cirkadijurni ritmovi
DESCRIPTION
CIRKADIJURNI RITMOVI. Kognitivni zadaci 8 – 12 h*. Učinak na kognitivnim ili mentalnim zadacima kao što su čitanje, računanje i rješavanje problema je najbolji u jutarnjim satima . *Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sata kasnije u danu. Kratkoročno pamćenje 6 – 10 h*. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
CIRKADIJURNI CIRKADIJURNI RITMOVIRITMOVI
Kognitivni zadaciKognitivni zadaci8 ndash 12 h8 ndash 12 h
Učinak na kognitivnim ili mentalnim zadacima kaoUčinak na kognitivnim ili mentalnim zadacima kao
što su čitanje računanje i rješavanje problema ješto su čitanje računanje i rješavanje problema je
najbolji u jutarnjim satimanajbolji u jutarnjim satima
Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sataAko ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sata
kasnije u danukasnije u danu
Kratkoročno pamćenjeKratkoročno pamćenje6 ndash 10 h6 ndash 10 h
Zadaci kratkoročnog pamćenja kao što suZadaci kratkoročnog pamćenja kao što suposljednje ponavljanje za ispit se najboljeposljednje ponavljanje za ispit se najboljeobavljaju rano ujutroobavljaju rano ujutro
Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sataAko ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 satakasnije u danukasnije u danu
Dugoročno pamćenjeDugoročno pamćenje13-16 h13-16 h
Zadaci dugoročnog pamćenja kao što su učenjeZadaci dugoročnog pamćenja kao što su učenjegovora se najbolje obavljaju u popodnevnimgovora se najbolje obavljaju u popodnevnimsatimasatima
Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sataAko ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 satakasnije u danukasnije u danu
Ručna spretnostRučna spretnost14 -18 h14 -18 h
Bit ćete najučinkovitiji u zadacima koji uključujuBit ćete najučinkovitiji u zadacima koji uključujuručnu spretnost kao što je tipkanje na kompjuteruručnu spretnost kao što je tipkanje na kompjuteruili tesanju u popodnevnim satima i ranovečernjimili tesanju u popodnevnim satima i ranovečernjimsatimasatima
Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sataAko ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 satakasnije u danukasnije u danu
Što su cirkadijurni ritmovi
Lat circa = oko dies = dan Traju otprilike jedan dan Dnevni ciklusi tjelesnih funkcija ndash metaboličke i
kemijske promjene ldquoGotovo je nemoguće naći fiziološki biokemijski
ili ponašajni proces kod životinja koji u nekoj mjeri ne pokazuje cirkadijurnu ritmičnostrdquo (Groos 1983)
Ti ciklusi određuju jeste li jutarnji ili večernji tip
Utječu na stanje budnosti i spavanja
1048713 Kao i na 1048713 Krvni tlak 1048713 Razinu hormona 1048713 Tjelesnu temperaturu
Primjeri cirkadijurnih ritmova kod ljudi(Czeisler and Khalsa 2000)
Core body temperature
Urine volume
Thyroid StimulatingHormone
Growth Hormone
Prolactin
Parathyroid Hormone
Motor activity
Cortisol
Time
Kod čovjeka ciklus budnosti i spavanja traje 24 - 25 sati čovjekov unutarnji sat nije udešen na točno 24 sata
već na 24 12 - 24 frac34
svakoga dana moramo se malo prilagoditi da bismo bili u fazi s vanjskim svijetom
U okolini bez zeitgebera većina ljudi će usvojiti slobodni ritam od nešto više od 24 sata
Vikendima kad smo slobodniji da se ponašamo u skladu s onim što nam odgovara imamo tendenciju da dulje ostanemo budni i da kasnije ustanemo u ponedjeljak ujutro kad sat kaže da je 7 naš
biološki sat kaže da je tek 5 sati
ZeitgeberiZeitgeberi
njem = onaj koji daje vrijeme pokazatelji iz okoline koji
podešavaju naše cirkadijurne ritmoveU kontroliranim laboratorijskim
uvjetima ndash 10 sati svjetlo-tama ndash skraćenje na 20 satni dan
Što se događa kad nema zeitgebera
Ljudi i životinje zadržavaju sve svoje cirkadijurne ritmove
Kod većine ljudi 25 sati Unutrašnji biološki sat
Tipičan slobodni ritam budnosti i spavanja ndash sudionik je bez ikakvih vanjskih pokazatelja vremena išao spavati svakih cca 253 sata tijekom mjesec dana
Nucleus suprahiasmaticusNucleus suprahiasmaticus
Suprahijazmatska jezgra (SCN) kontrolira cirkadijurne tjelesne ritmove
Jet lagJet lag
Kad putujemo na zapad ostajemo budni do kasnije navečer i kasnije ustajemo no što bismo kod kuće Takva promjena čak i u slučaju pomaka od 7 vremenskih zona pričinjava tek male poteškoće
Kod putovanja na istok moramo ići ranije spavati i ranije ustati nego kod kuće (npr u slučaju od 7 vremenskih zona moramo leći usred popodneva i ustati usred noći) Ova vrsta promjene izaziva velike teškoće (11 dana da uhvate
normalni ritam)
Smjenski radSmjenski rad
Poremećaji vezani uz učestalu promjenu ritma budnosti i spavanja velik su problem kod smjenskog rada koji je sve češći u suvremenom društvu
Pokazalo se da je pomak faze unaprijed bolji od pomaka unatrag
Imamo li jedan ili više bioloških satova
Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni
ritam (no kod nekih 29 sati budnosti pa 21 sat sna Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja pijenja
mokrenja sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti Međutim tjelesna temperatura nije
Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti
jedan kontrolira razinu aktivnosti drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani no pod
nekim okolnostima ne
- Slide 1
- Slide 2
- Slide 3
- Slide 4
- Slide 5
- Slide 6
- Slide 8
- Slide 10
- Slide 12
- Slide 13
- Slide 14
- Slide 15
- Slide 16
- Slide 17
- Slide 18
-
Kognitivni zadaciKognitivni zadaci8 ndash 12 h8 ndash 12 h
Učinak na kognitivnim ili mentalnim zadacima kaoUčinak na kognitivnim ili mentalnim zadacima kao
što su čitanje računanje i rješavanje problema ješto su čitanje računanje i rješavanje problema je
najbolji u jutarnjim satimanajbolji u jutarnjim satima
Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sataAko ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sata
kasnije u danukasnije u danu
Kratkoročno pamćenjeKratkoročno pamćenje6 ndash 10 h6 ndash 10 h
Zadaci kratkoročnog pamćenja kao što suZadaci kratkoročnog pamćenja kao što suposljednje ponavljanje za ispit se najboljeposljednje ponavljanje za ispit se najboljeobavljaju rano ujutroobavljaju rano ujutro
Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sataAko ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 satakasnije u danukasnije u danu
Dugoročno pamćenjeDugoročno pamćenje13-16 h13-16 h
Zadaci dugoročnog pamćenja kao što su učenjeZadaci dugoročnog pamćenja kao što su učenjegovora se najbolje obavljaju u popodnevnimgovora se najbolje obavljaju u popodnevnimsatimasatima
Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sataAko ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 satakasnije u danukasnije u danu
Ručna spretnostRučna spretnost14 -18 h14 -18 h
Bit ćete najučinkovitiji u zadacima koji uključujuBit ćete najučinkovitiji u zadacima koji uključujuručnu spretnost kao što je tipkanje na kompjuteruručnu spretnost kao što je tipkanje na kompjuteruili tesanju u popodnevnim satima i ranovečernjimili tesanju u popodnevnim satima i ranovečernjimsatimasatima
Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sataAko ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 satakasnije u danukasnije u danu
Što su cirkadijurni ritmovi
Lat circa = oko dies = dan Traju otprilike jedan dan Dnevni ciklusi tjelesnih funkcija ndash metaboličke i
kemijske promjene ldquoGotovo je nemoguće naći fiziološki biokemijski
ili ponašajni proces kod životinja koji u nekoj mjeri ne pokazuje cirkadijurnu ritmičnostrdquo (Groos 1983)
Ti ciklusi određuju jeste li jutarnji ili večernji tip
Utječu na stanje budnosti i spavanja
1048713 Kao i na 1048713 Krvni tlak 1048713 Razinu hormona 1048713 Tjelesnu temperaturu
Primjeri cirkadijurnih ritmova kod ljudi(Czeisler and Khalsa 2000)
Core body temperature
Urine volume
Thyroid StimulatingHormone
Growth Hormone
Prolactin
Parathyroid Hormone
Motor activity
Cortisol
Time
Kod čovjeka ciklus budnosti i spavanja traje 24 - 25 sati čovjekov unutarnji sat nije udešen na točno 24 sata
već na 24 12 - 24 frac34
svakoga dana moramo se malo prilagoditi da bismo bili u fazi s vanjskim svijetom
U okolini bez zeitgebera većina ljudi će usvojiti slobodni ritam od nešto više od 24 sata
Vikendima kad smo slobodniji da se ponašamo u skladu s onim što nam odgovara imamo tendenciju da dulje ostanemo budni i da kasnije ustanemo u ponedjeljak ujutro kad sat kaže da je 7 naš
biološki sat kaže da je tek 5 sati
ZeitgeberiZeitgeberi
njem = onaj koji daje vrijeme pokazatelji iz okoline koji
podešavaju naše cirkadijurne ritmoveU kontroliranim laboratorijskim
uvjetima ndash 10 sati svjetlo-tama ndash skraćenje na 20 satni dan
Što se događa kad nema zeitgebera
Ljudi i životinje zadržavaju sve svoje cirkadijurne ritmove
Kod većine ljudi 25 sati Unutrašnji biološki sat
Tipičan slobodni ritam budnosti i spavanja ndash sudionik je bez ikakvih vanjskih pokazatelja vremena išao spavati svakih cca 253 sata tijekom mjesec dana
Nucleus suprahiasmaticusNucleus suprahiasmaticus
Suprahijazmatska jezgra (SCN) kontrolira cirkadijurne tjelesne ritmove
Jet lagJet lag
Kad putujemo na zapad ostajemo budni do kasnije navečer i kasnije ustajemo no što bismo kod kuće Takva promjena čak i u slučaju pomaka od 7 vremenskih zona pričinjava tek male poteškoće
Kod putovanja na istok moramo ići ranije spavati i ranije ustati nego kod kuće (npr u slučaju od 7 vremenskih zona moramo leći usred popodneva i ustati usred noći) Ova vrsta promjene izaziva velike teškoće (11 dana da uhvate
normalni ritam)
Smjenski radSmjenski rad
Poremećaji vezani uz učestalu promjenu ritma budnosti i spavanja velik su problem kod smjenskog rada koji je sve češći u suvremenom društvu
Pokazalo se da je pomak faze unaprijed bolji od pomaka unatrag
Imamo li jedan ili više bioloških satova
Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni
ritam (no kod nekih 29 sati budnosti pa 21 sat sna Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja pijenja
mokrenja sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti Međutim tjelesna temperatura nije
Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti
jedan kontrolira razinu aktivnosti drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani no pod
nekim okolnostima ne
- Slide 1
- Slide 2
- Slide 3
- Slide 4
- Slide 5
- Slide 6
- Slide 8
- Slide 10
- Slide 12
- Slide 13
- Slide 14
- Slide 15
- Slide 16
- Slide 17
- Slide 18
-
Kratkoročno pamćenjeKratkoročno pamćenje6 ndash 10 h6 ndash 10 h
Zadaci kratkoročnog pamćenja kao što suZadaci kratkoročnog pamćenja kao što suposljednje ponavljanje za ispit se najboljeposljednje ponavljanje za ispit se najboljeobavljaju rano ujutroobavljaju rano ujutro
Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sataAko ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 satakasnije u danukasnije u danu
Dugoročno pamćenjeDugoročno pamćenje13-16 h13-16 h
Zadaci dugoročnog pamćenja kao što su učenjeZadaci dugoročnog pamćenja kao što su učenjegovora se najbolje obavljaju u popodnevnimgovora se najbolje obavljaju u popodnevnimsatimasatima
Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sataAko ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 satakasnije u danukasnije u danu
Ručna spretnostRučna spretnost14 -18 h14 -18 h
Bit ćete najučinkovitiji u zadacima koji uključujuBit ćete najučinkovitiji u zadacima koji uključujuručnu spretnost kao što je tipkanje na kompjuteruručnu spretnost kao što je tipkanje na kompjuteruili tesanju u popodnevnim satima i ranovečernjimili tesanju u popodnevnim satima i ranovečernjimsatimasatima
Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sataAko ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 satakasnije u danukasnije u danu
Što su cirkadijurni ritmovi
Lat circa = oko dies = dan Traju otprilike jedan dan Dnevni ciklusi tjelesnih funkcija ndash metaboličke i
kemijske promjene ldquoGotovo je nemoguće naći fiziološki biokemijski
ili ponašajni proces kod životinja koji u nekoj mjeri ne pokazuje cirkadijurnu ritmičnostrdquo (Groos 1983)
Ti ciklusi određuju jeste li jutarnji ili večernji tip
Utječu na stanje budnosti i spavanja
1048713 Kao i na 1048713 Krvni tlak 1048713 Razinu hormona 1048713 Tjelesnu temperaturu
Primjeri cirkadijurnih ritmova kod ljudi(Czeisler and Khalsa 2000)
Core body temperature
Urine volume
Thyroid StimulatingHormone
Growth Hormone
Prolactin
Parathyroid Hormone
Motor activity
Cortisol
Time
Kod čovjeka ciklus budnosti i spavanja traje 24 - 25 sati čovjekov unutarnji sat nije udešen na točno 24 sata
već na 24 12 - 24 frac34
svakoga dana moramo se malo prilagoditi da bismo bili u fazi s vanjskim svijetom
U okolini bez zeitgebera većina ljudi će usvojiti slobodni ritam od nešto više od 24 sata
Vikendima kad smo slobodniji da se ponašamo u skladu s onim što nam odgovara imamo tendenciju da dulje ostanemo budni i da kasnije ustanemo u ponedjeljak ujutro kad sat kaže da je 7 naš
biološki sat kaže da je tek 5 sati
ZeitgeberiZeitgeberi
njem = onaj koji daje vrijeme pokazatelji iz okoline koji
podešavaju naše cirkadijurne ritmoveU kontroliranim laboratorijskim
uvjetima ndash 10 sati svjetlo-tama ndash skraćenje na 20 satni dan
Što se događa kad nema zeitgebera
Ljudi i životinje zadržavaju sve svoje cirkadijurne ritmove
Kod većine ljudi 25 sati Unutrašnji biološki sat
Tipičan slobodni ritam budnosti i spavanja ndash sudionik je bez ikakvih vanjskih pokazatelja vremena išao spavati svakih cca 253 sata tijekom mjesec dana
Nucleus suprahiasmaticusNucleus suprahiasmaticus
Suprahijazmatska jezgra (SCN) kontrolira cirkadijurne tjelesne ritmove
Jet lagJet lag
Kad putujemo na zapad ostajemo budni do kasnije navečer i kasnije ustajemo no što bismo kod kuće Takva promjena čak i u slučaju pomaka od 7 vremenskih zona pričinjava tek male poteškoće
Kod putovanja na istok moramo ići ranije spavati i ranije ustati nego kod kuće (npr u slučaju od 7 vremenskih zona moramo leći usred popodneva i ustati usred noći) Ova vrsta promjene izaziva velike teškoće (11 dana da uhvate
normalni ritam)
Smjenski radSmjenski rad
Poremećaji vezani uz učestalu promjenu ritma budnosti i spavanja velik su problem kod smjenskog rada koji je sve češći u suvremenom društvu
Pokazalo se da je pomak faze unaprijed bolji od pomaka unatrag
Imamo li jedan ili više bioloških satova
Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni
ritam (no kod nekih 29 sati budnosti pa 21 sat sna Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja pijenja
mokrenja sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti Međutim tjelesna temperatura nije
Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti
jedan kontrolira razinu aktivnosti drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani no pod
nekim okolnostima ne
- Slide 1
- Slide 2
- Slide 3
- Slide 4
- Slide 5
- Slide 6
- Slide 8
- Slide 10
- Slide 12
- Slide 13
- Slide 14
- Slide 15
- Slide 16
- Slide 17
- Slide 18
-
Dugoročno pamćenjeDugoročno pamćenje13-16 h13-16 h
Zadaci dugoročnog pamćenja kao što su učenjeZadaci dugoročnog pamćenja kao što su učenjegovora se najbolje obavljaju u popodnevnimgovora se najbolje obavljaju u popodnevnimsatimasatima
Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sataAko ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 satakasnije u danukasnije u danu
Ručna spretnostRučna spretnost14 -18 h14 -18 h
Bit ćete najučinkovitiji u zadacima koji uključujuBit ćete najučinkovitiji u zadacima koji uključujuručnu spretnost kao što je tipkanje na kompjuteruručnu spretnost kao što je tipkanje na kompjuteruili tesanju u popodnevnim satima i ranovečernjimili tesanju u popodnevnim satima i ranovečernjimsatimasatima
Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sataAko ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 satakasnije u danukasnije u danu
Što su cirkadijurni ritmovi
Lat circa = oko dies = dan Traju otprilike jedan dan Dnevni ciklusi tjelesnih funkcija ndash metaboličke i
kemijske promjene ldquoGotovo je nemoguće naći fiziološki biokemijski
ili ponašajni proces kod životinja koji u nekoj mjeri ne pokazuje cirkadijurnu ritmičnostrdquo (Groos 1983)
Ti ciklusi određuju jeste li jutarnji ili večernji tip
Utječu na stanje budnosti i spavanja
1048713 Kao i na 1048713 Krvni tlak 1048713 Razinu hormona 1048713 Tjelesnu temperaturu
Primjeri cirkadijurnih ritmova kod ljudi(Czeisler and Khalsa 2000)
Core body temperature
Urine volume
Thyroid StimulatingHormone
Growth Hormone
Prolactin
Parathyroid Hormone
Motor activity
Cortisol
Time
Kod čovjeka ciklus budnosti i spavanja traje 24 - 25 sati čovjekov unutarnji sat nije udešen na točno 24 sata
već na 24 12 - 24 frac34
svakoga dana moramo se malo prilagoditi da bismo bili u fazi s vanjskim svijetom
U okolini bez zeitgebera većina ljudi će usvojiti slobodni ritam od nešto više od 24 sata
Vikendima kad smo slobodniji da se ponašamo u skladu s onim što nam odgovara imamo tendenciju da dulje ostanemo budni i da kasnije ustanemo u ponedjeljak ujutro kad sat kaže da je 7 naš
biološki sat kaže da je tek 5 sati
ZeitgeberiZeitgeberi
njem = onaj koji daje vrijeme pokazatelji iz okoline koji
podešavaju naše cirkadijurne ritmoveU kontroliranim laboratorijskim
uvjetima ndash 10 sati svjetlo-tama ndash skraćenje na 20 satni dan
Što se događa kad nema zeitgebera
Ljudi i životinje zadržavaju sve svoje cirkadijurne ritmove
Kod većine ljudi 25 sati Unutrašnji biološki sat
Tipičan slobodni ritam budnosti i spavanja ndash sudionik je bez ikakvih vanjskih pokazatelja vremena išao spavati svakih cca 253 sata tijekom mjesec dana
Nucleus suprahiasmaticusNucleus suprahiasmaticus
Suprahijazmatska jezgra (SCN) kontrolira cirkadijurne tjelesne ritmove
Jet lagJet lag
Kad putujemo na zapad ostajemo budni do kasnije navečer i kasnije ustajemo no što bismo kod kuće Takva promjena čak i u slučaju pomaka od 7 vremenskih zona pričinjava tek male poteškoće
Kod putovanja na istok moramo ići ranije spavati i ranije ustati nego kod kuće (npr u slučaju od 7 vremenskih zona moramo leći usred popodneva i ustati usred noći) Ova vrsta promjene izaziva velike teškoće (11 dana da uhvate
normalni ritam)
Smjenski radSmjenski rad
Poremećaji vezani uz učestalu promjenu ritma budnosti i spavanja velik su problem kod smjenskog rada koji je sve češći u suvremenom društvu
Pokazalo se da je pomak faze unaprijed bolji od pomaka unatrag
Imamo li jedan ili više bioloških satova
Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni
ritam (no kod nekih 29 sati budnosti pa 21 sat sna Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja pijenja
mokrenja sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti Međutim tjelesna temperatura nije
Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti
jedan kontrolira razinu aktivnosti drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani no pod
nekim okolnostima ne
- Slide 1
- Slide 2
- Slide 3
- Slide 4
- Slide 5
- Slide 6
- Slide 8
- Slide 10
- Slide 12
- Slide 13
- Slide 14
- Slide 15
- Slide 16
- Slide 17
- Slide 18
-
Ručna spretnostRučna spretnost14 -18 h14 -18 h
Bit ćete najučinkovitiji u zadacima koji uključujuBit ćete najučinkovitiji u zadacima koji uključujuručnu spretnost kao što je tipkanje na kompjuteruručnu spretnost kao što je tipkanje na kompjuteruili tesanju u popodnevnim satima i ranovečernjimili tesanju u popodnevnim satima i ranovečernjimsatimasatima
Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sataAko ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 satakasnije u danukasnije u danu
Što su cirkadijurni ritmovi
Lat circa = oko dies = dan Traju otprilike jedan dan Dnevni ciklusi tjelesnih funkcija ndash metaboličke i
kemijske promjene ldquoGotovo je nemoguće naći fiziološki biokemijski
ili ponašajni proces kod životinja koji u nekoj mjeri ne pokazuje cirkadijurnu ritmičnostrdquo (Groos 1983)
Ti ciklusi određuju jeste li jutarnji ili večernji tip
Utječu na stanje budnosti i spavanja
1048713 Kao i na 1048713 Krvni tlak 1048713 Razinu hormona 1048713 Tjelesnu temperaturu
Primjeri cirkadijurnih ritmova kod ljudi(Czeisler and Khalsa 2000)
Core body temperature
Urine volume
Thyroid StimulatingHormone
Growth Hormone
Prolactin
Parathyroid Hormone
Motor activity
Cortisol
Time
Kod čovjeka ciklus budnosti i spavanja traje 24 - 25 sati čovjekov unutarnji sat nije udešen na točno 24 sata
već na 24 12 - 24 frac34
svakoga dana moramo se malo prilagoditi da bismo bili u fazi s vanjskim svijetom
U okolini bez zeitgebera većina ljudi će usvojiti slobodni ritam od nešto više od 24 sata
Vikendima kad smo slobodniji da se ponašamo u skladu s onim što nam odgovara imamo tendenciju da dulje ostanemo budni i da kasnije ustanemo u ponedjeljak ujutro kad sat kaže da je 7 naš
biološki sat kaže da je tek 5 sati
ZeitgeberiZeitgeberi
njem = onaj koji daje vrijeme pokazatelji iz okoline koji
podešavaju naše cirkadijurne ritmoveU kontroliranim laboratorijskim
uvjetima ndash 10 sati svjetlo-tama ndash skraćenje na 20 satni dan
Što se događa kad nema zeitgebera
Ljudi i životinje zadržavaju sve svoje cirkadijurne ritmove
Kod većine ljudi 25 sati Unutrašnji biološki sat
Tipičan slobodni ritam budnosti i spavanja ndash sudionik je bez ikakvih vanjskih pokazatelja vremena išao spavati svakih cca 253 sata tijekom mjesec dana
Nucleus suprahiasmaticusNucleus suprahiasmaticus
Suprahijazmatska jezgra (SCN) kontrolira cirkadijurne tjelesne ritmove
Jet lagJet lag
Kad putujemo na zapad ostajemo budni do kasnije navečer i kasnije ustajemo no što bismo kod kuće Takva promjena čak i u slučaju pomaka od 7 vremenskih zona pričinjava tek male poteškoće
Kod putovanja na istok moramo ići ranije spavati i ranije ustati nego kod kuće (npr u slučaju od 7 vremenskih zona moramo leći usred popodneva i ustati usred noći) Ova vrsta promjene izaziva velike teškoće (11 dana da uhvate
normalni ritam)
Smjenski radSmjenski rad
Poremećaji vezani uz učestalu promjenu ritma budnosti i spavanja velik su problem kod smjenskog rada koji je sve češći u suvremenom društvu
Pokazalo se da je pomak faze unaprijed bolji od pomaka unatrag
Imamo li jedan ili više bioloških satova
Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni
ritam (no kod nekih 29 sati budnosti pa 21 sat sna Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja pijenja
mokrenja sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti Međutim tjelesna temperatura nije
Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti
jedan kontrolira razinu aktivnosti drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani no pod
nekim okolnostima ne
- Slide 1
- Slide 2
- Slide 3
- Slide 4
- Slide 5
- Slide 6
- Slide 8
- Slide 10
- Slide 12
- Slide 13
- Slide 14
- Slide 15
- Slide 16
- Slide 17
- Slide 18
-
Što su cirkadijurni ritmovi
Lat circa = oko dies = dan Traju otprilike jedan dan Dnevni ciklusi tjelesnih funkcija ndash metaboličke i
kemijske promjene ldquoGotovo je nemoguće naći fiziološki biokemijski
ili ponašajni proces kod životinja koji u nekoj mjeri ne pokazuje cirkadijurnu ritmičnostrdquo (Groos 1983)
Ti ciklusi određuju jeste li jutarnji ili večernji tip
Utječu na stanje budnosti i spavanja
1048713 Kao i na 1048713 Krvni tlak 1048713 Razinu hormona 1048713 Tjelesnu temperaturu
Primjeri cirkadijurnih ritmova kod ljudi(Czeisler and Khalsa 2000)
Core body temperature
Urine volume
Thyroid StimulatingHormone
Growth Hormone
Prolactin
Parathyroid Hormone
Motor activity
Cortisol
Time
Kod čovjeka ciklus budnosti i spavanja traje 24 - 25 sati čovjekov unutarnji sat nije udešen na točno 24 sata
već na 24 12 - 24 frac34
svakoga dana moramo se malo prilagoditi da bismo bili u fazi s vanjskim svijetom
U okolini bez zeitgebera većina ljudi će usvojiti slobodni ritam od nešto više od 24 sata
Vikendima kad smo slobodniji da se ponašamo u skladu s onim što nam odgovara imamo tendenciju da dulje ostanemo budni i da kasnije ustanemo u ponedjeljak ujutro kad sat kaže da je 7 naš
biološki sat kaže da je tek 5 sati
ZeitgeberiZeitgeberi
njem = onaj koji daje vrijeme pokazatelji iz okoline koji
podešavaju naše cirkadijurne ritmoveU kontroliranim laboratorijskim
uvjetima ndash 10 sati svjetlo-tama ndash skraćenje na 20 satni dan
Što se događa kad nema zeitgebera
Ljudi i životinje zadržavaju sve svoje cirkadijurne ritmove
Kod većine ljudi 25 sati Unutrašnji biološki sat
Tipičan slobodni ritam budnosti i spavanja ndash sudionik je bez ikakvih vanjskih pokazatelja vremena išao spavati svakih cca 253 sata tijekom mjesec dana
Nucleus suprahiasmaticusNucleus suprahiasmaticus
Suprahijazmatska jezgra (SCN) kontrolira cirkadijurne tjelesne ritmove
Jet lagJet lag
Kad putujemo na zapad ostajemo budni do kasnije navečer i kasnije ustajemo no što bismo kod kuće Takva promjena čak i u slučaju pomaka od 7 vremenskih zona pričinjava tek male poteškoće
Kod putovanja na istok moramo ići ranije spavati i ranije ustati nego kod kuće (npr u slučaju od 7 vremenskih zona moramo leći usred popodneva i ustati usred noći) Ova vrsta promjene izaziva velike teškoće (11 dana da uhvate
normalni ritam)
Smjenski radSmjenski rad
Poremećaji vezani uz učestalu promjenu ritma budnosti i spavanja velik su problem kod smjenskog rada koji je sve češći u suvremenom društvu
Pokazalo se da je pomak faze unaprijed bolji od pomaka unatrag
Imamo li jedan ili više bioloških satova
Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni
ritam (no kod nekih 29 sati budnosti pa 21 sat sna Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja pijenja
mokrenja sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti Međutim tjelesna temperatura nije
Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti
jedan kontrolira razinu aktivnosti drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani no pod
nekim okolnostima ne
- Slide 1
- Slide 2
- Slide 3
- Slide 4
- Slide 5
- Slide 6
- Slide 8
- Slide 10
- Slide 12
- Slide 13
- Slide 14
- Slide 15
- Slide 16
- Slide 17
- Slide 18
-
Utječu na stanje budnosti i spavanja
1048713 Kao i na 1048713 Krvni tlak 1048713 Razinu hormona 1048713 Tjelesnu temperaturu
Primjeri cirkadijurnih ritmova kod ljudi(Czeisler and Khalsa 2000)
Core body temperature
Urine volume
Thyroid StimulatingHormone
Growth Hormone
Prolactin
Parathyroid Hormone
Motor activity
Cortisol
Time
Kod čovjeka ciklus budnosti i spavanja traje 24 - 25 sati čovjekov unutarnji sat nije udešen na točno 24 sata
već na 24 12 - 24 frac34
svakoga dana moramo se malo prilagoditi da bismo bili u fazi s vanjskim svijetom
U okolini bez zeitgebera većina ljudi će usvojiti slobodni ritam od nešto više od 24 sata
Vikendima kad smo slobodniji da se ponašamo u skladu s onim što nam odgovara imamo tendenciju da dulje ostanemo budni i da kasnije ustanemo u ponedjeljak ujutro kad sat kaže da je 7 naš
biološki sat kaže da je tek 5 sati
ZeitgeberiZeitgeberi
njem = onaj koji daje vrijeme pokazatelji iz okoline koji
podešavaju naše cirkadijurne ritmoveU kontroliranim laboratorijskim
uvjetima ndash 10 sati svjetlo-tama ndash skraćenje na 20 satni dan
Što se događa kad nema zeitgebera
Ljudi i životinje zadržavaju sve svoje cirkadijurne ritmove
Kod većine ljudi 25 sati Unutrašnji biološki sat
Tipičan slobodni ritam budnosti i spavanja ndash sudionik je bez ikakvih vanjskih pokazatelja vremena išao spavati svakih cca 253 sata tijekom mjesec dana
Nucleus suprahiasmaticusNucleus suprahiasmaticus
Suprahijazmatska jezgra (SCN) kontrolira cirkadijurne tjelesne ritmove
Jet lagJet lag
Kad putujemo na zapad ostajemo budni do kasnije navečer i kasnije ustajemo no što bismo kod kuće Takva promjena čak i u slučaju pomaka od 7 vremenskih zona pričinjava tek male poteškoće
Kod putovanja na istok moramo ići ranije spavati i ranije ustati nego kod kuće (npr u slučaju od 7 vremenskih zona moramo leći usred popodneva i ustati usred noći) Ova vrsta promjene izaziva velike teškoće (11 dana da uhvate
normalni ritam)
Smjenski radSmjenski rad
Poremećaji vezani uz učestalu promjenu ritma budnosti i spavanja velik su problem kod smjenskog rada koji je sve češći u suvremenom društvu
Pokazalo se da je pomak faze unaprijed bolji od pomaka unatrag
Imamo li jedan ili više bioloških satova
Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni
ritam (no kod nekih 29 sati budnosti pa 21 sat sna Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja pijenja
mokrenja sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti Međutim tjelesna temperatura nije
Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti
jedan kontrolira razinu aktivnosti drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani no pod
nekim okolnostima ne
- Slide 1
- Slide 2
- Slide 3
- Slide 4
- Slide 5
- Slide 6
- Slide 8
- Slide 10
- Slide 12
- Slide 13
- Slide 14
- Slide 15
- Slide 16
- Slide 17
- Slide 18
-
Primjeri cirkadijurnih ritmova kod ljudi(Czeisler and Khalsa 2000)
Core body temperature
Urine volume
Thyroid StimulatingHormone
Growth Hormone
Prolactin
Parathyroid Hormone
Motor activity
Cortisol
Time
Kod čovjeka ciklus budnosti i spavanja traje 24 - 25 sati čovjekov unutarnji sat nije udešen na točno 24 sata
već na 24 12 - 24 frac34
svakoga dana moramo se malo prilagoditi da bismo bili u fazi s vanjskim svijetom
U okolini bez zeitgebera većina ljudi će usvojiti slobodni ritam od nešto više od 24 sata
Vikendima kad smo slobodniji da se ponašamo u skladu s onim što nam odgovara imamo tendenciju da dulje ostanemo budni i da kasnije ustanemo u ponedjeljak ujutro kad sat kaže da je 7 naš
biološki sat kaže da je tek 5 sati
ZeitgeberiZeitgeberi
njem = onaj koji daje vrijeme pokazatelji iz okoline koji
podešavaju naše cirkadijurne ritmoveU kontroliranim laboratorijskim
uvjetima ndash 10 sati svjetlo-tama ndash skraćenje na 20 satni dan
Što se događa kad nema zeitgebera
Ljudi i životinje zadržavaju sve svoje cirkadijurne ritmove
Kod većine ljudi 25 sati Unutrašnji biološki sat
Tipičan slobodni ritam budnosti i spavanja ndash sudionik je bez ikakvih vanjskih pokazatelja vremena išao spavati svakih cca 253 sata tijekom mjesec dana
Nucleus suprahiasmaticusNucleus suprahiasmaticus
Suprahijazmatska jezgra (SCN) kontrolira cirkadijurne tjelesne ritmove
Jet lagJet lag
Kad putujemo na zapad ostajemo budni do kasnije navečer i kasnije ustajemo no što bismo kod kuće Takva promjena čak i u slučaju pomaka od 7 vremenskih zona pričinjava tek male poteškoće
Kod putovanja na istok moramo ići ranije spavati i ranije ustati nego kod kuće (npr u slučaju od 7 vremenskih zona moramo leći usred popodneva i ustati usred noći) Ova vrsta promjene izaziva velike teškoće (11 dana da uhvate
normalni ritam)
Smjenski radSmjenski rad
Poremećaji vezani uz učestalu promjenu ritma budnosti i spavanja velik su problem kod smjenskog rada koji je sve češći u suvremenom društvu
Pokazalo se da je pomak faze unaprijed bolji od pomaka unatrag
Imamo li jedan ili više bioloških satova
Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni
ritam (no kod nekih 29 sati budnosti pa 21 sat sna Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja pijenja
mokrenja sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti Međutim tjelesna temperatura nije
Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti
jedan kontrolira razinu aktivnosti drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani no pod
nekim okolnostima ne
- Slide 1
- Slide 2
- Slide 3
- Slide 4
- Slide 5
- Slide 6
- Slide 8
- Slide 10
- Slide 12
- Slide 13
- Slide 14
- Slide 15
- Slide 16
- Slide 17
- Slide 18
-
Kod čovjeka ciklus budnosti i spavanja traje 24 - 25 sati čovjekov unutarnji sat nije udešen na točno 24 sata
već na 24 12 - 24 frac34
svakoga dana moramo se malo prilagoditi da bismo bili u fazi s vanjskim svijetom
U okolini bez zeitgebera većina ljudi će usvojiti slobodni ritam od nešto više od 24 sata
Vikendima kad smo slobodniji da se ponašamo u skladu s onim što nam odgovara imamo tendenciju da dulje ostanemo budni i da kasnije ustanemo u ponedjeljak ujutro kad sat kaže da je 7 naš
biološki sat kaže da je tek 5 sati
ZeitgeberiZeitgeberi
njem = onaj koji daje vrijeme pokazatelji iz okoline koji
podešavaju naše cirkadijurne ritmoveU kontroliranim laboratorijskim
uvjetima ndash 10 sati svjetlo-tama ndash skraćenje na 20 satni dan
Što se događa kad nema zeitgebera
Ljudi i životinje zadržavaju sve svoje cirkadijurne ritmove
Kod većine ljudi 25 sati Unutrašnji biološki sat
Tipičan slobodni ritam budnosti i spavanja ndash sudionik je bez ikakvih vanjskih pokazatelja vremena išao spavati svakih cca 253 sata tijekom mjesec dana
Nucleus suprahiasmaticusNucleus suprahiasmaticus
Suprahijazmatska jezgra (SCN) kontrolira cirkadijurne tjelesne ritmove
Jet lagJet lag
Kad putujemo na zapad ostajemo budni do kasnije navečer i kasnije ustajemo no što bismo kod kuće Takva promjena čak i u slučaju pomaka od 7 vremenskih zona pričinjava tek male poteškoće
Kod putovanja na istok moramo ići ranije spavati i ranije ustati nego kod kuće (npr u slučaju od 7 vremenskih zona moramo leći usred popodneva i ustati usred noći) Ova vrsta promjene izaziva velike teškoće (11 dana da uhvate
normalni ritam)
Smjenski radSmjenski rad
Poremećaji vezani uz učestalu promjenu ritma budnosti i spavanja velik su problem kod smjenskog rada koji je sve češći u suvremenom društvu
Pokazalo se da je pomak faze unaprijed bolji od pomaka unatrag
Imamo li jedan ili više bioloških satova
Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni
ritam (no kod nekih 29 sati budnosti pa 21 sat sna Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja pijenja
mokrenja sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti Međutim tjelesna temperatura nije
Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti
jedan kontrolira razinu aktivnosti drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani no pod
nekim okolnostima ne
- Slide 1
- Slide 2
- Slide 3
- Slide 4
- Slide 5
- Slide 6
- Slide 8
- Slide 10
- Slide 12
- Slide 13
- Slide 14
- Slide 15
- Slide 16
- Slide 17
- Slide 18
-
ZeitgeberiZeitgeberi
njem = onaj koji daje vrijeme pokazatelji iz okoline koji
podešavaju naše cirkadijurne ritmoveU kontroliranim laboratorijskim
uvjetima ndash 10 sati svjetlo-tama ndash skraćenje na 20 satni dan
Što se događa kad nema zeitgebera
Ljudi i životinje zadržavaju sve svoje cirkadijurne ritmove
Kod većine ljudi 25 sati Unutrašnji biološki sat
Tipičan slobodni ritam budnosti i spavanja ndash sudionik je bez ikakvih vanjskih pokazatelja vremena išao spavati svakih cca 253 sata tijekom mjesec dana
Nucleus suprahiasmaticusNucleus suprahiasmaticus
Suprahijazmatska jezgra (SCN) kontrolira cirkadijurne tjelesne ritmove
Jet lagJet lag
Kad putujemo na zapad ostajemo budni do kasnije navečer i kasnije ustajemo no što bismo kod kuće Takva promjena čak i u slučaju pomaka od 7 vremenskih zona pričinjava tek male poteškoće
Kod putovanja na istok moramo ići ranije spavati i ranije ustati nego kod kuće (npr u slučaju od 7 vremenskih zona moramo leći usred popodneva i ustati usred noći) Ova vrsta promjene izaziva velike teškoće (11 dana da uhvate
normalni ritam)
Smjenski radSmjenski rad
Poremećaji vezani uz učestalu promjenu ritma budnosti i spavanja velik su problem kod smjenskog rada koji je sve češći u suvremenom društvu
Pokazalo se da je pomak faze unaprijed bolji od pomaka unatrag
Imamo li jedan ili više bioloških satova
Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni
ritam (no kod nekih 29 sati budnosti pa 21 sat sna Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja pijenja
mokrenja sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti Međutim tjelesna temperatura nije
Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti
jedan kontrolira razinu aktivnosti drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani no pod
nekim okolnostima ne
- Slide 1
- Slide 2
- Slide 3
- Slide 4
- Slide 5
- Slide 6
- Slide 8
- Slide 10
- Slide 12
- Slide 13
- Slide 14
- Slide 15
- Slide 16
- Slide 17
- Slide 18
-
Što se događa kad nema zeitgebera
Ljudi i životinje zadržavaju sve svoje cirkadijurne ritmove
Kod većine ljudi 25 sati Unutrašnji biološki sat
Tipičan slobodni ritam budnosti i spavanja ndash sudionik je bez ikakvih vanjskih pokazatelja vremena išao spavati svakih cca 253 sata tijekom mjesec dana
Nucleus suprahiasmaticusNucleus suprahiasmaticus
Suprahijazmatska jezgra (SCN) kontrolira cirkadijurne tjelesne ritmove
Jet lagJet lag
Kad putujemo na zapad ostajemo budni do kasnije navečer i kasnije ustajemo no što bismo kod kuće Takva promjena čak i u slučaju pomaka od 7 vremenskih zona pričinjava tek male poteškoće
Kod putovanja na istok moramo ići ranije spavati i ranije ustati nego kod kuće (npr u slučaju od 7 vremenskih zona moramo leći usred popodneva i ustati usred noći) Ova vrsta promjene izaziva velike teškoće (11 dana da uhvate
normalni ritam)
Smjenski radSmjenski rad
Poremećaji vezani uz učestalu promjenu ritma budnosti i spavanja velik su problem kod smjenskog rada koji je sve češći u suvremenom društvu
Pokazalo se da je pomak faze unaprijed bolji od pomaka unatrag
Imamo li jedan ili više bioloških satova
Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni
ritam (no kod nekih 29 sati budnosti pa 21 sat sna Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja pijenja
mokrenja sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti Međutim tjelesna temperatura nije
Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti
jedan kontrolira razinu aktivnosti drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani no pod
nekim okolnostima ne
- Slide 1
- Slide 2
- Slide 3
- Slide 4
- Slide 5
- Slide 6
- Slide 8
- Slide 10
- Slide 12
- Slide 13
- Slide 14
- Slide 15
- Slide 16
- Slide 17
- Slide 18
-
Tipičan slobodni ritam budnosti i spavanja ndash sudionik je bez ikakvih vanjskih pokazatelja vremena išao spavati svakih cca 253 sata tijekom mjesec dana
Nucleus suprahiasmaticusNucleus suprahiasmaticus
Suprahijazmatska jezgra (SCN) kontrolira cirkadijurne tjelesne ritmove
Jet lagJet lag
Kad putujemo na zapad ostajemo budni do kasnije navečer i kasnije ustajemo no što bismo kod kuće Takva promjena čak i u slučaju pomaka od 7 vremenskih zona pričinjava tek male poteškoće
Kod putovanja na istok moramo ići ranije spavati i ranije ustati nego kod kuće (npr u slučaju od 7 vremenskih zona moramo leći usred popodneva i ustati usred noći) Ova vrsta promjene izaziva velike teškoće (11 dana da uhvate
normalni ritam)
Smjenski radSmjenski rad
Poremećaji vezani uz učestalu promjenu ritma budnosti i spavanja velik su problem kod smjenskog rada koji je sve češći u suvremenom društvu
Pokazalo se da je pomak faze unaprijed bolji od pomaka unatrag
Imamo li jedan ili više bioloških satova
Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni
ritam (no kod nekih 29 sati budnosti pa 21 sat sna Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja pijenja
mokrenja sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti Međutim tjelesna temperatura nije
Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti
jedan kontrolira razinu aktivnosti drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani no pod
nekim okolnostima ne
- Slide 1
- Slide 2
- Slide 3
- Slide 4
- Slide 5
- Slide 6
- Slide 8
- Slide 10
- Slide 12
- Slide 13
- Slide 14
- Slide 15
- Slide 16
- Slide 17
- Slide 18
-
Nucleus suprahiasmaticusNucleus suprahiasmaticus
Suprahijazmatska jezgra (SCN) kontrolira cirkadijurne tjelesne ritmove
Jet lagJet lag
Kad putujemo na zapad ostajemo budni do kasnije navečer i kasnije ustajemo no što bismo kod kuće Takva promjena čak i u slučaju pomaka od 7 vremenskih zona pričinjava tek male poteškoće
Kod putovanja na istok moramo ići ranije spavati i ranije ustati nego kod kuće (npr u slučaju od 7 vremenskih zona moramo leći usred popodneva i ustati usred noći) Ova vrsta promjene izaziva velike teškoće (11 dana da uhvate
normalni ritam)
Smjenski radSmjenski rad
Poremećaji vezani uz učestalu promjenu ritma budnosti i spavanja velik su problem kod smjenskog rada koji je sve češći u suvremenom društvu
Pokazalo se da je pomak faze unaprijed bolji od pomaka unatrag
Imamo li jedan ili više bioloških satova
Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni
ritam (no kod nekih 29 sati budnosti pa 21 sat sna Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja pijenja
mokrenja sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti Međutim tjelesna temperatura nije
Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti
jedan kontrolira razinu aktivnosti drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani no pod
nekim okolnostima ne
- Slide 1
- Slide 2
- Slide 3
- Slide 4
- Slide 5
- Slide 6
- Slide 8
- Slide 10
- Slide 12
- Slide 13
- Slide 14
- Slide 15
- Slide 16
- Slide 17
- Slide 18
-
Jet lagJet lag
Kad putujemo na zapad ostajemo budni do kasnije navečer i kasnije ustajemo no što bismo kod kuće Takva promjena čak i u slučaju pomaka od 7 vremenskih zona pričinjava tek male poteškoće
Kod putovanja na istok moramo ići ranije spavati i ranije ustati nego kod kuće (npr u slučaju od 7 vremenskih zona moramo leći usred popodneva i ustati usred noći) Ova vrsta promjene izaziva velike teškoće (11 dana da uhvate
normalni ritam)
Smjenski radSmjenski rad
Poremećaji vezani uz učestalu promjenu ritma budnosti i spavanja velik su problem kod smjenskog rada koji je sve češći u suvremenom društvu
Pokazalo se da je pomak faze unaprijed bolji od pomaka unatrag
Imamo li jedan ili više bioloških satova
Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni
ritam (no kod nekih 29 sati budnosti pa 21 sat sna Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja pijenja
mokrenja sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti Međutim tjelesna temperatura nije
Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti
jedan kontrolira razinu aktivnosti drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani no pod
nekim okolnostima ne
- Slide 1
- Slide 2
- Slide 3
- Slide 4
- Slide 5
- Slide 6
- Slide 8
- Slide 10
- Slide 12
- Slide 13
- Slide 14
- Slide 15
- Slide 16
- Slide 17
- Slide 18
-
Smjenski radSmjenski rad
Poremećaji vezani uz učestalu promjenu ritma budnosti i spavanja velik su problem kod smjenskog rada koji je sve češći u suvremenom društvu
Pokazalo se da je pomak faze unaprijed bolji od pomaka unatrag
Imamo li jedan ili više bioloških satova
Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni
ritam (no kod nekih 29 sati budnosti pa 21 sat sna Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja pijenja
mokrenja sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti Međutim tjelesna temperatura nije
Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti
jedan kontrolira razinu aktivnosti drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani no pod
nekim okolnostima ne
- Slide 1
- Slide 2
- Slide 3
- Slide 4
- Slide 5
- Slide 6
- Slide 8
- Slide 10
- Slide 12
- Slide 13
- Slide 14
- Slide 15
- Slide 16
- Slide 17
- Slide 18
-
Imamo li jedan ili više bioloških satova
Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni
ritam (no kod nekih 29 sati budnosti pa 21 sat sna Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja pijenja
mokrenja sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti Međutim tjelesna temperatura nije
Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti
jedan kontrolira razinu aktivnosti drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani no pod
nekim okolnostima ne
- Slide 1
- Slide 2
- Slide 3
- Slide 4
- Slide 5
- Slide 6
- Slide 8
- Slide 10
- Slide 12
- Slide 13
- Slide 14
- Slide 15
- Slide 16
- Slide 17
- Slide 18
-
- Slide 1
- Slide 2
- Slide 3
- Slide 4
- Slide 5
- Slide 6
- Slide 8
- Slide 10
- Slide 12
- Slide 13
- Slide 14
- Slide 15
- Slide 16
- Slide 17
- Slide 18
-