STRUČNI IZVJEŠTAJ SA

ZAŠTITNIH ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA NA

MEĐUNARODNOM CESTOVNOM GRANIČNOM PRIJELZU

TOVARNIK

Osijek, svibanj 2016.

2

Predmet: Zaštitna arheološka istraživanja i arheološki nadzor na Međunarodnom cestovnom graničnom prijelazu Tovarnik

Županija: Vukovarsko - srijemska

Općina/Grad: Tovarnik

Lokalitet: Međunarodni cestovni granični prijelaz Tovarnik

Stacionaža: 0+590.00 – 0+660.00

Investitor: Ministarstvo financija, Katančićeva 5, 10 000 Zagreb

Izvođači: Delmat Galiot d.o.o, Put Supavla 1, 21 000 Split

Odgovorna osoba: Slavko Galiot, direktor

Voditelj arheoloških istraživanja: Srđan Đuričić, mag. arheol.

Zamjenik voditelja arheoloških istraživanja: Krešimir Lerotić dipl. arh.

Konzervatorski nadzor: Marko Mikolašević, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske,

Konzervatorski odjel u Vukovaru

Vrijeme istraživanja: od 29. ožujaka do 26. travnja 2016.

Arheološka ekipa: Slavko Galiot, Srđan Đuričić, Krešimir Lerotić diplomirani arheolozi;

Josip Bazo, aps. arheologije i Josip Galiot student arheologije.

3

SADRŽAJ

1.UVOD .................................................................................................................................................. 4

2.POLOŽAJ LOKALITETA I ZATEČENO STANJE ........................................................................... 5

3. GEOLOŠKA I KLIMATSKA OBILJEŽJA ....................................................................................... 7

4. PREGLED ISTRAŽIVANJA U OKOLICI TOVARNIKA ................................................................ 8

5. METODOLOGIJA RADA .................................................................................................................. 9

6. TIJEK ISTRAŽIVANJA ................................................................................................................... 10

7. REZULTATI ISTRAŽIVANJA ........................................................................................................ 11

8. INTERPRETACIJA .......................................................................................................................... 12

9. ANTIČKI HORIZONT ..................................................................................................................... 13

10. KASNOSREDNJOVJEKOVNI HORIZONT ................................................................................. 16

10.1. Jame, kanali i peći .................................................................................................................... 17

10.2 Grobovi ...................................................................................................................................... 18

10.2.1. Pokretni arheološki nalazi iz grobova: .......................................................................... 24

11. NOVOVJEKOVNI HORIZONT .................................................................................................... 26

12. ZAKLJUČAK ................................................................................................................................. 27

13. LITERATURA ................................................................................................................................ 29

14. TABELE .......................................................................................................................................... 30

4

1.UVOD

Na temelju zahtjeva tvrtke Delmat Galiot d.o.o. iz Splita, a temeljenoj na Odluci o

odabiru ponude Klase: 212-01/16-01/40, Urbroj: 513-08-05-16-04 od 29.02.2016. i

narudžbenici br. 5113-08-05-16-30 od 2.3.2016, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu

kulturne baštine, Konzervatorski Odjel u Vukovaru izdalo je rješenje Klase: UP/I-612-08/16-

08/0085 i Urbroj: 532-04-02-19/1-16-4 od 17.03.2016 godine, koje se gore navedenoj tvrtci

dozvoljava obavljanje izvođenja zaštitnih arheoloških istraživanja i arheološki nadzor za

potrebe širenja kolnika i izradu novog na gradilištu Međunarodnog cestovnog graničnog

prijelaza u Tovarniku.

Istražna zona obuhvaćena ugovorom nalazi se između ST: 0+660.00 i ST 0+620.00, i

ukupne je površine 1044 m2. Spomenutim rješenjem traži se istraživanje 6 evidentiranih i

devastiranih grobova u cestovnom jarku IV, te nadzor na izradi ceste, točnije skidanju sloja

humusa južno od državne ceste D46 i postojećeg kolnika državne ceste između spomenutih

stacionaža. Ako se tijekom stalnog arheološkog nadzora pojave grobovi ili ostale formacije

nepoznatog karaktera, izvest će se probno istraživanje kako bi se utvrdio karakter i datacija

postojećih formacija. Pohrana pokretnog arheološkog materijala određena je u Gradskom

muzeju Vukovar.

Za voditelja arheoloških istraživanja imenovan je Srđan Đuričić mag. arheol. Kao

njegov zamijenik imenovan je Krešimir Lerotić dipl. arh., dok stručnu ekipu čine Josip Bazo i

Josip Galiot u ulozi arheoloških dokumentarista.

Za voditelja arheološkog nadzora imenovan je Krešimir Lerotić dipl. arh.

Nekoliko dana prije početka zaštitnih arheoloških istraživanja započeti su građevinski

radovi zapadno od prostora koji je preventivno zaštićen (rješenje Klasa: UP/I-612-08-16-

09/0005. Urbroj: 523-04-02-19/1-16-2 od 21.02.2016.). Tom prilikom uočeno je širenje

arheoloških pojava između ST 0+590.00 i ST 0+620.00. Kako se radilo o prostoru već

djelomično uništenim građevinskim zahvatima, postojala je opasnost od devastacije te je

usmenim i pismenim odobrenjem nadležnog konzervatora zona arheoloških istraživanja

proširena i na neugovorenu površinu od ST 0+590.00 do ST 0+620.00.

Arheološki radovi su započeli 29. ožujka 2016 g. a završili 26. travnja 2016 g.

5

2.POLOŽAJ LOKALITETA I ZATEČENO STANJE

Arheološki lokalitet na Međunarodnom graničnom cestovnom prijelazu nalazi se oko

2 km istočno od središta naselja Tovarnik i smješteno je između graničnog prijelaza Tovanik

(Republika Hrvatska) i graničnog prijelaza Šid (Republika Srbija). U njegovoj neposrednoj

blizini nalazi se aktivno pravoslavno groblje Tovarnika, te zapušteni gospodarski objekti.

Zona arheoloških istraživanja definirana je u ovim parametrima: Istočnu granicu (ST

0+660.00) čini državna granica Republike Hrvatske s Republikom Srbijom. Sjeverni granica

je rub državne ceste D46 s pripadajućim pokosom i aktivno pravoslavno groblja mjesta

Tovarnik. Zapadnu granicu predstavlja građevinska ST 0+590.00, a južnu čini rub zone

ekspropiracije. Prostor koji obuhvaćaju zaštitna arheološka istraživanja i nadzor rasprostire se

na k.č. 3704/1, 2895/1 i 3596/1 K.O. Tovarnik sve u vlasništvu Republike Hrvatske

(Ministarstvo financija).

Širi prostor predstavlja izdanak manjeg platoa koja se postepeno spušta od sjevera

prema jugu, ali i od istoka prema zapadu. Sam lokalitet smješten je na jugozapadnom dijelu

platoa.

Slika 1: Naselje Tovarnik na karti RH Slika 2: Međunarodni granični cestovni prijelaz

Tovarnik

Prostor platoa je kroz novije vrijeme doživio značajnije promjene. Najočitija je

izgradnja državne ceste D46. Svojim kolničkim trakama spomenuta cesta je na zapadnom

dijelu usječena u padinu za oko 2 m. Kako se ide prema istoku, zona usijecanja je sve manja

do dubine 0,70 m. Projektom rekonstrukcije Međunarodnog graničnog prijelaza Tovarnik,

6

osim izgradnje novih kolničkih traka i njihovo proširenje predviđeno je i izvođenje nekoliko

cestovnih jaraka za odvodnju oborinskih voda. (T.II slika 1.) Na prostoru istražne zone krajem

2015. godine iskopan je cestovni jarak IV, u kojem su prilikom kopanja uočene ljudske kosti

te su radovi obustavljeni.

Slika 3: Geo - morfološka karta lokaliteta

U ožujku je nakon višemjesečne obustave radova, započeto zaštitno arheološko

istraživanje i stalni arheološki nadzor uvjetovan dinamikom izvođenja građevinskih radova.

Prostor cestovnog jarka IV djelomično je bio zatrpan zemljom na svom zapadnom djelu, dok

je na istočnom djelu bio zatrpan zemljom u kojoj se nalazio pomiješan recentni otpadni

materijal: plastične boce, plastične vrećice, konzerve, staklo... Južno od cestovnog jarka,

nalazila se velika hrpa deponirane zemlje koja je tu prebačena prilikom kopanja spomenutog

jarka. Obilaskom deponirane zemlje u njoj su evidentirane ljudske kosti iz uništenih grobova,

tegule te manja količina opeke i nekoliko ulomaka srednjovjekovne keramike. Manja količina

deponirane zemlje nalazi se i sjeverno od jarka, točnije između jarka i postojećeg kolnika, sa

istim izbačenim materijalom, od kojeg su dominirale ljudske kosti.

Slika 4: Zatečeno stanje na lokalitetu Slika 5: Deponija zemlje s ljudskim kostima na površini

7

3. GEOLOŠKA I KLIMATSKA OBILJEŽJA

Prostor Tovarnika pripada povijesno – geografskoj cjelini Srijema koja je smještena

između rijeka Save na jugu i Dunava na sjeveru. U sadašnjoj teritorijalnoj podjeli prostor

Srijema nalazi se manjim dijelom u Republici Hrvatskoj (zapadni dio), a većim u Vojvodini,

odnosno u Republici Srbiji (istočni dio). Graniči s Bačkom na sjeveru, Banatom na istoku,

Mačvom na jugu, Bosnom i Hercegovinom na jugozapadu i Slavonijom na zapadu. Regijom

dominira Fruška gora koja je nalazi na sjevernom dijelu Srijema, a njezine sjeverne obronke

prati tok Dunava. Južni dio je ravničarskog karaktera s plodnom zemljom. U užem smislu

gledano, zapadni Srijem obilježava prostrani vukovarski ravnjak na sjeveru i aluvijalna nizina

rijeke Save na jugu.

Geološka podloga šire okolice Tovarnika čini prekriveni rasjed bez oznake karaktera

usmjeren I – Z, sa relativno spuštenim prekrivenim blokom. Pedološku osnovu čine

horizontalni slojevi kopnenog pleistocenskog lesa na sjeveru te barskog pleistocenskog lesa

na jugu. Na zoni kontakta ova dva sloja u vremenu Holocena formirao se relativno uski sloj

barskog sedimenta.

Klima je umjereno kontinentalna sa sunčanim i vrućim ljetima, a hladnim zimama sa

snijegom. Temperaturne razlike kreću se od srednjeg minimuma koji iznosi 12,2oC do

srednjeg maksimuma od 29,9oC. Prosjek godišnjih padalina u zapadnom Srijemu iznosi oko

650 mm, a naviše padalina ima u proljeće i sredinom ljeta. Srednja vlažnost zraka kreće se

oko 79%. Hidrološku osnovu cijelog prostora Srijema čine rijeke Sava i Dunav sa svojim

brojnim pritocima od kojih su glavni Vuka i Bosut.

Slika 6: Geološka karta istočne Hrvatske (preuzeto sa www.hgi-cgs.hr)

8

4. PREGLED ISTRAŽIVANJA U OKOLICI TOVARNIKA

Prostor Tovarnika i njegova šira okolica predstavljaju relativno nepoznatu arheološku

zonu. Prva probna istraživanja na ovom prostoru obavljena su 1969. godine na višeslojnom

lokalitetu „Orašje” (Bulat 1969, 48) koji se nalazi zapadno od Tovarnika sa sjeverne i južne

strane državne ceste D 46. Veći dio arheoloških lokaliteta umbiciran je terenskim pregledima

u sklopu više projekata od kojih se izdvajaju: Rekognosciranje rimskog puta Sirmium –

Mursa iz 1970. godine koje su objavili Dragan Popović i Milivoje Vasiljević,

Rekognosciranje trase rimskog puta i naselja na dionici Tovarnik – Osijek iz 1977. i

objavljeno od strane Antuna Dorna. U novije vrijeme provedeni su terenski pregledi u sklopu

izgradnje iločke transverzale, ceste Ilok – Lipovac, koje je obavila Kornelija Minichreiter.

Posljednji terenski pregled obavljen je 2008. godine od strane djelatnika Instituta za

arheologiju u sklopu projekta: ''Razvoj i mobilnost protopovijesnih zajednica naseljenih na tlu

kontinentalne Hrvatske''.

Ovim pregledima na prostoru Tovarnika evidentirano je više lokalitieta iz različitih

vremenskih perioda. Posebice se izdvajaju lokaliteti Orašje (Dorn 1973, 28; Dorn 1978, 150;

Minichreiter 2007, 91; Dizdar, Ložnjak-Dizdar 2009, 117) i Ivanci (Dizdar, Ložnjak-Dizdar

2009, 119) na kojim je prikupljen materijal koji se smješta u vremenski period od prapovijesti

do srednjeg vijeka. Na lokalitetu Orašje uočena je veliku količinu antičkih nalaza, a 2006.

godine pronađeni su ostaci trase rimskog magistralnog puta koji je povezivao Sirmium i

Mursu. Većina istraživača dovodi ovaj prostor u vezu s postajom Ulmo koja je ucrtana na

Tabula Peutingeriana, a po udaljenostima odgovara okolici Tovarnika.

Slika 7: Postaja Ulmo na Peutingerovoj karti ( preuzeto sa: http://peutinger.atlantides.org)

9

Od ostalih lokaliteta posebice važno je spomenuti željeno dobne lokaliteta Kundrovac

1 i 2 (Dizdar, Ložnjak-Dizdar 2009, 120). Srednjovjekovni i kasnosrednjovjekovni nalazi

evidentirani su na položajima: Gecija, Ivanci, Đureš, Kleštovica (Dizdar, Ložnjak-Dizdar

2009,119) i na višeslojnom lokalitetu Orašje. Zadnja tri spomenuta lokaliteta najvjerojatnije

su bila manja selišta koja su prethodila današnjem mjestu Tovarnik.

5. METODOLOGIJA RADA

Na temelju doznačene geodetske podloge i projektne dokumentacije Međunarodnog

graničnog cestovnog prijelaza Tovarnik izvršeno je iskolčenje i kotiranje rubnog pojasa

ugovorene površine terena.

Gornji slojevi su skidani u nekoliko faza ovisno o dinamici izvođenja gađevinskih

radova, ali i protočnosti prometa na graničnom prijelazu. Strojno je skidan humusni sloj

poremećen poljoprivrednim aktivnostima južno od državne ceste D46, te asfalta i podloge

asfalta do granice eksproprijacije na sjevernoj strani prema današnjem pravoslavnom groblju.

Na zahtjev naručitelja zajedno s ugovorenim dijelom skidani su slojevi i na proširenom dijelu

od ST 0+590.00 do ST 0+620.00 koji nije bio predmet ugovora. Na proširenom dijelu

humusni sloj, asfalt i podloga skidani su uz stalni arheološki nadzor, a po skidanju istih

nadležni konzervator je naložio istraživanje na toj površini zbog pojave arheoloških nalaza i

formacija.

Istražne arheološke radnje činile su: zaglađivanje površine (poliranje), detektiranje

definiranje i dokumentiranje arheoloških zapuna, te ručno pražnjenje zapuna jama i drugih

objekata na ugovorenoj i proširenoj površini.

Stručnu ekipu činili su 3 arheologa, apsolvent i student arheologije koji su bili

zaduženi za praćenje i dokumentiranje arheoloških formacija. Uz stručnu ekipu na terenu je

bilo prisutno od 12 do 15 pomoćnih radnika iz Mece, Bilja, Iloka, Novog Grada, Donjih

Andrijevaca, Đakova i Požege.

Istraživanja su se izvodila metodom širokog otkopa uz korištenje stratigrafskih

jedinica s prateću terensku dokumentaciju koja se sastoji od: terenskog dnevnika, popisa

stratigrafskih jedinica, popisa nalaza, popisa posebnih nalaza, popisa uzoraka, opisa

stratigrafskih jedinica i grobnog obrasca. Sve istražne faze popraćene su sa foto

dokumentacijom, opisnom i nacrtnom dokumentacijom.

10

6. TIJEK ISTRAŽIVANJA

Arheološki nadzor

Zona proširenja od ST 0+620.00 do ST 0+590.00 nadzirana je u dvije faze ukupne

površine od 803 m2. Pod nadzorom se ne podrazumijeva zadiranje u radnu površinu, već se

pri nailasku na arheološke slojeve iskop zaustavlja i dalje se vrši arheološko

istraživanje:sondažno, zaštitno ili sustavno.

U prvoj fazi iskopa uklonjen je sloj humusa između cestovnog jarka IV i sjeverne

kolničke trake. Prilikom nadziranja evidentirane su arheološke formacije koje su po naputku

nadležnog konzervatora, dokumentirane. Evidentirano je nekoliko grobova, više jama s

arheološkim materijalom, te nastavak kanala SJ 73/74. Ujedno u ovoj fazi je uklonjen sloj

asfalta sjeverne kolničke trake ispod kojeg su također evidentirane jame s arheološkim

materijalom.

U drugoj fazi uklonjen je sloja asfalta, stare sjeverne kolničke trake i pomoćne trake

ispod kojih su evidentirani arheološki objekti sa materijalom unutar zapune.

Slika 8: Zona arheološkog nadzora

Zaštitna arheološka istraživanja

Ugovorena zona od ST 0+660.00 do ST 0+620.00 (površine 1044 m2) i proširena zona

od ST 0+620.00 do ST 0+590.00 istražena je u 2 faze:

Prva istražna faza obuhvaćala je definiranje grobova i arheoloških formacija u

cestovnom jarku IV te njihovo arheološko istraživanje. Po završetku istraživanja nastavljeno

je strojno uklanjanje sloja humusa na ugovorenoj zoni sjeverno i južno od cestovnog jarka IV.

11

Ispod sloja humusa SJ 01 i SJ 02 evidentirane se arheološke pojave te se pristupilo poliranju

definiranju i dokumentiranju i istraživanju kako na dogovorenoj tako i na zoni proširenja.

Po završetku radova započeto je uklanjanje sjeverne kolničke trake i posteljice ceste ispod

koje su definirane arheološke formacije koje su istražene.

Drugu istražnu fazu činilo je istraživanje ispod sloja asfalta, stare sjeverne kolničke

trake širine 3,00 m, te pomoćne trake koja je ujedno služila kao parkiralište groblja širine 4,00

m, a u sklopu ugovorene zone i zone proširenja. Ukupno je istražena površina od 1458 m2.

7. REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Zaštitnim arheološkim istraživanjem evidentirano je 452 stratigrafska jedinica koje su

po tipu raspoređene u: slojeve, zapune, ukope, kosture i strukture. Ujedno na lokalitetu je

evidentirano 112 grobova od kojih je istraženo 108.

Slika 9: Odnosi stratigrafskih jedinica

Načinjeno je 4,88 GB fotografija od kojih 3,02 GB čine fotografije arheološkog

karaktera a 1,86 GB su radni snimci. Za potrebe fotodokumentacije korišteni su fotoaparati

marke Canon EOS 700D, i Canon PS 1438. Za nacrtnu dokumentaciju korišten je

diferencijalni GPS „Trimble – R8“ povezan s podatcima preko CROPOS – a za kotiranje

stratigrafskih jedinica u državnom koordinatnom sustavu HDKS zona 6, uz korištenje foto –

točaka za potrebne ostale nacrtne i grafičke dokumentacije. Ukupno je uzeto 4700 geodetskih

točaka u apsolutnim koordinatama.

12

Prikupljen arheološki materijal razvrstan je po materijalu, stupnju i značaju na:

- 180 nalaza bez većeg značaja u koji se ubraja: nalazi ljudskih kostura (111),

keramike (19), opeke (19), životinjskih kostiju (16), metala (6), ljepa (1) i stakla

- 72 posebnih nalaza koji su većim dijelom okarakterizirani kao grobni nalaz. Po

broju dominiraju predmeti od bronce dekorativno – funkcionalnog karaktera (45),

znatno manju količinu čine predmeti od željeza, srebra, kosti i kamena.

- 3 uzorka prikupljeni ih depozita arheoloških jama.

8. INTERPRETACIJA

Zaštitnim arheoloških istraživanja na Međunarodnom graničnom prijelazu Tovarnik

evidentirano je 3 kulturna horizonta, od kojih su dva arheološkog karaktera. Najstariji

horizont čine antički objekti primarno otpadnog karaktera, te bunari. Na njih su nasjeli

kasnosrednjovjekovne formacije među kojima se izdvajaju peći, otpadne jame i grobovi. Treći

horizont čine recentne intervencije koje su oštetile ili u potpunosti uništile arheološke objekte.

U prostornoj dispoziciji ovi horizonti se pojavljuju na cijeloj dužini terena od ST

0+660.00 do ST 0+590.00. Najgušća koncentracija evidentirana je južno od državne ceste D

46 s tendencijom opadanja brojnosti prema zapadu. Razloge takve gustoće možemo tražiti u

manjem stupnju devastacije u suvremeno doba. Na prostoru ispod ceste pojavljuju se svi

kulturni horizonti, ali u znatno manjoj gustoći. Najviše objekata je evidentirano na istočnom

dijelu trase, dok prema zapadu količina objekata se smanjuje. Razlog je usijecanje kolničkih

traka u padinu koje je najizraženije na zapadnom dijelu, dok je na istočnom djelu znatno

manje izraženo. Upravo zbog toga dublji arheološki, ali i recentni objekti na istočnom dijelu

su ostali u većoj mjeri sačuvani.

Slika 10: Plan lokaliteta s istraženim arheološkim objektima

13

9. ANTIČKI HORIZONT Objekti antičkog horizonta pojavljuju se na cijeloj istražnoj zoni lokaliteta. Njihova

disperzija nije ujednačena, dok je međusobni razmak relativno velik. Većina objekata je u

većoj ili manjoj mjeri oštećena kasnijim intervencijama, posebice pošto je ovaj prostor

tijekom kasnog srednjeg vijeka poslužio kao ukopište, a u novije vrijeme važan prometni

pravac s popratnom infrastrukturom.

Slika 11: Raspored antičkih objekata(izradio: J. Bazo)

Antičkom horizontu sa sigurnošću se mogu pripisati: SJ 41/42/189/191 te: SJ 208/209,

SJ 316/317, SJ 327/328 i SJ 421/422. Ovom horizontu mogu se pripisati SJ 77/78/190, te SJ

227/228/229 unutar kojih nije pronađen arheološki materijal već samo ukopi životinja, točnije

konja. Ovakva pojava evidentiran je i prilikom istraživanja depozita ukopa jame SJ 42. Na

osnovu sastava depozita ali i položaja te dimenzija ukopa moguće je sa oprezom navedene

objekte datirati u vrijeme antike

Od antičkih objekata izdvajaju se:

Oštećeni ukop SJ 42 nepravilnog oblika u tlocrtu, (nepravilan pravokutnik), blago

zakošenih stijenki na istočnim dijelu, te oštro zakošenih na zapadnom dijelu ukopa. Dno je

neravnog i u nekoliko razina koje padaju od sjevera prema jugu ukopa.Sačuvane dimenzije

jame su 8,09 x 4,95 m i dubina se kreće od 0,20 m do 0,88 m. Ispunjen SJ 41 koju sačinjava

smeđa (Munslle: 10YR 4/3) jako rahla zemlje glinovito – prahovitog sastava s primjesama.

Unutar spomenute jame evidentirani su uz antički materijal i SJ 189 i 190 koje čine više

kostura konja nabacanih bez pravilnosti. Po sastavu depozita jama je okarakterizirana kao

otpadna.

14

Slika 12: Kosturi konja SJ 189 u zapuni SJ 41 Slika 13: Ukop antičke jame SJ 42

Slika14: Tlocrt i presjek antičke otpadne jame SJ 42

Osim spomenute jame antičkom horizontu pripadaju i dva veća ukopa (SJ 316/317 i

SJ 421/422) kružnog oblika u tlocrtu, okomitih stijenki i ravnog dna. Unutar zapune jako

rahle konzistencije pronađena je veća količina antičkog materijala, posebice životinjskih

kostiju i ulomaka tegula. Po obliku tlocrta ali i depozitu unutar spomenutih objekata sa

sigurnošću ih možemo definirati kao zatrpane bunare bez sačuvane oplate.

Slika15: Presjek SJ 317 Slika 16:Tlocrt i presjek antičkog bunara SJ 317

15

Među nalazima ovog horizonta izdvaja se velika količina građevinskog materijala

posebice ulomaka tegula i kupa, nešto manje je zastupljen životinjski osteološki materijal,

manja količina keramike, najmanje zastupljenu skupinu predstavljaju metalni predmeti.

Građevinski materijal čini dominantnu skupinu antičkih nalaza. Većinom je riječ o

ulomcima ili u nekoliko slučajeva cjelovitim tegulama i kupama koje su pronađene kako u

antičkom, tako i u srednjovjekovnom kontekstu. Među najzanimljivijima je ulomak tegule s

djelomično očuvanim grafitom „INTUS…“

Slika 17:Ulomak antičke tegule s grafitom iz zapune SJ 421

Najveća količina keramike prikupljena je prilikom istraživanja SJ 41. Većinom je riječ

o gruboj keramici bez ukrasnih motiva. Tipološki su zastupljeni poklopci, lonci, te vrčevi od

kojih je jedan s tragom zelene glazure.

Slika18: Ulomci antičkih poklopaca iz SJ 41 Slika 19: Ulomci zeleno glaziranog vrča iz SJ 41

16

Najmanje zastupljenu skupinu predstavljaju metalni predmeti, većinom je riječ o

korodiranim čavlima pravokutnog presjeka, a manju količinu predstavljaju kasnoantički

brončani novčići. Među njima se izdvaja dobro sačuvan novčić Konstantina II (316 – 340 g.)

pronađen prilikom istraživanja SJ 316. Novčić je kovan između 325 i 326 godine u

Nikomediji (3. kovničke radionice – officine). Na aversu je prikazan Konstantin II u profilu s

lovorovom krunom. Oko njega je natpis: CONSTNTINVS IVN NOB C. Na reversu su

prikazana vrata vojnog logora s kulama i natpisom: PROVIDEN_TIAE CAES. (RIC

VII,127(R1))

Slika 20: Kasnoantički novčić Kostantina II.

10. KASNOSREDNJOVJEKOVNI HORIZONT

Objekti koji su, na osnovu nalaza, datirani u kasni srednji vijek rasprostiru se na

cijelom lokalitetu. Većina ih je detektirana na istočnom dijelu gdje je uočeno i preklapanje

pojedinih objekata posebice u jugo-istočnom kutu ugovorene zone. Broj objekata opada kako

se ide prema zapadu gdje se oni pojavljuju znatno rjeđe i s većom međusobnom udaljenosti.

Po svojoj primarnoj funkciji, ali i depozitu unutar spomenutih objekta možemo ih podijeliti

na:

1. Jame, kanali i peći s depozitom koji čine ulomci kasnosrednjovjekovne keramike,

životinjske kosti te sekundarno upotrijebljen antički građevinski

materijal među kojim su posebice zastupljene tegule.

2. Grobove s inhumiranim pokojnicima u različitom stupnju sačuvanosti

17

10.1. Jame, kanali i peći

Od kasnosrednjovjekovnih jama izdvaja se oštećen ukop jame SJ 21 nepravilnog

kružnog oblika u tlocrtu, 2,65x1,75 m, blago zakošenih stijenki i konkavnog dna dubine 0,60

m. Ispunu SJ 20 čini jako tamno smeđa (Munslle: 10YR 2/2), rahla zemlja glinovito –

prahastog sastava s manjim udjelom primjesa. Unutar depozita jame evidentirani su ulomci

lonca izvijenog i profiliranog oboda ukrašeni vodoravnim linijama na vratu i trbuhu. Od

ostalih nalaza evidentirana je manja količina životinjskih kostiju te ulomaka antičkog

građevinskog materijala koji je sekundarno upotrijebljen.

Slika 21: Ukop jame SJ 21 Slika 22: Ulomak lonca iz zapune SJ 21

Kanali čine manji dio kasnosrednjovjekovnih objekata. Riječ je o SJ 335/336,

337/338, te 125/126. U sva tri slučaja radi se o izduženim objektima oštro zakošenih stijenki i

dna V presjeka. Unutar njihovog depozita pronađena je manja količina materijala, posebice

ulomaka keramike.

Na jugoistočnom dijelu lokaliteta evidentirana su dva djelomično sačuvana ložišta

najvjerojatnije kupolastih peći manjih dimenzija. Oba ložišta su djelomično uništena kasnijim

intervencijama u prostoru. Bolje je sačuvan SJ 18 koji je nepravilnog ovalnog oblika u tlocrtu,

dužine 0,76 m i širine 0,67 m sa zaravnatom i dobro zapečenom podnicom od gline s

ojačanjem od lomljenih životinjskih kostiju. Bočne stjenke ložišta su zakošene prema unutra, i

slabije zapečene. Dubina ložišta je 0,23 m. Dokaz da je peć bila duže vremena u upotrebi je

djelomično sačuvana starija podnica SJ 63 evidentirana ispod podnice SJ 18. Napravljena je

od dobro zapečene i zaglađene zemlje glinovitog sastava crne boje s ojačanjem od

životinjskih kostiju.

18

Slika 23: Tlocrt peći SJ 18 s mlađom i starijom podnicom Slika 24: Tlocrt i presjek peći SJ 18

Po dataciji sve formacije pripadaju kasnom srednjem vijeku, ali predstavljaju objekte

koji su prethodili groblju.

10.2 Grobovi

Prilikom zaštitnih arheoloških istraživanja na Međunarodnom graničnom cestovnom

prijelazu Tovarnik evidentirano je i istraženo 112 grobova od kojih su 3 dvojna groba, 1

uništeni grob bez kostura te 1 grob koji je uništen prilikom kopanja groba 79, a njegove kosti

su postavljene uz južni rub groba 79. Nije istraženo 4 groba ( 64, 65, 67 i 74) koji većim

dijelom idu van trase. Ukupno je istraženo dokumentirani i izvađeno 111 kostura.

Grobovi se pojavljuju na istočnom dijelu trase sa tendencijom širenja van ugovorene

zone prema istoku (u Republiku Srbiju), sjeveru (na prostor sadašnjeg, aktivnog pravoslavnog

groblja mjesta Tovarnik) i jugu. Granica groblja na zapadu nije jasno definirana zbog velikog

stupnja devastacije. Zona istraženog groblja većim dijelom je uništena kanalima, ali i

kolničkim trakama. Manji dio zone na jugu je intaktan i relativno dobro sačuvam.

Slika 25: Raspored kasnosrednjovjekovnih grobova

19

Svi grobovi su orijentirani I – Z uz manji otklon od nekoliko stupnjeva. Najveći otklon

uočen je na grobu 60 gdje on prelazi 30°. Sve rake su pravokutnog oblika u tlocrtu, sa

zaobljenim kutovima, a dubina im varira od 0,20 do 0,60 m. Ukopane su u horizontalne

geološke slojeve: SJ 03 i 04. Ispunjene su jako tamno sivkasto smeđom (Munslle: 10YR 3/2)

rahlom zemljom glinovito – prahastog sastava s ili bez primjesama ili tamno sivkasto smeđom

(Munslle: 10YR 4/2), kompaktnom, tvrdom i nabijenom zemljom glinovitog sastava s ili bez

primjesama. Unutar depozita grobova osim kostura evidentirana je i manja količina pokretnog

arheološkog materijala, prije svega ulomaka keramike, životinjskih kostiju te građevinskog

materijala koje su sekundarno dospjeli unutar zapune groba prilikom njegovog zatrpavanja.

Slika 26: Zapuna groba 91 Slika 27: Ukop groba 91

Zbog devastacije grobova u kasnijim periodima stupanj oštećenja kostura je velik pa

varira od djelomično oštećenih kostura (T.III,1), do potpuno oštećenih kostura bez

mogućnosti rekonstrukcije načina ukopa (T.III,2). Najveća destrukcija zamijećena je u zoni

iskopa cestovnog jarka IV, recentnih kanala SJ 76 i SJ 361 te ispod kolničkih traka državne

ceste D46. Zonu s manjim stupnjem oštećenja predstavlja jugoistočni kut ugovorene površine.

Slika 28: Grafički prikaz sačuvanosti kostura

20

U dobnim skupinama dominiraju kosturi odraslih osoba i adolescenata dok su kosturi

dječjeg uzrasta znatno manje zastupljeni (T.IV,1). Najvjerojatniji razlog je manja dubina

dječjih grobova koji se pojavljuju već na dubini od 0,40 m kao što je slučaj s grobovima 15 i

16, zbog kojih su bili izloženi većoj destrukciji.

Slika 29: Grafički prikaz kostura po starosti

Položaj kostura kao i njihova orijentacija je unificirana tako da je zastupljeno samo

pokapanje u ispruženom položaju na leđima orijentirani I – Z s glavom na zapadu.

Položaj lubanje nije ujednačen, a razloge najvjerojatnije možemo tražiti u slijeganju

zemlje nakon pokapanja, a ne ritusu sahranjivanja. Najzastupljenije je polaganje lubanje na

zatiljak, dok su u jednakoj mjeri zastupljene lupanje položene u desno i lijevo. U 20%

slučajeva lubanja nije pronađena zbog stupnja destrukcije u kasnijim fazama. Zbog istog

uzroka 10% lubanja pronađeno je dislocirano od ostatka kostura (T.IV,2).

U položaju ruke nije primijećeno pravilo. Najviše je pokojnika pokopano s objema

rukama položenim na trbuh dok su obje ruke položene na prsa, zdjelicu i ispružene uz tijelo

zastupljene u manjoj količini sa po 7%. od svakog oblika. Posebnu kategoriju čine ruke

položene na različite načine (17%). U njoj zastupljeno je više oblika od kojih dominira

kombinacija položenih ruku na trbuhu, prsima ili ispruženih uz tijelo. U 22% slučajeva

položaj ruku zbog stupnja uništenja nije bilo moguće utvrditi (T.V,1).

Položaj nogu je unificiran i zastupljen samo u obliku ispruženih nogu sa ili bez

sačuvanih stopala. Od ukupnog broja kostura u 7% slučajeva noge nisu pronađene, dok je za

5% kostura položaj nogu nije sa sigurnošću bilo moguće utvrditi.

21

Slika 30: Grafički prikaz položaja lubanje Slika 31: Grafički prikaz položaja nogu

Slika 32: Grafički prikaz položaja ruke

Primjeri dvojnih grobova:

Tijekom istraživanja evidentirano je 3 dvojna groba (6, 31 i 93) koji su u rodbinskoj

vezi.

U grobu 6 pronađen je loše sačuvan kostur djeteta SJ 31 ispruženog na leđa orijentiran

I – Z s glavom na zapadu ispod kojeg se nalazio oštećen kostur odrasle osobe najvjerojatnije

22

žene SJ 52 ispružen na leđa, orijentiran I – Z s glavom na zapadu. Ruke su položene na trbuh,

a noge ispružene. Kostur djeteta položen je na prsa i trbuh majke (T.V,2).

U grobu 31 pronađena su dva dobro sačuvana kostura odraslih osoba ili adolescenata.

Gornji kostur SJ 117 ispružen je na leđa, orijentiran I – Z s glavom na zapadu. Ruke su

savijene, a noge ispružene. Ispod njega je kostur SJ 165 odrasle osobe ispružene na leđa,

orijentiran I – Z s glavom na zapadu. Ruke su savijene na prsima (lijeva preko desne), a noge

su ispružene.

U grobu 93 evidentiran je jako loše sačuvan kostur SJ 373 odrasle osobe (moguće

žene) ispružen na leđa, orijentiran I – Z s glavom na zapadu. Ruke su ispružene uz tijelo kao i

noge i. Uz desni goljeničnu i lisnu kost pronađen je kostur novorođenčeta SJ 433 unutar,

položen na desni bok, orijentiran I – Z s glavom na zapadu. Ruke savijene na trbuhu, a noge

ispružene (T.V,2).

Slika 33: Kosturi SJ 6 i 52 u grob 6 Slika 34: Kosturi SJ 117 i 165 u grobu 31

Slika 35: Kosturi SJ 373 i 433 u grobu 93 Slika 36: Detalj kostura SJ 433

23

Primjer presječenih grobova:

Na više mjesta primjećeno je presijecanje grobova, ali samo djelomično. Najizrazitiji

primjeri je 8 grobova gdje su presijecanja u većoj ili manjoj mjeri oštetila stariji grob ili u

potpunosti ga uništili. Najviše presijecanja evidentirano je na istočnom odnosno jugoistočnom

dijelu terena.

Djelomično oštećenje primijećeno je kod groba 51 kojeg je presjekao grob 60. Na

kosturu SJ 195 u grobu 51, nedostaje lijevi femur koji je pronađen u zapuni cjelovitog groba

61. Još vidljivije primjer je grob 54 kojeg je presjekao grob 43. Noge kostura SJ 212 iz groba

54 pomjerene su na sjeverni dio ukopa novijeg groba (T.VI,1).

Slika 37: Grob 61 i 51 Slika 38: Djelomično dislociran grob 54

Potpuno uništeni grobovi su evidentirano samo u 2 slučaja i riječ je grobu 86 kojeg je

u potpunosti uništio grob 61, te o kosturu SJ 333 u grobu 79. Kosti položene u južno dio

ukopa groba 79, a sačuvane su samo veće kosti i to dijelovi lubanja, femur, mandibula, rebra i

zdjelica.

Slika 39: Kostur SJ 293 i kostur SJ 333 iz uništenog groba

24

10.2.1. Pokretni arheološki nalazi iz grobova:

Unutar depozita grobova pronađena je manja količina arheološkog materijala.

Većinom se radi o nekoliko ulomaka keramike kasnosrednjovjekovne datacije i nekoliko

komada životinjskih kostiju.

Uz pokojnike pronađena je veća količina predmeta (T.VI,2). Po brojnosti dominiraju

predmeti izrađeni od metala prvenstveno bronce, dok su u manjoj mjeri zastupljeni predmeti

od srebra ili s tragom posrebljavanja. Od ostalih materijala evidentirani su još i koštani te

kameni predmeti. Po funkciji razlikujemo:

1. Dekorativno – funkcionalne predmete: gumbi i igle.

2. Dekorativni predmeti: ogrlica

3. Funkcionalne predmete: potplate, češljevi, pređice i noževi

4. Novčići

5. Ostaci lijesa

Slika 40: Tipološka podjela posebnih nalaza iz grobova

Među dekorativno - funkcionalni predmetima najzastupljeniju skupinu predstavljaju

ostaci brončanih gumba. Na lokalitetu su evidentirane dvije varijante:

1. varijanta se sastoji od masivnije kuglice izrađene od brončanog lima, promjera oko

1,2 cm, s brončanom ušicom.

2. varijanta je manja ovalna šuplja kuglica od brončanog lima sa zadebljanjem na

donjoj i ušicom na gornjoj strani.

25

U odnosima dominiraju gumbi manjeg formata. Većina ih je pronađena oko vrata ili

neposredno uz lijevu i desnu ruku. Najvjerojatnije se radilo o gumbima za kopčanje košulje ili

sličnog odjevnog predmeta.

Slika 41: Gumbi oko vrata iz groba 70 (PN 42) Slika 42: Gumbi PN 59 iz groba 91

Po brojnosti iza gumba nalaze se igle. Većinom se radi o manjim brončanim iglama s

ovalnom ili plosnatom glavom. Gotovo sve su pronađene u blizini ili neposrednoj blizini

lubanje, što sugerira da su primarno služile kao ukosnice ili kao učvršćivanje pokrivala za

glavu od tkanine.

Predmeti isključivo dekorativnog karaktera predstavljaju rijetkost. Jedini predmet ove

kategorije je ogrlica sastavljena od 8 dobro sačuvanih jantarnih perli oblika trostrane prizme s

perforacijom po dužini pronađena u grobu 63.

Slika 43: Brončane igle iz groba 61 (PN 38) Slika 44: Jantarne perle iz groba 63(PN 53)

Funkcionalni predmeti zastupljeni su u manjoj mjeri. Riječ je o tri željezne pređice,

dva loše sačuvana koštana češlja s ojačanjem, dva noža te paru potplata za obuću.

Tijekom istraživanja evidentiran je samo jedan nalaz novca u grobove. Ovaj slučaj

zamijećen je samo u grobu 54 gdje je na desnom oku pronađen brončani novčić koji je

najvjerojatnije sekundarno dospio prilikom zatrpavanja pokojnika

26

Slika 45: Kasno antički novčić na desnom oku u grobu 54 (PN 32),

U 11 grobova evidentirani su ostaci željeznih čavala drvenog lijesa. Čavli su većinom

raspoređeni oko lubanje s lijeve i desne strane po dva par desno i lijevo od kostura i jedan par

oko nogu. Među njima postoje razlike u dimenzijama, ali i obliku. Veći dio čavala

četverokutnog je presjeka s pravokutnom glavom, dok je manji dio kružnog presjeka.

Izostanak čavala u ostalim grobovima ne sugerira pokapanje bez lijesa.

11. NOVOVJEKOVNI HORIZONT

Treći horizont koji je evidentiran na terenu predstavljaju novovjekovne intervencije iz

XX i XXI stoljeća. Većinom se radi o kanalima (SJ 73/74, 75/76, 215/217, 220/221, 175/176,

360/361) i jamama (SJ 358/359, 412/413, 429/430, 431/432) koje su djelomično oštetila ili u

potpunosti uništile ranije antičke i kasnosrednjovjekovne arheološke formacije.

Slika 46: Raspored recentnih jama i kanala

27

Slika 47: Ispuna recentni kanal SJ 360/361

12. ZAKLJUČAK

Zaštitnim arheološkim istraživanjem na Međunarodnom cestovnom graničnom

prijelazu Tovarnik od stacionaže 0+660.00 do stacionaže 0+590.00, evidentirani su arheološki

ostaci iz vremena kasne antike te kasnosrednjovjekovno groblje na redove.

Na osnovu prikupljenih podataka, antičke ostatke možemo dovesti u vezu s nalazima

evidentiranim u Tovarniku i njegovoj bliže okolice. Sporadični kasno antički objekti (otpadne

jame i bunari) dokumentirani i istraženi na Međunarodnom graničnom cestovnom prijelazu

sugeriraju da je riječ o perifernoj zoni naselja nepoznatog karaktera i veličine ili neke veće

ville rustike. Ovoj tvrdnji ide u prilog velika količina građevinskog materijala posebice

ulomaka tegula i kupa pronađenim kako u antičkim tako i u kasnosrednjovjekovnim

objektima. Zbog izostanka antičkih objekata sa zidanim strukturama za pretpostaviti je da je

spomenuti materijal, prije svega građevinskog karaktera ovdje dospjeli sekundarnim putem ali

zasigurno iz bliže ili neposredne okolice. Pregledom šire zone oko lokaliteta uočena je veća

količina antičkih nalaza sjeverno od prostora istraživanja.

Kasnosrednjovjekovni kulturni horizont čine jame, peći i kanali te kosturno groblje na

redove. Iako jame, peći i kanali datacijom pripadaju vremenu kasnog srednjeg vijeka, u

stratigrafskim odnosima one prethode kosturnom groblju na redove. Točan vremenski razmak

nije bilo moguće utvrditi. Na osnovu rasporeda jama, peći i kanala možemo govoriti o znatno

28

širem lokalitetu nepoznatog karaktera. Za pretpostaviti je da se ovaj horizont pojavljuje i na

neistraženoj površini južno i istočno od zone izvođenja zaštitnih arheoloških istraživanja.

Kasno srednjovjekovno groblje na redove čini dominantnu većinu arheoloških

formacija. Zaštitnim istraživanjem uhvaćen je samo manji dio groblja a njegove ostatke

trebamo tražiti prema jugu, istoku i sjeveru. Zapada granica groblja nije jasno definirano zbog

velikog stupnja devastacije. Oko 1 km zračne linije od otkrivenog groblja smještena su

kasnosrednjovjekovna selišta na lokalitetima Ivanci, Đureš, Kleštovica. Odnos ovog groblja i

spomenutih selišta nije jasno definiran i utvrđen zbog relativno male istražene površine

kosturnog groblja.

Treći horizont je novijeg postanka i on je uglavnom djelovao destruktivno na starije

horizonte, iako neki arheolozi zanemaruju novije slojeve arheološka znanost naziva

suvremena arheologija i tim nalazima pristupa s pažnjom.

Prema rezultatima istraživanja možemo sa sigurnošću kazati da ovaj lokalitet ima

arheološki značaj, a njegova šira okolica pokazuje velik arheološki potencijal koji nije

istražen. Po nalazima iz doba rimske nazočnosti možemo reći da je na mjestu današnjeg

Tovarnika, pa sve do našeg lokaliteta cvalo značajnije rimsko naselje, kakvog je karaktera

bilo nemoguće je nagađati. Ujedno djelomično istraženo kasnosrednjovjekovno groblje na

redove svjedoči o većoj populaciji koja je živjela na ovom prostoru, pred a moguće i za

vrijeme širenja Osmanskog Carstva na prostor Srijema.

Izvješće priredili: S. Đuričić i S. Galiot

Fotografije: K. Lerotić

Nacrtna dokumentacija: Josip Bazo

POPIS KRATICA:

ST - stacionaža

SJ – stratigrafska jedinica

PN – poseban nalaz

29

13. LITERATURA

1. Bulat, M., 1969, Topografska istraživanja Limesa u Slavoniji i Baranji, Osječki zbornik

XII, Osijek, 39-52

2. Brunn, P. M., 1966, Roman Imperial Coinage, vol. VII, London

3. Dizdar, M i Ložnjak Dizdar, D., 2009. Terenski pregled područja općina Ilok, Lovas i

Tovarnik u 2008. g., Annales Instituti archaeologica V/2009, Zagreb, str. 117-121

4. Dorn A., 1973, Rekognosciranje limesa na području vukovarske općine, GSM, 23,

Vukovar, 22-30.

5. Dorn A., 1977, Rekognosciranje trase rimskog puta i naselja na dionici Tovarnik − Osijek,

Arheološki Pregled, 19, Beograd, 149-152.

6. Minichreiter K., 2007, Arheološki lokaliteti na trasi Iločke transverzale, brze ceste od Iloka

do Lipovca, Annales Instituti archaeologica III/2007, Zagreb 2007,89-92.

7. Popović D., Vasiljević M., 1970, Rekognosciranje rimskog puta Sirmium − Mursa,

Arheološki Pregled, 12, Beograd, 193-194.

30

14. TABELE

T.I

Slika 1

31

T.II

Slika 1

32

T.III

Slika 1

Slika 2

33

T.IV

Slika 1

Slika 2

34

T.V

Slika 1

Slika 2

35

T. VI

Slika 1

Slika 2

36

1.UVOD2.POLOŽAJ LOKALITETA I ZATEČENO STANJE3. GEOLOŠKA I KLIMATSKA OBILJEŽJA4. PREGLED ISTRAŽIVANJA U OKOLICI TOVARNIKA5. METODOLOGIJA RADA6. TIJEK ISTRAŽIVANJA7. REZULTATI ISTRAŽIVANJA8. INTERPRETACIJA9. ANTIČKI HORIZONT10. KASNOSREDNJOVJEKOVNI HORIZONT10.1. Jame, kanali i peći10.2 Grobovi10.2.1. Pokretni arheološki nalazi iz grobova:

11. NOVOVJEKOVNI HORIZONT12. ZAKLJUČAK13. LITERATURA14. TABELE