 24.6.2002. u Sinju slijedeći

KOLEKTIVNI UGOVOR

TRGOVAČKOG DRUŠTVA

Dalmatinka d.d. u stečaju Sinj

I. OPĆE ODREDBE

Članak l.

(l) Ovim Kolektivnim ugovorom uređuju se individualna i kolektivna prava i obveze iz

rada i u vezi s radom u trgovačkom društvu Dalmatinka d.d. u stečaju Sinj.

(2) Osim sadržaja iz stavka 1. ovog članka, ovim Kolektivnim ugovorom njegovi

potpisnici uređuju i međusobna prava i obveze.

Članak 2.

Pri ostvarivanju i tumačenju odredaba ovog Kolektivnog ugovora njegovi potpisnici se

obvezuju primjenjivati načela utvrđena međunarodnim ugovorima koji su dio izvora prava

iz rada i u vezi s radom u Republici Hrvatskoj te načela utvrđenih zakonom i drugim

propisima.

Članak 3.

(1) Odredbe ovog Kolektivnog ugovora primjenjuju se izravno.

(2) Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, ovim

3

Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog

vijeća i poslodavca, drugim kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca ili zakonom,

primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako zakonom nije drugačije propisano.

(3) Odredbe ovog Kolektivnog ugovora sastavni su dio ugovora o radu, a primjenjuju se

sukladno odredbi stavka 2. ovog članka.

Članak 4.

(1) Odredbe ovog Kolektivnog ugovora poslodavac se obvezuje primjenjivati na sve

radnike, bez obzira jesu li zasnovali radni odnos na određeno ili na neodređeno vrijeme, za

puno ili za dio radnog vremena.

(2) Odredbe ovog Kolektivnog ugovora poslodavac neće primjenjivati na radnike s

posebnim ovlastima, u dijelu u kojem su njihova prava i obveze uređeni posebnim

ugovorima.

Članak 5.

Prava utvrđena ovim Kolektivnim ugovorom za roditelje i djecu poslodavac se obvezuje

osigurati i posvojiteljima, posvojenicima i pastorcima.

Članak 6.

(1) Poslodavac, u smislu ovog Kolektivnog ugovora, je trgovačko društvo Dalmatinka d.d.

u stečaju iz Sinja.

(2) Ovlast predstavljati i zastupati poslodavca u ostvarivanju prava i obveza zaposlenih iz

radnog odnosa i u vezi s radnim odnosom ima stečajni upravitelj.

Članak 7.

(1) Svi pojmovi za koje ovim Kolektivnim ugovorom nije drugačije utvrđeno koriste se

prema njihovim definicijama propisanim zakonom ili drugim propisom.

(2) U smislu ovog Kolektivnog ugovora:

- granski kolektivni ugovor je kolektivni ugovor koji Sindikat tekstila, obuće, kože, gume

Hrvatske sklopi s udrugom poslodavaca;

- akt ministra financija je Pravilnik o porezu na dohodak odnosno drugi akt kojim

ministar financija propisuje izdatke na koje se ne plaća porez na dohodak.

II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Članak 8.

(1) Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a obvezuje stranke dok ga jedna od

njih ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi način određen Zakonom.

(2) Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme za koje je sklopljen, smatra se da je

sklopljen na neodređeno vrijeme.

4

Članak 9.

(1) Radni odnos zasniva se sklapanjem ugovora o radu. Ugovor o radu je sklopljen kada

ga potpišu radnik i ovlaštena osoba poslodavca.

(2) Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku, a mora sadržavati uglavke o:

1. strankama te njihovom prebivalištu odnosno sjedištu,

2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada onda napomenu da se rad

obavlja na različitim mjestima,

3. nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova

te naznaku da li se radi o poslovima s posebnim uvjetima rada,

4. danu otpočinjanja rada,

5.očekivanom trajanju ugovora o radu na određeno vrijeme,

6.trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo,

7. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac,

8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima

pravo,

9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

III. PROBNI RAD

Članak 10.

(1) Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad u sljedećem trajanju:

- šest (6) mjeseci za radnike s VI., VII. i VIII. stupnjem stručne spreme;

- pet (5) mjeseci za radnike s IV. ili V. stupnjem stručne spreme;

- tri (3) mjeseca za sve ostale radnike.

(2) Ako se za vrijeme probnog rada radnik razboli ili bude spriječen raditi zbog drugih

opravdanih odnosno neskrivljenih razloga poslodavac je dužan produžiti probni rad za

onoliko vremena koliko su trajali razlozi izostanka s rada.

Č1anak 11.

(1) Ocjena probnog rada mora se priopćiti radniku do isteka probnog rada.

(2) Ako do isteka probnog rada radniku nije priopćena negativna ocjena, smatra se da je

probni rad obavio s uspjehom.

(3) Ako poslodavac priopći radniku da je ocjena rada negativna, po isteku probnog rada i

otkaznog roka od sedam (7) dana radniku prestaje radni odnos.

IV. OBAVLJANJE POSLOVA I PROMJENA RADNOG MJESTA

Č1anak 12.

(1) Radnik je dužan obavljati poslove za koje je s poslodavcem sklopio ugovor o radu.

(2) U slučaju potrebe procesa i organizacije rada poslodavac može radniku ponuditi

5

izmjenu ugovora o radu, radi obavljanja drugih poslova koji odgovaraju stupnju stručne

spreme te znanju i sposobnostima radnika.

(3) U slučaju da radnik prihvati ponudu iz stavka 2. ovog članka, zadržava plaću i sva

ostala ranije stečena prava, ako je to za njega povoljnije.

Č1anak 13.

(1) Poslodavac ne smije ponuditi radniku da obavlja poslove nižeg stupnja stručne spreme

u odnosu na one radi obavljanja kojih je zasnovao radni odnos.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka radniku može biti ponuđeno obavljanje

poslova nižeg stupnja stručne spreme, ako se ta ponuda odnosi na razbolje od najduže tri

(3) mjeseca tijekom jedne (1) godine.

(3) Radniku iz stavka 1. ovog članka poslodavac je dužan osigurati prava iz članka 12.,

stavka 3. ovog Kolektivnog ugovora.

Članak 14.

(1) Ako zakonom, drugim propisom ili aktom poslodavca budu utvrđeni posebni uvjeti za

obavljanje poslova, poslodavac ne smije radniku koji ne ispunjava te uvjete ponuditi

izmjenu ugovora o radu, niti mu smije otkazati ugovor o radu prije nego mu je omogućio da

u primjerenom roku ispuni tražene uvjete.

(2) Odredba stavka 1. ovog članka ne odnosi se na slučaj neispunjavanja zdravstvenih i

ostalih uvjeta za rad na poslovima s posebnim uvjetima rada, koji su propisani aktom

ministra nadležnog za rad.

Članak 15.

Poslodavac smije radnika uputiti na rad u drugo mjesto na udaljenost veću od pedeset

(50) kilometara od mjesta u kojem radi prema ugovoru o radu te mu ponuditi odgovarajuću

izmjenu ugovora o radu s tim u vezi, pod uvjetom daje za to dobio prethodnu suglasnost

radnika.

V. MIROVANJE RADNOG ODNOSA

Članak 16.

Razdoblja mirovanja radnog odnosa uračunavaju se u vrijeme trajanja radnog odnosa,

kad je ono odlučno za priznavanje prava iz radnog odnosa.

VI. PRIPRAVNICI

Članak 17.

(1) Poslodavac može zaposliti u svojstvu pripravnika osobu koja se nakon završenog

najmanje trećeg, a najviše sedmog stupnja stručne spreme određene vrste zanimanja prvi

put zapošljava u zanimanju za koje se je školovala.

(2) Ugovor o radu u svojstvu pripravnika obavezno se zasniva s učenikom odnosno

6

studentom, koji je na temelju ugovora sklopljenog s poslodavcem završio ugovoreni stupanj

stručne spreme određene vrste zanimanja i usmjerenja u skladu s preuzetim obvezama.

Članak 18.

(1) Pripravnik zasniva ugovor o radu na neodređeno vrijeme te se po uspješnom

završetku pripravničkog staža raspoređuje na poslove za koje se pripremao.

(2) Sa pripravnikom se može zasnovati ugovor o radu na određeno vrijeme, ako to

zahtijevaju interesi poslodavca. Istekom pripravničkog staža pripravniku prestaje ugovor o

radu.

Članak 19.

(1) Pripravnički staž traje:

- jednu (1) godinu za pripravnike s VII. stupnjem stručne spreme;

- devet (9) mjeseci za pripravnike s VI. stupnjem stručne spreme;

- šest (6) mjeseci za pripravnike s IV. i V. stupnjem stručne spreme.

(2) U pripravnički staž uračunava se vrijeme provedeno kod pos1odavca na praktičnom

radu u svojstvu učenika ili studenta.

(3) Ako u tijeku pripravničkog staža, pripravnik pokazuje posebno dobre rezultate u

savladavanju utvrđenog programa, poslodavac može ponuditi skraćenje ugovorenog trajanja

pripravničkog staža.

VII. ZAŠTITA MAJČINSTVA

Članak 20.

(1) U cilju zaštite žene i majčinstva poslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu zbog njene

trudnoće, niti smije tražiti podatke o ženinoj trudnoći prilikom sklapanja ugovora o radu,

kao i za trajanja radnog odnosa.

Članak 21.

(1) Za vrijeme trudnoće te petnaest dana nakon prestanka trudnoće prekinute prije

rođenja djeteta poslodavac ne može otkazati trudnici.

Članak 22.

(1) Trudnicu se ne smije premjestiti na druge poslove.

(2) Izuzetno, poslodavac može privremeno premjestiti trudnicu na druge poslove:

- na osnovi njezinog osobnog zahtjeva

- ako to zahtijeva njezino zdravstveno stanje koje je utvrdio ovlašteni liječnik

(3) Trudnicu se ne smije premjestiti na drugo mjesto rada bez njezinog pristanka.

Članak 23.

(1) Porodni dopust žena može početi koristiti 45 dana prije očekivanog poroda, ali ga

koristi obavezno 28 dana prije poroda.

(2) Obvezni porodni dopust utvrđuje se do šest mjeseci života djeteta, ali se omogućava

7

ženi da na vlastiti zahtjev može početi raditi i prije tog vremena, ali ne prije isteka 42 dana

poslije poroda.

Članak24.

(1) Nakon isteka obveznog porodnog dopusta žena može za prvo dijete koristiti plaćeni

porodni dopust do godine dana života djeteta.

(2) Nakon isteka plaćenog porodnog dopusta žena može koristiti neplaćeni porodni

dopust do navršene treće godine života djeteta.

Članak 25.

(1) Za blizance i svako sljedeće dijete žena može koristiti porodni dopust do navršene

treće godine života djeteta prema posebnim propisima.

(2) Žena sa četvero i više djece ima pravo na status majke odgojiteljice prema posebnim

propisima.

Članak 26.

(1) Pravo žena je mogućnost rada s polovicom radnog vremena. To pravo žena može

početi koristiti već nakon isteka 42 dana od poroda na osobni zahtjev i koristiti ga do

navršene jedne godine života djeteta, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete do

navršene treće godine života djeteta.

(2) Izuzetno, i za rođenje prvog ili drugog djeteta, nakon što dijete navrši jednu godinu

života, žena može raditi polovicu punog radnog vremena, ako je djetetu prema ocjeni

ovlaštenog liječnika, zbog njegova zdravlja i razvoja potrebna pojačana briga i njega.

(3) Za vrijeme rada u skraćenom radnom vremenu, radnik ima pravo na plaću za vrijeme

koje radi, a za preostalo radno vrijeme naknadu plaće prema posebnim propisima.

Članak 27.

(1) Žena koja ne koristi plaćeni porodni dopust, već otpočne s radom prije nego dijete

navrši godinu dana života, ima pravo na stanku za dojenje djeteta dva puta dnevno u

trajanju od po sat vremena.

(2) Ovo pravo žena ostvaruje do godine dana života djeteta uz uvjet rada u punom radnom

vremenu.

Članak 28.

(1) Otac djeteta može koristiti obvezni porodni dopust samo ako majka umre, napusti

dijete ili ako je zbog bolesti ili drugog važnog razloga onemogućena brinuti se o djetetu.

(2) Otac može koristiti pravo na rad sa skraćenim radnim vremenom nakon proteka 42

dana od poroda djeteta do navršene jedne godine života djeteta, odnosno za blizance, treće i

svako sljedeće dijete do navršene treće godine djetetova života. Ovo pravo otac može

koristiti samo uz uvjet da majka za to vrijeme radi u punom radnom vremenu.

(3) Umjesto majke, otac prvog ili drugog djeteta kojemu je potrebna pojačana briga i

njega, može koristiti pravo na rad s polovicom punog radnog vremena do tri godine života

djeteta.

8

Članak 29.

(1) Jedan od roditelja teže hendikepiranog djeteta ima pravo na plaćeni porodni dopust

do navršene sedme godine života djeteta. Do te dobi djeteta može, protekom 42 dana od

poroda, koristiti pravo na rad s polovicom punog radnog vremena.

(2) Nakon navršene sedme godine života djeteta, sve dok traje potreba, jedan od roditelja

može raditi polovicu punog radnog vremena.

VIII. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Članak 30.

(1) Ugovor o radu prestaje:

- smrću radnika,

- istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,

- kad radnik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja,

- dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog nesposobnosti za rad,

- sporazumom radnika i poslodavca,

- otkazom,

- odlukom nadležnog suda.

IX. RADNO VRIJEME

1. Puno radno vrijeme

Č1anak 31.

(1) Puno radno vrijeme raspoređeno je u pet (5) radnih dana, a traje četrdeset (40) sati

tjedno, odnosno osam (8) sati jednokratno dnevno.

(2) Subota i nedjelja su neradni dani.

(3) Radnicima koji ne rade u smjenama dnevno radno vrijeme traje jednokratno od 07,00

do 15,00 sati.

(4) Rad u smjenama traje jednokratno dnevno, i to:

- od 06,00 do 14,00 sati u I. smjeni,

- od.14,00 do 22,00 sata u II. smjeni,

- od 22,00 do 06,00 sati u III. smjeni.

(3) Raspored i promjenu rasporeda radnog vremena poslodavac je dužan u pisanom

obliku staviti na uvid radnicima najkasnije osam (8) dana prije početka primjene.

Č1anak 32.

Poslodavac je dužan izraditi Plan godišnjeg fonda radnih sati po radnim danima i staviti

ga na uvid radnicima najkasnije trideset (30) dana prije početka primjene.

2. Nepuno radno vrijeme

9

Č1anak 33.

(1) Radnici s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao i radnici s punim

radnim vremenom glede odmora između dva uzastopna radna dana, tjednog odmora,

trajanja godišnjeg odmora i plaćenog dopusta. Ostala prava ostvaruju se razmjerno dužini

trajanja nepunog radnog vremena.

(2) Ako je za stjecanje određenih prava važno prethodno trajanje radno odnosa s istim

poslodavcem, razdoblje rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u punom

radnom vremenu.

3. Preraspodjela radnog vremena

Č1anak 34.

(1) Razdoblje preraspodjele planira se Planom godišnjeg fonda radnih sati.

(2) Preraspodjela može biti uvedena unutar jedne kalendarske godine ili šestomjesečne

sezone, s time da po sezoni može iznositi najviše devedeset šest (96) sati ili dvanaest (12)

radnih dana za radnike koji rade puno radno vrijeme.

(3) U razdoblju preraspodjele radnici imaju pravo na dnevni i tjedni odmor utvrđen ovim

Kolektivnim ugovorom.

(4) Nova preraspodjela ne smije biti uvedena sve dok nisu iskorišteni slobodni dani na

temelju prethodno uvedene preraspodjele.

(5) U slučaju da poslodavac ne može radnicima omogućiti korištenje slobodnih dana na

koje su stekli pravo radeći u režimu preraspodjele, dužan im je isplatiti plaću za taj rad kao

da su obavili prekovremeni rad.

(6) Plaća za rad obavljen u režimu preraspodjele isplaćuje se s plaćom za mjesec u kojem

je obavljen rad.

4. Prekovremeni rad

Članak 35.

(1) Radnik je dužan raditi duže od punog radnog vremena do deset (10) sati tjedno.

(2) Svako odstupanje od utvrđenog Plana godišnjeg fonda radnih sati koje nije

preraspodjela radnog vremena smatra se prekovremenim radom.

(3) Radniku se ne smije utvrditi obveza rada u preraspodjeli u dane kada mu je naređen

prekovremeni rad, a vrijedi i obrnuto.

(4) Prekovremeni rad poslodavac organizira prvenstveno s radnicima koji se dobrovoljno

jave za taj rad i mora ga najaviti najmanje četrdeset osam (48) sati unaprijed.

Članak 36.

(1) Društvo je obvezno o prekovremenom radu obavijestiti inspektora rada ako taj rad

traje:

- duže od 4 sata tjedno neprekidno,

10

- duže od 12 tjedana tijekom kalendarske godine,

- ako prekovremeni rad svih radnika prelazi 10% radnog vremena u određenom mjesecu.

Članak 37.

(1) Prekovremeni rad se ne može odrediti:

- radniku koji radi skraćeno radno vrijeme zbog štetnih utjecaja uvjeta rada,

- malodobnom radniku,

- roditelju koji radi skraćeno radno vrijeme zbog njege teže hendikepiranog djeteta.

(2) Samo uz pisanu izjavu radnika o dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad, može

raditi prekovremeno:

- trudnica,

- majka djeteta do tri godine starosti,

- samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti.

(3) Za prekovremeni rad radnik ma pravo na uvećanu plaću.

X. ODMORI I DOPUSTI

Članak 38.

(1) Pravo radnika na prekid rada za određeno vrijeme rezultat je potrebe uklanjanja umora,

smanjenja ozljeda na radu, postizavanja efikasnijeg rada, te socijalnih i kulturnih potreba

radnika.

(2) U odnosu na vremenska razdoblja, određuju se prava na:

- odmor u tijeku radnog dana (stanka),

- odmor između dva uzastopna radna dana (dnevni odmor),

- odmor između dva radna tjedna (tjedni odmor),

- odmor u svakoj kalendarskoj godini (godišnji odmor).

1. Stanka

Članak 39.

Radnik koji radi u punom radnom vremenu ima svakoga dana pravo na stanku od trideset

(30) minuta neprekidno koja se ubraja u radno vrijeme, a ne smije biti određena na početku

niti na svršetku radnog vremena.

2. Dnevni odmor

Članak 40.

Radni ima pravo na dnevni odmor između dva radna dana u trajanju od najmanje 12 sati

neprekidno.

11

3. Tjedni odmor

Članak 41.

(1) Radnik ima pravo na tjedni odmor subotom i nedjeljom u trajanju od najmanje

četrdeset osam (48) sati neprekidno, a ako je prijeko potrebno da radi u dane tjednog

odmora poslodavac mu mora osigurati korištenje tjednog odmora tijekom idućeg tjedna.

(2) Radniku se u tjedni odmor uračunavaju i oni dani koji, zbog organizacije

četverosmjenskog rada, padaju u bilo koje dane u tjednu.

4. Godišnji odmor

Članak 42.

(1) Trajanje godišnjeg odmora izračunava se u radnim danima.

(2) Pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od najkraćeg propisanog zakonom radnik

ostvaruje prema sljedećim osnovama:

1. Prema prisutnosti na radu (ostvareni sati rada u odnosu na ukupan broj propisanih

odnosno naređenih sati rada kod poslodavca u dvanaest mjeseci koji prethode izradi Plana

korištenja godišnjeg odmora):

- od 85 do 90% 2 radna dana

- 90% i više 3 radna dana

2. Prema dužini radnog staža (navršene godine radnog staža koje radnik ima zadnjeg dana

u mjesecu u kojem se donosi Plan korištenja godišnjeg odmora):

- od 1 do 20 godina 1 radni dan

- od 21 do 35 godina 2 radna dana

- 35 i više godina 3 radna dana

3. Prema uvjetima rada:

- rad na normiranim poslovima 3 radna dana

- rad na poslovima s posebnim uvjetima rada

ili s beneficiranim stažem 4 radna dana

- prekovremeni rad i rad u preraspodjeli 5 radnih dana

- rad u smjenama 6 radnih dana

4. Prema socijalnim uvjetima:

- radnik koji je postao invalid zbog nesreće na radu

ili profesionalne bolesti 3 radna dana

- radnik koji je postao invalid iz drugih razloga 1 radni dan

- radnica majka s djetetom do tri (3) godine života ili s

dvoje ili više djece do deset (10) godina života 1 radni dan

- samohrani roditelj s jednim djetetom ili s dvoje ili

više djece do deset (10) godina života 1 radni dan

- jedan od roditelja djeteta sa smetnjama u psihofizičkom razvoju ili s utvrđenom

invalidnošću na temelju potvrde nadležne ustanove 1 radni dan.

12

(3) Trajanje godišnjeg odmora određuje se na temelju petodnevnog radnog tjedna,

odnosno organizacije četverosmjenskog rada.

(4) Kriteriji iz stavka 2. ovog članka primjenjuju se kumulativno, a pripadajući radni dani

pribrajaju najkraćem trajanju godišnjeg odmora propisanom zakonom.

(5) Prisutnost na radu potrebna za stjecanje prava na godišnji odmor ne umanjuje se za

vrijeme provedeno na bolovanju zbog ozljede na radu ili oboljenja od profesionalne

bolesti.

Članak 43.

(1) Plan korištenja godišnjeg odmora i izmjene istog tijekom godine donosi poslodavac

najkasnije mjesec dana prije početka korištenja.

(2) Na temelju Plana korištenja godišnjeg odmora poslodavac mora dati radniku

najkasnije petnaest (15) dana prije korištenja skupno ili pojedinačno rješenje o pravu na

korištenje i trajanju godišnjeg odmora. Iz rješenja mora biti razvidan broj dana godišnjeg

odmora prema svakom kriteriju iz članka 25. ovog Kolektivnog ugovora, dan početka

korištenja i dan povratka na rad. Rješenje mora sadržavati pouku o zaštiti prava radnika

pred nadležnim tijelom kod poslodavca.

(3) Dva puta po jedan (1) dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti za svoje

potrebe u onaj dan koji sam odredi, ali je dužan o tome obavijestiti neposrednog voditelja

najmanje tri (3) dana prije početka korištenja.

(4) Radnik se ne može odreći prava na korištenje godišnjeg odmora, niti mu poslodavac

smije uskratiti korištenje tog odmora.

Članak 44.

Dio godišnjeg odmora radnici imaju pravo koristiti kao ko1ektivni godišnji odmor u

trajanju od najmanje dvanaest (12) radnih dana neprekidno.

5. Plaćeni dopust

Članak 45.

(1) Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobađanje od obaveze rada uz

naknadu plaće (plaćeni dopust) do ukupno najviše sedam (7) radnih dana u sljedećim

slučajevima:

- sklapanja braka 5 radnih dana,

- rođenja djeteta 5 radnih dana

- sklapanje braka djeteta 2 radna dana

- smrti člana uže obitelji 4 radna dana,

- smrti člana šire obitelji, ako nisu živjeli

u zajedničkom kućanstvu 2 radna dana,

- smrti člana šire obitelji ako putovanje u

oba smjera traje duže od jednoga dana 3 radna dana,

- selidbe u mjestu stanovanja 2 radna dana,

- selidbe izvan mjesta stanovanja 3 radna dana,

- teške bolesti člana uže obitelji, ako žive

13

u zajedničkom kućanstvu 3 radna dana,

- otklanjanja štetnih posljedica nastalih

elementarnim nepogodama na objektima

za stanovanje radnika 5 radnih dana.

(2) U tijek plaćenog dopusta uračunavaju se radni dani utvrđeni Planom godišnjeg fonda

radnih sati.

(3) Za definiranje pojma uže obitelji primjenjuje se Zakon o radu. Članovima šire obitelji

smatraju se svekar, svekrva, punica, tast, snaha i zet.

(4) Radnik ima pravo na više od sedam (7) radnih dana plaćenog dopusta u jednoj

kalendarskoj godini, ako se tijekom iste godine ponove smrtni slučajevi iz stavka 1. ovoga

č1anka.

(5) Radnik kojeg poslodavac uputi na izobrazbu, osposobljavanje ili usavršavanje za rad

ima pravo na plaćeni dopust u trajanju potrebnom za pohađanje predavanja, vježbi i drugih

oblika nastave te najmanje po jedan (1) dan za polaganje svakog ispita te najmanje deset

(10) dana za izradu i obranu završnog stručnog rada (npr. diplomski rad).

(6) U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa vrijeme plaćenog dopusta smatra se

vremenom provedenim na radu.

XI. PLAĆE I NAKNADE

1. Osnovna plaća

Članak 46.

(1) Poslodavac ne smije radniku obračunati i isplatiti plaću u manjem iznosu od iznosa

propisanog ovim Kolektivnim ugovorom, neovisno o ostvarenom poslovnom rezultatu

trgovačkog društva.

(2) Obračun plaće po radnicima ne predstavlja poslovnu tajnu za radničko vijeće i

sindikalno povjereništvo.

(3) U smislu ovog Kolektivnog ugovora plaćom se smatra plaća koja uključuje zakonom

propisane doprinose iz plaće, porez i prirez na dohodak i dio plaće koji se isplaćuje radniku.

Članak 47.

(1) Najniža osnovna bruto plaća za puno radno vrijeme na najjednostavnijim poslovima

određuje se u iznosu propisanom aktom ministarstva financija.

(2) U tarifnom dijelu ovog Kolektivnog ugovora (Prilog 1) razvrstani su i vrednovani

poslovi prema složenosti (koeficijenti složenosti poslova). Pripadajući koeficijent za poslove

na koje je raspoređen mora radniku biti naveden u ugovoru o radu.

(3) Osnovna plaća radnika je umnožak najniže osnovne plaće iz stavka 1. ovog članka i

koeficijenta složenosti utvrđenog ugovorom o radu.

(4) Plaća pripravnika iznosi osamdeset posto (80%) plaće radnog mjesta za koje se

pripravnik osposobljava.

(5) Svaka tri (3) mjeseca, računajući od dana sklapanja ovog Kolektivnog ugovora,

njegovi potpisnici utvrđuju mogućnost i postotak povećanja najniže osnovne plaće za

sljedeće tromjesečno razdoblje. Povećanje plaće uređuje se aneksom ovom Kolektivnom

ugovoru.

14

2. Dodaci na plaću

Članak 48.

(1) Osnovna plaća radnika uvećava se za svaku navršenu godinu ukupnog radnog staža za

pola postotka (0,5%). Pod radnim stažom razumijeva se staž osiguranja izračunat prema

propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Kad radnik navrši dvadeset (20) godina

neprekidnog radnog staža kod poslodavca za tu i sve daljnje godine staža osnovna plaća

uvećava se za jedan posto (1 %) po godini.

(2) Osnovna plaća radnika povećava se:

- za rad noću 50%

- za rad na poslovima s posebnim uvjetima rada 10%

- za prekovremeni rad 50%

- za rad u dane tjednog odmora (subotom i nedjeljom) 50%

- za rad u drugoj smjeni 10%

(3) Kada radnik radi na dane blagdana i neradne dane utvrđene zakonom, kao i na dan

Uskrsa, ima pravo na naknadu plaće i na plaću uvećanu za pedeset posto (50%).

(4) Dodaci se primjenjuju kumulativno.

(5) Poslovi sa posebnim uvjetima rada u Društvu su sljedeći:

- poslovi poslužioca kružnih predilica

- poslovi smudioca

- poslovi čistača plamenika - poslovi mercerizera

- poslovi bojadisera i bjelioca - poslovi vagača boja

3. Stimulativni dio

Članak 49.

(1) Osnovna plaća radnika uvećava se mjesečno na temelju ostvarenih radnih rezultata

prema sljedećim osnovama:

- za radna mjesta koja su normirana - za postotak izvršenja norme iznad sto posto (100%);

- za režijska radna mjesta - za prosječni postotak izvršenja norme u organizacijskoj

jedinici iznad sto posto (100%);

- za radna mjesta u održavanju i zajedničkim službama - za deset posto (10%) prosječnog

izvršenja norme u trgovačkom društvu.

(2) Poslodavac je dužan jednostrano uvećati koeficijent tarifnog razreda do trideset posto

(30%) mjesečno za pojedinog radnika ukoliko privremeno ili povremeno uz svoje obavlja i

poslove ili dio poslova drugog radnog mjesta.

Članak 50.

Radnici koji rade na normiranim poslovima za sate rada odrađene u preraspodjeli i

prekovremenom radu imaju pravo na smanjenje norme za dvadeset posto (20%).

4. Naknade plaće

Članak 51.

(1) Radniku pripada pravo na naknadu plaće u visini njegove propisane odnosno

15

ugovorene plaće za vrijeme:

- godišnjeg odmora,

- izobrazbe, osposobljavanja i usavršavanja za rad za potrebe poslodavca,

- plaćenog dopusta,

- blagdana i neradnih dana propisanih zakonom,

- za vrijeme zastoja u poslu za koji nije kriv radnik,

- obnašanja dužnosti člana radničkog vijeća, povjerenika zaštite na radu i sindikalnog

povjerenika,

- utvrđivanja ili provjere zdravstvene sposobnosti na koju ga uputi poslodavac,

- traženja zaposlenja tijekom otkaznog roka.

. (2) Za vrijeme privremene spriječenosti zarad zbog bolovanja radnik ima pravo na naknadu

plaće, kada se ista prema propisima isplaćuje na teret poslodavca, u iznosu od:

- osamdeset posto (80%) osnovice za bolovanje do tri (3) radna dana,

- osamdeset pet posto (85%) osnovice za bolovanje od četiri (4) do sedam (7) radnih dana,

- devedeset posto (90%) osnovice za bolovanje duže od sedam (7) radnih dana,

- sto posto (l00%) osnovice za bolovanje zbog ozljede na radu ili oboljenja od

profesionalne bolesti.

Osnovica za naknadu je ovim Kolektivnim ugovorom propisana plaća radnika.

5. Isplata

Članak 52.

Plaća i naknade plaće za prethodni mjesec poslodavac isplaćuje najkasnije do petnaestog

dana u narednom mjesecu.

XII. OSTALE ISPLATE RADNICIMA

1. Prigodne nagrade

Č1anak 53.

(1) Radnik ima pravo na prigodne novčane nagrade (povodom godišnjeg odmora, Uskrsa

i Božića) u visini najvišeg neoporezivog iznosa propisanog aktom ministra financija u

trenutku isplate.

(2) Nagrade se isplaćuju prije nastupa blagdana odnosno prije početka korištenja godišnjeg

odmora.

(3) Visinu nagrade po radniku, u granicama iz stavka 1. ovog članka, utvrđuju potpisnici

ovog Kolektivnog ugovora.

2. Otpremnine

Članak 54.

(1) Radnik koji je stranka ugovora o radu sklopljenog na neodređeno vrijeme, a kojem

poslodavac otkazuje nakon dvije (2) godine neprekidnog rada, osim ako otkazuje iz

razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu jedne (1)

16

prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u tri (3) mjeseca prije prestanka ugovora o

radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca, koja je dospjela za isplatu na dan

uručenja otkaza.

(2) Pod neprekidnim radom kod poslodavca smatra se i radni staž ostvaren kod pravnih

prednika poslodavca prije pretvorbe, privatizacije i stečaja.

Č1anak 55.

Prilikom odlaska u mirovinu radnik ima pravo na otpremninu u visini najvišeg

neoporezivog iznosa propisanog aktom ministra financija u trenutku isplate, koja je

dospjela za isplatu najkasnije zadnjeg dana prije prestanka radnog odnosa.

3. Jubilarne nagrade

Članak 56.

(l) Radnik ima pravo na jubilarnu nagradu za navršene godine neprekidnog radnog staža

i u visini najvišeg neoporezivog iznosa propisanog aktom ministra financija u trenutku

isplate, koja je dospjela za isplatu najkasnije zadnjeg dana mjeseca u kojem je radnik stekao

pravo na nagradu.

(2) Pod neprekidnim radnim stažem kod poslodavca smatra se i radni staž ostvaren kod

pravnih prednika poslodavca prije pretvorbe, privatizacije i stečaja.

4. Dar djeci radnika

Članak 57.

U povodu božićnih blagdana radnici imaju pravo za djecu mlađu od petnaest (15) godina

na dar u visini najvišeg neoporezivog iznosa propisanog aktom ministra financija u

trenutku darivanja. Radnici imaju pravo na dar samo za onu djecu koja su preko njih

zdravstveno osigurana, a na temelju evidencije poslodavca na dan 31. prosinca godine za

koju se daje dar.

5. Solidarne potpore

Članak 58.

(1) Radnik i njegova obitelj imaju pravo na novčane solidarne potpore u sljedećim

slučajevima i u visini najviših neoporezivih iznosa utvrđenih aktom ministra financija u

trenutku isplate:

- smrti radnika,

- smrti supružnika,

- smrti djeteta,

- smrti roditelja,

- nastanka teške invalidnosti radnika

(2)Društvo može, ako se za to steknu uvjeti, isplatiti solidarnu potporu i u slučaju:

- privremene spriječenosti za rad dulje od 90 dana (samo jednom u tijeku kalendarske

godine)

(3) Potpora je dospjela za isplatu najkasnije zadnjeg dana u mjesecu u kojem je stečeno

17

pravo na potporu.

6. Naknada troškova prijevoza na posao i s posla

Članak 59.

(1) Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini stvarnih

izdataka prema cijeni mjesečne ili pojedinačne karte u javnom prijevozu (mjesnom i

međumjesnom).

(2) Ako se radnik ne može koristiti sredstvima javnog prometa za prijevoz na posao i s

posla, ima pravo na naknadu troškova u visini cijene prijevoza koju imaju drugi radnici

koji putuju sa slične udaljenosti.

(3) Naknada troškova prijevoza na posao i s posla za idući mjesec isplaćuje se najkasnije

zadnjeg dana u tekućem mjesecu.

7. Dnevnice i troškovi službenih putovanja

Članak 60.

(1) Za službeno putovanje u zemlji i inozemstvu radniku pripada naknada prijevoznih

troškova u visini stvarnih izdataka i naknada troškova noćenja u visini stvarnih izdataka, a

najviše do cijene noćenja u hotelu druge kategorije (četiri zvjezdice) u istom mjestu.

(2) Za službeno putovanje u zemlji radniku pripada dnevnica koja se obračunava prema

satima provedenim na službenom putu, a puna dnevnica ne može biti manja od najvišeg

neoporezivog iznosa propisanog aktom ministra financija u trenutku isplate.

(3) Radniku se priznaje jedna cijela dnevnica za svaka dvadeset četiri (24) sata provedena

na službenom putu i za ostatak vremena duži od dvanaest (12) sati. Radniku se priznaje

jedna cijela dnevnica i u slučaju kada službeno putovanje traje manje od dvadeset četiri (24)

sata, ali duže od dvanaest (12) sati.

(4) Ako službeno putovanje traje duže od osam (8), ali ne duže od dvanaest (12) sati,

radniku se priznaje pola dnevnice. Radniku se priznaje pola dnevnice za ostatak vremena

duži od osam (8), ali ne duži od dvanaest (12) sati, u slučaju kada službeno putovanje traje

duže od dvadeset četiri (24) sata.

(5) Za službeno putovanje u inozemstvo radniku pripadaju dnevnice u visini iznosa

propisanih za korisnike državnog proračuna.

(6) Radnik je dužan najkasnije u roku od dva (2) dana od povratka sa službenog putovanja

ispostaviti poslodavcu obračun troškova službenog putovanja. Iznos na koji radnik ima

pravo po predanom obračunu mora biti isplaćen najkasnije trećeg dana od predaje putnog

obračuna nadležnoj službi odnosno osobi kod poslodavca.

8. Terenski dodatak

Članak 61.

(1) Radnik ima pravo na terenski dodatak u zemlji i inozemstvu u visini najvišeg

neoporezivog iznosa propisanog aktom ministra financija u trenutku isplate, koji dospijeva

za isplatu u istom roku u kojem i plaća.

(2) Pravo na dnevnice, pravo na terenski dodatak i pravo na naknadu za odvojeni život

međusobno se isključuju.

9. Naknada za odvojeni život

18

Članak 62.

Radnik kojemu je odlukom poslodavca određeno mjesto rada različito od mjesta

prebivanja njegove obitelji, ima pravo na naknadu za odvojeni život u visini najvišeg

neoporezivog iznosa propisanog aktom ministra financija u trenutku isplate, koji dospijeva

za isplatu u istom roku u kojem i plaća.

10. Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

Č1anak 63.

Radnik kojem poslodavac odobri korištenje vlastitog automobila za službene svrhe ima

pravo na naknadu za svaki prijeđeni kilometar u iznosu trideset posto (30%) cijene jedne (1)

litre 98 oktanskog (super) benzina.

11. Naknade učenicima i studentima

Članak 64.

Učenicima i studentima na praktičnom radu pripada mjesečna naknada u visini najvišeg

neoporezivog iznosa propisanog aktom ministra financija u trenutku isplate, koja dospijeva

za isplatu najkasnije zadnjeg dana u mjesecu za koji se isplaćuje.

XIII. IZOBRAZBA I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Članak 65.

(1) Prava i obveze u svezi s izobrazbom, osposobljavanjem i usavršavanjem za rad

poslodavac i radnik uređuju ugovorom.

(2) U govorom iz stavka 1. ovog članka ne smiju se umanjiti prava propisana ovim

Kolektivnim ugovorom, niti ugovoriti da troškovi izobrazbe, osposobljavanja i usavršavanja

za rad u bilo kojem iznosu terete radnika, ako se izobrazba obavlja za potrebe poslodavca.

(3) Ugovorom iz stavka 1. ovog članka može se utvrditi vrijeme u kojem je radnik dužan

ostati na radu nakon završenog obrazovanja odnosno po proteku kojeg nije dužan vratiti

poslodavcu razmjerni dio troškova izobrazbe.

XIV. NAKNADA ŠTETE

Članak 66.

(1) Poslodavac je dužan osloboditi radnika obveze plaćanja naknade štete koju je

uzrokovao poslodavcu ili trećoj osobi, ako je radnik slabog imovnog stanja, pa bi isplata

potpune naknade dovela u oskudicu njega ili članove obitelji koje je dužan uzdržavati.

(2) Odredba stavka 1. ovog č1anka ne odnosi se na radnika koji je štetu uzrokovao

namjerno ili kaznenim djelom s umišljajem.

(3) U smislu odredbe stavka 1. ovog članka, smatra se da je slabog imovnog stanja radnik

čiji prihod po članu obitelji ne prelazi visinu jedne polovice prosječne mjesečne neto plaće u

19

djelatnosti poslodavca u tri (3) mjeseca koja prethode mjesecu u kojem je nastala šteta, ili u

ona tri (3) mjeseca za koje je objavljen podatak Državnog zavoda za statistiku.

Članak 67.

Pripravnik je oslobođen dužnosti naknade štete koju uzrokuje radeći pod nadzorom ili po

nalogu odgovornog voditelja ili povjerenstva.

Članak 68.

Radnik koji uzrokuje štetu prije nego je osposobljen za samostalan rad na siguran način

oslobođen je dužnosti naknade štete, ako ju je uzrokovao radeći pod nadzorom ili po nalogu

osobe osposobljene za rad na siguran način.

Članak 69.

(1) Visina štete utvrđuje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti stvari, a ako

ovih nema, procjenom vrijednosti oštećene stvari.

(2) Procjena vrijednosti oštećene stvari obav1ja se vještačenjem, osim u slučaju kada

troškovi vještačenja pre1aze tržišnu vrijednost oštećene stvari.

Članak 70.

Poslodavac ne smije bez prethodne suglasnosti radnika naplatiti naknadu štete uskratom

isplate plaće ili dijela plaće, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade

plaće.

XV. ZBRINJAVANJE VIŠKA RADNIKA

Članak 71.

(1) Pri izradi programa zbrinjavanja viška radnika poslodavac će uzeti u obzir sljedeće

kriterije:

1. uspješnost u radu,

2. posebna znanja i sposobnosti,

3. stručnu spremu,

4. dužinu radnog staža i

5. socijalni status radnika,

i to tako da kriterij socija1nog statusa radnika čini dvadeset posto (20%) mogućih bodova,

a ostala četiri (4) kriterija osamdeset posto (80%) bodova.

(2) Bodovanje se obavlja prema ostvarenju sljedećih uvjeta:

1. uspješnost u radu:

a) prosječno ostvarenje norme u dvanaest mjeseci koji prethode mjesecu u kojem se

donosi program zbrinjavanja viška radnika:

- do 85% 0 bodova

- 86% i više 1 bod za svaki postotak ostvarenja iznad 85%

b) prisutnost na radu prema ostvarenim satima rada u odnosu na ukupan broj propisanih

odnosno naređenih sati rada kod pos1odavca u dvanaest (12) mjeseci koji prethode

mjesecu u kojem se donosi program zbrinjavanja viška radnika:

- do 70% 0 bodova

20

- od 70 - 80% 5 bodova

- od 80 - 90% 10 bodova

- od 90 - 100% 15 bodova

- iznad 100% 20 bodova

2. posebna znanja i sposobnosti (utvrđena prema javnim ispravama i drugim

dokumentima u kadrovskoj evidenciji kod poslodavca ili prema rezultatima praktičnog

rada):

- rad na osobnom računalu 5 bodova

- znanje jednog stranog jezika 5 bodova

- položen državni ili stručni ispit 5 bodova

- stečeno drugo zvanje koje omogućava premještaj

na druge poslove bez prethodne prekvalifikacije 10 bodova

- znanstveni stupanj (magisterij, doktorat) 10 bodova

3. stručna sprema (prema kadrovskoj evidenciji kod poslodavca) :

- NKV, PKV 2 boda

- SSS, KV 3 boda - VKV, VŠS 4 boda

- VSS 5 bodova

4. radni staž (utvrđen u navršenim punim godinama):

- 1 - 5 1 bod

- 6 - 10 2 boda

- 11-15 3 boda

- 16-20 4 boda

- 21-25 5 bodova

- 26-30 6 bodova

- 31-35 7 bodova

- 36-40 8 bodova

5. socijalni status:

- roditelj malodobnog djeteta 5 bodova

- invalid rada 5 bodova

- samohrani roditelj 5 bodova

- jedini zaposleni u obitelji 5 bodova

- roditelj koji uzdržava hendikepirano dijete

nesposobno za samostalan

život ili za rad 5 bodova.

(3) Ukoliko primjenom kriterija iz stavka 2. ovog članka dva (2) ili više radnika

zauzimaju isto mjesto na listi viška radnika, čime bi se povećao broj radnika koji su višak,

izlučivanje se obav1ja na način da se prednost za ostanak na radu daje radnicima koji

ostvaruju veće rezu1tate rada, potom onima koji imaju duži radni staž, pa posebna znanja i

sposobnosti te stručnu spremu, a ako su i nakon toga radnici izjednačeni, kao kriterij za

izlučivanje uzima se socijalni status.

(4) Bodovna lista sastavni je dio programa zbrinjavanja viška radnika i mora biti

dostavljena radničkom vijeću u postupku savjetovanja o programu.

21

XVI. DOSTAVA PISMENA

Članak 72.

(1) Dostava poziva, obavijesti, odluka i drugih pismena u vezi s ostvarivanjem prava i

obaveza iz radnog odnosa obavlja se neposrednom predajom radniku na radnom mjestu,

a ako radnik iz bilo kojeg razloga nije na radu dostava se obavlja preporučenim pismom na

njegovu kućnu adresu.

(2) Dostava preporučenim pismom obavlja se na zadnju adresu stanovanja radnika, koja

je evidentirana kod poslodavca.

Članak 73.

(1) Ako pošta vrati poslodavcu neuručeno preporučenu pošiljku ili ako poslodavcu nije

poznata adresa radnika, dostavljanje se obavlja isticanjem pismena na oglasnoj ploči u

trgovačkom društvu. Istekom roka od osam (8) dana od dana isticanja, smatra se daje

dostavljanje uredno obavljeno.

(2) Odbijanje prijema pismena dostavljenog neposrednom predajom utvrđuje se u

nazočnosti dva (2) radnika kao svjedoka i tada se smatra daje dostavljanje uredno

obavljeno.

XVII. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA

Članak 74.

(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa ima

pravo zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom, ako je istu prethodno

zatražio od nadležnog tijela kod poslodavca.

(2) Sve odluke o pravima radnika poslodavac je dužan davati u pisanom obliku s poukom

o načinu i rokovima za ulaganje zahtjeva za zaštitu prava nadležnom tijelu kod poslodavca,

odnosno nadležnom sudu.

XVIII. SKUP RADNIKA

Članak 75.

(1) Redovni skupovi radnika održavaju se dva puta godišnje, u pravilu u veljači i

listopadu, a izvanredni prema potrebi.

(2) Poslodavac na skupu izvješćuje radnike o stanju i razvoju poduzeća i o drugim

pitanjima od interesa za radnike, osobito onim o kojima je dužan redovno izvješćivati

radničko vijeće i s njim se savjetovati.

(3) Skupovi radnika održavaju se za vrijeme radnog vremena.

(4) Vrijeme sudjelovanja na skupu, uključujući i dodatno vrijeme za dolazak i odlazak,

pri ostvarivanju prava iz radnog odnosa smatra se vremenom provedenim na radu.

Članak 76.

(1) Izvanredni skup radnika može se održati na zahtjev radničkog vijeća ili poslodavca.

(2) Osobito važnim razlogom za sazivanje izvanrednog skupa radnika smatraju se osobito

22

slučajevi djelomične ili potpune uskrate prava radnika iz rada ili u vezi s radom, koja su

uređena zakonom, drugim propisom, ugovorom o radu, sporazumom radničkog vijeća s

poslodavcem, ovim Kolektivnim ugovorom ili granskim kolektivnim ugovorom, zatim

potreba utvrđivanja i zbrinjavanja viška radnika, nastanak statusne promjene ili sklapanje

pravnog posla na temelju kojeg se na novog poslodavca prenose poduzeće ili dio poduzeća

i ugovori o radu, namjera uprave da podnese zahtjev za otvaranje stečajnog postupka i

njima slični razlozi.

XIX. SINDIKALNO DJELOVANJE

Članak 77.

(1) Sindikalni povjerenik ima pravo kod poslodavca štititi i promicati prava i interese

radnika koji su članovi sindikalne podružnice Sindikata tekstila, obuće, kože, gume

Hrvatske (dalje: Sindikat TOKG),koja su utvrđena u zakonima i drugim propisima, Statutu

Sindikata TOKG, Programu djelovanja Sindikata TOKG te ovom Kolektivnom ugovoru.

(2) Sindikalno povjereništvo mora izvijestiti poslodavca o imenovanju sindikalnog

povjerenika najkasnije tri (3) dana od dana imenovanja.

(3) Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku omogućiti pravodobno i djelotvorno

ostvarenje prava iz stavka 1. ovoga članka te pristup svim podacima važnim za ostvarenje

toga prava.

Članak 78.

Poslodavac je dužan očitovati se na podneske koje mu dostavi sindikalni povjerenik u

roku od pet (5) dana od zaprimanja istih te se odazvati na pozive za sastanke sindikalnog

povjereništva, ako su mu bili uručeni najmanje tri (3) dana prije održavanja.

Članak 79.

U slučaju da kod poslodavca iz bilo kojeg razloga ne djeluje ili prestane djelovati

radničko vijeće sindikalno povjereništvo ima sva prava i obveze radničkog vijeća utvrđene

zakonom i drugim propisima te ovim Kolektivnim ugovorom, a osobito:

- pravo na obaviještenost najmanje svaka tri (3) mjeseca o pitanjima, utvrđenim zakonom i

drugim propisima,

- pravo na prethodno savjetovanje o namjeravanim osobito važnim odlukama poslodavca,

utvrđenim zakonom i drugim propisima,

- pravo na suodlučivanje u slučajevima utvrđenim zakonom i drugim propisima,

- pravo paziti na poštivanje zakona, drugih propisa te kolektivnih ugovora, koji su doneseni

odnosno sklopljeni u korist radnika,

- paziti da li poslodavac uredno i točno ispunjava obveze glede obračuna i uplaćivanja

doprinosa za socijalno osiguranje, s pravom uvida u odgovarajuću dokumentaciju,

- tražiti na trošak poslodavca mišljenje stručnjaka o pitanjima iz djelokruga radničkog

vijeća,

- sazvati skup radnika i obavijestiti ga o svojem radu u svojstvu radničkog vijeća,

- osposobljavati se za rad u svojstvu radničkog vijeća,

- obnašati dužnosti radničkog vijeća na trošak poslodavca,

- sklapati sporazum s poslodavcem o pitanjima koja nisu uređena ovim Kolektivnim

23

ugovorom.

Članak 80.

(1) U slučaju primjene odredaba članka 62. ovog Kolektivnog ugovora, svaki član

sindikalnog povjereništva ima pravo na naknadu plaće za šest (6) radnih sati tjedno u visini

utvrđenoj ovim Kolektivnim ugovorom.

(2) Kada ne djeluju s ovlastima radničkog vijeća i kada nisu članovi istog sindikalni

povjerenici imaju pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće na teret poslodavca za

dva (2) sata godišnje po članu sindikata.

(3) Neovisno od odredaba stavaka 1. i 2. ovog članka, glavni sindikalni povjerenik ima

uvijek pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće za puno radno vrijeme na teret

poslodavca u visini utvrđenoj ovim Kolektivnim ugovorom.

(4) Poslodavac je dužan članovima sindikalnog povjereništva omogućiti izostanak s rada

do sedam (7) dana godišnje uz naknadu plaće, radi pohađanja sindikalnih sastanaka,

seminara, osposobljavanja, kongresa, konferencija i sl.

(5) Poslodavac je dužan osigurati sindikalnom povjereništvu:

- odgovarajući prostor za rad i održavanje sastanaka, primjeren broju članova

povjereništva,

- korištenje telefona i telefaksa, te usluge prijepisa, umnožavanja, primanja i otpreme

pošte,

- slobodnu podjelu tiska i priopćenja koji se odnose na pitanja i problematiku u svezi

radnog statusa radnika, na način koji omogućava sindikatu slobodno komuniciranje s

članstvom i ne ometa djelatnost poslodavca. Od slobodne podje1e isključeni su tisak i

priopćenja koji imaju političko promidžbeni sadržaj.

(6) Aktivnosti koje poduzima na temelju zakona, drugih propisa, Statuta i Programa

djelovanja Sindikata TOKG te ovog Kolektivnog ugovora sindikalno povjereništvo ima

pravo poduzimati u radno vrijeme.

Članak 81.

(1) Sindikalni povjerenik koji obav1ja sindikalnu aktivnost u skladu sa zakonom, drugim

propisima, ovim Kolektivnim ugovorom te odredbama Statuta i Programa djelovanja

Sindikata TOKG, ne smije biti pozvan na odgovornost ili na drugi način stav1jen u

nepovoljniji položaj.

(2) Dovođenjem u nepovoljniji položaj smatra se osobito: smanjenje plaće, raspored

na poslove nižeg stupnja stručne spreme od osobne stručne spreme povjerenika, raspored

na poslove za obavljanje kojih povjerenik ne ispunjava posebne uvjete, upućivanje na rad u

drugo mjesto rada, uskrata mogućnosti izobrazbe za potrebe poslodavca ili sindikalnog

djelovanja i sl.

(3) Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja dužnosti i godinu dana nakon

prestanka obavljanja te dužnosti, poslodavac može otkazati samo uz prethodnu suglasnost

Sindikata TOKG.

Članak 82.

(1) Poslodavac se obvezuje obračunavati i ubirati sindika1nu č1anarinu u visini jedan

posto (1 %) od bruto plaće radnika, koji su članovi Sindikata TOKG.

(2) Ubrana sredstva iz stavka L ovog članka poslodavac se obvezuje uplaćivati pri svakoj

isplati plaće, i to pedeset posto (50%) iznosa na žiro-račun sindikalne podružnice, a pedeset

24

posto (50%) na žiro-račun Sindikata TOKG.

(3) U slučaju promjene visine članarine poslodavac se obvezuje primjenjivati novi iznos

ili postotak od dana primitka obavijesti od strane sindikalnog povjereništva ili Sindikata

TOKG.

(4) U povodu nadzora nad financijskim poslovanjem sindikalne podružnice, poslodavac

se obvezuje omogućiti uvid Financijskom odboru Sindikata TOKG u obračun, ustegu i

uplatu članarine.

Članak 83.

(1) Kod poslodavca može djelovati više sindikata.

(2) Odredbe glave XIX. ovog ko1ektivnog ugovora o sindikalnom djelovanju, kao i ostale

odredbe kolektivnog ugovora na istovjetan način se primjenjuju na sve sindikate

potpisnike kolektivnog ugovora.

XX. ZAŠTITA ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADU

Članak 84.

(1) O namjeri donošenja akata kojima uređuje prava i obveze u vezi sigurnosti i zaštite

zdravlja radnika poslodavac je dužan savjetovati se s povjerenikom za zaštitu na radu i

radničkim vijećem.

(2) Na postupak i rokove za prethodno savjetovanje, donošenje i objavu akata analogno

se primjenjuju odredbe zakona i drugih propisa kojima su uređeni postupak i rokovi za

savjetovanje, donošenje i objavu pravilnika o radu.

Članak 85.

(1) Imenovanje povjerenika za zaštitu na radu obavlja sindikalno povjereništvo.

(2) Na utvrđivanje broja povjerenika za zaštitu na radu kumulativno se primjenjuju

slijedeći kriteriji:

1. broj zaposlenih,

2. povećana opasnost za sigurnost i zdravlje,

3. radna izdvojenim mjestima,

4. ostali kriteriji utemeljeni na procjeni opasnosti, reviziji iste ili zatečenom stanju

primjene pravila zaštite na radu kod poslodavca.

(3) Na temelju kriterija broja zaposlenih broj povjerenika za zaštitu na radu utvrđuje se

primjenom odgovarajućih odredaba Zakona o radu, kojima je uređeno utvrđivanje broja

članova radničkog vijeća.

(4) Povećane opasnosti za sigurnost i zdravlje radnika, kao kriterij za određivanje broja

povjerenika za zaštitu na radu, utvrđuju se prema procjeni opasnosti ili reviziji iste te prema

ispravama o rezu1tatima ispitivanja sredstava rada i radne okoline, obavljenim nakon

izrade i potvrde procjene opasnosti, odnosno njene revizije. Ako kod poslodavca nije

izrađena ili potvrđena procjena opasnosti, uvjeti rada, a ako radnik iz bilo kojeg razloga

nije na radu dostava se obavlja preporučenim pismom na njegovu kućnu adresu.

(2) Dostava preporučenim pismom obavlja se na zadnju adresu stanovanja radnika, koja

je evidentirana kod poslodavca.

Članak 73.

25

(l) Ako pošta vrati poslodavcu neuručeno preporučenu pošiljku ili ako poslodavcu nije

poznata adresa radnika, dostavljanje se obavlja isticanjem pismena na oglasnoj ploči u

trgovačkom društvu. Istekom roka od osam (8) dana od dana isticanja, smatra se da je

dostav1janje uredno obav1jeno.

(2) Odbijanje prijema pismena dostav1jenog neposrednom predajom utvrđuje se u

nazočnosti dva (2) radnika kao svjedoka i tada se smatra da je dostav1janje uredno

obav1jeno.

XVII. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA

Članak74.

(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa ima

pravo zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom, ako je istu prethodno

zatražio od nadležnog tijela kod poslodavca.

(2) Sve odluke o pravima radnika poslodavac je dužan davati u pisanom obliku s

poukom o načinu i rokovima za ulaganje zahtjeva za zaštitu prava nad1ežnom tijelu kod

poslodavca, odnosno nadležnom sudu.

XVIII. SKUP RADNIKA

Članak75.

(l) Redovni skupovi radnika održavaju se dva puta godišnje, u pravilu u veljači i

listopadu, a izvanredni prema potrebi.

(2) Pos1odavac na skupu izvješćuje radnike o stanju i razvoju poduzeća i o drugim

pitanjima od interesa za radnike, osobito onim o kojima je dužan redovno izvješćivati

radničko vijeće i s njim se savjetovati.

(3) Skupovi radnika održavaju se za vrijeme radnog vremena.

(4) Vrijeme sudjelovanja na skupu, uk1jučujući i dodatno vrijeme za dolazak i odlazak,

pri ostvarivanju prava iz radnog odnosa smatra se vremenom provedenim na radu.

Članak 76.

(1) Izvanredni skup radnika može se održati na zahtjev radničkog vijeća ili poslodavca.

(2) Osobito važnim razlogom za sazivanje izvanrednog skupa radnika smatraju se

osobito slučajevi djelomične ili potpune uskrate prava radnika iz rada ili u vezi s radom,

koja su uređena zakonom, drugim propisom, ugovorom o radu, sporazumom radničkog

vijeća s poslodavcem, ovim Ko1ektivnim ugovorom ili granskim kolektivnim ugovorom,

zatim potreba utvrđivanja i zbrinjavanja viška radnika, nastanak statusne promjene ili

sklapanje pravnog posla na temelju kojeg se na novog poslodavca prenose poduzeće ili

dio poduzeća i ugovori o radu, namjera uprave da podnese zahtjev za otvaranje stečajnog

postupka i njima slični razlozi.

XIX. SINDIKALNO DJELOVANJE

Članak 77.

(1) Sindikalni povjerenik ima pravo kod poslodavca štititi i promicati prava i interese

radnika koji su članovi sindikalne podružnice Sindikata tekstila, obuće, kože, gume

Hrvatske (dalje: Sindikat TOKG), koja su utvrđena u zakonima i drugim propisima,

Statutu Sindikata TOKG, Programu djelovanja Sindikata TOKG te ovom Kolektivnom

ugovoru.

26

(2) Sindikalno povjereništvo mora izvijestiti poslodavca o imenovanju sindikalnog

povjerenika najkasnije tri (3) dana od dana imenovanja.

(3) Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku omogućiti pravodobno i djelotvorno

ostvarenje prava iz stavka 1. ovoga članka te pristup svim podacima važnim za ostvarenje

toga prava.

Članak 78.

Poslodavac je dužan očitovati se na podneske koje mu dostavi sindikalni povjerenik u

roku od pet (5) dana od zaprimanja istih te se odazvati na pozive za sastanke sindikalnog

povjereništva, ako su mu bili uručeni najmanje tri (3) dana prije održavanja.

Članak79.

U slučaju da kod poslodavca iz bilo kojeg razloga ne djeluje ili prestane djelovati

radničko vijeće sindikalno povjereništvo ima sva prava i obveze radničkog vijeća

utvrđene zakonom i drugim propisima te ovim Kolektivnim ugovorom, a osobito:

- pravo na obaviještenost najmanje svaka tri (3) mjeseca o pitanjima, utvrđenim zakonom

i drugim propisima,

- pravo na prethodno savjetovanje o namjeravanim osobito važnim odlukama

poslodavca, utvrđenim zakonom i drugim propisima,

- pravo na suodlučivanje u slučajevima utvrđenim zakonom i drugim propisima,

- pravo paziti na poštivanje zakona, drugih propisa te ko1ektivnih ugovora, koji su

doneseni odnosno sklopljeni u korist radnika,

- paziti da li poslodavac uredno i točno ispunjava obveze glede obračuna i uplaćivanja

doprinosa za socijalno osiguranje, s pravom uvida u odgovarajuću dokumentaciju,

- tražiti na trošak poslodavca mišljenje stručnjaka o pitanjima iz djelokruga radničkog

vijeća,

- sazvati skup radnika i obavijestiti ga o svojem radu u svojstvu radničkog vijeća,

- osposobljavati se za rad u svojstvu radničkog vijeća,

- obnašati dužnosti radničkog vijeća na trošak poslodavca,

- sklapati sporazum s poslodavcem o pitanjima koja nisu uređena ovim Kolektivnim

ugovorom.

Članak 80.

(1) U slučaju primjene odredaba članka 62. ovog Kolektivnog ugovora, svaki član

sindikalnog povjereništva ima pravo na naknadu plaće za šest (6) radnih sati tjedno u visini

utvrđenoj ovim Kolektivnim ugovorom.

(2) Kada ne djeluju s ovlastima radničkog vijeća i kada nisu članovi istog sindikalni

povjerenici imaju pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće na teret poslodavca za

dva (2) sata godišnje po članu sindikata.

(3) Neovisno od odredaba stavaka 1. i 2. ovog članka, glavni sindikalni povjerenik ima

uvijek pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće za puno radno vrijeme na teret

poslodavca u visini utvrđenoj ovim Kolektivnim ugovorom.

(4) Poslodavac je dužan članovima sindikalnog povjereništva omogućiti izostanak s rada

do sedam (7) dana godišnje uz naknadu plaće, radi pohađanja sindikalnih sastanaka,

seminara, osposobljavanja, kongresa, konferencija i sl.

(5) Poslodavac je dužan osigurati sindikalnom povjereništvu:

- odgovarajući prostor za rad i održavanje sastanaka, primjeren broju članova

povjereništva,

- korištenje telefona i telefaksa, te usluge prijepisa, umnožavanja, primanja i otpreme pošte,

27

- slobodnu podjelu tiska i priopćenja koji se odnose na pitanja i problematiku u svezi

radnog statusa radnika, na način koji omogućava sindikatu slobodno komuniciranje s

članstvom i ne ometa djelatnost poslodavca. Od slobodne podjele isključeni su tisak i

priopćenja koji imaju političkopromidžbeni sadržaj.

(6) Aktivnosti koje poduzima na temelju zakona, drugih propisa, Statuta i Programa

djelovanja Sindikata TOKG te ovog Kolektivnog ugovora sindikalno povjereništvo ima

pravo poduzimati u radno vrijeme.

Članak 81.

(1) Sindikalni povjerenik koji obavlja sindikalnu aktivnost u skladu sa zakonom, drugim

propisima, ovim Kolektivnim ugovorom te odredbama Statuta i Programa djelovanja

Sindikata TOKG, ne smije biti pozvan na odgovornost ili na drugi način stavljen u

nepovoljniji položaj.

(2) Dovođenjem u nepovoljniji položaj smatra se osobito: smanjenje plaće, raspored na

poslove nižeg stupnja stručne spreme od osobne stručne spreme povjerenika, raspored na

poslove za obavljanje kojih povjerenik ne ispunjava posebne uvjete, upućivanje na rad u

drugo mjesto rada, uskrata mogućnosti izobrazbe za potrebe poslodavca ili sindikalnog

djelovanja i sl.

(3) Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja dužnosti i godinu dana nakon

prestanka obavljanja te dužnosti, poslodavac može otkazati samo uz prethodnu suglasnost

Sindikata TOKG.

Članak 82.

(1) Poslodavac se obvezuje obračunavati i ubirati sindikalnu članarinu u visini jedan posto

(1 %) od bruto plaće radnika, koji su članovi Sindikata TOKG.

(2) Ubrana sredstva iz stavka 1; ovog članka poslodavac se obvezuje uplaćivati pri svakoj

isplati plaće, i to pedeset posto (50%) iznosa na žiro-račun sindikalne podružnice, a pedeset

posto (50%) na žiro-račun Sindikata TOKG.

(3) U slučaju promjene visine članarine poslodavac se obvezuje primjenjivati novi iznos

ili postotak od dana primitka obavijesti od strane sindikalnog povjereništva ili Sindikata

TOKG.

(4) U povodu nadzora nad financijskim poslovanjem sindikalne podružnice, poslodavac se

obvezuje omogućiti uvid Financijskom odboru Sindikata TOKG u obračun, ustegu i uplatu

članarine.

Članak 83.

(1) Kod poslodavca može djelovati više sindikata.

(2) Odredbe glave XIX. ovog kolektivnog ugovora o sindikalnom djelovanju, kao i ostale

odredbe kolektivnog ugovora na istovjetan način se primjenjuju na sve sindikate potpisnike

kolektivnog ugovora.

XX. ZAŠTITA ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADU

28

Članak 84.

(1) O namjeri donošenja akata kojima uređuje prava i obveze u vezi sigurnosti i zaštite

zdravlja radnika poslodavac je dužan savjetovati se s povjerenikom za zaštitu na radu i

radničkim vijećem.

(2) Na postupak i rokove za prethodno savjetovanje, donošenje i objavu akata analogno se

primjenjuju odredbe zakona i drugih propisa kojima su uređeni postupak i rokovi za

savjetovanje, donošenje i objavu pravilnika o radu.

Članak 85.

(1) Imenovanje povjerenika za zaštitu na radu obavlja sindikalno povjereništvo.

(2) Na utvrđivanje broja povjerenika za zaštitu na radu kumulativno se primjenjuju sljedeći

kriteriji:

1. broj zaposlenih,

2. povećana opasnost za sigurnost i zdravlje,

3. rad na izdvojenim mjestima,

4. ostali kriteriji utemeljeni na procjeni opasnosti, reviziji iste ili zatečenom stanju

primjene pravila zaštite na radu kod poslodavca.

(3) Na temelju kriterija broja zaposlenih broj povjerenika za zaštitu na radu utvrđuje se

primjenom odgovarajućih odredaba Zakona o radu, kojima je uređeno utvrđivanje broja

članova radničkog vijeća.

(4) Povećane opasnosti za sigurnost i zdravlje radnika, kao kriterij za određivanje broja

povjerenika za zaštitu na radu, utvrđuju se prema procjeni opasnosti ili reviziji iste te prema

ispravama o rezultatima ispitivanja sredstava rada i radne okoline, obavljenim nakon izrade

i potvrde procjene opasnosti, odnosno njene revizije. Ako kod poslodavca nije izrađena ili

potvrđena procjena opasnosti, uvjeti rada utvrđuju se izravnim uvidom sindikalnog

povjereništva u zatečeno stanje primjene pravila zaštite na radu.

(5) Pravo na imenovanje dodatnog broja povjerenika za zaštitu na radu po osnovi kriterija

rada na izdvojenim mjestima ostvaruju radnici u onim radnim jedinicama i drugim

organizacijskim, odnosno tehnološkim dijelovima trgovačkog društva u kojima je na

pojedinom izdvojenom mjestu poslodavac zaposlio najmanje dvadeset (20) radnika.

Članak 86.

(1) Ako kod poslodavca djeluju tri (3) ili više povjerenika za zaštitu na radu, oni između

sebe mogu imenovati svojeg koordinatora.

(2) Ako povjerenici ne odluče drugačije, koordinator je dužan zastupati ih na sjednicama

radničkog vijeća, odbora za zaštitu na radu, pri inspekcijskom nadzoru te pri zajedničkom

nadzoru s poslodavcem.

(3) Ako je imenovan koordinator dostava dokumenata za povjerenike za zaštitu na radu

uredno je obavljena dostavom istih koordinatoru.

(4) Na prava, obveze i odgovornosti koordinatora analogno se primjenjuju odredbe o

pravima, obvezama i odgovornostima povjerenika za zaštitu na radu, ako za pojedini slučaj

ovim Kolektivnim ugovorom nije drugačije utvrđeno.

(5) Obavijest o imenovanim povjerenicima i koordinatoru sindikalno povjereništvo

dostavlja poslodavcu najkasnije tri (3) dana od dana imenovanja.

Članak 87.

29

(1) Povjerenik za zaštitu na radu ima pravo obnašati svoju dužnost u svim dijelovima

trgovačkog društva. Poslodavac je dužan tijekom radnog vremena trgovačkog društva

osigurati povjereniku pristup svim mjestima rada, radnom okolišu, svim radnicima te svim

sredstvima rada.

(2) Povjerenik za zaštitu na radu ima pravo obnašati dužnost s naknadom plaće na teret

poslodavca šest (6) sati tjedno te ima pravo na sedam (7) dana plaćenog dopusta godišnje

radi stručnog osposobljavanja i usavršavanja.

(3) Poslodavac je dužan tijekom radnog vremena na svoj trošak omogućiti povjereniku za

zaštitu na radu osobito:

- uporabu telefona i telefaksa te usluge prijepisa, umnožavanja, primanja i otpreme pošte,

- slobodnu podjelu tiska i drugih obavijesti iz zaštite

na radu,

- pretplatu na najmanje jedno stručno, odnosno informativno izdanje iz zaštite na radu,

- korištenje prostora za primanje stranaka te za odlaganje dokumentacije potrebne za

obnašanje dužnosti, odnosno koja nastaje tijekom obnašanja dužnosti,

- korištenje prostorije za održavanje sastanaka.

(4) Pravo na naknadu putnih troškova, troškova smještaja i noćenja te na dnevnice

povjerenik ostvaruje na teret poslodavca u iznosu utvrđenom za ostale radnike.

(5) Povjerenik ima pravo na teret poslodavca na naknadu troškova kotizacije za seminare i

druge oblike osposobljavanja u sto postotnom (100%) iznosu.

Članak 88.

(1) Poslodavac i povjerenici za zaštitu na radu obavljaju u trgovačkom društvu najranije

jedanput u tri (3) mjeseca zajednički nadzor nad primjenom pravila zaštite na radu.

(2) Rezultati nadzora moraju biti raspravljeni na prvoj sjednici odbora za zaštitu na radu,

koja bude sazvana nakon obav1jenog nadzora.

(3) Vrijeme provedeno u nadzoru iz stavka 1. ovog članka ne uračunava se u sate iz

č1anka 69. stavka 2. ovog Kolektivnog ugovora.

Članak 89.

(1) Poslodavac ne smije utvrditi da su informacije, evidencije, isprave i ostala

dokumentacija u vezi sigurnosti i zaštite zdravlja zaposlenih poslovna tajna i po toj osnovi

ih učiniti nedostupnim povjereniku za zaštitu na radu, radničkom vijeću i sindikalnom

povjereništvu.

(2) Pravo povjerenika za zaštitu na radu da bude obaviješten o svim promjenama od

utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika uključuje osobito obavijesti o:

- reviziji procjene opasnosti,

- promjeni zatečenog stanja u odnosu na procjenu opasnosti i njenu reviziju,

- slučaju odbijanja rada od strane radnika koji vjeruje da mu prijeti opasnost za život i

zdravlje,

- svim činjenicama koje su se dogodile i trebaju kao promjena biti evidentirane u

propisanim obveznim evidencijama poslodavca iz zaštite na radu ili razvidne iz isprava koje

je poslodavac dužan čuvati ili iz knjige nadzora (npr. ozljedi na radu, oboljenju od

profesionalne bolesti, rezultatima preg1eda i ispitivanja sredstava rada, rezultatima

osposobljavanja za rad na siguran način, rasporedu radnika na poslove s posebnim uvjetima

rada, rezultatima prethodnog ili periodičnog liječničkog pregleda i sl.),

- rasporedu radnika na druge poslove te osposobljavanju za siguran rad i provjeri

zdravstvene sposobnosti s tim u vezi,

30

- isključivanju iz uporabe strojeva i uređaja te osobnih zaštitnih sredstava koja nisu

ispravna,

- zabrani rada radniku koji ga obavlja suprotno pravilima zaštite na radu,

- zabrani rada malodobnicima, ženama i radnicima sa smanjenom radnom sposobnošću na

poslovima koji bi mogli na njih štetno utjecati,

- nalazu inspektora zaštite na radu.

Članak 90.

(1) Povjerenik za zaštitu na radu dužan je najranije jedanput u tri (3) mjeseca izvijestiti

radnike mjerama koje poslodavac poduzima da im osigura zaštitu na radu i zdravstvenu

zaštitu.

(2) Obvezu iz stavka 1. ovog članka povjerenik ima i na svakom skupu radnika.

(3) Na prijedlog povjerenika za zaštitu na radu poslodavac će osigurati oglasne ploče po

organizacijskim dijelovima trgovačkog društva, radi pravodobnog, odnosno kontinuiranog

obavještavanja radnika o činjenicama iz stavka 1. ovog članka.

Članak 91.

Poslodavac na svoj trošak organizira liječnički pregled onih radnika na poslovima s

posebnim uvjetima rada, koji to sami zatraže prije roka za redovan periodični preg1ed,

zbog zdravstvenih tegoba koje osjećaju.

Članak 92.

(1) Radnik ostvaruje pravo na godišnju nagradu za primjeran odnos prema sigurnosti i

zaštiti zdravlja na radu, odnosno za primjenu pravila zaštite na radu u visini najmanje

deset posto (10%) od najniže osnovne plaće kod poslodavca osobito u sljedećim

slučajevima:

- ako je više od polovice ostvarenog radnog vremena radio na poslovima na kojima je morao

koristiti osobna zaštitna sredstva,

- ako je u prvom pokušaju s uspjehom obavio provjeru znanja i osposobljenosti za

samostalan rad na siguran način, koja nije bila prethodno najavljena,

- ako je svojim postupcima spriječio nastanak ozljede na radu ili oštećenja sredstava rada ili

spriječio povećanje nastale štete od profesionalnog rizika, koju nije sam uzrokovao,

- ako niti jedanput nije utvrđeno da je propustio raditi dužnom pozornošću,

- ostalim slučajevima, prema prijedlogu neposrednog voditelja i ocjeni poslodavca.

(2) Smatra se da radnik radi dužnom pozornošću kada poslove obav1ja po sljedećem

postupku:

- prije početka rada pregleda mjesto rada te o eventualno uočenim nedostacima izvijesti

poslodavca ili njegovog ov1aštenika,

- posao obavlja sukladno pravilima struke, uputama proizvođača strojeva i uređaja, osobnih

zaštitnih sredstava i radnih tvari te uputama poslodavaca ili njegovog ovlaštenika,

- tijekom rada koristi propisana osobna zaštitna sredstva i opremu,

- prije napuštanja mjesta rada ostavi sredstva rada u takvom stanju da ne ugrožavaju druge

radnike i sredstva rada.

XXI. MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA I ŠTRAJK

31

Članak 93.

(1) U slučaju kolektivnog radnog spora mirenje i štrajk provode se prema Zakonu o

radu i Pravilima koja su sastavni dio Statuta Sindikata TOKG.

(2) U smislu ovog Kolektivnog ugovora kolektivni radni spor je spor o pitanjima koja

mogu biti predmet kolektivnog ugovora a koja nisu pravno uređena, kao i spor o

neostvarenim pravima koja su propisana ovim Kolektivnim ugovorom i zakonom.

XXII. TRAJANJE I PRIMJENA UGOVORA

Članak 94.

(1) Ovaj Kolektivni ugovor sklapa se na neodređeno vrijeme.

(2) Ovaj Kolektivni ugovor je sklopljen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih

strana.

(3) Primjena Kolektivnog ugovora počinje od 01.VII. 2002.

Članak 95.

(1) Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti izmjenu ovog ili sklapanje novog

kolektivnog ugovora.

(2) Postupak se pokreće i prijedlog dostavlja drugoj ugovornoj strani u pisanom obliku.

Druga strana ima obvezu očitovanja u roku petnaest (15) dana od dana zaprimanja

prijedloga.

(3) Strana kojoj je podnesen prijedlog mora pristupiti pregovorima u roku osam (8)

dana od isteka roka iz stavka 2. ovog članka, a u protivnom stekli su se uvjeti za najavu

štrajka.

Članak 96.

(1) Svaka ugovorna strana može otkazati ovaj Kolektivni ugovor u pisanom obliku.

(2) Otkazni rok iznosi tri (3) mjeseca od dana dostave otkaza drugoj strani.

(3) Strana koja je otkazala ovaj Kolektivni ugovor dužna je pokrenuti nove kolektivne

pregovore za vrijeme trajanja otkaznog roka.

Članak 97.

Potpisnici ovog Kolektivnog ugovora suglasni su da u slučaju donošenja novih

zakonskih ili drugih propisa pristupe u roku trideset (30) dana pregovorima o izmjeni

odnosno usklađivanju ovog Kolektivnog ugovora.

Članak 98.

(1) Ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju za tumačenje odredbi ovoga Kolektivnog

ugovora i praćenje njegove primjene.

(2) U zajedničku komisiju svaka ugovorna strana imenuje dva (2) člana.

(3) Ugovorne strane biraju predsjednika komisije između članova iz stavka 2. ovog članka na

32

vrijeme od šest (6) mjeseci. Prvog predsjednika bira sindikalno povjereništvo.

(4) Komisija se sastaje prema potrebi, a najmanje svaka tri (3) mjeseca.

(5) Sve svoje odluke komisija donosi većinom glasova. Svaki član ima pravo na jedan (1)

glas. U slučaju podijeljenog broja glasova odlučuje glas predsjednika komisije.

(6) Za valjan rad komisije potrebna je nazočnost većine članova.

(7) Ugovorne strane duže su pridržavati se danog tumačenja.

(8) Svaka strana snosi troškove za rad svojih članova komisije.

XXIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 99.

Postupci ostvarivanja i zaštite prava radnika započeti prije početka primjene ovog

Kolektivnog ugovora dovršit će se po njegovim odredbama, ako su povoljnije za radnika.

Članak l00.

Sindikati i poslodavac se obvezuju da u roku od 30 dana od dana prodaje tvornice

«Dalmatinka»d.d. u stečaju potpišu aneks ovog kolektivnog ugovora o primjeni platnih

razreda.

Aneks kolektivnog ugovora predstavlja sastavni dio kolektivnog ugovora.

Članak 101.

Poslodavac je dužan uskladiti ugovore o radu s odredbama ovog Kolektivnog ugovora u

roku trideset (30) dana od početka njegove primjene.

Članak 102.

Poslodavac preuzima obvezu objave ovog Kolektivnog ugovora i dostave istog

županijskom uredu nadležnom za poslove rada.

Č1anak 103.

Ovlašteni predstavnici ugovornih strana potpisivanjem ovog Kolektivnog ugovora

izjavljuju da su pročitali gornje odredbe, da su im one jasne, da su s njima suglasni te da ih

potpisuju u znak suglasnosti i izvršavanja u dobroj vjeri.

Članak 104.

Ovaj Ugovor sastavljen je i potpisan u deset (10) istovjetnih primjeraka, od kojih svaka

strana zadržava po dva (2), jedan (1) se objavljuje na oglasnoj ploči, a jedan (1) dostavlja

nadležnom županijskom uredu za poslove rada.

33

SINDIKAT: POSLODAVAC:

Sindikat tekstila, obuće, STEČAJNA UPRAVITELJICA

kože, gume - Hrvatske

VESELA JELINČIĆ, v.r. Mr. Blanka Tuđen – Mazuth, v.r.

(v.d. gl. povjerenik)

HUS - Sindikat radnika ,

Dalmatinka" d.d. Sinj

JOZO KAMBER, v.r. (povjerenik)

Nezavisni sindikat, Dalmatinka" Sinj

IVA RADONJA, v.r.

(dopredsjednik)

Ovaj Kolektivni ugovor objavljen je na oglasnoj ploči kod poslodavca dana 9.7.2002 ,

U Sinju ,

Ovaj Kolektivni ugovor evidentiran je nadležnom uredu za poslove rada Županije

pod brojem 114 102 dana 8.7.2002 .

U Splitu