Da li ste upoznati s Vašim pravima?

Nirvana SakočLejla Kruško

Koja su osnovna prava i slobode zagarantovane Ustavom BiH-e? Ustavom BiH-e propisano je da sve osobe na području

BiH-e uživaju ljudska prava i osnovne slobode, kao što su:

Pravo na život, pravo lica da ne bude podvrgnuto mučenju niti nečovječnom ili ponižavajućem tretmanu ili kazni, pravo osobe da ne bude držana u ropstvu ili potčinjenosti ili na prisilnom ili obaveznom radu, pravo na ličnu slobodu i sigurnost, pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim predmetima, i druga prava u vezi s krivičnim postupkom, pravo na privatni i porodični život, dom i prepisku, pravo na slobodu misli,

savjesti i vjere, pravo na slobodu izražavanja, pravo na slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja sa drugima, pravo na brak i zasnivanje porodice, pravo na imovinu, pravo na obrazovanje, pravo na slobodu kretanja i prebivališta.

Kako mogu dobiti državljanstvo BiH-e? Državljanstvo BiH-e može se steći: Porijeklom Rođenjem na teritoriji BiH-e Usvajanjem Naturalizacijom (prirođenjem) Putem međunarodnog sporazuma. Bračni partner državljanina/državljanke BiH-e, može

steći bosanskohercegovačko državljanstvo pod sljedećim uslovima:

Da je brak sklopljen najmanje 5 godina prije podnošenja zahtjeva za dobijanje državljanstva i da još uvijek traje u vrijeme podnošenja zahtjeva

Da bračnom partneru koji je podnio zahtjev za dobijanje bh. državljanstva prestane državljanstvo zemlje koje je ranije imao, osim u slučaju ako je BiH-a sa državom iz koje potiče ta osoba potpisala sporazum o dvojnom državljanstvu

Da ima stalno mjesto boravka najmanje posljednje 3 godine na teritoriji BiH-e.

Bračni status ne utiče na dobijanje državljanstva BiH-e, osim u slučaju kada se državljanstvo traži na osnovu bračne zajednice sa državljaninom/državljankom BiH-e. Žene, udate ili neudate, imaju jednaka prava kao i muškarci da dobiju, promijene ili zadrže svoje državljanstvo. Brak sa stranim državljaninom ne utiče na promjenu državljanstva žene, osim u slučajevima kada ona želi da uzme državljanstvo muža (pod uslovima koji su propisani zakonom države iz koje je muž), a predviđena je također i mogućnost dvojnog državljanstva, ukoliko postoji bilateralni sporazum o dvojnom državljanstvu između BiH-e i države iz koje potiče muž. Odluku o davanju i oduzimanju državljanstva donose Ministarstvo civilnih poslova BiH-e i kompetentne vlasti entiteta BiH-e.

Da li imam pravo da glasam i da se kandidujem na izborima? Svi državljani i državljanke BiH-e, koji/e imaju navršenih

18 godina života i prebivalište u BiH-i, imaju pravo da se kandiduju na izborima za neku od funkcija, tj. imaju pravo da budu birani, kao i pravo da glasaju na izborima, tj. da biraju.

Da li imam pravo na školovanje? Svako dijete ima pravo na školovanje, kao i jednake

mogućnosti učešća u obrazovanju, bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi (spol, rasa, nacionalnost, jezik, etnička pripadnost, socijalno porijeklo). Osnovno obrazovanje u BiH-i je obavezno, besplatno i jednako dostupno svoj djeci. Srednje obrazovanje je dostupno svoj djeci koja su završila osnovnu školu, pod jednakim uslovima.

Da li su roditelji dužni da me izdržavaju dok sam maloljetna/maloljetan? Za podizanje djeteta i zadovoljavanje njegovih osnovnih

potreba odgovorni su njegovi roditelji. Roditelji se trebaju brinuti o djeci ravnopravno i sporazumno, sa istim obavezama i dužnostima, bez obzira na to da li se radi o djeci iz bračne, vanbračne zajednice ili o usvojenoj djeci. Jedan od roditelja će se starati o djetetu, u slučajevima ako je drugi roditelj: umro, proglašen umrlim, spriječen da se stara o djetetu, ako mu je oduzeto roditeljsko staranje ili ako mu je oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost.

Roditelj koji ne ostvaruje roditeljsko staranje, ili kojem je ograničeno ili oduzeto roditeljsko staranje, ne oslobađa se dužnosti izdržavanja djeteta. U slučaju ako roditelj/i ne ispunjavaju svoje zakonske obaveze prema djetetu, za rješavanje ovih pitanja nadležan je organ starateljstva u općini u kojoj roditelj/i ili dijete imaju prebivalište, odnosno boravište.

Ako su se moji roditelji razveli, ko je dužan starati se o meni? Prilikom razvoda braka ili završetka zajedničkog života,

ukoliko je vanbračna zajednica u pitanju, dijete/djeca iz tog braka, odnosno vanbračne zajednice, povjeravaju se, po odluci suda, jednom od roditelja na odgoj, čuvanje i izdržavanje, s obavezom drugog roditelja da doprinosi izdržavanju djeteta/djece.

Radno sposoban roditelj ne može se osloboditi dužnosti izdržavanja maloljetnog djeteta. Ukoliko sud utvrdi da roditelji nisu u mogućnosti podmiriti potrebe izdržavanja djeteta/djece, obavijestit će o tome organ starateljstva koji je dužan osigurati sredstva za izdržavanje djeteta.

Izbjegavanje obaveze davanja izdržavanja je krivično djelo, za koje se učinilac, odnosno osoba koja izbjegava davati izdržavanje, može kazniti kaznom zatvora do 3 godine u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno do 1 godine u Republici Srpskoj.

Za rješavanje ovih pitanja nadležan je organ starateljstva u općini u kojoj roditelj/i ili dijete imaju prebivalište, odnosno boravište, a u određenim slučajevima i nadležni općinski sud.

Da li mogu tražiti da se mom djetetu privremeno imenuje staratelj? Majka ili otac djeteta mogu tražiti od organa starateljstva

da se njihovo dijete privremeno smjesti i povjeri na čuvanje i odgoj drugoj osobi ili ustanovi, ukoliko je takav postupak u najboljem interesu djeteta.

Ukoliko jedan od roditelja zatraži da mu se dijete vrati natrag, organ starateljstva će procijeniti da li bi takav postupak bio u interesu djeteta i ocijenit će pri tome da li je roditelj, koji traži da mu se dijete vrati, spreman da se na pravi način brine o njemu.

Za ova pitanja nadležan je organ starateljstva u općini u kojoj roditelj ili dijete ima prebivalište odnosno boravište.

Ako sam maloljetna/an da li i pod kojim uslovima mogu odgovarati za krivično djelo? Za maloljetne prekršioce zakona, predviđene su kazne u

skladu sa njihovim godinama: Osoba koja nije navršila 14 godina života, prema

zakonodavstvu BiH-e, smatra se djetetom i nije krivično odgovorna, što znači da ne može biti kažnjena za svoja djela.

Osoba koja je u trenutku izvršenja krivičnog djela imala više od 14 godina, a još uvijek nije napunila 16 godina života, smatra se mlađim maloljetnikom i toj osobi se mogu izreći samo odgojne mjere.

Osoba u dobi od 16 godina, a prije navršene 18 godine života, smatra se starijim maloljetnikom i njoj se mogu izreći odgojne mjere. Pod određenim uslovima starijem maloljetniku se može izreći i kazna maloljetničkog zatvora.

Maloljetstvo prestaje sa navršenih 18 godina života, kada osoba stiče poslovnu sposobnost i snosi punu odgovornost za počinjena djela.

Koji uslovi trebaju biti ispunjeni da bi brak koji sam sklopila/o bio važeći?

Za postojanje braka potrebno je ispuniti sljedeće uslove: Budući bračni partneri moraju biti različitog spola Budući bračni partneri moraju dati slobodan pristanak za

sklapanje braka Pristanak za sklapanje braka mora biti izjavljen pred

matičarom.

Uslovi za punovažnost braka Bračne smetnje su određene činjenice ili okolnosti koje

ometaju zaključenje punovažnog braka.U slučaju postojanja neke od bračnih smetnji, brak će se poništiti tužbom, koju mogu podići različite osobe, kao što su: bračni partneri, organ starateljstva ili javni tužilac, a u zavisnosti od toga o kojoj se bračnoj smetnji radi. Porodični zakon FBiH-e i Porodični zakon RS-e, kao i važeće zakonodavstvo Brčko Distrikta predviđaju sljedeće bračne smetnje:

Bračnost-brak ne može sklopiti osoba koja je već u braku, odnosno čiji raniji brak nije prestao, jer prema zakonima u BiH brak mora biti monogaman, tj. jedan muškarac može imati samo jednu ženu i obrnuto

Nedostatak poslovne sposobnosti-brak ne može sklopiti osoba kojoj je, iz određenih razloga, oduzeta poslovna sposobnost, kao npr. zbog duševne bolesti, duševne nerazvijenosti i drugih razloga koji dovode do nesposobnosti za rasuđivanje

Srodstvo-brak se ne može sklopiti između krvnih srodnika u ravnoj liniji bez ograničenja (djed, otac, kći, unuka, praunuka) i pobočnoj liniji, do četvrtog stepena uključivo (tj. brak ne mogu zaključiti brat i sestra, polubrat i polusestra, tetka i sestrić, tetka i bratić, djeca braće i sestara, djeca polubraće i polusestara itd.). Isti je slučaj i sa odnosom nastalim potpunim usvojenjem.

Brak se ne može sklopiti ni između svekra i snahe, zeta i tašte, očuha i pastorke, maćehe i pastorka, (srodstvo po tazbini), bez obzira na to da li je prestao brak čijim je sklapanjem nastalo ovo srodstvo, osim ukoliko, izuzetno, sklapanje ovakvog braka ne odobri sud u vanparničnom postupku.

Maloljetstvo-brak ne može sklopiti osoba koja nije navršila 18 godina života, osim ako to u pojedinim slučajevima ne odobri sud u vanparničnom postupku

Nedostatak volje-brak nije važeći ukoliko je na njegovo sklapanje bračni partner pristao zbog straha, prijetnje ili zablude.

Zabluda o bitnoj osobini bračnog druga postoji u slučaju kada se radi o osobini ili okolnosti koja bi drugog bračnog partnera odvratila od sklapanja braka da je za nju na vrijeme znao. To mogu biti: trajna spolna nemoć, teška bolest, protuprirodne navike, nečasno zanimanje, izvršenje teškog krivičnog djela itd.

Fiktivni brak-brak će se poništiti ukoliko nije sklopljen sa namjerom bračnih partnera da žive zajedno, odnosno ako je jedan ili ako su oba bračna partnera zaključili brak, ne zbog zajedničkog života, nego radi ostvarenja nekog drugog interesa ili prava (prava na stan, penziju, državljanstvo).

Mogu li sklopiti brak iako sam maloljetna/maloljetan? Sud u vanparničnom postupku, u izuzetnim slučajevima,

može dozvoliti sklapanje braka osobi koja je navršila 16 godina života, ukoliko utvrdi da za to postoje opravdani razlozi i da je maloljetna osoba, koja je podnijela prijedlog za davanje dozvole za zaključenje braka, fizički i duševno sposobna za vršenje prava i dužnosti koja proizilaze iz braka, te da je brak u interesu maloljetne osobe koja je podnijela prijedlog.

Vanparnični postupak-je postupak u kojem sud odlučuje o statusnim pitanjima (pitanja koja su vezana za nasljeđivanje, proglašenje nestale osobe umrlom, davanje dozvole za zaključenje braka maloljetne osobe, pitanja koja se tiču starateljstva, usvojenja itd.).

Prijedlog za davanje dozvole za zaključenje braka općinskom sudu, na čijem području ima prebivalište, odnosno boravište, može podnijeti maloljetna osoba koja namjerava sklopiti brak, nakon čega sud treba saslušati:

Maloljetnog podnosioca prijedloga Njegove roditelje ili staratelje i Osobu sa kojom maloljetna osoba namjerava sklopiti

brak. Sud je također dužan pribaviti mišljenje organa

starateljstva i zdravstvenih ustanova kako bi se utvrdile činjenice koje su značajne za donošenje odluke.

U slučaju ako se utvrdi da je maloljetna osoba, koja je podnijela prijedlog za zaključenje braka, psihički i fizički zrela za razumijevanje i obavljanje bračnih dužnosti, sud donosi rješenje kojim se odobrava zaključenje braka. U suprotnom, sud će donijeti rješenje kojim se odbija prijedlog za davanje dozvole za zaključenje braka.

U tom slučaju, pravo na žalbu na doneseno rješenje ima samo maloljetna osoba. Žalba se ulaže sudu koji je vodio sam slučaj.

Kako se sklapa brak? Informacije o potrebnim dokumentima i uslovima za

sklapanje braka se mogu dobiti u svakom matičnom uredu, tj. u svakoj općini na području BiH-e.

Ukoliko matičar utvrdi da su ispunjeni svi uslovi za sklapanje braka, u dogovoru sa budućim bračnim partnerima, matičar će odrediti datum sklapanja braka, koji, osim u slučaju opravdanog razloga, ne smije biti kraći od 30 dana (FBiH-e). Prema Porodičnom zakonodavstvu RS-e i Brčko Distrikta, dan sklapanja braka matičar određuje u sporazumu sa licima koja žele zaključiti brak. Sklapanju braka, pored bračnih partnera, matičara i općinskog delegata prisustvuju i dva svjedoka, a svjedok može biti svaka punoljetna osoba koja ima poslovnu sposobnost.

Da li mogu sklopiti vjerski brak? Brak pred vjerskim službenikom se može zaključiti ako je

prethodno zaključen pred matičarom.

Budući bračni partneri dužni su vjerskom dužnosniku predati izvod iz matične knjige vjenčanih.

U slučaju ako je sklopljen samo vjerski brak, takav brak ne proizvodi nikakve pravne učinke i djeca rođena u takvoj zajednici smatraju se vanbračnom.

Koja su prava i dužnosti bračnih partnera? Bračni partneri su ravnopravni u braku

Bračni partneri su dužni biti vjerni jedno drugome i uzajamno se poštovati i pomagati

Bračni partneri uzajamno određuju mjesto stanovanja

Bračni partneri sporazumno i ravnopravno odlučuju o rađanju i podizanju djece, o uređenju međusobnih odnosa i obavljanju poslova u bračnoj odnosno porodičnoj zajednici.

Kako ću se prezivati nakon sklapanja braka?

Bračni partneri se mogu sporazumijeti o prezimenu koje će nositi nakon sklapanja braka, i pri tome se mogu odlučiti za jednu od sljedećih opcija:

Svaki bračni partner može zadržati svoje prezime Bračni partneri mogu, kao zajedničko, uzeti prezime

jednog od njih Bračni partneri, kao zajedničko prezime, mogu uzeti

prezime oba bračna partnera o čijem će se redoslijedu sami sporazumijeti

Oba bračna partnera ili samo jedan od njih može svom prezimenu dodati prezime svog bračnog partnera

Oba bračna partnera ili samo jedan od njih može prezimenu svog bračnog partnera dodati svoje prezime.

Koji su načini prestanka braka? Brak može prestati na sljedeće načine: Smrću bračnog partnera

Proglašenjem nestalog bračnog partnera umrlim

Razvodom braka

Poništenjem braka.

Smrt bračnog partnera Brak prestaje smrću jednog ili oba bračna partnera.

Prestanak braka na ovaj način dokazuje se izvodom iz matične knjige umrlih.

Preživjeli bračni partner, odmah nakon smrti bračnog partnera može sklopiti novi brak, što znači da ne mora čekati da protekne određeni vremenski rok.

Kako mogu proglasiti nestalog bračnog partnera umrlim?

Prema Zakonu o vanparničnom postupku FBiH-e i Zakonu o vanparničnom postupku RS-e, umrlim se može proglasiti sljedeće lice:

Lice o čijem životu posljednjih 5 godina nije bilo nikakvih vijesti, a od čijeg je rođenja prošlo 60 godina

Lice o čijem životu posljednjih 5 godina nije bilo nikakvih vijesti, a za koje je vjerovatno da više nije živo

Lice koje je nestalo u brodolomu, saobraćajnoj nesreći, požaru, poplavi, zemljotresu, ili nekoj drugoj direktnoj životnoj opasnosti, a o čijem životu nije bilo nikakvih vijesti 6 mjeseci od dana prestanka te opasnosti

Lice koje je nestalo za vrijeme rata ili u vezi sa ratnim događanjima, a o čijem životu nije bilo nikakvih vijesti godinu dana od prestanka neprijateljstava.

Odluku o proglašenju nestale osobe umrlom donosi sud u općini u kojoj je osoba, koja se treba proglasiti umrlom, imala zadnje prebivalište, odnosno boravište.

Prijedlog za proglašenje nestale osobe umrlom može podnijeti svako lice koje ima pravni interes u proglašenju nestale osobe umrlom, kao npr. bračni partner koji želi okončati brak s osobom koja je nestala, djeca nestale osobe koja žele podijeliti imovinu roditelja itd.

Osobi na koju se odnosi prijedlog za proglašenje nestale osobe umrlom, imenuje se staratelj od strane organa starateljstva.

Prijedlog za proglašenje nestale osobe umrlom treba sadržati sljedeće:

Naziv suda kojem se podnosi prijedlog Ime i prezime osobe, za koju se predlaže da se proglasi

umrlom Datum rođenja te osobe Posljednje prebivalište, odnosno boravište te osobe Činjenice na kojima se zasniva prijedlog Dokaze kojima se utvrđuju te činjenice Pravni interes predlagatelja za podnošenje prijedloga Ime i prezime predlagatelja i njegova adresa Te izvod iz matične knjige rođenih osobe koja se treba

proglasiti umrlom.

Ako se nestalo lice ne javi ili ako se ne dobiju nikakvi podaci po isteku određenog roka, sud će saslušati imenovanog staratelja a po potrebi i predlagatelja i nakon što istraži potrebne činjenice sud će donijeti rješenje.

Ukoliko utvrdi da su ispunjeni potrebni uslovi, sud donosi rješenje o proglašenju nestale osobe umrlom.

Stupanjem na snagu rješenja o proglašenju nestale osobe umrlom prestaje brak u kojem je ta osoba bila.

Taj prestanak braka je konačan, tako da povratak osobe koja je proglašena umrlom ne utiče na brak koji je drugi bračni partner u međuvremenu sklopio.

Kako se mogu razvesti? Postupak za razvod braka se može pokrenuti tužbom ili

zahtjevom za sporazumni razvod braka. Postupak se može pokrenuti u nadležnom općinskom sudu, tj. sudu u općini u kojoj su bračni partneri imali posljednje prebivalište, odnosno boravište, ili na sudu u općini u kojoj je tuženi imao posljednje prebivalište, odnosno boravište.

Bračni partner može tražiti razvod braka ako su bračni odnosi teško i trajno poremećeni. Muž nema pravo podnijeti tužbu za razvod braka za vrijeme trudnoće žene ili dok njihovo dijete ne navrši 3 godine života(Porodični Zakon FBiH), odnosno dok dijete ne navrši godinu dana života(PZRS).

Prije pokretanja postupka za razvod braka, bračni partner ili oba bračna partnera koji imaju djecu nad kojom ostvaruju roditeljsko pravo (maloljetna djeca i punoljetna djeca koja se ne mogu sama o sebi starati), dužni su podnijeti zahtjev za posredovanje fizičkom i pravnom licu ovlaštenom za posredovanje, kao što su centri za socijalni rad, i druga ovlaštena lica, na području u kojem su bračni partneri imali posljednje zajedničko prebivalište, ili na području gdje podnosilac zahtjeva ima prebivalište, odnosno boravište.

Zahtjev za posredovanje mogu podnijeti i bračni partneri koji nemaju djecu nad kojom ostvaruju roditeljsko staranje (FBiH-e).

U RS-oj i Brčko Distriktu, prije podnošenja tužbe ili zajedničkog prijedloga za razvod braka, supružnici koji imaju zajedničku maloljetnu ili usvojenu djecu, ili djecu nad kojom je produženo roditeljsko pravo, obavezni su da pred nadležnim organom starateljstva pokrenu postupak mirenja.(U Brčko Distriktu sud će tražiti od nadležnog organa starateljstva da pokuša mirenje bračnih partnera i dostavit će mu primjerak tužbe).

Za mirenje je mjesno nadležan organ starateljstva na čijem području tuženi ima prebivalište, odnosno boravište, ili organ starateljstva na čijem su području bračni supružnici imali svoje posljednje zajedničko prebivalište.

Na ročištu za pokušaj mirenja organ starateljstva pokušat će da izmiri bračne supružnike, a po potrebi preporučit će im da se obrate savjetovalištima ili drugim ustanovama koje im mogu dati potreban savjet.

Ako se u postupku posredovanja/mirenja bračni partneri ne izmire, ovlaštena osoba će nastojati da se bračni partneri dogovore o tome s kim će živjeti njihovo maloljetno dijete, odnosno djeca ili dijete/djeca nad kojima se ostvaruje roditeljsko staranje nakon punoljetstva, o njihovom izdržavanju, o ličnim odnosima djece sa roditeljem s kojim neće živjeti i o ostalim pitanjima roditeljskog staranja.

Sud će razvesti brak, na osnovu sporazuma bračnih partnera, ako oni nemaju zajedničku maloljetnu ili usvojenu djecu ili djecu nad kojom je produženo roditeljsko pravo.

Da li mogu ostvariti pravo na izdržavanje od bivšeg bračnog partnera, ukoliko nemam dovoljno sredstava za život? Bračni partner koji nema dovoljno sredstava za život ili ih

ne može osigurati iz svoje imovine, a nesposoban je za rad ili se ne može zaposliti, ima pravo na izdržavanje od bivšeg bračnog partnera, srazmjerno njegovim mogućnostima. Zahtjev za izdržavanje bračni partner može podnijeti do zaključenja glavne rasprave općinskom sudu pred kojim se vodi postupak za razvod ili poništenje braka.

Sud može odbiti zahtjev za izdržavanje bračnog partnera u sljedećim slučajevima:

Ako se on, bez ozbiljnog povoda od drugog bračnog partnera, grubo i neprilično ponašao u bračnoj zajednici ili ukoliko bi obaveza izdržavanja bračnog partnera

predstavljala očitu nepravdu za drugog bračnog partnera

Ukoliko su bračni partneri kroz duže vrijeme odvojenog života samostalno osiguravali sredstva za vlastito izdržavanje

Ako se utvrdi da bračni partner koji zahtjeva izdržavanje, prestankom braka koji je trajao kratko vrijeme, nije doveden u teži materijalni položaj od onog u kojem se nalazio prije sklapanja braka.

Pravo na izdržavanje u FBiH prestaje kada: Razvedeni bračni partner ili bračni partner iz poništenog

braka, sklopi novi brak ili zasnuje novu vanbračnu zajednicu

Postane nedostojan tog prava (zbog načina života, nedostojnog zanimanja, izvršenja krivičnog djela i sl.)

Prestane ispunjavati uslove koji su potrebni za izdržavanje (ukoliko ta osoba počne sama sebi ostvarivati sredstva za život).

Prema zakonodavstvu RS-e i Brčko Distrikta obaveza izdržavanja prestaje kada bivši bračni supružnik koji to pravo koristi, zaključi novi brak ili ako sud utvrdi da je postao nedostojan tog prava.

Šta je zajednička, a šta posebna imovina bračnih partnera?

Bračni partneri mogu imati: Bračnu stečevinu (zajednička imovina) i Posebnu imovinu. Bračnu stečevinu čini: Imovina koju su bračni partneri stekli radom za vrijeme

trajanja braka Prihodi iz te imovine Pokloni koje su bračni partneri dobili za vrijeme trajanja

braka, bez obzira na to koji ih je bračni partner primio, osim u slučaju ako se iz okolnosti u trenutku davanja poklona može zaključiti da je poklonodavatelj imao namjeru dati poklon samo jednom od bračnih partnera

Dobici od igara na sreću Prihodi od intelektualnog vlasništva ostvareni za vrijeme

trajanja braka. Bračni partneri imaju jednaka prava na zajedničku

imovinu, ukoliko se nisu drugačije dogovorili, i tom imovinom raspolažu sporazumno.

Imovina koju bračni partner ima u momentu sklapanja braka ostaje njegova posebna imovina i nakon sklapanja braka.

Za obaveze koje je jedan bračni partner imao prije sklapanja braka ne odgovara drugi bračni partner, npr. kredit podignut prije sklapanja braka.

Podjela bračne stečevine vrši se dogovorom bračnih partnera. Ukoliko oni ne mogu postići dogovor o ovom pitanju, to će učiniti sud na zahtjev bračnih partnera ili njihovih povjerilaca.

Bračni partner koji je za vrijeme trajanja bračne zajednice imao svoj doprinos u uvećanju i održavanju posebne imovine drugog bračnog partnera (npr. rad na poljoprivrednom dobru bračnog partnera, ulaganje u obnovu stana i sl.), može tužbom tražiti da mu drugi bračni partner da odgovarajuću naknadu u novcu.

Da li mogu sklopiti bračni ugovor? Bračnim ugovorom mogu se urediti imovinsko-pravni

odnosi bračnih partnera, kako prilikom sklapanja braka tako i za vrijeme trajanja bračne zajednice.

Da bi bračni ugovor bio važeći, mora biti:

Sačinjen u pismenoj formi

Ovjeren od strane sudije ili notara.

Šta je vanbračna zajednica? Vanbračna zajednica je zajednica života žene i muškarca

koji nisu u braku, ili u vanbračnoj zajednici sa drugom osobom, a koja traje najmanje 3 godine ili kraće, ukoliko je u toj zajednici rođeno zajedničko dijete (Porodični zakon FBiH-e).

Vanbračna zajednica predstavlja zajednicu života muškarca i žene, koja nije pravno uređena na način predviđen Porodičnim zakonom. Ova zajednica je izjednačena sa bračnom zajednicom u pogledu prava na međusobno izdržavanje i drugih imovinsko-pravnih odnosa (Porodični zakon RS).

Da li mogu tražiti da me izdržava bivši vanbračni partner ako nemam dovoljno sredstava za život? Ako je prestala vanbračna zajednica koja je trajala 3

godine ili duže, vanbračni partner koji nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može osigurati iz svoje imovine, a nesposoban je za rad ili se ne može zaposliti ima pravo da traži izdržavanje od bivšeg vanbračnog partnera.

Tužba za izdržavanje u skladu sa ovom odredbom može se podnijeti u roku od jedne godine od prestanka vanbračne zajednice, u općinskom sudu na čijem području osoba od koje se traži izdržavanje ima prebivalište, odnosno boravište ili u općini u kojoj su vanbračni partneri imali posljednje zajedničko boravište.

Pravo na izdržavanje prestaje kada vanbračni partner sklopi brak ili zasnuje novu vanbračnu zajednicu ili ako više ne postoje razlozi zbog kojih je prvobitno i došlo do stvaranja obaveze izdržavanja vanbračnog partnera, (ukoliko se osoba kojoj se daje izdržavanje zaposli ili na neki drugi način počne zarađivati za život).

Rodila sam dijete u vanbračnoj zajednici. Da li imam pravo na finansijsku pomoć od strane oca djeteta?

Troškove izazvane trudnoćom i porođajem vanbračnog djeteta snose majka i otac djeteta u skladu sa svojim imovinskim mogućnostima. U slučaju spora po ovom pitanju sud će na zahtjev jednog od roditelja odrediti udio svakog od njih u snošenju troškova.

Kako možemo podijeliti zajedničku imovinu nakon prestanka vanbračne zajednice?

Imovina koju su vanbračni partneri stekli radom u vanbračnoj zajednici smatra se njihovom vanbračnom stečevinom.

Na ovu imovinu primijenjuju se sva pravila koja se odnose i na bračnu stečevinu.

Kako mogu izvršiti abortus? Na zahtjev trudnice pobačaj se može izvršiti do desete

sedmice trudnoće. Za maloljetne trudnice i trudnice koje su lišene pravne spsobnosti, zahtjev za izvršenje pobačaja podnosi roditelj, odnosno staratelj. Samo izuzetno, ukoliko je maloljetna trudnica starija od 16 godina i samostalno zarađuje za život, može sama podnijeti zahtjev za prekid trudnoće. Prekid trudnoće kod maloljetne trudnice koja ima preko 14 godina života, ne može se izvršiti bez njene saglasnosti.

Trudnoća koja je trajala duže od 10 sedmica, može se prekinuti samo u izuzetnim slučajevima, kao što su:

Rizik po život i zdravlje žene

Rizik po fizičko i mentalno zdravlje djeteta koje se treba roditi

Ukoliko je trudnoća posljedica silovanja ili nekog drugog sličnog zločina.

Da bi se izvršio pobačaj nakon 10 sedmica trudnoće, potrebna je posebna dozvola komisije. Žena se može obratiti drugostepenoj komisiji u slučaju da prvostepena komisija odbije njen zahtjev.

Trudnoća koja je trajala duže od 20 sedmica, može se prekinuti samo u slučaju ako je u pitanju spašavanje života ili zdravlja žene nad kojom se obavlja pobačaj.

Abortus (pobačaj) se mora izvesti u bolnici ili drugoj ovlaštenoj ustanovi za zdravstvenu njegu.

Krivičnim zakonima entiteta i Brčko Distrikta zabranjen je prekid trudnoće van ovlaštene ustanove i pobačaj ne smije izvršiti osoba koja za to nema dozvolu.

Da li mogu dati dijete na usvajanje? Roditelji mogu dati dijete na usvajanje u slučajevima

kada ne mogu ili se ne žele dalje starati o djetetu. Za usvojenje djeteta potreban je pristanak oba ili jednog

od roditelja, osim u slučajevima ako je: Roditelju oduzeto roditeljsko staranje Roditelj ne živi sa djetetom, a 3 mjeseca je u većoj mjeri

zapustio staranje o djetetu (PZFBiH) Roditelj maloljetan i nije sposoban shvatiti značenje

usvojenja (PZFBiH) Roditelju ograničena ili oduzeta poslovna sposobnost

Nepoznato boravište roditelja najmanje godinu dana (PZRS, a 6 mjeseci PZFBiH), a u tom periodu roditelj se ne brine za dijete.

Pristanak roditelja mora biti izričit kada je u pitanju vrsta usvojenja, tj. da li želi da njegovo dijete bude dato na potpuno ili nepotpuno usvajanje.

Ako je dijete koje se daje na usvajanje bilo pod starateljstvom, za usvojenje je potreban pristanak organa starateljstva.

Svi podaci o usvojenju službena su tajna.

Šta mogu učiniti ako sam izložena nasilju u porodici? Prema Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici FBiH-e i

Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici RS-e, nasiljem u porodici smatraju se sljedeće radnje:

Svaka primjena fizičke sile ili fizičke prinude na fizički ili psihički integritet člana porodice

Svako postupanje jednog člana porodice koje može prouzrokovati ili izazvati fizičku ili psihičku bol ili ekonomsku štetu drugom članu porodice

Prouzrokovanje straha ili lične ugroženosti ili povrede dostojanstva člana porodice ucjenom ili drugom prinudom

Fizički napad člana porodice na drugog člana porodice, bez obzira da li je nastupila fizička povreda ili nije

Verbalni napad, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima, te drugi načini grubog uznemiravanja člana porodice od drugog člana porodice

Seksualno uznemiravanje i uznemiravanje drugog člana porodice

Uhođenje i svi drugi slični oblici uznemiravanja drugog člana porodice

Oštećenje ili uništenje zajedničke imovine ili pokušaj da se to učini

Propuštanje dužne pažnje, nadzora prema drugom članu porodice ili nepružanje pomoći i zaštite tom članu porodice, iako za to postoji obaveza prema zakonu i moralu, što može imati za posljedicu stanje ili osjećaj fizičke, psihičke ili ekonomsko-socijalne ugroženosti tog člana porodice.

Mjere za zaštitu od nasilja u porodici su prekršajne sankcije. Svrha propisivanja i izricanja prekršajnih sankcija je zaštita porodice i njenih članova, žrtava nasilja.

Zdravstveni i socijalni radnici, nastavnici, vaspitači, medicinske, obrazovne i druge ustanove i organi, kao i nevladine organizacije, koji/e u obavljanju svoje dužnosti saznaju za učinjeno nasilje u porodici, dužni su odmah po saznanju o počinjenom nasilju prijaviti učinjeno nasilje u porodici nadležnoj policijskoj upravi.

Prijavu nasilja u porodici dužni su dostaviti i članovi porodice, kao i svaki građanin/ka koji sazna za učinjeno nasilje u porodici, a posebno ako je žrtva nasilja maloljetna osoba.

Osoba koja ne prijavi nasilje u porodici, a dužna je to učiniti čini prekršaj. Žene žrtve nasilja u porodici mogu prijaviti nasilje nadležnoj policijskoj upravi.

Nakon prijavljivanja nasilja u porodici postupak je sljedeći:

Nakon što primi prijavu o nasilju u porodici, policija je obavezna poslati patrolu policije na uviđaj

Kada policija stigne, procjenjuje se situacija i stepen ugroženosti zdravlja i života žrtve porodičnog nasilja

Nakon procijenjene situacije, policija privodi nasilnika na saslušanje, a za žrtvu obezbjeđuje ljekarsku pomoć, ukoliko je potrebna

Nakon obavljenog saslušanja, policija nasilnika može zadržati 12 sati u pritvoru i u tom periodu ga može privesti sudu za prekršaje, koji saslušava nasilnika, i ako ocijeni da je neophodno da se žrtva nasilja u porodici bez odlaganja zaštiti, sud za prekršaje izriče odgovarajuću zaštitnu mjeru, kao prekršajnu sankciju, ne čekajući okončanje krivičnog postupka.

Zaštitne mjere izriču se u trajanju koje ne može biti kraće od jednog mjeseca niti duže od dvije godine. Zaštitnu mjeru izrečenu od strane suda za prekršaje, u skladu sa zakonom provodi policijska uprava.

Silovanje Osoba koja drugu osobu prinudi na spolni odnos ili sa

njim izjednačenu spolnu radnju, upotrebom sile, prijetnje, ucjene ili zloupotrebom službenog ili drugog položaja, kaznit će se kaznom zatvora, čija se dužina određuje u skladu sa uslovima pod kojim je silovanje učinjeno (da li je silovanje izvršeno na naročito ponižavajući način, da li je tom prilikom nastupila smrt silovane osobe, da li je silovana osoba maloljetna, da li je nastupila trudnoća i sl.).

Osoba koja je silovana treba se odmah obratiti najbližoj policijskoj stanici, odakle će biti upućena na potrebni ljekarski pregled. Policija je dužna uzeti sve potrebne podatke o okolnostima učinjenog djela, kojima raspolaže osoba nad kojom je izvršeno djelo i napraviti prijavu nadležnom tužilaštvu.

Šta ako sam žrtva trgovine osobama? Krivičnim zakonima u BiH-i zabranjeno je navođenje,

podsticanje ili namamljivanje druge osobe na pružanje seksualnih usluga, radi ostvarenja materijalne koristi. Također, zabranjeno je koristiti se silom, prijetnjom ili obmanom kako bi se određena osoba navela na pružanje seksualnih usluga.

Krivičnim zakonima zabranjeno je koristiti tešku situaciju proisteklu iz boravka neke osobe u stranoj zemlji, kako bi se ta osoba prisilila ili navela na pružanje seksualnih usluga. Ukoliko su navedena djela učinjena prema maloljetniku, predviđene su teže kaznene mjere.

Krivičnim zakonom BiH zabranjeno je osobu prisiljavati na prostituciju oduzimanjem i zadržavanjem identifikacijskih dokumenata (pasoša i sl.).

Kada policija dođe u kontakt sa žrtvom trgovine ljudima, dužna je odmah informisati Odjel za strance, kao i nevladinu organizaciju ’’Vaša prava’’, u cilju preduzimanja aktivnosti, u skladu sa Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu i Pravilnikom o zaštiti stranaca, žrtava trgovine ljudima.

Odjel za strance, će dalje, u kooperaciji sa policijom i tužiteljem, odlučiti u koju će sigurnu kuću žrtva trgovine osobama biti smještena.

Šta je diskriminacija na osnovu spola?

Diskriminacija na osnovu spola predstavlja svako pravno ili fizičko, direktno ili indirektno razlikovanje, privilegiranje, isključivanje ili ograničavanje zasnovano na spolu, zbog kojeg se pojedinkama/cima otežava ili negira priznanje, uživanje ili ostvarivanje ljudskih prava i sloboda u političkom, obrazovnom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom, sportskom, građanskom i svakom drugom području javnog života.

Diskriminacija može biti direktna ili indirektna. Direktna diskriminacija na osnovu spola postoji kada je

osoba tretirana nepovoljnije u odnosu na drugu osobu, u istoj ili sličnoj situaciji, zbog svog spola, kao naprimjer:

Objavljivanje oglasa za posao kojim se za određeno radno mjesto traži isključivo osoba muškog ili ženskog spola

Odbijanje poslodavca da zaposli ženu, sa obrazloženjem da ne prima trudnice.

Indirektna diskriminacija na osnovu spola postoji kada prividno neutralna pravna norma, kriterij, ili praksa jednaka za sve, dovede u nepovoljan položaj osobu jednog spola u poređenju s osobama drugog spola, kao npr:

Opća poslovna odluka da se ne primaju u radni odnos osobe koje ispunjavaju uslove iz oglasa, a za koje se može očekivati da zatraže korištenje bolovanja u trajanju dužem od 6 mjeseci (potencijalne trudnice indirektno pogođene diskriminacijom)

Objavljivanje oglasa za posao kojim se traži osoba određenih fizičkih karakteristika koje ne može imati većina žena, odnosno muškaraca.

Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH-i određene su dodatne definicije diskriminacije na osnovu spola, koje glase:

Nasilje na osnovu spola- je bilo koje djelo koje nanosi fizičku, mentalnu, seksualnu ili ekonomsku štetu, ili patnju, kao i prijetnje koje ozbiljno sputavaju osobe da uživaju u svojim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti spolova, u javnoj ili privatnoj sferi života, uključujući i trgovinu ljudima radi prisilnog rada, te ograničenje ili proizvoljno lišenje slobode osoba izloženih takvim djelima (npr. udaranje osobe suprotnog spola, nazivanje osobe suprotnog spola pogrdnim riječima i sl.)

Uznemiravanje- predstavlja svaku situaciju u kojoj dolazi do neželjenog ponašanja u vezi sa spolom, a koje ima za

cilj i rezultat nanošenje štete dignitetu osobe ili stvaranje zastrašujuće, neprijateljske, ponižavajuće, prijeteće ili slične situacije (npr. vrijeđanje radnice/ka od strane njenih kolega/ica, neprimjerene šale i komentari kojima se vrijeđaju pripadnici/e jednog spola i sl.)

Seksualno uznemiravanje- predstavlja svako ponašanje koje riječima, radnjama, ili psihičkim djelovanjem seksualne prirode ima za cilj ili rezultat nanošenje štete dignitetu osobe, ili stvaranje zastrašujuće, neprijateljske, ponižavajuće, prijeteće ili slične situacije, a koje je motivirano pripadnošću različitom spolu ili različitom seksualnom orijentacijom, a koje za oštećenu osobu predstavlja nepoželjno fizičko, verbalno, sugestivno i drugo ponašanje (npr. neprimjereno doticanje osobe suprotnog spola, davanje neprimjerenih prijedloga osobi suprotnog spola).

Ukoliko ste izloženi nekom od navedenih oblika diskriminacije na osnovu spola, trebate podnijeti prijavu nadležnom policijskom organu.

Agenciji za ravnopravnost spolova BiH-e, Gender centru FBiH-e i Gender centru RS-e možete podnijeti zahtjev za ispitivanje povreda Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH-i.

Obrazac zahtjeva možete dobiti na web stranicama: www.arsbih.gov.ba, www.fgenderc.com.ba,

www.gc.vladars.net.

Da li s punoljetstvom stičem poslovnu sposobnost i da li i kako mogu izgubiti poslovnu sposobnost? Poslovna sposobnost stiče se s punoljetstvom ili

sklapanjem braka prije punoljetstva. Poslovnu sposobnost može steći i osoba starija od 16 godina koja je postala roditelj. Sticanje poslovne sposobnosti znači da punoljetna osoba samostalno štiti svoja prava i interese, te samostalno preuzima obaveze i za njih odgovara.

Odluku o davanju poslovne sposobnosti prije punoljetstva donosi sud u vanparničnom postupku, na prijedlog maloljetne osobe, koja želi steći poslovnu sposobnost. Sud će, prilikom donošenja odluke, uzeti u obzir duševnu zrelost maloljetne osobe, koja želi steći poslovnu sposobnost.

U slučaju postojanja zakonskih pretpostavki sud može donijeti odluku o oduzimanju poslovne sposobnosti.

Poslovna sposobnost može se oduzeti osobi zbog: Duševne bolesti, duševne zaostalosti ili nekog drugog

sličnog razloga zbog kojeg osoba nije sposobna da se sama brine o svojim pravima i interesima.

Poslovne sposobnosti djelimično se lišava osoba koja svojim postupcima ugrožava svoja prava i interese ili prava i interese drugih osoba, zbog senilnosti, prekomjernog uživanja alkohola, droga i drugih sličnih okolnosti.

Da li mogu zasnovati radni odnos iako sam maloljtna/maloljetan? Radni odnos može zasnovati lice koje je mlađe od 18

godina života. Da bi osoba mlađa od 18 godina mogla zasnovati radni odnos moraju biti ispunjeni sljedeći uslovi:

Osoba koja zasniva radni odnos mora imati navršenih 15 godina života

Osoba mora imati opću zdravstvenu sposobnost, potvrđenu od nadležne ustanove ili ovlaštenog medicinskog lica.

Zaposlenik/ca stariji od 15, a mlađi od 18 godina života, uživa zakonom propisanu posebnu zaštitu, kada je u pitanju oblast rada i radnih odnosa.

Koji su posebni uslovi rada za žene? Puno radno vrijeme iznosi 40 sati sedmično. Prekovremeni rad regulisan je precizno zakonima o radu

i zabranjen je: Radnicima/ama mlađim od 18 godina života Trudnim ženama od 6 mjeseca trudnoće Majkama sa djecom do 3 godine života, odnosno 1

godine prema Zakonu o radu Brčko Distrikta Samohranom roditelju ili usvojitelju djeteta mlađeg od 6

godina, odnosno 2 godine prema zakonu o radu Brčko Distrikta.

Ove osobe mogu raditi prekovremeno samo ako daju pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Prvi put sam zasnovala/o radni odnos. Imam li pravo na odmor?

Zaposlenica/zaposlenik koja se prvi put zaposli, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

Ako zaposlenica/zaposlenik nije na ovaj način stekao/la pravo na godišnji odmor, ima pravo na najmanje jedan dan godišnjeg odmora za svaki mjesec rada.

Pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje U FBiH-e i RS-oj, prema odredbama zakona o

penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH-e i RS-e, žena, i muškarac stiču pravo na starosnu penziju kad navrše 65 godina života i najmanje 20 godina penzijskog staža, odnosno kada navrše 40 godina penzijskog staža bez obzira na godine života.

Osiguranik može steći pravo na starosnu penziju i prije navršenih 65 godina života i 20 godina penzijskog staža kada navrši 55 godina života i 30 godina penzijskog staža (žena), odnosno 60 godina života i 35 godina penzijskog staža (muškarac), ali najduže do 31.12.2008.

Kada je u pitanju korištenje penzija bračnih drugova, i muškarci i žene imaju pravo na porodičnu penziju nakon smrti bračnog partnera, ako ispunjavaju uslove utvrđene zakonom.

Dakle, pripadnici oba spola, koji nemaju svoju platu ili penziju, nakon smrti svog bračnog partnera, mogu se obratiti nadležnom penzijsko-invalidskom fondu koji će ih uputiti u dalju proceduru ostvarivanja prava na porodičnu penziju.

Zaštita materinstva i porodiljsko odsustvo Zakonom o radu RS-e, Zakonom o radu FBiH-e i

Zakonom o radu Brčko Distrikta, ženama se osigurava posebna zaštita u trudnoći i zabranjuje rad na svim poslovima koji mogu biti štetni po njeno zdravlje i trudnoću. Trudnoća i porodiljsko odsustvo ne utiču na sigurnost zaposlenja, jer pomenutim zakonima o radu zabranjeno je, od žene koja traži zaposlenje, kao i od žene koja je u radnom odnosu, tražiti da obavi test na trudnoću.

Poslodavac ne može odbiti da primi u radni odnos ženu zbog toga što je trudna, niti joj može otkazati ugovor o radu zbog trudnoće ili zbog korištenja porodiljskog odsustva.

Žena koja počne raditi prije isteka porodiljskog odsustva ima pravo, pored dnevnog odmora, i na dodatno odsustvo u trajanju od 60 minuta radi dojenja djeteta. Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno odsustvo u roku od jedne godine neprekidno, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete žena ima pravo na porođajno odsustvo od 18 mjeseci neprekidno.

Za vrijeme korištenja porođajnog odsustva zaposlenica ima pravo na naknadu plate, i to u RS-oj u visini prosjeka isplaćene 3 posljednje plate ukoliko žena radi, a ukoliko ne radi, u visini prosječne plate u RS-oj, a u FBiH-e prema propisima kantona (koji na različite načine regulišu ovo pitanje).

Ako žena rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka porođajnog odsustva, žena ima pravo da produži porođajno odsustvo za onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlaštenog liječnika, potrebno da se oporavi od porođaja i psihičkog stanja prouzrokovanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od porođaja odnosno od smrti djeteta.

Na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara žena može da otpočne porođajno odsustvo 45 dana prije porođaja, a obavezno 28 dana prije porođaja. Ako žena bez svoje krivice, na osnovu nalaza ovlaštenog liječnika, ne koristi porođajno odsustvo 28 dana prije porođaja, ima pravo da te dane iskoristi poslije porođaja.

Dobila sam otkaz za vrijeme porodiljskog odsustva. Šta da radim?

Osoba koja je za vrijeme porodiljskog odsustva dobila otkaz, a da pri tom nije povrijedila niti jednu od ugovorenih tačaka ugovora o radu, može se obratiti nadležnoj inspekciji rada ili podnijeti tužbu nadležnom općinskom sudu radi zaštite svojih prava.

Postupke iz radnih sporova sud će riješavati sa posebnom pažnjom i po hitnom postupku.

Zdravstveno osiguranje Zakonom o zdravstvenom osiguranju FBiH-e i Zakonom

o zdravstvenom osiguranju RS-e regulisani su uslovi pod kojima se može ostvariti zdravstveno osiguranje. Zakonima je također utvrđeno koja lica imaju pravo na zdravstveno osiguranje, a to su:

Osiguranici, odnosno osigurana lica Članovi porodice osiguranika Lica kojima se obezbjeđuju prava iz zdravstvenog

osiguranja, u slučaju povrede na radu i profesionalne bolesti

Lica kojima se obezbjeđuje zdravstvena zaštita na osnovu zaključenih međunarodnih ugovora, u skladu sa odredbama ovog zakona.

Zakonima o zdravstvenom osiguranju u BiH-i, propisano je da učešću u troškovima zdravstvene zaštite ne podliježu:

Žene u toku trudnoće i do godinu dana starosti rođenog djeteta

Djeca do navršenih 15 godina života Oboljeli od određenih zaraznih bolesti Stara lica.

Tražim novi posao? Osoba koja traži posao ne može biti stavljena u

nepovoljan položaj zbog rase, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovinskog stanja, članstva ili nečlanstva u nekoj političkoj stranci ili sindikatu ili zbog svojih duševnih ili fizičkih poteškoća.

Lice koje smatra da su njegova prava povrijeđena zbog diskriminacije ima pravo da podnese tužbu nadležnom općinskom sudu protiv poslodavca. Ukoliko sud utvrdi da je tužba osnovana, naložit će poslodavcu da tužiocu obezbijedi ostvarenje prava koja su mu bila uskraćena.

Koja su moja prava ako radim za bračnog ili vanbračnog partnera?

Ukoliko radite za svog bračnog partnera ili za osobu sa kojom živite u vanbračnoj zajednici, imate pravo na ostvarenje svih prava iz oblasti rada, a u skladu sa zakonima o radu FBiH-e, RS-e i Brčko Distrikta BiH-e.

Dakle, bračni ili vanbračni partner za koga radite dužan vam je redovno davati platu i plaćati vam zdravstvene i penzione doprinose.

Povrijeđena/povrijeđen sam na poslu i time mi je umanjena radna sposobnost

Zaposlenici/zaposleniku, koji je pretrpio povrede na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu u periodu dok je zaposlenik nesposoban za rad, bez obzira na to da li se radi o ugovoru na određeno ili neodređeno vrijeme. Povreda na radu i bolest ne mogu negativno uticati na ostvarivanje prava zaposlenika iz radnog odnosa.

Zaposlenica/zaposlenik ima pravo na ostvarivanje zdravstvene zaštite i drugih prava u slučaju bolesti, smanjenja ili gubitka radne sposobnosti. Zaposlenica/ zaposlenik je dužan da u roku od 3 dana od dana nastupanja nesposobnosti za rad obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad.

Da li mogu biti otpuštena/otpušten s posla zbog toga što sam članica/član sindikata?

Zaposlenice/zaposlenici imaju pravo da po slobodnom izboru i nahođenju organiziraju sindikat i da se u njega učlane ili da se iz njega iščlane, u skladu sa statutom i pravilima sindikata.

Zbog članstva u sindikatu niti jedna članica/član sindikata ne smiju biti stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale uposlenike.

Šta ako sam na radnom mjestu izložena/izložen štetnim uticajima? Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite na

radu, nije moguće zaštititi zaposlenika od štetnih uticaja, radno vrijeme se skraćuje srazmjerno štetnom uticaju uslova rada na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika. Pri ostvarivanju prava na platu i drugih prava po osnovu rada i u vezi sa radom, skraćeno radno vrijeme u smislu ovog člana izjednačava se sa punim radnim vremenom.

Zaposlenica/zaposlenik koji radi na poslovima koji imaju štetan uticaj na njegovo zdravlje ima pravo na:

Godišnji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana

Osposobljenje za rad, na način koji osigurava zaštitu njegovog/njenog života i zdravlja, te spriječava nastanak nesreće

Osiguranje potrebnih uslova za zaštitu na radu, kojima se osigurava zaštita njegovog/njenog života i zdravlja

Odbijanje obavljanja radnih zadataka, ukoliko mu/joj neposredno prijeti opasnost po život i zdravlje zbog toga što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu.

Nezaposlena/nezaposlen sam. Koja su moja prava? Nezaposlena lica kojima je, u skladu sa propisima

Zakona o radu RS-e i Zakona o radu FBiH-e, prestao radni odnos, bez njegovog traženja, saglasnosti ili krivice, a koja imaju najmanje osam mjeseci neprekidnog staža osiguranja u posljednjih 12 mjeseci ili 12 mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci imaju pravo na:

Novčanu naknadu

Zdravstveno osiguranje

Penzijsko i invalidsko osiguranje.

Nezaposlena lica ova prava ostvaruju prijavljivanjem u Zavod za zapošljavanje na području na kojem žive.

Nezaposlena lica mogu ova prava ostvariti, pod uslovom da su za njih, u vrijeme propisanog minimuma staža uplaćeni doprinosi za zapošljavanje, zdravstveno osiguranje i penzijsko-invalidsko osiguranje.

Hvala na pažnji!!!