144

narodna umjetnost 23 (1986)

ezoteriena".Radi informacije evo sadriaja:

Prvi dio: U potrazi za narodnomkulturom, 1. otkriee naroda, 2.Jedinstvo i raznolikost narodnekulture [viSe klase i "mala tra-dicija", varijante narodne kulture:sela, varijante narodne kulture:gradovi, lutalice, regionalne ivjerske varijante, •fnterakcije], 3.nedosefan rudnik 'lposrednici, in-direktnl pristupi narodnojkulturl].

Drugi dio: Strukture na-rodne kulture, 4. prcnOOenJe na-rodne kulture [profesionalcl, ama-tcrl, scena, tradiclJa i kreativ-nost], 5. tradic10nalnl oblicl[fanrovl, teme i varlJaclje, pro-ces kompozlclJe], 6. berojl,nltkovl i lude [prototlpovl 1transformaciJc: vladar, sveecn-stvo, plcmstvo, srednja klasa,oblean puk, otpadnic1; stavovl Ivrednote], 7. svijet poklada [ml-tovl I obrcdi, pokladc, IzvrnutlsvlJct, pokladni duh, dru~tvenakontrola III protest?].

Trecl dio: Mi,icne narodnckulture: 8. tr/jumf korlzmc: refor-rna narodne kulture [prva fazarcformc 1500-1650, kultura bogo-bojaznlh, druga faza reforme1650-1800], 9. narodna kultura isocljalna promjena [trgovatkarevoluc1ja, prlmjena pismeno"iti,politika I narod, uzmak dominan-tnih klasa, od uzmaka do otkriea.

Zamit CU ovaj prikaz rijecimapoznatoga talijanskog kulturologa CariaGinzburga: "Prihvaeanje atomske hipotezeu fizici pokazalo nam je kako u odredenimslucajevima pojava novog sektora istra-zivanja oalaie ne sarno primjenu oovihtehnika nego i novih kriterija verifi-kacije. Preokret hisloriografije koja jeusmjerila painju Ijudskim grupama tradici-onalno definiranim kao 'oijemc' iIi'tihe' - od seljaka do zena - nije manjedrastican i za sudbinu struke oeee imatimanjih posljedica od one ~Io sc dogodila

u fizici u 19. stoljeeu. Burkeova knjigasluii nam kao prvi, nadasve koristanvodic da krenemo tim putem".

Tako Ginzburg 0 historiji. A mimu se pridruiujemo sireCi tu misao i naetnologiju.

DUNJA RIHTMAN-AUGUSTIN

The Invention of Tradition, Editedby Eric Hobsbaum and TerenceRanger, Cambridge Univcrsity Press,Cambridge-London-New York, 1984, 320str.••••••••••••••••••

'Izum' ill 'izmisljanje' tradicije,La, kako rece P.Burke, namjemo para-doksalna fraza u na~lovu ove knjige,hijaSe povod grupi britanskih socijalnihhistoricara da dosta iscrpno razmotrejednu nerUetku pojavu. Dobre stare tra-dicije cesto se, nairne, pokazuju kao dostanove 'dotjerivanjern' pojedinih folklornihtradicija; katkad smo to 'dotjerivanje' i'popravljanje' tek naknadno, otkrivali, to-liko je dobro bilo uradeno [pa tak i zabo-ravljeno] da su se svi mogli zakleti u'izvornost'!

U ovoj knjizi autori su posli odtoga da je izmisljanje tradicija gotovonormalan proces, naroeilo ccst u razdobljukoje pocinje ockih tridesetak godina prijekraja proSloga stoljeca. Doista, tada su po-ccla zhivanja koja ce porcmetiti dota-daSnju strukturu druStva: nova stnlklurapolvrdivat ce se, mcdu ostalim, i novimtradicijama. Ali oijc rijcc sarno 0 novimtnµiicijama u novorn kontekstu. Stvar jemnogo slozenija: i stare tradicije mogu seprilagoditi navom kontekstu odnosnomogu se stopiti s novima, ali i dobilioovo znaeenje.

No prije svega, kako autoriodreduju 'izumljenc tradicijc'? Kao: "spIetpraksi kojima upravljaju presutno prihva-eena pravila obredne iIi simbolicke priro-de" [str. 1). Ponavljanjem takvih praksinastoje se ucijepiti odredcne vrednote i

145

prikazi

nonne ponaSanja. Svoj lcgitimitet teprakse dobit ee jcdino iz proslosti, kojacak ne mora biti tako dalcka. Ali, kako uuvodu kaie E. Hobsbaum: "gdje god scspominje veza s proslaScu, znaeajka je'izumljenih tradicija' da je kontinuitet stom proSloscu patvoren... one su odgovorna nove situacijc ali u obliku koji seoslanja na stare situacije, iIi uspostavljajuvlastitu proslost obvcznim ponavljanji-rna". Stoga "kontrast izmcdu trajne mijcnci inovacija modemoga svijcta te pokusajada se barem ncki dijclovi dtuStvcnogazivota strukluriraju i postanu invarijantni,utjc~e na to da 'izum tradicijc' tolikozanima historicare ... " [str. 2].

Ipak 'izumljene tradicije' potre-bno je odrediti prema joil dvije vrste po-java, tj. prema obi~ajima i prema svako-dnevnim rutinama. Za Hobsbauma i grupupovjesnicara koja je raspravljala 0 izmi-sljanju tradicija "prcdmet i znacajka 'tra-dicija', ukljucivsi one izumljcne jest inva-rijantnost. Stvama iii izmisljcna proslosts kojom se povezuju namcce fiksnc [obi-eno formaliziranc] prakse... U tradicio-nalnim drustvima 'obicaj' ima dvostrukufunkciju pok.rctaca i zam~njaka. On neiskljucuje inovaciju i mijcnu, ali sarno doncke tocke... 'Obicaj' si nc moze dopUSliLiinvarijanlnost jer cak ni u 'tradicijskim'druslvima iivot nije takav" [str. 2J.

Ncito je drugacije s rutinama ikonvencijama, koje su nuine u svako-dnevnom :liVOlU, da bi se taj zivot odvi-jao, da bi se poslovi obavljaJi, da bi scneki poslupci lakse provodili. Rutine suIisene simboliekih i ritualnih funkcija[iako ih mogu steci]; za njih ne postojeideoloska nego tchnicka opravdanja.

Izmisljanje tradieija je zapravoproces fonnalizacije i rilUalizacijc,karaklcriziran odnosom prcma pros!osli.Kad transformacija druslva olabavi iiiuniSti drustvcne obrasce radi kojih supostojale 'stare' tradicije iIi kad nosioci'starih' tradicija nisu viSe dovoljno prila-godljivi - morat ee se izumiti nove tra-dicije. Ova grupa povjcsnicara nije tompojavom sokirana, kao sto su to ponekadfolkloristi kad istraiujuCi folklor otkriju -

folklorizam. Na nekoliko izvrsno doku-mentiranih primjera oni prikazuju drustvc-nokultume, odnosno povijesne procese ukojima se radaju 'nove' tradicije. No, teprocese, cak i u modemo doba nije baSlako utvrditi. Kad je stvaranje tradicijeplanirano, kad jc posrijedi neka insti-tucija - onda je to razmjemo lakse jer semoze uCi u trag dokumentima 0 'izmi-sljanju Iradicije' [na primjer nacistickaikonografija i simboli stvarani su nanimbcrnSkim partijskim mitinzima 0

cemu postoji dokumentacija]. Teze je stradicijama neformalnih zajednica gdje niu naSe vrijemc takvc dokumentacije nema.

Vrlo je sannantan prikaz 'izuma'skotske tradicije [kilt, gajde i s1.] iz perapoznatog historicara Hugha Trevor-Ropera. NL~ta tu nema drcvnoga ni klan-skoga: jedan engleski quaker, tvomicar,izumio je kilt koji uopce nije 'tradicijska'skotska narodna noSnja. Prys Morganbavi se konstrukcijom velSke povijesti udoba romantizma.

Nadasve jc zanimljiva studijasamoga Hobsbauma 0 masovnim tradi-cijama u Evropi izmcdu 1870. i 1914. Toje vee vrijeme racionalnih pokreta koji suse ,borili protiv tradicionalizma a ipak susvjcsno iii nesvjesno stvarali nove tra-dicije, od kojih ncke multe slucajno ipolar-eCi s razliCitih, eak suprotnih poli-tickih pozicija [na primjer dan rada, PrvimajJ.

Posebni aspckti novih 'izumljc-nih' tradicija u kolonijalnoj POlilici[poput simbolskih razlika mcdu bijc1im icmim kolonijalnim Cinovnicima] prika-zani su u radovima 0 izumu tradicije ukolonijalnoj Africi [T, Ranger] i 0

funkciji novih tradieija u prcdstavljanjumoci u Indiji iz pera B. Colma.

Napokon, vrlo opsezna studijaDavida Canadinea, koja u razdoblju 1820-1977. analir-ira tradicije vezane uz bri-lansku krunu, pokazuje mijcne karaktera,izvedbc i kontcksta kraljevskog rituala;pokazuje usto i to kako iste ceremonijeznace sasvim ncito drugo Ijudima razli-citih povijcsnih razdoblja.

146

narodna umjetnost 23 (1986)

Iz svih tih istraiivanja proizla-zi da postoje tri tipa 'izumljcnih tradieija':one koje utvrduju iIi simboliziraju pripad-nost grupi, one kojima je cilj ucjeplji-vanje vrcdnota i konvcncija i one pla-nirane radi afirmiranja vlasti. 'Izumljenetradieije' razlikuju se od starih tradicija[npr. agrarnog drustva] koje su bilestrogo obvezalne. Nove su tradicije, npr.rodoljublje, difuznije. Osim toga 'izumlje-ne tradieije' mnogo manje upravljajucovjckovim svakodncvnim iivotom i kaoda se viSe odnosc na rcgulaciju jaynesfcre.

Na kraju postavit cerna bitnopitanjc: cemu islraiivali 'izumJjivanjetradicija'? Po misJjcnju E. Hobsbaumatakvo istraiivanje iznosi na vidjeloindikatore nckih problcma kojc drugacijenije moguce spoznati. 'Izumljcne tradicijc'su dokazni matcrijaJ. Transformaciju nje-mackog nacionalizma, od starog libe-ralnog do novog impcrijalistiekog i agrc-sivnoga "mnogo tocnije osvjctljava brzazamjcna (oko 1890] starih boja: erne,crvcne i zlatne novim bojama: cmom,bijeloll1 i crvcnom u njemaekom gimna-stickom pokretu - negoli sluibcne izjavevooa pojcdinih organizacija" [str, 12]. Apovijcst finala britanskog nogomctnogkupa govori mnogo toga 0 razvoju kulturegradskc radnickc klasc, ccga nema u kon-vcncionalnim podacima i izvorima [str.283-6]. Nadaljc, nagla.~ava Hobsbaum,istraiivanje proccsa izmisljanja tradicijabaca znacajno svjctlo na Ijudski odnosprcma prosloSli. Povjesnicar jc i samsudionik povijcsti. Slaga, otkrijc Ii izu-mljenu tradiciju, otkrit ce i necijc nasto-janje da se pos)uzi povjjc.~eu radi legili-macijc, radi cerncntiranja kohczije grupe ukojoj se mozda i sam povjcsnicar nalazi.NaroelLo sc, tvrdi taj pisae, rclalivno nov[enomen nacije i nacionalizma ne moieprikladno istraiivati ne pokJoni Ii sebriZljiva paznja izumu tradicijc. MozcmoreCi da su na to upozorila vce i neka naSaistraiivanja folkJorizma [koji je takoder'izmisljcna tradicija' sa snainom preten-zijom na povijcsnu autcnticnost i bezprave graniee prema [olkloru kao 'izvor-

noj' tradiciji].Naravno, istraiivanje 'izuma' iIi

'izmisljanja tradicije' mora biti interdisei-plinarno. Ne bi pri tom bilo dovoljnobaratati sarno povijesnom pa cak idruStveno-ekonomskom faktografijom.Isto tako, istraiivanje rituala samih posebi i za sebe, njihove strukture, neza-visno od povijcsnog konteksta i od kon-krctnih Ijudi odrcdenog vrcmena, ne dajezadovoljavajuee odgovore. Stoga ova knji-ga zacijclo pOlice, mcdu oslalim, a moidacak na prvom mjestu - ba.~etnologe.

DUNJA RII-ITMAN-AUGUSTIN

Eric R. Wolf, Europe and thePeople Without History, Universityof California Press, Bcrkley, LosAngelcs, London 1982, 503 str, + 2 karte

••••••••••••••••••

Knjiga Europe and thcI'coplc Without History (Evropa iIjudi bez povijesti] prikaz je i analizasvjelske povijesti od 15, stoljcea dodanaSnjih dana - kultume, politicke, eko-nomskc i nacionalne povijesti istodobno.Njezin autor, znamcnili antropoiog EricWoif, jos je jcdnom dokazao svoju bogatuerudiciju, Jjccitost i sposobnost jasnaizlaganja. Savjesno argumcntirane intcr-pretacije, pomno od.abrani primjcri, funk-cionalni citati, i1ustracije i karte kojeinaee vrlo opscian tekst ne optcrccujukolicinom, bibliografija od prcko tisueunaslova, ciLavo poglavlje bibliogra[skih'biljeZaka, te nadasve zanimljiv tckstzaintcresiranom citaocu obecavaju izu-zetan uiilak Cilanja, kao i nmostvo vri-jednih novih spoznaja.

Kao historija koju je pisaojedan antropolog, ova je knjiga naposeznacajna za jugoslavenske ctnologe. Zbogevropocentricnog pristupa povijesli kojiim se nudi na svim razinama skolovanja,zbog razumijcvanja odnosa pro~losti isadaSnjosti, zbog koncentracije na vlasti-