cm - hrvatska radiotelevizija · slavenska glazba prve polovice prošloga stoljeća obilježit će...
TRANSCRIPT
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
MAJSTORSKI CIKLUS2012.|2013.
SIMFONIJSKI ORKESTAR HRT–aKoncertna dvorana Vatroslava Lisinskog | Svi koncerti počinju u 19:30
CM
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
CM
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
1Srijeda, 17. listopada 2012.
Simfonijski orkestar HRT–aDmitri Sitkovecki, dirigentAnton Sorokow, violina
Modest Petrovič Musorgski: Preludij operi HovanščinaLudwig van Beethoven: Koncert za violinu i orkestar u D–duru, op. 61 Anatolij Ljadov: Začarano jezero, op. 62Aleksandar Borodin: 2. simfonija u h–molu »Bogatirskaja«
Iznimno u srijedu, ovosezonski Majstorski ciklus Simfonijskog orkestra HRT–a otvorit će dva svjetski proslavljena glazbenika: violinist, dirigent, aranžer i komorni glazbenik Dmitri Sitkovecki te violinist Anton Sorokow. Obo-jica vuku korijene s područja bivšeg Sovjetskog Saveza. Dmitri Sitkovecki, podrijetlom iz Azerbajdžana, školovao se na Moskovskom konzervatoriju, a potom i na Juilliard School of Music; nastupa diljem svijeta uz orkestre poput Berlinske i Njujorške filharmonije, lajpciškog Gewandhaus orkestra ili Concertgebouw orkestra. Sada će stati i pred simfoničare HRT–a, i to s partiturama ruskih velikana, od kojih su dvojica pripadnici glasovite Moćne gomilice: Modest Petrovič Musorgski (1839. — 1881.) koji je preludij svojoj operi Hovanščina oblikovao kao malu simfonijsku pjesmu naslovivši je Zora nad rijekom Moskvom, te Aleksandar Borodin (1833. — 1887.) čija Druga simfonija svoj nadimak Bogatirskaja (Junačka) duguje zajedničkom materijalu s glasovitom operom Knez Igor. Tu je i njihov nešto mlađi sunarodnjak Anatolij Ljadov (1855. — 1914.) sa simfonijskom pjesmom Začarano jezero u kojoj je dočarao sliku iz prirode »hladnu, zlokobnu i fantastičnu poput bajke«. Iako također ro-đen u Rusiji, i to u Moskvi, mladi violinist Anton Sorokow školovao se u Beču, gdje i danas djeluje kao koncertni majstor Bečkih simfoničara. Ne začuđuje stoga što nam donosi pravu bečku klasiku — Beethovenov Violinski koncert u D–duru, op. 61.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
2Četvrtak, 22. studenoga 2012.
Simfonijski orkestar HRT–aAleksandar Marković, dirigentRuta Lipinaityte, violina
Aram Hačaturjan: Koncert za violinu i orkestar u d–moluAleksandar Skrjabin: 2. simfonija u c–molu, op. 29
Slavenska glazba prve polovice prošloga stoljeća obilježit će program ovoga koncerta. Predvodit će ga »dirigentski supertalent«, kako su kritičari još 2008. prozvali mladog Aleksanadra Markovića. Trenutačnog šefa–dirigenta Filharmonije iz Brna imali smo već prigode u nekoliko navrata doživjeti na čelu Simfonijskog orkestra HRT–a; prošli put u veljači protekle sezone. Koliko je uspješna ta suradnja svjedoči njegov ponovni dolazak u Zagreb, i to uz mladu litavsku violinisticu Rutu Lipinaityte, koja osim kao solistica nastupa i kao članica orkestra Kremerata Baltica. Zajedno će nam predstaviti biser violinističkog repertoara, Koncert za violinu i orkestar u d–molu Arama Hačaturjana (1903. — 1978.), djelo dovršeno 1940. i posvećeno velikom Davidu Ojstrahu koji je i sam sudje-lovao u omišljavanju solističke dionice. Još jedno djelo nastalo u Rusiji početkom 20. stoljeća je Druga simfonija, op. 29 Aleksandra Skrjabina (1872. — 1915.) skladatelja izuzetno osebujne estetike i svjetonazora koje je pretakao i u svoja djela. Druga simfonija je na praizvedbi u Sankt Peterburgu 1902. šokirala publiku, a danas se ubraja među njegove konvencionalnije uratke.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
3Četvrtak, 29. studenoga 2012.
Simfonijski orkestar HRT–aNada Matošević Orešković, dirigenticaDubravka Šeparović Mušović, mezzosopran
Ivana Lang: Simfonijski ples, op. 33Jakov Gotovac: Oda zemlji iz opere Mila GojsalićaHector Berlioz: Ljetne noći, ciklus pjesama op. 7 Fantastična simfonija, op. 14
Intendantica HNK–a Ivana pl. Zajca u Rijeci, dirigentica Nada Matošević Orešković i prvakinja Opere HNK–a u Zagrebu, mezzosopranistica Dubravka Šeparović Mušović, dakako uz Simfonijski orkestar HRT–a, protago-nistice su programa koji u prvome dijelu donosi rjeđe izvođene bisere repertoara za orkestar te za glas i orkestar uz dvoje naših obljetničara. Simfonijski ples tek je jedno od više od sto djela iz malo poznatoga opusa skladateljice Ivane Lang (1912. — 1982.) čiji životopis 2012. bilježi dvostruku obljetnicu. Oda zemlji dramatična je točka iz povijesne glazbene drame Jakova Gotovca (1895. — 1982.) o Mili Gojsalić, mladoj djevojci iz 16. stoljeća čiju su junačku smrt u turskom taboru, osim Gotovca, ovjekovječili i August Šenoa te Ivan Meštrović. U ciklusu pjesama Ljetne noći, Hector Berlioz (1803. — 1869.) uglazbio je stihove Théophilea Gautiera, no naslovom je odao počast svojem idolu Williamu Shakespeareu. Drugi dio programa rezerviran je za jedno od najpoznatijih simfonijskih ostvarenja — Berliozovu Fantastičnu simfoniju. Nastala kao reakcija na tada neuzvraćenu ljubav glu-mice Harriet Smithson, nadišla je dotadašnje poimanje koncipiranja simfonije i dalekosežno utjecala na buduće generacije skladatelja.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
4Četvrtak, 13. prosinca 2012.
Simfonijski orkestar HRT–aPavle Dešpalj, dirigent Vedrana Šimić, sopranSteven Kovacevich, klavir
Richard Wagner: Preludij i Izoldina ljubavna smrt iz opere Tristan i IzoldaStjepan Šulek: 3. simfonija u e–moluLudwig van Beethoven: 4. koncert za klavir i orkestar u G–duru, op. 58
Svoje golemo dirigentsko iskustvo u koje se ubraja i stalna, tijesna povezanost sa Simfoničarima, maestro Pavle Dešpalj na ovome će koncertu pretočiti u program s tri partiture raznolikih stilskih usmjerenja i dva solista. Tristana i Izoldu Richarda Wagnera (1813. — 1883.) mnogi smatraju vrhuncem glazbeno–scenskog stvara-laštva; divili su joj se primjerice Nietzsche i Eduard Hanslick. Preludij i Izoldina ljubavna smrt koncertna je verzija uvertire i Izoldine arije Mild und leise koju je načinio sam Wagner i u kojoj će nastupiti naša vrsna sopranistica Vedrana Šimić. Izuzetno utjecajan kao skladatelj, dirigent, violinist i profesor kompozicije, Stjepan Šulek (1914. — 1986.) ostavio je bogat opus koji obuhvaća i osam simfonija, a koje među ostalim svjedoče o njegovim klasičnim uzorima. Nakon njegove Treće simfonije, na redu je slavni pijanist Stephen Kovacevich, koji u dugo-godišnjoj karijeri bilježi nominacije za Grammy, nastupe uz najveće svjetske orkestre, te izuzetne pohvale kritičara za interpretacije klasičnih majstora. Jednog ćemo i čuti — Ludwiga van Beethovena (1770. — 1827.) i njegov Četvrti klavirski koncert, na čijoj se praizvedbi 1808. skladatelj posljednji put pojavio u ulozi solista uz orkestar. Tadašnja je kritika zapisala kako je riječ o »najljepšem, cjelovitom i umjetnički najkompleksnijem Beet-hovenovu koncertu«.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
5Četvrtak, 24. siječnja 2013.
Simfonijski orkestar HRT–aVladimir Kranjčević, dirigentPavao Mašić, orgulje
Tomaso Albinoni: Adagio u g-moluStjepan Šulek: Koncert za orgulje Ludwig van Beethoven: 3. simfonija u Es-duru, op. 55, ”Eroica”
Na čelo Simfoničara HRT–a stat će maestro Vladimir Kranjčević, nekadašnji šef-dirigent Zbora HRT-a (1976. - 1982.) i Orkestra (1983. - 1988.). Izuzetno utjecajan glazbenik, prisutan na našoj glazbenoj sceni već pedesetak godina kao pokretač raznih događanja, osim sa Simfoničarima udružit će se i s našim mladim, ali dugogodišnjim glavnim orguljašem zagrebačke crkve Sv. Marka, Pavlom Mašićem, traženim i nagrađivanim glazbenikom i kod nas i u inozemstvu. Izvest će markantni Koncert za orgulje i orkestar iz 1974. Stjepana Šuleka (1914. - 1986.) koji je, među ostalim, hrvatsku glazbu, osim kao autor i izvođač, zadužio i odgojem niza priznatih skladatelja (Mil-ko Kelemen, Stanko Horvat, Dubravko Detoni, Igor Kuljerić). Veliki Šulekov uzor bio je Ludwig van Beethoven (1770. – 1827.) čija se 3. simfonija, op. 55 smatra istinskim izrazom zrelog stila klasike kasnog 18. stoljeća koji već najavljuje romantizam. Naziv Eroica dobila je nakon što je razočarani skladatelj povukao prvobitnu posvetu Napoleonu Bonaparteu. Koncert će početi popularnim Adagiom u g-molu, djelom kontroverzna podrijetla; iako se pripisuje venecijanskom majstoru Tomasu Albinoniju (1671.-1751.), pravi mu je autor Albinonijev biograf, muzikolog Remo Giazotto (1910.-1998.).
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
6Četvrtak, 7. veljače 2013.
Simfonijski orkestar HRT–aPavle Dešpalj, dirigentViktor Tretjakov, violina
Johannes Brahms: Koncert za violinu i orkestar u D–duru, op. 77Petar Iljič Čajkovski: 4. simfonija u f–molu, op. 36
Ruskog violinista Viktora Tretjakova mnogi cijene kao nastavljača ostavštine Davida Ojstraha i istinskog pred-stavnika ruske violinističe škole, hvaleći njegovu briljantnu tehniku, savršenu intonaciju i tečnost fraze. Glasoviti violinist pridružit će se Simfonijskom orkestru HRT–a i maestru Pavlu Dešpalju kako bi izveo Violinski koncert u D–duru, op. 77 Johannesa Brahmsa (1833. — 1897.). Svoj jedini Violinski koncert Brahms je napisao za prijatelja, proslavljenog violinista Josepha Joachima koji ga je i praizveo. Nekonvencionalni tretman solista i pomaci u virtuoznosti podijelili su kritičare, no danas se djelo svrstava u sam vrh violinističkog repertoara. Iste godine kad je Brahms dovršio svoj Koncert, 1878., Petar Iljič Čajkovski (1840. — 1893.) napisao je Četvrtu simfoniju u f–molu, op. 36. posvetivši je svojoj pokroviteljici Nadeždi von Meck i spojivši u njoj, kako bi dobio veći izražajni opseg, formu klasične simfonije i simfonijske pjesme kakvu je predstavljao Franz Liszt. Poput Brahmsova Violinskog koncerta, Četvrtu simfoniju dočekale su nepovoljne kritike, no danas se smatra jednim od najboljih Čajkovskijevih uradaka.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
7Četvrtak, 28. veljače 2013.
Simfonijski orkestar HRT–aNikša Bareza, dirigentMarkus Schirmer, klavir
Blagoje Bersa: SablastiBenjamin Britten: Koncert za klavir i orkesta, op. 13Edward Elgar: Enigma varijacije, op. 36
Međusobno dobro poznavanje i komunikacija dirigenta i orkestra svakako su jamstvo uspješne suradnje: s pra-vom se to može očekivati od najnovije suradnje članova Simfonijskog orkestra HRT–a i njihova nekadašnjeg šefa–dirigenta, maestra Nikše Bareze. Ponovno će stati za dirigentski pult Orkestra ravnajući djelima nastalima na prijelazu ili početkom prošlog stoljeća, počevši s Blagojem Bersom (1873. — 1934.). Prigoda je to da se čuje njegova rjeđe izvođena simfonijska pjesma Sablasti, nastala 1926. kao prerada klavirske Bizarne serenade. A zahvaljujući austrijskom pijanistu Markusu Schirmeru, zavidne međunarodne karijere u kojoj bilježi nastupe primjerice u bečkom Musikvereinu i Konzerthausu te amsterdamskom Concertgebouwu, čut ćemo i jedini klavir-ski koncert Benjamina Brittena (1913. — 1976.). Koncert op. 13 na zahtjevan, ali pomalo ironičan način treti-ra pijanističke bravure. Na programu će se naći još jedan Englez — Edward Elgar (1857. — 1934.) sa svojim najpoznatijim uratkom — legendarnim Enigma varijacijama za koje je rekao da su »počete u šaljivom duhu, a nastavljene u dubokoj ozbiljnosti«. Djelo koje u svakoj varijaciji dočarava nekoga od skladateljevih prijatelja, a na kraju i njega samoga, već nakon praizvedbe 1899. steklo je međunarodnu slavu.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
8Četvrtak, 18. travnja 2013.
Simfonijski orkestar HRT–aPavle Dešpalj, dirigentMirjam Pustički Kunjko, violinaKrešimir Pustički, viola
Luka Sorkočević: 5. simfonija u D–duruWolfgang Amadeus Mozart: Sinfonia concertante za violinu, violu i orkestar u Es–duru, KV 364Claude Debussy: Preludij za faunovo poslijepodneMaurice Ravel: Daphnis i Chloé, 2. suita
U dva navrata šef–dirigent Simfonijskog orkestra HRT–a i nebrojeno puta za njegovim pultom, među ostalim i kao počasni dirigent, maestro Pavle Dešpalj ovom će prigodom ravnati programom podijeljenim između klasičnih principa i novih tekovina prošloga stoljeća. Pridružit će mu se i dva solista koje osim glazbenih vežu i obiteljske veze: violinistica Mirjam Pustički Kunjko, dugogodišnja koncertna majstorica Simfoničara i njezin brat, violist Krešimir Pustički. Njih dvoje nastupit će u Sinfoniji concertante, djelu u kojem je Mozart ekperimentirao s koncertantnim i simfonijskim stilom, stvorivši kompleksnu solističku i orkestralnu dinamiku. Prije toga, antolo-gijski doseg hrvatske pretklasične simfonijske literature — 5. simfonija iz pera Luke Sorkočevića (1734. — 1789.)! Antologijska djela slijede i u nastavku i to djela dvojice velikana koje se najčešće naziva impresionistima: Claudea Debussya (1862 .– 1918.) i Mauricea Ravela (1875. — 1937.). Debussyev Preludij za faunovo poslijepodne Pierre Boulez prozvao je prvom skladbom nove glazbe, tj. 20. stoljeća. Ravelova Druga suita Daphnis i Chloé prerada je glazbe istoimenog baleta i ujedno remek–djelo orkestracije.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
9Četvrtak, 25. travnja 2013.
Simfonijski orkestar HRT–aChristian Knapp, dirigentAleksandar Madžar, klavir
Jean Sibelius: Lemminkäinenov povratak, op. 22, br. 4 Sergej Rahmanjinov: 3. koncert za klavir i orkestar u d–molu, op. 30Jean Sibelius: Noćni kas i izlazak sunca, op. 55Claude Debussy: La Mer
Jedan od najistaknutijih mladih dirigenata današnjice, hvaljen zbog dinamičnosti i energije na podiju, Christian Knapp stiže u goste Simfonijskom orkestru HRT–a. Rođen u SAD–u, školovan u Europi, nastupa po cijelome svijetu. Rado je viđen i kao orkestralni i kao operni dirigent, pa osim uz ugledne svjetske orkestre nastupa i u Ma-rijanskom teatru te Engleskoj nacionalnoj operi. Uz njega će se na pozornici naći još jedan protagonist svjetskih koncertnih podija — pijanist Aleksandar Madžar, koji uz solističku njeguje i karijeru profesora na Kraljevskom konzervatoriju u Bruxellesu i Visokoj školi za glazbu i teatar u Bernu. Čut ćemo njegovu interpretaciju apsolutnog hita pijanističke literature, Trećeg klavirskog koncerta Sergeja Rahmanjinova (1873. — 1943.), zloglasnog zbog svoje tehničke i ekspresivne zahtjevnosti. Uz Lemminkäinenov povratak — posljednju od Četiri Lemminkäi-nenove legende, op. 22 za koje se Jean Sibelius (1865. — 1957.) nadahnuo finskim narodnim epom Kalevala, na programu je i Sibeliusova simfonijska pjesma Noćni kas i izlazak sunca. Veliki finski skladatelj čiju je glazbu Herbert von Karajan usporedio s meteorom koji pada s neba, za to se pak djelo nadahnuo prizorima iz prirode. Prirodu je utjelovilo i More (La Mer) Claudea Debussya (1862. — 1918.). Dodatni poticaj za skladanje svojih »triju simfonijskih skica« Debussy je našao u slikama Engleza Williama Turnera i Japanca Hokusaija.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
10Četvrtak, 9. svibnja 2013.
Simfonijski orkestar HRT–aJosé Guadalupe Flores, dirigentGianfranco Bortolato, oboa
Dietrich Buxtehude / Carlos Chávez: Chacona u e–moluRichard Strauss: Koncert za obou i orkestar u D–duruSilvestre Revueltas: Redes, orkestralna suitaAlberto Ginastera: Suita iz baleta EstanciaJosé Pablo Moncayo: Huapango za orkestar
Zvuke Meksika i Južne Amerike donosi u Zagreb meksički dirigent José Guadalupe Flores, koji zbog doprino-sa glazbenoj sceni svoje domovine uživa izuzetan ugled. Carlos Chávez (1899. — 1978.), Silvestre Revu-eltas (1899. — 1940.) i José Pablo Moncayo (1912. — 1958.) meksički su skladatelji klasične glazbe prve polovice prošloga stoljeća iz čijih ćemo pera čuti obradu Chacone, jednog od najvećih baroknih majstora prije pojave J. S. Bacha — Dietricha Buxtehudea (1637. — 1707.) (Chávez), suitu iz glazbe za film Redes (Mreže) iz 1935. (Revueltas) te Huapango, djelo nadahnuto popularnom glazbom iz Veracruza (Moncayo). Uz meksičku, na programu je i argentinska glazba, i to jednog od najvećih latinskoameričkih skladatelja, Alberta Ginastere (1916. — 1983.). Njegov balet Estancia, iz kojeg ćemo čuti suitu, temelji se na folkloru skladateljeve domovine i životu gauča u argentinskim pampama. No bit će i zapadnoeuropske glazbe: Koncert za obou, jedno od po-sljednjih ostvarenja Richarda Straussa (1864. — 1949.) svirat će, publici Majstorskog ciklusa već poznat, talijanski oboist Gianfranco Bortolato, trenutačno prvi oboist orkestra Rimske opere.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
11Četvrtak, 6. lipnja 2013.
Simfonijski orkestar HRT–aMladen Tarbuk, dirigentIvana Srbljan, mezzosopran
Benjamin Britten: 4 interludija o moru, op. 33A, iz opere Peter GrimesBenjamin Britten: Phaedra, kantata za mezzosopran i orkestar, op. 93Ivo Prišlin: 2. simfonija (praizvedba)
Dirigent i skladatelj koji je više od deset godina proveo na mjestu prvog dirigenta Simfonijskog orkestra HRT–a, maestro Mladen Tarbuk, zaključit će ovosezonski Majstorski ciklus kod nas manje poznatim ili potpuno ne-poznatim djelima. Na programu će se tako naći do sada neizvedena Druga simfonija Ive Prišlina (1902. — 1941.), skladatelja, dirigenta, pijanista i pedagoga tragične sudbine u vihoru Drugog svjetskog rata, čiji opus i životopis svakako zaslužuju pažnju. Prije toga, na rasporedu je ikona engleske glazbe prošloga stoljeća — Be-njamin Britten (1913. — 1976.) s Četiri interludija o moru iz opere Peter Grimes za koje je skladatelj John Ireland ustvrdio kako je riječ o nečem »doista iznimnom, što nije ugodno ili ekstatično već prije sotonsko«. Pha-edra je pak posljednje Brittenovo vokalno djelo, nastalo godinu dana prije njegove smrti. Libreto sadrži engleski prijevod Racineove tragedije Phèdre. Vokalnu dionicu tumačit će Ivana Srbljan, vrsna mlada mezzosopranistica iz pjevačke klase zagrebačke Muzičke akademije.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
CM
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
1Četvrtak, 15. studenoga 2012. Uz 20. obljetnicu smrti Brune Bjelinskog
Simfonijski orkestar HRT–aAlan Bjelinski, dirigentAnđelko Krpan, violina
Bruno Bjelinski: Divertimento za orkestar Koncert za violinu i orkestar 1. simfonija (Simfonija ljeta)
Upućen u europska glazbena kretanja 20. stoljeća, skladatelj i pedagog Bruno Bjelinski (1909. — 1992.) u vlastitoj je sredini ostvario opus bogat raznolikim interesima, visokim umjetničkim dosezima i svevremenskim kvalitetama. Doktor pravnih znanosti, kompoziciju je učio kod Blagoja Berse i Frana Lhotke na zagrebačkoj Mu-zičkoj akademiji, diplomiravši kod Franje Dugana. Trajno ostajući vjeran načelima klasike, oko njih je pleo svoju raskošnu invenciju, crpeći nadahnuća sa svih strana — prošlosti, suvremenih tekovina i narodne baštine. Plodan autor, izvođen na koncertnim pozornicama i kod nas i u svijetu, skladao je i petnaest simfonija; prva, Simfonija ljeta nastala je 1954. O nepresušnosti njegovih ideja i skladateljskom entuzijazmu svjedoči niz žanrova u kojima se okušao. Što se tiče solističkih koncerata, napisao ih je za gotovo sve orkestralne instrumente. Solist u njegovu Violinskom koncertu bit će naš ugledni violinist Anđelko Krpan. Program će početi vedrim Divertimentom, a idealni predvodnik bit će mu skladateljev sin, svestrani dirigent i čest gost Simfonijskog orkestra HRT–a Alan Bjelinski.
O B L J E T N I C E
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
2 Četvrtak, 21. veljače 2013.Uz 200. obljetnicu rođenja Richarda Wagnera i 145. obljetnicu praizvedbi djela
Simfonijski orkestar i Zbor HRT–a Tonči Bilić, dirigentAdela Golac Rilović, sopranMartina Gojčeta Silić, mezzosopranStjepan Franetović, tenorMartin Muehle, tenor Miroslav Živković, baritonOzren Bilušić, bas baritonLuciano Batinić, basIvica Čikeš, basTomislav Lučić, bas
Arrigo Boito: Mefistofele (prolog i epilog)Richard Wagner: Majstori pjevači (predigra i završni prizor)
Jedna od ključnih osobnosti povijesti opernog stvaralaštva, Richard Wagner (1813. — 1883.) uvelike je od-govoran za put kojim je opera krenula u 19. stoljeću. Skladatelj, dirigent, impresario, polemičar — svoj je utjecaj širio i izvan glazbe, na filozofiju, literaturu, vizualne umjetnosti i kazalište. Mnogim je svojim stavovima izazivao kontroverze, a inovacije kojima je obogatio europsku klasičnu glazbu i danas su izazov i izvođačima i publici.Jedina komedija među Wagnerovim zrelim glazbenim dramama — Majstori pjevači — praizvedena je 1868. u Münchenu. Ta veličanstvena apoteoza čovječanstvu i umjetnosti ističe važnost usklađivanja nadahnuća genija s pravilima forme. Iste godine u milanskoj Scali praizvedena je opera Mefostofele Wagnerova poklonika Arriga Boita (1842.–1918.) koji se, kao i uzor mu, odlučio na samostalno pisanje libreta, i to prema Goetheovu Faustu. Predigre i završne točke tih djela dočarat će nam niz vrsnih vokalnih solista uz udruženi Zbor i Simfonijski orkestar HRT–a pod ravnanjem šefa–dirigenta Zbora — Tončija Bilića.
O B L J E T N I C E
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
3Četvrtak, 21. ožujka 2013.Uz 75. rođendan Dubravka Detonija
Simfonijski orkestar HRT–aPavle Dešpalj, dirigentLászló Fenyő, violončeloDanijel Detoni, klavir
Charles Ives: The Unanswered QuestionDubravko Detoni: Musica Danieliana, za klavir i orkestar 70 odgovora, za orkestarAntonín Dvořák: Koncert za violončelo i orkestar u h–molu, op. 104
Dva mlada solista, Danijel Detoni i László Fenyő, obojica školovani na Akademiji Franz Liszt u Budimpešti, gosti su Simfonijskog orkestra HRT–a i maestra Pavla Dešpalja. Danijel Detoni naš je pijanist koji se nakon Bu-dimpešte zaputio na usavršavanje u Pariz, a danas s uspjehom nastupa i kod nas i u inozemstvu. Ovom prigodom nastupit će u skladbi Musica Danieliana, za klavir i orkestar koju je 1998. upravo za njega napisao njegov otac Dubravko Detoni (1937.). Iako je 75. rođendan proslavio prošle godine, nije kasno da prigodno podsjetimo da je taj skladatelj, pisac i pijanist, ujedno i autor brojnih orkestralnih, koncertantnih, komornih, solističkih, vokalnih i elektroničkih djela te nekoliko knjiga poezije i eseja. Njegova glazba s uspjehom se izvodi na koncertima i festi-valima u Hrvatskoj i inozemstvu, a za svoja ostvarenja primio je i brojne nagrade. Znakovito je stoga da u 70 od-govora praizvedenima 2007., autor citatima priziva neka svoja prethodna ostvarenja. Violončelist László Fenyő svrstava se u sam vrh violončelističke elite današnjice, a nastupit će u jednom od najizvođenijih ali i najosobnijih ostvarenja Antonína Dvořáka (1841 .– 1904.) — Koncertu za violončelo i orkestar, op. 104. Svemu prethodi The Unanswered Question (Neodgovoreno pitanje) Charlesa Ivesa (1874. — 1954.), skladba u kojoj neki vide »studiju kontrasta«, a neki »kozmički krajolik«.
O B L J E T N I C E
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
4Srijeda, 22. svibnja 2013.Uz 200. obljetnicu rođenja Giuseppea Verdija
Simfonijski orkestar i Zbor HRT–a Pavle Dešpalj, dirigentAdela Golac Rilović, sopranMartina Gojčeta Silić, altTomislav Mužek, tenorLuciano Batinić, bas
Giuseppe Verdi: Messa da Requiem, za soliste mješoviti zbor i orkestar
Mjesec dana nakon što je Giuseppe Verdi (1813. — 1901.) preminuo, svečana procesija od stotina tisuća ožalošćenih pratila je prijenos njegovih posmrtnih ostataka kroz Milano, do konačnog mjesta ukopa. Procesiju su pratili zvuci zbora Va pensiero iz jedne od njegovih najranijih opera, Nabucca. Taj prizor svjedoči o jedinstvenom statusu i ugledu koji je Verdi do svoje smrti stekao u očima sunarodnjaka: postao je istinski umjetnički simbol postignuća državotvornosti talijanskog naroda. Mnogo njegovih opera već je tada steklo status bezvremenosti te ga se i tada, kao uostalom i danas, smatralo najvećim talijanskim glazbenim dramatičarem. U posljednjih trideset godina života napisao je samo tri opere — Aidu, Falstaffa i Othella — no svoje je vještine dramatičara upotrijebio i u djelu koje je njemački dirigent i pijanist Hans von Büllow, vidjevši partituru, ocijenio kao »još jednu Verdijevu operu, ali u crkvenom ruhu«. Riječ je o Rekvijemu, uglazbljenju Mise za mrtve iz 1874., nastalom u povodu smrti velikog pjesnika Alessandra Manzonija. Nakon što ga je napokon čuo, Büllow je bio dirnut do suza, a Johannes Brahms je ustvrdio kako je tako nešto mogao napisati samo genij. Veličanstveno djelo golema dramatskog na-boja, u izvedbi solista, Zbora i Simfonijskog orkestra HRT–a pod vodstvom Pavla Dešpalja dostojno je odavanje počasti velikanu rođenom u malom selu Roncole koji je na svoj prvi posao crkvenog orguljaša morao pješačiti i nekoliko kilometara.
O B L J E T N I C E
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
27. MUZIČKI BIENNALE ZAGREBČetvrtak, 11. travnja 2013.
Simfonijski orkestar i Zbor HRT–aAleksandar Kalajdžić, dirigentMonika Leskovar, violončeloGoran Jurić, bas
Witold Lutosławski: Livre pour orchestre Koncert za violončelo i orkestarStanko Horvat: Jama, za bas solo, mješoviti zbor i orkestar
U suradnji s festivalom suvremene glazbe, Muzičkim biennalom Zagreb, koji još od 1961. godine u Zagreb privlači stručnjake i ljubitelje suvremene glazbe iz cijelog svijeta, Majstorski ciklus HRT–a odat će počast Witol-du Lutosławskom i Stanku Horvatu. Prema nekima najveći poljski skladatelj nakon Frédérica Chopina, Witold Lutosławski (1913.–1994.) za svoju je stogodišnjicu rođenja zaslužio dva djela. Knjigu za orkestar (Livre pour orchestre) iz 1968., koncipirao je u četiri poglavlja koja dijele tri interludija, čiji je materijal namjerno neupečatljiv i služi, kako je pojasnio, opuštanju publike. Koncert za violončelo (1970.) posvetio je velikom Mstislavu Rostro-poviču; odnos solista i orkestra u nekima je izazvao asocijacije na tadašnji odnos staljinističkog režima prema sovjetskim intelektualcima. Simfonijskim orkestrom HRT–a ravnat će Aleksandar Kalajdžić, maestro rođen u Zagrebu koji niz godina u Berlinu njeguje uspješnu međunarodnu karijeru. Solistica će biti naša mlada i u svijetu proslavljena violončelistica Monika Leskovar, »talenta koji se pojavljuje samo milošću Božjom« (Sofia Gubaidulina). Nakon više desetljeća, ponovno ćemo u Zagrebu moći čuti kantatu Jama akademika, skladatelja, pedagoga i nekadašnjeg umjetničkog ravnatelja MBZ–a Stanka Horvata (1930.–2006.). Potresne stihove Iva-na Gorana Kovačića pjevat će mladi bas Goran Jurić, rado viđen suradnik Zbora HRT–a, ali i sve prepoznatljiviji na svjetskim opernim scenama poput Rimske opere, venecijanskog Teatra La Fenice ili Bavarske državne opere u Münchenu.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije stasao je postupnim povećavanjem prvog radijskog orke stra
osnovanog 1931., samo četiri godine nakon početka emitiranja tadašnjega Radio–Zagreba. Od godine 1957. počinje djelovati pod nazivom Simfonijski orkestar Radio–televizije Zagreb, od 1975. do 1990. naziv mu je Zagre-bački simfoničari RTZ–a, a od 1991. nosi današnji naziv. Na čelu toga orkestra stajali su mnogi ugledni dirigenti: Pavle Dešpalj, Krešimir Šipuš, Josef Daniel, Oskar Danon, Milan Horvat, Uroš Lajovic, Vladimir Kranjčević i Nikša Bareza. Među mnogim dirigentima i solistima s kojima je an sambl surađivao bili su i Lovro von Matačić, Igor Markevič, Franz Konwitschny, Claudio Abbado, Lorin Maazel, Zubin Mehta, Ernst Bour, Stjepan Šulek, Krzysztof Penderecki, Antonio Janigro, André Navarra, Leonid Ko gan, Henryk Szeryng, Aldo Ciccolini, Ruža Pospiš–Baldani, Dunja Vejzović, Dubravka Tomšič Srebotnjak, Rudolf Kle pač, Ivo Pogorelić, Mstislav Rostropovič, Maksim Fedotov, Edita Gruberova, José Carreras, Ruggero Raimondi, Bar bara Hendricks, Luciano Pavarotti i drugi. Uz redovitu koncer tnu djelatnost u Zagrebu, te obvezu redovitog sudjelovanja u radijskom i televizijskom progra-mu, Orkestar gostuje diljem domovine i u inozemstvu. Na tim je gostovanjima stekao priznanja te postao zasluž-nim promica teljem hrvatske kulture u svijetu. Početkom Domovinsko ga rata glazbenici Simfonijskoga orkestra HRT–a, služeći domovini, održali su desetke koncerata na bojišnicama, od Osijeka, Pakraca, Lipika, Đakova, Gospića, Vinkovaca i Bošnjaka do Šibenika, Zadra, Karlovca, pa i Sarajeva. Uz klasični i suvremeni repertoar te snimanja za potrebe Hrvatske radiotelevizije i diskografskih tvrtki, Orkestar se skrbi i za hrvatsku glazbenu baštinu i suvremeno hrvatsko stvaralaštvo. U diskograf skom opusu ističu se autorski albumi hrvatskih sklada telja Stje-pana Šuleka, Milka Kelemena i Mire Belamarića, serija CD–a posvećenih šefovima–dirigentima Orkestra, Alpska simfonija Richarda Straussa, te album s djelima talijanskoga skladatelja Gina Marinuzzija starijega. U sezoni 2010./2011. Orkestar je obilježio 80. obljetnicu postojanja te je tom prigodom objavljena monografija o njegovu djelovanju uz dvostruki album na koji su uvrštene snimke šefova–dirigenata orkestra: Milana Horvata, Krešimira Šipuša, Josefa Daniela, Pavla Dešpalja, Vladimira Kranjčevića, Oskara Danona, Uroša Lajovica i Nikše Bareze.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SEZO
NA 2
012.|2
013.
| KA
LEND
AR D
OGAĐ
ANJA17. listopada 2012. KDVL
Simfonijski orkestar HRT–a; Dmitri Sitkovecki, dirigent; Anton Sorokow, violinaModest Petrovič Musorgski: Preludij operi HovanščinaLudwig van Beethoven: Koncert za violinu i orkestar u D–duru, op.61 Anatolij Ljadov: Začarano jezero, op. 62Aleksandar Borodin: 2. simfonija u h–molu »Bogatirskaja«
15. studenoga 2012. KDVL
Uz 20. obljetnicu smrti Brune BjelinskogSimfonijski orkestar HRT–a; Alan Bjelinski, dirigent; Anđelko Krpan, violinaBruno Bjelinski: Divertimento za orkestar Koncert za violinu i orkestar 1. simfonija (Simfonija ljeta)
22. studenoga 2012. KDVL
Simfonijski orkestar HRT–a; Aleksandar Marković, dirigent; Ruta Lipinaityte, violinaAram Hačaturjan: Koncert za violinu i orkestar u d–moluAleksandar Skrjabin: 2. simfonija u c–molu, op. 29
29. studenoga 2012. KDVL
Simfonijski orkestar HRT–a; Nada Matošević Orešković, dirigentica; Dubravka Šeparović Mušović, mezzosopranIvana Lang: Simfonijski ples, op. 33Jakov Gotovac: Oda zemlji iz opere Mila GojsalićaHector Berlioz: Ljetne noći, ciklus pjesama op. 7 Fantastična simfonija, op. 14
13. prosinca 2012. KDVL
Simfonijski orkestar HRT–a; Pavle Dešpalj, dirigent; Vedrana Šimić; sopran; Steven Kovacevich, klavirRichard Wagner: Preludij i Izoldina ljubavna smrt iz opere Tristan i IzoldaStjepan Šulek: 3. simfonija u e–moluLudwig van Beethoven: 4. koncert za klavir i orkestar u G–duru, op. 58
24. siječnja 2013. KDVL
Simfonijski orkestar HRT–a; Vladimir Kranjčević, dirigent; Pavao Mašić, orguljeTomaso Albinoni: Adagio u g-moluStjepan Šulek: Koncert za orgulje Ludwig van Beethoven: 3. simfonija u Es-duru, op. 55, »Eroica«
7. veljače 2013. KDVL
Simfonijski orkestar HRT–a; Pavle Dešpalj, dirigent; Viktor Tretjakov, violinaJohannes Brahms: Koncert za violinu i orkestar u D–duru, op. 77Petar Iljič Čajkovski: 4. simfonija u f–molu, op. 36
21. veljače 2013. KDVL
Uz 200. obljetnicu rođenja Richarda Wagnera i 145. obljetnicu praizvedbi djelaSimfonijski orkestar i Zbor HRT–a; Tonči Bilić, dirigent; Adela Golac Rilović, sopran; Martina Gojčeta Silić, mezzosopran; Stjepan Franetović, tenor; Martin Muehle, tenor; Miroslav Živković, bariton; Ozren Bilušić, bas bariton; Luciano Batinić, bas; Ivica Čikeš, bas; Tomislav Lučić, basArrigo Boito: Mefistofele (prolog i epilog)Richard Wagner: Majstori pjevači (predigra i završni prizor)
MAJSTORSKI CIKLUS SIMFONIJSKOG ORKESTRA HRT–a
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.28. veljače 2013. KDVL
Simfonijski orkestar HRT–a; Nikša Bareza, dirigent; Markus Schirmer, klavirBlagoje Bersa: SablastiBenjamin Britten: Koncert za klavir i orkestar. op. 13Edward Elgar: Enigma varijacije, op. 36
21. ožujka 2013. KDVL
Uz 75. rođendan Dubravka DetonijaSimfonijski orkestar HRT–a; Pavle Dešpalj, dirigent; László Fenyő, violončelo; Danijel Detoni, klavir; Charles Ives: The Unanswered QuestionDubravko Detoni: Musica Danieliana, za klavir i orkestar 70 odgovora, za orkestarAntonín Dvořák: Koncert za violončelo i orkestar u h–molu, op. 104
11. travnja 2013. KDVL
Uz 100. obljetnicu rođenja Witolda Lutosławskog27. MUZIČKI BIENNALE ZAGREBSimfonijski orkestar i Zbor HRT–a; Aleksandar Kalajdžić, dirigent; Monika Leskovar, violončelo; Goran Jurić, basWitold Lutosławski: Livre pour orchestre Koncert za violončelo i orkestarStanko Horvat: Jama, za bas solo, mješoviti zbor i orkestar
18. travnja 2013. KDVL
Simfonijski orkestar HRT–a; Pavle Dešpalj, dirigent; Mirjam Pustički Kunjko, violina; Krešimir Pustički, violaLuka Sorkočević: 5. simfonija u D–duruWolfgang Amadeus Mozart: Sinfonia concertante za violinu, violu i orkestar u Es–duru, KV 364Claude Debussy: Preludij za faunovo poslijepodneMaurice Ravel: Daphnis i Chloé, 2. suita
25. travnja 2013. KDVL
Simfonijski orkestar HRT–a; Christian Knapp, dirigent; Aleksandar Madžar, klavirJean Sibelius: Lemminkäinenov povratak, op. 22, br. 4 Sergej Rahmanjinov: 3. koncert za klavir i orkestar u d–molu, op. 30Jean Sibelius: Noćni kas i izlazak sunca, op. 55Claude Debussy: La Mer
9. svibnja 2013. KDVL
Simfonijski orkestar HRT–a; José Guadalupe Flores, dirigent; Gianfranco Bortolato, oboaDietrich Buxtehude / Carlos Chávez: Chacona u e–moluRichard Strauss: Koncert za obou i orkestar u D–duruSilvestre Revueltas: Redes, orkestralna suitaAlberto Ginastera: Suita iz baleta EstanciaJosé Pablo Moncayo: Huapango za orkestar
22. svibnja 2013. KDVL
Uz 200. obljetnicu rođenja Giuseppea VerdijaSimfonijski orkestar i Zbor HRT–a; Pavle Dešpalj, dirigent; Adela Golac Rilović, sopran; Martina Gojčeta Silić, alt; Tomislav Mužek, tenor; Luciano Batinić, basGiuseppe Verdi: Messa da Requiem
6. lipnja 2013. KDVL
Simfonijski orkestar HRT–a; Mladen Tarbuk, dirigent; Ivana Srbljan, mezzosopranBenjamin Britten: 4 interludija o moru, op. 33A, iz opere Peter GrimesBenjamin Britten: Phaedra, kantata za mezzosopran i orkestar, op. 93Ivo Prišlin: 2. simfonija (praizvedba)
SEZO
NA 2
012.|2
013.
| KA
LEND
AR D
OGAĐ
ANJA
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.PRODAJA PRETPLATNIČKIH ULAZNICA:
MAJSTORSKI CIKLUS SIMFONIJSKOG ORKESTRA HRT-a (11 + 5 koncerata)
CIJENA PRETPLATNIČKIH ULAZNICA: 400 i 600 kuna.
Za dosadašnje pretplatnike, umirovljenike, studente i skupne posjete (više od 15 ulaznica) odobravamo popust od 40%. Osobama s invaliditetom, uključujući i osobu u pratnji, odobravamo popust od 50%.
MOGUĆNOST PLAĆANJA KREDITNIM KARTICAMA U ČETIRI RATE.
Prodaja pretplatničkih ulaznica na blagajni Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, Trg Stjepana Radića 4.Radno vrijeme blagajne: radnim danom od 10 do 20 sati, subotom od 9 do 14 sati.Telefoni: 01 6121 166 01 6121 167
Izdaje: HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Odgovorna urednica izdanja: Ivana Kocelj, v. d. ravnateljice Glazbene proizvodnje HRT–a Urednica: Ana VidićLektura: Rosanda TometićFotografije: Damil Kalogjera, Dario NjavroVoditeljica promotivnih aktivnosti: Đurđa ŠiljakOblikovanje: Jasenka Bulj&Luka Gusić Tisak: Gradska tiskara Osijek d.d.
Glazbena proizvodnja HRT–aPrisavlje 3, 10 000 Zagreb01 634 359201 634 3479www.hrt.hr/gp
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
SE
ZO
NA
2
01
2.
|2
01
3.
CM