centar za evaluacijske metode centar za profesionalnu ...promente.net/gopa-sdc2.pdf · kompletan...

Centar za evaluacijske metode

Centar za profesionalnu orijentaciju

Tema Evaluacija Programa obuke za odabir zanimanja i razvoj karijere uĉenika srednjih

škola projekta YEP (Youth Employment Project)

Datum August 2011

Status Finalna verzija izvještaja

Vremenski okvir

evaluacije

Septembar 2010– August 2011

Klijent GOPA Kontakt GOPA BiH

Maja Zirojević

Konsultant proMENTE social

research:

www.proMENTE.org

Dizajn istraţivanja i

autor izvještaja

Dţenana Husremović

Sidik Lepić

[email protected],

[email protected]

Glavni istraţivaĉ na

terenu:

Sidik Lepić

[email protected]

Format, jezik, verzije

izvještaja

lokalni Publikacija/internet

stranica izvještaja

Interno

Datum odobrenja etiĉke

revizije proMENTE-a

tba Istraţivanje sa djecom:

procedura zaštite djece

tba

Partnerske organizacije

obavještene o ciljevima

i istraţivaĉkoj etici

tba Pojedinaĉni ispitanici

obavješteni o ciljevima i

istraţivaĉkoj etici.

tba

Osiguranje kvalitete

podataka

tba Osiguranje anonimnosti tba

Anonimnost podataka

proMENTE štiti anonimnost ispitanika, gdje drugaĉije nije izriĉito dogovoreno. Sva pitanja/varijable

koje sadrţe informacije koje se mogu koristiti za identifikaciju ispitanika su uklonjene iz izvještaja i

konaĉne baze podataka. To znaĉi da su dati odgovori ispitanika fiziĉki odvojeni od podataka koji se

odnose na njihov identitet.

proMENTE će odbiti svaki pokušaj bilo koje strane za identifikaciju ispitanika.

http://www.promente.org/

mailto:[email protected]

mailto:[email protected]

2

Skraćenice

ADA Austrija Development Agency

BiH Bosna i Hercegovina

GOPA Gesellschaft für Organisation, Planung und Ausbildung mbH

GTZ Deutsche Gesellschaft für Technische Zusammenarbeit mbH

M&E Monitoring i evaluacija

SDC Swiss Agency for Development and Cooperation

VET Vocational Education and Training

YEP Youth Employment Project

3

Sadrţaj

Skraćenice ............................................................................................................................................... 2

Saţetak .................................................................................................................................................... 4

1 UVOD ......................................................................................................................................... 7

1.1 FAKTORI KOJI UTIĈU NA ODABIR I RAZVOJ KARIJERE ................................................................. 9

1.1.1 Socijalno kognitivna teorija razvoja karijere ...................................................................... 9

2 YEP projekat ............................................................................................................................. 14

2.1 PRETPOSTAVKE NA KOJIMA JE BAZIRAN PROJEKAT .................................................................. 14

2.1.1 Nova paradigma u savjetovanju za odabir zanimanja i razvoj karijere ........................... 14

2.2 PROVOĐENJE PROJEKTA ............................................................................................................ 16

2.2.1 Priprema priručnika za provođenje radionica .................................................................. 16

3 Evaluacija programa obuke uĉenika za odabir zanimanja i razvoj karijere .............................. 18

3.1 CILJ I ZADACI EVALUACIJE ........................................................................................................ 20

3.2 METODA EVALUACIJE ................................................................................................................ 20

3.2.1 Ispitanici ............................................................................................................................ 20

3.2.2 Postupak ............................................................................................................................ 21

3.2.3 Instrumenti ......................................................................................................................... 21

3.2.4 Obrade podataka ............................................................................................................... 22

3.3 REZULTATI EVALUACIJE ............................................................................................................ 23

3.3.1 Opis uzoraka učesnika ....................................................................................................... 23

3.3.2 Priprema podataka za obradu – zavisni uzorak ................................................................ 29

3.3.3 Analiza promjena na indikatorima kompetencija za upravljanje karijerom ..................... 30

3.4 ZADOVOLJSTVO RADIONICAMA I OCJENA RADA NASTAVNIKA ................................................. 47

3.4.1 Analiza odgovora u Upitniku za ocjenu kvaliteta radionica ............................................. 49

3.4.2 Analiza odgovora u Upitniku za evaluaciju rada nastavnika ............................................ 52

3.4.3 Povratne informacije nastavnika ....................................................................................... 54

3.4.4 Korisnost, sadržajnost i jednostavnost upotrebe web stranice Mojakarijera.com ........... 61

4 Zakljuĉci i preporuke ................................................................................................................. 63

5 Prilozi ........................................................................................................................................ 70

4

Saţetak

GOPA –YEP (Youth Employment Program, komponenta 1) i proMENTE socijalna istraţivanja su u

školskoj 2010/2011 pripremili i implementirali pilot projekat obuke uĉenika srednjih škola za odabir

zanimanja i razvoj karijere. Komponenta 1 projekta YEP imala je za cilj podizanje kapaciteta uĉenika

srednjih škola za kompetentno i informirano donošenje odluka vezanih za nastavak školovanja i

traţenje posla. Taj proces izgradnje kapaciteta odvijao se kroz odrţavanje radionica tokom ĉitave

školske 2010/2011 godine u 6 srednjih struĉnih škola sa podruĉja Bosne i Hercegovine. U projektu je

uĉestvovalo 6 škola: Mješovita srednja škola Graĉanica, Srednja škola Prnjavor, GraĊevinsko

geodetska škola Tuzla (ĉetverogodišnja zanimanja), Srednja tehniĉka škola Brĉko, Srednjoškolski

centar “Milorad Vlaĉić” Vlasenica i Srednja škola Rogatica.

Ovaj projekat podrţava osnovne pretpostavke modernih teorija o razvoju karijere. U samom radu sa

uĉenicima više nije vaţno da mi za njih izaberemo zanimanje koje najviše odgovara njihovim

rezultatima na testovima, pri tome tretirajući uĉenika kao iskljuĉivo primaoca ove informacije i

suţavajući mu izbore i vidike kako sve moţe razvijati karijeru. Kompletan projekat obuke za

srednjoškolce je osmišljen je kao niz od 20 radionica podijeljenih u tri modula: Upoznajmo sebe,

Upoznajmo radne i obrazovne mogućnosti, te Metode i tehnike aktivnog traţenja posla. Osnovne

znaĉajke ovog projekta su modularni pristup, ukljuĉivanje nastavnika u proces obuĉavanja i

uvrštavanje radionica u programe rada postojećih temeljnih predmeta u školama, te korištenje

interaktivnih metoda poduĉavanja kao najefikasnijih metoda za razvijanje spoznaje i podizanje

motivacije. Osnovni ciljevi provedenih radionica su bili: upoznavanje vlastitih vještina, sposobnosti,

interesa i vrijednosti, upoznavanja sa svijetom studiranja, rada i volontiranja, uĉenje kako se

prikupljaju informacija i donose odluke vezane za nastavak školovanja i karijere, uĉenje pisanja

biografije i popratnog pisma, uĉenje o naĉinima stvaranja neformalnih kontakata potrebnih za

prikupljanje informacija o radnim mjestima i zapošljavanje, uĉenje kompetencija potrebnih za

uspješan prolazak na selekcijskom intervjuu. Radionice koje su provedene sa uĉenicima kroz pruţanje

informacija i diskusije na odreĊenu temu trebale su da kod uĉenika dovedu do promjena u kljuĉnim

psihološkim varijablama: poznavanje vlastitih karakteristika, stepen percipirane samoefikasnosti

(osjećaja da osoba moţe postizati zadane ciljeve i savladavati prepreke na putu njihovog ostvarivanja),

motivaciju za traţenjem posla, stepen odluĉnosti u donošenju odluka o nastavku školovanja ili

zapošljavanja i doţivljaja da svojim ţivotom najviše upravljamo mi sami (unutarnji vs. vanjski lokus

kontrole). Za evaluaciju programa intervencije definirano je ukupno 16 indikatora koji su podijeljeni u

tri skupine: poznavanje sebe i svijeta rada, znanje o kljuĉnim karakteristikama vezanim za upravljanje

karijerom i znanje o naĉinima traganja za informacijama potrebnim za racionalno donošenje odluke, te

psihološke varijable. Evaluacija je imala dizajn prije –poslije sa kontrolnom i eksperimentalnom

grupom. Uĉenici su popunjavali set upitnika prije poĉetka radionica i nakon radionica s tim što je u

posttestu dodano pitanje o drugom aktivnostima vezanim za razvoj karijere kako bi se kontrolirao

njihov uticaj na promjene unutar indikatora.

Rezultati analiza razlika u promjenama ukazuju da su radionice za odabir zanimanja i razvoj karijere

uticale su na to da se u eksperimentalnoj grupi pojave znaĉajne razlike i tendencije koje ukazuju na

bolju pripremljenost za cjeloţivotni razvoj karijere od kontrolne grupe.

Radionice su postigle jedan od najznaĉajnijih ciljeva a to je povećale su jasnoću kod uĉenika kojim

zanimanjem ţele da se bave u budućnosti, te njihovo zadovoljstvo tom odlukom. Uĉenici

eksperimentalne grupe pokazali su tendenciju da se doţivljavaju manje neodluĉnim kao osobe u

odnosu na kontrolnu grupu. Uĉenici eksperimentalne grupe pokazali su i pozitivniju tendenciju u

5

shvatanju vaţnosti donošenja odluka o nastavku karijere, te tendencija da se osjećaju kompetentniji

kada su u pitanju metode aktivnog traţenja posla u odnosu na kontrolnu grupu. Kod uĉenika

eksperimentalne grupe došlo je i do statistiĉki znaĉajnog porasta uvjerenja o tome da znaju što su

sposobnosti, te je uoĉena tendencija da su oni u mogućnosti nabrojati više sposobnosti koje posjeduju.

Uĉenici eksperimentalne grupe su statistiĉki znaĉajnije napredovali i u znanju o vještinama. Na pitanje

„Ja znam šta su vještine“ eksperimentalna grupa je bila slabija od kontrole u pretestu, dok je u postestu

došlo do znaĉajnog porasta u eksperimentalnoj, i pada u kontrolnoj grupi. Evaluacija je pokazala da su

uĉenici u eksperimentalnoj grupi, zahvaljujući radionicama mogli nabrojati nešto više dijelova

biografije, dok je u kontrolnoj grupi u posttestu opao broj pobrojanih dijelova biografije. I jedna i

druga grupa pokazale su oĉekivanu tendenciju pomjeranja lokusa kontrole prema vanjskom polu. U

trenutku posttesta uĉenici su bili pred odlukom kako nastaviti svoje školovanje i ta doza neizvjesnosti

potiĉe osobe da poĉnu razmišljati kako će ishodi ipak više zavisiti od vanjskih faktora nego što su

mislili u pretestu. Ipak, ovo pomijeranje je veće u kontrolnoj nego u eksperimentalnoj grupi što

sugerira da se radionicama postiglo da uĉenici ipak više zadrţe osjećaj da su za nastavak njihovog

školovanja i razvoj karijere najvaţniji oni i njihove aktivnosti, a ne sreća ili neki drugi vanjski faktori.

Rezultati evaluacije pokazuju da se radionicama moţe postići povećanje otpornosti na odbijanja. U

eksperimentalnoj grupi je primijećena tendencija blagog rasta otpornosti na odbijanja, dok je u

kontrolnoj grupi došlo do blagog pada otpornosti na odbijanja.

Na nekoliko indikatora nisu uoĉene razlike izmeĊu eksperimentalne i kontrolne grupe. Uĉenici

eksperimentalne i kontrolne grupe nisu znaĉajno promijenili svoj stav o poznavanju sebe i svojih

karakteristika. Uĉenici i jedne i druge grupe su u relativno visokom postotku mijenjali odluku što će

raditi nakon završetka srednje škole (njih 69% u kontrolnoj i 64% u eksperimentalnoj je mijenjalo

svoju odluku.) Uĉenici i jedne i druge grupe su na kraju godine bili nešto sigurniji u svoju odluku nego

su to bili na poĉetku što je vrlo pozitivan nalaz jer je osjećaj da su donijeli pravu odluku za sebe vrlo

vaţan za zadovoljstvo odabirima.

Osim toga, na nekim od indikatora kontrolna grupa je pokazala tendenciju boljih rezultata od

eksperimentalne. U kontrolnoj grupi je primijećen bolji razultat na smanjenju neodluĉnosti koja je

uzrokovana nepoznavanjem sebe i svijeta rada. Uĉenici kontrolne grupe su pokazali nešto veću

sigurnost u donesenu odluku o tome što ţele da rade (studirati, raditi, studirati i raditi ili su neodluĉni)

u posttestu nego uĉenici eksperimentalne grupe. Uĉenici u kontrolnoj grupi su pokazali nešto širu

percepciju u nabrajanju potencijalnih poslova koje mogu obavljati sa svojim kvalifikacijama. Uĉenici

obje grupe su imali sliĉne rezultate i kada je u pitanju poznavanje strategija traţenja posla. I u jednoj i

u drugoj grupi došlo je do porasta broja strategija za traţenje posla, s tim da je taj porast nešto veći u

kontrolnoj grupi.

Kada su u pitanju vrste informacija koje uĉenici smatraju kao vaţne za donošenje odluke i strategije

kako doći do tih informacija, podaci pokazuju da uĉenici smatraju da je najvaţnije prikupiti

informacije o sadrţajnom aspektu studiranja (kao što je plan i program, naĉini studiranja), a potom o

visini školarine. Kako se bliţi trenutak odluke informacije o kredibilitetu same ustanove postaju sve

vaţnije, dok informacije o mogućnostima zapošljavanja nakon završenog fakulteta nisu doţivljene kao

toliko vaţne od strane uĉenika. Kada je u pitanju poznavanje strategija za traţenje informacija o

fakultetima vrlo primjetno je da mladi ljudi vide internet kao glavni izvor ovakvih informacija. Drugi

vrlo bitan izvor su neformalne veze (informiranje kod starijih kolega, zaposlenika, prijatelja), dok su

najmanje bitni izvori ovakvih informacija brošure, sajmovi posjete fakultetima i sredstva javnog

informiranja.

6

Što se tiĉe samog procesa implementacije radionica, nastavnici tvrde da uglavnom nisu imali

poteškoća oko pripreme i realizacije radionica. Smatraju da su radionice sadrţajno i metodiĉki dobro

osmišljene, sa jasnim uputama i adekvatnim popratnim materijalima za uĉenike i same nastavnike, te

da je sadrţaj radionica prilagoĊen hronološkoj i mentalnoj dobi uĉenika. Tvrde i da su uĉenici

pokazivali bolji interes i motivaciju za radionicama nego prema ostalim nastavnim sadrţajima iz

redovnog nastavnog plana i programa. Općenito, radionice smatraju korisnim kako za uĉenike, tako i

za same nastavnike, prvenstveno kao pomoć da se sliĉni sadrţaji iz redovnih nastavnih predmeta,

realiziraju na novi i za uĉenike prihvatljiviji naĉin.

Na osnovu dobivenih rezultata date su i kljuĉne preporuke za daljnji nastavak rada na razvoju

savjetovanja za odabir zanimanja i razvoj karijere. Te preporuke prije svega ukljuĉuju razvoj

profesionalnog informiranja mladih ljudi preko internetskih sadrţaja; zapoĉinjanje sa sistematskim

obuĉavanjem i savjetovanjem od završnih razreda osnovne škole, ukljuĉivanje savjetodavnoga rada

unutar programa školskih predmeta, te obuĉavanje nastavnika za rad sa uĉenicima u podruĉju odabira

zanimanja i razvoja karijere. U samom razvoju radionica treba dodatno obratiti paţnju na proširivanje

percepcija zapošljavanja i mogućnosti upisa fakulteta, a ne poticati usko gledanje na potencijalne

poslove koje osoba sa odreĊenom kvalifikacijom moţe obavljati, te stalno poticati otpornost na

odbijanja.

7

1 UVOD

Profesionalna orijentacija je termin koji se najĉešće koristi za aktivnosti koje ukljuĉuju informiranje

odraslih osoba i omladine o nastavku školovanja i svijetu rada; ispitivanje osobina relevantnih za

odabir buduće škole i zanimanja ili posla, te, na osnovu prikupljenih informacija davanje prijedloga o

najadekvatnijoj školi ili zanimanju.

Prema mišljenju autora knjige “Profesionalna orijentacija u školi» ( Mandić, Gajanović, Babić, Rakić,

1981)1, profesionalna orijentacija se sastoji u

...nalaženju posla, zanimanja ili pravca profesionalnog osposobljavanja koje najviše

odgovara psiho-fizičkim mogućnostima, interesima i aspiracijama kandidata. Zasniva se na

naučnom saznanju da nitko nije za sve sposoban, ali da svatko jeste za nešto sposoban. Svaki

pojedinac bi mogao obavljati posao kojim bi bio zadovoljan, a koji bi istovremeno bio

društveno koristan.“

Donald Super u svojoj knjizi The Psychology of Careers (1957)2 istiĉe da je profesionalna orijentacija

ništa drugo do

„... proces pomoći ličnosti da razvije i prihvati integrativnu i adekvatnu sliku o sebi i svojoj

ulozi u svijetu rada da ispita ovaj koncept u odnosu na realnost, da ga poveže sa realnošću,

ostvarujući zadovoljstvo samim sobom i dajući svoj doprinos društvu“.

U knjizi “Koje je zanimanje za mene – model profesionalne orijentacije u funkciji izbora zanimanja“

Ejub Ĉehić (1990)3 je izloţio sljedeću definiciju:

„Profesionalna orijentacija je naučno – stručni postupak pomoću kojeg se pojedinci

usmjeravaju na područja rada koja najbolje odgovaraju njihovim psihofizičkim

sposobnostima, osobinama ličnosti i društvenim potrebama i u kojima imaju najviše izgleda

da uspiju.“

Novija saznanja u oblasti obrazovanja i trendovi globalizacije koji podrazumijevaju i cjeloţivotno

uĉenje i cjeloţivotni razvoj karijere istiĉu da profesionalna orijentacija predstavlja pomoć ili

podrţavanje pojedinca u prikupljanju informacija o svijetu rada i u usvajanju vještina koje mu

omogućavaju ĉesto, gotovo svakodnevno donošenje zrelih i racionalnih odluka o nastavku školovanja

ili razvoju vlastite karijere. U današnjem svijetu svaka osoba od poĉetka svog školovanja pa do kraja

svog ţivota moţe oĉekivati da će stalno biti u situaciji u kojoj će morati odnositi odluke vezane za svoj

rad i karijeru.

Savjetovanje za odabir zanimanja i razvoj karijere prema OECD (2004)4 ukljuĉuje usluge koje pomaţu

ljudima, bilo koje dobi i u bilo kojoj taĉki njihovog ţivota da donesu odluke i prave izbore vezano za

svoje obrazovanje, trening i zanimanje.

1 Mandić, Gajanović, Babić, Rakić (1981) Profesionalna orijentacija u školi. Svjetlost Sarajevo

2 Super,D.E. (1957) The Psychology of Careers. New York] Harper

3 Ćehić ,E. (1990) Koje je zanimanje za mene. Kultura Beograd

8

Savjetovanje za odabir zanimanja i razvoj karijere pomaţe ljudima da ostvare svoje ambicije, interese,

kvalifikacije i sposobnosti. Savjetovanje im pomaţe da razumiju trţište rada i obrazovne sisteme, te da

te informacije poveţu sa spoznajama o sebi i vlastitim karakteristikama.

U samoj definiciji vidimo da cjeloţivotni razvoj karijere zahtijeva posjedovanje kompetencija koje

omogućavaju osobi da:

Upozna sebe i upravlja svojim ponašanjem

Upozna svijet rada i obrazovanja

Gradi karijeru, odnosno donosi odluke vezane za razvoj karijere

Kako bi se snašli u današnjem okruţenju, ljudi trebaju biti u stanju upravljati svojom karijerom

oslanjajući se najviše i prije svega na vlastite kapacitete (unutarnji lokus kontrole). Baš kao što su za

obavljanje nekog posla potrebne struĉne, tehniĉke vještine i sposobnosti, isto tako ljudi trebaju

vještine, znanja i stavove koje ih ĉine uspješnim i kompetentnim menadţerima vlastite karijere. Ove

vještine, znanja i stavove koje ljudi trebaju kako bi upravljali vlastitom karijerom zovemo

kompetencijama za cjeloţivotno upravljanje karijerom. Ove vještine se poĉinju graditi u najranijoj

dobi i razvijaju se i nadograĊuju ĉitav naš ţivot.

U okruţenju u kojem su ljudi generalno nesigurni na radnom mjestu, gdje razvoj karijere ne moţe više

biti opisan linearnom funkcijom koja poĉinje sa osnovnom školom, zatim srednjom školom i

fakultetom i završava se dobivanjem posla, neophodno je razviti shvatanje da se danas posao lako

mijenja, te da ljudi mogu smjenjivati uloge uĉenik – radnik i nekoliko puta tokom ţivota (na primjer,

radi nekoliko godina, zatim se dodatno školuje, pa nastavi raditi, pa se onda opet školuje,,...). Osim

ovog shvatanja, potrebno je razviti i pozitivan stav prema ĉinjenicama da ljudi mijenjaju posao i da ni

jedan posao nije zagarantiran do kraja karijere. Upravo prihvatanje ovakvih stavova i njihova

internalizacija osobe ĉini samoinicijativnim, proaktivnim i spremnim na preuzimanje razumnih rizika

kako bi dalje razvijali svoju karijeru.

Dakle, osobe treba da nauĉe i iskuse koristi od:

Izgradnje i odrţavanja pozitivne slike o sebi

Pozitivne i efikasne interakcije sa drugima

Promjena, rasta i razvoja tokom ĉitavog ţivota

Kako bi imali koristi od potencijalnih opcija koje im se nude iz okruţenja, osobe moraju imati znanja i

vještine da:

Uĉestvuju u procesu cjeloţivotnog uĉenja koje je usmjereno na razvoj njihove karijere

(fokusirano i planirano sticanje znanja i vještina, a ne upisivanje škole kako bi se

popunilo prazno vrijeme)

PronaĊe i efikasno iskoristi informacije vezane za razvoj karijere

Razumije procese i odnose izmeĊu posla, društva i ekonomije

4 OECD (2004). Career Guidance and Public Policy: Bridging the Gap. OECD Publications

9

Ove kompetencije za upravljanje vlastitom karijerom postaju sve vaţnije za uspjeh u bilo kojem

okruţenju. One se mogu sticati unutar formalnog obrazovnog sistema, ali i poticati unutar porodice,

zajednice ili radnih mjesta.

1.1 Faktori koji utiĉu na odabir i razvoj karijere

Odabir i razvoj karijere predstavljaju jednu od najvaţnijih aktivnosti tokom ĉitavog ţivota pojedinca.

Na tu aktivnosti utiĉe niz faktora koji su u individualnim sluĉajevima manje ili više uticajni. Jedna od

teorija koja najjasnije objašnjava kako ljudi prave izbore i postiţu uspjeh u obrazovnom i radnom

okruţenju, te koji faktori utiĉu na kvalitet tih odluka je Socijalno kognitivna teorija razvoja karijere

(Social Cognitive career theory) koju je predloţio Lent (1994, prema Lent, 2000)5.

1.1.1 Socijalno kognitivna teorija razvoja karijere

Ovo je teorija koja se zasniva na Bandurinoj generalnoj socijalno – kognitivnoj teoriji. Ona se fokusira

na nekoliko psiholoških kognitivnih varijabli i odnosu tih varijabli prema drugim psihološkim

varijablama osobe i njene okoline kako bi objasnila formiranje staze kojom osoba ide u razvoju svoje

karijere. I prema ovoj teoriji, kao i prema podjelama koje nalazimo u drugoj literaturi (Gajanović,

1981) faktore moţemo podijeliti u dvije grupe:

Vanjski ili okolinski faktori

Unutarnji ili liĉni faktori

5 Lent, R.W., Brown, S.D., & Hackett, G. (2000). Contextual supports and barriers to career

choice: A social cognitive analysis. Journal of Counseling Psychology, 47, 36-49

10

Njihov odnos prema kognitivnim varijablama je vrlo dinamiĉan i najbolje ga opisuje Slika 1.

Slika 1: Model socijalno – kognitivnih uticaja na odabir i razvoj karijere. Isprekidane linije ukazuju na

moderirajući efekat kontekstualnih proksimalnih varijabli na odnose između interesa i ciljeva i ciljeva

aktivnosti (ponašanja). Preuzeto iz Lent, Brown i Hackett (2000) Contextual Supports and Barriers to Career

Choice: A Social Cognitive Analysis. Journal of Counceling Psychology, Vol 47, No 1. 36 – 49.

Lične karakteristike (dispozicije, sociodemografske karakteristike kao i zdravstveno stanje) s jedne

strane, te distalne okolinske varijable (kao što su kontekst u kojem osoba ţivi, materijalne

mogućnosti, blizina obrazovnih ustanova) utiĉu na znanje i iskustvo koje osoba stiĉe o sebi i svojoj

okolini. To iskustvo osobu vodi ka formiranju oĉekivanja o njenoj efikasnosti u odreĊenim podruĉjima

aktivnosti kao i ka formiranju oĉekivanja odreĊenih pozitivnih ili negativnih ishoda. U isto vrijeme

oĉekivanja da će osoba biti efikasnija ili manje efikasna u odreĊenim zanimanjima ili aktivnostima

direktno utiĉe na oĉekivanje ishoda. Tako, ako osoba procjenjuje da bi npr. u slikanju mogla biti vrlo

efikasna, onda će oĉekivati i da će uspješno završiti akademiju likovnih umjetnosti. Očekivanja o

samoefikasnosti imaju direktan uticaj na formiranje profesionalnih interesa, ciljeva koje osoba

postavlja pred sebe kao i na ponašanja koja preduzima. Osim toga, oĉekivanja vlastite

samoefikasnosti u odreĊenim aktivnostima utiĉu i na oĉekivanja ishoda tih aktivnosti.

Dakle, formiranje interesa za odreĊene aktivnosti nalazi se pod uticajem oĉekivanja osobe o

samoefikasnosti i o ishodima. Interesi utiĉu i na odreĊivanje ciljeva, dok ciljevi direktno utiĉu na

ponašanja ili aktivnosti koje preduzima osoba da bi postigla ciljeve. Ali, na sve tri varijable direktan

uticaj imaju proksimalne okolinske varijable koje mogu promijeniti strukturu i intenzitet interesa,

ciljeva i ponašanja. Ove okolinske varijable moderiraju i odnos izmeĊu interesa i ciljeva, odnosno

ciljeva i ponašanja. Na primjer, neĉiji primarni interesi će vjerovatno uticati da se definiraju

korespondentni ciljevi (socijalni interesi vode ka intenciji osobe da bira karijeru koja joj omogućava

socijalne kontakte i pomaganje ljudima). Ciljevi vode ka aktivnostima odnosno ponašanjima (osoba se

upisuje na fakultet socijalnih nauka npr. socijalni rad). Ali, okolinski faktori će uticati na definiranje

kako će se ovaj proces odvijati. Na primjer, manje je vjerovatno da će osoba prevesti svoje interese u

ciljeve i ciljeve u aktivnosti ako procijeni da se u okolini nalaze faktori koji joj oteţavaju taj put. S

Liĉne

karakteristike

-Dispozicije

-Rod

-

Rasa/etnicitet

- Zdravstveno

stanje SD varijable

-Kontekst

-Materijalne

mogućnosti

Iskustvo

kroz uĉenje

Oĉekivanja

o

samoefikasn

osti

Oĉekivanje

ishoda

Interesi Ciljevi Aktivnosti

Kontekstualni uticaji bliski trenutku u

kojem se donosi odluka

11

druge strane, ako osoba percipira vanjske faktore kao savladive (npr., prijemni ispit ) onda će

vjerovatnije proći kroz proces provoĊenja interesa u ciljeve i ponašanja.

1.1.1.1 Vanjski ili egzogeni faktori

Prema Socijalno – kognitivnoj teoriji razvoja karijere (Lent,1994), razvoj karijere je pod uticajem i

objektivnih i subjektivnih okolinskih faktora. U objektivne vanjske faktore ubrajamo sve one sile koje

djeluju iz vanjskog okruţenja osobe i koje ta osoba uzima u obzir prilikom donošenja odluke. To su

najĉešće:

Roditelji – u osnovnoškolskom uzrastu roditeljski uticaj moţe biti izuzetno jak. Ĉesto roditelji

vjeruju kako dijete još uvijek nema jasno izgraĊene interese ili im ne odgovaraju djetetove

intencije te svjesno ili nesvjesno utiĉu na odabir škole.

Vršnjaci – vršnjaĉke grupe i prijateljstva obiĉno utiĉu na individuu da upiše onu školu u koju

idu i njegovi prijatelji. Ovo je posebno karakteristiĉno za djecu koji imaju problema u

donošenju odluke o odabiru budućeg zanimanja.

Fiziĉka dostupnost obrazovne institucije – za uĉenike na prijelazu iz osnovne u srednju školu

jedan od najvaţnijih faktora odabira škole je fiziĉka dostupnost škole. U okviru istraţivanja

trenutnog stanja profesionalne orijentacije u Bosni i Hercegovini (za GTZ proveli Husremović

i Powell, 2004) uĉesnici istraţivanja iz manjih mjesta u Bosni i Hercegovini su prijavljivali da

je postojanje škole u njihovom gradu bilo kljuĉno za njihov odabir.

Mogućnost zapošljavanja ili nastavka školovanja – iako je danas u Bosni i Hercegovini teško

govoriti o tome da povećana mogućnost zapošljavanja nakon završene odreĊene edukacije

utiĉe na odluku uĉenika o odabiru škole / karijere, sigurno je da u budućnosti moţemo

oĉekivati da će ovaj faktor dobiti na svojoj vaţnosti.

Finansijske mogućnosti za finansiranje školovanja

Kvaliteta obrazovanja

Ovi faktori mogu potencijalno utjecati na razvoj karijere individue bez obzira da li ona to ţeljela ili ne.

Ali, efekti nekog vanjskog faktora ĉesto ovise o subjektivnoj percepciji uticaja tog faktora od strane

individue i njenog odgovora na taj uticaj (Vondarcek, Lerner i Schulenberg, 1986). Ova teorija ne vidi

ljude kao pasivne objekte pod uticajem prošlih ili sadašnjih okolinskih faktora. Naĉin kako osoba

doţivljava okolinu i samoga sebe znaĉajno povećava potencijal osobe za samostalni razvoj karijere.

Ova postavka istiĉe fenomenološku ulogu osobe u procesiranju kako pozitivnih tako i negativnih

okolinskih uticaja.

Osim što socijalno-kognitivna teorija razvoja karijere dijeli okolinske faktore na objektivne i

subjektivne, ona ih dijeli i prema vremenu u kojem oni vrše uticaj na osobu. Tako su definirane dvije

grupe faktora:

Distalni (udaljeni ) okolinski uticaji – ovo su faktori koji djeluju na osobu, ali su vremenski

udaljeni od aktivne faze donošenja odluke. Tu spadaju faktori kao što je izloţenost razliĉitim

profesionalnim modelima, mogućnost razvoja vještina i sliĉno. Ovi faktori direktno utiĉu na

uĉenje i iskustvo osobe.

Proksimalni (bliski) okolinski uticaji – to su faktori koji djeluju u toku aktivne faze donošenja

odluke. Primjer ovih faktora su neformalni profesionalni kontakti, izloţenost diskriminaciji u

procesu zapošljavanja, prijemni ispiti i sliĉno. Ovi faktori moderiraju odnose izmeĊu a)

interesa i ciljeva koji se ţele postići i b) ciljeva i aktivnosti koje se preduzimaju kako bi se

12

postigli ciljevi. Ovi faktori takoĊer direktno utiĉu na donošenje odluke o odabiru i razvoju

karijere. Na primjer, istraţivanje (Tang, Fouad i Smith, 1999) na azijskim studentima, koji

potiĉu iz kulture koja njeguje kolektivizam kao vrijednost, su pokazala da su dvije

kontekstualne varijable (ţelja roditelja i akulturacija) i jedna psihološka varijabla

(samoefikasnost) vaţniji prediktori odabira karijere nego profesionalni interesi. Ĉak i u

individualistiĉkim kulturama individualni odabir karijere moţe biti manje voĊen liĉnim

interesima, a više okolinskim i liĉnim faktorima (na primjer, dostupnost prihvatljivih, ali ne i

idealnih opcija udruţenih sa percepcijom samoefikasnosti i oĉekivanja rezultata vezanih za

odabir tih opcija).

1.1.1.2 Unutarnji ili endogeni faktori

Najĉešće se kao kljuĉni unutarnji faktori u odabiru zanimanja i razvoju karijere navode sposobnosti,

karakteristike liĉnosti i profesionalni interesi. U ove faktore ubrajaju se i duge individualne varijable

kao što su rod, rasna /etniĉka pripadnost, zdravstveno stanje i druge.

MeĊutim, ono što moderne teorije, kao što je Socijalno – kognitivna teorija razvoja karijere potencira

su bitne psihološke varijable koje utiĉu na nivo spremnosti za proaktivna ponašanja i istrajavanje u tim

ponašanjima. To su prije svega percepcija samoefikasnosti i lokus kontrole

U tom kontekstu potrebno je objasniti i znaĉenje termina samoefikasnost, koji je spomenut u Socijalno

kognitivnoj teoriji razvoja karijere. Konstrukt samoefikasnosti se kroz niz istraţivanja (Hacket i

Betz,1981; Lent, Brown i Hacket, 1994) pokazao kao znaĉajan element u teorijama razvoja karijere (

kao što je Socijalno kognitivna teorija karijere od Lenta) i kao znaĉajan faktor u odabiru zanimanja.

Samoefikasnost upućuje na procjenu osobe o njegovoj / njenoj sposobnosti da uspješno izvodi

odreĊenu aktivnosti. Bandura (1982, 1997, prema Darcy i Tracey, 2003) je konceptualizirao

samoefikasnost kao nivo uvjerenja osobe da moţe izvršiti odreĊeni zadatak. Tako se koncept

samoefikasnosti donekle preklapa sa samoprocjenom sposobnosti za izvoĊenje odreĊenog zadatka

(Brown, Lent i Gore,2000; Tracey i Hopkins, 2001, prema Darcy i Tracey, 2003). Osoba koja ima

visok osjećaj samoefikasnosti („Da, ja to mogu ako se potrudim“) biće spremnija da se ukljuĉi u

aktivnosti vezane za razvoj karijere te će biti istrajnija u prevazilaţenju prepreka na putu.

Druga vaţna osobina vezana za razvoj karijere, a koja je povezana sa percepcijom samoefikasnosti je

lokus kontrole. Lokus kontrole se odnosi na shvatanje koji su to kljuĉni razlozi koji dovode do

odreĊenih dogaĊaja u našem ţivotu. Ukratko, lokus kontrole je odgovor na pitanje „Da li vjerujete da

vašom sudbinom upravljate vi ili neke vanjske sile kao što je sudbina, sreća, drugi ljudi,...) Ljudi sa

više razvijenim unutarnjim lokusom kontrole vjeruju das u oni liĉno krojaĉi vlastite sudbine te da je

njihovo ponašanje i aktivnosti kljuĉno u odreĊivanju kako će im biti u ţivotu. Ljudi sa vanjskim

lokusom kontrole vjeruju da su vanjske okolnosti te koje najvećim dijelom odreĊuju njihov ţivot.

Dominantno vanjski lok kontrole pasivizira ljude i vodi u uvjerenje da on ne moţe puno promijeniti u

svom ţivotu. Gledajući sa stanovišta razvoja karijere vanjski lokus kontrole pasivizira osobe u razvoju

i dovodi do povećanja vjerovatnoću da osoba neće ispuniti svoje potencijale, zaposliti se ili upisati

školu za koju ima potencijal, ali vjeruje da je neće završiti.

Još jedna karakteristika vaţna u procesu odabira zanimanja i razvoja karijere je stepen odluĉnosti u

odabiru zanimanja. Neodluĉnost u odabiru karijere je jedan od problema sa kojima se suoĉava veliki

broj osnovnoškolaca i srednjoškolaca (Prediger i Sawyer, 1986). Ranija istraţivanja su ukazala da je

neodluĉnost u odabiru i razvoju karijere kompleksan konstrukt te da postoje razliĉite forme

neodluĉnosti (Crites, 1969; Tyler, 1969, prema Germeijs i De Boeck, 2002). Trodimenzionalni model

(Jones, 1977, prema Jones 1989.) neodluĉnosti u odabiru i razvoju karijere je voĊen sa tri osnovna

13

pitanja: Dokle ste stigli u procesu donošenja odluke o vašoj budućoj školi ili karijeri? Koliko ste

zadovoljni stepenom do kojeg ste došli u procesu donošenja odluke? Koji su razlozi zbog kojega ste

odluĉni / neodluĉni?

Ova tri podruĉja – odluĉnost, zadovoljstvo i razlozi ĉine vrhove piramide u okviru koje se moţe

prikazati poloţaj pojedinca u vezi sa stepenom do kojeg je došao/la u procesu odabira i razvoja svoje

karijere. Glavni razlozi za neodluĉnost su: nedostatak informacija o sebi (jasne slike o sebi) te o

obrazovnim programima i svijetu rada; neodluĉnost kao crta liĉnosti i percpecija vaţnosti donošenja

odluke o razvoju karijere u odreĊenom trenutku. U samom postupku savjetovanja vaţno je utvrditi

zbog ĉega je neka osoba neodluĉna, jer se samo savjetovanje razlikuje osobu koja nema dovoljno

informacija (dovoljno je pruţiti informacije), od osobe koja ima neodluĉnost kao crtu liĉnosti ( sa

kojom se mora raditi na razvoju vještina odabira i podizanju osjećaja sigurnosti u vlastite prosudbe)

kao i od osobe koja smatra da u ovom trenutku nije vaţno donijeti kvalitetne odluke vezano za

nastavak karijere (i sa kojima se obiĉno radi na podizanju svijesti o vaţnosti donošenja odluka i uticaja

pasivnog stava na budući prosperitet).

Iz svega navedenog vidimo da moderno savjetovanje za odabir zanimanja i razvoj karijere prije svega

treba da bude bazirano na podizanju svijesti o vlastitim karakteristikama, na izgradnji vještina

prikupljanja informacija o svijetu rada i obrazovanja, na razvoju vještina donošenja racionalnih odluka

i svijesti da smo mi glavni krojaĉi naše karijere.

14

2 YEP projekat

VoĊeni gore objašnjenom paradigmom, GOPA –YEP (Youth Employment Program) i proMENTE

socijalna istraţivanja pripremili su pilot projekat obuke uĉenika srednjih škola za odabir zanimanja i

razvoj karijere.

2.1 Pretpostavke na kojima je baziran projekat

2.1.1 Nova paradigma u savjetovanju za odabir zanimanja i razvoj karijere

Ovaj projekat podrţava osnovne pretpostavke modernih teorija o razvoju karijere. U samom radu sa

uĉenicima više nije vaţno da mi za njih izaberemo zanimanje koje najviše odgovara njihovim

rezultatima na testovima, pri tome tretirajući uĉenika kao iskljuĉivo primaoca ove informacije i

suţavajući mu izbore i vidike kako sve moţe razvijati karijeru.

2.1.1.1 Modularni pristup

Kompletan projekat obuke je osmišljen je kao niz od 20 radionica podijeljenih u tri modula:

Upoznajmo sebe, Upoznajmo radne i obrazovne mogućnosti, te Metode i tehnike aktivnog traţenja

posla.

Prvi modul nazvan je „Upoznajmo sebe“. Glavni cilj ovog dijela je pomoć uĉenicima da steknu uvid u

vlastite snage i karakteristike bitne za odabir zanimanja i razvoj vlastite karijere. Sadrţi jedinice koje

se odnose na upoznavanje vlastitih sposobnosti, vrijednosti i profesionalnih interesa. U ovom dijelu

uĉenici sebe upoznaju uglavnom kroz popunjavanje upitnika i testova, odnosno kroz samoprocjene i

vršnjaĉke procjene. Svrha svih upitnika i testova u ovom modulu je da uvedu uĉenika u razmišljanje o

samom sebi, a nikako da daju konaĉne dijagnoze. Njihova namjena je prije svega poticanje uĉenika na

promišljanje o vlastitim snagama i osobinama.

Drugi modul odnosi se više na okolinu, odnosno na svijet studiranja i rada i nazvan je „Upoznajmo

radne i obrazovne mogućnosti“. U ovom dijelu uĉenici imaju priliku da kroz tri osmišljene podcjeline

„Studiranje“, „Rad“ i „Volonterizam“ uvide prednosti i nedostatke svih opcija koje imaju u okviru

nastavka razvoja svoje karijere nakon srednje škole.

U trećem modulu koji je nazvan „Metode i tehnike aktivnog traţenja posla“ uĉenici se upoznaju i

vjeţbaju kljuĉne elemente uspješne potrage za poslom. Uĉe i pripremaju svoju biografiju, uviĊaju

vaţnost neformalnih veza u pronalasku posla, te vjeţbaju sve elemente intervjua kao kritiĉnog dijela u

dobivanju zaposlenja.

Prednost modularnog u odnosu na uniformni pristup je omogućavanje voditeljima radionica da koriste

one dijelove programa koji najviše odgovaraju publici (u ovom sluĉaju uĉenicima), da stavlja više

akcenta na pojedine jedinice, ili pak da u radu i ne koristi one jedinice za koje smatra da nisu od koristi

njegovim slušaocima. Na primjer, ukoliko se radi u grupi uĉenika iz gimnazije, onda akcenat

stavljamo više na razvoj vještina prikupljanja informacija i donošenja odluka o nastavku školovanja, a

manje na vještine aktivnog traţenja posla.

15

2.1.1.2 Uključivanje nastavnika u proces savjetovanja

Glavni nosioci aktivnosti u ovom projektu bili su predmetni nastavnici. Svaka škola je odredila

nastavnike koji su u okviru svojih predmeta izvodili neke ili većinu radionica. Ukljuĉivanje nastavnika

u proces profesionalne orijentacije ima mnogostruke prednosti:

Povećava broj zaposlenih koji rade na profesionalnoj orijentaciji. Ranije je uglavnom

samo pedagog škole bio zaduţen za ove aktivnosti (koje su ukljuĉivale uglavnom

testiranja i davanja povratnih informacija o rezultatima testiranja). Danas, kada

profesionalna orijentacija ukljuĉuje nemjerljivo širi dijapazon aktivnosti koje se provode

sa uĉenicima, te podrazumijeva ukljuĉivanje uĉenika u ove aktivnosti od samog poĉetka

školovanja, jednostavno je nemoguće oĉekivati da pedagoška sluţba moţe da pokrije sve

potrebe. S druge strane, uspješno zapošljavanje i razvoj karijere je jedan od glavnih ciljeva

obrazovanja i obrazovnih sistema, tako da sticanje kompetencija za cjeloţivotni razvoj

karijere treba da bude jedan od ciljeva poduĉavanja svih predmeta. Ukljuĉivanje

nastavnika u ove procese podiţe se i njihova svjesnost o vezi izmeĊu njihovog predmeta i

buduće karijere mlade osobe, te naglašavaju društvene implikacije kvalitetnog

poduĉavanja. Drugim rijeĉima, nastavnici postaju više svjesni koliko njihov rad sa

uĉenicima oblikuje i proširuje buduće opcije razvoja karijere.

Radioniĉki tip rada se razlikuje od uobiĉajenog predavanja, te se nastavnicima omogućava

sticanje i razvijanje dodatnih vještina, što povećava kvalitet njihovog djelovanja na

trenutnom radnom mjestu i njihovu zapošljivost na trţištu rada.

Interakcija nastavnika i uĉenika u radionicama, pri ĉemu se nauĉeno ne evaluira i ne daju

se ocjene, daje nove mogućnosti upoznavanja jednih sa drugima, prepoznavanja uĉeniĉkih

karakteristika, te poboljšanja odnosa nastavnik – uĉenik i u tipiĉnom razrednom okruţenju

2.1.1.3 Korištenje interaktivnih metoda podučavanja

Kompletan rad sa uĉenicima baziran je na interaktivnim metodama poduĉavanja. Naravno, nemoguće

je izbjeći dio u kojem nastavnik objašnjava glavne koncepte i motivira uĉenike da o njima razmišljaju,

ali najveći dio rada izvode sami uĉenici kroz diskusije u velikoj ili malim grupama, prezentacije,

igranje uloga i domaće zadaće. Ovakav naĉin uĉenja omogućava uĉenicima da savladaju praktiĉne

vještine koje će kasnije lako implementirati, da aktivno misle tokom ĉitave radionice i samim tim da

steknu mnogo bolji uvid u materiju negoli je to sluĉaj kod klasiĉnih predavanja. Vaţna prednost

ovakvog rada je i ta što uĉenik nije prepušten sam sebi nego ima nastavnika kao voditelja i

moderatora.

Većina jedinica sadrţi pitanja o kojima uĉenici treba da diskutuju i vjeţbi u kojima se zahtjeva davanje

povratne informacije svojim kolegama. Na taj naĉin uĉenici stiĉu vrlo bitne vještine koje poslodavci

traţe a to je slušanje drugog, timski rad i vještina davanja povratne informacije i vještina primanja

povratne informacije. Ovaj projekat je bio dizajniran tako da potiĉe uĉenike da budu što

konstruktivniji i otvoreniji, što je podjednako vaţno kao i uĉenje o sebi i metodama aktivnog traţenja

posla.

16

2.2 ProvoĊenje projekta

2.2.1 Priprema priruĉnika za provoĊenje radionica

Komponenta 1 projekta YEP imala je za cilj podizanje kapaciteta uĉenika srednjih škola za

kompetentno i informirano donošenje odluka vezanih za nastavak školovanja i traţenje posla.

Taj proces izgradnje kapaciteta odvijao se kroz odrţavanje radionica tokom ĉitave školske

2010/2011 godine u 6 srednjih struĉnih škola sa podruĉja Bosne i Hercegovine. U projektu je

uĉestvovalo 6 škola:

Mješovita srednja škola Graĉanica

Srednja škola Prnjavor

GraĊevinsko geodetska škola Tuzla (ĉetverogodišnja zanimanja)

Srednja tehniĉka škola Brĉko

Srednjoškolski centar “Milorad Vlaĉić” Vlasenica

Srednja škola Rogatica

Komponenta 1 imala je nekoliko faza:

Februar – Juli 2009: Kvalitativno istraživanje potreba i mišljenja poslodavaca i učenika o

profesionalnoj orijentaciji

U ovoj fazi provedeno je fokus grupno ispitivanje potreba i mišljenja poslodavaca i uĉenika o

trenutnom stanju profesionalne orijentacije u školama, kolike su njene potrebe, što se oĉekuje od

zaposlenika te koje su perspektive zapošljavanja uĉenika nakon srednje škole. Na osnovu rezultata

istraţivanja pripremljen je izvještaj, a rezultati su iskorišteni za pripremu narednih faza u projektu.

Septembar 2009 – Januar 2010 Priprema Priručnika za radionice o izboru zanimanja i razvoju

karijere

Na osnovu teorijskih pretpostavki i dosadašnjih iskustava u profesionalnoj orijentaciji za uĉenike,

struĉni tim proMENTE-a je pripremio Priruĉnik za radionice o izboru zanimanja i razvoju karijere.

Glavni priruĉnik sa nastavnim pripremama i materijalima za rad namijenjen je nastavnicima, dok je za

uĉenike pripremljena verzija za uĉenike sa svim potrebnim materijalima i dodatnim uputama kako

samostalno raditi na razvoju kompetencija za cjeloţivotno upravljanje karijerom.

Sadrţaj priruĉnika prati modularni pristup programu i sadrţi tri sekcije: Upoznajmo sebe, Upoznajmo

radne i obrazovne mogućnosti, te Metode i tehnike aktivnog traţenja posla. U svakoj sekciji nalaze se

jedinice za obradu, ukupno 20 jedinica. Zahvaljujući modularnom pristupu i fleksibilnosti jedinica,

ovaj priruĉnik omogućava nastavnicima da biraju lekcije koje će obraĊivati sa uĉenicima u zavisnosti

od njihovih potreba, da nekim lekcijama posvete više ĉasova, a nekima manje, te da same sadrţaje

prilagode stepenu školovanja uĉenika (trogodišnje ili ĉetverogodišnje).

Mart 2010 – Radionica sa ciljem evaluacije Priručnika za radionice o izboru zanimanja i razvoju

karijere

Nakon pripreme Priruĉnika, odrţana je radionica sa zvaniĉnicima škola, Ministarstava i Prosvjetno –

pedagoških zavoda iz regija u kojima se nalaze smještene pilot škole. Na radionici je prvo prezentiran

okvirni teoretski i istraţivaĉki koncept na kojem se bazirala izrada priruĉnika, potom je prezentiran

17

format i sadrţaj priruĉnika. Nakon prezentacije, uĉesnici su dobili zadatak da u manjim grupama

pregledaju Priruĉnik i daju svoje ocjene. Njihovi komentari su iskorišteni za dodatno usavršavanje

Priruĉnika.

April 2010 – Septembar 2010 – Pripremanje plana evaluacije i obuka nastavnika za rad sa učenicima

u radionicama za izbor zanimanja i razvoj karijere

U periodu od kraja školske 2009/2010 do poĉetka 2010/2011 pripremljen je plan evaluacije projekta (u

daljnjem tekstu) te provedeno 6 jednodnevnih obuka nastavnika u svim školama uĉenicama pilot

projekta o provoĊenju radionica.

Septembar 2010 – Maj 2010 – provođenje radionica i evaluacije u školama

Sa poĉetkom školske 2010/2011 poĉelo se i sa provoĊenjem radionica po školama. U svim školama

pilot projekta po jedan kabinet opremljen je za radioniĉki tip nastave te su se u njima uglavnom

provodile aktivnosti. Prije nego su nastavnici zapoĉeli sa procesom provoĊenja radionica proMENTE

tim je prikupio podatke za evaluaciju u pretest fazi.

Svaka škola je u skladu sa svojim potrebama odredila nastavnike i radionice koje će se provoditi u

toku školske godine.

Maksimalan broj 45-minutnih radionica na kojima je jedan uĉenik mogao prisustvovati je 20. Dakle,

jedan uĉenik je mogao maksimalno provesti na radionicama 15 sati, što je ekvivalent dva puna radna

dana ili dvodnevnim radionicama koje se organiziraju u druge svrhe i za druge populacije. TakoĊer,

radionice su bile dio njihovog dnevnog rasporeda i nisu bile jedini fokus njihovog interesovanja (kao

što je to sluĉaj u nekim drugim okolnostima kada se sliĉni sadrţaji pripremaju i provode sa drugim

populacijama i gdje se nastoji podići stepen njihovih kompetencija za razvoj karijere i njihova

zapošljivost).

U istom periodu (izmeĊu Septembra 2010 – Maja 2011 godine) obavljene su i dvije posjete školama u

cilju uvida u dosadašnjoj implementaciji programa, kao i pruţanju podrške i pomoći nastavnicima i

pedagozima ukljuĉenim u proces implementacije. Prva posjeta je obavljena u novembru i decembru

2010. godine, a druga u martu 2011.

Maj 2011 – posttest faza evaluacije

U maju 2011 prikupljeni su evaluacijski podaci nakon završenih radionica kako bi se mogao ispitati

uticaj radionica na razvoj kompetencija kod uĉenika koji su prošli kroz program obuke.

18

3 Evaluacija programa obuke uĉenika za odabir

zanimanja i razvoj karijere

Osnovni ciljevi provedenih radionica su bili:

Upoznavanje vlastitih vještina, sposobnosti, interesa i vrijednosti

Upoznavanja sa svijetom studiranja, rada i volontiranja

Uĉenje kako se prikupljaju informacija i donose odluke vezane za nastavak školovanja

i karijere

Uĉenje pisanja biografije i popratnog pisma

Uĉenje o naĉinima stvaranja neformalnih kontakata potrebnih za prikupljanje

informacija o radnim mjestima i zapošljavanje

Uĉenje kompetencija potrebnih za uspješan prolazak na selekcijskom intervjuu

Radionice koje su provedene sa uĉenicima kroz pruţanje informacija i diskusije na odreĊenu temu

trebale su da kod uĉenika dovedu do promjena u kljuĉnim psihološkim varijablama:

1. poznavanje vlastitih karakteristika

2. stepen percipirane samoefikasnosti (osjećaja da osoba moţe postizati zadane ciljeve i

savladavati prepreke na putu njihovog ostvarivanja)

3. motivaciju za traţenjem posla

4. stepen odluĉnosti u donošenju odluka o nastavku školovanja ili zapošljavanja

5. doţivljaja da svojim ţivotom najviše upravljamo mi sami (unutarnji vs vanjski lokus

kontrole).

U skladu s tim definirani su sljedeći indikatori promjene u kljuĉnim varijablama:

Indikatori poznavanja sebe i svijeta rada

Indikator 1: Procjena vlastitih karakteristika (sposobnosti, vrijednosti, profesionalni interesi,

kvaliteta davanja i primanja povratne informacije)

Indikator 2: Procjena vlastitih kompetencija za aktivno traţenje posla

Indikator 3: Odluĉnost u donošenju odluka o zanimanju i razloga za neodluĉnost

Indikator 4: Koliko je siguran u svoju odluku o odabiru fakulteta

Indikator 5: Širina u percepciji potencijalnih poslova

Znanje o bitnim elementima potrebnim za kvalitetnim upravljanjem karijerom

Indikator 6: Znanje o tome što su sposobnosti

Indikator 7: Znanje o tome što su vještine

Indikator 8: Znanje o tome što su profesionalni interesi6

Indikator 9: Znanje o tome što su vrijednosti 7

6 Zbog malog broja uĉenika koji su dali odgovore na pitanja vezana za znanje o profesionalnim interesima nisu

raĊene analize razlike izmeĊu grupa u pretestu i posttestu

7 Zbog malog broja uĉenika koji su dali odgovore na pitanja vezana za znanje o vrijednostima nisu raĊene

analize razlike izmeĊu grupa u pretestu i posttestu

19

Indikator 10: Poznavanje informacija potrebnih za racionalno donošenje odluke o fakultetu

Indikator 11: Znanje o strategijama traţenja informacija o fakultetu

Indikator 12: Znanje o strategijama traţenja posla

Indikator 13: Poznavanje strukture biografije

Psihološke karakteristike

Indikator 14: Lokus kontrole

Indikator 15: Objektivnost / realitet u oĉekivanjima

Indikator 16: Otpornost na odbijanja

Oĉekivani nalazi su da će radionice o izboru zanimanja i razvoju karijere dovesti do promjena kod

uĉenika i to:

da će imati kvalitetniju procjenu sebe i svojih karakteristika

da će se kod uĉenika povećati osjećaj kompetentnosti u vještinama aktivnog traţenja

posla

da će biti odluĉniji u odabiru zanimanja i zadovoljniji svojim odlukama

da će biti više informirani o vlastitima karakteristikama i svijetu rada i studiranja što

će smanjiti njihovu neodluĉnost oko daljnjeg odabira zanimanja

da će smanjiti i neodluĉnost kao osobinu

da će uvidjeti vaţnost donošenja odluka o izboru zanimanja u trenutku završetka

srednje škole

da će nauĉiti da je potrebno više informacija o fakultetima kako bi donijeli racionalnu

i informiranu odluku o nastavku školovanja

da će nauĉiti o strategijama traţenja informacija o fakultetima i poslovima

da će nauĉiti više o pisanju biografije kao kljuĉnog dokumenta za prijavu na posao

da će nauĉiti da su oni i njihove aktivnosti kljuĉni u razvoju karijere, a ne iskljuĉivo

vanjski faktori (unutarnji vs. vanjski lokus kontrole)

da će zadrţati realitet u oĉekivanju prepreka, ali da će biti spremniji da se nose sa

preprekama i da ih prevazilaze

20

3.1 Cilj i zadaci evaluacije

Cilj evaluacije je bio procijeniti kvalitet materijala pripremljenih za radionice, odnosno njihovu

efikasnost u postizanju zadanih ciljeva.

Stoga su glavnih zadaci evaluacije bili procijeniti nivo znanja, vještina i kompetencija uĉenika prije

poĉetka radionica i nakon završetka radionica radi utvrĊivanja promjena koje su se dogodile kao

rezultat uĉešća na radionicama.

3.2 Metoda evaluacije

3.2.1 Ispitanici

U evaluaciji je korišten kvantitativni pristup sa testiranjem prije i poslije odrţavanja radionica koji je

ukljuĉivao eksperimentalnu i kontrolnu grupu, te kvalitativno ispitivanje putem fokus grupa u

eksperimentalnim školama nakon završetka radionica.

Eksperimentalna grupa je podijeljena na dva dijela. Prvi dio ukljuĉuje uĉesnike radionica kao opći

eksperimentalni uzorak, dok je drugi dio bio sastavljen od uĉenika iz dva razreda iz svake škole kao

dubinski eksperimentalni uzorak. Prvi uzorak – opći eksperimentalni uzorak popunjavao je sljedeće

upitnike: Upitnik općih pitanja, Profil odluke o zanimanju i procjenu vlastitih kompetencija, a njihovi

podaci su korišteni za procjenu tipiĉnosti uzorka unutar dubinske eksperimentalne grupe (da li uzorak

u dubinskoj eksperimentalnoj grupi odraţava stanje unutar eksperimentalne grupe). Dubinski

eksperimentalni uzorak je u sklopu ispitivanja imao i dio upitnika koji se odnosio konkretne obrazovne

ishode (na procjenu usvojenog znanja tokom radionica).

Spisak razreda koji su uĉestvovali kao dubinski eksperimentalni:

Mjesto Obrazovni stepen Zanimanje / zvanje Br. uĉenika

Vlasenica IV Gimnazija 22

Vlasenica IV Poljoprivreda i prerada hrane (Veterinarski tehniĉar) 19

Brĉko III Autoelektriĉar 19

Brĉko IV Mašinski tehniĉar 12

Prnjavor III ObraĊivaĉi metala rezanjem i limari 13

Prnjavor IV Trgovaĉki tehniĉar 32

Graĉanica III Elektriĉar EU VET 20

Graĉanica IV Medicinska sestra - tehniĉar 20

Graĉanica IV Turistiĉki tehniĉar EU VET 28

Tuzla III Keramiĉar - teracer + Zidar - fasader (kombinovano

odjeljenje)

20

Tuzla IV GraĊevinski tehniĉar 28

Rogatica IV Gimnazija 23

Rogatica IV Ekonomski tehniĉar 23

U kontrolnoj grupi su bili uĉenici iz tri srednje struĉne škole sa podruĉja kojima pripadaju i

eksperimentalne škole i to:

Srednjoškolski centar “Milutin Milanković” Milići

Mješovita srednja rudarska škola Tuzla

Gimnazija Prnjavor

21

3.2.2 Postupak

Uzorak uĉenika iz eksperimentalne i kontrolne grupe je prije poĉetka radionica popunio ulazne

upitnike. Po završetku radionica uĉenici obje grupe su ponovo popunili set izlaznih upitnika koji su

sadrţavati ista pitanja kao i ulazni upitnici. Mjera promjene u njihovim kompetencijama bila je razlika

izmeĊu dvije vremenske taĉke, kao i razlike izmeĊu eksperimentalne i kontrolne grupe prije i poslije

radionica.

Kako bi kontrolirali faktore koji mogu doprinijeti promjeni u kompetencijama, a nisu vezane za

radionice, uĉenici svih grupa su u posttestiranju bili pitani da li su u toku godine radili nešto na

podizanju kompetencija veznih za cjeloţivotno upravljanje karijerom.

3.2.3 Instrumenti

Instrumenti koji su davani i u pretestu i u posttestu:

Upitnik opštih pitanja – ovo je upitnik koji je sadrţavao pitanja vezana za individualne i

sociodemografske karakteristike ispitanika; skala Poznavanje sebe i procjena vlastitih

kompetencija za aktivno traţenje posla, lokus kontrole, objektivnost/relalitet u oĉekivanjima i

otpornost na odbijanja Popunjavali su ga svi uĉenici iz eksperimentalne i kontrolne grupe.

Ovaj upitniku je mjerio indikatore 1,2, 14,15 i 16.

Profil odluke o zanimanju (Jones, 1988, adaptirala Husremović, 2006) - ovo je upitnik koji

sluţi za dijagnosticiranje stepena u kojem je uĉenik donio odluku vezano za njegovu buduću

karijeru, zadovoljstvo tom odlukom i razloge zbog kojih je eventualno neodluĉan. Popunjavali

su ga svi uĉenici iz eksperimentalne i kontrolne grupe. Mjereni indikatori: 3,4 i 5.

Evaluacijski upitnik kompetencija za cjeloţivotni razvoj karijere. Popunjavali su ga uĉenici u

dubinskom eksperimentalnom i u kontrolnom uzorku. Mjereni indikatori 6,7,8,9,10,11 ,12 i

13.

Instrumenti samo za posttest

Evaluacijski upitnik za radionice za eksperimentalnu grupu – ovim upitnikom je ispitivano

zadovoljstvo kvalitetom radionica, sadrţajem koji su prezentirani, naĉinom na koji su

moderatori radili na radionicama, te procjena koliko su radionice pomogle u podizanju

kompetencija za razvoj karijere. Uĉenici su popunjavali i dio koji se odnosi na ocjenu rada

nastavnika koji su u toku godine vodili radionice sa razredom.

22

Instrumenti za nastavnike

Poĉetna procjena i oĉekivanja nastavnika – oĉekivanja nastavnika koliko će sa datim

materijalima moći postići ciljeve, šta su njihova oĉekivanja, poĉetna procjena kvaliteta

materijala

Evaluacijski upitnik za nastavnike – ovaj upitnik biće podijeljen nastavnicima na kraju

polugodišta u svrhu polugodišta i na kraju godine kao završna evaluacija.

Instrumenti za procjenu kvalitete web stranice www.mojakarijera.com

Web upitnik za procjenu kvalitete, sadrţajnosti i jednostavnosti upotrebe stranice

www.mojakarijera.com Upitnik će biti dostupan cijelo vrijeme evaluacije, odnosno, aktivnosti

stranice www.mojakarijera.com

Upitnik je dostupan na adresi http://www.mojakarijera.com/povratni_upitnik

3.2.4 Obrade podataka

Svi podaci su obraĊeni u SPSS ver18. U obradama podataka raĊene su sljedeće analize:

Mjere deskriptivne statistike za sve grupe na pretestu i posttestu – prosjeĉne vrijednosti i odstupanja

(standardne devijacije).

Analize razlika promjena u ispitivanim grupama – za analizu je korišten Generalni linearni model za

ponovljena mjerenja pri ĉemu je kao glavni faktor podjela na grupe (kontrolna i eksperimentalna).

Osim glavnog faktora definiran je i dodatni faktor (ili kovarijata), a to je da li je uĉenik bio ukljuĉen u

još neke dodatne aktivnosti vezane za odabir zanimanja i razvoj karijere. Na taj naĉin kontroliran je

uticaj ovih aktivnosti kako bi se ispitalo da li je do promjene došlo zbog radionica ili je promjena

većim dijelom uvjetovana drugim aktivnostima.

http://www.mojakarijera.com/



http://www.mojakarijera.com/povratni_upitnik

23

3.3 Rezultati evaluacije

3.3.1 Opis uzoraka uĉesnika

U istraţivanju je uĉestvovalo 6 pilot škola i tri kontrolne škole. U tabeli 1 dat je pregled broja uĉenika

po fazi istraţivanja, grupi i školi.

Tabela 1 Pregled broja učenika po školama, fazi istraţivanja i grupi kojoj su pripadali

1 pretest 2 posttest

ko

ntr

oln

a

eksp

erim

enta

lna

du

bin

ska

eksp

erim

enta

lna

ko

ntr

oln

a

eksp

erim

enta

lna

du

bin

ska

eksp

erim

enta

lna

broj broj broj broj broj broj

GraĊevinsko-geodetska škola Tuzla

37 39

39 36

JU MSŠ Graĉanica

340 65

286 58

JU Tehniĉka škola Brĉko

135 29

86 20

Srednja škola Prnjavor

154 38

143 38

Srednja škola Rogatica

42 44

38 45

SŠC "Milorad Vlaĉić" Vlasenica

45 31

58 20

SŠC " Milutin Milanković" Milići 58

54

Gimnazija Prnjavor 63

57

Mješovita srednja rudarska škola Tuzla 48

21

U pretestu uĉestvovalo je ukupno 1142 ispitanika, od ĉega je 640 (56%) njih muških, a 502 (44%)

ţenska ispitanika. U posttestu uĉestvovalo je 977 ispitanika od ĉega je 550 muških (56%) i 427

ţenskih ispitanika (44%). Treba napomenuti da nisu svi ispitanici koji su uĉestvovali u pretestu isti

kao i oni koji su uĉestvovali u posttestu. Znaĉajan broj uĉenika je popunjavao samo jedan dio

evaluacije (pretest ili posttest) jer nisu bili prisutni u školi za vrijeme prikupljanja podataka ili su u

sluĉaju posttesta već završili sa nastavom. Broj ispitanika po spolu prikazan je u tabeli 2.

Pretest Posttest

kontrolna eksperimentalna dubinska

eksperimentalna

ukupno kontrolna eksperimentalna dubinska

eksperimentalna

ukupno

broj broj broj broj broj broj broj broj

muški 102 396 142 640 83 350 117 550

ţenski 62 342 98 502 48 284 95 427

ukupno 164 738 240 1142 131 634 212 977

24

3.3.1.1 Sociodemografski podaci o ispitanicima

U fazi pretesta prikupljeni su podaci o sociodemografskim karakteristikama uĉesnika i njihovih

porodica. Uĉenici uglavnom potiĉu iz porodica u kojima roditelji imaju srednješkolsko obrazovanje i u

kojima je zaposlen otac ili oba roditelja. Status zaposlenosti roditelja (da li je zaposlen samo jedan ili

oba roditelja) dat je u sljedećoj tabeli:

Da li je majka zaposlena

Ukupno DA NE

Ne odnosi se na mene

(nema majke u

domaćinstvu)

Da li je

otac

zaposlen

DA 257 456 5 718

NE 59 233 3 295

Ne odnosi se na mene

(nema oca u

domaćinstvu)

22 42 5 69

Ukupno: 338 731 13 1082

27 uĉenika ţive u jednoroditeljskom domaćinstvu (samo majka ili otac) sa zaposlenim roditeljem, dok

45 uĉenika ţivi u jednoroditeljskom domaćinstvu sa nezaposlenim roditeljem. Petero djece ţivi u

domaćinstvu bez ijednog roditelja.

Obrazovni status roditelja dat je u narednoj tabeli i to prema definiranim grupama (kontrolna,

eksperimentalna i dubinska eksperimentalna):

kontrolna eksperimentalna

dubinska

eksperimentalna

broj

Procenat

(%) broj

Procenat

(%) broj

Procenat

(%)

struĉna

sprema

oca

1 osnovna škola 19 11 138 18 31 13

2 srednja škola 109 64 505 67 168 68

3 viša škola 14 8 45 6 24 10

4 visoka škola /

fakultet 17 10 37 5 12 5

5 magisterij 0 0 2 0 1 0

6 specijalizacija 0 0 0 0 1 0

7 doktor nauka 3 2 3 0 1 0

struĉna

sprema

majke

1 osnovna škola 39 23 313 42 83 34

2 srednja škola 101 60 387 51 139 57

3 viša škola 11 7 15 2 16 7

4 visoka škola /

fakultet 12 7 23 3 7 3

5 magisterij 0 0 2 0 0 0

6 specijalizacija 0 0 3 0 0 0

7 doktor nauka 2 1 2 0 0 0

8 nije išla u školu 0 0 1 0 1 0

25


dubinska

eksperimentalna

broj

Procenat

(%) broj

Procenat

(%) broj

Procenat

(%)

Da li je

otac

zaposlen

1 Da 98 58 492 65 152 62

2 Ne 50 30 181 24 68 28

3 Ne odnosi se na

mene 11 7 43 6 16 7

Da li je

majka

zaposlena

1 Da 58 34 229 30 65 26

2 Ne 98 58 493 65 172 70

3 Ne odnosi se na

mene 3 2 8 1 2 1

Da li je

drugi iz

domaćinst

va

zaposlen

1 Da 21 12 95 13 33 13

2 Ne

100 59 462 61 160 65

Indeks dobrobiti porodica definiran je sa 5 pitanja koja su se u ranijim ispitivanjima na sliĉnim

populacijama pokazala kao najuspješniji pokazatelji dobrobiti porodica: Da li u kući imate veš mašinu,

Da li u kući imate kompjuter, Da li u kući imate klima ureĊaj, Da li u kući imate internet vezu i Da li

se u tvojoj kući griju sve prostorije tokom zime?


dubinska

eksperimentalna

Broj Procenat Broj Procenat Broj Procenat

Veš mašina Da 166 98,8% 738 98,4% 243 98,8%

Ne 2 1,2% 12 1,6% 3 1,2%

Kompjuter Da 154 91,7% 646 86,5% 224 91,4%

Ne 14 8,3% 101 13,5% 21 8,6%

Klima ureĊaj Da 30 18,9% 83 11,3% 23 9,6%

Ne 129 81,1% 649 88,7% 216 90,4%

Internet veza Da 110 66,3% 466 62,8% 151 62,4%

Ne 56 33,7% 276 37,2% 91 37,6%

Grijanje u svim prostorijama Da 110 66,7% 450 60,2% 161 65,4%

Ne 55 33,3% 297 39,8% 85 34,6%

Prosjeĉni indeks dobrobiti porodica na skali od 1 do 5 u kontrolnoj grupi iznosi 3,37; u

eksperimentalnoj grupi iznosi 3,17; a u dubinskoj eksperimentalnoj 3,26. Rezultati analize varijance

pokazuju da meĊu grupama nema razlika, odnosno da djeca dolaze iz porodica sliĉnog

socioekonomskog statusa (F=2,647; p=0,071) što implicira da dubinska eksperimentalna grupa

prezentira ĉitavu eksperimentalnu grupu, te da su kontrolna i dubinska eksperimentalna grupa

izjednaĉene po socioekonomskom statusu porodice.

Prosjeĉan školski uspjeh uĉenika u prva tri razreda srednje škole iznosi 3,75 u kontrolnoj grupi, 3,69 u

eksperimentalnoj grupi i 3,71 u dubinskoj eksperimentalnoj grupi. IzmeĊu prosjeĉnog uspjeha u ove

tri grupe nema statistiĉki znaĉajnih razlika (F=0,349; p=0,706) što ukazuje da su uĉenici dubinske

eksperimentalne i kontrolne grupe izjednaĉeni po akademskom postignuću.

26

3.3.1.2 Kako su učenici birali srednju školu?

Većina uĉenika izabrala je samostalno srednju školu koju ţeli pohaĊati. Oko 30% njih imalo je i

pomoć svojih roditelja, odnosno roditelji su uĉestvovali u donošenju odluke. Samo mali procenat od

3% je imalo pomoć pedagoga ili psihologa u školi, a njih oko 7% konsultiralo je i druge osobe iz svoje

okoline ili je pod uticajem proksimalnih vanjskih faktora biralo školu ( tipiĉni odgovori u ovom

sluĉaju su da nije bilo opcija ili smjera koje je uĉenik ţelio da upiše u njegovoj okolini). Od drugih

osoba to su najĉešće ĉlanovi šire obitelji (dede, bake, ujaci, tetke), prijatelji ili starije kolege. U

odgovorima nema zabiljeţenih osoba kao što su poslodavci ili druge osobe direktno zainteresirane za

kadar koji se školuje u njihovom okruţenju.

U narednoj tabeli dat je pregled broja uĉenika koji su koristili razliĉite strategije pri odabiru srednje

škole.

Broj Procenat

sam odluĉio NE 69 6,3%

DA 1027 93,7%

roditelji uĉestvovali NE 494 69,9%

DA 213 30,1%

nastavnici i pedagozi NE 588 96,9%

DA 19 3,1%

neko drugi NE 574 93,3%

DA 41 6,7%

Vidimo da su uĉenici nakon završene osnovne škole najvećim brojem prepušteni samostalnom

odluĉivanju kada je u pitanju izbor srednje škole, te da je procenat djece koja dobiju savjet ili pomoć o

strane kvalificiranijih osoba kao što su pedagozi u osnovnim školama izuzetno nizak (samo oko 3%).

Analiza razlika strategija odabira srednje škole meĊu grupama pokazuje da su unutar kontrolne grupe

uĉenici ĉešće koristili roditelje i druge kao pomoć. Razlog ove razlike je najvjerovatnije ĉinjenica da je

jedna od kontrolnih škola ona koja pripada srednjem općem obrazovanju – gimnazijama u koje se

obiĉno upisuju uĉenici koji namjeravaju nastaviti školovanje nakon završene srednje škole, te u

dugoroĉno planiranje ĉešće ukljuĉuju roditelje i osobe iz okruţenja.

3.3.1.3 Neformalno obrazovanje i slobodno vrijeme

Većina uĉenika osim što je ukljuĉena u formalno obrazovanje nije ukljuĉena i u neki od vidova

neformalnog obrazovanja. Samo oko 7 % uĉenika pohaĊalo je neke dodatne kurseve. Ti kursevi su

uglavnom kursevi stranih jezika (engleski, njemaĉki, italijanski, arapski), kursevi za rad na raĉunaru –

informatiĉki kursevi, sekcije iz matematike, umjetniĉke sekcije, dok su dvije uĉenice iz Graĉanice

prijavile da su bile dio neformalnog obrazovanja u projektu „Košnica“.

Mnogo veći procenat djece je radilo neki plaćeni posao (oko 40% njih). Ti plaćeni poslovi najĉešće

podrazumijevaju: berba voća i poljoprivredni radovi, fiziĉki poslovi (utovar i istovar, drugi

nadniĉarski poslovi nekvalificiranog tipa), graĊevinski poslovi (rad kao pomoćnik ili fiziĉki radnik na

graĊevini, pošumljavanje, kućni poslovi (ĉuvanje djece ili ĉišćenje kuće), rad u ugostiteljskim

objektima kao konobari ili u trgovinama kao trgovci, pomoćna radna snaga u frizerskim salonima, te

kao ispomoć u porodiĉnom biznisu (uzgoj gljiva, rad u birou). Od ostalih poslova tu su promotorski

poslovi, rad unutar razliĉitih kampanja nevladinih organizacija i stranaka, te informatiĉki poslovi i

elektriĉarske popravke. Oko 10 uĉenika navelo je da se profesionalno bave sportom ili su sportske

27

sudije, a njih 6 se bave profesionalno pjevanjem ili sviranjem. Posao koji je djevojkama relativno

atraktivan je posao promotorica i akviziterskih prodavaĉica kozmetike.

Preko polovine uĉenika (57%) je prijavilo da ima neki hobi kojim se bavi u slobodno vrijeme. Najveći

broj njih se bavi nekim sportom. Muški se uglavnom bave fudbalom i košarkom, te rukometom i

borilaĉkim sportovima, dok kod djevojaka to je više odbojka. Drugi najzastupljeniji hobi je muzika,

bilo slušanje muzike, pjevanje ili sviranje. Relativno popularan hobi je i folklor, moderni ples, pisanje

pjesama ili priĉa i ĉitanje knjiga. Znaĉajan broj uĉenika kao hobi ima i rad na raĉunaru (ali uglavnom

igranje igrica, internet socijalne mreţe), lov i ribolov, te kolekcionarstvo (sakupljanje odreĊene vrste

predmeta). Vidimo da su hobiji kojima su mladi okupirani ipak uglavnom rekreativnog karaktera i za

mali broj njih mogu biti u funkciji izbora budućeg zanimanja ili karijere. S druge strane, ohrabruje

ĉinjenica da je 57% mladih izjavilo da ima neki hobi,a da je za njih oko 50% to konstruktivan naĉin

provoĊenja slobodnog vremena.

Broj Procenat

Da li si pohaĊao neke dodatne kurseve? DA 72 6.3%

NE 1062 93.7%

Da li si radio neki plaćeni posao? DA 466 40.3%

NE 689 59.7%

Da li imaš neki hobi? DA 648 57.7%

NE 475 42.3%

U posttestu smo pitali uĉenike da li su u posljednjih godinu dana, koliko je trajao program radili neki

plaćeni posao, pohaĊali neke dodatne kurseve kako bi povećali svoje šanse za zapošljavanje ili upis na

fakultet te da kako su provodili svoje slobodno vrijeme.

Broj Procenat

Da li je u toku godine radio neki plaćeni posao? DA 273 28.1%

NE 699 71.9%

Da li je u toku godine pohaĊao neki kurs? DA 52 5.3%

NE 925 94.7%

Vidimo da je u toku završne školske godine opao broj uĉenika koji su radili neki posao, što je

razumljivo jer većina poslova kojim se oni bave je privremenog ili sezonskog karaktera (roditelji ne

izlaţu djecu pretjeranom naporu tokom same školske godine). Znaĉajno manji broj uĉenika je u toku

godine pohaĊao i neke kurseve. Većinom su to kursevi stranih jezika, s tim što se primijeti tendencija

da se u završnoj godini uĉenici više ukljuĉuju u djelovanje omladinskih agencija te neki od njih

prolaze kurseve za volonterski rad (dvije uĉenice), kurseve rukovoĊenja (jedna uĉenica),

prezentacijske vještine, seksualno i reproduktivno zdravlje (jedna uĉenica) te obuka za rad na

prevenciji vršnjaĉkog nasilja (jedan uĉenik). Desetak uĉenika je polagalo vozaĉki ispit.

Od plaćenih poslova to su uglavnom oni koje su uĉenici i ranije radili kao što su berba sezonskog

voća, fiziĉki poslovi, pomaganje u porodiĉnom biznisu, cijepanje drva, rad u ugostiteljskim objektima

kao konobari, promotorski i trgovaĉki poslovi, bavljenje muzikom (pjevanje i sviranje) i sportom.

28

3.3.1.4 Da li namjeravaju upisati fakultet?

Od ukupnog broja uĉenika u pretestu (N=1168), njih 1136 je odgovaralo na pitanje da li ţele upisati

fakultet. Njih 65% je reklo da ţeli, a njih oko 35% je reklo da ne ţeli. U posttestu, od ukupnog broja

od 1008 uĉenika, njih 988 je odgovaralo na pitanje da li ţele upisati fakultet. Njih 62% je izjavilo da

ţeli, dok oko 38% njih je izjavilo da ne ţeli.

Rezultati analize stabilnosti ove odluke koji su raĊeni na ispitanicima koji su odgovorili na pitanje i u

pretestu i u posttestu pokazuje da su odluke uĉenika koje su imali na poĉetku godine vrlo stabilne,

odnosno da mali broj njih mijenja mišljenje o studiranju tokom završne godine srednje škole.

Da li namjerava upisati fakultet?

posttest Ukupno

Da Ne

pretest Da 250 36 286

Ne 12 104 116

Ukupno 262 140 402

Od ukupno 402 uĉenika koji su odgovorili na ovo pitanje i u pretestu i u posttestu vidimo da njih 354

(88%) nije mijenjalo svoju odluku, dok je samo 12% promijenilo svoju odluku. Njih 36 je prema

odgovoru odustalo od upisa fakulteta, dok je njih 12 odluĉilo da ipak studira.

3.3.1.5 Dodatne aktivnosti vezane za odabir zanimanja i razvoj karijere na kojima su učenici

učestvovali

Osim radionica koje su organizirane u sklopu pilot projekta GOPA YEP uĉenici su bili ukljuĉeni i u

druge aktivnosti koje su imale za cilj profesionalno informiranje i savjetovanje za odabir zanimanja.

Kontrolna Eksperimentalna

Dubinska

eksperimentalna

Broj

procenat

od

ukupnog

broja

(%)

Broj

procenat

od

ukupnog

broja

(%)

Broj

procenat

od

ukupnog

broja

(%)

Razgovarali sa pedagogom na odjeljenskoj

zajednici o budućnosti 22 16 210 32 97 45

Razgovarali smo sa razrednim starješinom

na odjeljenskoj zajednici o budućnosti 40 30 331 51 110 51

Imali smo lekcije u nekim predmetima

vezano za odabir zanimanja, traţenje posla

ili upisa fakulteta

43 32 227 35 86 40

Imali smo testiranja sa pedagogom 4 3 94 14 74 34

Išao sam kod nekog savjetnika 4 3 14 2 7 3

Radio sam testove profesionalne

orijentacije na internetu 18 13 44 7 22 10

Traţio sam informacije o zanimanjima po

internetu 40 30 223 34 78 36

Išli smo u posjete fakultetima 32 24 41 6 7 3

29

Dolazili su neki fakulteti da nam se

prezentiraju 55 41 208 32 86 40

Išli smo u posjete nekim firmama 13 10 80 12 44 20

Nešto drugo 3 2 7 1 0 0

Rezultati pokazuju da je veći broj djece u eksperimentalnoj i dubinskoj eksperimentalnoj grupi bio

ukljuĉen u tipiĉne informativno – savjetodavne aktivnosti kao što su razgovori sa pedagogom,

razrednim starješinom, te u testiranja sa pedagogom negoli su to djeca u kontrolnoj grupi. Vjerovatni

razlog ovoj razlici leţi upravo u uvoĊenju radionica kao kontinuirane aktivnosti koja je potakla i

nastavnike i pedagoge na pojaĉanu aktivnost oko profesionalne orijentacije.

Moţe se reći da uvoĊenje sistemskih aktivnosti koje su jasno deklarirane kao profesionalna

orijentacija i koje imaju kontinuitet u provoĊenju dovodi i do dodatne mobilizacije institucionalnih

resursa kao i podizanja individualne motivacije nastavnika i pedagoga za dodatnim aktivnostima koje

su djeci potrebne u kljuĉnom periodu za odabir zanimanja i razvoj karijere.

Od ostalih aktivnosti koje su provoĊene sa uĉenicima, najĉešće su posjete fakulteta i prezentacije

njihovih programa, te lekcije u nekim predmetima vezane za odabir zanimanja, traţenje posla ili upisa

fakulteta.

Od individualnih proaktivnih ponašanja kojim uĉenici nastoje da odaberu svoje zanimanje i buduću

karijeru najĉešće je potraga za informacijama o zanimanjima na internetu. Oko trećina djece u

kompletnom uzorku traţila je informacije na internetu, a oko 10% djece je radilo testove profesionalne

orijentacije na internetu. Ovo ukazuje da je razvoj online informativnih servisa kao i online

savjetovanja za odabir zanimanja prostor koji u budućnosti treba da bude što više iskorišten za

savjetodavni rad sa uĉenicima (ali i drugim populacijama).

3.3.2 Priprema podataka za obradu – zavisni uzorak

Nakon pripreme baze i uparivanja uzorka za ponovljena mjerenja iz baze su izbaĉeni dodatno 204

sluĉaja (oko 10%) zbog nepotpunih podataka tako da je za uparivanje podataka ostalo 2021 popunjeni

upitnik.

Restrukturiranjem podataka upareno je 476 uĉenika ispitanika koji su imali pravilno popunjene

identifikacijske podatke i u pretestu i u postestu te su njihovi podaci korišteni za analizu promjena do

kojih se došlo usljed sistematskog rada na profesionalnoj orijentaciji kroz radionice u 2010/2011

godini.

Pregled broja uĉenika koji su uĉestvovali i u pretestu i u posttestu sa jednakim identifikacijskim

podacima (zavisni uzorak):

Broj uĉenika sa

uparenim podacima

Procenat od ukupnog

broja uĉenika koji su

uĉestvovali u

istraţivanju u pretestu

Procenat od ukupnog

broja uĉenika koji su

uĉestvovali u

istraţivanju u posttestu

Kontrolna 60 35,5% 44,4%

Eksperimentalna 296 39,3% 45,3%

Dubinska eksperimentalna 120 48,8% 55,3%

Total 476

30

U analizama indikatora kompetencija za upravljanje karijerom korišteni su podaci upravo ove grupe

ispitanika koji imaju uparene rezultate iz pretesta i posttesta i koji su tretirani kao zavisni uzorak.

3.3.3 Analiza promjena na indikatorima kompetencija za upravljanje karijerom

Kao indikatori koji su korišteni za mjerenje promjena uĉeniĉkih kompetencija za upravljanje karijerom

korištene su sljedeće varijable:


Procjena vlastitih karakteristika (sposobnosti, vrijednosti, profesionalni interesi, kvaliteta

davanja i primanja povratne informacije)

Procjena vlastitih kompetencija za aktivno traţenje posla

Odluĉnost u donošenju odluka o zanimanju i razloga za neodluĉnost

Koliko je siguran u svoju odluku o odabiru fakulteta

Širina u pristupu usklaĊivanja sebe i svijeta rada - Broj poslova koje moţe obavljati

Znanje o bitnim elementima potrebnim za kvalitetom upravljanje karijerom

Znanje o tome što su sposobnosti

Znanje o tome što su vještine

Znanje o tome što su profesionalni interesi

Znanje o tome što su vrijednosti

Poznavanje informacija potrebnih za racionalno donošenje odluke o fakultetu

Znanje o strategija traţenja informacija o fakultetu

Znanje o strategijama traţenja posla

Poznavanje strukture biografije


Lokus kontrole

Objektivnost / realitet u oĉekivanjima

Otpornost na odbijanja

Za sve varijable analizirane su promjene u razlikama izmeĊu dubinske eksperimentalne grupe i

kontrolne grupe prije radionica (pretest) i poslije radionice (posttest). Kako bi kontrolirali uticaj drugih

aktivnosti kojima je kontrolna grupa bila izloţena tokom školske godine, a koje su mogle dovesti do

promjena u njihovim kompetencijama u posttestu je jedno od pitanja za kontrolnu grupu bilo „Da li ste

uĉestvovali na nakoj radionici?“.

31

3.3.3.1 Poznavanje sebe i svijeta rada

Indikator 1: Percepcija sebe i svojih karakteristika

Ovaj indikator predstavlja u kojoj mjeri uĉenici smatraju da poznaju svoje sposobnosti, interese,

vještine i kompetencije u davanju i primanju povratnih informacija. OdreĊen je kao prosjek na skali od

1 do 4 na pitanjima:

1. Ja imam jasnu sliku o tome koje su moje sposobnosti

2. Ja imam jasnu sliku o tome koji su moji interesi

3. Ukoliko me neko upita, ja mogu odmah nabrojati vještine koje posjedujem

4. Ja znam kako drugoj osobi dati povratnu informaciju o njenom radu na naĉin da se

ona ne uvrijedi i da je shvati kao dobronamjernu.

5. Kada mi moj drug da povratnu informaciju o mom radu, ja je ozbiljno razmotrim i ne

doţivljavam je kao napad na moju liĉnost.

Ova skala dizajnirana je za potrebe ovog istraţivanja od strane proMENTE tima.

Analize razlika izmeĊu dubinske eksperimentalne i kontrolne grupe ukazuju da nije došlo do promjene

u percepciji sebe prije i nakon radionica. IzmeĊu grupa nema razlika ni prije ni poslije radionica.

Rezultati ukazuju da i druge aktivnosti koje su provoĊene unutar ispitivanog perioda nisu znaĉajno

doprinijele promjeni u percepciji vlastitih karakteristika.

Prosjeĉne vrijednosti za obje grupe date su u tabeli:

Grupa Prosjeĉna vrijednost st. devijacija N

Percepcija sebe u pretestu

Kontrolna 3,004 ,34304 53

Eksperimentalna 3,074 ,40919 338

Percepcija sebe u posttestu

Kontrolna 2,97 ,38537 53


Na osnovu prosjeĉnih vrijednosti moţe se reći da uĉenici i jedne i druge grupe smatraju da dobro

poznaju vlastite karakteristike jer se njihove prosjeĉne vrijednosti kreću oko 3 na skali od 1 do 4 (pri

ĉemu je 3 – slaţem se, a 4 u potpunosti se slaţem).

Na osnovu rezultata dva mjerenja moţemo zakljuĉiti:

Da uĉenici smatraju da dobro poznaju vlastite karakteristike

Da radionice nisu znaĉajno doprinijele promjeni percepcije vlastitih karakteristika niti

su dovele do povećanja razlike izmeĊu kontrolne i eksperimentalne grupe.

32


Procjena vlastitih kompetencija za aktivno traţenje posla mjereno je skalom sa 6 pitanja preuzetom iz

evaluacijskog priruĉnika koji se koristi za procjenu uspjeha radionica za aktivno traţenje posla TIMS

(program adaptirao proMENTE, 2006). Skala mjerenja je od 1 do 5 pri ĉemu je 1 – nimalo uspješan, a

5 – jako uspješan.

Pitanja u skali su:

1. Pravljenju dobre liste vještina koje imam i koje se mogu iskoristiti da naĊem posao

2. Razgovoru sa prijateljima i drugim osobama kako bi saznao o mogućim poslodavcima

kojima su potrebne moje vještine

3. Razgovoru sa prijateljima i drugim osobama kako bih saznao za moguća radna mjesta

koja mi odgovaraju

4. Pisanju dobre prijave za posao i biografije

5. Kontaktiranju i ubjeĊivanju poslodavca da me uzme u obzir kao radnika na nekom

radnom mjestu

6. Ostavljanju najboljeg utiska i jasnom prezentiranju svojih kvaliteta na razgovoru /

intervjuu za posao

Prosjeĉne vrijednosti jedne i druge grupe prikazane su u tabeli:

Grupa Prosjeĉna vrijednost st. devijacija N

Procjena kompetencija za aktivno

traţenje posla u pretestu

Kontrolna 3,3274 ,72427 53


Procjena kompetencija za aktivno

traţenje posla u posttestu

Kontrolna 3,2604 ,65705 53


Izvor Pretest/posttest Suma

kvadrata

stupnjevi

slobode

Prosjeĉni

kvadrat

F Znaĉajnost

pretest_posttest Linear ,192 1 ,192 ,701 ,403

pretest_posttest *

drugeekativnosti

Linear ,184 1 ,184 ,672 ,413

pretest_posttest *

grupanumeric2

Linear ,641 1 ,641 2,337 ,127

Prosjeĉne vrijednosti ukazuju da uĉenici uglavnom smatraju da su prosjeĉno uspješni u kljuĉnim

vještinama aktivnog traţenja posla. Analiza promjena u grupama prema procjeni kompetencija za

aktivno traţenje posla ukazuje da nije došlo do statistiĉki znaĉajnih promjena znaĉajnog porasta

procjene kompetencija niti u eksperimentalnoj niti u kontrolnoj grupi. Ipak, promjene u prosjeĉnim

vrijednostima po grupama u dvije vremenske taĉke mjerenja pokazuju tendenciju blagog pada

osjećaja kompetentnosti za traţenje posla u kontrolnoj grupi, dok je eksperimentalnoj grupi primjetna

tendencija blagog porasta osjećaja kompetentnosti za traţenje posla.

33

Kada je u pitanju indikator 2 – percepcija vlastitih kompetencija za aktivno traţenje posla moţemo

zakljuĉiti:

Uĉenici i jedne i druge grupe smatraju da su prosjeĉno uspješni u aktivnostima

aktivnog traţenja posla

Radionice jesu doprinijele da se u eksperimentalnoj grupi javi trend porasta procjene

kompetencija za aktivno traţenje posla, dok je u kontrolnoj grupi primjetna tendencija

pada. Moţe se reći da se radionice pokazuju potencijal da kod uĉenika, u kritiĉnom

periodu kada izlaze iz srednje škole i kada im predstoji jedna od najznaĉajnijih

prekretnica u razvoju karijere, odrţe i poboljšaju osjećaj kompetentnosti za aktivno

traţenje posla.

Indikator 3: Odlučnost u donošenju odluka o zanimanju i razloga za neodlučnost

Odluĉnost u donošenju odluka i razlozi za neodluĉnost mjereni su upitnikom Profil odluke o

zanimanju (Jones, 1988, adaptirala Husremović,2006). Ovaj upitnik u bosanskohercegovaĉkoj verziji

ima tri poĉetna pitanja koja se odnose na procjenu stepena odluka do koje je uĉenik došao u odabiru

zanimanja, te razloga za neodluĉnost koji su podijeljeni u tri kategorije: Razlozi koji se odnose na

nepoznavanje sebe i svijeta rada i obrazovanja; neodluĉnost kao crta liĉnosti i Neodluĉnost koja

proizilazi iz percepcije uĉenika da mu u trenutku popunjavanja upitnika nije vaţno donijeti takvu

odluku (Percepcija vaţnosti odluke). Skala mjerenja je od 1 do 5 pri ĉemu je 1 – u potpunosti se ne

odnosi na mene, a 5 – u potpunosti se odnosi na mene.

Prosjeĉne vrijednosti pitanjima i skalama Profila odluke o zanimanju za kontrolnu i dubinsku

eksperimentalnu grupu date su u tabeli:

Pitanje: Kontrolna Eksperimentalna

Pretest Posttest Pretest Posttest

Stepen odluĉnosti u odluci o budućem zanimanju i zadovoljstvo

odlukom

10,51 10,17 10,19 10,97

Razlozi za neodluĉnost: nepoznavanje sebe i svijeta rada i školovanja 3,63 3,34 3,44 3,35

Razlozi za neodluĉnost:neodluĉnost kao crta liĉnosti 2,29 2,49 2,56 2,54

Razlozi za neodluĉnost:percepcija vaţnosti odluke 1,66 2,06 2,08 2,09

Analiza razlika u promjenama na stepenu odluĉnosti pokazuje da postoje znaĉajni efekti unutar

pojedinih grupa, odnosno da je, kod kontroliranog uticaja drugih aktivnosti, u eksperimentalnoj grupi

došlo do znaĉajnog porasta stepena odluĉnosti o budućem zanimanju i zadovoljstva tom odlukom, dok

je u kontrolnoj grupi došlo do pada stepena odluĉnosti.

Izvor Pretest/posttest Suma

kvadrata

stupnjevi

slobode

Prosjeĉni

kvadrat

F Znaĉajnost

Pretest/posttest Linear 7,404 1 7,404 1,595 ,207

Pretest/postest*druge

aktivnosti

Linear 3,122 1 3,122 ,673 ,413

Pretest/posttest*grupa Linear 26,077 1 26,077 5,618 ,018

Dakle, radionice su doprinijele da uĉenici donesu odluku o nastavku svoje karijere te da tom odlukom

budu zadovoljniji nego što su bili prije radionica.

34

Analiza razloga za neodluĉnost koji se tiĉu nepoznavanja sebe i svijeta rada i obrazovanja pokazuju da

je u kontrolnoj grupi došlo do poboljšanja na ovoj varijabli, odnosno da su uĉenici sebe nešto bolje

upoznali, dok se u eksperimentalnoj grupi zadrţala vrijednost iz posttesta. Na ovu razliku nešto više su

uticale druge aktivnosti nego same radionice.

Razlozi za neodluĉnost: nepoznavanje sebe i svijeta rada i obrazovanja

Izvor pretest/po

sttest

Suma

kvadrata

Stupnje

vi

slobode

Prosjeĉni

kvadrat

F Znaĉaj

nost

Pretest/posttest Linear 4,084 1 4,084 10,771 ,001

Pretest/posttest * druge aktivnosti Linear 1,041 1 1,041 2,746 ,098

Pretest/posttest * grupa Linear ,542 1 ,542 1,428 ,233

Analiza skale Neodluĉnost kao osobina liĉnosti pokazuje da takoĊer nemamo znaĉajne razlike u

promjenama, ali da primjećujemo znaĉajnu tendenciju gdje u eksperimentalnoj grupi dolazi do pada

vrijednosti na ovoj skali, odnosno gdje se uĉenici eksperimentalne grupe u posttestu doţivljavaju kao

manje neodluĉne osobe, za razliku od eksperimentalne grupe gdje dolazi do porasta osjećaja

neodluĉnosti kao liĉne karakteristike. Ovaj nalaz ukazuje da su provedene radionice doprinijele da se

uĉenici osjećaju odluĉnije kao osobe, što je izuzetno znaĉajno za aktivno ponašanje u podruĉju odabira

zanimanja i razvoja karijere.

Razlozi za neodluĉnost: neodluĉnost kao osobina liĉnosti

pretest/p

osttest

Suma

kvadrata

Stupnje

vi

slobode

Prosjeĉni

kvadrat

F Znaĉaj

nost

pretest/posttest Linear ,206 1 ,206 ,342 ,559

pretest/posttest* druge aktivnosti Linear ,025 1 ,025 ,041 ,840

pretest/posttest * grupa Linear 1,337 1 1,337 2,226 ,137

Analiza skale Razloga za neodluĉnost koji se odnose na percepciju vaţnosti donošenja odluke u

trenutku popunjavanja upitnika pokazuje da (iako razlike nisu znaĉajne) eksperimentalna grupa u

posttestu pokazuje tendenciju pada rezultata što ukazuje na to da su svjesniji da je vaţno donijeti

kvalitetnu odluku o budućem školovanju ili zapošljavanju, dok u kontrolnoj grupi primjećujemo

tendenciju porasta rezultata, odnosno povećanja odgaĊanja odluke i percepcije da u tom trenutku nije

tako vaţnost donijeti odluku o budućem zanimanju ili zapošljavanju.

Zaključak analize na indikatoru 3 – Odlučnost u donošenju odluka i razlozi za

neodlučnost

Rezultati ukazuju da su radionice odrţane sa uĉenicima u eksperimentalnoj grupi doprinijele

promjenama u jednoj od kljuĉnih karakteristika vezanih za odabir zanimanja i razvoj karijere, a to je

odluĉnost u izboru i zadovoljstvo izborom. Ono što je znaĉajan nalaz je da su radionice pomogle

uĉenicima i da smanje osjećaj neodluĉnosti kao liĉne karakteristike (dok je u kontrolnoj grupi ovaj

osjećaj pokazao tendenciju porasta), te da se zahvaljujući radionicama u eksperimentalnoj grupi

primjećuje tendencija porasta shvatanja vaţnosti donošenja kvalitetnih i informiranih odluka na

vrijeme i u trenutku završavanja srednje škole (dok je u kontrolnoj grupi registrirana tendencija pada

shvatanja vaţnosti donošenja ovakvih odluka).

35

Indikator 4: sigurnost u odluku o razvoju karijere

Sigurnost u odluku o razvoju karijere predstavlja bitan element prihvatanja odluke i aktivnog

ponašanja prema ostvarenju ciljeva koje uĉenici postavljaju za sebe u podruĉju odabira zanimanja i

razvoja karijere. Na poĉetku školske godine završnog razreda srednje škole oĉekuje se da su uĉenici

manje sigurni u svoje odluke, dok bi na kraju razreda pred izlazak iz srednjoškolskog obrazovanja

trebali da pokaţu veću sigurnost u odluku koju su donijeli.

Sigurnost u odluku o razvoju karijere ispitana je sa dva vezana pitanja u pretestu i posttestu:

Da li znaš što ćes raditi nakon završetka srednje škole? (potencijalni odgovori:

a)studirati; b) raditi; c) i studirati i raditi; d) neodluĉan sam

Koliko si siguran u svoju odluku? (potencijalni odgovori: a) nimalo nisam siguran;

nisam siguran; siguran sam; u potpunosti sam siguran)

Deskriptivna statistika pokazuje da je u kontrolnoj grupi 31% uĉenika zadrţalo svoju odluku u

posttestu u odnosu na onu u pretestu, dok je njih 69% promijenilo odluku. U eksperimentalnoj grupi

njih 36% je zadrţalo svoju odluku iz pretesta, dok je 64% njih promijenilo svoju odluku u posttestu.

Ovi podaci ukazuju koliko je razdoblje od godine dana prije prelaska na viši nivo školovanja ili izlaska

na trţište rada turbulentno za mlade ljude i kljuĉno za savjetodavni rad sa njim kako bi im se pomoglo

da donesu racionalnu odluku kojom će biti zadovoljni.

Kontrolna grupa Da li znaš što ćeš raditi nakon završetka škole u

posttestu

Total

Studirati Raditi I studirati i

raditi

Neodluĉan/na

sam

Da li znaš što ćeš raditi nakon

završetka škole u pretestu

Studirati 11 7 7 6 31

Raditi 2 0 0 0 2

I studirati i

raditi

2 1 2 2 7

Neodluĉan/na

sam

0 1 0 0 1

Total 15 9 9 8 41

Eksperimentalna grupa Da li znaš što ćeš raditi nakon završetka škole u

posttestu

Total

Studirati Raditi I studirati i

raditi

Neodluĉan/na

sam

Da li znaš što ćeš raditi nakon

završetka škole u pretestu

Studirati 17 7 6 3 33

Raditi 8 4 4 1 17

I studirati i

raditi

3 5 5 2 15

Neodluĉan/na

sam

7 1 0 0 8

Total 35 17 15 6 73

Analiza razlika u promjenama na varijabli sigurnosti u donesenu odluku prije i poslije radionica i

izmeĊu kontrolne i eksperimentalne grupe ukazuje da razlike nisu znaĉajne, ali da postoji tendencija

36

porasta sigurnosti i u jednoj i u drugoj grupi. Iako nema znaĉajnih efekata radionica niti drugih

aktivnosti u koje su uĉenici bili ukljuĉeni, rezultati analize ukazuju da postoji nešto jaĉi efekat drugih

aktivnosti na sigurnost u donesenu odluku. Ovaj nalaz je u potpunosti prihvatljiv jer su uĉenici bili

ukljuĉeni u aktivnosti kao što su posjete fakultetima, prezentacije fakulteta, prikupljanje informacija o

zanimanjima na internetu, razgovorima sa nastavnicima i pedagozima što je zasigurno pomoglo da

odluke koje donesu budu jasnije i da u njih budu sigurniji.

Sigurnost u donesenu odluku – test unutar grupa

pretest/posttest Suma

kvadrata

stupnjevi

slobode

Prosjeĉni

kvadrat

F Znaĉajnost

pretest/posttest Linear ,712 1 ,712 1,380 ,243

pretest/posttest *

druge aktivnosti

Linear ,788 1 ,788 1,526 ,220

pretest/posttest *

grupa

Linear ,010 1 ,010 ,019 ,890

Sigurnost u donesenu odluku –test izmeĊu grupa

Izvor Suma kvadrata Prosjeĉni

kvadrat

F Znaĉajnost

Intercept 825,040 1 825,040 1566,813 ,000

Druge aktivnosti 1,446 1 1,446 2,746 ,101

grupa ,001 1 ,001 ,002 ,964

Indikator 5: Širina u percepciji potencijalnih zanimanja

Savjetodavni rad za odabir zanimanja i razvoj karijere bi trebao da pomogne uĉenicima da prošire

spoznaju o tome što osoba sa odreĊenim zanimanjem ili kvalifikacijama moţe raditi, te kako moţe

nastaviti svoje školovanje. Cilj je proširiti percepciju poslova prihvatljivih za osobu te na taj naĉin

povećati njegovu zapošljivost i motivaciju za cjeloţivotno uĉenje. Osobe koje nema tu širinu u

razmišljanju o potencijalnim poslovima kojima se moţe baviti ima suţeni obim poslova u kojima

moţe traţiti zaposlenje kao i više ograniĉen broj potencijalnih obrazovnih programa u koje se mogu

ukljuĉiti. Prosjeĉne vrijednosti u obje grupe na pretestu i posttestu su prikazane u tabeli:

Grupa Prosjeĉna

vrijednost

St. devijacija N

Broj poslova koje uĉenik nabraja u pretestu Kontrolna 1,17 1,007 24


Broj poslova koje uĉenika nabraja u posttestu Kontrolna 2,00 ,834 24


Analize pokazuju da je došlo do znaĉajnog porasta broja poslova koje uĉenici vide kao sebi

potencijalne izmeĊu dvije taĉke mjerenja. I u jednoj i u drugoj grupi došlo je do povećanja rezultata, s

tim da je u ovoj varijabli ta tendencija više izraţena u kontrolnoj grupi.

37

Broj poslova koje uĉenici mogu nabrojati – test unutar grupa

pretest/po

sttest

Suma

kvadrata

Stupnjev

i slobode

Prosjeĉni

kvadrat

F Znaĉa

jnost

pretest/posttest Linear 5,856 1 5,856 9,875 ,003

pretest/posttest * druge

aktivnosti

Linear ,308 1 ,308 ,520 ,474

pretest/posttest * grupa Linear 2,019 1 2,019 3,404 ,071

Broj poslova koje uĉenik moţe nabrojati – test izmeĊu grupa

Izvor Suma kvadrata stupnjevi slobode Prosjeĉni kvadrat F Znaĉajnost

Intercept 90,631 1 90,631 109,914 ,000

druge aktivnosti ,170 1 ,170 ,207 ,651

grupa 1,900 1 1,900 2,304 ,135

Indikator 6: znanje o sposobnostima

Radionice su imale za cilj povećati i znanje uĉenika o tome što su to kljuĉne psihološke karakteristike

koje usklaĊuju ĉovjeka sa njegovom radnom okolinom i koje odreĊuju naš uspjeh u školovanju i

poslu, te zadovoljstvo odabranom školom ili poslom. To su: sposobnosti, vještine, profesionalni

interesi i vrijednosti.

Definicija sposobnosti koju daje Bujas, Z. (1964)8 u svojoj knjizi „Psihofiziologija rada glasi:

“Sposobnosti su potencijalni dinamiĉki sustavi za vršenje odreĊenih tipova aktivnosti steĉeni kroz

aktivitet na osnovi nasljeĊenih dispozicija i utjecaja prirodne i socijalne okoline.” . Dakle, sposobnosti

su potencijali koji na omogućavaju razvoj vještina i uspjeh u nizu zanimanja koja zahtijevaju upravo te

sposobnosti.

Sposobnosti takoĊer obuhvataju uspješnost snalaţenja u novim situacijama u kojima se zahtijeva

korištenje ranijih znanja ili iskustava kako bi se pronašlo rješenje u novonastaloj situaciji.

Znanje o sposobnostima ispitivano je sa dva pitanja:

1. Ja znam što su to sposobnosti (odgovori 1=da; 0=ne)

2. Nabroji neke svoje sposobnosti – na ovo pitanje uĉenici su trebali da napišu sve svoje sposobnosti.

Nakon unosa podataka u bazu tim proMENTE je pregledao i kodirao sve odgovore koji su u skladu sa

definicijom sposobnosti i onim što su uĉenici uĉili na radionicama o sposobnostima. Kao rezultat

dobiven je broj nabrojanih sposobnosti.

Procenat uĉenika koji su dali potvrdan odgovor (odgovorili sa DA) na prvo pitanje u obje grupe dat je

u tabeli:

Grupa Procenat St. devijacija N

Ja znam šta su sposobnosti u pretestu Kontrolna 90% ,297 42

Eksperimentalna 75% ,434 57

Ja znam šta su sposobnosti u posttestu Kontrolna 69% ,468 42

Eksperimentalna 88% ,331 57

8 Bujas,Z.(1964) Psihofiziologija rada. Institut za higijenu rada Jugoslovenske akademije nauka i umjetnosti

38

Analiza pokazuje da postoji znaĉajna razlika izmeĊu grupa u dvije taĉke mjerenja. Dok je u kontrolnoj

grupi došlo do pada uvjerenja u shvatanje konstrukta u posttestu u odnosu na posttest, u

eksperimentalnoj grupi došlo je do porasta uvjerenja u shvatanje što su sposobnosti.

Uvjerenje u znanje o sposobnostima

Izvor pretest/posttest Suma

kvadrata

stupnjevi

slobode

Prosjeĉni

kvadrat

F Znaĉajnost


pretest/posttest *

druge aktivnosti

Linear ,000 1 ,000 ,002 ,965

pretest/posttest *

grupa

Linear 1,304 1 1,304 9,198 ,003

Osim toga, analiza broja sposobnosti koje su uĉenici nabrojali u pretestu i postestu pokazuje da, iako

razlike nisu znaĉajne, postoji tendencija koja ukazuje da su uĉenici eksperimentalne grupe u posttestu

bili u stanju nabrojati više vlastitih sposobnosti od kontrolne grupe.

Grupa Prosjeĉna vrijednost St. devijacija N

Broj nabrojanih sposobnosti u pretestu Kontrolna ,75 ,775 16

Eksperimentalna ,47 ,681 30

Broj nabrojanih sposobnosti u posttestu Kontrolna ,88 1,147 16


Broj nabrojanih sposobnosti


kvadrata

stupnjevi

slobode

Prosjeĉni

kvadrat

F Znaĉajnost


pretest/posttest *

druge aktivnosti

Linear ,006 1 ,006 ,008 ,930

pretest/posttest *

grupa

Linear ,273 1 ,273 ,332 ,567

Moţemo reći da su radionice o odabiru zanimanja i razvoju karijere doprinijele da su uĉenici uvjereniji

u svoje shvatanje konstrukta sposobnosti te da postoji tendencija da radionice doprinose sposobnosti

djece da nabroje veći broj svojih sposobnosti.

39

Indikator 7: Znanje o vještinama

Znanje o vlastitim vještinama je izuzetno vaţno u svim fazama razvoja karijere. Poznavanje vlastitih

vještina koje su osobe stekle u razliĉitim aktivnostima tokom ţivota te sposobnost da se te vještine

imenuju znaĉajno povećavaju vjerovatnoću zapošljavanja i odabira škole i posla koji traţe te vještine.

Stoga je jedan od ciljeva radionice osvještavanje uĉenika o njihovim vještinama koje posjeduju, te

razvoj novih vještina vezanih za odabir zanimanja i razvoj karijere (vještine aktivnog traţenja posla).

Znanje o vještinama ispitivano je na isti naĉin kao i znanje o sposobnostima. Uĉenici su odgovarali na

dva pitanja:

1. Ja znam što su to vještine (odgovori 1=da; 0=ne)

2. Nabroji neke svoje vještine – na ovo pitanje uĉenici su trebali da napišu sve svoje vještine. Nakon

unosa podataka u bazu tim proMENTE je pregledao i kodirao sve odgovore koji su u skladu sa

definicijom vještina i onim što su uĉenici uĉili na radionicama o vještinama. Kao rezultat dobiven je

broj nabrojanih vještina.

Rezultati razlika pokazuju da je došlo do znaĉajne promjene – uĉenici eksperimentalne grupe su u

posttestu pokazali više uvjerenja u svoje znanje o tome što su vještine, dok je u kontrolnoj grupi u

posttestu došlo do pada uvjerenja u znanje o vještinama.


Ja znam što su to vještine u pretestu Kontrolna ,75 ,440 32


Ja znam šta su to vještine u posttestu Kontrolna ,53 ,507 32


Uvjerenje u znanje o vještinama


kvadrata

stupnjevi

slobode

Prosjeĉni

kvadrat

F Znaĉajnost

pretest/posttest Linear ,200 1 ,200 1,306 ,257

pretest/posttest *

druge aktivnosti

Linear ,101 1 ,101 ,658 ,420

pretest/posttest *

grupa

Linear 1,206 1 1,206 7,857 ,006

Kako je broj uĉenika koji su odgovorili na pitanje da nabroje svoje vještine u kontrolnoj grupi bio vrlo

mali (N=8), nisu raĊene analize razlika izmeĊu broja nabrojanih vještina kao što je to bio sluĉaj za

sposobnosti.

Na osnovu rezultata analize prvog pitanja moţemo reći da su radionice znaĉajno doprinijele uvjerenju

uĉenika da razumiju bolje što su to vještine.

40

Indikator 8 i 9: Znanje o profesionalnim interesima i vrijednostima

Na ova dva indikatora zbog malog broja ispitanika koji su odgovorili na pitanja i u pretestu i u

posttestu nisu raĊene analize razlika u promjenama izmeĊu kontrolne i eksperimentalne grupe.


Kako bi osoba znala da li je neki obrazovni program u skladu sa njenim sposobnostima, interesima i

vrijednostima potrebno je da prikupi niz informacija relevantnih za donošenje odluke. To su prije

svega informacije sadrţajne prirode (kredibilitet ustanove, sadrţaj programa, predmeti koji se slušaju,

kompetencije koje se stiĉu, mogućnost zapošljavanja nakon završetka studija i sliĉno), potom

informacije tehniĉke prirode (spisak institucija koje nude takav program, visina upisnine, udaljenost

od mjesta boravka, mogućnost finansiranja za vrijeme studija).

Drugi modul radionica za odabir zanimanja i razvoj karijere bio je posvećen upravo upoznavanju

svijeta rada i studiranja, odnosno sticanju znanja o tome koje informacije su potrebne da bi se donijela

informirana odluka o studiranju, te koje se strategije koriste za pronalaţenje takvih informacija i

informacija o zaposlenju.

Kako bi se ispitalo da li su radionice potakle uĉenike na upoznavanje vrsta informacija potrebnih za

donošenje odluke o studijskom programu, postavljeno je pitanje: Nabroji koje informacije o fakultetu

trebaš da bi mogao donijeti odluku što ćeš upisati? Njihovi odgovori svrstani su u 5 kategorija:

Lokacija

Kredibilitet ustanove

Organizacija nastave – sadrţajni aspekt

Visina upisnine

Mogućnost zapošljavanja

Deskriptivne vrijednosti pokazuju da uĉenici najviše nabrajaju informacije vezane za sadrţajni aspekt

studiranja, a potom informacije vezane za visinu upisnine. Kako se bliţi trenutak odluke i kredibilitet

ustanove postane vaţniji, te su tako i uĉenici u posttestu nabrojali više odgovora koji se odnose na

kredibilitet ustanove nego što je to bilo u posttestu. Mali broj ispitanika smatra da je vaţna informacija

i mogućnost zapošljavanja. Ovakav stav koje informacije su vaţne sliĉan je i u pretestu i u posttestu.

S jedne strane ovakav nalaz je prihvatljiv jer na odluku o studiranju i ne treba da utiĉe samo

mogućnost zaposlenja ukoliko osoba nema afinitet prema deficitarnim zanimanjima. Ali, s druge

strane treba biti oprezan jer upravo ovakav stav dovodi do hiperinflacije kadra unutar pojedinih struka,

tako da savjetodavna aktivnost treba da ukljuĉuje i razmišljanje o alternativnim obrazovnim

institucijama koje traţe sliĉne osobine ali su manje suficitarna na trţištu rada.

Zbog malog broj ispitanika (N u kontrolnoj grupi < 10) koji su popunili odgovor na ova pitanja, nisu

raĊene analize razlika i promjena unutar grupa.

41

Nabroji informacije koje su ti potrebne da bi

donio odluku o fakultetu:

Kontrolna* Eksperimentalna*

pretest posttest pretest posttest

Lokacija 0,09 0,06 0,07 0,11

Kredibilitet ustanove 0,12 0,31 0,02 0,21

Organizacija nastave - sadrţajni aspekt 1,03 0,56 0,44 0,51

Cijena upisnine 0,12 0,06 0,05 0,13

Mogućnost zapošljavanja 0,29 0,13 0,15 0,09

*Brojevi u tabeli su prosječne vrijednosti broja informacija koje su učenici naveli pod određenom kategorijom.

Maksimalan broj registriranih informacija unutar jedne kategorije bio je 2.

Indikator 11: Poznavanje strategija traţenja informacija o fakultetima

Broj izvora koji stoje na raspolaganju svakome tko prikuplja podatke o fakultetu je jako veliki. S jedne

strane postoje zvaniĉni i javni izvori kao što su internet stranica fakulteta, brošure, ili njihove

prezentacije, dok sa druge strane postoji niz neformalnih izvora koji imaju informacije koje su

uĉenicima vrlo vaţne za donošenje odluke (kao što su iskustva studenata sa organizacijom nastave,

profesorima, odnos izmeĊu studenata,...) Zbog toga je jako vaţno da uĉenici budu informirani o

širokom repertoaru izvora i strategija traţenje ovih informacija.

Zbog malog broja ispitanika koji su popunili ova pitanja nisu raĊene analize razlika u promjenama, ali

je uraĊena deskriptivna statistika (kao i u prethodnom sluĉaju cilj je bio da identificiramo podruĉja

pokrivena ovim pitanjima koja uĉenici bolje i slabije poznaju).

Kontrolna* Eksperimentalna*


Internet ,68 ,76 ,65 ,68

Neformalne veze: prijatelji, rodbina, poznanici,... ,45 ,38 ,54 ,48

Brošure, sajmovi, posjete fakultetima ,29 ,43 ,07 ,43

Sredstva javnog informisanja (TV, radio...) ,24 ,05 ,11 ,03

U tabeli su date proporcije kao prosječne vrijednosti – za one ispitanike koji su odgovarali na

pitanja, odgovori su klasificirani u kategorije. Svaki učenik je mogao imati više odgovora u

više kategorija. Ukoliko je učenik dao odgovor iz te kategorije dodijeljena je vrijednost 1,

ukoliko ne dodijeljena je vrijednost 0.

Deskriptivna statistika ukazuje da je internet glavni izvor informacija o fakultetima za uĉenike. U obje

grupe, i u pretestu i u posttestu najviše proporcije su dobivene upravo za prepoznavanje interneta kao

izvora informacija. Druga bitna kategorija izvora su neformalne veze, dok su brošure, sajmovi, posjete

fakultetima i sredstva javnog informiranja manje prepoznata kao vaţni izvori informacija.

Ovo nam ukazuje da trend da se uĉenici srednjih škola za prikupljanje objektivnih podataka oslanjaju

prije svega na internet te da je kvalitet internet sadrţaja koje pojedini fakulteti nude izuzetno vaţan. Za

prikupljanje mišljenja i subjektivnih iskustava i percepcija uĉenici se oslanjaju na neformalne veze.

Kako neformalne veze mogu biti dobri, ali i loši izvori informacija vrlo je bitno učenike podučiti

koje informacije da traţe od neformalnih kontakata te kako da procjenjuju njihovu relevantnost

za vlastitu odluku.

42


Znanje o strategijama traţenja posla ispitivano je pitanjem:

1. Kada budeš zapoĉeo sa traţenjem posla, nabroji neke naĉine kako ćeš traţiti posao?

Na ovo pitanje u obje vremenske taĉke odgovorilo je 26 uĉenika iz kontrolne grupe i 44 iz

eksperimentalne. U analizi pitanja prikazana je deskriptivna statistika u pretestu i posttestu, te analiza

razlika.

Deskriptivna statistika na prvo pitanje – Kada budeš zapoĉeo sa traţenjem posla, nabroji neke naĉine

kako ćeš traţiti posao?

Kontrolna Eksperimentalna


Oglasi ,63 ,81 ,45 ,49

Internet ,33 ,50 ,29 ,31

Neformalne veze ,28 ,31 ,21 ,25

Obilazak firmi ,15 ,06 ,19 ,08

Biro za zapošljavanje ,05 ,08 ,06 ,08

Nešto drugo ,23 ,14 ,32 ,27

Rezultati analize razlika u promjenama ukazuju na sljedeće: kontrolna grupa je generalno imala više

znanja o naĉinima traţenja posla. Uĉenici koji su bili ukljuĉeni u druge aktivnosti osim radionica na

kraju školske godine imali su više informacija o naĉinima traţenja posla nego oni koji nisu bili

ukljuĉeni u druge aktivnosti.


Naĉini traţenja posla u pretestu Kontrolna 1,5385 ,98917 26


Naĉini traţenja posla u posttestu Kontrolna 2,0000 ,80000 26


Naĉini traţenja posla – test unutar grupa


kvadrata

stupnjevi

slobode

Prosjeĉni

kvadrat

F Znaĉajnost


pretest/posttest *

druge aktivnosti

Linear 3,949 1 3,949 5,684 ,020

pretest/posttest *

grupa

Linear ,161 1 ,161 ,232 ,632

43

Naĉini traţenja posla - testiranje izmeĊu grupa

Izvor Suma kvadrata stupnjevi

slobode

Prosjeĉni

kvadrat

F Znaĉajnost

Intercept 170,741 1 170,741 225,862 ,000

druge aktivnosti ,536 1 ,536 ,710 ,403

grupa 3,165 1 3,165 4,187 ,045

Dakle, vidimo da je u ovoj varijabli kontrolna grupa već u pretestu imala više znanja o naĉinima

traţenja posla, te se ta razlika zadrţala i u posttestu. Ipak, bez obzira na grupu kojoj pripadali,

aktivnosti u koje su uĉenici bili ukljuĉeni zajedno sa radionicama doveli su do toga da se poveća

njihova informiranost o naĉinima traţenja posla što zasigurno povećava njihovu zapošljivost i

proaktivnost u budućem traganju za poslom.


Priprema kvalitetne biografije povećava šanse kandidata za ulazak u uţi krug kandidature za posao,

ostavlja dojam profesionalnosti i struĉnosti, te omogućava poslodavcu da procijeni koji kandidat

najviše odgovara uvjetima konkursa. Stoga je iznimno vaţno poznavati dijelove biografije i razviti

vještinu pripreme biografije u zavisnosti od zahtjeva radnog mjesta na koje se prijavljujemo.

Uĉenici su bili pitani pitanjem otvorenog tipa da nabroje sve elemente biografije kojih se mogu sjetiti.

Nakon toga, njihovi odgovori su kodirani i rasporeĊeni u neku od kategorija:

sociodemografski podaci

obrazovni profil

profesionalno iskustvo

dodatne vještine

Za svakog uĉenika izbrojan je broj informacija koje je napisao za svaku i kategoriju i taj broj je upisan

u pripadajuću kategoriju.

Dijelovi biografije Kontrolna Eksperimentalna


Sociodemografske karakteristike ,92 1,18 1,32 1,53

Obrazovni profil 1,05 ,68 ,96 ,56

Profesionalno iskustvo ,43 ,36 ,26 ,19

Dodatne vještine i sposobnosti ,38 ,23 ,28 ,17

Kao što tabela pokazuje, uĉenici produkuju najviše informacija vezanih za sociodemografske

karakteristike, a njihov broj se povećava u posttestu u obje grupe. Potom daju informacije vezane za

svoj obrazovni profil, a potom profesionalno iskustvo i dodatne vještine i sposobnosti.

Analiza razlika u promjenama pokazuje da nema znaĉajnih razlika u pretestu i posttestu izmeĊu

eksperimentalne i kontrolne grupe u pretestu i posttestu. Ipak, vidimo da unutar eksperimentalne grupe

44

postoji tendencija porasta broja nabrojanih elemenata dok se u kontrolnoj grupi vidi tendencija pada

broja nabrojanih elemenata biografije.

Grupa Prosjeĉna

vrijednost

St. devijacija N

Broj nabrojanih dijelova biografije u

pretestu

Kontrolna 3,06 1,52616 16

Eksperimentalna 2,20 1,09545 30

Broja nabrojanih dijelova biografije u

posttestu

1 kontrolna 2,25 1,77012 16

2 ĉitava eksperimentalna 2,30 1,53466 30

Broj nabrojanih elemenata biografije – test unutar grupa


kvadrata

stupnjevi

slobode

Prosjeĉni

kvadrat

F Znaĉajnost


pretest/posttest * druge

aktivnosti

Linear 2,721 1 2,721 1,260 ,268

pretest/posttest * grupa Linear 2,000 1 2,000 ,926 ,341

Dakle, iako nema znaĉajnih razlika primjećujemo tendenciju porasta znanja o dijelovima biografije u

eksperimentalnoj grupi, dok u kontrolnoj grupi primjećujemo tendenciju pada broja nabrojanih

elemenata biografije.


Lokus kontrole predstavlja psihološku karakteristiku koja govori o tome kako osoba tumaĉi i kome

pripisuje razloge za stvari koje joj se dešavaju u ţivotu. Lokus kontrole nije stabilna karakteristika i

podloţan je situacijskim promjenama, ali generalni lokus kontrole jeste relativno stabilna kategorija i

ne mijenja se brzo ili nepredviĊeno.

Osobe koje tendiraju unutarnjem lokusu kontrole smatraju da su za većinu stvari koje im se dešavaju u

ţivotu odgovorni oni te da svojim djelovanjem mogu promijeniti situaciju u kojoj se nalaze. Ove

osobe obiĉni imaju proaktivan pristup ţivotu i ne odustaju na prvim preprekama. S druge strane, osobe

sa vanjskim lokusom kontrole pripisuju vanjskim okolnostima odgovornost za ono što se njima

dešava, dok je njihova pozicija takva da njihovo djelovanje ne moţe i neće promijeniti bitno njihov

ţivot. Vanjski lokus kontrole pasivizira osobu i povećava vjerovatnoću da neće istrajati na

savladavanju prepreka na koje naiĊe na putu.

Lokus kontrole kao jednim dijelom situacijski uvjetovana karakteristika pokazuje tendenciju da u

trenucima velikih dogaĊaja, kada osoba nije sigurna u ishod i nema osjećaj potpune kontrole nad

situacijom tendira da se mijenja više prema vanjskom polu.

Lokus kontrole u ovom istraţivanju mjeren je adaptiranom verzijom Rotterove skale lokusa kontrole

(1996, adaptacija proMENTE 2010). Stavke unutar skale najbolje prezentiraju liĉnu a ne ideološku

orijentaciju, odnosno pripisivanje za posljedica sebi ili vanjskim uticajima. Skala je adaptirana tako što

je pripremljeno 7 parova ĉestica od kojih se jedna odnosi na unutarnji, a druga na vanjski lokus

kontrole. Zadatak uĉenika je bio da se opredijeli za jednu od ĉestica u paru.

45

Na primjer:

a) Zaista ne postoji naĉin da riješim neke od problema koje imam

b) Za sve probleme koje imam postoji i naĉin kako da ih riješim.

Krajnji rezultat je formiran kao razlika izmeĊu unutarnjeg i vanjskog lokusa kontrole. Što je rezultat

viši i pozitivan to uĉenik ima više izraţen unutarnji lokus kontrole. Što je rezultat viši i negativan to

uĉenik ima više izraţen vanjski lokus kontrole.

Dobiveni rezultati ukazuju na sljedeće:

U obje grupe dolazi do pada rezultata na Skali lokusa kontrole što znaĉi da su u posttestu

uĉenici bili više skloni pripisivati stvari koje im se dešavaju u ţivotu i uzroke tih stvari

vanjiskim faktorima. Ovo je potpuno razumljiv nalaz s obzirom da je posttest raĊen u vrlo

znaĉajnom trenutku uĉeniĉkih ţivota, a to je izlazak iz srednje škole i prelazak na više nivoe.

Iako nema znaĉajnih razlika u promjenama, vidimo da je u kontrolnoj grupi pad vrijednosti

nešto veći od pada vrijednosti u eksperimentalnoj grupi.

Grupa Prosjeĉna

vrijednost

St. devijacija N

Lokus kontrole u pretestu Kontrolna 1,7857 2,54735 14


Lokus kontrole posttestu Kontrolna ,9286 4,19641 14


Lokus kontrole


kvadrata

stupnjevi

slobode

Prosjeĉni

kvadrat

F Znaĉajnost


pretest/posttest *

druge aktivnosti

Linear 4,871 1 4,871 ,544 ,465

pretest/posttest *

grupa

Linear ,154 1 ,154 ,017 ,896

Indikatori 15 i 16: objektivnost u sagledavanju prepreka i otpornost na odbijanja

Savjetodavni rad za odabir zanimanja i razvoj karijere ima kao jedan od ciljeva da razvija kod uĉenika

objektivno sagledavanje problema na koje mogu naići prilikom daljnjeg školovanja ili traţenja posla.

Nerealno sagledavanje problema, bilo da je to njihovo uvećavanje ili njihovo umanjivanje vodi ka

smanjivanju efikasnosti traţenja fakulteta i posla. Zbog toga u savjetodavnom radu treba insistirati na

objektivnom sagledavanju problema na putu do posla, ali i razvijati vještine kojima se pojaĉava

otpornost na probleme i odbijanja (kao „vakcinacija“ na odbijanja). Kada govorimo o objektivnosti u

sagledavanju prepreka nemoguće je reći što je oĉekivani rezultat u posttestu u odnosu na pretest jer je

nepoznato da li su uĉenici u svojim poĉetnim ocjenama precjenjivali, ili objektivno sagledavali

situaciju. Stoga razlike u promjenama ne treba gradacijski interpretirati u smislu da je neka grupa

bolja ili gora. Ono što se moţe gradacijski objasniti su razlike u otpornosti na odbijanja. Savjetodavni

rad bi trebao da, kroz niz aktivnosti u kojima se anticipiraju potencijalni problemi i pripremaju

46

strategije za njihovo prevazilaţenje, poveća psihološku otpornost osobe na odbijanja koja se

neminovno dešavaju na putu traţenja posla.

Analiza rezultata evaluacije pokazuje da je u oĉekivanjima prepreka na putu traţenja posla u

kontrolnoj grupi došlo do pada vrijednosti rezultata, dok se u eksperimentalnoj grupi blago povećao

prosjeĉni rezultat. Kako je ove promjene nemoguće interpretirati u smislu poboljšanja ili pogoršanja,

moţemo samo reći da su se u kontrolnoj grupi nešto smanjila oĉekivanja prepreka (što za upis na

fakultet moţe biti pozitivno jer se manje boje prijema na fakultet i sigurniji su da će sa svojim

ocjenama upisati ţeljeno obrazovanje), dok je u eksperimentalnoj grupi došlo do izuzetno blagog

porasta oĉekivanja poteškoća.

Grupa Prosjeĉna

vrijednost

St. devijacija N

U kojoj mjeri oĉekuje prepreke u pretestu Kontrolna 3,4091 ,70105 33


U kojoj mjeri oĉekuje prepreke u posttestu Kontrolna 3,1212 ,81038 33


MeĊutim, gledajući mjere promjena u otpornosti na odbijanje vidimo drugi trend. Iako razlike u

promjenama nisu znaĉajne moţe se primjetiti da je u kontrolnoj grupi došlo do blagog pada, a u

eksperimentalnoj do blagog porasta otpornosti na odbijanja.

Grupa Prosjeĉna

vrijednost

St.

devijacija

N

otpornost na odbijanja i spremnost na aktivnosti u

pretestu

Kontrolna 3,5909 ,56533 33


otpornost na odbijanja i spremnost na aktivnosti u

posttestu

Kontrolna 3,5303 ,80951 33


Otpornost na odbijanja

otpornost Suma

kvadrata

stupnjevi

slobode

Prosjeĉni

kvadrat

F znaĉajnost

Otpornost na odbijanja Linear ,527 1 ,527 1,327 ,252

Otpornost na odbijanja *

druge aktivnosti

Linear ,785 1 ,785 1,975 ,163

Otpornost na odbijanja *

grupa

Linear ,250 1 ,250 ,629 ,430

Iako rezultati ne ukazuju na pojavu znaĉajnih razlika, moţemo ipak primijetiti tendencije koje ukazuju

da rad u radionicama kao i drug aktivnosti pomaţu uĉenicima da budu otporniji na odbijanja kako bi

bili istrajni, uporni u traţenju posla.

47

3.4 Zadovoljstvo radionicama i ocjena rada nastavnika

Zadovoljstvo radionicama mjereno je sa dva upitnika:

Upitnik za ocjenu radionica u kojima su uĉenici ocjenjivali kvalitet samog sadrţaja radionice,

format rada i tempo rada.

Upitnik za ocjenu voditelja radionica kojim je ocjenjivan rad nastavnika koji su vodili

radionice. Uĉenici su nakon završenih radionica dali jedinstvenu ocjenu za sve nastavnike sa

kojima su radili u toku godine u okviru savjetovanja za odabir zanimanja i razvoj karijere.

Ukupan broj uĉenika koji su ocjenjivali radionice i nastavnike je 869 i to:

Broj uĉenika

GraĊevinsko-geodetska škola Tuzla 75

JU MSŠ Graĉanica 344

JU Tehniĉka škola Brĉko 107

Srednja škola Prnjavor 181

Srednja škola Rogatica 83

Srednjoškolski centar "Milorad Vlaĉić" Vlasenica 79

Broj uĉenika koji su pohaĊali pojedine radionice:

GraĊevinsko-

geodetska

škola Tuzla

JU MSŠ

Graĉanica

JU Tehniĉka

škola Brĉko

Srednja škola

Prnjavor

Srednja škola

Rogatica

SŠC "Milorad

Vlaĉić"

Vlasenica

bro

j

pro

cen

at o

d u

kup

no

g

bro

ja i

spit

anik

a (%

)

bro

j

pro

cen

at o

d u

kup

no

g

bro

ja i

spit

anik

a (%

)

bro

j

pro

cen

at o

d u

kup

no

g

bro

ja i

spit

anik

a (%

)

bro

j

pro

cen

at o

d u

kup

no

g

bro

ja i

spit

anik

a (%

)

bro

j

pro

cen

at o

d u

kup

no

g

bro

ja i

spit

anik

a (%

)

bro

j

pro

cen

at o

d u

kup

no

g

bro

ja i

spit

anik

a (%

)

pro

sjeĉ

no p

roce

nat

a:

Adaptivne i

prenosive

vještine

34 45 133 39 41 38 78 43 59 71 56 71 51

Vještine

potrebne za

posao

48 64 161 47 38 36 105 58 63 76 48 61 57

Sposobnosti 55 73 213 62 71 66 123 68 69 83 60 76 71

Vrijednosti 47 63 136 40 64 60 108 60 64 77 51 65 61

Profesionalni

interesi 45 60 82 24 53 50 68 38 58 70 47 59 50

Šta je

studiranje? 28 37 110 32 53 50 73 40 55 66 54 68 49

Informiranost o

fakultetima 28 37 127 37 51 48 61 34 67 81 48 61 50

48

GraĊevinsko-

geodetska

škola Tuzla

JU MSŠ

Graĉanica

JU Tehniĉka

škola Brĉko

Srednja škola

Prnjavor

Srednja škola

Rogatica

SŠC "Milorad

Vlaĉić"

Vlasenica

bro

j

pro

cen

at o

d u

kup

no

g

bro

ja i

spit

anik

a (%

)

bro

j

pro

cen

at o

d u

kup

no

g

bro

ja i

spit

anik

a (%

)

bro

j

pro

cen

at o

d u

kup

no

g

bro

ja i

spit

anik

a (%

)

bro

j

pro

cen

at o

d u

kup

no

g

bro

ja i

spit

anik

a (%

)

bro

j

pro

cen

at o

d u

kup

no

g

bro

ja i

spit

anik

a (%

)

bro

j

pro

cen

at o

d u

kup

no

g

bro

ja i

spit

anik

a (%

)

pro

sjeĉ

no p

roce

nat

a:

Svijet rada i

informiranost o

svijetu rada

22 29 63 18 25 23 40 22 45 54 20 25 29

Volonterizam i

ciljevi

volonterizma

31 41 68 20 61 57 54 30 35 42 43 54 41

Biografija ili

Curriculum

Vitae

48 64 168 49 72 67 63 35 51 61 52 66 57

Popratno

pismo 50 67 115 33 26 24 37 20 53 64 50 63 45

Reference 25 33 50 15 19 18 13 7 24 29 20 25 21

Neformalne

veze 23 31 82 24 40 37 13 7 26 31 39 49 30

Kontaktiranje

poslodavca 35 47 111 32 46 43 62 34 39 47 53 67 45

Intervju 55 73 194 56 43 40 91 50 62 75 61 77 62

Timski rad 60 80 203 59 31 29 107 59 50 60 38 48 56

RukovoĊenje 40 53 84 24 18 17 59 33 14 17 17 22 28

Prezentacije 42 56 181 53 35 33 102 56 46 55 25 32 47

Kreativno

razmišljanje 45 60 146 42 26 24 62 34 20 24 15 19 34

Rješavanje

problema 40 53 142 41 26 24 85 47 17 20 17 22 35

Poslovno

planiranje 36 48 115 33 25 23 61 34 20 24 17 22 31

Globalni biznis 23 31 24 7 17 16 21 12 14 17 8 10 15

Zanimanja 48 64 155 45 32 30 82 45 29 35 23 29 41

Uspješne ţene

u svijetu 28 37 51 15 22 21 36 20 7 8 6 8 18

49

Uĉenici su u prosjeku bili na 9 radionica, odnosno slušali 9 tema obraĊenih u priruĉniku (neke teme su

obraĊivane kroz 2 ili tri sata). Prosjeĉan broj radionica kojima su uĉenici prisustvovali po školama je

sljedeći:

Škola Prosjeĉan broj radionica na kojem su

prisustvovali uĉenici u pojedinim školama

GraĊevinsko-geodetska škola Tuzla 9

JU MSŠ Graĉanica 6

JU Tehniĉka škola Brĉko 8

Srednja škola Prnjavor 7

Srednja škola Rogatica 10

Srednjoškolski centar "Milorad Vlaĉić" Vlasenica 10

Vidimo da su radionice koje su nastavnici smatrali za najvaţnije i u kojima je uĉestvovao najveći broj

uĉenika prije svega one koje su se odnosile na upoznavanje sebe, te na pisanje biografije i prikupljanje

informacija o fakultetima. Na osnovu ovoga moţe se zakljuĉiti da nastavnici ipak procjenjuju da je

njihovim uĉenicima najvaţnije upoznati sebe kako bi mogli biti uspješniji u budućem radu i

školovanju, da smatraju da je bitno nauĉiti napisati dobru biografiju, te da je potrebno uĉenike

osposobiti za kvalitetno i racionalno prikupljanje informacija o fakultetima i donošenje odluke koji

fakultet upisati.

S druge strane, radionice koje nisu procjenjene od strane nastavnika kao od velike vaţnosti za većinu

uĉenika i koje su organizirane za manji broj uĉenika (manje od 20%) su one generalnijeg karaktera

kao što su Uspješne poslovne ţene i Globalni biznis, te radionica vezana za Preporuke (reference).

Oko 45% uĉenika je prošlo kroz radionice vezane za volontiranje i koristi volontiranja što je vrlo

znaĉajno radi podizanja svijest mladih ljudi o znaĉaju volontiranja u spoznavanju vlastitih

karakteristika i afiniteta.

3.4.1 Analiza odgovora u Upitniku za ocjenu kvaliteta radionica

Upitnik za ocjenu kvaliteta radionica sadrţavao je pitanja kojim se nastojalo prikupiti informacije o

percepciji kvaliteta materijala i sadrţaja radionica, percepcija kvaliteta predavaĉa i atmosfere koja je

vladala za vrijeme radionica, procjena korisnosti i pouĉnosti radionica, te procjena doprinosa radionica

razvoju vještina potrebnih za upravljanje karijerom. Uĉenici su davali ocjene od 1 do 5 pri ĉemu je 1 –

nimalo, a 5 u potpunosti. Prosjeĉne ocjene koje su uĉenici davali na pitanja kreću se oko 3,5 što

ukazuje da su umjereno do priliĉno zadovoljni elementima koji su ispitivani. Najvišu prosjeĉnu ocjenu

dobila je korisnost samih vjeţbi (M=3,65) što ukazuje da ovaj vid radioniĉkog rada sa praktiĉnim

vjeţbama nailazi na dobar prijem kod uĉenika te da su upravo praktiĉne vjeţbe ono što uĉenici

smatraju najkorisnijim. Sljedeće najviše ocjene dobivene se za uspješnost predavaĉa u izlaganju

materije i prijatnost na radionicama. Ovaj nalaz ukazuje da nastavniĉki kadar ima kapacitete i

kompetencije za izlaganje sadrţaja i provoĊenje praktiĉnih vjeţbi vezanih za poticanje uĉenika na

razvoj kompetencija za upravljanje karijerom, te da uspješno kreiraju prijatnu atmosferu u kojoj se

uĉenici osjećaju ugodno i spremno za rad na sebi. Najniţu ocjenu uĉenici su dali prikladnosti radnih

materijala (3,29) što ukazuje da se u budućnosti moţe dodatno raditi na razvijanju materijala koji bi

bili i boljeg formata, pripremljeni u boji, sa više popratnih sadrţaja i vjeţbi za samostalni rad.

50

Gra

Ċev

insk

o-

geo

det

ska

ško

la

Tu

zla

JU M

SŠ

Gra

ĉan

ica

JU T

ehn

iĉk

a

ško

la B

rĉko

Sre

dn

ja š

ko

la

Prn

javo

r

Sre

dn

ja š

ko

la

Ro

gat

ica

SŠ

C "

Mil

ora

d

Vla

ĉić

„Vla

sen

ica

Prosjek Prosjek Prosjek Prosjek Prosjek Prosjek Ukupno

Koliko su radionice za razvoj karijere bile pouĉne? 3,41 3,51 3,21 3,06 3,41 3,14 3,32

Koliko je predavaĉ bio/la uspješan/na u izlaganju

materije? 3,68 3,66 3,62 3,39 4,11 3,31 3,61

Koliko su vam bile jasne ideje i ciljevi radionica? 3,59 3,53 3,40 3,18 3,70 3,61 3,47

Koliko je prihvatljiv bio tempo radionica? 3,40 3,54 3,38 3,15 3,44 3,56 3,41

Jesu li vam radionice bile prijatne? 3,52 3,76 3,27 3,37 3,77 3,61 3,58

Koliko su vam vjeţbe bile korisne? 3,70 3,92 3,43 3,27 3,77 3,54 3,65

Koliko su radionice bile praktiĉne? 3,34 3,56 3,25 3,19 3,59 3,34 3,41

Koliko su materijali koje ste dobivali tokom

radionica bili prikladni? 3,31 3,38 3,29 3,09 3,40 3,29 3,29

Da li ste proširili znanje o izloţenim temama? 3,51 3,67 3,45 3,14 3,49 3,40 3,47

Da li ste poboljšali svoje vještine o izloţenim

temama? 3,49 3,63 3,20 2,99 3,53 3,36 3,39

Da li ste, općenito, unaprijedili Vaše vještine

nakon ovog radionica? 3,63 3,48 3,21 2,97 3,33 3,16 3,31

Općenito, da li nakon radnog seminara bolje

razumijete kako upravljati vlastitom karijerom? 3,46 3,51 3,11 2,99 3,31 3,23 3,30

Da li sada bolje razumijete vezu izmeĊu li

nih karakteristika i odluka vezanih za karijeru? 3,64 3,53 3,30 3,10 3,44 3,58 3,41

Da li su radionice doprinijele da razvijete jasniju

sliku o sebi i svojim karakteristikama 3,65 3,64 3,26 3,24 3,42 3,49 3,47

Da li su radionice doprinijele da razvijete vještine

davanja i primanja povratne informacije? 3,54 3,49 3,24 3,06 3,30 3,48 3,35

Da li su radionice doprinijele da razvijete vještine

timskog rada? 3,50 3,81 3,24 3,06 3,21 3,47 3,46

Da li su radionice doprinijele da razvijete

spremnost na razumijevanje drugaĉijeg mišljenja? 3,56 3,61 3,17 3,12 3,27 3,54 3,40

Prosjeĉna vrijednost: 3,53 3,60 3,30 3,14 3,50 3,42 3,43

51

3.4.1.1 Najkorisnije radionice

Radionice koje su uĉenicima bile najkorisnije su uglavnom one na kojima su se obraĊivali konkretni

sadrţaji vezani za upoznavanje sebe i vjeţbanje metoda aktivnog traţenja posla, te radionice vezane za

informiranje o studiranju. Dva navedena citata odraţavaju tipiĉne odgovore na ovo pitanje.

...one za način pisanja CV,popratnog pisma te kako da najbolje predstavimo svoje

kvalitete svom budućem poslodavcu kada dođemo na intervju itd

Učenica iz Gračanice

One koje su nam pomogle da shvatimo svoje sposobnosti koje imamo i vještine

Učenica iz Prnjavora

3.4.1.2 Najmanje korisne radionice

Na pitanje koje su ima radionice bile najmanje korisne, od 125 uĉenika koji su komentirali na ovo

pitanje otvorenog tipa njih 5 je odgovorilo da im radionice vezane za spoznavanje sebe nisu bile

korisne. Njih petero je prijavilo da nisu vidjeli korist od radionica vezanih za vještine, informiranost o

fakultetu ili od radionica vezanih za pisanje biografije. Njih ĉetvero je prijavilo da nisu vidjeli korist

od radionica vezanih za intervju. 26 uĉenika je izjavilo da nije bilo radionica koje su nekorisne.

Bitni komentari dobiveni od uĉenika koji mogu posluţiti za razumijevanje elemenata koji umanjuju

efikasnost radionica su:

„Nisam ni bio na radionicama“

„Nismo sve radili, samo neke radionice“

„Nisu niti jedne, prazna priča“

„Nisam uspjela razviti spremnost o drugačijem razmišljanju“

„Smatram da su najmanje korisne radionice o referencama. Možda zbog načina

predavanja ili nezainteresovanost da pratimo“

„Sve skupa, ali bolje da su nam dali praksu da znamo nešto nego sto nas uče da

pričamo razne priče“

Mislim da je ova radionica čisto gubljenje vremena, barem u našem razredu, koliko

znam svi to rade samo zato što moraju, niko ne doživljava radionicu kao nešto

ozbiljno, isto tako i ja ne volim metode “radionice”

Učenik iz Gračanice

Na osnovu komentara uĉenika vidimo da na efekte radionica na povećanje kompetencija za

cjeloţivotni razvoj karijere utiĉe niz faktora kao što su: politika redovnosti pohaĊanja radionica,

organiziranje serije radionica, a ne samo pojedinih jedinica, nedostatak vremena da se pojedine

jedinice obrade tako da uĉenici shvate njihovu vaţnost, te niska motivacija uĉenika da prisustvuju i

uĉestvuju u ovom dijelu obuĉavanja.

52

Stoga sistemsko uvoĊenje savjetodavnog rada treba da bude popraćeno:

Podizanjem svijesti uĉenika, nastavnika i roditelja o vaţnosti kompetencija za

cjeloţivotno upravljanje karijerom

UvoĊenje kontinuiranog rada sa uĉenicima na razvoju ovih kompetencija tokom

duţeg vremenskog perioda, a ne samo u završnom razredu srednje škole kako bi se

imalo više vremena za razradu svih bitnih jedinica

Dizajniranje nastavnih priprema, zadaća i popratnih materijala da oni budu što

interesantniji uĉenicima, da zahtijevaju uĉešće i aktivnosti svih ukljuĉenih te da svaki

uĉenik moţe prepoznati njihovu vaţnost i naći elemente koji će njemu biti posebno

korisni

3.4.2 Analiza odgovora u Upitniku za evaluaciju rada nastavnika

Osim analize kvaliteta radionica, u sklopu evaluacije raĊena je i evaluacija rada nastavnika. Glavni cilj

ove evaluacije je bio procijeniti koliko su uĉenici bili zadovoljni kvalitetom rada njihovih nastavnika

koji su po prvi put bili u ulozi osoba koji sistematski provode radionice iz podruĉja odabira zanimanja

i razvoja karijere.

Uĉenici su davali ocjene na 17 pitanja na skali od 1 do 3 pri ĉemu je 1 – ne slaţem se, 2- neutralno i 3

slaţem se.

Prosjeĉne ocjene na cijeloj skali date su u tabeli:

Prosjeĉna ocjena za rad nastavnika

GraĊevinsko-geodetska škola Tuzla 2,46

JU MSŠ Graĉanica 2,48

JU Tehniĉka škola Brĉko 2,45

Srednja škola Prnjavor 2,41

Srednja škola Rogatica 2,70

Srednjoškolski centar "Milorad Vlaĉić" Vlasenica 2,46

Iz tabele se vidi da su ocjene koje su nastavnici dobili za svoj rad visoke na osnovu ĉega moţemo

zakljuĉiti da su uĉenici bili zadovoljni svojim nastavnicima. Najvišu ocjenu dobili su oni koji su vodili

radionice u Rogatici, dok je najniţu prosjeĉnu ocjenu dobilo osoblje iz Prnjavora.

53

Ocjene koje su nastavnici dobili po pojedinim pitanjima prikazane su u tabeli:

Koliko su nastavnici:

Gra

Ċev

insk

o-

geo

det

ska

ško

la T

uzl

a

JU M

SŠ

Gra

ĉan

ica

JU T

ehn

iĉk

a šk

ola

Brĉ

ko

Sre

dn

ja š

ko

la P

rnja

vo

r

Sre

dn

ja š

ko

la

Ro

gat

ica

SŠ

C "

Mil

ora

d V

laĉi

ć"

Vla

sen

ica

Prosjeĉn

a ocjena

(od 1 do

3)

Prosjeĉn

a ocjena

(od 1 do

3)

Prosjeĉn

a ocjena

(od 1 do

3)

Prosjeĉn

a ocjena

(od 1 do

3)

Prosjeĉn

a ocjena

(od 1 do

3)

Prosjeĉn

a ocjena

(od 1 do

3)

Davali jasne instrukcije 2,60 2,61 2,43 2,48 2,62 2,39

Sve uĉenike tretirali pravedno 2,50 2,35 2,49 2,40 2,71 2,59

Bili su spremni da mi pomognu i nakon

radionica 2,44 2,37 2,56 2,41 2,64 2,49

Davali jasno objašnjenje svrhe radionice 2,38 2,52 2,51 2,46 2,71 2,50

Poticali sve uĉenike da priĉaju 2,37 2,46 2,42 2,43 2,58 2,35

Povezivali su radionice sa svakodnevnim

ţivotom 2,56 2,49 2,43 2,49 2,71 2,53

Dozvoljavali su i poštovali razliĉita mišljenja 2,63 2,62 2,59 2,51 2,79 2,68

Ohrabrivali uĉenike da razmišljaju i diskutuju 2,56 2,60 2,47 2,45 2,71 2,46

Koristili razliĉite oblike aktivnosti 2,44 2,35 2,41 2,34 2,69 2,29

Priĉali tako da sam ga razumio/la 2,48 2,62 2,41 2,52 2,73 2,51

Vodili radionice bez puno problema 2,38 2,51 2,37 2,39 2,69 2,51

Pokazivali poštovanje prema svim uĉenicima 2,48 2,50 2,43 2,46 2,71 2,53

Vodili raĉuna o tome da vrijeme trošimo na

korisne aktivnosti 2,35 2,58 2,45 2,36 2,76 2,46

Davali jasne upute za zadaće. 2,39 2,40 2,40 2,20 2,72 2,32

Imali pozitivna oĉekivanja od sviju nas 2,48 2,41 2,43 2,36 2,71 2,41

Pomagali mi da dosegnem ta oĉekivanja 2,40 2,36 2,43 2,33 2,67 2,39

Iskreno komunicirali sa mnom 2,50 2,48 2,48 2,49 2,75 2,43

Kao što se vidi iz tabele, nastavnici su procijenjeni vrlo visokim ocjenama na svim pitanjima. Najvišu

ocjenu (2,64) dobili su na pitanju „Dozvoljavali su i poštovali razliĉita mišljenja.“ Ovako visoke

ocjene za nastavnike koji su prvi put radili sa ovim materijalom i bili glavni nosioci profesionalne

orijentacije pokazuje da meĊu nastavnicima ima puno potencijala za ukljuĉivanje i u druge aktivnosti

koje nisu direktno vezane za njihov predmet, a izuzetno su vaţne za budućnost i zapošljavanje

uĉenika.

54

3.4.3 Povratne informacije nastavnika

Zajedno sa poĉetkom implementiranja radionica u pilot školama, otpoĉeo je i proces evaluacije i

monitoringa i pilotiranja programa. Proces evaluacije i monitoringa je zamišljen i kao dio podrške i

pomoći nastavnicima pri implementiranju radionica. S tim ciljem su obavljene i dvije posjete svim

školama (novembar/decembar 2010. i mart 2011.) gdje su nastavnici iznijeli svoja viĊenja i stavove

dosadašnjim tokom implementacije programa. Generalni stav nastavnika i pedagoga je bio da su

sadrţaj i koncept priruĉnika kvalitetni, nastavne jedinice dobro metodiĉki razraĊene i osmišljene,

sadrţaji jednostavni da i profesor „poĉetnik“ moţe bez puno problema, napora i vremena pripremiti i

odrţati nastavni sat, ĉak i ako sadrţaj kojega predaje nije iz njegovog profesionalnog podruĉja.

Nastavnici tvrde i da su sadrţaje radionica koristili i za druge ĉasove. Npr., nastavnici maternjeg jezika

u nastavnom planu i programu imaju definirane nastavne jedinice CV, intervju..., te su za realizaciju

ovih nastavnih jedinica iz redovnog nastavnog plana i programa, koristili sadrţaj priruĉnika.

Zainteresiranost uĉenika za tematikom smatraju dovoljnom, s tim što je ona najveća za prvi modul

(upoznajmo sebe), te nešto slabija za druga dva modula. Slabiju zainteresiranost za druga dva modula

za razliku od zainteresirani za prvim modulom objašnjavaju i sa „zasićenošću materijom“, krajem

školske godine, kao i motivacijom nastavnika.

U toku implementacije programa, identificirano je i nekoliko poteškoća:

Slabija motivacija starijih nastavnika za implementacijom programa te teţe prihvatanje

radioniĉkog tipa nastavnog sata, posebno sa starije nastavnike. Pojedini nastavnici su i

odustajali od projekta zbog nedostatka motivacije i ţelje za novim oblikom nastavnog rada.

Priruĉnici su pisani u jednojeziĉnoj verziji i na samo latiniĉnom pismu što ih ĉini

neadekvatnim za nastavu srpskog jezika i knjiţevnosti

Pojedini termini koji se koriste u priruĉniku su nejasni za uĉenike

Priruĉnik „poduzetniĉko ponašanje“ treba bolje i jasnije metodiĉke upute

Neke nastavne jedinice poput „Studiranje“ su nepotrebne za uĉenike srednjih struĉnih škola

Zbog prebukiranosti nastavnih planova i programa teško je na vrijeme i planiranim tokom

implementirati sve radionice

U većim školama, potreban je veći broj priruĉnika za nastavnike

Paralelno sa pretestom i postestom obavljenim sa uĉenicima, podijeljen je i upitnik za nastavnike sa

ciljem dobivanja informacija o njihovim poĉetnim oĉekivanjima od programa (pretest), te evaluacijski

upitnik za nastavnike za procjenu kvaliteta radionica (postest).

55

U samome pretestu, upitnik je ispunilo ukupno 63 nastavnika, i to:

Škola u kojoj radite Ukupno

JU MSŠ

Graĉanica

JU

Tehniĉka

škola

Brĉko

JUMS

GraĊevinsko

– geodetska

škola

Milorad

Vlaĉić –

Vlasenica

Srednja

škola –

Prnjavor

Srednja

škola –

Rogatica

Spol Muški 3 4 4 4 5 4 24

Ţenski 5 4 8 8 11 3 39

Ukupno 8 8 12 12 16 7 63

Prosjeĉno radno iskustvo (godine radnog staţa) nastavnika je bilo 15.7 godina (SD=9.87, min=2;

max=36).

Najveći broj nastavnika koji su popunili upitnik su rekli da će radionice implementirati na ĉasu

odjeljenske zajednice, zatim ĉasovima maternjeg jezika, stranog jezika, te demokratiji i ljudskim

pravima. TakoĊer, za pojedine nastavne teme je reĉeno da će biti realizirane i na ĉasovima struĉnih

predmeta te na ĉasovima praktiĉne nastave.

Tabela ispod prikazuje i broj nastavnika koji su se još u septembru opredijelili za predavanje

navedenih radionica.

Naziv radionice Frekvencije

Sposobnosti 32

Vještine potrebne za posao i predstavljanje vlastitih vještina 30

Informiranost o fakultetima 30

Kontaktiranje poslodavca 29

Biografija ili Curriculum Vitae 26

Vrijednosti 24

Šta je studiranje? 24

Profesionalni interesi 23

Intervju 22

Prezentacije 18

Popratno pismo 18

Adaptivne i prenosive vještine 18

Svijet rada i informiranost o svijetu rada 17

RukovoĊenje 17

Volonterizam i ciljevi volonterizma 15

Neformalne veze 15

Kreativno razmišljanje 15

Zanimanja 14

Timski rad 13

Rješavanje problema 13

Reference 13

Poslovno planiranje 11

Globalni biznis 8

Uspješne ţene u svijetu 6

56

U prilog tvrdnjama nastavnika i pedagoga da je interes i nastavnika i uĉenika najviše bio usmjeren na

prvi modul (upoznajmo sebe) idu i gore prikazani podaci. Evidentno je da su nastavnici najviše birali

nastavne jedinice iz prvog modula, a najmanje iz priruĉnika „poduzetniĉko ponašanje“.

Na pitanje da procijene ocjenom od 1-5 koliko su nastavni materijali razumljivi, logiĉno strukturirani,

jednostavni za primjenu i efikasni, dobili smo sljedeće rezultate:

Ocjenite ocjenom od 1 do 5 u kojoj mjeri su

priruĉnici /materijali za radionice...

N Prosjeĉna

vrijednost

St.

devijacija

Razumljivi 57 4.39 .750

Logiĉno strukturirani 57 4.21 .773

Jednostavni za primjenu 57 4.39 .750

Efikasni za postizanje ciljeva radionica 57 4.25 .714

Prikazane prosjeĉne vrijednosti su visoke i potkrepljuju već izneseno mišljenje pedagoga i nastavnika

da su materijali kvalitetni, dobro metodski osmišljeni i jednostavni za primjenu.

Na pitanja koliko se osjećaju motiviranim i spremnim / kompetentnim za voĊenje radionica ocjenama

od 1-5, nastavnici su dali takoĊer više ocjene.

N Prosjeĉna

vrijednost

St.

devijacija

Ocijenite koliko ste motivirani za voĊenje ovih

radionica?

63 3.98 .871

Ocijenite koliko se osjećate spremni / kompetentnim za

voĊenje radionica?

62 3.85 .884

Sama oĉekivanja nastavnika od programa, a koja se odnose na njih same su varirala. Pojedini

nastavnici tvrde da nemaju nikakva oĉekivanja, ali je ipak preovladavajući bio stav da oĉekuju da će

usavršiti novi metod rada, da će i sami nauĉiti neke stvari, te da će im nova materija i drugaĉiji sistem

rada „osvjeţiti“ svakodnevni rad. Nekolicina nastavnika je tvrdila da nisu dobili priruĉnik ili da nisu

prisustvovali radionicama za nastavnike u augustu, tako da ne mogu dati nikakav stav.

Oĉekivanja nastavnika od programa, a koji se odnosi na njihove uĉenike je uglavnom pozitivan. Istiĉu

a oĉekuju da će program pomoći uĉenicima da što lakše pronaĊu posao, da bolje upoznaju sebe, svijet

rada, u izboru fakulteta i da će im pomoći općenito u ţivotu. Nekoliko nastavnika izraţavaju i sumnje

po pitanje korisnosti programa za uĉenike jer su uĉenici „neozbiljni“.

U postestu koji je proveden u mjesecu maju, od nastavnika smo prvenstveno traţili povratne

informacije o kvaliteti provedenog programa, njegovim nedostacima i prednostima. U postestu je

uĉestvovao manji broj nastavnika, njih i to:

57

Škola u kojoj radite

Uk

up

no

Gra

Ċev

insk

o-

geo

det

ska

ško

la

Tu

zla

MS

Š G

raĉa

nic

a

Sre

dn

ja š

ko

la

Prn

jav

or

Sre

dn

ja š

ko

la

Ro

gat

ica

SŠ

C "

Mil

ora

d

Vla

ĉić"

Vla

sen

ica

Teh

niĉ

ka

ško

la

Brĉ

ko

Dis

trik

t

Spol Muški 2 2 4 2 3 6 19

Ţenski 6 4 5 3 9 3 30

Nedostaje 1 4 2 7

Ukupno 9 6 13 5 12 11 56

Prosjeĉno radno iskustvo (godine radnog staţa) nastavnika je bilo 13.6 godina (SD=9.39, min=2;

max=36).

Najveći broj radionica je realiziran na ĉasu odjeljenske zajednice, zatim na ĉasovima maternjeg jezika

i ĉasovima stranog jezika. Manji broj ĉasova je realiziran u okviru nastavnih predmeta Informatika, te

praktiĉne nastave i na ĉasovima struĉnih predmeta.

Na pitanje da odaberu one radionice koje su realizirali u toku ove školske godine, dobili smo sljedeće

rezultate rangirane po frekvenciji.


Sposobnosti 33

Biografija ili Curriculum Vitae 31

Vještine potrebne za posao 27

Vrijednosti 25

Informiranost o fakultetima 25

Adaptivne i prenosive vještine 25

Šta je studiranje? 22

Profesionalni interesi 22

Kontaktiranje poslodavca 22

Intervju 20

Svijet rada i informiranost o svijetu rada 19

Volonterizam i ciljevi volonterizma 18

Neformalne veze 16

Popratno pismo 11

Kreativno razmišljanje 10

Zanimanja 9

Reference 8

Timski rad 7

RukovoĊenje 7

Rješavanje problema 7

Poslovno planiranje 7

Prezentacije 6

Uspješne ţene u svijetu 4

Globalni biznis 3

58

Iz prikazanih podataka, vidljivo je da su nastavnici najmanje realizirali nastavnih jedinica iz priruĉnika

poduzetniĉko ponašanje. Za razliku od pretesta, u postestu je teško uoĉiti dominirajući modul iz

priruĉnika za izbor zanimanja i razvoj karijere. Radionice iz sva tri modula su skoro podjednako

implementirani u toku pilotiranja programa.

3.4.3.1 Najkorisnije radionice

Pri ocjeni korisnosti radionica, nastavnici su takoĊer kao najkorisnijim ocjenjivali i one radionice koje

su najviše i realizirali. Radionice se uglavnom odnose na one iz prvog (upoznajmo sebe) i trećeg

modula (Metode i tehnike aktivnog traţenja posla). Tabelarni prikaz najkorisnijih i najmanje korisnih

radionica prema ocjeni nastavnika je prikazano u tabeli ispod:


Najkorisnije Najmanje korisne

Biografija ili Curriculum Vitae 16 1

Sposobnosti 14 0

Kontaktiranje poslodavca 8 0

Intervju 7 1

Vrijednosti 6 0

Profesionalni interesi 5 1

Vještine potrebne za posao 4 0

Šta je studiranje? 3 3

Neformalne veze 3 5

Adaptivne i prenosive vještine 2 1

Svijet rada i informiranost o svijetu rada 2 0

Volonterizam i ciljevi volonterizma 2 4

Kreativno razmišljanje 2 1

Zanimanja 2 1

Informiranost o fakultetima 1 3

Popratno pismo 1 0

Timski rad 1 0

Poslovno planiranje 1 2

Reference 0 1

RukovoĊenje 0 0

Rješavanje problema 0 0

Prezentacije 0 0

Uspješne ţene u svijetu 0 0

Globalni biznis 0 0

Vaţno je napomenuti da su nastavnici za radionice koje se odnose na studiranje i informiranje o

fakultetima kazali i da su bile malo korisne za srednje struĉne škole obzirom da uĉenici tih razreda ne

namjeravaju u većini sluĉajeva, upisati fakultet.

Što se tiĉe ocjena nastavnika vezanih za razumljivost, logiĉnu strukturiranost, jednostavnosti za

primjenu i efikasnosti za postizanje ciljeva radionica, i u postestu su nastavnici davali iznadprosjeĉne

ocjene za priruĉnike/materijale za radionice. Rezultati sa prosjeĉnim ocjenama su dati u tabeli ispod:

59

Ocjenite ocjenom od 1 do 5 u kojoj mjeri su priruĉnici /materijali za radionice...

N Prosjeĉna

vrijednost

St. devijacija

Razumljivi 56 4.45 .685

Logiĉno strukturirani 56 4.29 .680

Jednostavni za primjenu 56 4.43 .783

Efikasni za postizanje ciljeva radionica 56 4.20 .903

TakoĊer, iznad prosjeka su ocijenili i svoju motiviranost kao i spremnost/kompetentnost za voĊenje

ovih radionica u budućnosti:

N Prosjeĉna

vrijednost

St.

devijacija

Ocijenite koliko ste sada nakon ove školske godine motivirani za

voĊenje ovih radionica u budućnosti?

55 3.84 .977

Ocijenite koliko se nakon ove školske godine osjećate spremnim /

kompetentnim za voĊenje radionica u budućnosti?

55 3.84 .918

3.4.3.2 Ocjena radionica od strane nastavnika

Od nastavnika je takoĊer zatraţeno da pomoću upitnika za ocjenu kvaliteta radionica i materijala,

procijene efikasnost samih radionica u postizanju ciljeva radionica. Nastavnici su pojedinaĉne tvrdnje

ocjenjivali skalom od 1-5, pri ĉemu je 1 – nimalo, a 5 – u potpunosti. Rezultati sa prosjeĉnim

vrijednostima su prikazani u tabeli ispod.

Naziv radionice N Prosjeĉna

vrijednost

St.

devijacija

Koliko su vama bile jasne ideje i ciljevi radionica? 55 4.38 .757

Koliko su materijali koje ste dijelili tokom radionica bili prikladni? 56 4.12 .833

Jesu li vama radionice bile prijatne? 56 4.04 .808

Koliko su radionice bile praktiĉne? 54 3.96 .800

Koliko ste vi zadovoljni svojom uspješnošću pri izlaganju

materije?

56 3.91 .611

Da li mislite da su uĉenici proširili znanje o izloţenim temama? 54 3.91 .734

Koliko su uĉenicima bile jasne ideje i ciljevi radionica 54 3.89 .634

Da li su uĉenicima radionice bile prijatne? 56 3.89 .755

Koliko su vjeţbe bile korisne za uĉenike? 55 3.89 .762

Koliko su radionice za razvoj karijere bile pouĉne za vaše uĉenike? 56 3.88 .662

Da li su radionice doprinijele da uĉenici razviju jasniju sliku o sebi

i svojim karakteristikama

54 3.74 .757

Da li je bilo dovoljno vremena za realizaciju radionica ? 55 3.73 1.027

Da li su radionice doprinijele da uĉenici razviju vještine davanja i

primanja povratne informacije?

54 3.70 .717

Da li su radionice doprinijele da uĉenici razviju spremnost na

razumijevanje drugaĉijeg mišljenja?

53 3.68 .915

Da li su radionice doprinijele da uĉenici razviju vještine timskog

rada?

54 3.65 .974

60

Da li sada uĉenici bolje razumiju vezu izmeĊu liĉnih karakteristika

i odluka vezanih za karijeru?

55 3.62 .733

Da li mislite da su uĉenici poboljšali vještine vezane za razvoj

karijere?

54 3.59 .813

Općenito, da li mislite da vaši uĉenici nakon ovih radionica bolje

razumiju kako upravljati vlastitom karijerom?

55 3.51 .742

Iz tabele se jasno vidi da su nastavnici najbolje ocijenili sami sadrţaj priruĉnika i radionica, dok su

najslabije ocijenjene tvrdnje koje se odnose na krajnji efekat radionica. Vaţno je napomenuti da su

ipak sve ocijene iznad prosjeka, s tim što su ocjene tvrdnji koje se odnose na krajnje efekte radionica,

blago iznad prosjeka.

Što se tiĉe predviĊenog vremena (broj ĉasova) za realizaciju odreĊenih radionica, nastavnici većinom

tvrde da su imali dovoljno vremena za realizaciju radionica. Navode nekoliko radionica za koje kaţu

da im je bilo potrebno više vremena za realizaciju, i to za Intervju (4 nastavnika), Svijet rada i

informiranost o svijetu rada (3), Vještine potrebne za posao, Adaptivne i prenosive vještine, poslovno

planiranje, kreativno razmišljanje (2)… Smatraju i da su materijali dovoljno dobro razraĊeni, te da

stoga nisu nailazili na poteškoće prilikom pripreme radionica. Poteškoće koje su navodili su se

odnosile na nezainteresiranost uĉenika, te na nespremnost uĉenika da igraju ulogu poslodavca pri

realizaciji radionice „Kontaktiranje poslodavca“.

Nastavnici su većinom i stava da bi se sa cijelim programom trebalo poĉeti i ranije. Prijedlozi

nastavnika o vremenu poĉetka realizacije radionica variraju od osnovne škole (sedmi i osmi razred), pa

do završnog razreda srednje škole. Prevladavajuće je mišljenje da bi se sa realizacijom radionica

trebalo poĉeti od trećeg razreda sa srednje ĉetverogodišnje škole, odnosno, od drugog razreda za

srednje trogodišnje škole. TakoĊer, kao radionice sa kojima bi trebalo poĉeti ranije, većinom navode

radionice iz prvog modula (upoznajmo sebe).

Kao nosioce i realizatore aktivnosti, nastavnici većinom navode pedagoga i psihologa, i to kao nosioca

aktivnosti (koordinatora), te kao realizatora za prvi modul (upoznajmo sebe). Uloga realizacije bi po

njihovom mišljenju trebala biti podijeljena izmeĊu pedagoga, psihologa i nastavnika, a posebno

odjeljenskih starješina. Kao saradnike u procesu, navode se i poslodavci te biro za zapošljavanje.

Postoje i prijedlozi da se u cijeli proces ukljuĉi manji broj nastavnika, motiviranijih, kako bi se lakše

pratilo postignuće uĉenika u toku realizacije radionica. Nastavnik navodi primjer gdje nije znao da li

su uĉenici sa drugim nastavnikom već obraĊivali odreĊene teme.

Kao moguće dodatne radionice koje bi mogle biti interesantne uĉenicima, nastavnici navode studiranje

u inostranstvu i projekt menadţment.

61

3.4.4 Korisnost, sadrţajnost i jednostavnost upotrebe web stranice

Mojakarijera.com

Web stranica www.mojakarijera.com je kreirana na samome poĉetku projekta sa svrhom podrške

implementacije projektnih ciljeva, a posebno komponente II YEP projekta. U toku svoga razvoja, a

posebno u fazi izrade nastavnih materijala, predefinirana je njena svrha, te je njen razvoj nastavio

pratiti razvoj aktivnosti iz komponente I. U toku implementacije cjelokupnog projekta, stranica je

najviše bila vezana za aktivnosti komponente I. Stranica je trebala biti sastavni dio programa za škole,

te je stoga svojim sadrţajem podrţavala razvoj nastavnih sadrţaja iz komponente I. Stranica je

konceptualizirana na naĉin da svojim posjetiocima nudi informacije o specifiĉnim zanimanjima,

informacije o visokoškolskim ustanovama, te takoĊer mogućnost da popune online Hollandov upitnik

profesionalnih interesa i sklonosti. Posjetioci nakon popunjavanja upitnika, dobivaju svoju dvoslovnu

kombinaciju na osnovu koje se posjetiocu nudi lista zanimanja / zvanja koja najbolje odgovaraju

njegovim profesionalnim interesima. Svako ponuĊeno zanimanje je predstavljeno sa svojim opisom,

informacijama gdje i kako steći specifiĉno zanimanje sa linkovima prema stranicama obrazovnih

ustanova u BiH, te trenutne oglase za posao objavljene na stranici posao.ba za navedeno zanimanje.

Pored toga, stranica nudi i nekoliko edukativnih tekstova i brošura za tematiku traţenja posla i

upravljanja karijerom.

U samim nastavnim materijalima, u pojedinim radionicama, se referira na samu stranicu, ĉime ona

postaje i didaktiĉko sredstvo pri samoj implementaciji radionica. U svrhu evaluacije, ali i unaprjeĊenja

servisa stranice, postavljen je bio i online upitnik na samoj stranici kojega su mogli da popune njeni

posjetioci.

Upitnik je bio dostupan od septembra 2010 godine pa do 1. Juna 2011 godine. U tom periodu, upitnik

je popunilo 253 posjetioca. Ispitanici su trebali na skali od 1-5 da ocijene koliko je web stranica

jedinstvena, sveobuhvatna, vizuelno privlaĉna, jednostavna za pretraţivati, informativna, edukativna,

korisna i zanimljiva.

Rezultati upitnika su prikazani na tabeli ispod.

Procijenite, koliko je stranica N Prosjeĉna

vrijednost

St. devijacija

zanimljiva 251 3.75 1.086

korisna 251 4.18 1.056

edukativna 249 3.88 1.018

informativna 251 4.14 .953

jednostavna za pretraţivati 245 4.09 1.104

vizuelno privlaĉna 250 3.41 1.084

sveobuhvatna 249 3.55 1.015

jedinstvena 250 3.57 1.273

sadrţaj interesantan 250 3.96 1.069

sadrţaj razumljiv 250 4.11 .990

sadrţaj koristan 252 4.31 .964

Ispitanici su za sve navedene parametre davali iznadprosjeĉne ocjene, i to u rasponu od 3.41 (vizuelno

privlaĉna) pa do 4.31 (koristan)


62

U periodu od 1. Marta 2010 godine pa do 31. jula 2011, na osnovu podataka servisa Google Analytics,

stranicu je imala 61 714 jedinstvenih posjeta, te 247 715 uĉitavanja (posjećivanja) razliĉitih sadrţaja.

Najveći broj posjetilaca je dolazio iz Bosne i Hercegovine (31 181), te zatim iz Srbije (16 266),

Hrvatske (9 729), Crne Gore (984), Makedonije (476), Slovenije (453), itd... Prosjeĉno vrijeme

zadrţavanja posjetioca iz BiH na stranici je 2 minute i 13 sekundi.

Najposjećeniji sadrţaji na stranici su bili oni unutar sekcija fakulteti, zanimanja i škole.

63

4 Zakljuĉci i preporuke

Obuka uĉenika srednjih škola za odabir zanimanja i razvoj karijere YEP-a (Youth employment

project) kojeg je u periodu od 2009 do 2011 realizirala GOPA i proMENTE socijalna istraţivanja je,

prema saznanjima autora, jedan od prvih sistematskih pokušaja revitaliziranja profesionalne

orijentacije u Bosni i Hercegovini na suvremenim znanstvenim spoznajama i praksama. Glavni cilj

suvremenih praksi je razvijanje kompetencija potrebnih za cjeloţivotno upravljanje karijerom što

podrazumijeva: poznavanje sebe, poznavanje svijeta rada i obrazovanja, usvajanje vještina traţenja

informacija i njihovog usporeĊivanja sa vlastitim karakteristikama, ţeljama i potrebama, razvijanje

svijesti o multifunkcionalnosti vještina koje posjedujemo, podizanje osjećaja samoefikasnosti u

donošenju odluka i preduzimanju aktivnosti, te razvijanje metoda aktivnog traţenja posla.

Projekat obuke uĉenika srednjih škola za odabir zanimanja i razvoj karijere ukljuĉivao je provoĊenje

radionica sa sadrţajima koji obuhvataju a) upoznavanje sebe i svojih karakteristika, b) upoznavanje

svijeta rada i studiranja te modela racionalnog donošenja odluka o nastavku školovanja i razvoju

karijere te c) unaprjeĊivanje vještina aktivnog traţenja posla. Bilo je predviĊeno ukupno 20 radionica

po 45 minuta što podrazumijeva da je maksimalno vrijeme predviĊeno za radionice bilo 15 sati ili dva

radna dana što, u odnosu na treninge koji se rade iz podruĉja odabira zanimanja i razvoj karijere, jeste

relativno skromna duţina trajanja.

Evaluacija obuke provedena je metodom testiranja prije i poslije evaluacije uĉenika završnih razreda 6

srednjih škola koji su uĉestvovali u obuci kao eksperimentalne grupe i njihovih vršnjaka koji nisu

prolazili kroz radionice u kontrolnoj grupi. Analize dobivenih podataka za zavisne uzorke su raĊene sa

kontrolom uticaja drugih aktivnosti kojima su uĉenici u završnim razredima srednjih škola izloţeni

kako bi se eventualna promjena mogla pripisati radionicama.

Evaluacija je ukljuĉivala niz od 16 indikatora i to:


Indikator 1: Procjena vlastitih karakteristika (sposobnosti, vrijednosti, profesionalni interesi,

kvaliteta davanja i primanja povratne informacije)


Indikator 3: Odluĉnost u donošenju odluka o zanimanju i razloga za neodluĉnost

Indikator 4: Koliko je siguran u svoju odluku o odabiru fakulteta

Indikator 5: Širina u percepciji potencijalnih poslova

Znanje o bitnim elementima potrebnim za kvalitetom upravljanje karijerom

Indikator 6: Znanje o tome što su sposobnosti

Indikator 7: Znanje o tome što su vještine

Indikator 8: Znanje o tome što su profesionalni interesi9

Indikator 9: Znanje o tome što su vrijednosti 10


9 Zbog malog broja uĉenika koji su dali odgovore na pitanja vezana za znanje o profesionalnim interesima nisu

raĊene analize razlike izmeĊu grupa u pretestu i posttestu

10 Zbog malog broja uĉenika koji su dali odgovore na pitanja vezana za znanje o vrijednostima nisu raĊene

analize razlike izmeĊu grupa u pretestu i posttestu

64

Indikator 11: Znanje o strategijama traţenja informacija o fakultetu





Indikator 15: Objektivnost / realitet u oĉekivanjima

Indikator 16: Otpornost na odbijanja

Generalno gledajući, moţemo reći da su radionice za odabir zanimanja i razvoj karijere uticale su na to

da se u eksperimentalnoj grupi pojave znaĉajne razlike i tendencije koje ukazuju na bolju

pripremljenost za cjeloţivotni razvoj karijere od kontrolne grupe.

1. Radionice su postigle jedan od najznaĉajnijih ciljeva a to je povećale su jasnoću kod uĉenika

kojim zanimanjem ţele da se bave u budućnosti, te njihovo zadovoljstvo tom odlukom.

2. Kod uĉenika u eksperimentalnoj grupi primjetne su tendencije poboljšanja na sljedećim

indikatorima:

a. Uĉenici eksperimentalne grupe pokazuju tendenciju da se doţivljavaju manje

neodluĉnim kao osoba u odnosu na kontrolnu grupu. Osjećaj neodluĉnosti je ĉesto

uzrokovan ili dodatno potenciran nepoznavanjem taktika donošenja odluka u

kljuĉnim, kritiĉnim situacijama. Doţivljaj neodluĉnosti kod osobe vezan je za osjećaj

samoefikasnosti i ako se osoba doţivljava kao neodluĉna teţe joj je da donosi odluke

i upusti se u ambicioznije i naprednije projekte. Za uĉenike to konkretno znaĉi da

smanjivanjem osjećaja neodluĉnosti mi povećavamo i njihovu spremnost da

ambicioznije i šire razmišlja o nastavku školovanja i karijere.

b. Uĉenici eksperimentalne grupe pokazali su i pozitivniju tendenciju u shvatanju

vaţnosti donošenja odluka o nastavku karijere. Za uĉenike završnih razreda je ovo

shvatanje vrlo vaţno jer je to odabir fakulteta ili zaposlenja jedan od kljuĉnih

dogaĊaja u razvoju karijere.

c. Kod uĉenika u eksperimentalnoj grupi je uoĉena i tendencija da se osjećaju

kompetentniji kada su u pitanju metode aktivnog traţenja posla u odnosu na kontrolnu

grupu. Dakle, radionice jesu potakle razvoj vještina aktivnog traţenja posla i osjećaja

kompetentnosti u ovom izuzetno znaĉajnom podruĉju.

d. Kod uĉenika eksperimentalne grupe došlo je i do statistiĉki znaĉajnog porasta

uvjerenja o tome da znaju što su sposobnosti, te je uoĉena tendencija da su oni u

mogućnosti nabrojati više sposobnosti koje posjeduju. Dok je eksperimentalna u

pretestu bila slabija u pretestu i na pitanju „Ja znam šta su sposobnosti“ te u

nabrajanju sposobnosti, u posttestu se situacija primijenila i eksperimentalna je u obje

mjere bila bolja od kontrolne.

e. Uĉenici eksperimentalne grupe su statistiĉki znaĉajnije napredovali i u znanju o

vještinama. Na pitanje „Ja znam šta su vještine“ eksperimentalna grupa je bila slabija

od kontrole u posttestu, dok je došlo do znaĉajnog porasta u eksperimentalnoj, a pada

u kontrolnoj grupi. Kako je mali broj uĉenika odgovorio na pitanje da napišu koje

vještine postoje, nije raĊena analiza promjena u broju vještina koje su uĉenici mogli

nabrojati. Moţemo reći da su radionice znaĉajno doprinijele povećavanju jasnoće

kljuĉnih koncepata kada je u pitanju poznavanje sebe, a to je što su to sposobnosti i

vještine.

65

f. Poznavanje informacija potrebnih za racionalno donošenje odluka o fakultetu jedan je

od uslova kvalitetnog odabira fakulteta. Podaci pokazuju da uĉenici smatraju da je

najvaţnije prikupiti informacije o sadrţajnom aspektu studiranja (kao što je plan i

program, naĉini studiranja), a potom o visini školarine. Kako se bliţi trenutak odluke

informacije o kredibilitetu same ustanove postaju sve vaţnije, dok informacije o

mogućnostima zapošljavanja nakon završenog fakulteta nisu doţivljene kao toliko

vaţne od strane uĉenika.

g. Kada je u pitanju poznavanje strategija za traţenje informacija o fakultetima vrlo

primjetno je da mladi ljudi vide internet kao glavni izvor ovakvih informacija. Drugi

vrlo bitan izvor su neformalne veze (informiranje kod starijih kolega, zaposlenika,

prijatelja), dok su najmanje bitni izvori ovakvih informacija brošure, sajmovi posjete

fakultetima i sredstva javnog informiranja. IzmeĊu eksperimentalne i kontrolne grupe

u ovom segmentu nema razlika – internet i neformalne veze su kljuĉni izvori podataka

za odabir fakulteta.

h. Biografija kao jedan od kljuĉnih dokumenata za prijavu na posao ima posebno mjesto

u obuĉavanju uĉenika kako da efikasno traţe posao. Evaluacija je pokazala da su

uĉenici u eksperimentalnoj grupi, zahvaljujući radionicama mogli nabrojati nešto više

dijelova biografije, dok je u kontrolnoj grupi u posttestu opao broj pobrojanih dijelova

biografije. Iako ovaj nalaz moţe biti pripisan i drugim faktorima (kao što je

nespremnost uĉenika kontrolne grupe da se posvete odgovaranju na ovo pitanje)

ĉinjenica je da je jako vaţno biti spreman u svakom trenutku pripremiti biografiju i

znati njene osnovne dijelove. Stoga je i spremnost uĉenika eksperimentalne grupe da

detaljnije odgovore na ovo pitanje vaţna jer to ukazuje na sistematizirano znanje o

strukturi biografije i lakoću u produkciji njenih dijelova.

i. I jedna i druga grupa pokazale su oĉekivanu tendenciju pomjeranja lokusa kontrole

prema vanjskom polu. U trenutku posttesta uĉenici su bili pred odlukom kako

nastaviti svoje školovanje i ta doza neizvjesnosti potiĉe osobe da poĉnu razmišljati

kako će ishodi ipak više zavisiti od vanjskih faktora nego što su mislili u pretestu.

Ipak, ovo pomijeranje je veće u kontrolnoj nego u eksperimentalnoj grupi što sugerira

da se radionicama postiglo da uĉenici ipak više zadrţe osjećaj da su za nastavak

njihovog školovanja i razvoj karijere najvaţniji oni i njihove aktivnosti, a ne sreća ili

neki drugi vanjski faktori.

j. U traţenju posla i školovanju u današnjem vremenu vrlo je bitna otpornost na

odbijanja. Stoga se u okviru radionica za aktivno traţenje posla insistiralo i na

razvijanju otpornosti na odbijanja i poticanju upornosti u traţenju posla. Rezultati

evaluacije, iako statistiĉki neznaĉajni, pokazuju da se radionicama moţe postići

povećanje otpornosti na odbijanja. U eksperimentalnoj grupi je primijećena tendencija

blagog rasta, dok je u eksperimentalnoj grupi došlo do blagog pada otpornosti na

odbijanja.

3. Indikatori u kojima nije bilo razlika izmeĊu eksperimentalne i kontrolne grupe:

a. Uĉenici eksperimentalne i kontrolne grupe nisu znaĉajno promijenili svoj stav o

poznavanju sebe i svojih karakteristika. Na pitanja koliko dobro poznaju svoje

karakteristike oni sebi daju ocjenu oko 3 (na skali od 1 do 5) i njihove ocjene se nisu

promijenile posttestu.

b. Uĉenici i jedne i druge grupe su u relativno visokom postotku mijenjalo odluku što će

raditi nakon završetka srednje škole (njih 69% u kontrolnoj i 64% u eksperimentalnoj

je mijenjalo svoju odluku. Uĉenici i jedne i druge grupe su na kraju godine bili nešto

sigurniji u svoju odluku nego su to bili na poĉetku što je vrlo pozitivan nalaz jer je

66

osjećaj da su donijeli pravu odluku za sebe vrlo vaţan za zadovoljstvo odabirima. Iako

nema znaĉajnih efekata radionica niti drugih aktivnosti u koje su uĉenici bili

ukljuĉeni, rezultati analize ukazuju da postoji nešto jaĉi efekat drugih aktivnosti na

sigurnost u donesenu odluku. Ovaj nalaz je u potpunosti prihvatljiv jer su uĉenici bili

ukljuĉeni u aktivnosti kao što su posjete fakultetima, prezentacije fakulteta,

prikupljanje informacija o zanimanjima na internetu, razgovorima sa nastavnicima i

pedagozima što je zasigurno pomoglo da odluke koje donesu budu jasnije i da u njih

budu sigurniji.

4. Indikatori na kojim su uoĉene tendencije većeg poboljšanja u kontrolnoj grupi

a. U kontrolnoj grupi je primijećen bolji razultat na smanjenju neodluĉnosti koja je

uzrokovana nepoznavanjem sebe i svijeta rada.

b. Uĉenici kontrolne grupe su pokazali nešto veću sigurnost u donesenu odluku o tome

što ţele da rade (studirati, raditi, studirati i raditi ili su neodluĉni) u posttestu nego

uĉenici eksperimentalne grupe

c. Uĉenici u kontrolnoj grupi su pokazali nešto širu percepciju u nabrajanju potencijalnih

poslova koje mogu obavljati sa svojim kvalifikacijama

d. Uĉenici obje grupe su imali sliĉne rezultate i kada je u pitanju poznavanje strategija

traţenja posla. I u jednoj i u drugoj grupi došlo je do porasta broja strategija za

traţenje posla, s tim da je taj porast nešto veći u kontrolnoj grupi. Razlog ove

tendencije su druge aktivnosti u koje su uĉenici bili ukljuĉeni i koje su u kontrolnoj

grupi dovele do većeg poboljšanja. Ovaj nalaz govori u prilog ideji da profesionalna

orijentacija treba da ukljuĉuje niz razliĉitih aktivnosti, od savjetodavnog rada,

radionica, posjeta, obilazaka i aktivnosti u omladinskim organizacijama jer se na taj

naĉin, kumulativnim efektom postiţu bolji rezultati.

Indikator Eksperimentalna vs. Kontrolna grupa

Kompetencije za aktivno traţenje posla ↑

Odluka o budućem zanimanju i zadovoljstvo odlukom ↑↑

Razlozi za neodluĉnost: neodluĉnost kao osobina ↑

Razlozi za neodluĉnost: percepcija vaţnosti odluke ↑

Otpornost na odbijanja ↑

Poznavanje strukture biografije ↑

Razlozi za neodluĉnost: nepoznavanje sebe i svijeta rada i

školovanja ↓

Širina u percepciji potencijalnih poslova ↓

Poznavanje koje su informacije vaţne za odabir fakulteta nije ispitivano zbog malog broja odgovora

Uvjerenje da zna šta je sposobnost ↑↑

Uvjerenje da zna šta su vještine ↑↑

Lokus kontrole ↑

Sigurnost u odluku ↓

Poznavanje naĉina traţenja posla ↓

Skala poznavanja sebe i svojih karakteristika ↔

Uvjerenje da zna šta su profesionalni interesi nije ispitivano zbog malog broja odgovora

Uvjerenje da zna šta su vrijednosti nije ispitivano zbog malog broja odgovora

Poznavanje naĉina prikupljanja informacija o fakultetima nije ispitivano zbog malog broja odgovora

Uĉenici su radionicama dali prosjeĉnu ocjenu oko 3,5 što je visoko, ali ostavlja prostora za

poboljšanja. Najvišu ocjenu dobila je korisnost vjeţbi (M=3,65) što potvrĊuje dosadašnja iskustva da

praktiĉni rad radioniĉkog tipa donosi i više zadovoljstva i koristi nego predavanja. Visoke ocjene (oko

67

3,5) dobili su i nastavnici za uspješnost u izlaganju materije i prijatna atmosfera u kojoj su radionice

obavljane. Ovaj nalaz je znaĉajan za kreiranje buduće organizacije profesionalne orijentacije jer

pokazuje da nastavniĉki kadar ima kapacitete i kompetencije za izlaganje sadrţaja i provoĊenje

praktiĉnih vjeţbi vezanih za poticanje uĉenika na razvoj kompetencija za upravljanje karijerom, te da

uspješno kreiraju prijatnu atmosferu u kojoj se uĉenici osjećaju ugodno i spremno za rad na sebi.

Najniţu ocjenu uĉenici su dali prikladnosti radnih materijala (3,29) što ukazuje da se u budućnosti

moţe dodatno raditi na razvijanju materijala koji bi bili i boljeg formata, pripremljeni u boji, sa više

popratnih sadrţaja i vjeţbi za samostalni rad.

Detaljnije evaluacija rada nastavnika od strane uĉenika dala je vrlo ohrabrujuće rezultate i potvrdila

gore izreĉenu tvrdnju da nastavnici predstavljaju veliki potencijal za provoĊenje profesionalne

orijentacije.

Nastavnici su, za razliku od uĉenika, najviše ocjene u evaluaciji radionica dali upravo sadrţaju

priruĉnika i radionica. Smatraju i da su materijali dovoljno dobro razraĊeni, te da stoga nisu nailazili

na poteškoće prilikom pripreme radionica.

Nastavnici su najslabije ocijenili krajnji efekat radionica. Poteškoće koje su navodili su se odnosile na

nezainteresiranost uĉenika, te na nespremnost uĉenika da igraju ulogu poslodavca pri realizaciji

radionice „Kontaktiranje poslodavca“. Ova razlika u budućnosti moţe biti smanjena tako što će

nastavnici dobiti više obuke i supervizije od strane eksperata kako bi stekli dodatne vještine i znanja,

te se osjećali kompetentnije.

Nastavnici uglavnom smatraju da su imali dovoljno vremena za realizaciju radionica. Navode nekoliko

radionica za koje kaţu da im je bilo potrebno više vremena za realizaciju, i to za Intervju (4

nastavnika), Svijet rada i informiranost o svijetu rada (3), Vještine potrebne za posao, Adaptivne i

prenosive vještine, poslovno planiranje, kreativno razmišljanje (2).

Kada su upitani kada bi se trebalo poĉeti sa programom profesionalne orijentacije, nastavnici su

većinom odgovorili – prije završnog razreda srednje škole. Njihovi prijedlozi idu od završnog razreda

osnovne škole pa do starijih razreda srednje škole. U svakom sluĉaju, prema njihovom mišljenju sa

ovako konkretnim radionicama treba zapoĉeti već u predzadnjem razredu srednje škole i to posebno sa

onim radionicama koje se odnose na upoznavanje sebe. Iako su visoko ocijenjeni od strane uĉenika za

provoĊenje radionica, nastavnici ipak smatraju da bi nosioci aktivnosti u budućnosti trebali biti

pedagozi i psiholozi. Ovo se posebno odnosi na radionice upoznavanja sebe. Za ostale radionice,

realizacija bi trebala biti podijeljena izmeĊu pedagoga, psihologa i nastavnika, a posebno odjeljenskih

starješina. Oni smatraju i da u proces treba puno intenzivnije ukljuĉiti ljude iz lokalne zajednice,

posebno poslodavce i biroe za zapošljavanje. Prijedlog koji je takoĊer znaĉajan za razmatranje je i da

aktivnosti profesionalne orijentacije budu dodijeljene nastavnicima koji pokazuju visoku motivaciju za

ovu vrstu rada i koji bi onda prošli detaljnije obuke i bili efikasniji u postizanju ciljeva.

Kao moguće dodatne radionice koje bi mogle biti interesantne uĉenicima, nastavnici navode studiranje

u inostranstvu i upravljanje projektima.

Ograničenja u programu i evaluaciji

U ocjeni programa obuke uĉenika srednje škole koji je realiziran u okviru projekta YEP treba imati na

umu nekoliko elemenata koji su mogli uticati na kvalitet i efikasnost radionica:

68

1. Škole kao zasebni entiteti su imale mogućnost prilagoĊavanja programa obuke prema svojim

potrebama i kapacitetima. To je razlog zašto su uĉenici u prosjek prolazili kroz 9 jedinica, a ne

kroz sve jedinice kako bi u cilju evaluacije bilo ispravnije.

2. Maksimalan broj sati koji je bio predviĊen za radionice je 15, odnosno dva radna dana što je

jako malo u odnosu na koliĉinu materijala i sadrţaja koji je trebalo proći.

3. Nastavnici su prije radionica prošli kroz jednu jednodnevnu obuku što je nekima bilo

dovoljno, ali nekima zasigurno nije.

4. Motivacija uĉenika za rad u radionicama je bila razliĉita i to je zasigurno olakšavalo ili

oteţavalo rad nastavnicima.

Stoga na kraju, imajući u vidu sva vremenska i kadrovska ograniĉenja moţemo reći da radionice za

odabir zanimanja i razvoj karijere nose veliki potencijal za mijenjanje i poboljšavanje uĉeniĉkih

kompetencija za cjeloţivotni razvoj karijere.

Preporuke za unapreĎenje radionica i razvoj sistematskog pristupa u razvoju kompetencija za

cjeloţivotno upravljanje vlastitom karijerom

U definiranju preporuka treba imati na umu da profesionalna orijentacija sluţi za pomoć individui, ali i

za postizanje niza društveno relevantnih ciljeva: ciljeva vezanih za povećanje obrazovnog statusa u

društvu, povećanje, usklaĊenosti izmeĊu obrazovanja i svijeta rada, smanjivanje nezaposlenosti,

povećanje zapošljivosti i postizanje socijalne jednakosti.

1. Profesionalno informiranje je osnova za uspješan odabir zanimanja i razvoj karijere.

Najvećem broju mladih ljudi u biti i trebaju informacije, a ne individualno savjetovanje. Kako

je profesionalno informiranje javno dobro, potrebno je da vlasti i zvaniĉne institucije osiguraju

da su informacije vezane za odabir zanimanja i razvoj karijere dostupne svim zainteresiranim.

2. Internet je za mlade ljude jedan od osnovnih naĉina prikupljanja podataka o školovanju i

zapošljavanju. U ovu svrhu treba raditi na pripremanju i dizajniranju online sadrţaja koji bi

pomogli mladim ljudima u donošenju odluka, a ove pripremanje sadrţaja takoĊer treba da

bude od interesa svih ukljuĉenih, prije svega institucija koje dizajniraju obrazovne politike.

3. Vaţan izvor informacija o školovanju i zapošljavanju za mlade ljude su i neformalne veze i

kontakti. Stoga treba u okviru rada na cjeloţivotnom razvoju karijere posebnu paţnju obratiti

na obuĉavanje mladih kako da traţe i evaluiraju informacije koje dobivaju od drugih jer one,

kao takve, uvijek nose dozu subjektivnosti.

4. Osim profesionalnog informiranja koje ne podrazumijeva direktni kontakt sa uĉenicima

potrebno je nastaviti raditi na razvoju savjeotdavnih aktivnosti kroz radionice za odabir

zanimanja i razvoj karijere. Sa obukama za odabir zanimanja i razvoj karijere treba poĉeti

prije završnih razreda srednje škole.

69

5. Neophodno je pojaĉati savjetodavni rad u osnovnim školama kako bi uĉenici imali mogućnost

da uz pomoć struĉnih osoba (nastavnika i pedagoga) donesu racionalne i informirane odluke.

Time bi se i poraţavajuća statistika od 3% uĉenika koji su imali pomoć od strane nastavnika i

pedagoga u osnovnoj školi promijenila.

6. Sa produţenjem vremena rada sa uĉenicima sa jednog na nekoliko školskih godina povećaće

se i fond sati za profesionalnu orijentaciju. To će omogućiti detaljniji i analitiĉniji pristup

nastavnicima i pedagozima što bi za posljedicu zasigurno imalo znaĉajne promjene u

kompetencijama uĉenika.

7. U većini zemalja ĉlanica OECD grupe zadnjih godina je rastući trend da obuka vezana za

odabir zanimanja i razvoj karijere bude dio nastavnog kurikuluma. Stoga i u Bosni i

Hercegovini treba poticati provoĊenje profesionalne orijentacije unutar postojećih predmeta.

8. Osim promjena u kompetencijama uĉenika, uvoĊenje radionica je potaknulo da se generalno

poĉne više raditi na aktivnostima vezanim za profesionalnu orijentaciju. Tako su uĉenici u

školama gdje su raĊene radionice imali i više drugih aktivnosti u odnosu na kontrolnu grupu.

Ovakve radionice doprinose promjene klime u školi i potiĉu pozitivan stav prema

aktivnostima usmjerenim na cjeloţivotni razvoj karijere te je njihov uticaj višestruk. Stoga je i

ovo jedan od razloga koji ide u korist uvoĊenja radionica kao dijela programa raznih

predmeta.

9. Za nastavnike koji će raditi na profesionalnoj orijentaciji potrebno je obezbijediti kvalitetnu

obuku i materijale bazirane na suvremenim spoznajama i praksama kako bi se postigla puna

efikasnost.

10. U dizajniranju radionica potrebno je više raditi na:

a. Proširivanju percepcija zapošljavanja i mogućnosti upisa fakulteta, a ne poticati usko

gledanje na potencijalne poslove osoba sa odreĊenom kvalifikacijom moţe obavljati.

Posebno poticati upise u srednje škole i fakultet koji podrţavaju individualne

kapacitete, a ĉiji kadar je deficitarna na trţištu rada BiH i Evrope.

b. U radionicama stalno poticati otpornost na odbijanja. Uĉenici treba da nauĉe da budu

uporni u traganju za poslom bez obzira na odbijenice i negativna iskustva u okolini.

11. Raditi na razvoju suradnje škola i fakulteta, ali ne na naĉin da fakulteti imaju uglavnom

marketinšku pristup, nego da imaju aktivnu ulogu u uĉeniĉkim shvatanjima što i kako se

izuĉava na pojedinim fakultetima. Primjer ovakvog programa su „eksperimentalni ĉasovi“ na

kojima nastavnici sa fakulteta drţe ogledna predavanja iz kljuĉnih tema za zainteresirane

uĉenike, potom organiziraju testiranje znanja kako bi uĉenici uvidjeli da li je to ono što njih

zanima i da li mogu savladati zahtjeve koji se pred njih stavljaju.

12. U evaluaciji ovih programa ne treba se fokusirati samo na ishode uĉenja (što su uĉenici

nauĉili) nego i na druge bitne elemente kao što je samoefikasnost, lokus kontrole, stepen

odluĉnosti, motivacija za rad i studiranje. Sama evaluacija programa trebala bi da obuhvati i

dugoroĉne efekte koji bi bili mjereni godinu ili dvije nakon završenih obuka.

13. Sama evaluacija treba da bude provedena uz nadzor školske uprave kako bi svi uĉenici

popunili sva pitanja.

70

5 Prilozi

Evaluacijski upitnik kompetencija za cjeloţivotni razvoj karijere (pretest za dubinsku

eksperimentalnu i kontrolnu grupu)

SOCIODEMOGRAFSKI PODACI

Ime tvoje majke /starateljice: __________________________________________________________

Tvoj datum roĊenja:………………………… Spol: M Ţ

Škola:……………………………………………………………………………………..........................

Razred:………… Smjer:...............................................................................................................

Datum popunjavanja Upitnika:........................................................................................................

Dragi uĉenici, pred vama je upitnik koji se odnosi na vaše poznavanje nekih elemenata bitnih za razvoj

karijere u budućnosti. Ovo nije test znanja i ovaj upitnik nema ocjena, nema taĉnih i pogrešnih

odgovora, niti će vaše odgovore vidjeti bilo ko osim osoba koje rade na poboljšanju kvaliteta radionica

za razvoj karijere.

POZNAVANJE SEBE

Molimo te da u poljima ispod odgovoriš na sljedeća pitanja:

1. Ja znam šta su to sposobnosti! a) DA b) NE

Definiši termin sposobnosti:

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

2. Ja znam šta su to vještine! a) DA b) NE

Definiši termin vještine:

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

3. Šta su to profesionalni interesi?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

4. Šta su to vrijednosti?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

5. Nabroj neke svoje sposobnosti:

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

6. Nabroj neke od svojih profesionalnih interesa:

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

71

7. Koje vještine posjeduješ?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

8. Koje su tvoje glavne vrijednosti koje ţeliš da budu prisutne na tvom budućem poslu?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

POZNAVANJE SVIJETA RADA I STUDIRANJA

1. Da li znaš što ćeš raditi nakon završetka srednje škole (zaokruţi samo jedan odgovor)?

a) studirati

b) raditi

c) i studirati i raditi

d) neodluĉan /na sam

2. Ukoliko si zaokruţio pod a) studirati koji fakultet namjeravaš upisati?

______________________________________________________________________________

3. Koliko si siguran u svoju odluku?

a. Nimalo nisam siguran

b. Nisam siguran

c. Siguran sam

d. U potpunosti sam siguran

4. Kada doĊe trenutak da poĉneš raditi, da li moţeš nabrojati poslove koji bi tebi najviše odgovarali?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

5. Kada budeš zapoĉeo sa traţenjem posla, nabroj neke naĉine kako ćeš traţiti posao?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

6. Nabroj neke informacije koje ti trebaju o poslu da bi mogao donijeti odluku da li je to posao koji

ţeliš raditi.

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

7. Nabroji koje informacije o fakultetu trebaš da bi mogao donijeti odluku što ćeš upisati?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

8. Nabroji koje naĉine moţeš koristiti da bi prikupio informacije o fakultetima?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

9. Da li si nekada volontirao? DA NE

10. Da li bi volontirao u budućnosti? DA NE

72

11. Koje su prednosti volontiranja?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

12. Koji su nedostaci volontiranja?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

VJEŠTINE AKTIVNOG TRAŢENJA POSLA

1. Nabroji osnovne dijelove biografije za posao:

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

2. Koji su naĉini najefikasnijeg dobivanja posla?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

3. Što utiĉe na to da neki ljudi prije, a neki poslije dobiju posao?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

4. Šta je to popratno pismo?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

73

U donjoj tabeli u svakom redu su po dvije tvrdnje. Razmisli sa kojom se više slaţeš i pored nje stavi

znak X. Npr. ako se više slaţeš sa lijevom tvrdnjom u kućicu pored nje stavi znak X.

U donjoj tabeli oznaĉi znakom X u kućicu koja najbolje odgovara tvojoj procjeni.

Nimalo Malo Onako Puno I više

nego

puno

U kojoj mjeri oĉekujete pojavu prepreka i odbijanja

tokom vaše potrage za poslom?

Koliko ste spremni da se nosite sa preprekama i

odbijanjima, odnosno da li imate planove ili ideje kako

ćete reagirati na njih i što ćete uĉiniti sljedeće?

U kojoj mjeri osjećate da ćete morati proći kroz

mnoga odbijanja i pokušaje prije nego što dobijete

posao koji vam se sviĊa?

Kada budete doţivjeli odbijanje, u kojoj mjeri mislite

da ste sposobni da to stavite iza sebe i fokusirate se na

sljedeću potragu za poslom?

Hvala na saradnji!

Zaista ne postoji naĉin da riješim neke od

problema koje imam

Za sve probleme koje imam postoji i naĉin

kako da ih riješim

Ponekada osjećam kao da drugi ljudi ili

dogaĊaji upravljaju mojim ţivotom

Ja upravljam svojim ţivotom, a ne drugi

ljudi ili dogaĊaji

Ja imam malo kontrole nad stvarima koje mi

se dešavaju

Ja imam puno kontrole nad stvarima koje mi

se dešavaju

Ja mogu uraditi skoro sve na što se

usmjerim.

Vanjske okolnosti me ĉesto spreĉavaju da

uradim ono na što se usmjerim.

Ĉesto se osjećam bespomoćno da se nosim

sa problemima u ţivotu

Osjećam se sposobnim da se nosim sa svim

problemima u ţivotu.

Ono što će mi se dešavati u budućnosti

uglavnom ovisi o meni


uglavnom ovisi o drugim ljudima i

situacijama, a najmanje o meni.

Malo je toga što mogu uraditi kako bih

promijenio mnoge bitne stvari u svom ţivotu

Svojim postupcima mogu uticati na

promjenu mnogih bitnih stvari u ţivotu.

74

UOP ( Upitnik opštih pitanja za eksperimentalnu, eksperimentalnu dubinsku i kontrolnu grupu

u pretestu)

Ime tvoje majke /starateljice: _____________________________________________

Tvoj datum roĊenja:………………………… Spol: M Ţ

Škola:…………………………………………………………………………………….....

Razred:………………………………… Smjer:.........................................................

Datum popunjavanja Upitnika:..........................................................................................

Struĉna sprema oca: Struĉna sprema majke:

a) osnovna škola a) osnovna škola

b) srednja škola b) srednja škola

c) viša škola c) viša škola

d) visoka škola/ fakultet d) visoka škola/ fakultet

e) magisterij e) magisterij

f) specijalizacija f) specijalizacija

g) doktor nauka g) doktor nauka

Zaokruţi jedan od ponuĊenih odgovora:

Da li je otac zaposlen? DA NE NE ODNOSI SE NA MENE*

Da li je majka zaposlena? DA NE NE ODNOSI SE NA MENE*

Da li je neko drugi iz tvog domaćinstva zaposlen?

Ko? __________________________________

DA NE

*Zaokruţite NE ODNOSI SE NA MENE ukoliko otac ili majka ne ţive sa vama (iz bilo kojeg

razloga)

Zaokruţi što je toĉno za tvoje domaćinstvo:

Da li u kući imate mašinu za veš? DA NE

Da li u kući imate kompjuter? DA NE

Da li u kući imate klima ureĊaj? DA NE

Da li u kući imate internet vezu? DA NE

Da li se u tvojoj kući tokom zime griju sve prostorije? DA NE

Ko je uĉestvovao u izboru tvoje srednje škole?( Moţeš zaokruţiti više odgovora! )

a) sam sam odluĉio

b) roditelji

75

c) nastavnici/ pedagozi u osnovnoj školi

d) neko drugi ( navedi ko)………………………………………………………….............

Koji uspjeh si ostvario na kraju školske godine (zaokruţi taĉan odgovor):

1. Razred 2 3 4 5

2. Razred 2 3 4 5

3. Razred 2 3 4 5

Da li si pohaĊao neke dodatne kurseve za vrijeme srednje škole? DA NE

Ako DA, koje?

__________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________

Da li si ikada radio neki plaćeni posao? DA NE

Ako DA, koji?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Da li imaš neki hobi? DA NE

Ako DA, koji?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Što radiš u slobodno vrijeme?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Namjeravaš li upisati fakultet? DA NE

Ako NE, zašto?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Ako DA, koji fakultet?

__________________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

76

Kojim poslom ţeliš da se baviš u budućnosti?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

U poljima na desnoj strani odaberi koliko se slaţeš sa iznesenom tvrdnjom na lijevoj strani:

Uopće se ne

slaţem

Ne slaţem se Slaţem se U potpunosti

se slaţem

Ja imam jasnu sliku o tome koje su moje

sposobnosti

Ja imam jasnu sliku o tome koji su moji

interesi

Ukoliko me neko upita, ja mogu odmah

nabrojati vještine koje posjedujem

Ja znam kako drugoj osobi dati povratnu

informaciju o njenom radu na naĉin da se

ona ne uvrijedi i da je shvati kao

dobronamjernu.

Kada mi moj drug da povratnu

informaciju o mom radu, ja je ozbiljno

razmotrim i ne doţivljavam je kao napad

na moju liĉnost.

Koliko si uspješan/na u aktivnostima ponuĊenim ispod:

Nimalo

uspješan

Malo

uspješan

Prosjeĉno

uspješan

Uspješan Jako

uspješan

Pravljenju dobre liste vještina koje imam i

koje se mogu iskoristiti da naĊem posao

Razgovoru sa prijateljima i drugim

osobama kako bi saznao o mogućim

poslodavcima kojima su potrebne moje

vještine

Razgovoru sa prijateljima i drugim

osobama kako bih saznao za moguća radna

mjesta koja mi odgovaraju

Pisanju dobre prijave za posao i biografije

Kontaktiranju i ubjeĊivanju poslodavca da

me uzme u obzir kao radnika na nekom

radnom mjestu

Ostavljanju najboljeg utiska i jasnom

prezentiranju svojih kvaliteta na razgovoru

/ intervjuu za posao

Hvala na saradnji!

77

Profil odluke o zanimanju (za eksperimentalnu, eksperimentalnu dubinsku i kontrolnu grupu u

pretestu i postestu)

Ime tvoje majke:...................................................................................................................................

Tvoj datum roĊenja:............................................................. Spol: M Ţ

Škola:............................................................................. ..................................

Razred:........................

Ispod je data lista razliĉitih tvrdnji koje opisuju moguće odluke o zanimanju. Molimo te da paţljivo

proĉitaš svaku tvrdnju i na skali od 1 do 5 procijeniš u kojoj mjeri se one odnose na tebe. Pri tome se

koristi sljedećom skalom: 1 – u potpunosti se ne odnosi na mene, 2-ne odnosi se na mene, 3-i odnosi

se i ne odnosi se na mene, 4-odnosi se na mene, i 5-u potpunosti se odnosi na mene.

Da li si već odlučio/la kojim poslom se ţeliš baviti? Razmisli na trenutak i označi odgovarajući

broj na skali.

Već imam neku grupu zanimanja na umu u kojoj bih volio/la da radim (npr. medicina, poljoprivreda,

menadţment, neka umjetnost i sl.)

u potpunosti se ne

odnosi na mene

ne odnosi se na

mene

i odnosi se i ne odnosi

se na mene

odnosi se na mene

U

potpunosti se odnosi

na mene

1 2 3 4 5

Odluĉio/la sam kojim zanimanjem se ţelim baviti (npr. inţenjer elektrotehnike, automehaniĉar,

medicinska sestra, kuhar,...)

u potpunosti se ne

odnosi na mene

ne odnosi se na

mene

i odnosi se i ne

odnosi se na mene

odnosi se na mene

u potpunosti se odnosi

na mene

1 2 3 4 5

Sada kada si oznaĉio/la dokle si stigao u donošenju odluke o budućem zanimanju, razmisli što osjećaš

vezano za to.

Osjećam se dobro i zadovoljno sa dosadašnjim odlukama koje sam donio/la u procesu izbora

zanimanja.

u potpunosti se ne

odnosi na mene

ne odnosi se na

mene

i odnosi se i ne

odnosi se na mene

odnosi se na mene

u potpunosti se odnosi

na mene

1 2 3 4 5

78

Razlozi

Većina nas nije u potpunosti sigurna u odluku kojim zanimanjem se ţeli baviti ili kako ţeli razvijati

svoju karijeru. Procijeni koji razlozi i u kojoj mjeru utiĉu na tvoju nesigurnost.

u

potpunosti

se ne

odnosi na

mene

ne

odnosi

se na

mene

i

odnosi

se i ne

odnosi

se na

mene

odnosi

se na

mene

u

potpunosti

se odnosi

na mene

Volio/la bih da znam koji poslovi ili obrazovni programi

najbolje odgovaraju mojoj liĉnosti ili meni kao osobi. O O O O O

Potrebno mi je da imam jasniju sliku o tome koji su to

moji profesionalni interesi. O O O O O

Potrebno mi je da imam jasniju sliku o tome koje su to

moje sposobnosti, moje jake strane i slabosti. O O O O O

Potrebno mi je više informacija o obrazovnim programima

koje ţelim studirati. O O O O O

Znam koje su to moje sposobnosti i moji interesi, ali ne

znam koja bi mi zanimanja odgovarala. O O O O O

Ne osjećam da dovoljno znam o poslovima / zanimanjima

koja razmatram. O O O O O

Ja sam neodluĉna osoba; odgaĊam proces donošenja

odluka i imam poteškoće u odluĉivanju. O O O O O

Ĉesto imam poteškoće u donošenju odluka. O O O O O

Pravo mi je olakšanje kada neko drugi donese odluku za

mene. O O O O O

Moje buduće zanimanje ili karijera mi nisu sada toliko

vaţni. O O O O O

Trenutno mi nije potrebno odabrati zanimanje ili posao. O O O O O

Nemam jakih (snaţnih) interesa za bilo koje zanimanje ili

posao. O O O O O

79

Početni upitnik za nastavnike (pretest)

Poštovani nastavnici,

Pred vama i nama je uzbudljiva godina u kojoj ćemo implementirati radionice za cjeloţivotno

upravljanje karijerom. Molimo vas da nam u svrhu praćenja kvaliteta ovog projekta i proizvedenih

materijala odgovorite na dolje postavljena pitanja. Vaši odgovori će biti korišteni iskljuĉivo u svrhu

grupnih procjena.

Škola u kojoj radite: _________________________________________________________

Spol: M Ţ

Ukupno godina radnog staţa koje imate: _________________________________________

Predmeti na kojima namjeravate raditi radionice (ukljuĉujući i (ĈOZ):

__________________________________________________________________________

Da li ste do sada vodili radionice u kojima ste bili moderator? DA NE

SPISAK RADIONICA

Koje radionice ćete vi u toku ove godine voditi sa svojim uĉenicima (stavite kriţić pored svake

radionice koja vam je dodijeljena):

Adaptivne i prenosive vještine Timski rad

Vještine potrebne za posao i predstavljanje

vlastitih vještina

RukovoĊenje

Sposobnosti Prezentacije

Vrijednosti Kreativno razmišljanje

Profesionalni interesi Rješavanje problema

Šta je studiranje? Poslovno planiranje

Informiranost o fakultetima Globalni biznis

Svijet rada i informiranost o svijetu rada Zanimanja

Volonterizam i ciljevi volonterizma Uspješne ţene u svijetu

Biografija ili Curriculum Vitae

Popratno pismo

Reference

Neformalne veze

Kontaktiranje poslodavca

Intervju

80

MATERIJAL ZA RADIONICE

Ocjenite ocjenom od 1 do 5 u kojoj mjeri su priruĉnici /materijali za radionice...

Opis 1 2 3 4 5

1 Razumljivi

2 Logiĉno strukturirani

3 Jednostavni za primjenu

4 Efikasni za postizanje ciljeva radionica

OČEKIVANJA I PROCJENA SAMOEFIKASNOSTI

Ukratko opišite koja oĉekivanja imate od ovih radionica, a vezano za vas?

Ukratko opišite koja oĉekivanja imate od ovih radionica, a vezano za svoje uĉenike?

Ocjenama od 1 do 5 ocijenite svoju motivaciju i spremnost za voĊenje radionica?

Ocijenite koliko ste motivirani za voĊenje ovih radionica?

1 2 3 4 5

Ocijenite koliko se osjećate spremni / kompetentni za voĊenje

radionica? 1 2 3 4 5

Hvala vam za saradnji!

81

Evaluacijski upitnik kompetencija za cjeloţivotni razvoj karijere (posttest za dubinsku

eksperimentalnu i eksperimentalnu grupu)


Ime tvoje majke /starateljice: ________________________________________________________

Tvoj datum roĊenja:____________________ Spol: M Ţ

Škola _____________________________________________________________________________

Razred:__________________________________________________

Smjer:___________________________________________________

Datum popunjavanja upitnika: ________________________________________________________

Da li si u toku ove školske godine pohaĊao neke kurseve uporedo sa školom: a) DA b) NE

Ukoliko jesi, koji su to bili kursevi:

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Kako si u toku ove školske godine provodio slobodno vrijeme?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Da li si u toku ove školske godine radio neki plaćeni posao? a) DA b) NE

Ako DA, koji:

_______________________________________________________________________________


Ako NE, zašto?

_________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Ako DA, koji fakultet

__________________________________________________________________________________


__________________________________________________________________________________

U toku ove školske godine imali ste niz radionica vezanih za razvoj karijere. Pored tih radionica, da li

ste u toku ove školske godine radili neke druge sadrţaje vezane za razvoj karijere (radionice,

razgovore, posjete fakultetima i sliĉno) ili imali testiranje sa pedagogom ili razgovor sa pedagogom

(NEZAVISNO OD RADIONICA)?

a) DA

b) NE

Ukoliko si odgovorio sa DA, odnosno uĉestvovao u nekim aktivnostima molimo te da oznaĉiš u kojim

(oznaĉi sve aktivnosti koje ste imali)?

82

1. Razgovarali sa pedagogom na odjeljenskoj zajednici o budućnosti

2. Razgovarali smo sa razrednim starješinom na odjeljenskoj zajednici o budućnosti

3. Imali smo lekcije u nekim predmetima vezano za odabir zanimanja, traţenje posla ili upisa

fakulteta

4. Imali smo testiranja sa pedagogom

5. Išao sam kod nekog savjetnika

6. Radio sam testove profesionalne orijentacije na internetu

7. Traţio sam informacije o zanimanjima po internetu

8. Išli smo u posjete fakultetima

9. Dolazili su neki fakulteti da nam se prezentiraju

10. Išli smo u posjete nekim firmama

11. Drugo___________________________________________________________________

________________________________________________________________________


Uopće se

ne slaţem

Ne slaţem

se

Slaţem se U

potpunosti

se slaţem

Ja imam jasnu sliku o tome koje su moje sposobnosti

Ja imam jasnu sliku o tome koji su moji interesi

Ukoliko me neko upita, ja mogu odmah nabrojati

vještine koje posjedujem

Ja znam kako drugoj osobi dati povratnu informaciju

o njenom radu na naĉin da se ona ne uvrijedi i da je

shvati kao dobronamjernu.

Kada mi moj drug da povratnu informaciju o mom

radu, ja je ozbiljno razmotrim i ne doţivljavam je kao

napad na moju liĉnost.


Nimalo

uspješan

Malo

uspješan

Prosjeĉno

uspješan

Uspješan Jako

uspješan

Pravljenju dobre liste vještina koje imam i koje se

mogu iskoristiti da naĊem posao

Razgovoru sa prijateljima i drugim osobama kako

bi saznao o mogućim poslodavcima kojima su

potrebne moje vještine

Razgovoru sa prijateljima i drugim osobama kako

bih saznao za moguća radna mjesta koja mi

odgovaraju


Kontaktiranju i ubjeĊivanju poslodavca da me uzme

u obzir kao radnika na nekom radnom mjestu

Ostavljanju najboljeg utiska i jasnom prezentiranju

svojih kvaliteta na razgovoru / intervjuu za posao

83

Dodatni evaluacijski upitnik kompetencija za dubinsku eksperimentalnu i kontrolnu grupu

u postestu

Dragi uĉenici, pred vama je upitnik koji se odnosi na vaše poznavanje nekih elemenata bitnih za

razvoj karijere u budućnosti. Ovo nije test znanja i ovaj upitnik nema ocjena, nema taĉnih i

pogrešnih odgovora, niti će vaše odgovore vidjeti bilo ko osim osoba koje rade na poboljšanju

kvaliteta radionica za razvoj karijere.

POZNAVANJE SEBE

Molimo te da u poljima ispod odgovoriš na sljedeća pitanja:

9. Ja znam šta su to sposobnosti! a) DA b) NE

Definiši termin sposobnosti:

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

10. Ja znam šta su to vještine! a) DA b) NE

Definiši termin vještine:

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

11. Šta su to profesionalni interesi?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

12. Šta su to vrijednosti?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

13. Nabroj neke svoje sposobnosti:

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

14. Nabroj neke od svojih profesionalnih interesa:

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

15. Koje vještine posjeduješ?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

16. Koje su tvoje glavne vrijednosti koje ţeliš da budu prisutne na tvom budućem poslu?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

84

POZNAVANJE SVIJETA RADA I STUDIRANJA

13. Da li znaš što ćeš raditi nakon završetka srednje škole (zaokruţi samo jedan odgovor)?

a) studirati

b) raditi

c) i studirati i raditi

d) neodluĉan /na sam

14. Ukoliko si zaokruţio pod a) studirati, koji fakultet namjeravaš upisati?

______________________________________________________________________________

15. Koliko si siguran u svoju odluku?

a. Nimalo nisam siguran

b. Nisam siguran

c. Siguran sam

d. U potpunosti sam siguran

16. Kada doĊe trenutak da poĉneš raditi, da li moţeš nabrojati poslove koji bi tebi najviše odgovarali?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

17. Kada budeš zapoĉeo sa traţenjem posla, nabroj neke naĉine kako ćeš traţiti posao?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

18. Nabroj neke informacije koje ti trebaju o poslu da bi mogao donijeti odluku da li je to posao koji

ţeliš raditi.

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

19. Nabroji koje informacije o fakultetu trebaš da bi mogao donijeti odluku što ćeš upisati?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

20. Nabroji koje naĉine moţeš koristiti da bi prikupio informacije o fakultetima?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

21. Da li si nekada volontirao? DA NE

22. Da li bi volontirao u budućnosti? DA NE

23. Koje su prednosti volontiranja?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

24. Koji su nedostaci volontiranja?

_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

85

VJEŠTINE AKTIVNOG TRAŢENJA POSLA

Nabroji osnovne dijelove biografije za posao:

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Koji su naĉini najefikasnijeg dobivanja posla?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Što utiĉe na to da neki ljudi prije, a neki poslije dobiju posao?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Šta je to popratno pismo?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

U donjoj tabeli u svakom redu su po dvije tvrdnje. Razmisli sa kojom se više slaţeš i pored nje stavi

znak X. Npr. ako se više slaţeš sa lijevom tvrdnjom u kućicu pored nje stavi znak X.

Zaista ne postoji naĉin da riješim neke od problema

koje imam

Za sve probleme koje imam postoji i naĉin

kako da ih riješim

Ponekada osjećam kao da drugi ljudi ili dogaĊaji

upravljaju mojim ţivotom

Ja upravljam svojim ţivotom, a ne drugi ljudi

ili dogaĊaji

Ja imam malo kontrole nad stvarima koje mi se

dešavaju

Ja imam puno kontrole nad stvarima koje mi

se dešavaju

Ja mogu uraditi skoro sve na što se usmjerim. Vanjske okolnosti me ĉesto spreĉavaju da

uradim ono na što se usmjerim.

Ĉesto se osjećam bespomoćno da se nosim sa

problemima u ţivotu

Osjećam se sposobnim da se nosim sa svim

problemima u ţivotu.

Ono što će mi se dešavati u budućnosti uglavnom

ovisi o meni


uglavnom ovisi o drugim ljudima i

situacijama, a najmanje o meni.

Malo je toga što mogu uraditi kako bih promijenio

mnoge bitne stvari u svom ţivotu

Svojim postupcima mogu uticati na promjenu

mnogih bitnih stvari u ţivotu.

U donjoj tabeli oznaĉi znakom X u kućicu koja najbolje odgovara tvojoj procjeni.

Nimalo Malo Onako Puno I više

nego

puno

U kojoj mjeri oĉekujete pojavu prepreka i odbijanja tokom vaše

potrage za poslom?

Koliko ste spremni da se nosite sa preprekama i odbijanjima, odnosno

da li imate planove ili ideje kako ćete reagirati na njih i što ćete uĉiniti

sljedeće?

U kojoj mjeri osjećate da ćete morati proći kroz mnoga odbijanja i

pokušaje prije nego što dobijete posao koji vam se sviĊa?

Kada budete doţivjeli odbijanje, u kojoj mjeri mislite da ste sposobni

da to stavite iza sebe i fokusirate se na sljedeću potragu za poslom?

86

OCJENA RADIONICA ZA RAZVOJ KARIJERE (upitnik za eksperimentalnu i dubinsku

eksperimentalnu grupu)

Označi sve radionice koje si pohaĎao tokom ove školske godine:


Vještine potrebne za posao i predstavljanje vlastitih

vještina

RukovoĊenje









Popratno pismo

Reference

Neformalne veze


Intervju

Da li su neki od sadrţaja koje ste obraĊivali na radionicama bili obraĊivani i na drugim ĉasovima? a)

DA b) NE

Koje su to lekcije?

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Tvoj kod (dvoslovna kombinacija) postignuta na Holland upitniku, ili upitniku profesionalnih interesa

i sklonosti.

__________________________________________________________________________________

87

DIO I – ocjena kvaliteta radionica

UPUTA:

Dragi uĉenici, evo nas na kraju radionica za razvoj karijere. Molimo vas da odvojite vremena i

detaljno i iskreno odgovorite na naredna pitanja. Vaši odgovori će posluţiti da unaprijedimo radionice

i poboljšamo rad sa uĉenicima u vašim i drugim školama kako biste bili što bolje pripremljeni za ono

što vas ĉeka, a to je gradnje vaše karijere.

Nimalo Pomalo Umjereno Prilično U

potpunosti

1 Koliko su radionice za razvoj

karijere bile pouĉne?

1 2 3 4 5

2 Koliko je predavaĉ bio/la

uspješan/na u izlaganju materije?

1 2 3 4 5

3 Koliko su vam bile jasne ideje i

ciljevi radionica?

1 2 3 4 5

4 Koliko je prihvatljiv bio tempo

radionica?

1 2 3 4 5

5 Jesu li vam radionice bile prijatne? 1 2 3 4 5

6 Koliko su vam vjeţbe bile korisne? 1 2 3 4 5

7 Koliko su radionice bile praktiĉne? 1 2 3 4 5

8 Koliko su materijali koje ste

dobivali tokom radionica bili

prikladni?

1 2 3 4 5

9 Da li ste proširili znanje o izloţenim

temama?

1 2 3 4 5

10 Da li ste poboljšali svoje vještine o

izloţenim temama?

1 2 3 4 5

11 Da li ste, općenito, unaprijedili Vaše

vještine nakon ovog radionica?

1 2 3 4 5

12 Općenito, da li nakon radnog

seminara bolje razumijete kako

upravljati vlastitom karijerom?

1 2 3 4 5

13 Da li sada bolje razumijete vezu

izmeĊu liĉnih karakteristika i odluka

vezanih za karijeru?

1 2 3 4 5

14 Da li su radionice doprinijele da

razvijete jasniju sliku o sebi i svojim

karakteristikama

1 2 3 4 5


razvijete vještine davanja i primanja

povratne informacije?

1 2 3 4 5


razvijete vještine timskog rada?

1 2 3 4 5

88


razvijete spremnost na


1 2 3 4 5

18 Koje radionice su vam bile najkorisnije?

19 Koje radionice su vam bile najmanje korisne?

Sve u svemu u kojoj mjeri su ti radionice pomogle u tvom odabiru zanimanja i razvoju karijere

(zaokruţi 1,2 ili 3)

1. Nedovoljno, treba mi još pomoći

a. Ukoliko si zaokruţio ovaj odgovor reci nam koja vrsta pomoći bi ti dobro došla:

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

2. Taman koliko mi treba

3. Meni je bilo previše

a. Ukoliko si zaokruţio ovaj odgovor reci nam šta je bilo previše

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

89

DIO II – ocjena voditelja radionica

Cilj ovog upitnika je da pomognemo vašim nastavnicima da unaprijede svoj rad kroz ideje i ocjene

koje ćete im dati. Prisjetite se naĉina kako su vaši nastavnici vodili radionice i ocijenite ih kao grupu.

Ukoliko se ne slaţete sa tvrdnjom zaokruţite 1, ukoliko se slaţete zaokruţite 3, a ukoliko se ne moţete

odluĉiti zaokruţite 2. Ukoliko ţeliš još nešto napisati, dodaj svoje komentare na kraju upitniku.

Ne

slaţ

em s

e

Neu

tral

no

Sla

ţem

se

Na radionicama za razvoj karijere, naši nastavnici su…

1. Davali jasne instrukcije. 1 2 3

2. Sve uĉenike tretirali pravedno. 1 2 3

3. Bili su spremni da mi pomognu i nakon radionica. 1 2 3

4. Davali jasno objašenjenje svrhe radionice. 1 2 3

5. Poticali sve uĉenike da priĉaju 1 2 3

6. Povezivali su radionice sa svakodnevnim ţivotom. 1 2 3

7. Dozvoljavali su i poštovali razliĉita mišljenja. 1 2 3

8. Ohrabrivali uĉenike da razmišljaju i diskutuju. 1 2 3

9. Koristili razliĉite oblike aktivnosti. 1 2 3

10. Priĉali tako da sam ga razumio/la. 1 2 3

11. Vodili radionice bez puno problema. 1 2 3

12. Pokazivali poštovanje prema svim uĉenicima. 1 2 3

13. Vodili raĉuna o tome da vrijeme trošimo na korisne aktivnosti.. 1 2 3

14. Davali jasne upute za zadaće. 1 2 3

15. Imali pozitivna oĉekivanja od sviju nas. 1 2 3

16. Pomagali mi da dosegnem ta oĉekivanja. 1 2 3

17. Iskreno komunicirali sa mnom . 1 2 3

DODATNI KOMENTARI I SUGESTIJE ZA UNAPREĐENJE RADA NASTAVNIKA:

Hvala ti na tvome odvojenom vremenu i odgovorima!

90

Evaluacijski upitnik kompetencija za cjeloţivotni razvoj karijere (posttest za kontrolnu grupu)


Ime tvoje majke /starateljice__________________________________________________________

Tvoj datum roĊenja:____________________ Spol: M Ţ

Škola ________________________________________________________________________

Razred:________________________

Smjer:_______________________________________________

Datum popunjavanja upitnika:____________________________________________________

Da li si u toku ove školske godine pohaĊao neke kurseve uporedo sa školom: a) DA b) NE

Ukoliko jesi, koji su to bili kursevi:

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Kako si u toku ove školske godine provodio slobodno vrijeme?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Da li si u toku ove školske godine radio neki plaćeni posao? a) DA b) NE

Ako DA, koji:

___________________________________________________________________________


Ako NE, zašto?

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Ako DA, koji fakultet

__________________________________________________________________________________


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Da li ste u toku ove školske godine radili neke sadrţaje vezane za razvoj karijere (radionice,

razgovore, posjete fakultetima i sliĉno) ili imali testiranje sa pedagogom ili razgovor sa pedagogom?

a) DA

b) NE

Ukoliko si odgovorio sa DA, odnosno uĉestvovao u nekim aktivnostima molimo te da oznaĉiš u kojim

(oznaĉi sve aktivnosti koje ste imali)?

12. Razgovarali sa pedagogom na odjeljenskoj zajednici o budućnosti

13. Razgovarali smo sa razrednim starješinom na odjeljenskoj zajednici o budućnosti

91

14. Imali smo lekcije u nekim predmetima vezano za odabir zanimanja, traţenje posla ili upisa

fakulteta

15. Imali smo testiranja sa pedagogom

16. Išao sam kod nekog savjetnika

17. Radio sam testove profesionalne orijentacije na internetu

18. Traţio sam informacije o zanimanjima po internetu

19. Išli smo u posjete fakultetima

20. Dolazili su neki fakulteti da nam se prezentiraju

21. Išli smo u posjete nekim firmama

22. Drugo

________________________________________________________________________

________________________________________________________________________


Uopće se ne

slaţem

Ne slaţem se Slaţem se U potpunosti

se slaţem

Ja imam jasnu sliku o tome koje su moje sposobnosti

Ja imam jasnu sliku o tome koji su moji interesi

Ukoliko me neko upita, ja mogu odmah nabrojati

vještine koje posjedujem

Ja znam kako drugoj osobi dati povratnu informaciju o

njenom radu na naĉin da se ona ne uvrijedi i da je shvati

kao dobronamjernu.

Kada mi moj drug da povratnu informaciju o mom radu,

ja je ozbiljno razmotrim i ne doţivljavam je kao napad

na moju liĉnost.


Nimalo

uspješan

Malo

uspješan

Prosjeĉno

uspješan

Uspješan Jako

uspješan

Pravljenju dobre liste vještina koje imam i koje

se mogu iskoristiti da naĊem posao

Razgovoru sa prijateljima i drugim osobama

kako bi saznao o mogućim poslodavcima

kojima su potrebne moje vještine

Razgovoru sa prijateljima i drugim osobama

kako bih saznao za moguća radna mjesta koja

mi odgovaraju


Kontaktiranju i ubjeĊivanju poslodavca da me

uzme u obzir kao radnika na nekom radnom

mjestu

Ostavljanju najboljeg utiska i jasnom

prezentiranju svojih kvaliteta na razgovoru /

intervjuu za posao

92

Evaluacijski upitnik za nastavnike (posttest)

Poštovani nastavnici,

nakon završetka školske godine u kojoj ste bili angaţirani u radu sa uĉenicima vezano za njihov izbor

zanimanja i razvoj karijere zanima nas vaše mišljenje o kvaliteti radionica. Molimo vas da nam u

svrhu praćenja kvaliteta ovog projekta i proizvedenih materijala odgovorite na dolje postavljena

pitanja. Vaši odgovori će biti korišteni iskljuĉivo u svrhu grupnih procjena.

Škola u kojoj radite: ____________________________________________________________

Spol: M Ţ

Ukupno godina radnog staţa koje imate: _____________________________________________

U okviru kojih nastavnih predmeta ste realizirali radionice (ukljuĉujući i (ĈOZ):

_________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________

SPISAK RADIONICA

Koje radionice ste vi u toku ove godine vodili sa svojim uĉenicima (stavite kriţić pored svake

radionice koja vam je dodijeljena):


Vještine potrebne za posao i predstavljanje

vlastitih vještina

RukovoĊenje









Popratno pismo

Reference

Neformalne veze


Intervju

93

MATERIJAL ZA RADIONICE

Ocjenite ocjenom od 1 do 5 u kojoj mjeri su priruĉnici /materijali za radionice bili...

Opis 1 2 3 4 5

1 Razumljivi

2 Logiĉno strukturirani

3 Jednostavni za primjenu

4 Efikasni za postizanje ciljeva radionica

Ocjenama od 1 do 5 ocijenite svoju motivaciju i spremnost za voĊenje radionica?

Ocijenite koliko ste sada nakon ove školske godine motivirani za

voĊenje ovih radionica u budućnosti? 1 2 3 4 5

Ocijenite koliko se nakon ove školske godine osjećate spremnim /

kompetentnim za voĊenje radionica u budućnosti? 1 2 3 4 5

Molimo vas da detaljno i iskreno odgovorite na naredna pitanja. Vaši odgovori će posluţiti da

unaprijedimo radionice i poboljšamo rad sa uĉenicima u vašim i drugim školama kako bi uĉenici bili

što bolje pripremljeni za ono što ih ĉeka, a to je gradnja njihove karijere.

Nimalo Malo Umjereno Priliĉno U

potpunosti

1 Koliko su radionice za razvoj karijere

bile pouĉne za vaše uĉenike?

1 2 3 4 5

2 Koliko ste vi zadovoljni svojom

uspješnošću pri izlaganju materije?

1 2 3 4 5

3 Koliko su uĉenicima bile jasne ideje i

ciljevi radionica?

1 2 3 4 5

5 Koliko su vama bile jasne ideje i

ciljevi radionica?

1 2 3 4 5

4 Da li je bilo dovoljno vremena za

realizaciju radionica?

1 2 3 4 5

6 Da li su uĉenicima radionice bile

prijatne?

1 2 3 4 5

5 Jesu li vama radionice bile prijatne? 1 2 3 4 5

6 Koliko su vjeţbe bile korisne za

uĉenike?

1 2 3 4 5

7 Koliko su radionice bile praktiĉne? 1 2 3 4 5

8 Koliko su materijali koje ste dijelili

tokom radionica bili prikladni?

1 2 3 4 5

9 Da li mislite da su uĉenici proširili

znanje o izloţenim temama?

1 2 3 4 5

94

10 Da li mislite da su uĉenici poboljšali

vještine vezane za razvoj karijere?

1 2 3 4 5

12 Općenito, da li mislite da vaši uĉenici

nakon ovih radionica bolje razumiju

kako upravljati vlastitom karijerom?

1 2 3 4 5

13 Da li sada uĉenici bolje razumiju vezu

izmeĊu liĉnih karakteristika i odluka

vezanih za karijeru?

1 2 3 4 5


uĉenici razviju jasniju sliku o sebi i

svojim karakteristikama

1 2 3 4 5


uĉenici razviju vještine davanja i

primanja povratne informacije?

1 2 3 4 5


uĉenici razviju vještine timskog rada?

1 2 3 4 5


uĉenici razviju spremnost na


1 2 3 4 5

18 Po vašem mišljenju, koje radionice su bile najkorisnije?

19 Koje radionice su bile najmanje korisne?

20 Za koje radionice bi trebalo više vremena za realizaciju?

Da li ste imali poteškoća prilikom pripreme ili realizacije jedinica? Ako jeste koje?

20 Da li bi sa radionicama trebalo poĉeti ranije, a ne u završnom razredu? Sa kojim radionicama bi

trebalo poĉeti ranije?

21 Što mislite o ukljuĉivanju nastavnika kao nosioca ovih radionica? Ko bi, po vašem mišljenju,

trebao da bude ukljuĉen u proces profesionalne orijentacije?

22 Da li ima nekih tema koje su uĉenici spominjali i da su im bile interesantne a da nisu bile

obraĊene u radionicama?

Ukoliko imate neki dodatni komentar ili sugestiju, molimo vas da isti napišete ispod

Hvala vam na odvojenom vremenu i vašim odgovorima!

centar za evaluacijske metode centar za profesionalnu ...promente.net/gopa-sdc2.pdf · kompletan...

Documents