d.1.5., d.3.1., d.3.2. - airport-dubrovnik.hr · novi dio sastoji se od ploče na tlu na koti -, m,...

TRAMES CONSULTANTS d.o.o. – Vukovarska 30 - 20000, Dubrovnik tel: 020/641-400; fax: 020/641-433, OIB: 69691931390

www.trames-consultants.hr

Investitor: ZRAČNA LUKA DUBROVNIK d.o.o., Dobrota 24, 20213 Čilipi

Naziv projekta: ZRAČNA LUKA DUBROVNIK RAZVOJ

Naziv/Naslov javne nabave: REKONSTRUKCIJA I PRIVOĐENJE KONAČNOJ NAMJENI PRISTANIŠNE ZGRADE ABC ZRAČNE LUKE

Razina razrade: Tehnički opis sa grafičkim prilozima

Interne oznake u FS:

D.1.5., D.3.1., D.3.2.

Radni paket:

4

Broj nabave:

4

Direktor: Marko Balija, dipl. ing.

Datum i mjesto: Studeni, 2015., Dubrovnik

http://www.trames-consultants.hr/



2

GRAĐEVINA: ZRAČNA LUKA DUBROVNIK NAZIV PROJEKTA: ZRAČNA LUKA DUBROVNIK RAZVOJ SADRŽAJ DOKUMENTA: REKONSTRUKCIJA I PRIVOĐENJE KONAČNOJ NAMJENI PRISTANIŠNE ZGRADE ABC ZRAČNE LUKE

SADRŽAJ:

I. TEHNIČKI OPIS ....................................................................................................................... 3 1. POSTOJEĆE STANJE ........................................................................................................................................... 4 2. PLANIRANO STANJE .......................................................................................................................................... 8 2.1. PRILAGODBA DIJELOVA TERMINALA, „A” + „B” S DIJELOM „C” (D.1.5.) ..................................................................................... 8 2.2. REKONSTRUKCIJA PROČELJA, KROVOVA I INSTALACIJA U POGLEDU ENERGETSKE UČINKOVITOSTI (D.3.1.) ........................... 11 2.3. UGRADNJA SOLARNOG SUSTAVA (D.3.2.)................................................................................................................................. 13 3. UVJETI ZA IZVOĐENJE RADOVA ...................................................................................................................... 14

II. GRAFIČKI DIO ...................................................................................................................... 18

0. SITUACIJSKI SNIMAK POSTOJEĆEG STANJA

1.1. PRIKAZ OBUHVATA NA SITUACIJI - PRILAGODBA DIJELOVA TERMINALA, „A” + „B” S DIJELOM „C” (D.1.5.)

2.1. PRIKAZ OBUHVATA NA SITUACIJI - REKONSTRUKCIJA PROČELJA, KROVOVA I INSTALACIJA U POGLEDU ENERGETSKE UČINKOVITOSTI (D.3.1.)

2.2. PROSTORNI PRIKAZI (D.3.1.)

3.1. PRIKAZ OBUHVATA NA SITUACIJI - UGRADNJA SOLARNOG SUSTAVA (D.3.2.)




3


I. TEHNIČKI OPIS




4


1. POSTOJEĆE STANJE

Zgrada «A» - zgrada sortirnice (prema izvatku iz tehničkog opisa idejnog projekta za izmjenu i dopunu načelne dozvole, klasa: UP/I-361-03/06-01/101, ur. broj: 531-10-2-1-1-356-06-8 od: 28. lipnja 2006.) Postojeća zgrada sortirnice izgrađena je 1973. i sastoji se od dvije etaže, od kojih gornja u ravnini piste služi kao sortirnica prtljage u odlasku. Podzemnim hodnikom, na pomičnim trakama prtljaga dolazi sa check in šaltera na karusel odakle se razvrstava na pojedine letove. Donji kat služi kao kotlovnica, energetski blokovi, te prostor osoblja. Ukupna površina postojeće zgrade je 1525m². Konstrukcija zgrade je izgrađena od betona. Rekonstrukcijom iz 1997. zgrada je novim stubištem povezana sa zgradom «B», ex međunarodni promet, i prizemnom uredskom zgradom bivše uprave aerodroma, koja se također ruši. Ona je veličine 438,1m²; natkrivena s 471,9m² krova. Zgrada «B» - zgrada ex međunarodnog prometa Prostorno rješenje Rekonstrukcija Zgrada „B“ je izvršena 2010 g. na mjestu stare sortirnice, prema projektima izrađenim u Arhitektonskom birou Ante Kuzmanić d.o.o. Prostorni koncept izgradnje zgrade „B“ je bio da se zadrže južne dilatacije B1, B2, B3 koje su se sanirale. Glavni projekt zgrade „B“ ima u obuhvatu i dio tunela dilatacija „T“, odnosno privođenje konačnoj namjeni istoga. Tunel je postojeći, i to kao dio faze 2 po načelnoj dozvoli. Zapadna granica tog dijela tunela je početak tunela na osi 11 ispred zgrade „A“ a istočna granica se nalazi uglavnom kod osi 4, s tim da stubište 3, koje se nalazi sjeverno od tunela, isto pripada glavnom projektu zgrade „B“. Stubište je do razine prvog kata u funkciju a nalazi se između osi 2 i 5 sjeverno od tunela. Ukupne mjere postojećeg tunela su: visina 7,10 m, širina 9,00 m te ukupna duljina 130,35 m. Za prenamjenu tunela bilo je potrebno dodati AB ploču na razini prizemlja (+0,015 m). Ploča je izrađena na AB stupovima na rasponu 5,11 x 4,65 m postavljenima na postojeću temeljnu ploču tunela. Između osi C postojeće zgrade „B“ i osi C' postojećeg tunela dilatacije „T“ uklonio se čitav postojeći objekt. Na mjestu srušenog dijela zgrade „B“ izgrađena je nova betonska konstrukcija na glavnom rasponu od 10,22 x 16,60 m. Visine međukatne konstrukcije usklađene su s rekonstruiranim slojevima na postojećoj konstrukciji. Novi dio sastoji se od ploče na tlu na koti -2,80 m, ploče na tlu prizemlja na koti +0,015 m i međukatne ploče na koti +3,95 m. Dalje konstrukcija raste samo uz južni i sjeverni rub zgrade da stvori u sredini visoki dvoetažni centralni prostor. Južni dio raste do ploče galerije drugog kata na koti +8,30 m, a sjeverni dio do ploče galerije trećeg kata na koti +12,65 m. Čelična konstrukcija krova je postavljena na razmaku od 5,11 m i zatvara pojedinačno južnu i sjevernu galeriju te centralni hall. Ukupna tlocrtna dimenzija prizemlja bez tunela je cca 74,40 x 50,35 m. Također je zadržano uređenje terena ispred glavnog, južnog pročelja objekta. Kolnik na krovu tunela na razini prvog kata ne ulazi u funkciju kao prometnica, nego tek kao komunikacijska površina pješaka na airside strani zgrade. Oblikovni elementi zgrade „B“ su staklo, aluminijski brise-soleili te krovne površine od falcnog aluminijskog lima. Prostor gate-ova te galerije natkriva elipsasti čelični krov koji će u sljedećoj fazi prelaziti u isti oblikovni detalj u novoj zgradi „C“. Elipsa nije simetrična nego je na sjeveru viša da bi natkrila sjevernu galeriju na trećem katu te se spušta prema jugu na razinu postojećeg krova gdje natkriva galeriju na drugom katu. Sjeverni dio presjeka je zajednički s budućom zgradom „C“ i formira ujednačeno pročelje. Tijelo krova je prema sjeveru konzolno izbačeno da djeluje kao nadstrešnica preko izlaza / ulaza za autobuse na prvom katu. Iz tog tijela izlaze okomito na drugom katu dva ostakljena mosta. Oni su spojeni na postojeće vertikalne komunikacije tunela i služe kao evakuacijski put i pristup prema pokretnom dijelu aviomostova. Fiksni most je oblikovan da djeluje kao cjelina s aviomostovima. Južna fasada je staklena i izrađena bez šprljaka. Stakla nose paukovi na podkonstrukciji sa sajlama izrađena tipskim elementima engleskog „Pilkingtona“. Nove staklene stijene projektirane su da zadrže detalje već upotrebljene na južnoj fasadi. Zapadna fasada je staklena ploha gledajući od zgrade A. Projektirana je s nosivim sustavom za točkaste paukove. Staklena ploha u elipsastom dijelu prema sjeveru nalazi se na galerijama drugog i trećeg kata. Sjeverna fasada ima 10 otvorenih polja, pri čemu su krajnja dva polja prema zapadu i polja oko ulaza u mostove zatvorena falcnim limom. Ispred staklene plohe su postavljeni brise-soleili u razmacima staklenog polja. Istočna fasada je privremena, potpuno zatvorena i štiti od budućeg gradilišta zgrade „C“. Funkcija zgrade „B“ sastoji se od sljedećih glavnih putnih tokova: međunarodni i domaći putnici u dolasku, međunarodni i domaći putnici u odlasku. Zgrada je podijeljena u zone: landside, airside i međunarodna zona. Putnici u dolasku iskrcavaju se iz aviona na dva načina: avio-mostom koji se spaja direktno na avion ili prijevozom autobusom. U slučaju prijevoza autobusom, organizirana su dva ulaza. Veliki ulaz je u prvom rasponu sa zapadne strane zgrade „B“. Drugi dolazak priključen je manjim halom sa istočne strane u postojeći dio tunela dilatacije „T“ kod vertikale 3.




5


Prvi ulaz je u ovoj fazi zamišljen kao međunarodni dolazak, a kad RH uđe u sustav Schengena, kao dolazak „domaćih“ putnika iz EU-a. Preko prometne krovne površine tunela dilatacije „T“ putnik dolazi do ulaznog prostora na prvom katu u zapadnom dijelu zgrade B. Ovdje se može spustiti stubištem, pokretnim stubama ili dizalom na prizemlje. Dizalo je nazivne nosivosti 1250 kg i ima stanice na prizemlju, prvom, drugom i trećem katu. Kabina je staklena, a okno dizala ima staklenu požarnu stijenu F60. Putnici u transferu ili VIP putnici odvajaju se i ostaju na prvom katu. Putnik u transferu prođe kontrolu i može ulaziti direktno u prostor gate-ova. VIP putnik prolazi u dolasku prema jugu kroz VIP kontrolu prema VIP salonu sa sanitarnim blokom. U južnoj fasadi je stubište koje vodi prema posebnim izlazu / ulazu za VIP putnike koji se može odvajati da se izbjegne miješanje putnika i VIP osoba. Taj put vrijedi za VIP putnike i u obrnutom smjeru, za odlazak. Međunarodni putnik prođe u prizemlju kontrolu putovnica i uđe u prostor izdavanja prtljage s karuselima te mjenjačnice kao prateći sadržaj. Prije kontrole putovnice je smješten sklop sanitarija putnika te prostorije zdravstvene kontrole i INAD putnika (inadmissible passenger) s potrebnim sanitarijama. Uz kontrolu putovnice se južno nalazi i prostor policije. Drugi ulaz je u ovoj fazi zamišljen kao domaći dolazak ali ima dovoljnu površinu za organizaciju kontrole putovnica kad RH uđe u EU i taj dolazak bude međunarodni. U tom slučaju prostor za izdavanje prtljage dijeli se na način da se zadnji karusel pregradi kliznim vratima za putnike izvan EU. Putnici u dolasku koji se iskrcavaju preko avio-mostova mogu se preko zajedničke galerije na drugoj etaži spustiti stubama ili eskalatorima u prostor za izdavanje prtljage na domaću ili međunarodnu stranu. Nakon preuzimanja prtljage putnik se prijavljuje na zeleni ili crveni kanal, ovisno o tome ima li za prijaviti carinjenje ili ne. Sanitarije putnika i prostori carine su odmah uz taj prostor i sadrže jednu sobu za šefa smjene i prijem putnika na detaljni pregled prtljage, sobu za dnevni boravak carinske službe i posebni sanitarni čvor. Nakon prolaza sigurnosnog sustava jednosmjernih dvostrukih vrata (onemogućuju prolazak iz landside-a na airside) putnik je na izlazu iz zgrade, gdje ga čeka daljnji prijevoz autobusom, taksijem ili osobnim vozilom. U prizemlju na strani landsidea organizirani su svi prostori neophodni za dobro funkcioniranje s putnicima u dolasku, i to: jedan caffe-bar sa spremištem, info-pult, agencije rent-a-cara, ostale agencije, kiosk, banka, pošta te sanitarije za putnike, posjetioce i posebno za osoblje. Povezani sa stubištima uz južnu fasadu, na prvom katu se nalaze uredi agencija uz hodnik na južnoj fasadi. Putnici u odlasku kreću se iz zgrade „A“ gdje se privremeno nalaze check-in šalteri. Iz zgrade „A“ se prođe u zgradu „B“ gdje su međunarodni gate-ovi. Na prvom katu se nalazi čekaonica i pripadajuće sanitarije putnika, trgovina, caffe-bar, kao i kontrolni tok za putnike u transferu. Službene, servisne, spremišne, prostorije te garderoba i sanitarije osoblja se nalaze u postojećem dijelu zgrade „B“. Preko stubišta se penje na južnu galeriju na drugom katu gdje je čekaonica za izlaz preko aviomostova te mali caffe-bar s pripadajućim sanitarijama i spremištem. Preko centralnog dijela su projektirana dva velika mosta koja služe za „preboarding“. Na trećem katu se na sjevernoj galeriji nalaze business loungei s pogledom prema stajanci, mali caffe-bar te sanitarije i spremište. Galerija trećeg kata ima pristup preko mosta koji je povezan stubištem s južnom galerijom na drugom katu. Gospodarski pristup zgrade „B“ funkcionira uglavnom preko zgrade „A“ gdje se nalazi teretno dizalo nazivne nosivosti 2000 kg i stubište vezano sa spremištima u zgradi „A“. Drugi pristup će postojati i preko buduće zgrade „C“, gdje će se naći još dvije vertikale s dizalom na airside-u. U funkcionalnom rješenju zgrade „A“ i „B“ roba mora proći sigurnosnu kontrolu, kao i putnici. Prtljaga u odlasku je riješena preko privremenog uređenja u zgradi „A“. Prtljaga u dolasku se dovozi iz aviona u privremenu sortirnicu u prizemlju zgrade „A“. Tamo se bočno privremeno nalaze dvije ravninske trake. Tim trakama, prtljaga se odvozi u podzemni tunel gdje su smještene dvije trake (jedna iznad druge). Prtljaga može biti usmjerena posebnim pomičnim rampama ili vertikalnim sorterom na željene karusele kojih ima tri u ovoji fazi. Prtljaga se može skretati posebnim pomičnim rampama ili vertikalnim sorterom s jednog karusela na drugi. Karusel vodi prtljagu u prostor za izdavanje prtljage gdje ju čekaju putnici. Dio karusela koji se nalazi u tunelu ograđen je tako da je cirkulirajuća prtljaga odvojena od servisne zone tunela. U slučaju požara i kada su trake izvan funkcije, vertikalna vrata („guillotine“) dijele požarne sektore i zatvaranjem otvora prema tunelu. Za vangabaritnu prtljagu postoji platforma za prijevoz vangabaritnih tereta nazivne nosivosti od 2000 kg koja povezuje prizemlje i vanjsko ugibalište na razini stajanke te platforme na razini gornje servisne ceste na prvom katu. Unutar tunela postoji druga platforma za prijevoz vangabaritnih tereta nazivne nosivosti od 2000 kg koja povezuje kotu -2,80 m i međukat na razini prizemlja. Pristupačnost građevine Opis prostornog i oblikovnog rješenja te funkcionalnog rješenja vanjskog prostora S južne strane građevine smješten je autobusni terminal. Jugozapadno se nalaze parking mjesta za vozila rent-a-cara, a jugoistočno parkiralište za osobna vozila i VIP parking. Ispred zgrade je jednosmjerni dvotračni kolnik za autobuse, taksi i rent a car. Parkiralište i autobusni terminal nisu predmet ove faze, a zadovoljavaju cjelokupno rješenje funkcioniranja aerodroma i svih javnih putničkih zgrada prema propisima o pristupačnosti građevine te imaju određeni broj parkirnih mjesta za invalidsko vozilo.




6


Pristup građevini je s južne strane za landside-putnike, a sa sjeverne strane za airside-putnike. Na sjevernoj strani posebni autobusi dovoze putnike iz aviona. Cesta za međunarodne putnike u dolasku se nalazi na razini prvog kata odnosno na razini stajanke za putnike u domaćem dolasku. Pješački pristup na airside i na landside ima sve elemente pristupačnosti prilagođene potrebama osoba sa smanjenom pokretljivošću. Kretanje osoba smanjene pokretljivosti po građevini je kontinuirano i bez zapreka te je dodatno projektirano prema člancima 16. 17. 18, 31 (ili 32.), 33. i 34. važećim za zračne luke. Projektirani hodnici su dovoljne širine, a stepenice su malog nagiba: visine ≤15 cm i širine nagazne plohe 33 cm. Sljedeće tri rampe se nalaze na prvom katu: u prostoriji B.1.04 rampa duljine 820 cm s nagibom od 0,6%, tj. visinskom razlikom od 5 cm; u prostoriji B.1.03 rampa duljine 225 cm s nagibom od 1,6%, tj. visinskom razlikom od 3,5 cm te u prostoriji B.1.35 rampa duljine 290 cm s nagibom od 1,2%, tj. visinskom razlikom od 3,5 cm. Dizalo D2 je pristupačno i ima dimenzije kabine 120 × 225 cm. Konstruktivni dijelovi zgrade „B“ Općenito Zgrada B projektirana je i izvedena iz više funkcionalnih cjelina koje su po koncepciji vrlo različite. Novi dio zgrade B je projektiran u dvije nove dilatacije (1 i 2).U postojećem južnom dijelu zadržane su tri dilatacijske cjeline B1, B2, B3. U tunelu, dilatacije „T“ predviđeno je 5 dilatacijskih cjelina (T1, T2, T3, T4, T5 do osi 4, odnosno 5 kod stubišta), koje su funkcionalno pridružene zgradi B do ove faze. Razlog tome je, osim geometrijskih karakteristika pojedinih dijelova zgrade, i posljednja rekonstrukcija zgrade B, kod kojeg se nastojalo zadržati relativno novo izveneo ostakljeno pročelje jug (izvedeno nakon ratnih događanja na dubrovačkom području). Naime prilikom rekonstrukcije, uklanjanja starog dijela i izgradnje novog dijela zgrade B s tunelom na sjevernoj strani, južni dio postojeće zgrade B s ostakljenim pročeljem jug i integriranom čeličnom nadstrešnicom zadržan je u izvornom obliku. Postojeća okvirna ab konstrukcija je u tom smislu rekonstruirana primarno zbog toga što je prekinut njen kontinuitet u poprečnom smislu, pa su primjenjena tehnička rješenja primarno morala osigurati dostatnu nosivosti i stabilnosti ab okvira koji su zadržani nakon rekonstrukcije. Nad ravnim neprohodnim krovom postojećeg dijela zgrade B izvedena je lagana čelična konstrukcija nove limene krovne obloge. Tunel Dilatacije tunela „T“ zapravo su monolite armiranobetonske konstrukcije koje se sastoje iz temljne ploče, zidova i krovne ploče debljine 50 cm, sve iz monolitnog betona osim krovne ploče koja je izvedena djelomično montažno. U dijelu tunela je na razini prizemlja (+0,015 m) u funkciji je međukatna AB ploča d = 20 cm koja leži na AB stupovima 40 x 25 cm na rasponu od 5,11 x 4,65 m postavljenima na postojeću temeljnu ploču tunela. Uz tunel na 2 pozicije ispred zgrade B i 2 ispred zgrade C projektirani su i izvedeni armiranobetonski tornjevi (stubišta) koja su funkcionalno dio komunikacijske mreže aviomostova. Zgrada „B“ Konstrukcija nove zgrade B sastoji se od armiranobetonskih stropnih konstrukcija i čelične krovne konstrukcije. Samo na dijelu iznad prizemlja prostire se stropna konstrukcija po cijelom tlocrtu zgrade na dilatacije 1 i 2. Na dijelu prvog i drugog kata proteže se samo na uzdužnim trakama s jedne i druge strane zgrade. Ove se trake na razini konstrukcije iznad prvog kata međusobno spajaju čeličnim mostovima. Glavnu armiranobetonsku konstrukciju čine ploče, sekundarne grede – roštilji i prostorni okviri. Razmaci stupova okvira su 10,22 m u uzdužnom smjeru i maksimalno 16,60 m u poprečnom smjeru. Dimenzije pojedinih elemenata konstrukcije su primjerene odgovarajućim rasponima i opterećenjima. Ovdje su dane dimenzije elemenata konstrukcije karakterističnog polja omeđenog prostornim okvirom (10,22 x 16,60): armiranobetonska ploča d = 12 cm, uzdužne i poprečne grede roštilja (po dvije u svakom polju): srednji dio b/h = 30/60 cm, krajnji dijelovi b/h = 30/60-90 cm, uzdužne i poprečne grede okvira: srednji dio b/h = 60/100 cm, krajnji dijelovi b/h = 60-120/100 cm s nekoliko proboja Ø 40cm, stupovi su okrugli Ø 120 cm. Dimenzije ostalih elemenata konstrukcije dane su u priloženim nacrtima. Opterećenja su uzeta u skladu s važećim propisima. Za izradu konstrukcije predviđene su slijedeće kvalitete betona: temelji C 30/37, stupovi C 30/37 i stropne konstrukcije C 30/37. Predviđa se upotreba slijedeće armature: MA 500/560 za ploče, RA 400/500 za grede i stupove, GA 240/360 za vilice. Cijela betonska konstrukcija je projektirana kao vidljiva. Čelična krovna konstrukcija proteže se po cijeloj dužini zgrade B, a po širini djelomično (iznad novog dijela zgrade na dilatacije 1 i 2). Konstrukcija se sastoji od čeličnog trapeznog lima kao nosivog dijela slojeva krova, glavnih nosača zakrivljenog oblika, poprečnih nosača na koje se oslanja svaki drugi glavni nosač te odgovarajućih spregova i uzdužne veze za stabilizaciju. Svrha poprečnih nosača je da opterećenje svakog drugog glavnog nosača prebaci na armiranobetonske stupove, obzirom da je razmak stupova dva puta veći od razmaka glavnih čeličnih nosača. Svi elementi čelične konstrukcije izvedeni su iz valjanih čeličnih profila, osim glavnih nosača. Glavni nosači će izrađeni su iz lima kao sastavljeni I-nosači u zavarenoj izvedbi, obzirom da je tako najlakše postići traženu zakrivljenost nosača. Materijal za izradu elemenata čelične konstrukcije je Č0361 (S235J2) u zavarenoj izvedbi. Montažni spojevi izvedeni su zavarivanjem na licu mjesta ( glavni nosači) i vijčanim spojevima (ostalo).




7


Cijela čelična konstrukcija zaštićena je protupožarnim lakom koji zadovoljava požarnu otpornost od 60 minuta. Zgrada «C» - zgrada ex domaćeg prometa Stara zgrada «C» (ex domaći promet), izgrađena uglavnom 1961. godine, je uklonjena i trenutno se na njenom mjestu gradi potpuno nova zgrada terminala. Nova izgradnja se nalazi većim dijelom na poziciji stare zgrade i sastoji se od dva tipska dijela: glavni dio volumena zgrade „C“ i nastavak profila, tj. zadnja dilatacija zgrade „B“. Ukupna tlocrtna dimenzija prizemlja je cca 98,20 m × 68,30 m. Do sada je izvedena armiranobetonska konstrukcija, montirana kompletna nosiva čelična konstrukcija, a u tijeku je montaža sekundarnih čeličnih elemenata, kao i zidarski, instalaterski i gipskartonski radovi. Dovršetak gradnje je planiran za rujan 2016. godine.




8


2. PLANIRANO STANJE

2.1. PRILAGODBA DIJELOVA TERMINALA, „A” + „B” S DIJELOM „C” (D.1.5.)

Planira se funkcionalno objedinjavanje svih triju zgrada na Zračnoj luci Dubrovnik, pri čemu će doći do određenih izmjena u načinu funkcioniranja i tokovima putnika u postojećim zgradama „A“ i „B“. Uslijed toga određene prostorije će promijeniti namjenu, a time i oblik i dimenzije, što zahtijeva cjelovitu rekonstrukciju. Također, promijeniti će se i tokovi putnika i prtljage što znači i promjenu signalizacije, izmještanje informativnih panoa, sigurnosnih kućica, videonadzora, sustava instalacija i sustava trakastih transportera prtljage, i ostalih bitnih elemenata. Najveću promjenu doživljavaju elektroinstalacije i termotehničke instalacije. Funkcionalno rješenje Zgrada «A» - zgrada sortirnice Zgrada sortirnice je zamišljena kao prostor koji će u dugom periodu zadovoljavati sve potrebe sortiranja prtljage. Za razliku od dosadašnje zgrade u njoj bi bile sadržane sve funkcije sortiranja prtljage u dolasku i odlasku putnika. To znači da bi unutar hale bila dva karusela za sortiranje robe u odlasku, te dvije pokretne trake za izdavanje robe u dolasku. Roba u odlasku i dolasku bi do terminala stizala podzemnim hodnikom paralelnim sa zgradom, dimenzija 6,00x4,50m. Roba u odlasku bi sa dvije trake, od kojih je jedna alternativna stizala na dva karusela odakle bi se transportnim vlakovima upućivala na ukrcaj. Rentgenska kontrola robe bi se obavljala odmah iza check in šaltera. Roba u dolasku bi se tovarila na ravninske pomične trake odakle bi odlazila u prostor za izdavanje prtljage (vidi tlocrte). Prostor između pomoćnih traka je dimenzioniran za promet vučnih kompozicija sa diesel motorima. Ulaz u hall sortirnice obavlja se preko natkrivenog dvorišta koje je organizirano sa zapadne strane. Na taj način je spriječen udar sjevernog vjetra koji zna biti jako neugodan. Iza dvorišta se rampom silazi u donju etažu koja je ujedno i garaža vučnih kompozicija. Donja etaža u potpunosti zadržava funkcije iz starog programa i to na način da se što manje rekonstruiraju, a to su: kotlovnica, energetika te skladišta. Južno pročelje zgrade zamišljeno je kao niz ureda koji zamjenjuju kancelarijske sadržaje službenih osoba i osoba koje rade na aerodromu. U privremenoj fazi, za vrijeme izgradnje terminala, funkcioniranje sortirnice je zamišnjeno na način da hall sortirnice djelomično služi kao check in hall, a za to vrijeme u funkciji je jedan karusel za prtljagu u odlasku te jedna pomična traka za prtljagu u dolasku. U toj fazi predviđen je i ulaz u hall s južne strane preko rampe za pješake, koja će u konačnici ostati ulaz za osoblje. Isto tako sa land-side strane je predviđen i ulaz sa interne prometnice - parkinga koji je službeni ulaz za opskrbu skladišnih kapaciteta. Zgrada je u funkcionalnom smislu strogo podijeljena na land-side i air-side. Zgrade «B i C» - prometni terminal Premještanjem tokova prtljage spomenuti hodnik uz sortirnicu se premješta i širi na liniju fiksnog dijela objekta avio mosta i podiže se na niveletu izlaznih gate-ova ispred zgrade B i C. Na taj način se transport putnika autobusima podigao na ravninu ulaza i proširio na 10.40 m. To dozvoljava mimoilaženje triju širokih autobusa (širine 4.25 m), odnosno parkiranje pod kutem od 20 O, čime se povećava iskoristivost izlaznih perona. S obzirom da je za transport prtljage dovoljna širina od cca 6.0 metara, u prizemnoj etaži zgrade B dobivena je mogućnost proširenja prostora za prtljagu za 960 cm, koji je u svim analizama bio ispod minimuma. U nastavku (zgrada C) se povećala dubina linije čekanja na check-in šalterima za 530 cm, što ukupno iznosi cca 20.0 m, a njima iza leđa su dobiveni prostori za osoblje. Ukupno proširenje zgrade je 14.75 m izvan linije pročelja stare zgrade. Ovom izmjenom prtljaga putuje horizontalno i sa 32 check-in šaltera dolazi na jedno mjesto gdje prolaze dvije trake kroz rentgensku kontrolu. Nakon što obavi check-in, putnik se vraća na stubište, eskalator, penje na kat i prolazi kroz security point na kojem se obavlja kontrola putovnica i prolazi kroz skeniranje. Nakon prolaska ulazi na air-side stranu gdje ga čeka niz trgovačkih i uslužnih sadržaja. Centralni ulazni hall organiziran je preko galerija i visine je troetažnog prostora. Na air-side strani stvoren je isti takav hal kroz dvije etaže. Na prvom katu organizirano je 10 izlaza s čekaonicama, a na drugom katu iznad ulaza – izlaza organizirana je platforma s čekaonicama (3) za avio mostove kojih ukupno ima 4. Preko avio mostova mogu se i iskrcavati putnici na način da preko galerije s eskalatorima ili stepenicama dolaze do prostora za izdavanje prtljage u prizemlju zgrade B. Drugi kat također ima na air-side strani ugostiteljske i trgovačke sadržaje. Sa land-side strane preko galerije ulazi se u office i agencijske prostore.




9


Elektroinstalacije Umjesto četiri postojeća rashladna agregata montira se pet novih dizalica topline, a jedna postojeća rashladna centrala se zadržava. Osim navedenog, dolazi i do izmjena pumpi u kotlovnici. Nove dizalice topline napajati će se iz postojeće TS 20(10)/0,4 kV ZAPAD novim kabelskim razvodom. Kabelska mreža energetskog napajanja 0,4 kV u potpunosti se izvodi kabelima tipa PP00 s bakrenim vodičima. Energetski kabeli od navedene TS do krova objekta gdje su smještene nove dizalice topline polažu se na žićane kabelske police , a signalni i upravljački kabeli polažu se na kabelske police punog dna . U slučaju prelaska iz jedne požarne zone u drugu kabelske trase se špricaju protupožarnim sredstvom. Sva pregrađivanja na protupožarnim zidovima pri prelasku kabelskih trasa iz jedne požarne zone u drugu vrši kombinacijom izolacijskih ekspandirajućih vrećica , panelnim pregradama i izolacijskom žbukom. Primjenom ovog načina polaganja postiže se slijedeće: - koncentracija kabela u malom prostoru - jednostavnost polaganja kabela - laka kontrola - laka izmjena kabela i polaganje dodatnih strujnih krugova Učvršćenje kabelskih polica vrši se vješanjem o strop ili postavljanjem na bočno ugrađene konzole. Sve metalne mase na krovu i pročelju objekta , koje nisu sastavni dijelovi električne instalacije ( metalni opšavi ,metalno stepenište , oluci i sl. ) priključene su direktno na postojeću gromobransku instalaciju. Za zaštitu metalnih i nemetalnih uređaja s osjetljivom unutrašnjošću ( električni uređaji kao dizalice topline , klima komore , ventilator , manji klima uređaji , ventilacioni kanali i sl. ) montiranih na krovu objekta , koriste se izolirani loveći sistemi ( štapne hvataljke ) Povećanje instaliranog opterećenja u TS 20(10)/0,4 kV ZAPAD zbog navedenih izmjena iznosi : Pi= 957 kW Povećanje vršnog opterećenja u TS 20(10)/0,4 kV ZAPAD zbog navedenih izmjena iznosi : Pv= 574 kW U RP-KOTLOVNICA neće doći do povećanja vršnog opterećenja. Termotehničke instalacije Zbog privođenja zgrada „A“ i „B“ u konačano rješenje i objedinjavanja sustava u cijelinu, a i zbog zahijeva Investitora da se pristupi racionalnijem korištenju energije, predviđa se ugradba dizalica topline umjesto rashladnika vode, te rekonstrukcija postojeće toplovodne kotlovnice. Predviđena je ugradba pet dizalica topline s zrakom hlađenim kondenzatorom proizvod Daikin tip EWYD570BZSI rashladnog kapaciteta 552.000 W i ogrijevnog kapaciteta 563.000 W,, od kojih je u dvije predviđena ugradba desuperheathera za pripremu PTV-a. Također je predviđeno zadržavanje zadnje ugarđenog rashladnika vode proizvod „Trane“ tip RTAD 115 HE Std rashladnog učina 401.000 W Dizalice topline i postojeći rashladnik vode su smješteni na krovu zgrade „A“ na mjesto postojećih rashladnika vode. Od izlaska cjevovoda na krov zgrade „A“ potrebno je obaviti rekonstrukciju cjevovoda. U samoj rashladnoj strojarnici potrebno je spojiti cjevovode na ostavljena mjesta na razdijelniku i sabirniku hladne vode. Cjevovod izvan objekta je potrebno izolirati izolacijom s parnom branom, te postaviti u oblogu od Al-lima. Za svaku dizalicu topline predviđena je zasebna cirkulacijska crpka. Također je i za desuperheatere dizalica topline predviđena nova cikulacijska crpka. Projektnim rješenjem je također predviđena i rekonstrukcija toplovodne kotlovnice. Rekonstrukcijom toplovodnog postrojenja sačinjavaja zadržavanje sva tri postojeća kotla, dva kotla Paromat – Simplex ogrijevnog kapaciteta po 575.000 W, te postojećeg kotla Vtoplex 100 ogrijevnog kapaciteta 898.000 W, te ugradnju jednog novog kotla Vitoplex 200 SX2A ogrijevnog kapaciteta od 900.000 W, što čini ukupni instalirani ogrijevni kapacite od 2.948.000 W. Novi kotao je potrebno smjestiti u proširenom dijelu ktlovnice na već predviđeno mjesto za njega. Projektnim rješenje je predviđena zamjena dvostupanjskog plamenika na postojećem kotlu novim modulirajućim plamenikom, dok je na novom kotlu već ugrađen modulirajući plamenici, kao i pripadajući filteri za gorivo. Novi kotao je potrebno spojiti na već izvede dimnjak pomoću dimnajče izrađenih iz čelilčne crne cijevi izolirane mineralnom vunom u oblozi od Al-lima. U toplovodnoj kotlovnici se zadržavaju postojeći razdijelnici i sabirnici i hladne vode, na kojima je potrebno napraviti potrebne preinake. Na razdjelniku i sabirniku tople vode podstanice “A” predviđene su slijedeće grane: grana grijača komora objekta “A”, grana grijača komora KK B1, KK B2, KK B3, grana grijanja ventilator konvektora objekta A”, grana centralnog grijanja objketa “A”, grana tople vode podstanice zgrade “B” i grana tople vode podstanice zgrade “C”, te grana grijanja PTV. Na razdjelniku i sabirniku hladne vode podstanice “A” predviđene su sljedeće grane: grana hladnjaka klima komora objekta “A”, grana hladnjaka klima komora KK B1, KK B2, KK B3, grana hladne vode ventilator konvektora objekta “A”, grana hladne vode podstanice zgrade “B” ii grana hladne vode podstanice zgrade “C”. Za svaku granu predviđena je zasebna cirkulacijska crpka, te sva potrebna mjerna, zaporna i regulacijska armatura.




10


Održavanje tlaka u sustavu tople i hladne vode predviđen je pomoću ekspanzijskih modula koji se sastoje od dviju crpki za održavanje tlaka u sustavu i otvorene napojne - ekspanzijske posude i zadržavaju se. Predviđenom ugradnjom dizalica topline u periodu grijanja promijenio bi se temperaturni nivo vode na koji su dimenzionirana sva ogrijevna tijela na zgradama „A“, „B“ i „C“. Zbog gore navedenog potrebno bi bilo obaviti određene izmjene na podstanicama i na klima komorama u zgradi „A“, „B“ i „C“. Nedovoljan kapacitet grijanja mogao bi se osjetiti u prostorijama zgrade „A“ gdje je predviđeno samo radijatorsko grijanje. Ugradnjom dizalica topline s zrakom hlađenim kondenzatotrom na krovu zgrade trebalo bi obaviti slijedeće izmjene u podstanicama zgrade „A“ i „B“: - izmjenu cjevovoda od dizalica topline na krovu do zajedničkog cjevovoda povrat, te do polaznog cjevovoda u kućici

na krovu objekta “A” - prespajanje cjevovoda i crpki tople vode na cjevovod hladne vode prema podstanicama „A“ i „B“ - preprojektiranje sustava automatske regulacije klima komora, ventilator konvektora i podnog grijanja Također bi se za sve podstanice zadržao cjevovod tople i hladne vode od kotlovnice do sve tri podstanice. U podstanici „C“ potrebno je predvidjeti spajanje s rashladnika i sabirnika hladne/tople vode na granu zračnih zavjesa. Projektnim rješenjem je predviđena izmjena svih cirkulacijskih crpki u toplovodnoj kotlovnici i rashladnoj strojarnici novim učinkovitijim crpkama. Cjelokupni sustav rashladne strojarnice i toplovodne kotlovnice, te pripadajućih podstanica u zgradama „B“ i „C“ potrebno je spojiti na CNS-u objekta, pri ćemu je predviđena prilagodba postojećih elemenata automatske regulacije kako u rashladnoj strojarnici, toplovdnoj kotlovnici, te u podstanicama.




11


2.2. REKONSTRUKCIJA PROČELJA, KROVOVA I INSTALACIJA U POGLEDU ENERGETSKE UČINKOVITOSTI (D.3.1.)

Proširenje zgrade „B“ Programski zadatak je bio proširiti zgradu „B“, odnosno njenu južnu fasadu, i dovesti je na isti građevinski pravac sa zgradom „C“. Pri tome je potrebno maksimalno iskoristiti postojeće stakleno pročelje izvedeno 1997. godine – sustav Pilkington. To znači koristiti postojeće stupove koji nose snast od nehrđajućeg čelika dizajniran za potrebe nošenja staklenih ploča pročelja. Postojeća konstrukcija je širine 85 cm i ulazna vrata treba podignuti za visinu od maksimalno 225 cm. Funkcionalno rješenje Fasada zgrade se izmiče za cca 4,85 m + 85 cm od postojeće konstrukcije pročelja. U prizemnom dijelu objekta povećava se izlazni prostor pri dolasku putnika, povećava se spojni koridor sa zgradom C i povećava se širina izlaznih prolaza i vrata. Na katu se povećava koridor spoja sa zgradom C – transfer putnika, te se povećava prostor VIP salona te ureda za agencije u najmu kod ZLD. Da bi se to ostvarilo potrebno je srušiti dva nosiva elementa i elipsasto stubište – izlaz za VIP goste i U-zid – dilatacija između zgrada B i C. Oba su izgrađena u betonu i služili su kao nosivi elementi za prenaprezanje nosive konstrukcije staklenog pročelja. Sami betonski nosivi dio zgrade B produžen je betonskim konzolama koje su dovedene do potpune iskoristivosti tako da daljnja opterećenja nisu moguća. Stoga je u potpunosti donesena odluka za samostojeću čeličnu konstrukciju koja nosi sva nova opterećenja. Na mjestu U-zida bilo je predviđeno vanjsko evakuacijsko stubište koje povezuje sve etaže i pristup je krovu zgrade B i krovu nadstrešnice. Ta platforma s jednokrakim stubištem ostaje nenatkriven prostor. Isto stubište i platformu transformiramo sa zapadne strane kao novi komunikacijski čvor, izlaz iz VIP-salona i povezuje prizemlje s agencijama na katu, ovaj prostor je natkriven i zatvoren. Odvodnja S limenog aluminijskog profiliranog krova voda se spušta skupljajući se u oluku s južne strane, a odvodi kroz stupove nosivih okivra direktno u kanal uzduž pročelja koji se spaja na aluminijsku kanalizaciju. Ventilaciju i hlađenje proširenog prostora treba sagledati kroz rekonstrukciju kotlovnice i objedinjavanje svih zgrada u završnoj fazi. Pri tom treba tražiti načine što manje zahvata u rekonstrukciji prostora u funkciji. Treba posvetiti pažnju ventiliranju prostora između stakala (razmak 85 cm) koje se obavljalo preko kanala u postojećim temeljima. Usljed premještavanja temelja treba provjeriti je li primjenjivo isto rješenje na novom građevinskom pravcu. Sve unutrašnje prostore interijerski treba uskladiti s postojećim interijerom, što znači da kod korištenja rasvjete treba nova tijela uskladiti sa starim. Materijale podova po mogućnosti koristiti iste. Iskaz površina proširenja Brutto površina proširenja Prizemlje 362,50 m² 1. kat 350,50 m² Ukupno 713,00 m² Opis konstrukcijskih rješenja proširenja zgrade „B“ Ovaj zahvat predviđa rekonstrukciju ostakljenog pročelja jug, te potpunu demontažu čelične južne nadstrešnice zgrade B. Također, ovo rješenje podrazumijeva uklanjanje svih armiranobetonskih konstrukcija pročelja jug zgrade B. Konstrukcija proširenja zgrade B je zamišljena kao čelična. Sastojati će se od 6 dvokatnih interpoliranih glavnih čeličnih poprečnih okvira na mjestima bivšeg U-zida (između zgrada B i C), na bokovima vjetrobrana te na bokovima novog vjetrobrana sa stubištem na zapadu. Između njih formiraju se sekundarni polukoviri, koji se na južnoj strani oslanjanju na temelje a na sjevernoj na rešetkasti nosač na katu. Najveći raspon nosivih točaka rešetkastog nosača je ~18,00 m. Rešetka je velike konstruktivne visine (~ 5,0 m), ali visina koridora je presječena spuštenim stropom tako da se na pravcu hodanja ona doživljava kao niz vertikalnih i kosih stupova.




12


Poprečni okviri su u uzdužnom smislu ukrućeni sustavom stabilizacije (s uzdužnim vezama i dijagonalama) u vertikalnoj ravnini južnog pročelja, koje u funkcionalnom smislu ne ometaju promet pješaka. Međukatna konstrukcija 1. kata leži na sekundarnim poluokvirima koji se ponavljaju svakih 4,5 m (raster pročelja) i koji nemaju stup u prizemlju, zamišljena je na isti način kao i podovi u novom dijelu zgrade B. Na čelične okvire ukrućene dijagonalnim vezovima predviđa se nosivi profilirani trapezni čelični lim, na koji se postavlja suhi estrih sa završnim slojevima poda. Tako formiran prostor završava krovom koji na čeličnom trapeznom limu ima toplinsku izolaciju, a završava aluminijskim profiliranim falcnim limom. S južne strane se na novoizvedene temelje postavljaju postojeći stupovi ostakljenog pročelja, čiji će gornji oslonac trebati biti prilagođen osnovnoj čeličnoj konstrukciji proširenja zgrade B. Postojeći stupovi pročelja će trebati biti posebno uzdužno stabilizirani zbog preuzimanja sila prethodnog prednapinjanja ostakljenog pročelja koje se ponovno montira na njih (sustav Pilkington). Stabilizacija pročelja u uzdužnom smislu predviđa se ugradnom novih čeličnih nosača koji će se priključiti na postojeće stupove u zračnom prostoru između ostakljenih ploha.




13


2.3. UGRADNJA SOLARNOG SUSTAVA (D.3.2.)

Planira se ugradnja dvaju sustava solarnih uređaja u sklopu pristanišnih zgrada za proizvodnju električne energije koja bi se koristila za vlastite potrebe. Solarni sustav bi imao nazivnu snagu izmjenjivača 248,4 kW i vršnu snagu fotonaponskog generatora 277,83 kW. Energiju bi u mrežu predavalo devet trofaznih izmjenjivača. Na slobodnim dijelovima krova zgrade „A“ i ravnog dijela krova zgrade „B“ (pokrivenog limom) predlaže se ugradnja metalne podkonstrukcije za postavu solarnih panela u optimalnom nagibu na ukupnoj površini od cca 2.900 m², ali skrivenih dovoljno nisko iza nadozida i ograda tako da se ne uočavaju iz pješačkih vizura. Paneli bi imali ukupnu površinu od cca 4.411 m² (zgrada A) i 3.192 m² (zgrada B) te bi prema gruboj procjeni proizveli cca 335 mWh električne energije godišnje.

Glavni dijelovi solarnog sustava priključeni na elektroenergetsku mrežu su fotonaponsko polje i fotonaponski izmjenjivač. Fotonaponsko polje se sastoji od međusobno serijski povezanih fotonaponskih modula. Moduli se sastoje od niza sunčanih ćelija spojenih u vodootpornom kućištu. Sunčeva energija se u sunčanim ćelijama direktno pretvara u istosmjernu električnu energiju. Istosmjerni napon potrebno je pretvoriti u izmjenični napon odgovarajućeg napona i frekvencije (400 V, 50 Hz). Pretvorbu istosmjernog napona u izmjenični vrši fotonaponski izmjenjivač. Osnovni dio izmjenjivača je poluvodički most sastavljen od upravljivih poluvodičkih sklopki koje visokom frekvencijom prekidaju istosmjerni napon i pretvaraju ga u izmjenični. Takav napon se filtrira i predaje u mrežu. Osim pretvorbe istosmjernog u izmjenični napon izmjenjivač obavlja ostale zadaće potrebne za siguran rad sustava. Uz samu elektranu ugrađuju se i mjerni i komunikacijski uređaji koji omogućuju daljinsko praćenje proizvodnje. Nazivni napon na mjestu priključka elektrane na mrežu Zračne luke Dubrovnik je trofazni, 0,4 kV.




14


3. UVJETI ZA IZVOĐENJE RADOVA

FUNKCIONALNOST I OPERABILNOST ZRAČNE LUKE DUBROVNIK

Osnovna djelatnost Zračne luke je prihvat i otprema putnika, prtljage i zrakoplova u skladu sa svim međunarodnim i

hrvatskim standardima sigurnosti i zaštite. Slijedom navedenog, realizacija predmeta nabave ne smije narušiti

odvijanje redovnog prometa, te funkcionalnost i operabilnost zračne luke, stoga će naručitelj kroz usvajanje

sigurnosne studije i tehnologije izvođenja odobriti maksimalno moguće korištenje dostupnih zračnih i/ili zemaljskih

operativnih površina, kako bi omogućio što bržu i efikasniju realizaciju predmeta nabave. Neovisno o navedenom, u

svakom trenutku naručitelj zadržava pravo privremeno zaustaviti realizaciju predmeta nabave ukoliko se ugrožava

vitalnu funkcionalnost i operabilnost zračne luke.

ODVIJANJE PROMETA UNUTAR POVRŠINA ZRAČNE LUKE DUBROVNIK

Realizacija predmeta nabave obavljat će se paralelno s redovnim odvijanjem zračnog i internog cestovnog prometa,

koji ni čime ne smije biti ugrožen.

Terminski plan i način realizacije predmeta nabave za svaku fazu pojedinačno Izvođač mora prilagoditi propisanom

režimu izvođenja obzirom na odvijanje zračnog prometa i internom cestovnom prometu neovisno o intenzitetu

prometa odnosno turističkoj sezoni, a što obuhvaća i privremene prekide realizacije predmeta nabave.

Izvođač je obvezan izraditi i postaviti vertikalnu prometnu signalizaciju koju će definirati Naručitelj radi sigurnog

odvijanja cestovnog i zračnog prometa u zoni i izvan zone realizacije predmeta nabave.

MJERE ZAŠTITE ZRAČNOG PROMETA

Realizacija predmeta nabave će se odvijati unutar i/ili u blizini kritične zone zaštitno ograničenog područja i nadziranog

područja Zračne luke Dubrovnik koja podliježe zakonskim regulativama međunarodnog graničnog prijelaza, Zakonu o

Zračnom prometu, ICAO standardima, zaštitnim mjerama propisanim Nacionalnim programom zaštite civilnog zračnog

prometa i Aerodromskim programom zaštite, te ostalim pravnim propisima za sigurno odvijanje internog cestovnog i

zračnog prometa kojima Izvođač mora prilagoditi način realizacije predmeta nabave.

Formiranje gradilišta odnosno realizacija predmeta nabave i svih potrebnih radnji i predradnji se može izvoditi samo

na za to predviđenim površinama sukladno odobrenoj organizaciji gradilišta, a u skladu s prostornim (horizontalnim i

vertikalnim) ograničenjima definiranim od strane naručitelja i ograničenjima u svrhu realizacije redovnog prometa.

Ograničenja podrazumijevaju prostorna ograničenja i granične kontrole prema međunarodnoj regulativi prometa

zrakoplova.

Izvođač je obvezan prije početka realizacije predmeta nabave ishoditi aerodromske identifikacijske iskaznice za osobe i

vozila za boravak odnosno kretanje mehanizacije i radne snage unutar kritične zone zaštitno ograničenog područja

Zračne luke Dubrovnik. Tijekom boravka unutar kritične zone zaštitno ograničenog područja identifikacijske iskaznice

za osobe i vozila moraju biti postavljene na vidljivom mjestu. Glavno osoblje Izvođača radova prije početka realizacije

predmeta nabave dužni su proći obuku kretanja unutar kritične zone zaštitno ograničenog područja, jer će oni biti

odgovorni nadzor za kretanje svih radnika prilikom realizacije predmeta nabave. Korištenje manevarskih površina za

dolazak i odlazak svaki put mora biti koordinirano sa službom sigurnosti Zračne luke. U svrhu kvalitetne komunikacije

radovi će se izvršavati u pratnji ovlaštene osobe ZLD za praćenje radova na manevarskim površinama (starter parker)

koji će biti na vezi sa aerodromskom kontrolom leta.

Izvođač po završetku radnog dana mora osigurati gradilište na način da ne postoji mogućnost da materijali, proizvodi,

poluproizvodi, nečistoće, alati, strojevi i sl. uslijed djelovanja vjetra budu naneseni na površine koje su u funkciji

zračnog i internog cestovnog prometa.

Izvođač je dužan da tijekom realizacije predmeta nabave čisti sve nečistoće koje dospiju na površine koje su u funkciji

zračnog i internog cestovnog prometa.

U slučaju potrebe formiranja gradilišne ograde sjeverno od pristanišnih zgrada, odnosno na površinama stajanke za

zrakoplove i/ili u neposrednoj blizini stajanke za zrakoplove ograda mora biti izrađena na način da odolijeva udarima

ispušnih plinova iz zrakoplovnih motora (udari do 600 km/h) i/ili udarima vjetra na način da prilikom navedenih udara

„puna“ ograda ima osiguranu stabilnost te da strujanje mlaza ispušnih plinova i/ili vjetra budu preusmjereni ili

„oslabljeni“ kako na području gradilišta ne bi došlo do nezgoda/nesreća/šteta prilikom nekontroliranog pomicanja




15


materijala, alata, mehanizacije i ostalog. Uz navedeno gradilišna ograda mora biti označena za dnevno i noćno

obilježavanje sukladno pravilniku o aerodromima.

Izvođač je dužan parkirati strojeve i opremu na lokaciji koja se utvrdi s naručiteljem, a sve u skladu s pravnim

propisima. Strojevi i mehanizacija moraju imati crveno signalno svjetlo ukoliko se tijekom noći nalaze u blizini

manevarskih površina i predstavljaju prepreku u prostoru, odnosno sve sukladno pravilniku o aerodromima.

MJERE PROTUPOŽARNE ZAŠTITE

Za vrijeme realizacije predmeta nabave izvođač mora provesti sve potrebne mjere zaštite s lako zapaljivim i

eksplozivnim materijalima koji mogu izazvati eksploziju ili požar. Eksploziv je zabranjeno skladištiti u zoni zračne luke

Dubrovnik, a lako zapaljive materijale potrebno je držati udaljene od toplinskih izvora, odnosno potrebno ih je

propisno uskladištiti. Kontrolu nad provedbom ovih mjera provodi nadzorni inženjer naručitelja. Prije početka rada s

navedenim materijalima izvođač je dužan ishoditi odobrenje od ZL Dubrovnik-vatrogasne službe i PAP Čilipi.

NADZOR NAD PROVEDBOM MJERA

Nadzor nad provedbom mjera i postupaka (Koordinator II) iz oblasti Zakona zaštite na radu, provode djelatnici Zračne

luke Dubrovnik imenovani od direktora, a Zračna luka Dubrovnik je odgovorna za provedbu sigurnosnih mjera na svom

području prema zrakoplovnoj vlasti Republike Hrvatske. Nadzor nad provedbom realizacije predmeta nabave u

pogledu vršenja stručnog, tehničkog, financijskog, geodetskog, geotehničkog i tehnološkog nadzora tijekom realizacije

predmeta nabave će vršiti Inženjer po FIDIC-u kojeg će imenovati Naručitelj.

POŠTIVANJE ODREDBI STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ (BUKA, OTPAD, OTPADNE VODE)

Zračna luka je u listopadu 2014. dobila Rješenje Studije utjecaja na okoliš u kojoj su nametnute mjere u zaštiti okoliša

za provođenje tijekom izvođenja radova. Stoga izvođač je dužan pridržavati se navedenih mjera i prema njima izraditi

potrebne dokumente i to:

stavke preuzete iz Rješenja Studije utjecaja na okoliš:

- A1.2. Plan organizacije gradilišta sa svrhom što manjeg utjecaja na susjedna naselja.

- A1.3. i A.12 Elaborat o uređenju gradilišta mora propisati način skladištenja i primjene svih materijala i

opreme, te mjesta za privremeno skladištenje građevinskog i drugog materijala.

- A1.6. Detaljan plan upravljanja bukom gradilišta mora optimizirati gradilište u smislu reduciranja buke

gradilišta.

- A.1.12. Projektom gradilišta odrediti mjesta za privremeno skladištenje građevinskog i drugog materijala.

- A.1.14. Izraditi Projekt privremene regulacije prometa za vrijeme izgradnje planiranog zahvata. Njime

regulirati točke prilaza na postojeći prometni sustav te osiguranje svih mogućih kolizijskih točaka prilikom

izgradnje planiranog zahvata i postojećeg prometnog sustava. Pri izgradnji novih spojeva na javnu cestovnu

mrežu voditi računa o nesmetanom odvijanju prometa na javnim cestama.

- A.1.16. Voditi računa o zaštiti od svjetlosnog oneciscenja na način da se odaberu odgovarajuće svjetiljke za

vanjsku rasvjetu površina i objekata zračne luke i spriječi nepotrebna i prekomjerna osvijetljenost.

- A2.1. Obavljati nadzor i održavanje građevinske mehanizacije u skladu s provedbenim propisima.

- A2.2. Rasuti građevinski materijal prevoziti u tehnički ispravnim vozilima te ga vlažiti ili prekrivati ceradom,

pogotovo za vjetrovitih dana.

- A2.3. Za vrijeme sušnih dana polijevati vodom transportne površine koje nisu asfaltirane.

- A2.4. Najbučnije radove u smislu emisijskih razina planirati i provoditi između 7 i 17 sati. Radove koji će se

izvoditi noću potrebno je prethodno najaviti lokalnom stanovništvu i Općini Konavle.

- A2.5. Gasiti motore zaustavljenih vozila i svih nepotrebnih uređaja i mehanizacije.

- A2.6. Izvesti projektirane mjere zaštite od buke sa stajanke zrakoplova.

- A2.7. Kretanje teške mehanizacije ograničiti kako bi degradiranje okolnih staništa bilo što manje.




16


- A2.8. Ogradu Zračne luke prilagoditi/izgraditi prema zahtjevima razvoja zračne luke.

- A2.10. Pri iskopu odstraniti plodnu zemlju i privremeno skladištiti u zoni zračne luke, a zemlju kasnije

iskoristiti za krajobrazno uređenje degradiranih površina.

- A2.11. Opasne tvari koje se koriste za vrijeme izgradnje skladištiti na vodonepropusnim površinama.

- A2.12. Prostor za ulijevanje goriva u strojeve izgraditi od nepropusnog materijala, otpornog na kemikalije u

svrhu prikupljanja izlivenog goriva. Prikupljeno gorivo upustiti u sabirnik preko separatora ulja i masti. Taj

prostor mora biti natkriven izveden na vodonepropusnoj površini koja se može čistiti samo suhim postupkom.

- A2.13. Osigurati kružno kretanje vozila unutar cijele zone građenja.

- A2.14. Na gradilištu ograničiti brzinu kretanja vozila na 30 km/h.

- A2.15. Sanirati oštećene dijelove prometnica i stajanke oštećene tijekom radova.

- A2.16. Sav otpad odvojeno prikupljati po vrstama i osigurati dovoljan broj odgovarajućih spremnika koje

treba redovito prazniti putem ovlaštenih tvrtki.

- A2.17 Građevinskim otpadom gospodariti sukladno provedbenim propisima.

- A.2.18. Na lokaciji aerodroma tijekom radova osigurati sredstva za neufralizaciju prolivenih opasnih tvari.

- A.2.19. U slučaju izlijevanja opasnih tvari odmah poduzeti mjere za sprječavanje daljnjeg razlijevanja, u

potpunosti očistiti onečišćenu površinu, tj. odstraniti tlo, a njegovo zbrinjavanje povjeriti ovlaštenoj osobi.

OGRANIČENJA PRI REALIZACIJI PREDMETA NABAVE

Izvođač mora u skladu s ugovorenim obvezama za realizaciju predmeta nabave odnosno s rokovima za pojedine

radove i zadatke prilagoditi način realizacije predmeta nabave sukladno otežanim uvjetima i ograničenjima koja

proizlaze iz:

- pridržavanja Pravilnika o aerodromima,

- pridržavanja zaštitnih mjera propisanih Nacionalnim programom zaštite civilnog zračnog prometa i

Aerodromskim programom zaštite,

- odvijanja dijela radova u blizini parking pozicijama zrakoplova,

- prostornih (vertikalnih i horizontalnih) ograničenja,

- odvijanja zračnog i cestovnog prometa,

- privremenih prekida izvođenja radova radi pregleda i premještanja mehanizacije odnosno radne snage

uzrokovanih provedbom sigurnosnih mjera služba sigurnosti Zračne luke Dubrovnik,

- ishođenja Aerodromskih identifikacijskih iskaznica za osobe i vozila radne snage i mehanizacije, provjeru

mehanizacije i radne snage od zaštitarske službe,

- obilježavanja gradilišta ogradom za dnevno (crveno bijela ograda) i noćno označavanje (crvena svjetla na AKU

baterije), te privremene prometne signalizacije (znakove obavijesti i upozorenja),

- otežanog formiranja gradilišta, pristupa gradilištu, funkcioniranja gradilišta, izvođenju radova i sl.,

- uvođenja noćnog i izvanrednog rada kako bi se očuvala funkcionalnost i operabilnost zračne luke,

- izrade razne tehničke dokumentacije (izrada radioničkih nacrta razrada i usuglašavanje izvedbenih detalja i

rješenja, raznih planova i prikaza radi dobivanja suglasnosti za izvođenje radova i slično),

- izvođenja radova te usklađivanja dinamike i organizacije gradilišta neovisno o broju izvođača s kojim je

Naručitelj sklopio direktni ugovor,




17


- pripreme sveukupne dokumentacije za tehnički pregled, sukladno Zakonu o gradnji i Pravilniku o obavljanju

tehničkog pregleda,

- otežanog izvođenja radova radi zadržavanja postojećih dijelova objekata u postojećem stanju koji radi

tehnoloških i tehničkih razloga stvaraju smetnje prilikom izvođenja radova,

- vraćanja u prvobitno stanje odnosno na uporabnu razinu svih površina, opreme, objekata, hortikulture i

slično koji su prilikom izvođenja radova oštećeni krivnjom Izvođača, te plaćanje šteta,

- ishođenja potrebnih dozvola za obavljanje svih potrebni radova unutar turističke sezone,

- poštivanja odredbi i izvršavanja obveza iz studije utjecaja na okoliš i

- ostalih propisa i ograničenja.

Izvođač će na svoj trošak obaviti radove uređenja do razine funkcionalnosti (u skladu s propisima za zaštitu

međunarodnih graničnih prijelaza) svih prometnica, vrata, ograda i sl. koje će koristiti radi potrebe gradilišta i dovesti u

prvobitno stanje.

Izvođač radova je dužan, ako tijekom realizacije predmeta nabave krivnjom Izvođača dođe do oštećenja prometnica,

objekata, instalacija, hortikulture, stajanke, sustava svjetlosne signalizacije i sl., odmah izvijestiti odgovornu službu ZL,

te hitno izvršiti popravak ili platiti troškove popravka nastalog oštećenja.

Izvođač će o svom trošku po završetku realizacije predmeta nabave sve površine koje je koristio radi potrebe

realizacije predmeta nabave vratiti u prvobitno stanje i dovesti do uporabne razine, u skladu s propisima za zaštitu

međunarodnih graničnih prijelaza i dogovoru s Naručiteljem, prema vrsti prvobitne namjene te površine.

ZAVRŠNE ODREDBE

Navedenim činjenicama Izvođač treba prilagoditi realizaciju predmeta nabave. Sve navedene činjenice Izvođač mora

uzeti u obzir prilikom izrade ponude, a sva naknadna potraživanja se neće priznati.

Ovi uvjeti čine sastavni dio dokumentacije za nadmetanje i sastavni su dio Uvjeta ugovora o realizaciji predmeta

nabave. Radi toga svaka stranica ovih Uvjeta mora biti potvrđena od natjecatelja/ponuditelja potpisom ovlaštene

osobe te ovi Uvjeti moraju biti priloženi u zahtjevu za sudjelovanje/ponudi.




18


II. GRAFIČKI DIO


18A

G

8*

8*'

9*7*6*5*'5*4*3*2* 1 2 3 4 5 5' 6 7 8 91*

17

14

C'

B'

A'

1 2 3 4 5 6 8 9 10 13

B

C

I

A

D

F

G

J

H

11 122"

I

J

H

1 2 3 4 5 6 8 9 10 13 1411 122"

A

213´3

4 5 6 7 8 9 10 11 13 14 15 16

B

D'

E'

F'

G'

C

A

DE

F

T

B

ograda

o

g

r

a

d

a

k

o

n

tro

ln

i p

u

n

k

t

nadstrešnica

12

4

3

56

7

linija krova

linija fasade 1.kata

C

linija krova


linija fasade prizemlja

linija fasade prizem

lja

ograda

POTKONSTRUKCIJA ZA SOLARNE PANELE

2000 m²

klupa

autobusna stanica

(nadstrešnica)

klupaklupaklupaklupaklupa klupa

linijski slivnik linijski slivnik

linijsk

i slivn

ik

linijski slivnik

bočna rasvjeta bočna rasvjeta

klupa klupa klupa klupa klupa klupa


klupa

postojeći rubnjak

postojeći rubnjak

postojeći rubnjak

5% 5%

rasvjetni stup rasvjetni stup rasvjetni stup rasvjetni stup rasvjetni stup

rasvjetni stup rasvjetni stup

rasvjetni stup

asfal

tka

men

asfaltkamen

asfaltkamen

polje drenažnih blokova

400 Hz postrojenje

(ormarić s priključkom,

kabelškare)

400 Hz postrojenje


kabelškare)

400 Hz postrojenje


kabelškare)

400 Hz postrojenje


kabelškare)

AGNIS PAPI za navođenje zrakoplova na položaj

(h = 4,5m iznad stajanke)







zaštitni stupić zaštitni stupić zaštitni stupić zaštitni stupić

obuhvaćena posebnim projektom


640 m²

POTKONSTRUKCIJA ZA SOLARNE PANELE190 m²

linija fasade prizemlja i 1. kata

B+

8*

8*'

9*7*6*5*'5*4*3*2* 1 2 3 4 5 5' 6 71*

17

141 2 3 4 5 6 8 9 10 13

B

C

I

A

D

F

G

J

H

11 122"

I

J

H

1 2 3 4 5 6 8 9 10 13 1411 122"

A

21 3´3 4 5 6 7 8 9 10 11 13 14 15 16

B

D'

E'

F'

G'

C

A

DE

F

T

B

ograda

o

g

r

a

d

a

k

o

n

tro

ln

i p

u

n

k

t

nadstrešnica

12

4

3

56

7

linija krova


C

linija krova


linija fasade prizemlja

ograda


2000 m²

klupa

autobusna stanica

(nadstrešnica)

klupaklupaklupaklupaklupa

linijski slivnik

bočna rasvjeta bočna rasvjeta



klupa

postojeći rubnjak

postojeći rubnjak

postojeći rubnjak

5% 5%

rasvjetni stup rasvjetni stup rasvjetni stup rasvjetni stup

rasvjetni stup rasvjetni stup

rasvjetni stup

polje drenažnih blokova

400 Hz postrojenje


kabelškare)

400 Hz postrojenje


kabelškare)

400 Hz postrojenje


kabelškare)

400 Hz postrojenje


kabelškare)









zaštitni stupić zaštitni stupić zaštitni stupić zaštitni stupić


640 m²



B+

8*

8*'

9*7*6*5*'5*4*3*2* 1 21*

17

141 2 3 4 5 6 8 9 10 13

B

C

I

A

D

F

G

J

H

11 122"

I

J

H

1 2 3 4 5 6 8 9 10 13 1411 122"

A

21 3´3 4 5 6 7 8 9 10 11 13 14 15 16

B

D'

E'

F'

G'

C

A

DE

F

T

B

ograda

o

g

r

a

d

a

nadstrešnica

12

4

3

56

7

linija krova


ograda

autobusna stanica

(nadstrešnica)

klupaklupa

bočna rasvjeta

klupa

postojeći rubnjak

5%

rasvjetni stup

rasvjetni stup

400 Hz postrojenje


kabelškare)

400 Hz postrojenje


kabelškare)

400 Hz postrojenje


kabelškare)







zaštitni stupić zaštitni stupić zaštitni stupić


B+



640 m²


2000 m²

d.1.5., d.3.1., d.3.2. - airport-dubrovnik.hr · novi dio sastoji se od ploče na tlu na koti -, m,...

Documents