collaborative platform to support research and technology transfer … · 2015-06-24 ·...

Collaborative Platform to Support Research and Technology Transfer – NEXT

Collaborative Platform to Support

Research and Technology Transfer – NEXT

The Feasibility Study And Cost-Benefit Analysis Of

An Existing Rttc In Istrian Region – MET.R.IS. within Project Next

COMPOSED BY|

DISCLAMER: This document has been produced with the financial assistance of the IPA Adriatic Cross-Border Cooperation Programme. The contents of this document are the sole responsibility of Istrian Development Agency and can under no circumstances be regarded as reflecting the position of the IPA Adriatic Cross-Border Cooperation Programme Authorities.


The NEXT project description and objectives

The NEXT project intends to create a collaborative platform to support innovation and technology

transfer in the Countries of the Adriatic area. The Project aims at supporting cooperation of research

and development and technology transfer organizations of its partaking partners to enhance

innovation in order to increase the competitive capacity of goods and services produced by

companies within the region. The project thereby contributes to sustainable economic development

and growth within the respective region and country.

It arises from the considerations on the role of innovation, transnational networks and cooperation as

levers of national economic development and, more generally, of the increase in competitive capacity

of enterprises through better connections with the innovation circuits. The main focus of the project

is the cross-border transfer of research and technology within and between the members of the

project.

The NEXT project will help to optimize research and development investments of individual

companies, institutions as well regions and countries. It will thereby make it possible to share the risk

of overinvesting in equipment and research and will enhance the competitiveness of the area

through research and technology transfer.

Synergies, networks and joint research amongst the partners included in NEXT will maximize “value

for money” in research and development as well as create an atmosphere for cross-border

communication, connection and visibility of research and development results and opportunities.

Another aim of the project is to create a critical mass in skill, resources and participants in specific

scientific and technological fields of interest which will benefit the partners now and in future.

Cooperation and networking projects such as NEXT can support the adoption of new cultural and

operational approaches in the field of research and innovation and consequently the development of

new skills and professional opportunities in the regional contexts of the beneficiary Countries, as

stated in the projects description.

The NEXT project is also significant because of the common history of the partaking partners in the

project. In the Balkan Countries and in particular in those of the former Yugoslavia, due to a number

of factors which include for instance: the previous and recent economic crisis by which most of the

countries have been hit severely, few investments overall and especially in the scientific sector in

recent years and the absence of a defined and coherent institutional framework which characterized

the region.

Collaborative Platform to Support Research and Technology Transfer – NEXT There is also a notable lack of an institutional and strong relationship between the scientific and

research sector the businesses. Most of the countries have had, and in part still have, difficulty in

accessing financial resources, especially for those Countries that cannot yet count on the support

provided by the European Union’s Structural Funds.

Exiting the science, research, cultural and financial isolation is a priority for those countries. This has

been identified and addressed by the NEXT project and will provide a tool to overcome the relative

isolation in the field of research, development and innovation.

It will create the precise operational models, to identify scientific and technological partners and to

build up a framework for the exchange of research, development and innovation information and

services, to facilitate the access to existing resources and skills at the international level, and will

most likely make use of the means of EU funds provided for such synergistic activities.

These challenges and complexity factors require therefore to go beyond individual regions or

Countries and on the connections among systems significantly different from each other (research,

education, industry, finance, public administration).

Through the collaborative platform, the NEXT project aims to promote, expand and consolidate, in

qualitative and quantitative terms, the cooperation among Research institutes, enterprises and

researchers. To test mechanisms to support the research and technology transfer system in the area.

To represent a qualified interlocutor with institutional stakeholders in view of an enlarged R&I

governance and to embody a competitive partner in research and technology transfer at the area

level and internationally.

The specific objectives are of NEXT are to define the map of activities and actors of scientific research

in each territory involved; to implement an interactive online platform to facilitate and multiply the

exchanges among the actors of innovation; to provide a range of services to support the relationships

among the actors involved; to promote investment opportunities in favor of research and technology

transfer; to provide guidelines for the development of coordinated policies to support innovation; to

give visibility to excellence in the field of research and innovation; to capitalize the experience and

the results gained to give continuity to the collaborative platform.


A 1. SAŽETAK

1.1.1. Kratak opis projekta

Realizacijom projekta Cekom za napredne materijale (U daljnjem tekstu CEKOM NM) stvoriti će se

uvjeti za uspješno ostvarenje općeg cilja: povećanje konkurentnosti cjelokupnog gospodarstva

Hrvatske, zapošljavanje u području visoke tehnologije te stvaranje dodane vrijednosti u Hrvatskoj.

Projekt CEKOM NM bit će neprofitna ustanova u sustavu znanstvene djelatnosti čija će infrastruktura

biti u vlasništvu Grada Pule, a njime će upravljati Istarska županija, dok će Upravni odbor činiti

projektni partneri - znanstvenici, istraživači i poduzetnici s adekvatnom ekspertizom.

Planirana je sanacija postojeće zgrade Opće bolnice Pula, u kojoj trenutno egzistira Centar za

istraživanje materijala Istarske županije METRIS. Sanacija obuhvaća obnovu zgrade u smislu

građevinskih radova, ali i postizanja energetske učinkovitosti, što je jedan od prioriteta razvojne

strategije Istarske županije. Osim toga, planira se nabavka nove opreme koja uključuje računala,

uredski materijal i protupožarnu zaštitu. Kako bi projekt bio što uspješniji, provesti će se detaljna

analiza marketinškog okruženja i ciljanih skupina, što će rezultirati specifičnim vizualnim identitetom i

ostalim komunikacijskim elementima koji će podržati priču CEKOM NM-a. Rezultat će biti razvoj

zaokruženog koncepta centra izvrsnosti, koji će umrežavati akademsku znanost, tehničke institute,

poslovni sektor hrvatskog gospodarstva te državnu i javnu upravu. Interakcija navedenih sektora

osigurat će prostor za razvoj interdisciplinarnog istraživanja, pojednostavnjenje primjene i

komercijalizacije rezultata, razvoj reverznog inženjeringa te posljedično unapređenje industrije

dodane vrijednosti.

Očekivani utjecaj i doprinos projekta sveobuhvatan je, odnosno uključuje razvoj industrije naprednih

materijala u Hrvatskoj i regiji, realizaciju okruženja potrebnog za ispitivanje kvalitete naprednih

materijala, mogućnost komercijalizacije rezultata primijenjenog istraživanja, podizanje standarda

znanstvene i istraživačke zajednice, stvaranje intelektualnog vlasništva, otvaranje novih radnih

mjesta, razvoj inovacija, izgradnju industrije dodane vrijednosti, umreženost znanstveno-obrazovnih

institucija, razvojnih agencija, istraživača i poduzetnika, razvoj prototipova i probnih proizvodnji serija

te razvoj reverznog inženjeringa.

Ovaj projekt osigurat će Republici Hrvatskoj sintezu, pripravu i obradu novih materijala te njihovu

karakterizaciju, uz mogućnost umrežavanja i koncentracije relativnih dionika poluvodičke industrije

na jednom centralnom mjestu (istraživači, znanstvenici, stručnjaci tehničkih struka, razni eksperti u

poluvodičkoj industriji, gospodarstvo, studenti, itd.).

Jačanjem razvojnih i interdisciplinarnih istraživanja naprednih materijala te omogućavanjem brže

tehnološke primjene i komercijalizacije znanja unutar centra, omogućit će se uključivanje Republike

Hrvatske u europsku i svjetsku zajednicu istraživanja naprednih materijala i razvoja novih tehnologija.

Cjeloviti koncept aktivnosti i usluga CEKOM NM kao centra izvrsnosti primarno se očituje u njegovoj

organizacijskog strukturi, koju čine:

• Istraživačko-razvojni prostori, namijenjeni razvoju i lakšoj komercijalizaciji inovativnih


tehnoloških rješenja u području tehnologije naprednih komponenti;

• Edukacijsko-prezentacijski prostori, namijenjeni cjelokupnoj znanstvenoj i gospodarskoj

zajednici putem održavanja radionica i edukacija o najnovijim trendovima u poluvodičkoj

industriji, ali i kreiranju radnog prostora za znanstvenike i istraživače;

• Zajednički prostori, odnosno infrastruktura i usluge koji čitav centar čine ugodnim prostorom

za svakodnevno obitavanje, istraživačko-razvojni rad i transfer tehnologije, na taj način

pridonoseći kvaliteti i učinkovitosti rada Centra.

Realizacija projekta i uspješno poslovanje CEKOM NM, u suradnji s projektnim partnerima pridonijet

će ostvarenju hrvatskih i europskih strateških ciljeva, poput povezanosti akademske zajednice s

poduzetništvom i gospodarstvom, razvoja novih znanja i tehnologija te industrije visoke dodane

vrijednosti, smanjenje nezaposlenosti, povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, odnosno

formiranju društva i ekonomije utemeljene na znanju.

1.1.1.1. Povijest projektne ideje

Centar za istraživanje materijala Istarske županije METRIS osnovan je 2009. godine u sklopu provedbe

projekta Istarske razvojne agencije pod nazivomResearch Centre for Metal Industry in Istrian County -

MET.R.IS. Prvotno je nazvan Centrom za istraživanje metala.

Projektna ideja za METRIS projekt proizašla je iz rezultata provedene sektorske analize gospodarstva

Istarske županije kojom je utvrđeno da prerađivačka industrija čini 33% BDP-a, od čega više od 50%

županiji privređuje upravo metalna industrija. Temeljem dobivenih rezultata sektorske analize

krenulo se u daljnje istraživanje i detaljnije ispitivanje specifičnih potreba i mogućnosti poduzetnika

metalnog sektora spram mogućnostima i uspostavljanju budućeg istraživačkog centra koji bi bio na

usluzi prvenstveno njima.

Identificiran je njihov zajednički interes za uslugama istraživanja, razvoja, inovacija (IRI) i kontrole

kvalitete, koje im trebaju biti dostupne i pristupačne cijenom te kratkim rokovima provedbe analiza, a

na nivou kvalitetom i akreditiranim metodama. Mala, srednja i velika poduzeća nisu u mogućnosti

financirati svoj IRI odjel i kupnju potrebne opreme i strojeva, zapošljavanje i edukaciju osoblja i

akreditaciju metoda, što u konačnici nije ni potrebno ukoliko bi postojao specijaliziran i kompetentan

istraživački centar te im se na taj način omogućio najam opreme, laboratorija i djelatnika te provedbu

IRI djelatnosti za neusporedivo nižu naknadu.

Zajedno s poduzetnicima pomoću dogovora, pisama namjere te ugovora o znanstveno-poslovnoj

suradnji utvrđeno je koje su usluge najpotrebnije najširem krugu korisnika, projekt je razrađen,

oprema nabavljena i djelatnici educirani. Glavni cilj projekta bio je stvaranje poslovne infrastrukture

za inovativno istraživanje i razvoj u metalnoj industriji u Istarskoj županiji i RH kako bi se povećala

razina provedenih razvojno-istraživačkih projekata i time djelovalo na podizanje konkurentnosti

hrvatske metalne industrije na globalnom tržištu. Specifični cilj projekta bio je pružanje usluga

istraživanja i razvoja malim i srednjim poduzećima u metalnoj industriji u RH i van granica RH.

Projektne aktivnosti obuhvaćale su rekonstrukciju objekta, opremanje prostora te nabavu

najsuvremenije laboratorijske opreme.

1.1.1.2. Sektor

Znanost; Istraživanje i razvoj; Inovacije.


1.1.1.3. Lokacija

Opća bolnica Pula kompleks bolnice – Zgrada stare kirurgije, Zagrebačka 30, Pula ukupne bruto

površine 3500 m2.

1.1.1.4. Područje utjecaja

CEKOM NM će biti usmjeren na primjenjena istraživanja potaknuta od strane gospodarskih subjekata

i njihovu komercijalizaciju te savjetodavnu potporu pri stjecanju i jačanju intelektualnog vlasništva.

Ključna područja djelovanja predstavljaju cross-cutting KETs (Key enabling technologies), ICT, turizam

i kreativnu i kulturnu industriju te ostale horizontalne aktivnosti. CEKOM NM će na raspolaganju imati

stručno osoblje METRIS-a, sofisticiranu opremu i vrijedno iskustvo za provođenje IRI analiza.

1.2. Ciljevi nositelja projekta

Implementacijom projekta CEKOM NM, želi se uspostaviti centar izvrsnosti koji će pridonijeti razvoju

interdisciplinarnog znanstvenog istraživanja te komercijalizaciji njihovih rezultata. Istovremeno želi se

potaknuti razvoj hrvatske industrije naprednih materijala te povećati konkurentnost hrvatskog

gospodarstva.

Izgradnjom i stavljanjem u funkciju visokotehnološkog Centra kompetencije za napredne materijale

očekuju se sljedeći doprinosi:

• koncentriranje znanja i tehnologija u okviru više prioritetnih KET tematskih područja (nano-

tehnologija, napredni materijali, napredne proizvodne tehnologije, inženjerstvo te

industrijska biotehnologija)

• učinkovita komercijalizacija istraživačkih rezultata i primjena novih tehnologija u proizvodnim

procesima

• povećanje aktivnosti istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija (IRI) poslovnog sektora u

cilju razvoja tržišno konkurentnih novih proizvoda, usluga i tehnologija

• poticanje suradnje između poslovnog i znanstveno-istraživačkog sektora i usmjeravanje IRI

aktivnosti prema potrebama gospodarstva te promocija IRI-a

• razvoj ljudskog kapitala i istraživačkih vještina kroz edukacije i istraživanja

• privlačenje kapitala, novih investicija i mobilizacija talenata za IRI

• povećanje zaposlenosti kroz poticanje stvaranja inovativnih (“start-up” i „spin-off“) poduzeća

• povećanje izvoza i internacionalizacija poslovanja za nove proizvode i usluge nastale kao

rezultat IRI aktivnosti

• približavanje industriji kroz pametno osmišljene ključne strateške pozicije podružnica CEKOM

NM-a u područja kojima već gravitiraju udruživanjem s partnerima s kojima već surađuju i koji

su kompetentni i prepoznatljivi s izravnim ciljem trenutnog povećanja zaposlenosti i

konkurentnosti uz korištenje već postojeće infrastrukture i opreme u smislu minimalne

investicije za maksimalnu dobit

• poboljšanje kvalitete života građana primjenom socijalnih inovacija

Trenutni trendovi u svijetu ukazuju na široko područje primjene proizvoda temeljenih na naprednim

komponentama, stoga ulaganje u CEKOM NM predstavlja ulaganje u industriju budućnosti.

1.3. Glavni rezultati analize


1.3.1. Ekonomski prinosi

Ekonomska analiza pokazala je pozitivan rezultat, pri čemu ekonomska neto sadašnja vrijednost

ulaganja (ENPV) iznosi HRK 71,52 mil, ekonomska interna stopa povrata (ERR) iznosi 19,89%, a odnos

koristi i troška (B/C) iznosi 2,13.

1.3.2. Utjecaj na zapošljavanje

Projekt CEKOM NM imat će direktni i indirekti utjecaj na zapošljavanje. Realizacijom projekta u planu

otvaranje osam novih radnih mjesta u samom Centru, a očekuje se i generiranje novih radnih mjesta

kroz razvoj konkurentnih projekata i novih spinout poduzeća. Nadalje, u planu je edukacija studenata

i podrška doktorskim dizertacijama, kako bi im kroz sudjelovanje u različitim istraživačko-razvojnim

projektima omogućili stjecanje visokih kompetencija. Kroz komercijalizaciju rezultata istraživanja i

njihovu uspješnu industrijsku primjenu, CEKOM NM će indirektno utjecati na povećanje

konkurentnosti i poboljšanje slike tržišta rada Republike Hrvatske.

1.3.3. Utjecaj na okoliš (energetska učinkovitost)

CEKOM NM bit će obnovljen u skladu s visokim standardima energetske učinkovitosti, uz poštivanje

svih važećih propisa za toplinsku zaštitu i racionalnu upotrebu energije prilikom toplinske izolacije

zgrade.

Aktivnosti centra bit će u skladu s idejom o zdravom i održivom okolišu, pružajući primjer efikasne

integracije teorije i prakse na jednom mjestu. Između ostalog u sklopu centra bit će organizirano

odvajanje otpada te kontrola količine otpada. Svi materijali i laboratorijski procesi bit će u skladu sa

strogim propisima o ekološkoj prihvatljivosti.

1.3.4. Ostali rezultati

Realizacijom projekta stvoriti će se pozitivna znanstveno-istraživačka i poduzetnička klima, podržana

svjetskom organizacijskom uspješnicom, modelom Triple helixa. Projekt će imati multiplicirajuće

efekte u kontekstu zapošljavanja, povećanja konkurentnosti gospodarstva i razvoja novih

sofisticiranih tehnologija.


A 2. SOCIO-EKONOMSKI KONTEKST

2.1.1. Ekonomski aspekti

Hrvatska se ubraja u skupinu država s malim i otvorenim gospodarstvom, koje je uvelike povezano s

drugim inozemnim tržištima. Prioritet hrvatske gospodarske politike je nastavak izgradnje stabilnog i

snažnog tržišno orijentiranog gospodarstva konkurentnog na svjetskom tržištu; stalno jačanje

makroekonomske stabilnosti i nastavak strukturnih reformi u svrhu osiguranja stabilnog i održivog

gospodarskog razvitka; povećanja industrijske proizvodnje i zaposlenosti. Naglasak je posebno

stavljen na stvaranje povoljnog poslovnog okruženja usklađenog s poslovnim okruženjem koje

prevladava u Europskoj uniji, daljnji razvitak instituta tržišne ekonomije, poticanje inovacija te

promicanje novih tehnologija.

Istra je najrazvijenija regija Republike Hrvatke. Od čak dvadeset i pet najrazvijenijih gradova države,

Istra sudjeluje sa 40% udjela, onosno, sa čak 9 gradova, od kojih je grad Novigrad na prrvom mjestu.

2.1.1.1. Makroekonomski aspekt

Nakon poremećaja na globalnom tržištu tijekom 2008. i 2009. godine uslijed financijsko-ekonomske

krize, u 2010. godini dolazi do oporavka globalnog financijskog sustava i povoljnijih kretanja na

međunarodnom tržištu. Takvom stanju primarno pridonosi stabiliziranje globalnog financijskog

sustava te uspješnost različitih modela poticanja pojedinih nacionalnih ekonomija, kao i početak

povećane sklonosti potrošnji, a nakon akumulacije štednje tijekom dvogodišnje krize. No, iako dolazi

do rasta na globalnoj razini u 2010. godini, u 2011. godini zabilježeno je usporavanje rasta što se

odražava na slabljenje inozemne potražnje. Tako je u Europskoj uniji zabilježen pad od 0,2% na

godišnjoj razini, pretežno zbog dužničkih problema u pojedinim zemljama članicama. Trendovi na

globalnoj razini sredinom 2012. godine relativno su nepovoljni. Dužnički problemi u pojedinim

članicama Europske unije utječu na sve članice te je zbog toga izostao očekivani gospodarski

oporavak. Na to ukazuje podatak da je u EU27 zabilježen pad BDP s 1,6% u 2011. na -0,4% u 2012.

godini. Može se zaključiti da svjetsko gospodarstvo posljednjih pet godina obilježava ekonomska kriza

te se nikako ne nalaze temelji stabilizacije rasta. Izlazak iz negativnih trendova očit je u najjačim

gospodarstvima, dok se gospodarstva ostalih zemalja članica sporije oporavljaju.

Hrvatski gospodarski rast u razdoblju od 2005. do 2008. godine prvenstveno je bio pokretan

domaćom potražnjom koja je imala podršku u snažnom rastu kredita i velikom priljevu kapitala.

Privatna potrošnja i ulaganja bili su glavni čimbenici gospodarskog rasta u tom periodu. Hrvatski rast

je u osnovi potaknula sve dublja integracija s globalnim gospodarstvom, a posebice s Europskom

unijom, što je dovelo do golemog rasta izravnih stranih ulaganja i ekspanzije bankarskih usluga i

kredita poduzetništvu i kućanstvima.

Trendovi kretanja hrvatskog gospodarstva tijekom 2008. i 2009. godine bili su u skladu s globalnima,

međutim u 2010. i 2011. godini dolazi do značajne divergencije s obzirom na to da je hrvatsko

gospodarstvo zabilježilo pad ukupne gospodarske aktivnosti. Realni bruto domaći proizvod je u 2010.

godini ostvario pad od 1,2%, dok je u 2011. godini zabilježio nultu stopu rasta.

Collaborative Platform to Support Research and Technology Transfer – NEXT Unatoč očekivanjima s početka 2013. godine da bi dobra turistička sezona u trećem kvartalu mogla

dovesti do rasta BDP-a na godišnjoj razini, to se ipak nije ostvarilo. Pad vrijednosti robnog izvoza i

državne potrošnje negativno su utjecali na kretanje BDP-a, zbog čega je njegova vrijednost na

godišnjoj razini smanjena za 0,6%. Sljedeća slika prikazuje realno kretanje BDP-a u Republici

Hrvatskoj, u razdoblju 2005. - 2012. Prikazana kretanja rezultat su pada domaće potražnje, najviše

osobne potrošnje i investicija u fiksni kapital. Odraz je to općeg stanja u gospodarstvu u kojem se još

uvijek bilježi pad industrijske proizvodnje i građevinarstva, tek blagi rast prometa u trgovini na malo

te sve lošije stanje na tržištu rada. Tijekom tog vremena proračunski se deficit smanjivao putem

izravnog stranog ulaganja u postojeće kapacitete (privatizacija banaka, farmaceutskih i

telekomunikacijskih korporacija), dok se istodobno povećavao kroz velike infrastrukturne projekte na

državni trošak (npr. autocesta Zagreb-Split).

Prema podacima Eurostata, objavljenima u srpnju 2014., javni dug Hrvatske iznosio je u prvom

tromjesečju 68 posto BDP-a ili 221,8 milijardi kuna. Kako BDP pada, a javni dug raste, dolazi do sve

većeg udjela tog duga u BDP-u, zbog čega se Hrvatska sve više odmiče od maastrichtskih kriterija,

prema kojima bi udjel javnog duga u BDP-u trebao iznositi maksimalno 60 posto. Nakon rebalansa

proračuna, zaključenje 2014. godine viti će sa padom BDP-a od 0,5%, što je jedanaesto uzastopno

tromjesečje pada realnoga BDP-a na godišnjoj razini.

2015. ulaganja financirana iz Europske unije trebala potaknuti umjereni rast, procijenila je Europska

komisija u današnjim proljetnim prognozama.

Europska komisija sada predviđa skroman oporavak 2015. godine, kada očekuje rast BDP-a od 0,7

posto na temelju rasta izvoza usluga, s obzirom na postupno jačanje vanjskog okruženja, uključujući i

iznimno važno europsko turističko tržište. Ti bi trendovi, uz blagi oporavak izvoza roba, trebali

generirati umjereni pozitivni vanjski poticaj gospodarstvu u 2015. godini.

Slika 2-1 Usporedba realnog kretanja BDP-a na području RH i EU, za razdoblje 2007. - 2013.

Izvor: Eurostat; Prema posljednjim obrađenim podacima 08.09.14

Nepovoljna makroekonomska situacija i nužnost konsolidacije javnih financija uzrokovala je

usporavanje gospodarske aktivnosti u 2013. i 2014. godini. Loša kretanja hrvatskog gospodarstva

-8,0

-6,0

-4,0

-2,0

0,0

2,0

4,0

6,0

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Hrvatska EU

Collaborative Platform to Support Research and Technology Transfer – NEXT rezultat su nekoliko faktora, a ponajviše utjecaja globalne krize i dugogodišnje makroekonomske

politike koja nije anticiklična i razvojna, što se ponajviše očitovalo u nepovoljnom stanju tržišta rada.

Hrvatske ekonomske prilike u posljednjem desetljeću prikazuje serija odabranih pokazatelja u

nastavku teksta.

Tablica 2-1 Odabrani makroekonomski pokazatelji Republike Hrvatske (2008. - 2013.)

Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

BDP, tekuće cijene, mil. HRK 343.412,0 328.672,0 323.807,0 330.171,0 330.232,0 328.252,0

BDP realne stope rasta, % 2,1 -6,9 -2,3 0,0 -2,0 -1,0

BDP, tekuće cijene, mil. EUR 45.185,0 43.246,0 42.606,0 43.443,0 43.972,0 43.191,0

BDP po stanovniku, EUR 10.772,0 10.311,0 10.393,0 10.697,0 10.014,0 10.838,0

INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA

Stope rasta, % 1,2 -9,2 -1,4 -1,2 -5,5 -1,8

Potrošačke cijene – inflacija 6,1 2,4 1,1 2,3 3,4 2,2

Realne stope rasta, % -0,5 -15,3 -1,8 1,0 -4,2 -0,6

Neto plaća, u HRK 5.178,0 5.311,0 5.343,0 5.441,0 5.478,0 5.515,0

Stopa nezaposlenosti, % 13,2 14,9 17,4 17,9 19,1 20,2

TURIZAM (noćenja u 000)

Ukupno 57.103,0 56.300,0 56.416,0 60.354,0 62.743,0 64.828,0

Domaći turisti 6.478,0 5.799,0 5.424,0 5.603,0 5.221,0 5.140,0

Strani turisti 50.626,0 50.501,0 50.992,0 54.751,0 57.522,0 59.688,0

DRŽAVNI PRORAČUN mil. HRK

Ukupni prihodi 115.772,7 110.257,9 107.407,4 107.069,7 109.558,9 108.585,0

Ukupni rashodi 115.292,4 117.924,0 120.187,5 119.939,5 118.370,9 123.505,9

Transakcije u nefinancijskoj imovini 2.988,1 1.963,4 1.232,4 1.139,0 829,6 1.304,5

Transakcije u financijskoj imovini -3.948,5 6.825,5 2.099,6 -618,4 -461,5 14.214,4

Ukupni višak / manjak -2.507,9 -9.629,4 -14.012,4 -14.008,8 -10.000,7 -16.225,4

Dug središnje države, mil. HRK 98.486,6 115.769,2 135.990,4 153.969,7 175.203,5 220.196,1

Saldo tekuć. računa pl. bil. mil. EUR -4.258,1 -2.292,5 -472,1 -446,3 35,4

381,6

VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA

Izvoz, mil. EUR 9.585,1 7.529,4 8.905,2 9.589,7 9.605,3 9.589,6

Uvoz, mil. EUR 20.817,1 15.220,1 15.137,0 16.275,9 16.156,3 16.852,1

Saldo VTR, mil. EUR -11.232,0 -7.690,7 -6.231,8 -6.686,2 -6.551,0 -7.262,5

Devizni prihod od turizma, mil. EUR 7.459,4 6.379,7 6.230,0 6.616,9 6.828,9 7.202,8

Direk. strana ulaganja u RH, mil. EUR

4.218,6 2.414,8 295,3 1.048,4 973,3 550,1

Bruto inozemni dug RH, mil. EUR 40.590,0 45.244,3 46.483,4 45.733,4 44.935,4 45.631,4

Prosječni srednji tečaj HRK/EUR 7,223178 7,339554 7,286230 7,434204 7,607040 7,573548

Prosječni srednji tečaj HRK/USD 4,934417 5,280370 5,500015 5,343508 5,779990 5,705883

Izvor: DZS, obrada Moneo savjetovanje d.o.o.

U 2011. i 2012. godini nastavljena je kontrakcija domaće potražnje uzrokovana rastom nezaposlenosti

i padom raspoloživog dohotka, rast nelikvidnosti realnog sektora te sve lošiji financijski rezultati

poduzetnika. Tijekom 2013. godine nezaposlenost je u Hrvatskoj dosegla alarmantnu razinu. Danas

Hrvatska bilježi ukupno 333.664 (HZZ, 2014.) nezaposlenih osoba. Od 2008. godine razina

nezaposlenosti povećava se za više od 20 tisuća osoba godišnje.

Hrvatskom gospodarstvu najznačajniji je vanjskotrgovinski partner upravo EU, te njezini ukupni

negativni rezultati direktno utječu na produbljivanje ili u najboljem slučaju odgađanje domaćeg

oporavka. Niti jedno od područja analize gospodarstva, socijalnih, zdravstvenih, obrazovnih ili

kategorija konkurentnosti Republiku Hrvatsku ne stavlja iznad prosjeka EU. U tom pogledu,

Collaborative Platform to Support Research and Technology Transfer – NEXT punopravno članstvo u EU za Republiku Hrvatsku je izvanredna prilika da uz pomoć dostupnih joj

sredstava kohezijskog i strukturnih fondova utječe na (makar minimalne) pomake u strukturi

gospodarstva, stvaranju novih vrijednosti i efikasnoj proizvodnji.

O kretanju industrijske proizvodnje u Republici Hrvatskoj, ponovno se čini izglednim da će nakon pet

godina uzastopna pada industrija 2014 godinu zaključiti s pozitivnim predznakom, odnosno oko 0,5

posto prema prognozama analitičara.

Prerađivačka industrija, koja čini blizu četiri petine ukupne, u devet mjeseci je imala veći godišnji rast

(2,7 odnosno 2,5 posto), a znatno manje stope rasta ukupne industrije posljedica su pada obujma u

proizvodnji energije. Rudarstvo i vađenje te opskrba električnom energijom, plinom i parom na

godišnjoj razini bilježe pad od oko osam posto. Nadalje je prikazan trend industrijske proizvodnje U

RH i EU.

Slika 2-2 Trend industrijske proizvodnje; usporedba Republike Hrvatske i EU

Izvor: Eurostat; Prema posljednjim obra]enim podacima 30.10.14

Iako je industrijska proizvodnja Republike Hrvatske i dalje pod utjecajem recesije i općenito loše

gospodarske klime u državi, vidljiv je usporedan trend sa državama Europske Unije, te je za očekivati

zaključenje industrijske proizvodnje u 2014. godine sa pozitivnim predznakom.

2.1.1.2. Mikroekonomski aspekt

Istarsko gospodarstvo je vrlo raznoliko. Istra je tradicionalno najposjećenija turistička regija u

Republici Hrvatskoj, pa je u tako u 2013. godini ostvareno 3.195.564 dolazaka i ukupno 22.032.695

noćenja, te svake godine bilježi povećanja, a taj se trend očekuje i u 2014. godini. Ima razvijenu

prerađivačku industriju, građevinarstvo, trgovinu, morsko ribarstvo i uzgoj ribe, poljoprivredu i

transport.

Prema posljednjim relevantnim podacima iz Državnog zavoda za statistiku, Istarska županija u 2010.

godini premašuje za 28,24% prosječni BDP po stanovniku Republike Hrvatske i ostvaruje 6,24%

hrvatskog BDP-a. Prosječni BDP po stanovniku u Istarskoj županiji iznosio je 2010. godine 12 897 € ili

-15,0

-10,0

-5,0

0,0

5,0

10,0

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Hrvatska EU

Collaborative Platform to Support Research and Technology Transfer – NEXT 17 085 USD. U 2012. je Istarska županija ostvarila robni izvoz u vrijednosti od 892 milijuna USD s čime

je sudjelovala u ukupnom izvozu Republike Hrvatske s 7,2%.

Stopa nezaposlenosti u Istri, u posljednjih desetak godina, iznosila je prosječno 7 %, u 2012. godini

iznosila je 8,9 %, dok je u Hrvatskoj iznosila visokih 18%. U robnoj razmjeni Istarske županije najveći

udio ima prerađivačka industrija - gotovo 90 %, od čega polovicu čini brodogradnja. Pozitivan trend

poslovanja gospodarstva Istarske županije evidentiran je i prema konsolidiranom financijskom

rezultatu, koji kontinuirano pokazuje znatno brži rast prihoda od rashoda.

Istarska županija provodi sustavnu izgradnju poduzetničke infrastrukture putem programa

sufinanciranja, poticajnog kreditiranja, osnivanja potpornih institucija, izgradnje i opremanja

poslovnih zona, promocije i edukacije. Dobitnik je priznanja Hrvatske udruge poslodavaca za 2000. i

2002. godinu za najveći doprinos u poticanju razvoja poduzetništva.

Istra je regija koja se nalazi u uzlaznoj putanji razvojnog ciklusa. Strateški zemljopisni položaj i dobra

prometna povezanost između Europe i Mediterana, očuvanost prirodnih bogatstava, stabilnost

regionalne politike i suradnja sa mnogim regijama u inozemstvu, čine Istru primamljivom

destinacijom za strana ulaganja.

Po broju gospodarskih subjekata i prema financijskim pokazateljima poslovanja prednjače

prerađivačka industrija, turizam i trgovina koje generiraju 70% ukupnog prihoda, uz napomenu da je u

posljednjih nekoliko godina uočljiv stalni rast stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti.

2.1.1.2.1. Razvoj industrije u Istri

Za vrijeme austrijske vlasti Istra dobiva stratešku važnost izlaska Monarhije na more, što je znatno

utjecalo na industrijski razvoj. U Puli se 1856. polažu temelji arsenala i brodogradilišta (brodogradnja)

za gradnju i popravak austrougarske ratne flote. Na početku I. svj. rata u Istri je postojalo dvadesetak

tvornica, ponajviše za preradu ribe, potom za proizvodnju tkanina, voska, sapuna, alkoholnih pića i

građevinskog, materijala te tvornica za preradu duhana u Rovinju i ciglana u Cerovlju.

Nakon 1918. istarsko gospodarstvo pod talijanskom upravom počinje nazadovati. Otpuštaju se radnici

u brodogradilištu u Puli i istarskim tvornicama za preradu ribe, a novi se industrijski kapaciteti okreću

ratnoj i strateškoj proizvodnji.

Tako se 1920-ih podižu pogoni za proizvodnju cigareta, cementa i lokota u Puli, tvornica za

proizvodnju portland cementa u Koromačnu. Do početka II svj. rata u Puli se podižu tvornice za

proizvodnju konopa, zastava i preradu katranskih smola, elektromlin sa silosom i moderna konzumna

mljekara. U II. Svjetskom ratu istarska je industrija bila uglavnom porušena, te se u prvim poratnim

godinama obnavljala, a industrijski razvoj započeo je 1950-ih.

Obnovljeno brodogradilište Uljanik u Puli pokreće proizvodnju sporohodnih brodskih dizelskih motora

i elektroopreme, postajući tako moderno brodogradilište osposobljeno za gradnju najsloženijih

plovnih jedinica nosivosti veće od 275.000 tona. Širom Istre počinju se otvarati nove tvornice.

Cementara i proizvodnja brodskih boja u Umagu, proizvodnja ukrasnoga kamena, tekstila i prerada

plastike u Pazinu, proizvodnja trikotaže, vatrostalnoga stakla i plinobetona u Puli i drugdje.

Na Labinštini 1970-ih zbog nerentabilnosti rudarenja započinje proces supstitucije, te se otvaraju

Collaborative Platform to Support Research and Technology Transfer – NEXT nove tvornice za proizvodnju keramičkih pločica, čamaca, lutaka i igračaka, bicikala, motokultivatora,

tankostijenih cijevi, termičkih uređaja i strojeva za obradu metala, no one su 1990-ih zbog nagloga

gubitka tržišta i posljedica privatizacije društvenih poduzeća većinom završile u stečaju.

2.1.1.2.2. Industrija Istre danas

U području industrije razvijena je brodogradnja, proizvodnja građevinskog materijala (vapno, cement,

cigla, kamen), duhanskih proizvoda, namještaja, električnih strojeva i uređaja, dijelova za

automobilsku industriju, stakla, obrada metala, plastike, drva, tekstila i proizvodnja hrane. Proteklih

godina je velika pažnja posvećena revitalizaciji poljoprivrede, pa je u vinogradarstvu, maslinarstvu i

sustavu ekološke proizvodnje hrane postignut veliki napredak.

Među vodećim su trgovačkim društvima Istre ističu se:

Uljanik Brodogradilište d.o.o.

"ULJANIK" je osnovan 1856. godine, u pomno odabranom pulskom zaljevu, kao brodogradilište ratne

mornarice Austro-Ugarske. Temeljac za gradnju položila je carica Elizabeta 9. prosinca, te se taj datum

proslavlja kao dan brodogradilišta, jednog od najstarijih danas u svijetu. U Republici Hrvatskoj, od

1990. godine, postaje dioničko društvo, preživljava krizne godine napada na Hrvatsku, nastavlja s

brodograđevnom prozvodnjom različitih i specijalnih brodova, a u drugoj polovici 1998. ulazi u

razdoblje velike tehnološke obnove. Od 1947. do polovice 2000. Uljanik isporučuje 201 brod, s

ukupno više od 6 milijuna DWT, kupcima sa svih kontinenata. Pulsko je brodogradilište razvilo

tehnologiju gradnje trupa iz dva dijela te spajanjem dviju polovica u moru, a osim toga proizvodi i

brodske motore.

Tehnomont BMN d.o.o.

Tvrtka se od triju profitnih centara, profitnog centra Brodogradilište koji je najvećim dijelom

orijentiran na gradnju patrolnih, turističkih, offshore, ribarskih, vatrogasnih i drugih brodova za široko

svjetsko tržište, a pored gradnje brodova bavi se remontom i rekonstrukcijom postojećih brodova.

Profitnog centra Investicijski radovi u inozemstvu koji zapošljava značajne resurse u velikim

njemačkim brodogradilištima, gdje uz izradu brodskih sekcija radi i na poslovima opremanja

cjevarskim i bravarskim radovima. I na kraju profitnog centra Solarna oprema koja se bavi razvojem i

proizvodnjom solarnih kolektora za grijanje vode, te instaliranjem toplovodnih solarnih postrojenja.

Tvrtka se osim pravnih, kadrovskih i financijsko računovodstvenih poslova koje obavlja za cijelu

Grupu, bavi i nautičkim turizmom te metalo prerađivačkom djelatnošću. Sjedište tvrtke je u Puli.

U Istri postoji dugogodišnja tradicija metalne industrije u kojoj predvode Uljanik proizvodnja opreme

d.d., Feroplast d.o.o. te poduzeće Big Toys d.o.o. iz Potpićana. Osim metalne, važno je spomenuti

drvno prerađivačku industriju te industriju proizvodnje građevinskog materijala koja je posljednjih

godina u velikoj krizi zbog stagnacije tržišta nekretnina. Na slijedećim slikama se osim navedenih

industrijskih grana, mogu vidjeti prihodi i dobit ostalih industrijskih grana u Istri.

Slika 2-3 Dobit i prihod industrijskih poduzeća u milijunima kuna u Istri 2013. godine


-20 0 20 40 60 80 100 120

Uljanik proizvodnja opreme d.d.

Feroplast d.o.o.

Big toys d.o.o.

Histria Tube d.d.

G. I. I. Tube d.o.o.

Anilox d.o.o.

Indi-Metal d.o.o.

Istra aluminij d.o.o.

Metalna industrija

-5 0 5 10 15 20

Hain Istra d.o.o.

Drvoplast d.d.

Ambalaža d.o.o.

Drvno prerađivačka industrija

-100 -50 0 50 100 150 200 250 300

Holcim d.o.o.

Industrochem d.o.o.

Istarska ciglana d.o.o.

Proizvodnja građevinskog materijala


Izvor: Poslovna.hr

Industrija prednjači prema udjelu prihoda u bruto domaćem proizvodu Istarske županije s nešto više

od 30%, ostvaruje više od 90% robnoga izvoza i zapošljava oko 17000 radnika. Slijedeća tablica

prikazuje vrijednosti prodanih proizvoda u industriji Istarske županije 2013. godine.

-10 -5 0 5 10 15

Arena d.o.o.

Alida d.o.o.

Calzaturificio Elisa d.o.o.

Tekstilna industrija

-40 -20 0 20 40 60 80 100

Puris d.d.

Brionka d.d.

Stefanutti d.o.o.

IZO d.o.o.

Prehrambena industrija

-200 0 200 400 600 800 1000 1200 1400 1600

Istragrafika

TDR d.d.

P.P.C. Buzet d.o.o.

Ostala industrija


Tablica 2-2 Vrijednost prodanih industrijskih proizvoda prema NIP-u 2013. godine u kunama

Ukupno Za vlastiti račun Prema ugovoru

Istarska županija ukupno 7.442.102 7.377.147 64.955

Od toga inozemno 3.562.643 3.521.175 41.468

Rudarstvo i vađenje 173.257 173.257 0

Od toga inozemno 73.762 73.762 0

Prerađivačka industrija 5.931.082 5.866.127 64.955

Od toga inozemno 3.487.065 3.445.597 41.468

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

1.181.342 1.181.342 0

Od toga inozemno 0 0 0

Opskrba vodom, gospodarenje otpadom,djelatnosti sanacije okoliša

156.421 156.421 0

Od toga inozemno 1.816 1.816 0

Izvor: DZS; Publikacija PROIZVODNJA I PRODAJA INDUSTRIJSKIH PROIZVODA (PRODCOM) U 2013.,prvi rezultati

2.1.1.2.3. Gospodarsvo grada Pule

Prema veličini ukupnog prihoda dominiraju dvije gospodarske djelatnosti, prerađivačka industrija i

trgovina. Na slijedećoj je slici prikazan udio pojedine djelatnosti Pulskog gospodarstva.

Slika 2-4 Zastupljene gospodarske djelatnosti grada Pule

36,6%

26,2%

8,2%6,5% 6,2%

prerađivačka industrija

trgovina građevinarstvo turizam i ugostiteljstvo

administrativne i pomoćne djelatnosti

Collaborative Platform to Support Research and Technology Transfer – NEXT Izvor: http://www.pula.hr/organizacije/gospodarstvo-grada-pule/

Pulsko gospodarstvo je u 2012. ostvarilo ukupnu dobit od 309 milijuna HRK, odnosno gubitak u visini

od 260 milijuna HRK, što znači da je konsolidirani financijski rezultat pozitivan. U ostvarenoj dobiti

sudjelovali su: prerađivačka industrija sa udjelom od 26,3%, trgovina sa 18,2%, prijevoz i skladištenje

sa 14,9%. Što se tiče investicija u novu dugotrajnu imovinu, zahvaljujući velikim ulaganjima

"Arenaturista" u rekonstrukciju smještajnih kapaciteta, vodeća je djelatnost pružanja smještaja i

usluživanja hrane s 36% svih investicija, dok je na drugom mjestu prerađivačka industrija s 19,6%.

Slijedeće dvije tablice prikazuje udio djelatnosti trgovačkih društava grada Pule, te osnovne

financijske pokazatelje poslovanja.

Tablica 2-3 Struktura trgovačkih društava po djelatnostima 2012. godine u Puli

Djelatnost Broj tvrtki

Broj zaposlenih Prosj. neto plaća HRK

Poljoprivreda, šumarstvo 43 111 4.485

Rudarstvo i vađenje 1 3 1.963

Prerađivačka industrija 218 4.808 5.178

Opskrba el.energijom, plinom 5 59 6.467

Opskrba vodom, gospodarenje otpadom 8 457 6.319

Građevinarstvo 434 1.339 4.438

Trgovina na veliko i malo 483 2.582 3.589

Prijevoz i skladištenje 57 504 5.379

Djelatnosti pružanja smještaja i usluživanja hrane 141 1.064 6.305

Informacije i komunikacije 89 438 4.910

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 8 29 7.580

Poslovanje nekretninama 201 119 4.310

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 368 953 4.690

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 144 583 4.106

Obrazovanje 37 172 3.353

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 13 131 4.291

Umjetnost, zabava i rekreacija 32 77 3.841

Ostale uslužne djelatnosti 56 128 3.444

Ukupno 2.338 13.557 4.788

Izvor: HGK Županijska Komora Pula

Tablica 2-4 Osnovni financijski pokazatelji poslovanja gospodarstva u 2012.g

Djelatnost Uk.prihod Dobit Gubitak Investicije

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 55.187 2.809 10.219 6.612

Rudarstvo i vađenje 291 0,00 HRK 20 0,00 HRK

Prerađivačka industrija 2.554.678 75.144 100.389 104.904

Opskrba el.energijom, plinom 61.561 42 33 27.019

Opskrba vodom, gospod. otpadom 171.645 2.350 1.592 40.772


Građevinarstvo 573.216 26.570 46.696 37.535

Trgovina na veliko i malo 1.827.753 56.273 41.497 39.320

Prijevoz i skladištenje 247.669 46.102 3.535 13.641

Pružanje smještaja i usluživanje hrane 450.630 12.175 8.296 190.355

Informacije i komunikacije 125.040 8.078 2.702 2.667

Financijske djelatnosti i osiguranje 8.009 847 172 327

Poslovanje nekretninama 61.954 14.150 22.888 17.881

Stručne, znanst. i tehničke djelatnosti 284.849 36.382 10.285 12.607

Administr. i pom.uslužne djelatnosti 432.142 20.447 5.899 32.792

Obrazovanje 24.137 640 400 254

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 29.321 3.507 91 1.108

Umjetnost, zabava i rekreacija 38.359 2.800 4.715 514

Ostale uslužne djelatnosti 23.928 1.021 718 1.163

Ukupno 6.970.376 309.343 260.152 529.476

Izvor: HGK Županijska Komora Pula

Vanjskotrgovinska razmjena

U 2012. godini je gospodarstvo grada Pule izvezlo roba u vrijednosti od 211 milijuna EUR, a istodobno

uvezlo 162 milijuna EUR. U usporedbi s prethodnom 2011.godine izvoz je više nego prepolovljen

(indeks 47,2), dok je uvoz povećan za 4,7%. Razlozi pada izvoza su prvenstveno u cikličkim kretanjima

i carinskom evidentiranju izvoza brodova u tradicionalno najznačajnijoj brodogradnji, a manjim

dijelom i nedostaku narudžbi za gradnju novih brodova. Osim brodogradilišta "Uljanik" veći izvoznici

su Calucem, Duran, Polatextile i Tehnomont brodogradilište.

Prerađivačka industrija

Brodogradilište Uljanik d.d. je dominantna industrijska grana u Puli i Istri sa 155 godina dugom

tradicijom u gradnji najsloženijih plovnih jedinica nosivosti do 300.000 tona počevši od brodova za

prijevoz automobila, kemikalija, kontejnera, žive stoke, vagona, pa do najnovijih jaružara, Uljanik

Strojogradnja d.o.o. - proizvodnja sporohodnih dizel motora snage do 20 000 kW, Uljanik Tesu d.d. -

proizvodnja generatora, dizel električnih agregata i strojeva za elektrolučno zavarivanje, Calucem

d.o.o. - proizvodnja bijelog cementa, Duran d.d. - proizvodnja borosilikatnog stakla, Arena - modna

kuća d.d., Polatextile d.o.o. – proizvodnja odjeće, Tehnomont brodogradilište d.d. - proizvodnja

patrolnih i ribarskih brodova, Puljanka – Brionka d.o.o. – mlinarska, pekarska i slastičarska

proizvodnja i drugi.

Turistički promet

Prema podacima Turističke zajednice Istarske županije u 2012. je Pulu posjetilo 239.123 turista, koji

su tom prilikom ostvarili 1.323.093 noćenja. Temeljem tih podataka Pula u ukupnom turističkom

prometu županije sudjeluje s 7.6% u broju posjetilaca, odnosno oko 6% u ostvarenim noćenjima.


Nezaposlenost

Prema podacima HZZ Područna služba Pula u gradu Puli je u ožujku 2013. bilo evidentirano 3.762

nezaposlenih osoba, od čega 1.963 muškaraca, odnosno 1.799 žena.

2.2. Usuglašenost s EU i nacionalnim okvirima

Realizacija projekta Centar za istraživanje materijala Istarske županije METRIS, pridonosi ostvarenju

prioritetnih područja iz strategije EU Europa 2020 i to na način da potiče rast koji je u Strategiji

definiran na sljedeći način: „Pametan rast: razvijanje ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji“.

Centar kompetencije (CEKOM NM) biti će neizostavan dio inovacijske infrastrukture Republike

Hrvatske i jedan od instrumenata za jačanje inovacijskog lanca vrijednosti i poticanje inovativnosti

poslovnog sektora i njegovo povezivanje sa znanstveno-istraživačkim institucijama, te se svojim

aktivnostima uklapa u osnovne smjernice Strategije pametne specijalizacije RH. CEKOM NM će

povećati konkurentnost metalne industrije, sektora brodogradnje i automobilske industrije u RH i EU,

razvojem naprednih materijala i proizvodnjom inovativnih proizvoda na bazi naprednih materijala.

Poboljšati će se kvaliteta usluga istraživanja i razvoja naprednih tehnologija, vodeći se načelima

povećanja funkcionalnosti proizvoda, smanjenja troškova proizvodnje i distribucije proizvoda te

zaštite okoliša i zaštite zdravlja potrošača.

Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020. navodi kako su promjene u globalnom

okruženju značajno utjecale i na industriju Europske unije pa je u svim strateškim dokumentima

poseban naglasak stavljen na investicije u tehnologiju i inovacije u šest prioritetnih područja, od kojih

je za projekt značajno prvo područe, odnosno KET (key enabling technologies). Uključuje mikro i

nanoelektroniku, napredne materijale, industrijsku biotehnologiju, fotoniku, nanotehnologiju i

napredne proizvođačke sustave. Procjenjuje se da će globalno tržište za navedene tehnologije porasti

za više od 50% kzoz godinu dana ili na preko bilijun eura.

Nadalje, projekt je u skladu s Operativnim program Konkurentnost i kohezija 2014 – 2020. odnosno s

prvim tematskim ciljem: Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija, kroz jačanje

infrastrukture za istraživanje i inovacije i razvoj veza i sinergija između poduzetništva, R&D centara i

institucija visokoškolskog obrazovanja.

2.3. Institucionalni okvir

CEKOM NM biti će osnovan kao ustanova neprofitnog karaktera sa statutom u kojem se vlasnici

odriču povlačenja dobiti. Ono adresira više tematskih prioritetnih područja i međusektorskih tema

prepoznatih u okviru Strategije pametne specijalizacije RH.

Nositelj projekta je Centar za istraživanje materijala Istarske županije METRIS, a pravni oblik CEKOM

NM-a odnosi se na javnu ustanovu u vlasništvu Istarske razvojne agencije i Istarske županije, s

lokacijom u gradu Puli.

Vrijedna aktivnost CEKOM NM-a biti će i otvorena suradnja s obrazovnim institucijama, odnosno

Collaborative Platform to Support Research suradnja kroz nastavu, istraživanje i obrazovanje kadrova. Jedan od vidova edukacije je i

popularizacija znanosti koja će se u CEKOM NM

namijenjene edukaciji učenika, studenata i šire javnosti. Osim svega naved

CEKOM NM-a obuhvaćati će prijavu i provedbu nacionalnih, strukturnih i EU razvojnih projekata.

Slika 2-5 Triple helix okruženje CEKOM NM

2.3.1. Financijsko pokriće

Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) jedan je od Strukturnih fondova. Cilj mu je jačanje

ekonomske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika između regija unutar EU, kroz podršku u razvoju

i strukturnim prilagodbama regionalnih gospodarstava, kao i podršku prekograničnoj,

transnacionalnoj i međuregionalnoj suradnji.

Uglavnom je usmjeren na proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta, infrastrukturne

investicije te na lokalni razvoj i razvoj malog i sred

nakon pristupanja, za što se pripremao kroz program IPA.

Projekt ispunjava ispunjava uvijete Prioritetne osi 1.: Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i

inovacija, odnosno Investicijskog prioriteta 1

inovacije (I&I) s ciljem razvijanja uspješnosti I&I

onih od europskog interesa. Investicijski prioritet 1. odnosi se na poboljšanje infrastrukt

kapaciteta za istraživanje i inovacije (I&I) s ciljem razvijanja uspješnosti I&I

Znanost i obrazovanje

•METRIS

•Instituti, tehnički i prirodoslovni fakulteti

Collaborative Platform to Support Research and Technology Transfer

dnja kroz nastavu, istraživanje i obrazovanje kadrova. Jedan od vidova edukacije je i

se u CEKOM NM-u kontinuirano odvijati kroz različite aktivnosti

namijenjene edukaciji učenika, studenata i šire javnosti. Osim svega navedenog neizostavna aktivnost

prijavu i provedbu nacionalnih, strukturnih i EU razvojnih projekata.

Triple helix okruženje CEKOM NM-a

Financijsko pokriće identificiranih izvora financiranja



ma regionalnih gospodarstava, kao i podršku prekograničnoj,

transnacionalnoj i međuregionalnoj suradnji.


investicije te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Hrvatskoj je ERDF biti otvoren

nakon pristupanja, za što se pripremao kroz program IPA.


inovacija, odnosno Investicijskog prioriteta 1a: Poboljšanje infrastrukture i kapaciteta za istraživanje i

inovacije (I&I) s ciljem razvijanja uspješnosti I&I-a te promoviranje centara za kompetencije, posebice

onih od europskog interesa. Investicijski prioritet 1. odnosi se na poboljšanje infrastrukt

kapaciteta za istraživanje i inovacije (I&I) s ciljem razvijanja uspješnosti I&I-a te promoviranje centara

Državna i javna uprava Sabor RH

•Istarska županija

•Grad Pula

•Istarska razvojna agencija IDA

Gopodarstvo

•Uljanik Grupa d.d.

•Tehnomont d.d.

•Cimos d.o.o.

CEKOM NM

and Technology Transfer – NEXT

dnja kroz nastavu, istraživanje i obrazovanje kadrova. Jedan od vidova edukacije je i

kroz različite aktivnosti

enog neizostavna aktivnost

prijavu i provedbu nacionalnih, strukturnih i EU razvojnih projekata.

identificiranih izvora financiranja



ma regionalnih gospodarstava, kao i podršku prekograničnoj,


njeg poduzetništva. Hrvatskoj je ERDF biti otvoren


a: Poboljšanje infrastrukture i kapaciteta za istraživanje i

a te promoviranje centara za kompetencije, posebice

onih od europskog interesa. Investicijski prioritet 1. odnosi se na poboljšanje infrastrukture i

a te promoviranje centara

Gopodarstvo

Uljanik Grupa d.d.

Tehnomont d.d.

Cimos d.o.o.

Collaborative Platform to Support Research and Technology Transfer – NEXT za kompetencije, posebice onih od europskog interesa

Aktivnosti podržane ovom pritoritetnom osi su slijedeće:

• Ulaganja u integrirane projekte istraživanja, razvoja i inovacija koji uključuju infrastrukturna

ulaganja

• Podrška projektima istraživanja, razvoja i inovacija pri Centrima znanstvene izvrsnosti od

državne i europske važnosti.

• Shema za alokaciju bespovratnih sredstava za primijenjeno istraživanje, eksperimentalni

razvoj i inovacijske projekte koje započinju javne i privatne visokoškolske ustanove i

istraživačke organizacije, a provode se u suradnji znanstveno-istraživačkih organizacija

2.3.2. Administrativne i proceduralne obveze

Obzirom da se predmetni projekt odnosi isključivo na rekonstrukciju postojećeg prostora, isti ne

zahtijeva ishođenje iscrpnih administrativnih i tehničkih dokumentacija, već je potrebno jedino

izraditi projekt za obnovu zgrade, a koji uključuje izradu projekta i troškovnika za obnovu zgrade i

postizanje energetske učinkovitosti.

Sama zgrada u kojoj će djelovati CEKOM NM dana je na korištenje u narednih 10 godina, a u

vlasništvu je Opće bolnice Pula.

Građevinski radovi i opremanje obnovljenog objekta bit će dodijeljeno izvođačima radova i

dobavljačima opreme na temelju javnih nadmetanja, koja će se provoditi sukladno zakonima

Republike Hrvatske kojima se regulira javna nabava, a koji su usklađeni sa zakonodavstvom Europske

unije.

2.3.3. Očekivano vrijeme ishodovanja dozvola i odobrenja

Vremenski plan svih projektnih aktivnosti, uključujući očekivano vrijeme za ishođenje preostale

potrebne dokumentacije prikazano je u poglavlju Implementacija.


A 3. IDENTIFIKACIJA PROJEKTA

3.1. Trenutno stanje

Centar za istraživanje materijala Istarske županije - METRIS uspostavljen je u sklopu provedbe

projekta Research Centre for Metal Industry in Istrian County - METRIS.

Ugovor o sufinanciranju provedbe projekta, vrijedan 740.000,00 EUR, potpisan je 30. rujna 2008.

godine. Iznos sufinanciranja od strane Europske komisije iznosio je 485.440,00 EUR (65,60%), a

trajanje projekta bilo je 14 mjeseci, odnosno do 30. studenog 2009. godine.

Projekt METRIS odobren je za sufinanciranje u sklopu Jadranskog prekograničnog programa za

susjedstvo, financiranog iz fonda PHARE 2006, gdje je na rang listi odobrenih projekata ostvario

najveći broj bodova ocjenjivačkog povjerenstva i time osvojio prvo mjesto, uz također najveći budžet

projekta. CEKOM NM se od 1. siječnja 2015. odvaja od IDA-e i postaje javna ustanova Centar za

istraživanje materijala Istarske županije - METRIS, radi lakšeg poslovanja, prepoznatljivosti specifičnih

usluga koje nudi te radi aplikacije i daljnje provedbe razvojnih IRI projekata.

METRIS kao takav može postati Centar kompetencije za napredne materijale, neizostavan dio

inovacijske infrastrukture Republike Hrvatske i jedan od instrumenata za jačanje inovacijskog lanca

vrijednosti i poticanje inovativnosti poslovnog sektora i njegovo povezivanje sa znanstveno-

istraživačkim institucijama te se svojim aktivnostima već uklapa u osnovne smjernice Strategije

pametne specijalizacije RH

Partneri u projektu bili su Istarska razvojna agencija (IDA) d.o.o., koja je ujedno i nositelj projekta,

zatim Istarska županija i talijanska Provincia di Venezia, uz potporu suradnika Fakulteta strojarstva i

brodogradnje iz Zagreba i Visoke tehničke škole, Politehničkog studija u Puli.

Oprema dostupna u METRIS-u namijenjena je analizi metala te čvrstih materijala i ispitivanju njihovih

kemijskih, mehaničkih i strukturnih značajki. Osim ispitivanja metala i raznih drugih materijala,

oprema koja se nalazi u METRIS-u koristi se i za čitav niz detaljnih analiza biološkog materijala te za

razna ispitivanja za arheologe, restauratore i konzervatore. METRIS nudi usluge ispitivanja kvalitete

proizvoda i materijala, stvaranja novih ili poboljšanja postojećih proizvoda, usluge razvoja inovativnih

ideja te istraživanja i razvoja za privatni i javni sektor.

Centar se sastoji od laboratorija opremljenih elektronskim mikroskopom, statičkom kidalicom za

testiranje čvrstoće i izdržljivosti materijala, optičkim emisijskim spektrometrom te sofisticiranim

računalom za numeričku analizu. Također, Centar ima 3 opremljene uredske prostorije, malu salu za

sastanke i veliku dvoranu za prezentacije i sanitarne prostorije.

Djelovanje METRIS-a usmjereno je prije svega na poticanje tehnološkog razvoja, kao i razvoja

inovacija. Navedeno se realizira sudjelovanjem Centra u provedbi europskih, ali i nacionalnih

projekata, primjerice uključivanjem u PoC- Program Provjere inovativnog koncepta za poduzetnike u

provedbi Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske (BICRO) te kroz pripremu i provedbu

projekata, poput nedavno stavljenog u funkciju Tehnološkog inkubatora, smještenog na katu zgrade

Collaborative Platform to Support Research and Technology Transfer – NEXT METRIS-a, a čije će inovativne tehnološke tvrtke imati mogućnost surađivati s istraživačkim centrom.

Naposljetku valja spomenuti i budući Tehnološki park Istra, u čiju je realizaciju METRIS također

uključen.

Glavni cilj projekta je stvaranje poslovne infrastrukture za inovativno istraživanje i razvoj u metalnoj

industriji u Istarskoj županiji kako bi se povećala razina provedenih razvojno-istraživačkih projekata i

time djelovalo na podizanje konkurentnosti istarske i hrvatske metalne industrije na globalnom

tržištu.

Direktni korisnici projekta su svi gospodarski subjekti u metalnoj industriji, a indirektni korisnici

smatraju se svi koji posluju sa subjektima iz metalne industrije, zajedno s cijelokupnim stanovništvom

Istarske županije i Republike Hrvatske, koje će imati korist kroz povećanje produktivnosti industrijske

proizvodnje i povećanje zaposlenosti.

Provedbom projekta METRIS stvorena je infrastrukturna baza za istraživanje i razvoj kao preduvjet

razvoja inovacija i primjene novih tehnologija u proizvodnji. METRIS svojim značenjem, ali i fizičkim

smještajem u Puli, predstavlja most suradnje između znanstvenih i razvojnih institucija te

gospodarstva.

METRIS svoje usluge obavlja u šest laboratorija namijenjenih analizi metala te čvrstih materijala i

ispitivanju njihovih kemijskih, mehaničkih i strukturnih značajki te simulaciji njihovog statičkog,

dinamičkog i nelinearnog odziva numeričkim metodama. Osim ispitivanja metala i ostalih čvrstih

materijala, oprema koja se nalazi u METRIS-u može pružiti čitav niz detaljnih ispitivanja za arheologe,

restauratore i konzervatore. Do sada je Centar METRIS u potpunosti proveo mnoga značajna

istraživanja na kulturnom dobru.

Osnovna djelatnost istraživačkog centra METRIS obuhvaća istraživanja i standardna ispitivanja iz

sljedećih područja:

Kemijske analize materijala

• kontrola kvalitete metala

• kvalitativna i kvantitativna ispitivanja

• analize legiranih čelika, nodularnog lijeva, bakrenih i aluminijskih legura, a moguća je analiza

svih tehnički važnih metalnih materijala

• kemijski elementi koje uređaj može odrediti su: C, P, S, N, B, Cr, Ni, Mo, Fe, Co, Cu, Zn, Mn, Si,

Nb, V, Ti, W, Sb, Sn, Al, Mg i Pb

• analize ruda, oksida i zemlje

Mehaničke analize metala

• vlačni, tlačni i savojni test

• određivanje mehaničkih svojstava metala i drugih materijala, kao što su modul elastičnosti,

granica razvlačenja, vlačna čvrstoća i dr.

• kontrola kvalitete gotovih proizvoda

• analiza nemetalnih uzoraka, sajli, žica itd.

• analiza tvrdoće metalnih uzoraka malim silama, na mikrolokacijama ili za vrlo tanke uzorke i

slojeve

Collaborative Platform to Support Research and Technology Transfer – NEXT Numeričke analize

• statička analiza

• dinamička analiza (vibracije)

• nelinearne analize uključujući i kontakt i dr.

Analize na kulturnom dobru

• slike na platnu

• polikromirano drvo

• freske

• kamen

• malteri i žbuke

• keramika

• papir

• pigmenti

• veziva

• metal

• tekstil

• drugi materijali organskog i anorganskog porijekla

METRIS svojim značajem tako predstavlja značajnu suradnju između znanstvenih i razvojnih institucija

te gospodarstva, a namjera je ići i korak dalje - potaknuti nastanak Centra kompetencije za napredne

materijale (CEKOM NM) koji će stvoriti osnove za gospodarski razvoj temeljen na znanju i novim

tehnologijama.

3.2. Što su alternative

Svoju prekretnicu i daljnji strateški rast i razvoj, okruženje METRIS-a vidi u prepoznavanju kvalitete

usluga i u daljnjem ulaganju u infrastrukturu, sofisticiranu opremu i osposobljavanje djelatnika. Ova

će ulaganja rezultirati vrhunskom uslugom koja se može provesti kroz uspostavljanje Centra

kompetencije za napredne materijale. Na taj način METRIS postaje referentni centar i svojevrsan

simbol razvoja i jačanja gospodarstva RH kroz provedbu inovacijskih projekata u okviru aktivnosti i

tematskih prioriteta Strategije pametne specijalizacije.

Prethodno odabiru konačnog projektnog rješenja, razmotrene su opcije navedene u slijedećim

poglavljima.

3.2.1. Nema promjena (eng. BAU, business as usual)

Strategija business as usual nastavlja uspješno i uhodano poslovanje METRISa koji je na tržištu

industrijskog poslovanja već uspostavljen i prepoznat. Ipak, nedostatak promjene, odnosno

neuspostavljanje Centra kompetencije za napredne materijale stvara izniman propust u smislu

napredovanja, usavršavanja i znanstvenog povezivanja ne samo industrijskih grana iz područja

djelovanja, već zbog svog multiplicirajućeg učinka, sveobuhvatnog napetka čitave regije.

Propušanjem prilike za uspostavljanje CEKOM NM, ujedno se propušta uspostava tzv „Triple helix“

sustava koji umrežuje vlast, obrazovni sustav i privredu u jedinstvenu cijelinu koja omogućuje lakšu

Collaborative Platform to Support Research and Technology Transfer – NEXT komunikaciju i provedbu, a samim time i veće znanstveno usavršavanje koje će omogućiti snažniji

ekonomski razvitak na državnoj razini.

U konstantno evoluirajućoj ekonomiji u kojoj je ulaganje i usavršavanje kontinuirani proces, a zahtjevi

za savršenijim i naprednijim proizvodim stavljaju veliki pritisak na proizvođače, velika bi greška bila

propustiti projekt koji bi omogućio povećanje konkurentnosti čitave regije. Metalna industrija, sektor

brodogradnje, automobilska industrija, komunalni sektor, zaštita kulturnih dobara, industrija

proizvodnje medicinskih pomagala i poboljšanje kvalitete namirnica. Svaki od navedenih sektora ima

strateški značaj u kontekstu jačanja gospodarstva i povećanja kvalitete života građana u RH i šire i

svakom će od navedenih sektora CEKOM NM biti potreban da stvori ili ojača svoju poziciju na

nacionalnom i globalnom tržištu. Upravo na tržištu EU, plasirati će se proizvodi testirani u CEKOM NM

laboratorijima, te bi na taj način centar postao kreatorom i okosnicom izvoznih proizvoda Republike

Hrvatske, koji bi se temeljio na vrhunskoj kvaliteti, funkcionalnosti i uskoj speciliziranosti.

METRISU, bez uspostavljanja CEKOM NM, nemoguće je postići te ciljeve u svrhu unaprijeđenja

kvalitete rada, kao i proširivanja te usavršavanje postojećih, a razlog tome je upravo u

ograničavajućoj umreženosti znanja i centara izvršnog i zakonodavnog odlučivanja.

3.2.2. Učini minimalno (eng. do minimum)

Opcija do minimum podrazumijeva ulaganje u strojeve i obrtna sredstva koji su nužni za kontinuirani

rad METRISA. Problem s ovim načinom poslovanja jest u tome što ono sputava enorman potencijal

kojeg projekt CEKOM NM donosi. Minimalna ulaganja u novi kadar, uređaje i usluge linearno

omogućuju samo minimalan rast, razvoj i profit, koji neće polučiti multiplicirajuim efektima razvoja

regije.

Ideja „Triple helix“ je veoma uspješna i prepoznatljiva u industrijaliziranim zemljama, te je kao takva

postigla uspjehe na poslovnim i akademskim frontama. METRIS, kroz svoju uhodanu suradnju sa

sveučilištima i organima vlasti pruža raritetnu priliku da se kroz projekt CEKOM NM „Triple helix“

uspješno implementira i u Republici Hrvatskoj. Minimalno ulaganje u ovu ideju zapravo vodi u njeno

nerealiziranje, odnosno neimplementiranje.

Samim time opcija „minimalno“ nudi gotovo isti rezultat kao i opcija „bez promjene“, pošto

onemogućuje realizaciju izuzetno prosperitetne i (gledajući druge primjere) uspješne ideje koja kreira

nove razine trilateralnih mreža za stvaranje novih ideja i oblika high-tech, high-touch razvoja.

3.3. Opis projekta

Osnovni zadatak centara kompetencije je poticanje učinkovite suradnje privatnog, javnog i znanstveno-istraživačkog sektora u cilju jačanja inovacijskog potencijala gospodarstva te usklađivanje istraživačko-razvojnih strateških planova sa potrebama gospodarstva.

Osnivanjem centara kompetencije osigurat će se optimalne točke razvoja, koje su definirane Strategijom pametne specijalizacije RH. Centri kompetencije osigurati će rast i razvoj, kojima je cilj odraziti se na povećanu konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Ovakve ustanove zahtjevaju vrhunski kadar koji je u RH razvijen, što bi donekle spriječilo i fenomen odlijeva mozgova iz države. Centri kompetencije postati će pokretač gospodarstva koje će dobiti

Collaborative Platform to Support Research

priliku nizati uspjehe i na globalnom tržištu.

Slijedeća slika prikazuje instrumente razvoja centara kompetencije:

Slika 3-1 Instrumenti Centara kompetencije

Vrijedna aktivnost centara kompetencije je i otvorena suradnja s obrazovnim institucijama, odnosno

suradnja kroz nastavu, istraživanje i obrazovanje kadrova. Jedan od vidova edukacije je i

popularizacija znanosti koja se u centrima


centra kompetencije obuhvaća prijavu i provedbu nacionalnih, strukturnih i EU razvojnih projekat

3.4. Indirektni i mrežni učinci projekta

Osim izravnog učinka, projekt CEKOM NM će imati i brojne indirektne efekte na naprijeđenje brojnih

aspekata unutar društva koji se odnose na: poboljšanje kvalitete poslovanja, razvoja industrijskog

sektora u Istri i RH, jačanje konkurentnosti, iskustva u provedbi projekata itd.

CEKOM NM će povećati konkurentnost metalne industrije, sektora brodogradnje i automobilske

industrije u RH i EU razvojem naprednih materijala i proizvodnjom inovativnih proizvoda na bazi

naprednih materijala, kvalitetu usluga istraživanja i razvoja naprednih tehnologija vodeći se načelima

Razvoj ljudskih potencijala za pametnu specijalizaciju

Podrška poslovnom sektoru u ulaganjima u I&R&I

Podrška razvoju

Uspostava Visoko tehnološke mreže za industriju i razvoj tehnoloških platformi

Jačanje kapaciteta istraživačkih institucija za provođenje istraživanja usmjerenih aplikativnoj

Jačanje znanstvene izvrsnosti kroz nacionalne

Jačanje kapaciteta za znanstvenu i istraživačku izvrsnost


priliku nizati uspjehe i na globalnom tržištu.

Slijedeća slika prikazuje instrumente razvoja centara kompetencije:

ntara kompetencije



popularizacija znanosti koja se u centrima kompetencije kontinuirano odvija kroz različite aktivnosti


centra kompetencije obuhvaća prijavu i provedbu nacionalnih, strukturnih i EU razvojnih projekat

Indirektni i mrežni učinci projekta



RH, jačanje konkurentnosti, iskustva u provedbi projekata itd.



nih materijala, kvalitetu usluga istraživanja i razvoja naprednih tehnologija vodeći se načelima

Razvoj ljudskih potencijala za pametnu specijalizaciju

Socijalne inovacije

Podrška poslovnom sektoru u ulaganjima u I&R&I

Razvoj centara kompetencija

Podrška razvoju Klastera konkurentnosti


Financijski instrumenti

Razvoj inovacijskog okruženja za MSP

Jačanje kapaciteta istraživačkih institucija za provođenje istraživanja usmjerenih aplikativnoj primjeni znanstvenih rezultata

Jačanje znanstvene izvrsnosti kroz nacionalne centre izvrsnosti





kompetencije kontinuirano odvija kroz različite aktivnosti


centra kompetencije obuhvaća prijavu i provedbu nacionalnih, strukturnih i EU razvojnih projekata.





nih materijala, kvalitetu usluga istraživanja i razvoja naprednih tehnologija vodeći se načelima


Jačanje kapaciteta istraživačkih institucija za provođenje istraživanja usmjerenih aplikativnoj

centre izvrsnosti


Collaborative Platform to Support Research and Technology Transfer – NEXT povećanja funkcionalnosti proizvoda, smanjenja troškova proizvodnje i distribucije proizvoda, zaštite

okoliša i zaštite zdravlja potrošača.

Osim toga, očekuje se poboljšanje ukupne konkurentnosti hrvatskog gospodarstva kroz poboljšanje

uvjeta za inovacije u javnom sektoru istraživanja, razvoja i inovacija i na taj način podržavanje

nastanka zaliha novih ideja i tehnoloških rješenja, što čini osnovu za gospodarski rast i uspostavu

konkurentnosti gospodarstva, a projekt će podržati stvaranje i rast tehnologije kao i povećati znanje

utemeljenih poduzetnika.

Tehnologije koje će se koristiti za IRI djelatnosti unutar KETs međusektorske teme su:

• nanotehnologije

• napredne proizvodne tehnologije

• napredni materijali

• ICT i inženjerstvo

Upravo ovi oblici tehnologije i istraživanja istih unaprijeđuje kvalitetu održivog razvoja i ekološke

proizvodnje i osvještenosti.

Nanotehnologija nudi mogućnost razvoja pametnih nano i mikro uređaja i sistema i radikalni proboj u

vitalna polja kao što su zdravstvo, energetika, okoliš i proizvodnja.

Suvremeni napredni materijali dovode do usavršavanja širokog spektra različitih primjena npr. u

transportu, građevinarstvu i zdravstvenoj skrbi. Oni olakšavaju recikliranje, smanjenje ispuštanja

ugljika i energetske potrebe, a također i ograničavaju potrebu za sirovinama kojih je malo u Europi.

KETs, od kojih se ističu novi materijali za proizvodnju energije, transport i skladištenje, igraju ključnu

ulogu. KETs mogu dovesti do bolje učinkovitosti resursa i energetske učinkovitosti pa njihov utjecaj na

okoliš treba uzeti u obzir u životnoj perspektivi, koristeći relevantne inicijative koje se promoviraju na

europskoj razini u tom kontekstu. Za zaokruženu cjelovitu politiku pristupa KETs-u, treba voditi brigu

o legitimnim posljedicama tih tehnologija na zdravlje i okoliš.

Biotehnologija donosi jasne i održive procesne alternative za industrijske i poljoprivredne grane. Ona

će npr. omogućiti progresivnu zamjenu materijala koji nisu obnovljivi, a koji se trenutno koriste u

različitim industrijama, sa obnovljivim izvorima, mada je doseg njihovih primjena tek u začecima.

Ovaj projekt svojim inovativnim rješenjima zasigurno pridonosi značajnom povećanju konkurentnosti

ciljanih sektora i to nizom mjera koje se mogu sažeti u slijedećim točkama:

• razvoj sektora koji nisu dovoljno inovativni za konkurentnost na europskom i svjetskom

tržištu

• ušteda energije u industriji

• suradnja subjekata iz gospodarstva i javno-znanstvenih institucija

Uz razvoj konkurentnosti, projekt omogućuje suradnju na velikom broju područja i razina koji će se

očitavati kroz:

• suradnju CEKOM NM-u od strane tvrtki iz sektora brodogradnje i automobilske industrije

• suradnju od strane tvrtki iz drugih sektora dokumentirana ugovorima, sporazumima i

pismima namjere


• suradnju od strane javnog sektora

• suradnju od strane znanstveno-istraživačkih institucija

• relevantnost za jačanje konkurentnosti regije

• usklađenost sa prioritetima i mjerama Europe 2020

• Sinergiju sa strateškim dokumentima RH i Istarske županije

• kvalitetna partnerstva na projektu

• postojeću opremu, infrastruktura

• prepoznatljivost kvalitete usluga

• znatan broj provedenih industrijskih ispitivanja

• operativan tehnološki inkubator

• iskustvo nositelja prijedloga u provedbi projekata

Slijedeća tablica prikazuje troškove IRI aktivnosti prema tematskim područjima:

Tablica 3-1 Troškovi IRI aktivnosti

REKAPITULACIJA UKUPNO Oprema Ost. trošk. God. Trošak

Automobilska industrija i brodogradnja 21.081.000 19.304.000 1.777.000 355.400

Zaštita okoliša 6.679.000 3.648.000 3.031.000 606.200

Zaštita kulturnih dobara 1.588.400 798.000 790.400 158.080

Biotehnologija 3.040.000 1.869.600 1.170.400 234.080

Neuroznanost 4.940.000 2.931.320 2.008.680 401.736

UKUPNO 37.328.400 28.550.920 8.777.480 1.755.496

3.5. Korisnici i ciljne skupine

CEKOM NM biti će usmjeren na primijenjena istraživanja potaknuta od strane gospodarskih subjekata

i njihovu komercijalizaciju te savjetodavnu potporu pri stjecanju i jačanju intelektualnog vlasništva. Uz

ključne cross-cutting KETs (Key enabling technologies), ICT, turizam i kreativnu i kulturnu industriju

kao i horizontalne aktivnosti, METRIS posjeduje stručno osoblje i opremu za čitav niz IRI analiza iz

područja energije i održivog okoliša, prometa i mobilnosti, sigurnosti te prehrane i bio-ekonomije što

predstavlja četiri od ukupno pet tematskih prioritetnih područja (TPP) definiranih u okviru Strategije

pametne specijalizacije RH.

Slika 3-2 Temtska područja CEKOM NM-a za napredne materijale:


Osnovni zadatak CEKOM NM-a biti će učinkovita suradnja privatnog, javnog i znanstveno

istraživačkog sektora u cilju jačanja

razvojnih strateških planova sa potrebama gospodarstva.

Osim korisnika i klijenata unutar države važno je napomenuti kako se usluge CEKOM NM

namjeravaju proširiti i izvan granica RH. Sadašnji klijenti većim su dijelom pravne osobe s područja

RH, no neophodno je usluge centra prezentirati i izvan granica RH, p

susjedstvu, ali i na tržištima drugih zemalja, što je moguće realizirati i putem članstva u klasterima

konkurentnosti i korištenjem ICT

Usluge ispitivanja CEKOM NM-a odrediti će se kao cjenovno prihvatljive, konkurentne te vrlo br

planirano zadovoljavaju najviše europske standarde kvalitete, što nameće zaključak da je neophodan

istup na inozemna tržišta. Usluge CEKOM NM

zbrinjavanja otpada s obzirom da je METRIS

metoda ispitivanja kemijskog sastava otpadnih metala i naći će se na referentnoj listi novog Pravilnika

o otpadu koji je trenutno u izradi od strane Agencije za zaštitu okoliša prema direktivi EU.

Također, novi uređaj za automatsku analizu čestica kao jedan od rijetkih uopće instaliranih na

području EU trebao bi se naći na listi analiza obavezne kontrole kvalitete auto dijelova prestižnih

automobilskih industrija diljem Europe uz pomoć klastera konkurentnosti automob

čiji će član biti CEKOM NM odnosno trenutno je to METRIS.

Neophodno je daljnje umrežavanje i sklapanje partnerstva s ciljem razrade, razvoja i implementacije

EU projekata u područjima ingerencije, odnosno analiza koje je METRIS u mogu

da se potencijalni korisnici, s obzirom na geografsko područje, mogu podijeliti na četiri skupine,

prikazane na slijedećoj slici.

Ključne razvojne

tehnologije -KETs

Energija i okoliš -

NAPREDNI MATERIJALI ZA

PRIMJENU U ZAŠTITI

OKOLIŠA


a biti će učinkovita suradnja privatnog, javnog i znanstveno

istraživačkog sektora u cilju jačanja inovacijskog potencijala gospodarstva te usklađivanje istraživačko

razvojnih strateških planova sa potrebama gospodarstva.

Osim korisnika i klijenata unutar države važno je napomenuti kako se usluge CEKOM NM


RH, no neophodno je usluge centra prezentirati i izvan granica RH, posebice u neposrednom


konkurentnosti i korištenjem ICT-a.

a odrediti će se kao cjenovno prihvatljive, konkurentne te vrlo br


istup na inozemna tržišta. Usluge CEKOM NM-a će se vrlo vjerojatno proširiti u sektor ekologije i

zbrinjavanja otpada s obzirom da je METRIS-ova akreditirana metoda predložena kao referentna



aj za automatsku analizu čestica kao jedan od rijetkih uopće instaliranih na


automobilskih industrija diljem Europe uz pomoć klastera konkurentnosti automob

čiji će član biti CEKOM NM odnosno trenutno je to METRIS.


EU projekata u područjima ingerencije, odnosno analiza koje je METRIS u mogućnosti razraditi. Tako


Promet i mobilnost -

NAPREDNI ZA PRIMJENU U

AUTOMOBILSKOJ INDUSTRIJI I

BRODOGRADNJI

Prehrana i bioekonomija -

NAPREDNI MATERIJALI ZA

PRIMJENU U BIOTEHNOLOGIJ

I

Zdravlje i kvaliteta života -

NAPREDNI MATERIJALI U PROIZVODNJI MEDICINSKIH POMAGALA


a biti će učinkovita suradnja privatnog, javnog i znanstveno-

inovacijskog potencijala gospodarstva te usklađivanje istraživačko-

Osim korisnika i klijenata unutar države važno je napomenuti kako se usluge CEKOM NM-a


osebice u neposrednom


a odrediti će se kao cjenovno prihvatljive, konkurentne te vrlo brze, a


a će se vrlo vjerojatno proširiti u sektor ekologije i

tirana metoda predložena kao referentna



aj za automatsku analizu čestica kao jedan od rijetkih uopće instaliranih na


automobilskih industrija diljem Europe uz pomoć klastera konkurentnosti automobilske industrije RH


ćnosti razraditi. Tako



Slika 3-3 Potencijalni korisnici s obzirom na geografsko

Konkretno, prema strukturi, potencijalni izravni korisnici mogu se podijeliti u skupine prikazane na

slijedećoj slici:

Slika 3-4 Potencijalni izravni korisnici CEKOM NM

obrazovanje

građani


Potencijalni korisnici s obzirom na geografsko područje


Potencijalni izravni korisnici CEKOM NM

EU

AU, IT, CH...

SLO, sjever IT

IŽ

CEKOM NM

tvrtke

institucije

Vlada, JLSobrazovanje




A 4. PONUDA I POTRAŽNJA

4.1. Moguća očekivanja potražnje

4.1.1. Potrebe koje projekt zadovoljava unutar zadanog vremena

CEKOM NM je identificirao potrebe i ustvrdio aktivnosti koje su proizašle iz analize problema, ciljeva,

prednosti i nedostataka relevantnih dionika. Istraživački plan predloženog projekta se zasniva na

rezultatima prethodnih istraživanja u području poboljšanja materijala u raznim sektorima primjene.

KET mogu dovesti do bolje učinkovitosti resursa i energetske učinkovitosti pa njihov utjecaj na okoliš

treba uzeti u obzir u životnoj perspektivi, koristeći relevantne inicijative koje se promoviraju na

europskoj razini u tom kontekstu. Za zaokruženu cjelovitu politiku pristupa KET, treba voditi brigu o

legitimnim posljedicama tih tehnologija na zdravlje i okoliš.

4.1.2. Podjela potražnje prema vrsti korisnika

U nastavku su prikazani budući trendovi potražnje prema vrstama korisnika pojedinog tematskog

prioritetnog područja.

4.1.2.1. Napredni materijali i napredne proizvodne tehnologije za primjenu u

automobilskoj industriji i brodogradnji

Transportna industrija jedna je od ključnih industrijskih grana. Imperativ za daljnji razvoj

automobilske industrije je razvoj novih materijala sa poboljšanim svojstvima te usvajanje ekološko

prihvatljivih tehnologija. Prioritet je smanjenje mase auto dijelova i prihvaćanje ekoloških zahtjeva

danih normom Euro 5. Istraživanje i razvoj naprednih materijala provest će se u suradnji sa

industrijskim partnerom, tvrtkom PPC Buzet d.o.o. (u vlasništvu slovenskog Cimosa), čime će se

ostvariti implementacija rezultata projekta u industriji.

4.1.2.2. Napredni materijali za primjenu u zaštiti okoliša

Zagađivanje tla i voda (podzemnih voda, mora, rijeka i jezera) naša su svakodnevica. Zaštita tih

sredina i vraćanje u prvobitno stanje –remedijacija odnosno čišćenje – vrlo je složeno jer zahtjeva

multidisciplinaran pristup. Naime, da bi se postiglo cjelovito rješenje potrebno je sagledati čitav niz

aspekata: geološki, kemijski, geokemijski, biokemijski, bakteriološki, biološki, hidrološki, tehnološki,

ekonomski, pravni, socijalni i drugi aspekti. Posljednjih godina u svijetu se čišćenju tla pridaje velika

pozornost, osobito u industrijski razvijenim zemljama. Hrvatskoj tek predstoji posao utvrđivanja i

rješavanja problematike crnih točaka, a do sada je već potvrđeno 69 takvih lokacija a procjenjuje se

da postoji još 1056 potencijalno onečišćenih točaka. Primarni plan je da CEKOM NM sudjeluje u

projektu čišćena podmorja pulske luke, ali je očito potreba za uslugama centra u ovom području

velika i rastuća.

4.1.2.3. Napredni materijali za zaštitu kulturnih dobara

Očuvanje povijesnih struktura od vitalne je važnosti za razumijevanje naše nacionalne baštine. Osim

toga, to je ekološki odgovorna praksa. Postojeće građevine često mogu biti energetski učinkovite kroz

Collaborative Platform to Support Research and Technology Transfer – NEXT instalaciju ventilacije, trajnih materijala, i prostornih odnosa. Neposredna prednost starijim zgradama

je da zgrada već postoji. Stoga nije potrebno srušiti zgradu ili stvaranje novih građevinskih materijala i

infrastrukture koja može već biti na mjestu. Manje izmjene mogu se prilagoditi postojeće zgrade na

kompatibilne nove namjene. Sustavi se mogu nadograditi u susret suvremenim potrebama zgrade. To

ne samo da čini dobro u gospodarskom smislu, ali čuva naše nasljeđe.

Potreba za ovakvim tipom aktivnosti je enormna imajući na umu da je Hrvatska turistička zemlja kojoj

je cilj očuvati njeno kulturno naslijeđe, kao i maksimizirati njen ekološki potencijal.

4.1.2.4. Napredni materijali za primjenu u biotehnologiji

Cilj prehrambenih proizvođača posljednjih desetljeća je kreirati proizvod obogaćen nutritivnim

sastojcima koji ujedno posjeduje i farmakološka i dijetoterapijska svojstva iz čega se razvio koncept

funkcionalne hrane. Funkcionalna hrana je prirodna ili prerađena hrana koja sadrži poznate biološki

aktivne spojeve koji, u definiranim kvantitativnim i kvalitativnim količinama pružaju klinički dokazanu i

dokumentiranu korist za zdravlje, a time postaju važan izvor u prevenciji, upravljanju i liječenju

kroničnih bolesti modernog doba.

Imajući u vidi sve strože regulative Europske Unije s obzirom na kvalitativna svojstva hrane i zaštite

potrošaća, testiranje prehrambenih namirnica se pokazuje kao neminovna i sve frekventnija aktivnost

aktivnost. CEKOM NM ima u planu sudjelovati u ekstrakciji nutrijenata, primjerice likopena iz rajčice.

Ovakvi su projekti vezani uz zdravu prehranu i opći boljitak svjetski hit sa znatnim komercijalnim

potencijalom.

Jedan od korisnika ovakvog istraživanja biti će poduzeće Podravka d.d.

4.1.2.5. Napredni materijali u proizvodnji medicinskih pomagala

Traumatske spinalne lezije česta su pojava u „high impact“ traumama kao što su sudari u prometu,

pad s relevantne visine bez amortizacije, lezije uzrokovane vatrenim oružjem i direktne traume uslijed

djelovanja objekata velike mase. Navedeni traumatski mehanizmi često uzrokuju i leziju leđne

moždine u vertebralnom kanalu.

Aktualni relevantni trend u svijetu je pronalaženje novih metoda i rehabilitacijskog liječenja te

uključenja pacijenata sa spinalnim lezijama u radno aktivnu populaciju. Istovremeno, starenje

stanovništva dovodi i do degenerativnih promjena koje imaju slične posljedice kao i traumatske lezije

leđne moždane. Nova istraživanja jasno ukazuju na značaj povećanja pažnje na prevenciju, a jedan od

osnovnih mehanizama prevencije je povećana aktivnost koja je i jako motivacijsko sredstvo. Povećana

aktivnost može se dalje unaprijediti uvođenjem povratne informacije koja dolazi od bioloških signala

(biofeedback).

Ovo istraživanje je bazirano na novim tehnologijama sučelja i novim metodama procesiranja signala

koji se mogu kontrolirati i na daljinu. Radi se o uvođenje novih tehnologija, motiviranih suvremenim

saznanjima iz neuroznanosti. Ovakvi projekti ne samo da spadaju u vrh svjetske medicinske znanosti,

već su i izrazito humanog karaktera te omogućuje ostvarenje kvalitetnog života osobama kojima je to

ranije bilo onemogućeno.Rezultat istraživanja koristiti će bolnice i ostale zdravstvene ustavnove za

liječenje osoba raznih oblika invaliditeta i paraplegije.


4.2. Predložena strategija

4.2.1. Outputi

Ustanove poput CEKOM NM-a predstavljaju pokretač gospodarstva utemeljenog na znanju,

naprednim tehnologijama i brzorastućim inovativnim poduzetničkim inicijativama. CEKOM NM će

osigurati prostor za suradnju iskusnih stručnjaka i perspektivnih mladih znanstvenika i istraživača na

specifičnim područjima znanosti. Intelektualno vlasništvo koje će proizvesti sinergija njihovih znanja i

sposobnosti, zahvaljujući kapacitetima CEKOM NM-u, u kratkom vremenskom roku bit će

transformirano u primijenjenu stručnu praksu, implementiranu od strane dionika hrvatskog

gospodarstva.

CEKOM NM bit će organiziran u tri osnovne cjeline od kojih će svaka imati specifičnu infrastrukturu i

korisnicima/djelatnicima pružati specifične usluge i mogućnosti, no u isto se vrijeme usluge

preklapaju i međusobno nadopunjuju, što u konačnici tvori zaokruženi koncept Centra koji stvara

okruženje poticajno za rad, učenje, istraživanje te razvoj inovacija i uspješnih poduzetničkih pothvata:

• Istraživačko-razvojni prostor, koji će provoditi istraživanja i stvarati tehnološke inovacije na

području poluvodiča

• Edukacijsko-prezentacijski prostori, koji pružaju adekvatan radni prostor za istraživače-

znanstvenike, ali u sklopu njega moći će se održavati stručna predavanja i edukacije o

najnovijim trendovima u poluvodičkoj industriji

• Zajednički prostori, koji uključuju upravu i administraciju Centra, Ured za marketing i odnose

s javnošću, Ured za transfer tehnologije te ostale zajedničke prostore poput priručne

knjižnice, restorana i slično Implementacijom projekta CEKOM NM, dugoročno će se osigurati stvaranje kvalitetnih outputa

neophodnih za razvoj gospodarstva temeljenog na znanju, uključujući:

• razvoj cross-cutting KETs (Key enabling technologies)

• komercijalizacija istraživačkih rezultata znanstvenika

• podizanje standarda istraživačko-razvojne zajednice, na temelju poticajnog okruženja,

adekvatne infrastrukture i opreme,

• intenziviranje suradnje s ostalim ustanovama i društvima koje razvijaju nove tehnologije i

inovacije, odnosno razmjena iskustva i znanja između eksperata sličnih znanstvenih područja

• edukaciju studenata kroz stjecanje stručnih znanja i vještina, pored standardnog

visokoobrazovnog sustava

• umreženost akademske zajednice i gospodarstva te približavanje znanja i rezultata rada

znanstveno-istraživačke zajednice široj javnosti

• izgradnju industrije visoke dodane vrijednosti, povećanje komparativne prednosti i

regionalne prepoznatljivosti,

• otvaranje novih radnih mjesta na području djelatnosti visoke dodane vrijednosti u RH te

doprinos razvoju inovativnih poslovnih ideja i jačanju poduzetništva.

4.2.2. Cijene

Cijene pojedinih usluga CEKOM NM-a bit će niže u odnosu na tržišne cijene najma poslovnog

prostora, a određivat će se u skladu s pozitivnim propisima, strateškim ciljevima projekta te s

Collaborative Platform to Support Research and Technology Transfer – NEXT ponudom i potražnjom na tržištu:

• cijene najma infrastrukture i laboratorijske opreme u sklopu istraživačko-razvojnog prostora

bit će niže od tržišnih cijena najma slične infrastrukture i laboratorijske opreme, kako bi se na

taj način privukli znanstvenici, istraživači i poduzeća te popunili planirani kapaciteti.

• cijena najma predavaonice u sklopu edukacijsko-prezentacijskog prostora bit će niža u

odnosu na tržišne cijene najma

• cijene ostalih usluga i infrastrukture određivat će se u skladu s tržišnim cijenama.

4.2.3. Marketing

Za postizanje željenih efekata i ostvarenje zadanih ciljeva CEKOM NM-a, jedna od najvažnijih

aktivnosti na kojoj je potrebno kontinuirano raditi jest umrežavanje. Umrežavanje je najbolja

promocija centra jer će suradnjom s različitim znanstvenim i istraživačkim institucijama, kao i s

gospodarskim subjektima te prisutnošću u nacionalnim i međunarodnim organizacijama, CEKOM NM

kontinuirano razvijati kompetencije u različitim područjima te pridonijeti stvaranju veza između

znanosti, tehnologije, inovacija i poduzetništva, odnosno industrije.

Aktivnosti umrežavanja će se kontinuirano provoditi tijekom implementacije projekta i poslovanja

centra, u svrhu:

• pronalaženja kvalitetnih projekata i dobivanja dodatnih sredstava

• pronalaženja odgovarajućih zaposlenika

• pronalaženja pravih pružatelja usluga

• uspostavljanja strateških saveza u edukaciji, istraživanjima i suradnji s gospodarstvom Komunikacija i suradnja će se uspostavljati sa sljedećim organizacijama:

• nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima

• drugim sveučilištima u zemlji i inozemstvu

• znanstveno-istraživačkim organizacijama u zemlji i inozemstvu

• postojećim znanstveno-tehnološkim parkovima i inkubatorima u zemlji i inozemstvu

• gospodarskim i trgovačkim komorama

• industrijskim i poduzetničkim udrugama

• regionalnim razvojnim agencijama

• privatnim tvrtkama

• financijskim institucijama

• zakladama i nevladinim organizacijama

• međunarodnim mrežama. Kapaciteti i načini provedbe biti će slijedeći:

• organizacija i sudjelovanje na relevantnim sajmovima, skupovima i edukacijama

• ažurirana internet stranica s bazama podataka i dostignućima na polju naprednih materijala

osmišljena kao infopunkt, na njoj će biti formirana jaka sfera s forumima, komentarima,

odjeljcima za pitanja i odgovore te sfera samo za djelatnike

• redovita distribucija informacija preko inovativnih EU platformi

• radionice o upravljanju inovacijskim procesima

• radionice za upravljanje kvalitetom proizvoda na bazi naprednih materijala

• stručni skup o naprednim materijalima


• organizacija Dana otvorenih vrata CEKOM NM-a

• dodjeljivanje nagrada za najinovativniji proizvod naprednih materijala i najbolji produkt

dizajn. Marketinške aktivnosti CEKOM NM-a temeljit će se na potrebama ciljnih korisnika. Kao i aktivnosti

umrežavanja, marketinške aktivnosti imat će posebnu ulogu u početnoj fazi projekta, u kojoj je

potrebno stvoriti bazu partnera.

Dio marketinških aktivnosti bit će usmjeren na motiviranje studenata za sudjelovanje u istraživačkim i

poduzetničkim projektima kroz koje će jačati svoju stručnost i razvijati nove kompetencije.

Osnovne marketinške aktivnosti koje će se provoditi u fazi implementacije, ali i u fazi poslovanja

CEKOM NM-a navedene su u sljedećoj tablici. Međutim, prije početka punog poslovanja Centra,

potrebno je izraditi sveobuhvatnu marketinšku strategiju s akcijskim planom aktivnosti koje će se

provoditi u cilju privlačenja istraživača, znanstvenika, privatnih tvrtki, i sličnih institucija.


A 5. TEHNOLOŠKA VARIJANTA I PLAN POSLOVANJA

5.1. Građevina i postrojenje

CEKOM NM biti će lociran u zgradi stare kirurgije u sklopu OB Pula u zgradi veličine cca 3500 m2 , a

posjeduje i infrastrukturu unutar koje može proširiti i nadopuniti svoje djelatnosti s manjim

investicijskim teretom. METRIS trenutno aktivnosti vrši u uredima, laboratorijima i dvoranama koje

zauzimaju 50% površine zgrade. Osnivanjem CEKOM NM-a i opremanjem za potrebe provedbe

industrijskih razvojnih projekata nužna je prenamjena ostalih prostora te obnova u smislu postizanja

energetske učinkovitosti i održivosti.

Što se tiče aktivnosti u području naprednih materijala u medicini, konkretnije izrade medicinskih

pomagala, potrebno je ovu fazu IRI projekta smjestiti bliže krajnjim korisnicima, odnosno

pacijentima. S obzirom da je inicijator razvoja Bolnica Rovinj s kojom METRIS surađuje, izdvojeni

pogon CEKOM NM-a bit će smješten u sklopu Bolnice Rovinj gdje je infrastruktura već na

raspolaganju, odnosno adekvatan prostor već postoji. Samim time trošak adaptacije neće biti znatan.

5.2. Organizacija poslovanja

Poslovna organizacija CEKOM NM-a biti će postavljena tako da se usluge i sadržaji Centra

međusobno nadopunjavaju. U kombinaciji s aktivnostima edukacijsko-prezentacijskih prostora i

ostalih zajedničkih prostora, istraživačko-razvojni prostori omogućit će ispitivačke i proizvodne

aktivnosti elementa na temelju naprednih materijala, a znanstvenici i istraživači će moći

komercijalizirati svoje ideja i tehnologije nastale u znanosti te time potaknuti njihovu primjenu u

gospodarstvu.

Fokusna djelatnost Centra predstavlja istraživačko-razvojni prostor u kojem će naglasak biti na

provođenju istraživanja u KETs tehnologija te razvoju proizvoda temeljenih na tim tehnologijama. U

CEKOM NM-u naglasak će biti na stvaranju okruženja u kojem se današnje ključne tehnologije mogu

efikasno i ekonomično razvijati.

Današnji inovativni proizvodi i tehnologije gotovo se uvijek temelje na kombinaciji inovacija iz više

područja, a CEKOM NM predstavljati će točku u kojoj se homogenizira i valorizira ukupan proces

razvoja određenog procesa ili proizvoda.

Kako bi omogućio efikasan razvoj i stvaranje inovacija na području naprednih materijala u Hrvatskoj,

CEKOM NM će zadovoljiti potrebu za inter-disciplinarnim istraživanjem i razvojem. Jednostavna i

efikasna komunikacija između djelatnika, znanstvenika, istraživača i poduzetnika u ovim područjima

predstavlja ključan faktor za uspjeh i konkurentnost.

5.3. Fizički inputi za poslovanje

Osnovni fizički inputi za proizvodnju uključuju, uredsku i tehničku opremu koju je potrebno ugraditi,

alarm, videonadzor te protupožarnu zaštitu. Osim toga, potrebno je obnoviti zgradu u kojoj će

CEKOM NM biti stacioniran na način da prostor postane energetski učinkovit. S obzirom na

Collaborative Platform to Support Research and Technology Transfer – NEXT specifičnosti pojedinih prostora CEKOM NM-a u pogledu opremanja istraživačko-razvojnog prostora,

potrebno je prilikom izgradnje Centra osigurati adekvatnu infrastrukturu.

Tablica 5-1 Sadašnje stanje – METRIS

Redni broj

Vrsta prostora Površina (m2) Broj prostora Ukupna površina

(m2)

1. Edukacijsko-prezentacijski prostori 49

1.1. Soba za sastanke 30 1 24

1.2. Arhiva 20 1 13

1.3. Recepcija 60 1 12

2. Istraživačko-razvojni prostori 578

2.1. Laboratoriji 259

2.1.1. Kemijski laboratorij spektrometrija 27 1 27

2.1.2. Kemijski laboratorij mikroskopija 43 1 43

2.1.3. Numerički laboratorij 26 1 26

2.1.4. Mehanički laboratorijčvrstoća i tvrdoča 43 1 43

2.1.5. Mehanički laboratorij žilavost 12 1 12

2.1.6. Biotehnički laboratorij vode 58 1 58

2.1.7. Biotehnički laboratorij hrana 50 1 50

2.2. Prateće tehničke prostorije 63

2.2.1. Prostor za pipremu uzoraka 14 2 28

2.2.2. Prostor servera 5 1 5

2.2.3. Terasa 5 1 5

2.2.4. Skladište otpada- zeleni otok 9 1 9

2.2.5. Pomoćna prostorija za pumpe i plinove 16 1 16

2.3. Ostale prostorije 256

2.3.1. Sanitarni čvor 20 1 20

2.3.2. Kuhinja 6 1 6

2.3.3. Hodnik 230 1 230

3. Zajednički prostori 80

3.1. Uprava i administracija centra 80

3.1.1. Ured ravnatelja 30 1 30

3.1.2. Uredi djelatnika 25 2 50

UKUPNO 707

U narednoj tablici prikazano je stanje nakon adaptacije projekta i uspostave CEKOM NM-a.

Tablica 5-2 Buduće stanje - CEKOM NM (Obnova i prenamjena zgrade stare kirurgije)

Redni broj Vrsta prostora Površina

(m2) Broj

prostora

Ukupna površina

(m2)

1. Edukacijsko-prezentacijski prostori 435

1.1. Soba za sastanke 24 3 72

1.2. Arhiva 13 3 39


1.3. Dvorane za edukacije 100 3 300

1.4. Recepcija 12 2 24

2. Istraživačko-razvojni prostori 4.747

2.1. Laboratoriji 1.159

2.1.1. Kemijski laboratorij spektrometrija 27 1 27

2.1.2. Kemijski laboratorij mikroskopija 43 1 43

2.1.3. Numerički laboratorij 26 1 26

2.1.4. Mehanički laboratorijčvrstoća i tvrdoča 43 1 43

2.1.5. Mehanički laboratorij žilavost 12 1 12

2.1.6. Biotehnički laboratorij vode 58 1 58

2.1.7. Biotehnički laboratorij hrana 50 1 50

2.1.8. Novi laboratoriji 50 18 900

2.2. Prateće tehničke prostorije 258

2.2.1. Prostor za pipremu uzoraka 14 5 70

2.2.2. Prostor servera 5 3 15

2.2.3. Terasa 25 3 75

2.2.4. Skladište otpada- zeleni otok 9 2 18

2.2.5. Pomoćna prostorija za pumpe i plinove 16 5 80

2.3. Ostale prostorije 3.330

2.3.1. Sanitarni čvor 30 6 180

2.3.2. Kuhinja 15 3 45

2.3.3. Tavan 700 2 1.400

2.3.4. Podrum 100 3 300

2.3.5. Kotlovnica 200 3 600

2.3.6. Hodnik 230 3,5 805

3. Zajednički prostori 670

3.1. Uprava i administracija centra 670

3.1.1. Ured ravnatelja 30 1 30

3.1.2. Uredi djelatnika i poduzetničkog inkubatora 32 20 640

UKUPNO 5.852

5.4. Potrebe za osobljem

S obzirom na činjenicu da predmetni projekt obuhvaća izgradnju i stavljanje u funkciju

visokotehnološkog Centra kompetencije za napredne materijale, javiti će se potreba za

zapošljavanjem osam novih visokoobrazovanih djelatnika.

U fazi implementacije projekta nužno je prvo organizirati upravljačku strukturu koja će kroz brojne

edukacije i seminare dobiti neophodno znanje i kompetencije za upravljanje Centrom, ali i

promidžbu laboratorijskih i ostalih usluga Centra.

5.5. Potrebe za energijom

Prilikom planiranja i implementacije projekta izgradnje CEKOM NM-a značajna se pozornost

posvećuje korištenju obnovljivih izvora energije i usvajanju principa energetske učinkovitosti.

Collaborative Platform to Support Research and Technology Transfer – NEXT Izgradnju Centra pratit će adekvatna energetska opremljenost, uz poštivanje svih važećih propisa za

toplinsku zaštitu i racionalnu upotrebu energije prilikom toplinske izolacije zgrade.

U Centru će se koristiti čista energija, obnovljivi izvori energije, efikasni obnovljivi sustavi grijanja i

hlađenja te primijeniti najmoderniji principi održive gradnje i urbane arhitekture.

Aktivnosti Centra bit će u skladu s idejom o zdravom i održivom okolišu, pružajući primjer efikasne

integracije teorije i prakse na jednom mjestu.

5.6. Ponuda kombinacije outputa

Kontinuirani porast ulaganja u djelatnosti istraživačke zajednice na području prirodnih, tehničkih i

biotehničkih znanosti ujedno reflektira porast broja centara izvrsnosti, tehnoloških parkova i srodnih

ustanova koje predstavljaju potencijalne suradnike CEKOM NM-a. Osim s akademskom i

znanstvenom zajednicom, Centar će ulagati u mrežu partnera i suradnika iz područja industrijskog

sektora, jačajući komercijalizaciju inovativnih tehnoloških rješenja. Konkretno, umrežavanje i

stvaranje okruženja poticajnog za razvoj obrazovanja, znanosti i inovacija temeljit će se na suradnji s:

• Javnim i privatnim znanstveno-istraživačkim organizacijama

• Tehničkim sveučilištima u Hrvatskoj i inozemstvu

• Malim i srednjim poduzetnicima

• Međunarodnim organizacijama

• Privatnim tvrtkama

Kroz različite oblike suradnje proizvodit će se neograničena kombinacija različitih outputa kojima će

zajednički biti razvoj inovacija i inovativnih poduzeća u sektorima visoke dodane vrijednosti,

posebice u poluvodičkoj industriji.


40 |

A 6. LJUDSKI RESURSI

6.1. Organizacijska struktura

Struktura upravljanja CEKOM NM-a biti će slijedeća:

Direktor/ravnatelj CEKOM NM-a ili stručni voditelj unutar CEKOM NM-a sa potrebnim kvalifikacijama i

višegodišnjim radnim iskustvom u relevantnom tematskom području ili međusektorskoj temi (sukladno

utvrđenim standardnim mjerilima koje je utvrdila ekspertna radna grupa, a koji obuhvaćaju više

tematskih prioritetnih područja i/ili međusektorskih tema).

Upravni odbor CEKOM NM-a - ovo će tijelo donositi završne odluke u projektu. Na njemu će se

raspravljati o financijskim, pravnim, administrativnim i strateškim pitanjima. Svi vanjski pokazatelji

projekta morati će biti odobreni od strane UO i to nakon unutarnje evaluacije. UO ima i mogućnost

predlaganja, ako bude potrebno, bilo koju izmjenu u planu rada ili donošenju planova. Osim toga, može

naznačiti ciljeve koje treba ostvariti i metode koje treba provesti, usmjeravajući rad ekspertne radne

skupine. Biti će odgovoran za kontrolu vremenskog rasporeda planiranih i implementiranih aktivnosti.

Provedba svih aktivnosti biti će analizirana tijekom mjesečnih sastanaka UO. Nakon svakog sastanaka bit

će sastavljen zapisnik. Osim od projektnih aktivnosti koje će pratit gore navedena tijela, predviđa se i

vanjska evaluacija koje će biti izvršena od strane vanjskih eksperata.

Osim navedenog plana razvoja u prethodnom tekstu, period od 5 godina uključuje i vođenje i

koordinaciju aktivnosti centra te dodatno usavršavanje djelatnika METRIS-a, prezentaciju novih usluga

METRIS-a potencijalnim korisnicima i nadležnim institucijama, provedbu standardnih i naprednih analiza

sukladno potrebama korisnika, edukaciju studenata, reakreditaciju i akreditaciju novih metoda,

pripremu projektne dokumentacije za istraživačke projekte, provedbu marketinških aktivnosti te

dodatno opremanje Centra.

Upravljanje IRI projektima točke 2.2. do 2.6. zasnivati će se na osnovi slijedećih principa:

• svaki projekt imat će svog voditelja koji odgovara direktno ravnatelju, a mora provesti sve

planirane aktivnosti u zadanom roku i dati sve output-e u obliku 6 mjesečnih izvještaja o radu na

IRI projektu te o provedbi plana diseminacije i komunikacije;

• suradnja između partnera će se zasnivati na konsenzusnom i zajedničkom odlučivanju te

odgovarajućem protoku informacija i znanja među partnerima;

• aktivnosti će se planirati i organizirati počevši od potreba rezultata omogućivši partnerima da

efikasno rade i budu uključeni kako u upravljanje, tako i u implementacijske aktivnosti.

Slika 6-1 Organizacijska struktura CEKOM NM


Management projekta osnivanja CEKOM NM

paralelno s ostalim aktivnostima iz akcijskog plana, ali u suradnji sa Istarskom razvojnom agencijom kao

matičnom tvrtkom čiji je METRIS pravni sljedbenik te čiji kadar ima znatno iskustvo na upravljanju

projektima i u provedbi ekonomskih aktivnosti na projektu.

U METRIS-u je zaposleno 6 djelatnika VSS od čega je jedan diplomirani ekonomist, jedan profesor jezika i

književnosti, jedan magistar inženjer strojarstva, jedan magistar inženjer kemije, jedan magistar kemije

primijenjene u restauraciji te jedan magistar inženjer molekularne biotehnologije. Tri djelatnika tehničke

struke pohađaju doktorski studij u poljima tehničkih i prirodnih

Osim iskustva u prijavi i provedbi velikih društvenih, poduzetničkih, gospodarskih i istraživačkih

projekata, osoblje je educirano za rad prema normi HRN EN ISO 9001 i HRN EN ISO 17025. Stručno

osoblje je ujedno i osposobljeno za rad na sofisti

inovacija, ispitivanja materijala i energetske učinkovitosti. Također je svo osoblje sudjelovalo u velikom

broju različitih aktivnosti, koje mnogobrojne analize za tržište te projekti svakodnevno zaht

stoga djelatnici prilagodljivi i naučeni brzo reagirati, integrirati i primijeniti postojeće znanje te stjecati

Uredi za istraživače

Stručno vijeće

Ured za marketing i odnose s javnošću

Ured za transfer tehnologije


Management projekta osnivanja CEKOM NM-a i financijska pitanja bit će aktivnost koja će se provesti


TRIS pravni sljedbenik te čiji kadar ima znatno iskustvo na upravljanju

projektima i u provedbi ekonomskih aktivnosti na projektu.

u je zaposleno 6 djelatnika VSS od čega je jedan diplomirani ekonomist, jedan profesor jezika i

magistar inženjer strojarstva, jedan magistar inženjer kemije, jedan magistar kemije


struke pohađaju doktorski studij u poljima tehničkih i prirodnih znanosti.



osoblje je ujedno i osposobljeno za rad na sofisticiranoj opremi i za provedbu istraživanja u sektoru eko


broju različitih aktivnosti, koje mnogobrojne analize za tržište te projekti svakodnevno zaht


Upravni odbor

LaboratorijiPrateće tehničke

prostorije

Ravnatelj

RačunovodstvoUred za marketing i odnose s javnošću

Administracija

Stručni voditelj IRI projekata


41 |

a i financijska pitanja bit će aktivnost koja će se provesti


TRIS pravni sljedbenik te čiji kadar ima znatno iskustvo na upravljanju

u je zaposleno 6 djelatnika VSS od čega je jedan diplomirani ekonomist, jedan profesor jezika i

magistar inženjer strojarstva, jedan magistar inženjer kemije, jedan magistar kemije




ciranoj opremi i za provedbu istraživanja u sektoru eko-


broju različitih aktivnosti, koje mnogobrojne analize za tržište te projekti svakodnevno zahtijevaju te su


Prateće tehničke prostorije

Računovodstvo

Administracija


42 |

novo. Svake se godine također dodatno educiraju na raznim poljima i specijaliziraju za pojedine sektore.

Osoblje u upravi redovno se educira preko pohađanja radionica za prijave novih projekata. CEKOM NM

nuditi će i edukacije za poduzetnike i time doprinositi jačanju gospodarstva i stvarati mrežu poduzeća za

lakše povezivanje sa istraživačkim institucijama i pomoć pri stvaranju novih

proizvoda/tehnologija/usluga. Stručna podrška od znatnog broja eksperata na raspolaganju za suradnju

na IRI projektima CEKOM NM-a nalazi se u Registru znanstvenika CEKOM NM-a.

CEKOM NM surađivati će s Fakultetom kemijskog inženjerstva i tehnologije, Fakultetom strojarstva i

brodogradnje, Metalurškim fakultetom Sisak, Prirodoslovno matematičkim fakultetom (Sveučilište u

Zagrebu), zatim Pomorskim i Tehničkim fakultetom (Sveučilište u Rijeci), Institutom Ruđer Bošković

(Zagreb i Centar za istraživanje mora Rovinj), Institutom za poljoprivredu i turizam (Poreč), Fakultetom

Politehnike (Pula), Fakultetom za ekonomiju i turizam (Sveučilišta Juraja Dobrile Pula), Grupom CIMOS,

Grupom ULJANIK, Hrvatskim restauratorskim zavodom, Hrvatskim geološkim zavodom, Arheološkim

muzejom Istre, MedILS-om Split i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (Pula i Zadar) o čemu su

postoje potpisani ugovori o suradnji ili rad na znanstvenim radovima i komercijalnim ispitivanjima koja

se redovito provode suradnjom na projektima, umrežavanjem, provedbom zajedničkih istraživačkih

aktivnosti, pružanjem potrebnih informacija i sl.

Centar će pomagati u izradi doktorskih disertacija i diplomskih radova kroz istraživanja te je time broj

stručnjaka koji su dostupni za rješenje IRI problema u industriji, a koji su dostupni CEKOM NM-u puno

veći od samog broja od 6 visokokvalificiranih zaposlenika od koji svaki samostalno doprinosi u svom

području, a timski stručno zadovoljavaju gotovo svaki upit koji se stavi pred njih od administracije preko

istraživanja, razvoja i ispitivanja. Svi djelatnici imaju značajno iskustvo i u pripremi i u provedbi EU

projekata, budući da su do sada proveli neki i ukupno 24 EU projekta po različitim područjima razvoja.

6.1.1. Jedinica za implementaciju projekta

Ekspertna radna grupa (ERG) za osnivanje CEKOM NM-a oformljena je po principu „Triple helixa“

(minimalno po 3 predstavnika poslovnog sektora, 2 predstavnika znanstveno-istraživačkih institucija,

jedan predstavnik lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave) od strane osnivača koja izrađuje

Strateški plan razvoja za sedmogodišnje razdoblje te utvrđuje standardna mjerila za radno mjesto

direktora/ravnatelja CEKOM NM-a ili stručnog voditelja unutar CEKOM NM-a koji obuhvaća više

tematskih prioritetnih područja i/ili međusektorskih tema.

6.1.2. Iskustvo na sličnim projektima

Potrebno iskustvo postoji u kontekstu postojanja projekta METRIS. Zaposlenici prolaze kontinuiranu

edukaciju u aplikaciji i provedbi međunarodnih projekata. Osim toga imaju značajna iskustva u prijavi i

provedbi Europskih projekata čime će dati podršku u prijavi i provedbi projekta.


43 |

A 7. LOKACIJA

U kontekstu globalno konkurentnog tržišta, izbor lokacije postao je izuzetno važan faktor uspješnosti

poslovanja. Lokacija predstavlja smještaj pojedinih gospodarskih objekata, skupina poduzeća i

cjelokupnih grana na određenom području i mjestu, na čiji odabir utječe mnoštvo faktora, poglavito

vrsta djelatnosti i ciljne skupine korisnika.

U nastavku poglavlja i u kontekstu projekta osnivanja CEKOM NM-a opisane su idealne karakteristike

lokacije, moguće alternativne opcije te glavne karakteristike izabrane lokacije.

7.1. Idealne karakteristike lokacije

Idealne karakteristike lokacije za izgradnju centra izvrsnosti na području Grada Pula su:

• Postojeća infrastruktura, koja uvelike smanjuje troškove ulaganja uz veliku prednost lokacije u

centru grada Pule.

• Izuzetno povoljan geoprometni položaj, s obzirom da je Grad Pula tranzistno središte regije,

povezan autocestom Iststarski Ipsolon sa ostatkom RH, ali i čitavom mrežom autocesta EU. Osim

toga, Pula ima vlastiti aerodrom sa direktnim vezama regionalnih poslovnih središta.

• Blizina kritičnoj koncentraciji istraživača, znanstvenika, malih i srednjih poduzetnika smještenih

na području regije, koji djeluju u sektorima visoke dodane vrijednosti, s obzirom da su oni

planirani korisnici i partneri Centra;

• Povezanost s istraživačko-razvojnim organizacijama: umrežavanje i suradnja s drugim

istraživačko-razvojnim organizacijama predstavlja važnu kariku u konceptu uspješnosti CEKOM

NM-a, a njihova povezanost može imati veliki značaj, u čemu ključnu ulogu ima Zračna luka Pula.

Grad Zagreb kao najveće poslovno središte i sveučilišni centar na području Hrvatske ima najveću

koncentraciju takvih institucija, dok su i na području Istarske i Primorsko-goranske županije

fakulteti od značaja Centru.

• Potpora lokalne samouprave i Vlade Republike Hrvatske: kako se radi o projektu važnosti za

napredne materijale u Hrvatskoj, za njegovu uspješnu implementaciju izuzetno je važna potpora

lokalne samouprave, ali i Vlade Republike Hrvatske, prvenstveno u pogledu pružanja podrške pri

dobivanju financijskih sredstava.

• Kvaliteta infrastrukture i poticajno okruženje. Istarsku županiju karakterizira konkurentno

poduzetničko okruženje te brojna ulaganja u razvoj razvojno-istraživačke infrastrukture. Na

području Grada Pula je tradicionalno industrijski grad, a čitava županija prednjači u razvojnim

aktivnostima promatrajući područje RH.

Projekt razvoja CEKOM NM-a potrebno je implementirati na lokaciji koja pruža dobru infrastrukturu i

poticajno okruženje, što uključuje dobru prometnu povezanost, atraktivnost same lokacije, kao i

dostupnost fizičkih inputa potrebnih za implementaciju projekta.


44 |

7.2. Alternativne opcije

Adaptacija prostora na kojem trenutno djeluje METRIS prirodan je odabir za djelovanje budućeg CEKOM

NM-a. Osjetljiva tehnička i laboratorijska oprema, inventar koji koriste zaposlenici i činjenica da se radi o

zgradi smještenoj u centru grada Pule idu u prilog postojećoj lokaciji.

Izrada potpuno novog postrojenja ne bi predstavljala ekonomski opravdan izbor zbog velikih troškova

građevinskih dozvola, zemljišta, elaborata i preseljenja. Iz tog je razloga odlučeno optimizirati postojeće

stanje i zaključeno je da ozbiljnih alternativa nema.

7.2.1. Izbor lokacije i njezine karakteristike

Kod izbora adekvatne lokacije za izgradnju CEKOM NM-a bitno je uzeti u obzir nekoliko čimbenika:

geoprometni položaj, blizinu partnerskih znanstveno-istraživačkih i ostalih razvojnih institucija,

razvijenost komunalne infrastrukture, klimatske uvjete, državnu regulativu te usklađenost s razvojnim

ciljevima. U nastavku poglavlja analiziran je svaki odlučujući element u odabiru najpogodnije lokacije za

realizaciju predmetnog projekta.

Slika 7-1 Lokacija CEKOM NM-a


45 |

7.2.2. Zemljište

Budući da će CEKOM NM egzistirati u zgradi Opće bolnice Pula, u prostorima sadašnjeg METRIS-a,

materijalna ulaganja u zemljište nisu potrebna. Parcela je u vlasništvu Grada Pule, jednako kao i zgrada

bolnice, što je optimalna situacija za predmetni projekt.

7.2.3. Promet i komunikacije

U prošlom je desetljeću međuregionalna povezanost hrvatskih prometnica i njihova modernizacija

doživjela pravi procvat. Napokon se izgradila takva infrastruktura koja stvorila uvijete za uključivanje u

širi europski prostor, a Istarska je županija svojim povoljnim geo-političkim položajem bitan dio cijele

priče. U Istri se najviše razvio cestovni promet koji dobro pokriva unutarnje potrebe i doprinosi

skladnijem razvoju priobalnog dijela i unutrašnjosti poluotoka. Rasterećeni su prometni čepovi koji su

predstavljali ozbiljan problem u ljetnim mjesecima, te je sada prometna protočnost postignuta i

kontinuirano održavana.

Posljednjih godina sve se više ulaže u održavanje i izgradnju lučke infrastrukture, što doprinosi

povećanju pomorskog prometa i njegovoj sigurnosti. Zračna luka Pula također ima sve preduvjete za

značajniji udio u ukupnoj prometnoj bilanci, posebno u dijelu prijevoza putnika.

U kontekstu projekta CEKOM NM, koji mrežu svojih klijenata želi izgraditi u području čitave regije,

ovakva slika prometne infrastrukture predstavlja izvrsne preduvjete za rast i razvoj.

7.2.4. Opskrba vodom i strujom

Opskrba vodom i strujom je provedena i odvijati će se prema istim uvjetima kao i u slučaju projekta

METRIS.

7.2.5. Odlaganje otpada

U sklopu centra bit će organizirano odvajanje otpada te kontrola količine otpada. Svi materijali i

laboratorijski procesi bit će u skladu sa strogim propisima o ekološkoj prihvatljivosti.

7.2.6. Državna regulativa

Obnova, izgradnja i poslovanje CEKOM NM-a predmet su zakonodavstva Republike Hrvatske, koje će se

u potpunosti poštivati prilikom implementacije i poslovanja CEKOM NM-a.

7.2.7. Politike lokalne samouprave

Županijska razvojna strategija Istarske županije odnosi se na razdoblje od 2011. do 2013. godine, sa

usvojenim prijedlogom za produženje na 2014. godinu, a predstavlja okvir dugoročno usmjeren prema

daljnjem društveno-gospodarskom razvoju županije sukladno načelima održivog razvoja, omogućavajući

jačanje konkurentnosti i korištenje vlastitih razvojnih potencijala.


46 |

Ciljevi komunikacijske strategije za ŽRS su: osnažiti sposobnost na razini područne (regionalne) i lokalne

samouprave za učinkovitu komunikaciju potrebnu za izradu i provedbu ŽRS-a, podići svijest u javnosti o

ulozi i značaju ŽRS-a za razvoj županije i jedinica lokalne samouprave te informirati javnost o mogućim

izvorima financiranja posebice o fondovima EU-a namijenjenim regionalnom razvoju.

Strateški ciljevi strategije su:

• razvoj gospodarstva

• formiranje internacionalnih klastera

• energetska efikasnost s ciljem racionalizacije klasičnih izvora energije i upotreba obnovljivih

izvora energije

U skladu s prethodnim odredbama u 2014. godini priprema se izrada Županijske razvojne strategije za

razdoblje od 2015. do 2020. godine.


47 |

A 8. FINANCIJSKA ANALIZA

Osnovna svrha financijske analize je izračunati financijske indikatore projekta. Sama analiza izrađena je

iz perspektive nositelja projekta, odnosno Centra kompetencija za ove materijale.

Analiza je izrađena u skladu sa smjernicama Europske komisije te je izričito temeljena na:

• Vodiču za analizu troškova i koristi investicijskih projekata, 2008. godina, Uprava općeg

regionalnog zakonodavstava (The guide to cost-benefit analysis of investment projects, 2008

version, Directorate General Regional Policy).

• Smjernicama o metodologiji za obavljanje analize troškova i koristi, radni dokument br. 4,

Uprava općeg regionalnog zakonodavstva (Guidance on the methodology for carrying out cost-

benefit analysis, Working Document No.4, Directorate General Regional Policy).

• Vodiču za pripremu projekata i analizu troškova i koristi istraživačkih i razvojnih projekata, 2013.

godina, radni dokument, JASPERS (Project preparation and CBA of RDI Infrastructure Projects,

JASPERS, Staff Working Papers).

Odabrana metodologija podrazumijeva analizu diskontiranog neto novčanog toka i izračun jaza

financiranja, što je dopunjeno i financijskom analizom osjetljivosti. Za svaku komponentu analize

informacije su osigurane na temelju specifičnih pretpostavki obuhvaćenih ovim projektom.

8.1. Pretpostavke financijske analize

Financijska analiza se provodi procjenom novčanih tokova te izračunom indikatora neto povrata. U

fokusu su indikatori financijska neto sadašnja vrijednost (FNPV) i financijska interna stopa povrata (FRR)

koje se provode analizom povrata prema investicijskom trošku, te povrati na nacionalni kapital FNPV(C) i

FRR(C), koji su odnos investicijskog troška i nacionalnog kapitala uloženog u projekt.

Analiza se izvodi po metodi diskontinuiranih novčanih tokova (DCF). To metodološki znači:

• da se u analizu ne uključuje amortizacija, rezerve ili druge knjigovodstvene pozicije koje ne

korespondiraju sa stvarnim novčanim tokovima razdoblja

• određivanje novčanog toka se provodi prema inkrementalnom pristupu, dakle na bazi scenarija

bez i s investicijom

• pri analizi se koristi jedinstvena financijska diskontna stopa za izračun sadašnjih vrijednosti

budućih novčanih tokova

8.1.1. Valuta - cijene koje su korištene u analizi

Primijenjena valuta je hrvatska kuna (u tekstu HRK), a cijene su sukladne prikupljenim ponudama,

odnosno sastavljenom troškovniku o dobivenim podacima.

Analiza je napravljena na temelju realnih (konstantnih) cijena, pri čemu je 2014. godina korištena kao

referentna godina.


48 |

Svi korišteni iznosi uključuju porez na dodanu vrijednost (PDV) s obzirom da isti predstavlja nepovrativ

trošak; korištena stopa PDV od 25%

8.1.2. Razdoblje financijske analize

Vremenski horizont financijske analize je 17 godina, a uključuje:

• fazu implementacije projekta u razdoblju od 2014. - 2015.

• fazu poslovanja u razdoblju od 2016. - 2030.

Isti odgovara uobičajenom vremenskom horizontu pri procjeni ulaganja u građevinske objekte

(izgradnja, rekonstrukcije i sl.). Kako se najveći dio ulaganja veže uz ulaganja u dugotrajnu imovinu

odabran je ovaj vremenski okvir.

8.1.3. Procjena prihoda i rashoda

Prilikom procjene prihoda i rashoda korištena je konzervativna metoda procjene te ista počiva na

inkrementalnoj osnovi.

Prihodi koji se razmatraju u sklopu predmetne analize obuhvaćaju:

• Najma laboratorija i opreme

• Projekata znanstveno-istraživačke djelatnosti

• Najma predavaonica

Rashodi projekta sastoje se od sljedećih grupa:

• Troškovi radne snage

• Ostali operativni troškovi

• Troškove obnavljanja opreme

• Troškovi po projektima

Detaljniji opis prihoda i rashoda prikazan je u prethodnim poglavljima (4.4 Procjena prihoda, Tehnološka

varijanta i plan poslovanja).


49 |

8.2. Metodologija

Uredba Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. godine utvrđuje opće odredbe o Europskom fondu

za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu. U skladu s Uredbom, prema

članku 40 (e), veliki projekti prijavljeni za sufinanciranje iz Kohezijskog fonda (KF) i Europskog fonda za

regionalni razvoj (EFRR) moraju osigurati analizu troškova i koristi kao sastavni dio projektne prijave.

Uredba Komisije (EZ) br. 718/2007 od 12. lipnja 2007. godine u članku 157. propisuje da prijava velikih

projekata mora sadržavati procjenu učinka opće socijalno-ekonomske operacije na temelju analize

troškova i koristi, uključujući ocjenu rizika i ocjenu očekivanog učinka na predmetni sektor, na temelju

socijalno-ekonomske situacije u zemlji korisnici i socijalno-ekonomskog učinka na tu regiju u slučajevima

kada operacija uključuje prijenos aktivnosti iz regije u državu članicu.

Ekonomska analiza služi dokazivanju pozitivnog neto doprinosa koji projekt ima za društvo te je stoga

vrijedan sufinanciranja iz sredstava EU fondova. U slučaju odabrane opcije, diskontirane ekonomske

koristi koje generira projekt moraju premašivati diskontirane ekonomske troškove. Naime, neto

sadašnja vrijednost projekta trebala bi biti veća od nule.

Metodologija za izradu ovdje prezentirane ekonomske analize proizlazi iz sljedećih izvora:

• Vodič za analizu troškova i koristi (The CBA Guide: Cost Benefit Analysis, 2008, European

Commission, Directorate General for Regional Policy)

• Vodiču za pripremu projekata i analizu troškova i koristi istraživačkih i razvojnih projekata, 2013.

godina, radni dokument, JASPERS (Project preparation and CBA of RDI Infrastructure Projects,

JASPERS, Staff Working Papers).

(http://www.jaspersnetwork.org/jaspersnetwork/download/attachments/4948017/JASPERS_Working+

Paper_CBA_RDI_projects.pdf?version=1&modificationDate=1366732258000)

Analiza je napravljena koristeći fiksne cijene i usvojene vrijednosti za diskontirane faktore koji iznose

5.5% za ekonomsku analizu analize troškova i koristi, kao što je preporučeno od strane Europske

komisije za period 2007. do 2013. godine.

8.3. Temeljne pretpostavke

Temeljne makroekonomske vrijednosti pretpostavljene u ovoj analizi su:

• ekonomska diskontna stopa: 5,50%

• stanje na dan: 31.12.2014.

• faza implementacije: 01.06.2014.-31.12.2015.

• početak poslovanja: 01.01.2016.

• broj radnih dana u godini (za potrebe izrade projekcija): 250

• tečaj EUR/HRK: 7,6

• korekcijski faktor: 1,00


50 |

Investicijski i operativni troškovi, kao i operativni prihodi promatrani u ekonomskoj analizi temelje se na

onima korištenima u financijskoj analizi, ali s korekcijskim faktorom koji svodi trošak na ekonomsku

vrijednost. S obzirom da Hrvatska još nije razvila sve smjernice Analize troškova i koristi (Cost Benefit

Analysis – CBA) koje se fokusiraju na procjenu nacionalnih parametara, pretpostavlja se da korekcijski

faktor korišten u ovoj studiji iznosi 1,00.

8.4. Ekonomski troškovi projekta

U ovom poglavlju analizirani su ekonomski troškovi koje bi mogao generirati projekt CEKOM NM.

8.4.1. Odstupanje cijene outputa

Ekonomski troškovi projekta mogu biti pod utjecajem određenih odstupanja u određivanju cijena od

graničnih troškova za međunarodna nerazmjenjiva dobra i graničnih cijena za međunarodno razmjenjiva

dobra. Identificirana su i analizirana sljedeća potencijalna odstupanja:

• Troškovi pripremnih aktivnosti i ostalih konzultantskih usluga obuhvaćaju troškove proizašlih iz

prikupljanja potrebne dokumentacije, izrade projekata i studija koje su neophodne za dobivanje

potrebnih dozvola za izgradnju samog Centra, uključujući trošak komunalnih i vodnih doprinosa

te trošak komunalnih priključaka. Ovi troškovi određeni su prema trenutnim tržišnim cijenama u

Hrvatskoj. Tržišne plaće odražavaju oportunitetni trošak za gospodarstvo. Zbog navedenog se

pretpostavlja kako neće biti odstupanja u cijenama.

• Troškovi izgradnje CEKOM NM određeni su prema trenutnim tržišnim cijenama u Hrvatskoj.

Materijal koji će se koristi pri izgradnji Centra bit će podrijetlom iz Europske unije. Na izgradnji

Centra bit će angažirani kvalificirani i ne-kvalificirani radnici, čija će plaća odražavati kretanja na

tržištu rada. Plaće predstavljaju oportunitetni trošak za gospodarstvo, zbog čega se pretpostavlja

da neće doći do odstupanja u cijenama outputa.

• Troškovi nadzora i ostali troškovi određeni su prema trenutnim tržišnim cijenama u Hrvatskoj.

Ovaj zadatak povjeren je stručnom i visokokvalificiranom timu. Plaće će odražavati oportunitetni

trošak za gospodarstvo, stoga se može pretpostaviti da neće biti odstupanja u cijenama outputa.

• Troškovi opremanja određeni su prema trenutnim tržišnim cijenama u Hrvatskoj. Materijal koji

će se koristi pri opremanju Centra bit će podrijetlom iz Hrvatske i EU. S punopravnim članstvom

u EU, Hrvatska nema uvoznih carina na laboratorijsku opremu

• Operativni troškovi također ne podrazumijevaju značajna odstupanja cijena outputa.

8.4.2. Fiskalni aspekti

Nema većih fiskalnih aspekata ekonomskih troškova nastalih u okviru projekta CEKOM NM.

8.4.3. Vanjski troškovi

Nema većih vanjskih ekonomskih troškova nastalih u okviru projekta CEKOM NM.


51 |

8.4.4. Ne-novčani troškovi, uključujući okolišne aspekte

Nema većih ne-novčanih ekonomskih troškova nastalih u okviru projekta CEKOM NM.

Utjecaj ovog projekta na okoliš je ograničen. Trošak odlaganja otpada je uključen u investicijske i

operativne troškove. Daljnje okolišne eksternalije izostaju.

8.5. Ekonomske koristi projekta

Realizacija projekta CEKOM NM imat će različite pozitivne efekte na gospodarska i društvena kretanja u

Gradu Puli, Istarskoj županiji, Republici Hrvatskoj, kao i široj regiji. Ključni utjecaji tiču se izgradnje

infrastrukture i okruženja potrebnog za proizvodnju naprednih materijala, umreženosti znanstveno-

obrazovnih institucija, razvojnih agencija, istraživača i poduzetnika, komercijalizacije novih ideja i

tehnologija, stvaranje novog intelektualnog vlasništva, stvaranje kvalitetnog visokoobrazovnog kadra,

novih i kvalitetnijih radnih mjesta, povećanja lokalne potražnje za dobrima i uslugama te pozitivnog

učinka na tehnološki razvoj, postojeću industriju visoke dodane vrijednosti i brendiranje Grada Pule,

Istarske županije i općenito Republike Hrvatske.

8.5.1. Pozitivne eksternalije projekata

Realizacijom projekta CEKOM NM ostvarit će se dvije osnovne grupe ekonomskih koristi:

• koristi proizašle iz povećane zaposlenosti i poduzetništva

o novozaposleni studenti

o kreiranje spinout poduzeća

• koristi proizašle iz povećane znanstvene aktivnosti

o nacionalno / internacionalno odobreni patenti

o znanstveno-istraživački projekti financirani iz industrije / državnih institucija / EU

doprinosa

o objavljivanje znanstvenih članaka u renomiranim stručnim novinama.

8.5.1.1. Koristi od novozaposlenih studenata

Doprinos projekta izgradnje CEKOM NM zapošljavanju identificiran je prvenstveno kroz stvaranje visoko

kvalificiranih radnih mjesta zbog višeg stupnja kvalifikacija koje su potrebne za razvoj projekata.

Sukladno metodologiji, ova analiza uzela je u obzir samo procjenu direktnog utjecaja na zapošljavanje

CEKOM NM, odnosno zapošljavanje koje se generira kroz projekt.

Značajan utjecaj na stvaranje visokokvalificiranih radnih mjesta imat će i zapošljavanje diplomiranih

studenata sa srodnih fakulteta (FER, PMF, FSB i dr.) prilikom razvoja projekata, kroz koja će steći

potrebno iskustvo prilikom rada na suvremenoj opremi. Nakon stečenog iskustva neki od njih dobit će

stalan posao u CEKOM NM u sklopu kojeg će se moći baviti razvojnim istraživanjem i komercijalizacijom

svojih ideja i tehnologija.


52 |

Jedan od tekućih problema hrvatskog gospodarstva je velika stopa nezaposlenosti među mladim

ljudima, pogotovo među studentima koji su nedavno završili fakultet. Centar ima u planu zapošljavati

studente koji su završili Fakultet elektrotehnike i računarstva, Prirodoslovno-matematički fakultet te

ostala srodna zanimanja koji odgovaraju području djelovanja Centra.

Ako se uzmu u obzir razlike u vještinama u različitim područjima rada te očekivana plaća, korisno je uzeti

mjerilo za izračun prosječnih ekonomskih koristi koje stvara novi posao. Za ulogu mjerila u ovom

projektu korištena je planirana godišnja bruto plaća u CEKOM NM (150.000 HRK). Koristi od svakog

zaposlenog diplomiranog studenta procijenjena je na 15% prosječne plaće novozaposlenog za vrijeme

prve godine rada.

8.5.1.1. Korist od kreiranja spinout poduzeća

Implementacijom projekta planira se stimulirati malo i srednje poduzetništvo temeljeno na visokoj

tehnologiji i razvijati spinout poduzeća kroz razvoj novih proizvoda i tehnologija u području naprednih

materijala.

Pritom, kao glavni parametar za izračun ekonomskih koristi od kreiranja spinout poduzeća koristi se broj

kreiranih spinouta, koji će:

• u prve dvije godine poslovanja Centra iznositi nula (0);

• u razdoblju od 2018.-2023. kreirat će se jedan (1) spinout po godini;

• a od 2024. nadalje kreirat će se dva (2) spinouta po godini; dok je glavno mjerilo tržišna vrijednost spinout poslova (prema podacima Jaspersa ona iznosi 51.500

EUR/391.400 HRK).

Mogućnost razvijanja spinout poduzeća u sklopu CEKOM NM omogućit će stvaranje dvije vrste

društvenih i ekonomskih koristi:

• koristi proizašle s rastom poslovanja Centra i transferom znanja u ekonomiju – koje se

izračunavaju kao umnožak broja kreiranih spinouta, prosječne godišnje plaće u Hrvatskoj (koja

prema podacima DZS iznosi 93.840 HRK) te formule 5 x 10 x 50% (Jaspers podaci)

• koristi proizašle iz povećanog zapošljavanja u spinoutima – koji se izračunava kao umnožak

broja kreiranih spinouta i tržišne vrijednosti spinout poslova.

8.5.1.2. Korist od odobrenih nacionalnih / internacionalnih patenata

Realizacijom projekata CEKOM NM, stvorit će se adekvatna istraživačka infrastruktura u sklopu koje će

znanstvenici, istraživači i poduzetnici moći pretvarati svoja primijenjena istraživanja u razvojne ideje i

tehnologije iz područja naprednih materijala.

Razvojna istraživanja rezultirat će komercijalizacijom proizvoda i odobrenim patentima, ali i transferom

znanja u gospodarstvo što generira veliku ekonomsku korist za znanstvenike, Centar, ali i hrvatsku

industriju.

Prilikom izračuna koristi od odobrenih patenata korištene su sljedeće pretpostavke:


53 |

• broj nacionalno odobrenih patenata u prve dvije godine poslovanja iznosit će 01, dok će se u

narednom razdoblju povećavati od 1 u 2018. godini pa do 4 odobrena patenta u 2024. godini

• broj internacionalno odobrenih patenata u prve dvije godine poslovanja iznosit će 0, dok će se u

narednom razdoblju povećavati od 1 u 2018. godini pa do 4 odobrena patenta u 2024. godini

• prema Jaspersu vrijednost nacionalno odobrenog patenta iznosi 57.500 EUR (437.000 HRK), dok

je vrijednost internacionalno odobrenog patenta 85.000 EUR (646.000 HRK).

8.5.1.3. Korist od objavljenih znanstvenih članaka

Ekonomska korist proizašla iz objavljenih znanstvenih članaka iz područja naprednih materijala u

renomiranim znanstvenim časopisima očituje se u stvaranju i diseminaciji znanja za društvo općenito.

Sljedeće pretpostavke korištene su prilikom izračuna ekonomskih koristi:

• prema podacima IPO za 2011. godinu tržišna vrijednost objavljenih znanstvenih članaka iznosi

3.420 EUR (25.992 HRK)

• prosječni broj znanstvenih članaka po projektu objavljenih u CC novinama (podaci za Fakultet

elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, za razdoblje 2007-2013) iznosi 7,61

• broj projekata napravljenih u sklopu CEKOM NM

• povećanje znanstvene produktivnosti po projektu iznosi 50%

8.5.1.4. Fiskalni aspekti

Ključne fiskalne koristi odnose se na poreze koji se uplaćuju u nacionalni proračun ili proračun jedinica

lokalne samouprave, a direktno proizlaze iz projekta. Korištena metodologija za analizu troškova i koristi

propisuje kako svi ulazni i izlazni podaci korišteni u analizi moraju biti bez PDV-a i drugih poreza.

8.6. Ekonomski rezultati projekta

Ekonomski rezultat projekta ocjenjuje se na temelju nekoliko osnovnih pokazatelja:

• Ekonomske neto sadašnje vrijednosti ulaganja, koja predstavlja razliku između diskontiranih

ukupnih društvenih koristi i troškova

• Ekonomske interne stope povrata (ERR), koja predstavlja stopu pri kojoj ENPV iznosi 0, te

• Omjer koristi i troškova (B/C), koji predstavlja omjer između diskontiranih koristi i ekonomskih

troškova. Ekonomska analiza projekta uspostave CEKOM NM rezultirala je sljedećim pokazateljima:

• Ekonomska neto sadašnja vrijednost ulaganja (ENPV) iznosi 71,52 mil HRK

• Ekonomska interna stopa povrata (ERR) iznosi 19,89%

• Odnos koristi i troška (B/C) iznosi 2,13 Zaključno, provedena ekonomska analiza ukazala je kako će projekt CEKOM NM ostvariti značajne

ekonomske koristi koje nadmašuju troškove projekta, zbog čega je projekt opravdano sufinancirati iz

Strukturnih fondova Europske unije.

1 U RH u prosjeku odobrenje patenta traje 18 mjeseci


54 |

U sljedećoj je tablici dan detaljan prikaz izračuna ekonomske analize.

Tablica 8-1 Rezultati ekonomske analize projekta

REZULTAT EKONOMSKE ANALIZE PROJEKTA Nediskontirane

vrijednosti Diskontirane

vrijednosti

Investicijski troškovi 38.255.150 38.197.998

Operativni troškovi 37.526.450 25.008.322

UKUPNI TROŠKOVI 75.781.600 63.206.321

Rezidualna vrijednost 5.852.007 2.621.307

Koristi proizašle iz povećane zaposlenosti i poduzetništva 60.185.400 36.149.843

Koristi od budućih novozaposlenih djelatnika 2.700.000 1.806.765

Koristi od spinouta 57.485.400 34.343.078

Koristi proizašle iz povećane znanstvene aktivnosti 153.754.456 95.953.880

Patenti 47.652.000 28.610.644

Projekti 83.379.600 53.326.916

Znanstveni članci 22.722.856 14.016.320

UKUPNE KORISTI 219.791.863 134.725.030

NETO EKONOMSKE KORISTI 144.010.263 71.518.709

Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) 71.518.709

Ekonomska stopa povrata (ERR) 19,89%

Omjer koristi i troškova (B/C) 2,13

8.7. Upravljanje i smanjenje rizika

Na temelju preliminarne analize varijabli i provedene analize osjetljivosti i rizika moguće je definirati

osnovni skup mjera za smanjenje rizika te procijeniti njihove učinke. Mjere za smanjenje rizika treba

provesti kako bi se ograničila izloženost rizicima, kontrola troškova i osigurale koristi koje proizlaze iz

projekta uspostave CEKOM NM.

Pregled mjera za ublažavanje rizika dan je u tablici u nastavku teksta.

Tablica 8-2 Mjere za ublažavanje rizika

Čimbenici rizika Mjere prevencije rizika Učinak mjera

Rokovi, troškovi i funkcionalne karakteristike CEKOM NM

• Efikasna implementacija projekta u skladu sa stručnim standardima i procedurama

• Uključivanje rezerve

• Prevencija kašnjenja

• Prevencija neplaniranih troškova

• Postizanje funkcionalnosti CEKOM NM

Kvaliteta istraživanja • Sustav osiguranja kvalitete

• Visoka kvaliteta istraživanja

• Transfer znanja iz visokoobrazovnih i istraživačkih institucija u gospodarstvo

• Rast broja, budžeta i outputa istraživačkih projekata

Operativni prihodi

• Kvaliteta razvojnih istraživanja u Centru

• Kvalitetan transfer tehnologije

• Razvoj projekata za industriju

• Marketinške aktivnosti i odnosi s javnošću

• Izgradnja snažne mreže partnera

• Aktivna uključenost upravljačke strukture u lobiranje, umrežavanje i privlačenje investitora

• Visoka prepoznatljivost i privlačnost CEKOM NM kod potencijalnih korisnika (mogućnost provođenja razvojnih istraživanja)

• Rast prihoda od istraživačkih projekata

• Rast broja patenata i komercijalizacije proizvoda i ideja

• Intenzivna suradnja s gospodarstvom

• Povećanje znanstvene produktivnosti (objavljivanje znanstvenih članka u renomiranim novinama)

• Razvoj spinout poduzeća

• Snažni odnosi s partnerima

Operativni troškovi • Efikasno upravljanje

• Uvođenje kontrolinga

• Kontrola troškova

• Efikasno upravljanje resursima

Kvaliteta usluga CEKOM NM

• Učinkovita implementacija projekta

• Ulaganje u obrazovanje zaposlenih

• Izgradnja snažne mreže vanjskih suradnika i konzultanata

• Istraživanje i praćenje zadovoljstva i potreba korisnika

• Visoka kvaliteta usluge

• Zadovoljstvo korisnika

• Zadovoljstvo zaposlenih

Dostupnost i učinkovitost zaposlenika

• Izazovnost posla i adekvatne plaće i stimulacije

• Planiranje razvoja zaposlenika i ulaganje u njihovu edukaciju

• Praćenje učinka zaposlenika

• Privlačenje i zadržavanje kvalitetnih zaposlenika

• Učinkovito obavljanje posla

• Zadovoljstvo zaposlenih

collaborative platform to support research and technology transfer … · 2015-06-24 ·...

Documents