cirkadijurni ritmovi

18
CIRKADIJURNI CIRKADIJURNI RITMOVI RITMOVI

Upload: teresa

Post on 14-Jan-2016

47 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

CIRKADIJURNI RITMOVI. Kognitivni zadaci 8 – 12 h*. Učinak na kognitivnim ili mentalnim zadacima kao što su čitanje, računanje i rješavanje problema je najbolji u jutarnjim satima . *Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sata kasnije u danu. Kratkoročno pamćenje 6 – 10 h*. - PowerPoint PPT Presentation

TRANSCRIPT

Page 1: CIRKADIJURNI RITMOVI

CIRKADIJURNI CIRKADIJURNI RITMOVIRITMOVI

Kognitivni zadaciKognitivni zadaci8 ndash 12 h8 ndash 12 h

Učinak na kognitivnim ili mentalnim zadacima kaoUčinak na kognitivnim ili mentalnim zadacima kao

što su čitanje računanje i rješavanje problema ješto su čitanje računanje i rješavanje problema je

najbolji u jutarnjim satimanajbolji u jutarnjim satima

Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sataAko ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sata

kasnije u danukasnije u danu

Kratkoročno pamćenjeKratkoročno pamćenje6 ndash 10 h6 ndash 10 h

Zadaci kratkoročnog pamćenja kao što suZadaci kratkoročnog pamćenja kao što suposljednje ponavljanje za ispit se najboljeposljednje ponavljanje za ispit se najboljeobavljaju rano ujutroobavljaju rano ujutro

Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sataAko ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 satakasnije u danukasnije u danu

Dugoročno pamćenjeDugoročno pamćenje13-16 h13-16 h

Zadaci dugoročnog pamćenja kao što su učenjeZadaci dugoročnog pamćenja kao što su učenjegovora se najbolje obavljaju u popodnevnimgovora se najbolje obavljaju u popodnevnimsatimasatima

Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sataAko ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 satakasnije u danukasnije u danu

Ručna spretnostRučna spretnost14 -18 h14 -18 h

Bit ćete najučinkovitiji u zadacima koji uključujuBit ćete najučinkovitiji u zadacima koji uključujuručnu spretnost kao što je tipkanje na kompjuteruručnu spretnost kao što je tipkanje na kompjuteruili tesanju u popodnevnim satima i ranovečernjimili tesanju u popodnevnim satima i ranovečernjimsatimasatima

Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sataAko ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 satakasnije u danukasnije u danu

Što su cirkadijurni ritmovi

Lat circa = oko dies = dan Traju otprilike jedan dan Dnevni ciklusi tjelesnih funkcija ndash metaboličke i

kemijske promjene ldquoGotovo je nemoguće naći fiziološki biokemijski

ili ponašajni proces kod životinja koji u nekoj mjeri ne pokazuje cirkadijurnu ritmičnostrdquo (Groos 1983)

Ti ciklusi određuju jeste li jutarnji ili večernji tip

Utječu na stanje budnosti i spavanja

1048713 Kao i na 1048713 Krvni tlak 1048713 Razinu hormona 1048713 Tjelesnu temperaturu

Primjeri cirkadijurnih ritmova kod ljudi(Czeisler and Khalsa 2000)

Core body temperature

Urine volume

Thyroid StimulatingHormone

Growth Hormone

Prolactin

Parathyroid Hormone

Motor activity

Cortisol

Time

Kod čovjeka ciklus budnosti i spavanja traje 24 - 25 sati čovjekov unutarnji sat nije udešen na točno 24 sata

već na 24 12 - 24 frac34

svakoga dana moramo se malo prilagoditi da bismo bili u fazi s vanjskim svijetom

U okolini bez zeitgebera većina ljudi će usvojiti slobodni ritam od nešto više od 24 sata

Vikendima kad smo slobodniji da se ponašamo u skladu s onim što nam odgovara imamo tendenciju da dulje ostanemo budni i da kasnije ustanemo u ponedjeljak ujutro kad sat kaže da je 7 naš

biološki sat kaže da je tek 5 sati

ZeitgeberiZeitgeberi

njem = onaj koji daje vrijeme pokazatelji iz okoline koji

podešavaju naše cirkadijurne ritmoveU kontroliranim laboratorijskim

uvjetima ndash 10 sati svjetlo-tama ndash skraćenje na 20 satni dan

Što se događa kad nema zeitgebera

Ljudi i životinje zadržavaju sve svoje cirkadijurne ritmove

Kod većine ljudi 25 sati Unutrašnji biološki sat

Tipičan slobodni ritam budnosti i spavanja ndash sudionik je bez ikakvih vanjskih pokazatelja vremena išao spavati svakih cca 253 sata tijekom mjesec dana

Nucleus suprahiasmaticusNucleus suprahiasmaticus

Suprahijazmatska jezgra (SCN) kontrolira cirkadijurne tjelesne ritmove

Jet lagJet lag

Kad putujemo na zapad ostajemo budni do kasnije navečer i kasnije ustajemo no što bismo kod kuće Takva promjena čak i u slučaju pomaka od 7 vremenskih zona pričinjava tek male poteškoće

Kod putovanja na istok moramo ići ranije spavati i ranije ustati nego kod kuće (npr u slučaju od 7 vremenskih zona moramo leći usred popodneva i ustati usred noći) Ova vrsta promjene izaziva velike teškoće (11 dana da uhvate

normalni ritam)

Smjenski radSmjenski rad

Poremećaji vezani uz učestalu promjenu ritma budnosti i spavanja velik su problem kod smjenskog rada koji je sve češći u suvremenom društvu

Pokazalo se da je pomak faze unaprijed bolji od pomaka unatrag

Imamo li jedan ili više bioloških satova

Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni

ritam (no kod nekih 29 sati budnosti pa 21 sat sna Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja pijenja

mokrenja sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti Međutim tjelesna temperatura nije

Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti

jedan kontrolira razinu aktivnosti drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani no pod

nekim okolnostima ne

  • Slide 1
  • Slide 2
  • Slide 3
  • Slide 4
  • Slide 5
  • Slide 6
  • Slide 8
  • Slide 10
  • Slide 12
  • Slide 13
  • Slide 14
  • Slide 15
  • Slide 16
  • Slide 17
  • Slide 18
Page 2: CIRKADIJURNI RITMOVI

Kognitivni zadaciKognitivni zadaci8 ndash 12 h8 ndash 12 h

Učinak na kognitivnim ili mentalnim zadacima kaoUčinak na kognitivnim ili mentalnim zadacima kao

što su čitanje računanje i rješavanje problema ješto su čitanje računanje i rješavanje problema je

najbolji u jutarnjim satimanajbolji u jutarnjim satima

Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sataAko ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sata

kasnije u danukasnije u danu

Kratkoročno pamćenjeKratkoročno pamćenje6 ndash 10 h6 ndash 10 h

Zadaci kratkoročnog pamćenja kao što suZadaci kratkoročnog pamćenja kao što suposljednje ponavljanje za ispit se najboljeposljednje ponavljanje za ispit se najboljeobavljaju rano ujutroobavljaju rano ujutro

Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sataAko ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 satakasnije u danukasnije u danu

Dugoročno pamćenjeDugoročno pamćenje13-16 h13-16 h

Zadaci dugoročnog pamćenja kao što su učenjeZadaci dugoročnog pamćenja kao što su učenjegovora se najbolje obavljaju u popodnevnimgovora se najbolje obavljaju u popodnevnimsatimasatima

Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sataAko ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 satakasnije u danukasnije u danu

Ručna spretnostRučna spretnost14 -18 h14 -18 h

Bit ćete najučinkovitiji u zadacima koji uključujuBit ćete najučinkovitiji u zadacima koji uključujuručnu spretnost kao što je tipkanje na kompjuteruručnu spretnost kao što je tipkanje na kompjuteruili tesanju u popodnevnim satima i ranovečernjimili tesanju u popodnevnim satima i ranovečernjimsatimasatima

Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sataAko ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 satakasnije u danukasnije u danu

Što su cirkadijurni ritmovi

Lat circa = oko dies = dan Traju otprilike jedan dan Dnevni ciklusi tjelesnih funkcija ndash metaboličke i

kemijske promjene ldquoGotovo je nemoguće naći fiziološki biokemijski

ili ponašajni proces kod životinja koji u nekoj mjeri ne pokazuje cirkadijurnu ritmičnostrdquo (Groos 1983)

Ti ciklusi određuju jeste li jutarnji ili večernji tip

Utječu na stanje budnosti i spavanja

1048713 Kao i na 1048713 Krvni tlak 1048713 Razinu hormona 1048713 Tjelesnu temperaturu

Primjeri cirkadijurnih ritmova kod ljudi(Czeisler and Khalsa 2000)

Core body temperature

Urine volume

Thyroid StimulatingHormone

Growth Hormone

Prolactin

Parathyroid Hormone

Motor activity

Cortisol

Time

Kod čovjeka ciklus budnosti i spavanja traje 24 - 25 sati čovjekov unutarnji sat nije udešen na točno 24 sata

već na 24 12 - 24 frac34

svakoga dana moramo se malo prilagoditi da bismo bili u fazi s vanjskim svijetom

U okolini bez zeitgebera većina ljudi će usvojiti slobodni ritam od nešto više od 24 sata

Vikendima kad smo slobodniji da se ponašamo u skladu s onim što nam odgovara imamo tendenciju da dulje ostanemo budni i da kasnije ustanemo u ponedjeljak ujutro kad sat kaže da je 7 naš

biološki sat kaže da je tek 5 sati

ZeitgeberiZeitgeberi

njem = onaj koji daje vrijeme pokazatelji iz okoline koji

podešavaju naše cirkadijurne ritmoveU kontroliranim laboratorijskim

uvjetima ndash 10 sati svjetlo-tama ndash skraćenje na 20 satni dan

Što se događa kad nema zeitgebera

Ljudi i životinje zadržavaju sve svoje cirkadijurne ritmove

Kod većine ljudi 25 sati Unutrašnji biološki sat

Tipičan slobodni ritam budnosti i spavanja ndash sudionik je bez ikakvih vanjskih pokazatelja vremena išao spavati svakih cca 253 sata tijekom mjesec dana

Nucleus suprahiasmaticusNucleus suprahiasmaticus

Suprahijazmatska jezgra (SCN) kontrolira cirkadijurne tjelesne ritmove

Jet lagJet lag

Kad putujemo na zapad ostajemo budni do kasnije navečer i kasnije ustajemo no što bismo kod kuće Takva promjena čak i u slučaju pomaka od 7 vremenskih zona pričinjava tek male poteškoće

Kod putovanja na istok moramo ići ranije spavati i ranije ustati nego kod kuće (npr u slučaju od 7 vremenskih zona moramo leći usred popodneva i ustati usred noći) Ova vrsta promjene izaziva velike teškoće (11 dana da uhvate

normalni ritam)

Smjenski radSmjenski rad

Poremećaji vezani uz učestalu promjenu ritma budnosti i spavanja velik su problem kod smjenskog rada koji je sve češći u suvremenom društvu

Pokazalo se da je pomak faze unaprijed bolji od pomaka unatrag

Imamo li jedan ili više bioloških satova

Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni

ritam (no kod nekih 29 sati budnosti pa 21 sat sna Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja pijenja

mokrenja sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti Međutim tjelesna temperatura nije

Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti

jedan kontrolira razinu aktivnosti drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani no pod

nekim okolnostima ne

  • Slide 1
  • Slide 2
  • Slide 3
  • Slide 4
  • Slide 5
  • Slide 6
  • Slide 8
  • Slide 10
  • Slide 12
  • Slide 13
  • Slide 14
  • Slide 15
  • Slide 16
  • Slide 17
  • Slide 18
Page 3: CIRKADIJURNI RITMOVI

Kratkoročno pamćenjeKratkoročno pamćenje6 ndash 10 h6 ndash 10 h

Zadaci kratkoročnog pamćenja kao što suZadaci kratkoročnog pamćenja kao što suposljednje ponavljanje za ispit se najboljeposljednje ponavljanje za ispit se najboljeobavljaju rano ujutroobavljaju rano ujutro

Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sataAko ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 satakasnije u danukasnije u danu

Dugoročno pamćenjeDugoročno pamćenje13-16 h13-16 h

Zadaci dugoročnog pamćenja kao što su učenjeZadaci dugoročnog pamćenja kao što su učenjegovora se najbolje obavljaju u popodnevnimgovora se najbolje obavljaju u popodnevnimsatimasatima

Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sataAko ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 satakasnije u danukasnije u danu

Ručna spretnostRučna spretnost14 -18 h14 -18 h

Bit ćete najučinkovitiji u zadacima koji uključujuBit ćete najučinkovitiji u zadacima koji uključujuručnu spretnost kao što je tipkanje na kompjuteruručnu spretnost kao što je tipkanje na kompjuteruili tesanju u popodnevnim satima i ranovečernjimili tesanju u popodnevnim satima i ranovečernjimsatimasatima

Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sataAko ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 satakasnije u danukasnije u danu

Što su cirkadijurni ritmovi

Lat circa = oko dies = dan Traju otprilike jedan dan Dnevni ciklusi tjelesnih funkcija ndash metaboličke i

kemijske promjene ldquoGotovo je nemoguće naći fiziološki biokemijski

ili ponašajni proces kod životinja koji u nekoj mjeri ne pokazuje cirkadijurnu ritmičnostrdquo (Groos 1983)

Ti ciklusi određuju jeste li jutarnji ili večernji tip

Utječu na stanje budnosti i spavanja

1048713 Kao i na 1048713 Krvni tlak 1048713 Razinu hormona 1048713 Tjelesnu temperaturu

Primjeri cirkadijurnih ritmova kod ljudi(Czeisler and Khalsa 2000)

Core body temperature

Urine volume

Thyroid StimulatingHormone

Growth Hormone

Prolactin

Parathyroid Hormone

Motor activity

Cortisol

Time

Kod čovjeka ciklus budnosti i spavanja traje 24 - 25 sati čovjekov unutarnji sat nije udešen na točno 24 sata

već na 24 12 - 24 frac34

svakoga dana moramo se malo prilagoditi da bismo bili u fazi s vanjskim svijetom

U okolini bez zeitgebera većina ljudi će usvojiti slobodni ritam od nešto više od 24 sata

Vikendima kad smo slobodniji da se ponašamo u skladu s onim što nam odgovara imamo tendenciju da dulje ostanemo budni i da kasnije ustanemo u ponedjeljak ujutro kad sat kaže da je 7 naš

biološki sat kaže da je tek 5 sati

ZeitgeberiZeitgeberi

njem = onaj koji daje vrijeme pokazatelji iz okoline koji

podešavaju naše cirkadijurne ritmoveU kontroliranim laboratorijskim

uvjetima ndash 10 sati svjetlo-tama ndash skraćenje na 20 satni dan

Što se događa kad nema zeitgebera

Ljudi i životinje zadržavaju sve svoje cirkadijurne ritmove

Kod većine ljudi 25 sati Unutrašnji biološki sat

Tipičan slobodni ritam budnosti i spavanja ndash sudionik je bez ikakvih vanjskih pokazatelja vremena išao spavati svakih cca 253 sata tijekom mjesec dana

Nucleus suprahiasmaticusNucleus suprahiasmaticus

Suprahijazmatska jezgra (SCN) kontrolira cirkadijurne tjelesne ritmove

Jet lagJet lag

Kad putujemo na zapad ostajemo budni do kasnije navečer i kasnije ustajemo no što bismo kod kuće Takva promjena čak i u slučaju pomaka od 7 vremenskih zona pričinjava tek male poteškoće

Kod putovanja na istok moramo ići ranije spavati i ranije ustati nego kod kuće (npr u slučaju od 7 vremenskih zona moramo leći usred popodneva i ustati usred noći) Ova vrsta promjene izaziva velike teškoće (11 dana da uhvate

normalni ritam)

Smjenski radSmjenski rad

Poremećaji vezani uz učestalu promjenu ritma budnosti i spavanja velik su problem kod smjenskog rada koji je sve češći u suvremenom društvu

Pokazalo se da je pomak faze unaprijed bolji od pomaka unatrag

Imamo li jedan ili više bioloških satova

Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni

ritam (no kod nekih 29 sati budnosti pa 21 sat sna Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja pijenja

mokrenja sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti Međutim tjelesna temperatura nije

Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti

jedan kontrolira razinu aktivnosti drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani no pod

nekim okolnostima ne

  • Slide 1
  • Slide 2
  • Slide 3
  • Slide 4
  • Slide 5
  • Slide 6
  • Slide 8
  • Slide 10
  • Slide 12
  • Slide 13
  • Slide 14
  • Slide 15
  • Slide 16
  • Slide 17
  • Slide 18
Page 4: CIRKADIJURNI RITMOVI

Dugoročno pamćenjeDugoročno pamćenje13-16 h13-16 h

Zadaci dugoročnog pamćenja kao što su učenjeZadaci dugoročnog pamćenja kao što su učenjegovora se najbolje obavljaju u popodnevnimgovora se najbolje obavljaju u popodnevnimsatimasatima

Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sataAko ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 satakasnije u danukasnije u danu

Ručna spretnostRučna spretnost14 -18 h14 -18 h

Bit ćete najučinkovitiji u zadacima koji uključujuBit ćete najučinkovitiji u zadacima koji uključujuručnu spretnost kao što je tipkanje na kompjuteruručnu spretnost kao što je tipkanje na kompjuteruili tesanju u popodnevnim satima i ranovečernjimili tesanju u popodnevnim satima i ranovečernjimsatimasatima

Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sataAko ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 satakasnije u danukasnije u danu

Što su cirkadijurni ritmovi

Lat circa = oko dies = dan Traju otprilike jedan dan Dnevni ciklusi tjelesnih funkcija ndash metaboličke i

kemijske promjene ldquoGotovo je nemoguće naći fiziološki biokemijski

ili ponašajni proces kod životinja koji u nekoj mjeri ne pokazuje cirkadijurnu ritmičnostrdquo (Groos 1983)

Ti ciklusi određuju jeste li jutarnji ili večernji tip

Utječu na stanje budnosti i spavanja

1048713 Kao i na 1048713 Krvni tlak 1048713 Razinu hormona 1048713 Tjelesnu temperaturu

Primjeri cirkadijurnih ritmova kod ljudi(Czeisler and Khalsa 2000)

Core body temperature

Urine volume

Thyroid StimulatingHormone

Growth Hormone

Prolactin

Parathyroid Hormone

Motor activity

Cortisol

Time

Kod čovjeka ciklus budnosti i spavanja traje 24 - 25 sati čovjekov unutarnji sat nije udešen na točno 24 sata

već na 24 12 - 24 frac34

svakoga dana moramo se malo prilagoditi da bismo bili u fazi s vanjskim svijetom

U okolini bez zeitgebera većina ljudi će usvojiti slobodni ritam od nešto više od 24 sata

Vikendima kad smo slobodniji da se ponašamo u skladu s onim što nam odgovara imamo tendenciju da dulje ostanemo budni i da kasnije ustanemo u ponedjeljak ujutro kad sat kaže da je 7 naš

biološki sat kaže da je tek 5 sati

ZeitgeberiZeitgeberi

njem = onaj koji daje vrijeme pokazatelji iz okoline koji

podešavaju naše cirkadijurne ritmoveU kontroliranim laboratorijskim

uvjetima ndash 10 sati svjetlo-tama ndash skraćenje na 20 satni dan

Što se događa kad nema zeitgebera

Ljudi i životinje zadržavaju sve svoje cirkadijurne ritmove

Kod većine ljudi 25 sati Unutrašnji biološki sat

Tipičan slobodni ritam budnosti i spavanja ndash sudionik je bez ikakvih vanjskih pokazatelja vremena išao spavati svakih cca 253 sata tijekom mjesec dana

Nucleus suprahiasmaticusNucleus suprahiasmaticus

Suprahijazmatska jezgra (SCN) kontrolira cirkadijurne tjelesne ritmove

Jet lagJet lag

Kad putujemo na zapad ostajemo budni do kasnije navečer i kasnije ustajemo no što bismo kod kuće Takva promjena čak i u slučaju pomaka od 7 vremenskih zona pričinjava tek male poteškoće

Kod putovanja na istok moramo ići ranije spavati i ranije ustati nego kod kuće (npr u slučaju od 7 vremenskih zona moramo leći usred popodneva i ustati usred noći) Ova vrsta promjene izaziva velike teškoće (11 dana da uhvate

normalni ritam)

Smjenski radSmjenski rad

Poremećaji vezani uz učestalu promjenu ritma budnosti i spavanja velik su problem kod smjenskog rada koji je sve češći u suvremenom društvu

Pokazalo se da je pomak faze unaprijed bolji od pomaka unatrag

Imamo li jedan ili više bioloških satova

Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni

ritam (no kod nekih 29 sati budnosti pa 21 sat sna Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja pijenja

mokrenja sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti Međutim tjelesna temperatura nije

Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti

jedan kontrolira razinu aktivnosti drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani no pod

nekim okolnostima ne

  • Slide 1
  • Slide 2
  • Slide 3
  • Slide 4
  • Slide 5
  • Slide 6
  • Slide 8
  • Slide 10
  • Slide 12
  • Slide 13
  • Slide 14
  • Slide 15
  • Slide 16
  • Slide 17
  • Slide 18
Page 5: CIRKADIJURNI RITMOVI

Ručna spretnostRučna spretnost14 -18 h14 -18 h

Bit ćete najučinkovitiji u zadacima koji uključujuBit ćete najučinkovitiji u zadacima koji uključujuručnu spretnost kao što je tipkanje na kompjuteruručnu spretnost kao što je tipkanje na kompjuteruili tesanju u popodnevnim satima i ranovečernjimili tesanju u popodnevnim satima i ranovečernjimsatimasatima

Ako ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 sataAko ste večernji tip pomaknite to vrijeme za 3-4 satakasnije u danukasnije u danu

Što su cirkadijurni ritmovi

Lat circa = oko dies = dan Traju otprilike jedan dan Dnevni ciklusi tjelesnih funkcija ndash metaboličke i

kemijske promjene ldquoGotovo je nemoguće naći fiziološki biokemijski

ili ponašajni proces kod životinja koji u nekoj mjeri ne pokazuje cirkadijurnu ritmičnostrdquo (Groos 1983)

Ti ciklusi određuju jeste li jutarnji ili večernji tip

Utječu na stanje budnosti i spavanja

1048713 Kao i na 1048713 Krvni tlak 1048713 Razinu hormona 1048713 Tjelesnu temperaturu

Primjeri cirkadijurnih ritmova kod ljudi(Czeisler and Khalsa 2000)

Core body temperature

Urine volume

Thyroid StimulatingHormone

Growth Hormone

Prolactin

Parathyroid Hormone

Motor activity

Cortisol

Time

Kod čovjeka ciklus budnosti i spavanja traje 24 - 25 sati čovjekov unutarnji sat nije udešen na točno 24 sata

već na 24 12 - 24 frac34

svakoga dana moramo se malo prilagoditi da bismo bili u fazi s vanjskim svijetom

U okolini bez zeitgebera većina ljudi će usvojiti slobodni ritam od nešto više od 24 sata

Vikendima kad smo slobodniji da se ponašamo u skladu s onim što nam odgovara imamo tendenciju da dulje ostanemo budni i da kasnije ustanemo u ponedjeljak ujutro kad sat kaže da je 7 naš

biološki sat kaže da je tek 5 sati

ZeitgeberiZeitgeberi

njem = onaj koji daje vrijeme pokazatelji iz okoline koji

podešavaju naše cirkadijurne ritmoveU kontroliranim laboratorijskim

uvjetima ndash 10 sati svjetlo-tama ndash skraćenje na 20 satni dan

Što se događa kad nema zeitgebera

Ljudi i životinje zadržavaju sve svoje cirkadijurne ritmove

Kod većine ljudi 25 sati Unutrašnji biološki sat

Tipičan slobodni ritam budnosti i spavanja ndash sudionik je bez ikakvih vanjskih pokazatelja vremena išao spavati svakih cca 253 sata tijekom mjesec dana

Nucleus suprahiasmaticusNucleus suprahiasmaticus

Suprahijazmatska jezgra (SCN) kontrolira cirkadijurne tjelesne ritmove

Jet lagJet lag

Kad putujemo na zapad ostajemo budni do kasnije navečer i kasnije ustajemo no što bismo kod kuće Takva promjena čak i u slučaju pomaka od 7 vremenskih zona pričinjava tek male poteškoće

Kod putovanja na istok moramo ići ranije spavati i ranije ustati nego kod kuće (npr u slučaju od 7 vremenskih zona moramo leći usred popodneva i ustati usred noći) Ova vrsta promjene izaziva velike teškoće (11 dana da uhvate

normalni ritam)

Smjenski radSmjenski rad

Poremećaji vezani uz učestalu promjenu ritma budnosti i spavanja velik su problem kod smjenskog rada koji je sve češći u suvremenom društvu

Pokazalo se da je pomak faze unaprijed bolji od pomaka unatrag

Imamo li jedan ili više bioloških satova

Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni

ritam (no kod nekih 29 sati budnosti pa 21 sat sna Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja pijenja

mokrenja sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti Međutim tjelesna temperatura nije

Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti

jedan kontrolira razinu aktivnosti drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani no pod

nekim okolnostima ne

  • Slide 1
  • Slide 2
  • Slide 3
  • Slide 4
  • Slide 5
  • Slide 6
  • Slide 8
  • Slide 10
  • Slide 12
  • Slide 13
  • Slide 14
  • Slide 15
  • Slide 16
  • Slide 17
  • Slide 18
Page 6: CIRKADIJURNI RITMOVI

Što su cirkadijurni ritmovi

Lat circa = oko dies = dan Traju otprilike jedan dan Dnevni ciklusi tjelesnih funkcija ndash metaboličke i

kemijske promjene ldquoGotovo je nemoguće naći fiziološki biokemijski

ili ponašajni proces kod životinja koji u nekoj mjeri ne pokazuje cirkadijurnu ritmičnostrdquo (Groos 1983)

Ti ciklusi određuju jeste li jutarnji ili večernji tip

Utječu na stanje budnosti i spavanja

1048713 Kao i na 1048713 Krvni tlak 1048713 Razinu hormona 1048713 Tjelesnu temperaturu

Primjeri cirkadijurnih ritmova kod ljudi(Czeisler and Khalsa 2000)

Core body temperature

Urine volume

Thyroid StimulatingHormone

Growth Hormone

Prolactin

Parathyroid Hormone

Motor activity

Cortisol

Time

Kod čovjeka ciklus budnosti i spavanja traje 24 - 25 sati čovjekov unutarnji sat nije udešen na točno 24 sata

već na 24 12 - 24 frac34

svakoga dana moramo se malo prilagoditi da bismo bili u fazi s vanjskim svijetom

U okolini bez zeitgebera većina ljudi će usvojiti slobodni ritam od nešto više od 24 sata

Vikendima kad smo slobodniji da se ponašamo u skladu s onim što nam odgovara imamo tendenciju da dulje ostanemo budni i da kasnije ustanemo u ponedjeljak ujutro kad sat kaže da je 7 naš

biološki sat kaže da je tek 5 sati

ZeitgeberiZeitgeberi

njem = onaj koji daje vrijeme pokazatelji iz okoline koji

podešavaju naše cirkadijurne ritmoveU kontroliranim laboratorijskim

uvjetima ndash 10 sati svjetlo-tama ndash skraćenje na 20 satni dan

Što se događa kad nema zeitgebera

Ljudi i životinje zadržavaju sve svoje cirkadijurne ritmove

Kod većine ljudi 25 sati Unutrašnji biološki sat

Tipičan slobodni ritam budnosti i spavanja ndash sudionik je bez ikakvih vanjskih pokazatelja vremena išao spavati svakih cca 253 sata tijekom mjesec dana

Nucleus suprahiasmaticusNucleus suprahiasmaticus

Suprahijazmatska jezgra (SCN) kontrolira cirkadijurne tjelesne ritmove

Jet lagJet lag

Kad putujemo na zapad ostajemo budni do kasnije navečer i kasnije ustajemo no što bismo kod kuće Takva promjena čak i u slučaju pomaka od 7 vremenskih zona pričinjava tek male poteškoće

Kod putovanja na istok moramo ići ranije spavati i ranije ustati nego kod kuće (npr u slučaju od 7 vremenskih zona moramo leći usred popodneva i ustati usred noći) Ova vrsta promjene izaziva velike teškoće (11 dana da uhvate

normalni ritam)

Smjenski radSmjenski rad

Poremećaji vezani uz učestalu promjenu ritma budnosti i spavanja velik su problem kod smjenskog rada koji je sve češći u suvremenom društvu

Pokazalo se da je pomak faze unaprijed bolji od pomaka unatrag

Imamo li jedan ili više bioloških satova

Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni

ritam (no kod nekih 29 sati budnosti pa 21 sat sna Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja pijenja

mokrenja sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti Međutim tjelesna temperatura nije

Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti

jedan kontrolira razinu aktivnosti drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani no pod

nekim okolnostima ne

  • Slide 1
  • Slide 2
  • Slide 3
  • Slide 4
  • Slide 5
  • Slide 6
  • Slide 8
  • Slide 10
  • Slide 12
  • Slide 13
  • Slide 14
  • Slide 15
  • Slide 16
  • Slide 17
  • Slide 18
Page 7: CIRKADIJURNI RITMOVI

Utječu na stanje budnosti i spavanja

1048713 Kao i na 1048713 Krvni tlak 1048713 Razinu hormona 1048713 Tjelesnu temperaturu

Primjeri cirkadijurnih ritmova kod ljudi(Czeisler and Khalsa 2000)

Core body temperature

Urine volume

Thyroid StimulatingHormone

Growth Hormone

Prolactin

Parathyroid Hormone

Motor activity

Cortisol

Time

Kod čovjeka ciklus budnosti i spavanja traje 24 - 25 sati čovjekov unutarnji sat nije udešen na točno 24 sata

već na 24 12 - 24 frac34

svakoga dana moramo se malo prilagoditi da bismo bili u fazi s vanjskim svijetom

U okolini bez zeitgebera većina ljudi će usvojiti slobodni ritam od nešto više od 24 sata

Vikendima kad smo slobodniji da se ponašamo u skladu s onim što nam odgovara imamo tendenciju da dulje ostanemo budni i da kasnije ustanemo u ponedjeljak ujutro kad sat kaže da je 7 naš

biološki sat kaže da je tek 5 sati

ZeitgeberiZeitgeberi

njem = onaj koji daje vrijeme pokazatelji iz okoline koji

podešavaju naše cirkadijurne ritmoveU kontroliranim laboratorijskim

uvjetima ndash 10 sati svjetlo-tama ndash skraćenje na 20 satni dan

Što se događa kad nema zeitgebera

Ljudi i životinje zadržavaju sve svoje cirkadijurne ritmove

Kod većine ljudi 25 sati Unutrašnji biološki sat

Tipičan slobodni ritam budnosti i spavanja ndash sudionik je bez ikakvih vanjskih pokazatelja vremena išao spavati svakih cca 253 sata tijekom mjesec dana

Nucleus suprahiasmaticusNucleus suprahiasmaticus

Suprahijazmatska jezgra (SCN) kontrolira cirkadijurne tjelesne ritmove

Jet lagJet lag

Kad putujemo na zapad ostajemo budni do kasnije navečer i kasnije ustajemo no što bismo kod kuće Takva promjena čak i u slučaju pomaka od 7 vremenskih zona pričinjava tek male poteškoće

Kod putovanja na istok moramo ići ranije spavati i ranije ustati nego kod kuće (npr u slučaju od 7 vremenskih zona moramo leći usred popodneva i ustati usred noći) Ova vrsta promjene izaziva velike teškoće (11 dana da uhvate

normalni ritam)

Smjenski radSmjenski rad

Poremećaji vezani uz učestalu promjenu ritma budnosti i spavanja velik su problem kod smjenskog rada koji je sve češći u suvremenom društvu

Pokazalo se da je pomak faze unaprijed bolji od pomaka unatrag

Imamo li jedan ili više bioloških satova

Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni

ritam (no kod nekih 29 sati budnosti pa 21 sat sna Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja pijenja

mokrenja sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti Međutim tjelesna temperatura nije

Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti

jedan kontrolira razinu aktivnosti drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani no pod

nekim okolnostima ne

  • Slide 1
  • Slide 2
  • Slide 3
  • Slide 4
  • Slide 5
  • Slide 6
  • Slide 8
  • Slide 10
  • Slide 12
  • Slide 13
  • Slide 14
  • Slide 15
  • Slide 16
  • Slide 17
  • Slide 18
Page 8: CIRKADIJURNI RITMOVI

Primjeri cirkadijurnih ritmova kod ljudi(Czeisler and Khalsa 2000)

Core body temperature

Urine volume

Thyroid StimulatingHormone

Growth Hormone

Prolactin

Parathyroid Hormone

Motor activity

Cortisol

Time

Kod čovjeka ciklus budnosti i spavanja traje 24 - 25 sati čovjekov unutarnji sat nije udešen na točno 24 sata

već na 24 12 - 24 frac34

svakoga dana moramo se malo prilagoditi da bismo bili u fazi s vanjskim svijetom

U okolini bez zeitgebera većina ljudi će usvojiti slobodni ritam od nešto više od 24 sata

Vikendima kad smo slobodniji da se ponašamo u skladu s onim što nam odgovara imamo tendenciju da dulje ostanemo budni i da kasnije ustanemo u ponedjeljak ujutro kad sat kaže da je 7 naš

biološki sat kaže da je tek 5 sati

ZeitgeberiZeitgeberi

njem = onaj koji daje vrijeme pokazatelji iz okoline koji

podešavaju naše cirkadijurne ritmoveU kontroliranim laboratorijskim

uvjetima ndash 10 sati svjetlo-tama ndash skraćenje na 20 satni dan

Što se događa kad nema zeitgebera

Ljudi i životinje zadržavaju sve svoje cirkadijurne ritmove

Kod većine ljudi 25 sati Unutrašnji biološki sat

Tipičan slobodni ritam budnosti i spavanja ndash sudionik je bez ikakvih vanjskih pokazatelja vremena išao spavati svakih cca 253 sata tijekom mjesec dana

Nucleus suprahiasmaticusNucleus suprahiasmaticus

Suprahijazmatska jezgra (SCN) kontrolira cirkadijurne tjelesne ritmove

Jet lagJet lag

Kad putujemo na zapad ostajemo budni do kasnije navečer i kasnije ustajemo no što bismo kod kuće Takva promjena čak i u slučaju pomaka od 7 vremenskih zona pričinjava tek male poteškoće

Kod putovanja na istok moramo ići ranije spavati i ranije ustati nego kod kuće (npr u slučaju od 7 vremenskih zona moramo leći usred popodneva i ustati usred noći) Ova vrsta promjene izaziva velike teškoće (11 dana da uhvate

normalni ritam)

Smjenski radSmjenski rad

Poremećaji vezani uz učestalu promjenu ritma budnosti i spavanja velik su problem kod smjenskog rada koji je sve češći u suvremenom društvu

Pokazalo se da je pomak faze unaprijed bolji od pomaka unatrag

Imamo li jedan ili više bioloških satova

Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni

ritam (no kod nekih 29 sati budnosti pa 21 sat sna Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja pijenja

mokrenja sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti Međutim tjelesna temperatura nije

Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti

jedan kontrolira razinu aktivnosti drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani no pod

nekim okolnostima ne

  • Slide 1
  • Slide 2
  • Slide 3
  • Slide 4
  • Slide 5
  • Slide 6
  • Slide 8
  • Slide 10
  • Slide 12
  • Slide 13
  • Slide 14
  • Slide 15
  • Slide 16
  • Slide 17
  • Slide 18
Page 9: CIRKADIJURNI RITMOVI

Kod čovjeka ciklus budnosti i spavanja traje 24 - 25 sati čovjekov unutarnji sat nije udešen na točno 24 sata

već na 24 12 - 24 frac34

svakoga dana moramo se malo prilagoditi da bismo bili u fazi s vanjskim svijetom

U okolini bez zeitgebera većina ljudi će usvojiti slobodni ritam od nešto više od 24 sata

Vikendima kad smo slobodniji da se ponašamo u skladu s onim što nam odgovara imamo tendenciju da dulje ostanemo budni i da kasnije ustanemo u ponedjeljak ujutro kad sat kaže da je 7 naš

biološki sat kaže da je tek 5 sati

ZeitgeberiZeitgeberi

njem = onaj koji daje vrijeme pokazatelji iz okoline koji

podešavaju naše cirkadijurne ritmoveU kontroliranim laboratorijskim

uvjetima ndash 10 sati svjetlo-tama ndash skraćenje na 20 satni dan

Što se događa kad nema zeitgebera

Ljudi i životinje zadržavaju sve svoje cirkadijurne ritmove

Kod većine ljudi 25 sati Unutrašnji biološki sat

Tipičan slobodni ritam budnosti i spavanja ndash sudionik je bez ikakvih vanjskih pokazatelja vremena išao spavati svakih cca 253 sata tijekom mjesec dana

Nucleus suprahiasmaticusNucleus suprahiasmaticus

Suprahijazmatska jezgra (SCN) kontrolira cirkadijurne tjelesne ritmove

Jet lagJet lag

Kad putujemo na zapad ostajemo budni do kasnije navečer i kasnije ustajemo no što bismo kod kuće Takva promjena čak i u slučaju pomaka od 7 vremenskih zona pričinjava tek male poteškoće

Kod putovanja na istok moramo ići ranije spavati i ranije ustati nego kod kuće (npr u slučaju od 7 vremenskih zona moramo leći usred popodneva i ustati usred noći) Ova vrsta promjene izaziva velike teškoće (11 dana da uhvate

normalni ritam)

Smjenski radSmjenski rad

Poremećaji vezani uz učestalu promjenu ritma budnosti i spavanja velik su problem kod smjenskog rada koji je sve češći u suvremenom društvu

Pokazalo se da je pomak faze unaprijed bolji od pomaka unatrag

Imamo li jedan ili više bioloških satova

Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni

ritam (no kod nekih 29 sati budnosti pa 21 sat sna Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja pijenja

mokrenja sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti Međutim tjelesna temperatura nije

Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti

jedan kontrolira razinu aktivnosti drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani no pod

nekim okolnostima ne

  • Slide 1
  • Slide 2
  • Slide 3
  • Slide 4
  • Slide 5
  • Slide 6
  • Slide 8
  • Slide 10
  • Slide 12
  • Slide 13
  • Slide 14
  • Slide 15
  • Slide 16
  • Slide 17
  • Slide 18
Page 10: CIRKADIJURNI RITMOVI

ZeitgeberiZeitgeberi

njem = onaj koji daje vrijeme pokazatelji iz okoline koji

podešavaju naše cirkadijurne ritmoveU kontroliranim laboratorijskim

uvjetima ndash 10 sati svjetlo-tama ndash skraćenje na 20 satni dan

Što se događa kad nema zeitgebera

Ljudi i životinje zadržavaju sve svoje cirkadijurne ritmove

Kod većine ljudi 25 sati Unutrašnji biološki sat

Tipičan slobodni ritam budnosti i spavanja ndash sudionik je bez ikakvih vanjskih pokazatelja vremena išao spavati svakih cca 253 sata tijekom mjesec dana

Nucleus suprahiasmaticusNucleus suprahiasmaticus

Suprahijazmatska jezgra (SCN) kontrolira cirkadijurne tjelesne ritmove

Jet lagJet lag

Kad putujemo na zapad ostajemo budni do kasnije navečer i kasnije ustajemo no što bismo kod kuće Takva promjena čak i u slučaju pomaka od 7 vremenskih zona pričinjava tek male poteškoće

Kod putovanja na istok moramo ići ranije spavati i ranije ustati nego kod kuće (npr u slučaju od 7 vremenskih zona moramo leći usred popodneva i ustati usred noći) Ova vrsta promjene izaziva velike teškoće (11 dana da uhvate

normalni ritam)

Smjenski radSmjenski rad

Poremećaji vezani uz učestalu promjenu ritma budnosti i spavanja velik su problem kod smjenskog rada koji je sve češći u suvremenom društvu

Pokazalo se da je pomak faze unaprijed bolji od pomaka unatrag

Imamo li jedan ili više bioloških satova

Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni

ritam (no kod nekih 29 sati budnosti pa 21 sat sna Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja pijenja

mokrenja sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti Međutim tjelesna temperatura nije

Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti

jedan kontrolira razinu aktivnosti drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani no pod

nekim okolnostima ne

  • Slide 1
  • Slide 2
  • Slide 3
  • Slide 4
  • Slide 5
  • Slide 6
  • Slide 8
  • Slide 10
  • Slide 12
  • Slide 13
  • Slide 14
  • Slide 15
  • Slide 16
  • Slide 17
  • Slide 18
Page 11: CIRKADIJURNI RITMOVI

Što se događa kad nema zeitgebera

Ljudi i životinje zadržavaju sve svoje cirkadijurne ritmove

Kod većine ljudi 25 sati Unutrašnji biološki sat

Tipičan slobodni ritam budnosti i spavanja ndash sudionik je bez ikakvih vanjskih pokazatelja vremena išao spavati svakih cca 253 sata tijekom mjesec dana

Nucleus suprahiasmaticusNucleus suprahiasmaticus

Suprahijazmatska jezgra (SCN) kontrolira cirkadijurne tjelesne ritmove

Jet lagJet lag

Kad putujemo na zapad ostajemo budni do kasnije navečer i kasnije ustajemo no što bismo kod kuće Takva promjena čak i u slučaju pomaka od 7 vremenskih zona pričinjava tek male poteškoće

Kod putovanja na istok moramo ići ranije spavati i ranije ustati nego kod kuće (npr u slučaju od 7 vremenskih zona moramo leći usred popodneva i ustati usred noći) Ova vrsta promjene izaziva velike teškoće (11 dana da uhvate

normalni ritam)

Smjenski radSmjenski rad

Poremećaji vezani uz učestalu promjenu ritma budnosti i spavanja velik su problem kod smjenskog rada koji je sve češći u suvremenom društvu

Pokazalo se da je pomak faze unaprijed bolji od pomaka unatrag

Imamo li jedan ili više bioloških satova

Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni

ritam (no kod nekih 29 sati budnosti pa 21 sat sna Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja pijenja

mokrenja sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti Međutim tjelesna temperatura nije

Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti

jedan kontrolira razinu aktivnosti drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani no pod

nekim okolnostima ne

  • Slide 1
  • Slide 2
  • Slide 3
  • Slide 4
  • Slide 5
  • Slide 6
  • Slide 8
  • Slide 10
  • Slide 12
  • Slide 13
  • Slide 14
  • Slide 15
  • Slide 16
  • Slide 17
  • Slide 18
Page 12: CIRKADIJURNI RITMOVI

Tipičan slobodni ritam budnosti i spavanja ndash sudionik je bez ikakvih vanjskih pokazatelja vremena išao spavati svakih cca 253 sata tijekom mjesec dana

Nucleus suprahiasmaticusNucleus suprahiasmaticus

Suprahijazmatska jezgra (SCN) kontrolira cirkadijurne tjelesne ritmove

Jet lagJet lag

Kad putujemo na zapad ostajemo budni do kasnije navečer i kasnije ustajemo no što bismo kod kuće Takva promjena čak i u slučaju pomaka od 7 vremenskih zona pričinjava tek male poteškoće

Kod putovanja na istok moramo ići ranije spavati i ranije ustati nego kod kuće (npr u slučaju od 7 vremenskih zona moramo leći usred popodneva i ustati usred noći) Ova vrsta promjene izaziva velike teškoće (11 dana da uhvate

normalni ritam)

Smjenski radSmjenski rad

Poremećaji vezani uz učestalu promjenu ritma budnosti i spavanja velik su problem kod smjenskog rada koji je sve češći u suvremenom društvu

Pokazalo se da je pomak faze unaprijed bolji od pomaka unatrag

Imamo li jedan ili više bioloških satova

Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni

ritam (no kod nekih 29 sati budnosti pa 21 sat sna Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja pijenja

mokrenja sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti Međutim tjelesna temperatura nije

Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti

jedan kontrolira razinu aktivnosti drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani no pod

nekim okolnostima ne

  • Slide 1
  • Slide 2
  • Slide 3
  • Slide 4
  • Slide 5
  • Slide 6
  • Slide 8
  • Slide 10
  • Slide 12
  • Slide 13
  • Slide 14
  • Slide 15
  • Slide 16
  • Slide 17
  • Slide 18
Page 13: CIRKADIJURNI RITMOVI

Nucleus suprahiasmaticusNucleus suprahiasmaticus

Suprahijazmatska jezgra (SCN) kontrolira cirkadijurne tjelesne ritmove

Jet lagJet lag

Kad putujemo na zapad ostajemo budni do kasnije navečer i kasnije ustajemo no što bismo kod kuće Takva promjena čak i u slučaju pomaka od 7 vremenskih zona pričinjava tek male poteškoće

Kod putovanja na istok moramo ići ranije spavati i ranije ustati nego kod kuće (npr u slučaju od 7 vremenskih zona moramo leći usred popodneva i ustati usred noći) Ova vrsta promjene izaziva velike teškoće (11 dana da uhvate

normalni ritam)

Smjenski radSmjenski rad

Poremećaji vezani uz učestalu promjenu ritma budnosti i spavanja velik su problem kod smjenskog rada koji je sve češći u suvremenom društvu

Pokazalo se da je pomak faze unaprijed bolji od pomaka unatrag

Imamo li jedan ili više bioloških satova

Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni

ritam (no kod nekih 29 sati budnosti pa 21 sat sna Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja pijenja

mokrenja sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti Međutim tjelesna temperatura nije

Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti

jedan kontrolira razinu aktivnosti drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani no pod

nekim okolnostima ne

  • Slide 1
  • Slide 2
  • Slide 3
  • Slide 4
  • Slide 5
  • Slide 6
  • Slide 8
  • Slide 10
  • Slide 12
  • Slide 13
  • Slide 14
  • Slide 15
  • Slide 16
  • Slide 17
  • Slide 18
Page 14: CIRKADIJURNI RITMOVI

Jet lagJet lag

Kad putujemo na zapad ostajemo budni do kasnije navečer i kasnije ustajemo no što bismo kod kuće Takva promjena čak i u slučaju pomaka od 7 vremenskih zona pričinjava tek male poteškoće

Kod putovanja na istok moramo ići ranije spavati i ranije ustati nego kod kuće (npr u slučaju od 7 vremenskih zona moramo leći usred popodneva i ustati usred noći) Ova vrsta promjene izaziva velike teškoće (11 dana da uhvate

normalni ritam)

Smjenski radSmjenski rad

Poremećaji vezani uz učestalu promjenu ritma budnosti i spavanja velik su problem kod smjenskog rada koji je sve češći u suvremenom društvu

Pokazalo se da je pomak faze unaprijed bolji od pomaka unatrag

Imamo li jedan ili više bioloških satova

Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni

ritam (no kod nekih 29 sati budnosti pa 21 sat sna Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja pijenja

mokrenja sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti Međutim tjelesna temperatura nije

Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti

jedan kontrolira razinu aktivnosti drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani no pod

nekim okolnostima ne

  • Slide 1
  • Slide 2
  • Slide 3
  • Slide 4
  • Slide 5
  • Slide 6
  • Slide 8
  • Slide 10
  • Slide 12
  • Slide 13
  • Slide 14
  • Slide 15
  • Slide 16
  • Slide 17
  • Slide 18
Page 15: CIRKADIJURNI RITMOVI

Smjenski radSmjenski rad

Poremećaji vezani uz učestalu promjenu ritma budnosti i spavanja velik su problem kod smjenskog rada koji je sve češći u suvremenom društvu

Pokazalo se da je pomak faze unaprijed bolji od pomaka unatrag

Imamo li jedan ili više bioloških satova

Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni

ritam (no kod nekih 29 sati budnosti pa 21 sat sna Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja pijenja

mokrenja sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti Međutim tjelesna temperatura nije

Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti

jedan kontrolira razinu aktivnosti drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani no pod

nekim okolnostima ne

  • Slide 1
  • Slide 2
  • Slide 3
  • Slide 4
  • Slide 5
  • Slide 6
  • Slide 8
  • Slide 10
  • Slide 12
  • Slide 13
  • Slide 14
  • Slide 15
  • Slide 16
  • Slide 17
  • Slide 18
Page 16: CIRKADIJURNI RITMOVI

Imamo li jedan ili više bioloških satova

Čini se da kod ljudi postoje barem dva biološka sata Pokusi sa slobodnim ritmom - većina je zadržala 24-25 satni

ritam (no kod nekih 29 sati budnosti pa 21 sat sna Kod svih su sudionika ritmovi hranjenja pijenja

mokrenja sekrecije hormona bili ujednačeni s ritmom spavanja i budnosti Međutim tjelesna temperatura nije

Tjelesna temperatura raste sredinom dana na nešto preko 37 stupnjeva dok noću pada - nešto više od 36 - ove promjene slijede 24-satni ritam čak i kad osoba posve promijeni ritam spavanja i budnosti

jedan kontrolira razinu aktivnosti drugi tjelesnu temperaturu - obično sinkronizirani no pod

nekim okolnostima ne

  • Slide 1
  • Slide 2
  • Slide 3
  • Slide 4
  • Slide 5
  • Slide 6
  • Slide 8
  • Slide 10
  • Slide 12
  • Slide 13
  • Slide 14
  • Slide 15
  • Slide 16
  • Slide 17
  • Slide 18
Page 17: CIRKADIJURNI RITMOVI
  • Slide 1
  • Slide 2
  • Slide 3
  • Slide 4
  • Slide 5
  • Slide 6
  • Slide 8
  • Slide 10
  • Slide 12
  • Slide 13
  • Slide 14
  • Slide 15
  • Slide 16
  • Slide 17
  • Slide 18