CORTENMaterijal otporan na sve vremenske uvjeteBOGNER EDELSTAHL d.o.o. Divjak b.b., 72250 Vitez Bosna i Hercegovina Tel: +387 30 717 522 Fax: +387 30 717 051 E-mail: vedran@bogner.ba Website: www.bogner.ba

Najo iglednija razlika izme u meteorolo ki otpornog konstrukcionog elika i normalnih elika, le i u tome to se metereolo ki otporan elik (kao npr. CORTEN) postavlja bez sloja za tite (boje ili presvla enja drugim metalom). Stoga posmatra u odmah zapinje za oko zbog svoje specifi ne hr e (patine). Pod meteorolo ki otpornim elikom se podrazumijeva izrazito povi ena otpornost na atmosferski uvjetovanu koroziju. Proces hr anja u normalnim uvjetima nikada ne miruje, nego samo nakon nekoliko godina jako usporava i tako je slabog intenziteta da je primjena ovakvog neza ti enog materijala samo velika prednost.

Svoju meteorolo ku otpornost duguje posebnom procesu legiranja gdje se koriste jako mali omjeri legiranih elemenata. U svakom slu aju, glavni sastojci legure su bakar i krom. Tako er, postoje i vrste gdje se tako er koristi i fosfor za podizanje razine otpornosti. Kako su pojedini udjeli u legiranju tako mali i le e ispod 1%, ovi meteorolo ki otporni elici se razlikuju tek po svojoj otpornosti i skoro ni emu drugom, od drugih elika. U prilog uporabi ovih elika, usprkos po etno minimalno vi oj cijeni za nabavku materijala, govore i jaki ekonomski pokazatelji. Kod njegove primjene bez povr inske obrade (bojanje ili presvla enje slojem drugog specijalnog elika), otpadaju tro kovi za za titu od korozije i s time povezani tro kovi kao npr.: tro kovi odr avanja. Kod primjene sa za titnim slojem je tendencija hr anja ispod povr ine mnogo ni a nego kod obi nih konstrukcionih elika, to prakti no dovodi do duljeg ivotnog vijeka za titnog sloja a samim time i takve fasade. Tako er, zbog svoje izrazito nagla ene estetske komponente, vrlo esto i rado se koristi kod gra evina, konstrukcija ali i skulptura. Jedan dodatni razlog za njegovu primjenu je njegova ekolo ka komponenta. Naime, potpuno je prihvatljiv za prirodno okru je i ne naru ava niti jedan poznato eko sustav. Potpuno su isklju enja one i enja zraka i vode, to pro iruje podru je primjene ovog materijala i na recikla u elika i zbrinjavanju radioaktivnog otpada. Meteorolo ki otporni elici su razvijeni i prvi put primjenjeni u Njema koj 1926. godine. Tada su se posebno koristili kod konstrukcija koje su obi no premazivane/presvla ene drugim metarijalima. Union konstruktivni elik, jedan poseban krombakarni elik je patentiran 1928. g. od strane Ujedinjenih eli ana iz Dortmunda. I bio je prvi elik ove vrste koji se pojavio na tr i tu i kori ten je u po etku najvi e kod gradnje mostova. Masovna uporaba po inje u SAD-u i to sa izgradnjom upravne zgrade John Deere Company u Moline Illinois, gdje je ameri ko-finski arhitekt Eero Saarinen upotrijebio CORTEN elik 1960. godine za fasadne elemente vanjskih konstrukcija.

Slika 1: John Deere s World Headquarters

Slika 2: Le Cube principal en acier Francuska Slike 3 i 4 na ovoj stranici: primjena kod skulptura i spomenika

KEMIJSKA STRUKTURA I MEHANI KA SVOJSTVAPo DIN EN 10020, 1989.: Odre ivanje naziva za odre ivanje grupa elika, CORTEN s ostalim vremenski otpornim elicima ubraja me u plemenite elike. Ovdje emo govoriti o europskoj normi DIN EN 10155: Vremenski otporni konstrukcioni elici, tehni ki uvjeti isporuke i o njegovoj normi nasljednici: EN-10025-5. U osnovi postoje dvije vrste meteorolo ki otpornih elika koje se dijele po na inu legiranja. Prva grupa je tzv. W grupa gdje elici svoju otpornost duguju legiranju kroma i bakra, dok druga grupa WP grupa/klasa jo ima pridodan i stupanj fosfora od 0,06-0,15% (pogledati tabelu na dnu strane 6. na e bro ure!). Ove se obje grupe elika mogu variti, no na jedan poseban na in opisan u europskoj normi (6) u prilogu C gdje se mora pridr avati posebnih mjera opreza.

Slika 5: Zavarivanje

Po svojim mehani kim svojstvima (granica rastezanja, povla enja, irenje kod pucanja,urezna udarna vrsto a), ovi se elici jedva razlikuju od nelegiranih elika. U Njema koj se po DIN-u 18800-1, za limove i ravni flach elik moraju predvidjeti debljine lima do 30 mm u podru ju samog vara, tako da proizvo a i moraju imati lepezu programa isporuke sa debljinama do 100 mm. Vremenski otporni konstrukcioni eliki sa posebnom vrsto om tj. sa grani nom vrijedno u rastezanja do 355 N/mm, se ve nude od strane proizvo a a elika. U SAD-u i Japanu su ve normirani i koriste se u praksi. Kod zahtjeva za koroziranjem se moraju razlikovati dvije stvari: 1.Direktno umre ene povr ine su eli ne povr ine prema kojima vanjski zrak ima direktan pristup i dolaze u direktni kontakt s vodom 2.Indirektno umre ene povr ine su one eli ne povr ine prema kojima vanjski zrak ima direktan pristup dok im je sprije ena mogu nost relativne vla nosti zraka od preko 60%. (primjer podkrovne konstrukcije) Kontaktna korozija: kada do u u kontakt s elektro-kemijski plemenitijim metalima kao npr.: bakrom, olovom, kalajom/kositrom, elektro-kemijski manje plemeniti metali poput aluminija ili cinka, tad postoji mogu nost da plemenitiji metali od kojih je sastavljen CORTEN doslovce napadnu neplemenite metale. To se de ava samo ako neki elektrolit (recimo prljava voda) sagradi vezu izme u meterolo ki otpornih materijala i plemenitijih metala. Naravno tu su u igri omjeri veli ine povr ina od razli itih metala koji su do li u kontakt.

Slika iznad: Kalkriese Osnabrck Njema ka