centar za demokratsku tranziciju 1 - gov.me · pdf filepetar lubarda, crni panter, lak na...

1C E N T A R Z A D E M O K R A T S K U T R A N Z I C I J U

VVOODDII^̂ KKRROOZZ VVLLAADDUURREEPPUUBBLLIIKKEE CCRRNNEE GGOORREE

Podgorica, mart 2007.

[tampanje ove publikacije je finansirao:

V O D I ^ K R O Z V L A D U R C G

2 C E N T A R Z A D E M O K R A T S K U T R A N Z I C I J U

NNaazziivv ppuubblliikkaacciijjeeVodi~ kroz Vladu Republike Crne Gore Drugo izdanje

IIzzddaavvaa~~Centar za demokratsku tranzicijuBratstva i jedinstva blok 7 ulaz II,81 000 Podgorica, Crna GoraTel: +381 81 622 006 Tel/Fax: +381 81 624 009E-mail: [email protected]

ZZaa iizzddaavvaa~~aaMarko ^anovi}

UUrreeddnniiccii iizzddaannjjaaDragan Koprivica, Milena Jovanovi} i Milica Kova~evi}

AAuuttoorrkkaa ddrruuggoogg ppooggllaavvlljjaaTatjana Koprivica

PPrreepprreessss ii ggrraaffii~~kkii ddiizzaajjnnBla`o Crvenica

[[ttaammppaaAP Print

TTiirraa`̀600 primjeraka

PREDGOVOR ..................................5

1. CENTAR ZA DEMOKRATSKUTRANZICIJU ................................61.1. NA[A "LI^NA KARTA" ....................8

1.1.1. Izbori ........................................81.1.2. Parlamentarni program ..........101.1.3. Saradnja sa lokalnom

samoupravom ........................121.1.4. Saradnja sa Vladom Republike

Crne Gore ..............................131.1.5. Ostale aktivnosti ....................13

2. ISTORIJAT ..................................142.1. CRNOGORSKE VLADE -

ISTORIJAT ......................................162.1.1. Crnogorske Vlade

do 1905. godine....................162.1.2. Crnogorske Vlade

od 1905. do 1916. godine....172.1.3. Crnogorske Vlade u egzilu

1916-1922. godine................192.1.4. Crna Gora u Jugoslovenskoj

Kraljevini ................................192.1.5. Obnavljanje

crnogorske dr`avnosti1941-1945. godine................20

2.1.6. Crnogorske Vlade1945-2006. godine................21

2.1.7. Crnogorske Vlade1989-2007. godine................22

3. ORGANIZACIJA VLADE RCG ....263.1. USTAV O VLADI ..........................283.2. PREDSJEDNIK VLADE, U@I KABINET,

POTPREDSJEDNICI, MINISTRI IGENERALNI SEKRETAR..................29

3.3. ORGANI DR@AVNE UPRAVE ......303.4. RADNA TIJELA VLADE ..................333.5. SAVJETODAVNA TIJELA VLADE....37

4. NORMATIVNA AKTIVNOST ....384.1. PRIPREMA AKATA I

DRUGIH MATERIJALA ..................404.2. SJEDNICA VLADE ..........................434.3. AKTI VLADE ..................................454.4. MI[LJENJE I STAVOVI VLADE ......454.5. PRE^I[]ENI TEKSTOVI I

OBJAVLJIVANJE AKATA VLADE ....45

5. VLADA I JAVNOST....................465.1. JAVNOST RADA VLADE ..............485.2. JAVNOST RADA

DR@AVNE UPRAVE ......................505.3. JAVNA RASPRAVA ........................515.4. PRAVO NA SLOBODAN

PRISTUP INFORMACIJAMA ..........52

6. VLADA I SKUP[TINA ................546.1. VLADA I PARLAMENT ..................566.2. TRAJNA SREDSTVA

PARLAMENTARNE KONTROLENAD RADOM VLADE ..................56

6.3. POVREMENA SREDSTVAPARLAMENTARNE KONTROLENAD RADOM VLADE ..................57

6.3.1. Poslani~ko pitanje ipremijerski sat ........................57

6.3.2. Postupak razmatranjainterpelacije o radu Vlade ....59

6.3.3. Konsultativno i kontrolnoparlamentarno saslu{anje ......61

6.3.4. Parlamentarna istraga ............636.4. SREDSTVA KOJIMA SE POKRE]E

POLITI^KA ODGOVORNOSTVLADE U PARLAMENTU ..............65

7. KONTAKTI ................................66

IZVORI I LITERATURA ..................70

ZAHVALNICA ................................71


SADR@AJSADR@AJ



Petar Lubarda, Crni panter, lak na lesonitu, 1968, 104 x 122 cm, Vlada Crne Gore.

PPoo{{ttoovvaannii,,

pred vama je drugo izdanje "Vodi~a kroz Vladu Republike Crne Gore"Centra za demokratsku tranziciju (CDT). Zbog velikog interesovanja gra|anaza ovu publikaciju, samo mjesec dana nakon prvog izdanja, odlu~ili smose za ponovno objavljivanje, uz finansijsku podr{ku Nacionalne zadu`bineza demokratiju (NED).

Publikacija "Vodi~ kroz Vladu" je nastala kao plod rada na{ih koordina-tora i na{ih partnera iz Vlade RCG, u okviru Internship programa - programastaìranja studenata u dràvnim institucijama.

Vodi~ ima za cilj da {irem auditorijumu pruì najva`nije informacije oorganizaciji i funkcionisanju Vlade i dràvne uprave, normativnoj aktivnostiVlade i istorijatu crnogorskih Vlada.

Tako|e, èljeli smo pobolj{ati komunikaciju izme|u gra|ana i izvr{ne iupravne vlasti publikovanjem informacija o modalitetima saradnje Vlade idràvne uprave sa stru~nom i ukupnom javno{}u.

Veliku zahvalnost dugujemo svima koji su na direktan ili indirektan na~inpomogli izdavanje "Vodi~a kroz Vladu". Ostajemo otvoreni da prihvatimo sveva{e sugestije i predloge u cilju daljeg pobolj{anja ove publikacije.

SS ppoo{{ttoovvaannjjeemm,,

CCDDTT

PPooddggoorriiccaa,, mmaarrtt 22000077..

PREDGOVORPREDGOVOR

ulaz u Vladu RCG

C E N T A R Z A D E M O K R A T S K U T R A N Z I C I J U


1. CENTAR ZA 1. CENTAR ZA DEMOKRATSKU DEMOKRATSKU

TRANZICIJUTRANZICIJU

Monitoring izbora"Otvoreni parlament"

Saradnja sa op{tinamaSaradnja sa Vladom


CCentar za demokratsku tranziciju jenevladina organizacija osnovana u

saradnji sa Nacionalnim demokratskiminstitutom (NDI) avgusta 2000. godine, sciljem da pozitivno uti~e na primjenudemokratskih standarda i unapre|ivanjedemokratskih procesa u crnogorskom dru-{tvu kroz monitoring i evaluaciju izbora,kao i lobiranje klju~nih zainteresovanihgrupa u duhu pozitivnih vrijednosti ina~ela razvijenih zapadnih demokratija.

11..11..11.. IIZZBBOORRII

NNedemokratska atmosfera na izborimaukazivala je na neophodnost involvi-

ranja civilnog sektora u izborni proces kaoi njegovu demistifikaciju. Iz tih razlogakao i zbog specifi~ne politi~ke situacijeopredijelili smo se da CDT u svom raduprevashodno posveti pa`nju monitoringuizbora. Naravno, pored na{ih zalaganja zafer i po{tene izbore, zalaèmo se i zaunapre|enje ljudskih prava, prava naci-onalnih manjina, pove}anje transparent-nosti legislativnog procesa, kao i uklju-~ivanje naj{ireg sloja gra|ana u ostvari-vanje svojih politi~kih i gra|anskih prava.

Prvi projekat gra|anskog nadgledanjaizbora, CDT je sproveo u septembru 2000.godine, prate}i regularnost Saveznih izbo-ra. CDT je, od tada, sproveo kampanjegra|anskog nadgledanja svih izbora uCrnoj Gori i to:

- vanrednih parlamentarnih izbora(april 2001. godine),

- lokalnih izbora (maj 2002. godine),- parlamentarnih izbora (oktobar

2002. godine),- predsjedni~kih izbora (22. decem-

bar 2002 - 11. maj 2003),- vanrednih lokalnih izbora u crnogo-

rskim op{tinama 2004/2005. godine,- referenduma o dràvno-pravnom

statusu (maj 2006),- parlamentarnih i lokalnih izbora

(septembar 2006).

Aktivnosti CDT-a, u sklopu monito-ringa izbornih procesa, koordinira osobljecentralne kancelarije u Podgorici, a ope-rativni dio posla obavljaju 4 regionalna i30 op{tinskih koordinatora i preko 1000edukovanih volontera.

PVT - Paralelno prebrojavanje glaso-va (Parallel Vote Tabulation) je statisiti~kametoda koju CDT koristi za projekcijuizlaska i kona~nih rezultata izbora, naosnovu slu~ajnog reprezentativnog uzor-ka. Koriste}i ovaj metod precizne rezul-tate saop{tavali smo i prilikom pra}enjasvih izbornih procesa na teritoriji CrneGore. Crnogorska javnost je i prilikomposljednjih parlamentarnih i lokalnih iz-bora, septembra 2006. godine, prve pre-cizne projekcije izbornih rezultata dobilaiz press centra CDT-a.

Sva zapaànja i analize javno smoobjavljivali i sa njihovim sadràjem upoz-navali relevantne doma}e i strane institu-cije i predstavnike.


1.1. NA[A "LI^NA KARTA"1.1. NA[A "LI^NA KARTA"


9

U okviru posmatra~kih misija OEBS-apredstavnici CDT-a su nadgledali predsjed-ni~ke izbore u Bjelorusiji 2002, parlamen-tarne izbore u Azerbejdànu 2003. godinei predsjedni~ke izbore u Makedoniji 2004.godine.

CDT je jedan od osniva~a Evropskemreè organizacija koje nadgledajuizbore - ENEMO. U okviru ENEMO pos-matra~kih misija nadgledali smo pred-sjedni~ke izbore u Ukrajini 2004. godine.ENEMO misija je bila najve}a me|una-rodna posmatra~ka misija u Ukrajini ievaluirala je izborni proces u skladu sainternacionalnim standardima za demo-kratske izbore. Predstavnici CDT-a suparticipirali i u ENEMO monitoring misi-jama u Kirgistanu 2005. (parlamentarni i

predsjedni~ki izbori) i Albaniji 2005. (par-lamentarni izbori).

U okviru na{ih aktivnosti na poljudemokratizacije izbornih procesa, u perio-du od oktobra 2005. do maja 2006, uzpomo} Ministarstva prosvjete i nauke ifinasijsku podr{ku Nacionalne zadu`bineza demokratiju (NED), realizovali smo pro-gram "Prvi put biram" ~iji je cilj bio da,kroz edukaciju novih bira~a o izbornomsistemu i proceduri glasanja, pove}aaktivno u~e{}e mladih u politi~kim proce-sima i dru{tvenom ìvotu Crne Gore i dapromovi{e obrazovanje iz oblasti politi~kihprava u crnogorskim {kolama. Kroz preda-vanja i interaktivne radionice CDT-a obukuo bira~kom pravu poha|alo je oko 4500maturanata iz svih crnogorskih op{tina.


press konferencija CDT-aa, parlamentarni izbori 2006.


11..11..22.. PPAARRLLAAMMEENNTTAARRNNII PPRROOGGRRAAMM

CCentar za demokratsku tranziciju odjula 2001. godine realizuje program

"Otvoreni parlament", u saradnji saSkup{tinom Republike Crne Gore i Na-cionalnim demokratskim institutom (NDI).Cilj programa je pove}anje transparent-nosti rada Skup{tine RCG, demistifikacijanjenog rada, kao i pove}anje u~e{}agra|ana u parlamentarnim aktivnostima.

U prvoj fazi realizacije ovog progra-ma, glavne aktivnosti na njemu bile sujavne tribine "Gra|ani pitaju" i posjetegra|ana Skup{tini RCG.

Tribine "Gra|ani pitaju" organizovanesu sa ciljem da komunikacija bira~a i nji-hovih izabranih predstavnika ne postojisamo u predizbornom periodu, ve} tokomcijelog mandata. Tribine su organizovaneu svim ve}im op{tinama u Crnoj Gori i nanjima su poslanici crnogorskog parlamen-ta razgovarali sa gra|anima o razli~itimaktuelnim temama i odgovarali na njiho-va pitanja.

Posjete gra|ana crnogorskom parla-mentu CDT organizuje od same inicijaci-je Parlamentarnog programa, sa ciljemupoznavanja crnogorskih gra|ana saorganizacijom, radom i istorijatom Skup-{tine Republike Crne Gore. Posjete reali-zuju koordinatori CDT-a pruàju}i u~e-snicima informacije o istoriji crnogorskogparlamentarizma, podatke o trenutnomsazivu Skup{tine RCG, njenom radu, pra-vilima i organizaciji, kao i o svim teh-ni~kim pitanjima va`nim za funkcioni-sanje parlamenta. Ukoliko je u toku sjed-nica Skup{tine, posjetioci imaju i prilikuda iz prostorija za novinare uìvo osjeteatmosferu rasprave i usvajanja zakona.Tako|e, u okviru posjeta, u~esnicima pru-àmo mogu}nost da se sastanu i razgovara-ju sa poslanicima i slu`benicima Skup{tine.Svi gra|ani koji posjete Skup{tinu u orga-nizaciji CDT-a dobijaju primjerak na{e


naslovna strana CDT-oove publikacije"Parlamentarni vodi~"


bro{ure "Parlamentarni vodi~" u kojoj susadràne najva`nije informacije o parla-mentarnom ̀ ivotu Crne Gore. U saradnji saslova~kom nevladinom organizacijom Ob-~ianske Oko, u maju 2006. godine objavilismo drugo dopunjeno izdanje ove pub-likacije.

U septembru 2003. godine projekat"Otvoreni parlament" je oboga}en novomaktivno{}u - Internship programom, pro-gramom staìranja studenata u Skup{tiniRepublike Crne Gore. Pored kvalitetne sa-radnje koju ostvarujemo sa Nacionalnimdemokratskim institutom i Skup{tinomRCG, u realizaciji Internship programaimamo i novog va`nog partnera - Uni-verzitet Crne Gore. Ovaj program studen-tima omogu}ava da u direktnom kontak-

tu saznaju mnogo o ovoj va`noj instituci-ji, da steknu prakti~na znanja neophodnaza budu}i profesionalni anga`man, ali ida konkretno doprinesu radu Parlamentakroz obavljanje administrativnih zadataka,izradu zapisnika, izvje{taja, predloga zapojedine izmjene i dopune zakonskihpredloga, kao i vrlo ozbiljan rad na kom-parativnim analizama i istraìvanjima. Odpo~etka sprovo|enja Internship programado danas u njemu je u~estvovalo 40 stu-denata zavr{nih godina Pravnog, Ekonom-skog, Elektrotehni~kog i Fakulteta politi~-kih nauka, koji su imali priliku da prim-jene svoja teoretska znanja staìraju}i uSkup{tini RCG. Peta generacija Internshipprograma u Skup{tini RCG, koju ~inideset studenata, svoj sta` je zapo~ela udecembru 2006. godine.

koordinatori i polaznici IV generacije Internship programa u posjeti Predsjedniku Republike


Osim kroz "Otvoreni parlament", CDTsaradnju sa Skup{tinom RCG ostvaruje ikao lokalni partner East-West projektaparlamentarne prakse (EWPPP), koz pro-grame "Zakonodavstvo i gra|ani" i "Aspe-kti i tehnike evropskih integracija".

"Zakonodavna tijela i gra|ani: ja~anjedemokratskih institucija i gra|anskog dru{-tva na Zapadnom Balkanu" je program kojiima za cilj da pomogne parlamentima inevladinim organizacijama zemalja Za-padnog Balkana da pobolj{aju funkci-onisanje demokratskih institucija i u~e{}agra|anskog dru{tva u procesu odlu~ivanja.U~esnici u programu su poslanici i osobljeparlamenata i predstavnici NVO-a izAlbanije, Bosne i Hercegovine, Makedo-nije, Srbije, Crne Gore i Kosova, kao i~lanovi holandskog parlamenta i parlame-nata drugih evropskih dràva. Programpodrazumijeva saradnju i razmjenu iskus-tava izme|u parlamenata na Balkanu, krozuzajamne posjete, okrugle stolove i go-di{nje regionalne konferencije.

"Aspekti i tehnike evropskih integraci-ja: program podr{ke demokratskoj parla-mentarnoj praksi u Srbiji i Crnoj Gori" jeinicijativa koordinirana od strane EWPPP-a i Predstavni~kog doma ParlamentaHolandije. Regionalni partneri u imple-mentaciji ovog projekta, pored CDT-a su:Skup{tina Republike Crne Gore, NarodnaSkup{tina Srbije i nevladina organizacijaEvropski pokret u Srbiji (EPUS). Ciljeviprograma su postizanje konstruktivnog di-

jaloga i saradnje dva parlamenta na poljuevropskih integracija, pruànje kompara-tivne ekspertize od strane dràva ~lanicaEU, podizanje legislativnih kapaciteta pa-rlamenata u procesu normativnog uskla-|ivanja sa evropskim standardima, kao ipodizanje nivoa znanja gra|ana o evrop-skim integracijama.

11..11..33.. SSAARRAADDNNJJAA SSAA LLOOKKAALLNNOOMM SSAAMMOOUUPPRRAAVVOOMM

UUperiodu oktobar - decembar 2006.godine, u saradnji sa poljskom ne-

vladinom organizacijom FRLD - MISTIA,realizovali smo projekat "Integracija -evropski smjer razvoja Crne Gore". U pro-jektu ~iji je cilj ja~anje saradnje me|ucrnogorskim op{tinama na putu evropskihintegracija i kori{}enje poljskih iskustava uprocesu pridruìvanja Evropskoj uniji u~e-stvovali su predstavnici deset crnogorskihop{tina. Projekat je uklju~ivao tri eduka-tivna seminara odràna u Crnoj Gori u



oktobru i novembru, i studijsku posjetuu~esnika projekta Malopoljskom Vojvod-stvu ~iji je centar grad Krakov. Pored to-ga, u okviru projekta bi}e izdata i eduka-tivna bro{ura o Evropskoj uniji namijenje-na zaposlenima u lokalnoj upravi.

11..11..44.. SSAARRAADDNNJJAA SSAA VVLLAADDOOMM RREEPPUUBBLLIIKKEE CCRRNNEE GGOORREE

UUjanuaru 2007. godine CDT je usaradnji sa Vladom Republike Crne

Gore i Univerzitetom Crne Gore po~eo sarealizacijom Internship programa - pro-grama staìranja studenata u Vladi RCG.U prvoj fazi Internship programa, pet stu-denata }e u periodu od januara do marta2007. godine staìrati u Kabinetu Gene-ralnog sekretara, radnim tijelima Vlade iBirou za odnose sa javno{}u. Tokom tro-mjese~nog staìranja studenti koji u~es-tvuju u programu bi}e u prilici da seupoznaju sa organizacijom i radom Vla-

de, prisustvuju njenim sjednicama, prateproces stvaranja i dono{enja razli~itihakata od strane Vlade i dobiju neposred-na saznanja o mehanizmima saradnjeVlade i drugih dràvnih organa. U drugojfazi realizacije Internship programa, pla-nirano je pove}anje broja staìsta i njiho-vo uklju~ivanje u rad organa dràvneuprave.

U okviru programa saradnje sa VladomRCG, pripremljena je i ova publikacija.Vodi~ je namijenjen crnogorskim gra|a-nima, a svrha objavljivanja je pove}anjestepena znanja gra|ana o izvr{noj i uprav-noj vlasti.

11..11..55.. OOSSTTAALLEE AAKKTTIIVVNNOOSSTTII

CCentar za demokratsku traniziciju je ~lancrnogorske mreè nevladinih organiza-

cija "Akcija", koja kroz programa i projeka-ta podsti~e javnu podr{ku dinamiziranjureformi u Crnoj Gori, uklju~uju}i intenzivi-ranje zakonodavnih promjena i implemen-taciju reformske regulative.


predstavnici lokalnih samouprava ikoordinatori CDT-aa u posjeti Krakovu, Poljska

potpisivanje Protokola o saradnji CDT-aasa Vladom i Univerzitetom Crne Gore

I S T O R I J A T


2. ISTORIJAT 2. ISTORIJAT

Crnogorske Vlade do 1916. godineCrnogorske Vlade u egzilu 1916-11922. godineCrnogorske Vlade od 1943. do 1989. godine

Vlade RCG nakon uvo|enja vi{estrana~ja


22..11..11.. CCRRNNOOGGOORRSSKKEE VVLLAADDEE DDOO 11990055.. GGOODDIINNEE

ZZa~etak prve crnogorske Vlade pred-stavlja Praviteljstvo suda crnogorskog i

brdskog poznato i pod imenom Kuluk.Ova instutucija nastala je 18. oktobra1798. godine u doba Petra I Petrovi}aNjego{a (1784-1830). Ustanovljena jeistovremeno kada i prvi crnogorski zako-nik na skup{tini glavara odrànoj u Sta-njevi}ima. Pored upravnih, imala je isudske ingerencije.

Prilikom poku{aja sjedinjenja CrneGore i Boke na skup{tini njihovih pred-stavnika odrànoj u Dobroti krajem okto-bra 1813. godine osnovana je privremenaVlada, nazvana Centralna komisija. Sasto-jala se od po 9 predstavnika iz Crne Gorei iz Boke. Predsjednik komisije bio jePetar I Petrovi} Njego{. Organizacija i radkomisije bili su regulisani pravilima kojasu imala 22 ~lana. Na Be~kom kongresu1815. godine evropske sile dodijelile suBoku Austriji, pa je i ujedinjenje CrneGore i Boke i postojanje Centralne ko-misije postalo bespredmetno.

Glomazni a neefikasni organ, Pra-viteljstvo suda crnogorskog i brdskog, kojije ~inilo 50 "~inona~elnikov" nakon smrtiPetra I (1830) pretvoreno je u manji iefikasniji Praviteljstvuju{}i senat crno-gorski i brdski. Vladika Petar II Petrovi}Njego{ (1830-1851) imenovao je u ovajorgan izme|u 12 i 16 ljudi iz "najja~ih

plemena i bratstava". Prvi predsjednik Se-nata bio je Ivan Vukoti}. Ovo tijelo dobi-lo je i svoje izvr{ne organe Gvardiju iPerjanike.

I u vrijeme knjaza Danila (1851-1860) Senat je ostao centralni administra-tivni organ u zemlji. Knjaz je uzdigaougled ove institucije koja mu je bila apso-lutno pot~injena. Kr{e}i plemenski sepa-ratizam, Danilo Petrovi} je u Senat uvo-dio nove ljude rukovode}i se, prije svega,njihovom lojalno{}u.

Tokom duge vladavine Nikole IPetrovi}a Njego{a (1860-1921) institucijevlasti transformisale su se u nekoliko na-vrata. Senat je 1874. godine reorganizovan- u njegovom okviru ustanovljene su tzv.uprave koje su predstavljale neku vrstujednostavnih ministarstava: za unutra{njeposlove, za vojne poslove, za finansije iknjaèvska kancelarija za inostrana djela.Reformom iz 1879. godine na najvi{ojinstanci razdvojena su sudska i adminis-trativna vlast ukidanjem Senata i uspo-stavljanjem Ministarstva i Velikog suda.Novoustanovljena institucija Ministarstvobilo je u stvari vlada, a njegovih 6 odje-ljenja prerasli su u: Ministarstvo vojno,


2.1. 2.1. CRNOGORSKE VLADE - ISTORIJATCRNOGORSKE VLADE - ISTORIJAT

U periodu 1879-11916. godina se promije-nilo osam predsjednika ministarskog savjeta, od-nosno predsjednika vlada i oformljeno je ~etr-naest kabineta.

I S T O R I J A T

Ministarstvo inostranih djela, Ministarstvopravde, Ministarstvo prosvjete i crkvenihdjela, Ministarstvo unutra{njih djela i Mi-nistarstvo finansija i gra|evina. Svi ~lanovivlade bili su tako|e ~lanovi DràvnogSavjeta, institucije koja je istovremeno bilanajvi{e zakonodavno tijelo i najvi{a drà-vna nadzorna vlast. Dràvnom Savjetubilo je podre|eno i Ministarstvo. U dugomperiodu od 8. III 1879. do 6. XII 1905.godine personalne promjene u sastavuVlade bile su relativno rijetke. U toku~itavog tog perioda Ministarstvom je pred-sjedavao ro|ak knjaza Nikole, vojvodaBoò Petrovi}, koji je istovremeno bio ipredsjednik Dràvnog Savjeta.

22..11..22.. CCRRNNOOGGOORRSSKKEE VVLLAADDEE OODD 11990055.. DDOO 11991166.. GGOODDIINNEE

PPosebno poglavlje u istorijatu crno-gorskih vlada po~inje 1905. godine sa

uvo|enjem Ustava, odnosno parlamenta-rizma. Predsjednik prve ustavne vlade jebio Lazar \. Miju{kovi} (6. XII 1905 - 11.XI 1906), koji je istovremeno bio i mini-star inostranih djela. U crnogorskimvladama ovaj resor je ~esto bio rezervisanza predsjednike vlada. Potom su se zarelativno kratko vrijeme smjenile dvijekluba{ke vlade na ~elu sa Markom Ra-dulovi}em (11. XI 1906. - 19. I 1907) iAndrijom Radovi}em (19. I 1907 - 4. IV1907). Tokom narednih pet godinacrnogorski suveren Nikola I je vladu pov-jerio politi~koj grupaciji prava{ima, a pre-mijersko mjesto dr Lazaru Tomanovi}u.Njegova vlada je rekonstruisana u vi{e


"Knjaèvska Vlada upravlja, na osnovuzakonskih nare|enja Knjazom Gospodarompotvr|enijeh, svijem dràvnijem poslovima.

Du`nost je Knjaèvske vlade da, svojimradom i zakonitijem i ~vrstijem rukovo|enjempod~injenih joj organa, postojano ~uva i uzdiè~ast i ugled Vladaoca i da razvije red, blagosta-nje i op{ti napredak zemlje".

6/19. decembar 1902.

Zakon o Knjaèvskoj Vladi i Dràvnom Savjetu(~lan 1)

Vlada Lazara Tomanovi}a

navrata: (4. IV 1907 - 2. IV 1909), (2. IV1909 - 24. I 1910), (24. I 1910 - 31. III1910), (31. III 1910 - 1. IX 1910), (1. IX1910 - 10. VIII 1911), (10. VIII 1911 - 6.VI 1912). U vrijeme Balkanskih ratova(1912-1913) na vlasti je bio jedan pra-va{ki kabinet sa generalom Mitrom Mar-tinovi}em na mjestu predsjednika (6. VI1912 - 25. IV 1913). On je bio i ministarvojni i zapovjednik na rati{tu pa ga je uodsustvu zastupao ministar finansija Du-{an Vukoti}. Zbog neslaganja sa napu{-tanjem Skadra u aprilu 1913. godine, ovavlada je demisionirala, a novi kabinet sas-tavio je brigadir Janko Vukoti}. On se na~elu vlade nalazio u dva navrata (25. IV1913 - 12. IV 1914) i (12. IV 1914 - 27.VIII 1915). Nakon izbijanja I svjetskog


Vladin dom na Cetinju je konstruisao itali-janski arhitekta ]ezare Avgusto Koradini. Kamentemeljac je postavljen 7. juna 1909. godine, asve~ano je otvoren 15. avgusta 1910. godine pri-likom progla{enja Crne Gore za Kraljevinu.

Vladin dom je namjenski projektovan "zaknjaèvsku vladu i ostala nadle{tva na Cetinju".

Zgrada Vladinog doma je, u vrijeme kada jesagra|ena, bila najve}i objekat i prva zgradara|ena od armiranog betona u Crnoj Gori. Radilisu je, u neobaroknom stilu, strani majstori. Napro~elju fasade je veliki ~asovnik, a pored njegasu figure mu{karca (Dan) i ène (No}), po uzoruna Mikelan|elovu grobnicu Medi~ijevih izFirence. Ispod ~asovnika su figure boginja Florei Minerve.

U zgradi Vladinog doma je, decembra 1915.godine, odràno poslednje zasjedanje parlamentaKraljevine Crne Gore.

Od 1918. godine bila je poznata kao Domslobode.

VLADIN DOM NA CETINJUVLADIN DOM NA CETINJUVladin dom na Cetinju

I S T O R I J A T

rata i Vukoti}evog anga`mana na rati{tu,zastupali su ga ministri Risto Popovi} iMirko Miju{kovi}. Neposredno pred voj-ni~kim slomom Crne Gore u I svjetskomratu obrazovana je vlada na ~elu saLazarem \. Miju{kovi}em (20. XII 1915 -29. IV 1916).

22..11..33.. CCRRNNOOGGOORRSSKKEE VVLLAADDEE UUEEGGZZIILLUU 11991166-11992222.. GGOODDIINNEE

KKada je po~etkom januara 1916.godine kralj Nikola napustio zemlju, s

njim je oti{ao i tada{nji predsjednik vladeLazar Miju{kovi}. U zemlji su ostala triministra i na~elnik Vrhovne komande,divizijar Janko Vukoti}. U egzilu, uFrancuskoj, novu vladu je formiraoAndrija Radovi} (29. IV 1916 - 4. I1917). Zbog odbijanja kralja Nikole da seodrekne prijestola, a Crnu Goru pripojiSrbiji, Andrija Radovi} je podnio ostavku.Nakon kratkotrajne vlade generala MilaMatanovi}a (4. I 1917 - 29. V 1917),ukazom kralja Nikole od 29. V 1917.godine formirana je vlada na ~elu sa Ev-genijem Popovi}em. Popovi} je bio biv{idugogodi{nji crnogorski generalni konzulu Rimu, dok su ostali ministri bili manjezna~ajni ~inovnici. Ova vlada zalagala seda Crna Gora o~uva svoju dràvnost, a dau slu~aju jugoslovenskog ujedinjenja unovu zajednicu u|e kao njen ravnopravni~lan. Popovi}a na mjestu predsjednikavlade zamjenjuje Jovan Plamenac, kojegje na mjesto predsjednika dekretom pos-

tavio kralj Nikola 4. (17) II 1919. godine.Pored Plamenca, tada{nju vladu sa~i-njavali su i ministri: Pero Vu~kovi},Milutin Vu~ini}, Milo Vujovi} i Pero [o}.Krajem 1920. i po~etkom 1921. me|u-narodni poloàj ove vlade se pogor{ao.Vlade Francuske, Velike Britanije i SAD-aprekinule su odnose sa crnogorskom vla-dom, a u martu 1921. umro je i kraljNikola. Plamen~eva vlada je dala ostavku20. VI 1921. godine. Ukazom kraljice Mi-lene od 28. VI 1921. godine, za predsjed-nika vlade je postavljen divizijar MilutinVu~ini}. Kada je Vu~ini} umro, avgusta1922. godine, Jovan Plamenac se 16.septembra 1922. proglasio za predsjedni-ka vlade odbiv{i da prizna kraljicu Milenuza namjesnika. Kraljica je dekretom od23. septembra 1922. za predsjednikavlade postavila dr Anta Gvozdenovi}a itako nastaju dvije sukobljene vlade. For-malno ove vlade nije niko priznavao.

22..11..44.. CCRRNNAA GGOORRAA UU JJUUGGOOSSLLOOVVEENNSSKKOOJJ KKRRAALLJJEEVVIINNII

UUperiodu u kojem je Crna Gora bilasastavni dio Kraljevine SHS (1918-

1929), odnosno Kraljevine Jugoslavije(1929-1941), u~e{}e Crnogoraca u vla-dama ove dràve bilo je vi{e nego sim-boli~no - u 39 jugoslovenskih vlada uperiodu 1918-1941. godine, sa ukupno819 ministarskih mandata, na{lo se mjes-ta za tek petoricu ministara iz Crne Gore.


22..11..55.. OOBBNNAAVVLLJJAANNJJEECCRRNNOOGGOORRSSKKEE DDRR@@AAVVNNOOSSTTII 11994411-11994455.. GGOODDIINNEE

UUoslobodila~kom ratu i revoluciji1941-1945. obnovljena je dràvnost

Crne Gore.

Kao svojevrsni partizanski parlamentu Kola{inu je 15. novembra 1943. godineosnovano Zemaljsko antifa{isti~ko vije}enarodnog oslobo|enja Crne Gore i Boke,koje je dobilo i svoj izvr{ni organ, odnos-no vladu. Izvr{ni odbor ZAVNO Crne Go-re i Boke imao je 10 ~lanova. Na njego-vom ~elu bio je predsjednik dr Niko Mi-ljani} i tri potpredsjednika: Boò Ljumo-vi}, Jovan ]etkovi} i Petar Tomanovi}.

Na tre}em zasjedanju ZAVNO CrneGore i Boke odrànog u Kola{inu od 13.do 15. jula 1944. godine ZAVNO se trans-formi{e u CASNO - Crnogorsku anti-fa{isti~ku skup{tinu narodnog oslobo|enja.Na ovom zasjedanju donesena je odlukada Crna Gora kao ravnopravna jedinicau|e u sastav Demokratske Federativne Ju-goslavije. Izabrano je predsjedni{tvo od 17~lanova, na ~ijem je ~elu bio predsjednikdr Niko Miljani} i tri potpredsjednika: BoòLjumovi}, Jovan ]etkovi} i Petar Toma-novi}. Predsjedni{tvo je u stvari bila vladakoja je imala odjeljenja i komisije, kaoresore organa izvr{ne vlasti. Formirano je11 odjeljenja: za unutra{nje poslove, pros-vjetu, narodnu privredu, narodno zdravlje,ekonomsku obnovu, socijalnu politiku,pravdu, ishranu, gra|evine, {ume i rude iinformacije.


politi~ki i vojni rukovodioci na zasijedanju CASNO-aa 18. aprila 1945. godine

I S T O R I J A T

22..11..66.. CCRRNNOOGGOORRSSKKEE VVLLAADDEE 11994455-22000066.. GGOODDIINNEE

UUkazom Predsjedni{tva Crnogorskenarodne skup{tine 17. aprila 1945.

godine osnovana je Vlada Narodne Repu-blike Crne Gore. Njen predsjednik bio jeBlaò Jovanovi}, a potpredsjednik PetarKomneni}. Ova Vlada je imala 9 mini-starstava: unutra{njih poslova (RadonjaGolubovi}), pravde (Jefto Pavi}), prosvjete(Puni{a Perovi}), finansija (Gojko Gar~e-vi}), trgovine (Veljko Zekovi}), poljopri-vrede i {umarstva (Jovan ]etkovi}), indus-trije i rudarstva (Vlado Lazarevi}), zdrav-lja i socijalne politike (Mihailo Vickovi}) igra|evine (Petar Tomanovi}).

Pedesetih godina u Jugoslaviji je gra-|en specifi~an model socijalizma - samo-upravljanje. Tokom brojnih reformi od1953. do 1974. mijenjana je dràvnauprava, a u okviru njih i institucija Vlade.Od 1953. godine slu`beni naziv vlade jeIzvr{no vije}e. Umjesto ministarstava, zapojedine oblasti formiraju se dràvni sekre-tarijati i sekretarijati izvr{nog vije}a, kao idrugi samostalni organi upravljanja. Mi-nistri su imali zvanje republi~kih sekretara.

U Socijalisti~koj Federativnoj Repu-blici Jugoslaviji Republika Crna Gora jebila zna~ajno zastupljena i prilikom for-miranja federalne vlade.


Blaò Jovanovi} (4. II 1945 - 16. XII 1953)

Filip Bajkovi} (16. XII 1953 - 12. VII 1962)

\oko Pajkovi} (12. VII 1962 - 25. VI 1963)

Veselin \uranovi} (25. VI 1963 - 8. XII 1966)

Miju{ko [ibali} (8. XII 1966 - 5. V 1967)

Vidoje @arkovi} (5. V 1967 - 7. X 1969)

@arko Bulaji} (7. X 1969 - 6. V 1974)

Marko Orlandi} (6. V 1974 - 28. IV 1978)

Mom~ilo Cemovi} (28. IV 1978 - 7. V 1982)

Radivoje Brajovi} (7. V 1982 - 6. VI 1986)

Vuko Vukadinovi} (6. VI 1986 - 29. III 1989)

Radoje Konti} (29. III 1989 - 15. II 1991)

Milo \ukanovi} (15. II 1991 - 5. II 1998)

Filip Vujanovi} (5. II 1998 - 8. I 2003)

Milo \ukanovi} (8. I 2003 - 10. XI 2006)

@eljko [turanovi} (10. XI 2006 - )

PREDSJEDNICI VLADAPREDSJEDNICI VLADA

CRNE GORE 1945-22007.CRNE GORE 1945-22007.


22..11..77.. CCRRNNOOGGOORRSSKKEE VVLLAADDEE 11998899-22000077.. GGOODDIINNEE

Nakon promjene vlasti u januaru1989. godine za predsjednika Vlade Re-publike Crne Gore izabran je RadojeKonti}. Na prvim vi{epartijskim izborima uCrnoj Gori odr`anim u decembru 1990.godine pobijedio je Savez Komunista CrneGore (koji je ubrzo promijenio ime uDemokratska partija socijalista), a za pred-sjednika Vlade, 15. februara 1991. godineizabran je je Milo \ukanovi}. Du`nostpremijera obavljao je uzastopno u trimandata, sve do 19. oktobra 1997. godinekada je pobijedio na neposrednim izbori-ma za predsjednika Republike Crne Gore.U februaru 1998. za predsjednika Vlade jeizabran Filip Vujanovi}. Poslije parlamen-tarnih izbora u oktobru 2002, za predsjed-nika Vlade je izabran Milo \ukanovi}.

Nakon obnove crnogorske dr`avnostina referendumu 21. maja 2006. godine iparlamentarnih izbora u septembru 2006,10. novembra 2006. godine za predsjed-nika Vlade izabran je @eljko [turanovi}.

22

prva Vlada RCGnakon obnove nezavisnosti

I S T O R I J A T

Zgradu u kojoj je danas sjedi{te Vlade Republike Crne Gore projektovao je arhitekta Radosav Zekovi}.Radovi na njoj zavr{eni su 1979. godine. U vrijeme kada je gra|ena namijenjena je za smje{taj dru{tveno-politi~kih organizacija Crne Gore.

Zgrada se sastoji od dva spratna i tri prizemna dijela, a u jednom od njih je sala sa 500 sjedi{ta.

ZGRADA VLADE CRNE GORE U PODGORICIZGRADA VLADE CRNE GORE U PODGORICI



P R E D S J E D N I C IP R E D S J E D N I C I

Bo`o Petrovi} Lazar Miju{kovi} Marko Radulovi}

Lazar Tomanovi} Mitar Martinovi} Janko Vukoti} Milo Matanovi}

Andrija Radovi}

Evgenije Popovi} Jovan Plamenac MIlutin Vu~ini} Anto Gvozdenovi}


I S T O R I J A T

C R N O G O R S K I H V L A D AC R N O G O R S K I H V L A D A

Milo \ukanovi} Filip Vujanovi} @eljko [turanovi}

Mom~ilo Cemovi} Radivoje Brajovi} Vuko Vukadinovi} Radoje Konti}

Miju{ko [ibali} Vidoje @arkovi} @arko Bulaji} Marko Orlandi}

Bla`o Jovanovi} Filip Bajkovi} \oko Pajkovi} Veselin \uranovi}

O R G A N I Z A C I J A V L A D E R C G


3. ORGANIZACIJA3. ORGANIZACIJAVLADE RCG VLADE RCG

Ustav o VladiRukovodstvo

Organi dr`avne upraveRadna tijela



UUstavom Republike Crne Gore iz 1992.godine utvr|en je sistem podjele vlasti

na zakonodavnu, izvr{nu i sudsku. Zakono-davnu vlast vr{i Skup{tina, izvr{nu vlastVlada, a sudsku vlast sudovi, dok CrnuGoru predstavlja predsjednik Republike.

Vlada je u Crnoj Gori efektivni nosi-lac izvr{ne vlasti. Po svom sastavu ona jeneposlani~ka vlada, jer, prema odredbamaUstava, ~lan Vlade ne moè vr{iti po-slani~ku i drugu javnu funkciju, niti pro-fesionalno obavljati drugu djelatnost. Vla-du ~ine predsjednik, jedan ili vi{e pot-predsjednika i ministri. Predsjednik Vladerukovodi Vladom.

U Republici Crnoj Gori, predsjednikRepublike predlaè Skup{tini kandidataza predsjednika Vlade. Naravno, pred-laù}i kandidata za predsjednika Vlade,predsjednik Republike vodi ra~una oodnosu politi~kih snaga u parlamentu ipredlaè kandidata parlamentarne ve}ine.Kandidat za predsjednika Vlade iznosi uSkup{tini svoj program i predlaè sastavVlade. Ako Skup{tina ne prihvati pro-gram, predsjednik Republike, u roku od10 dana, predlaè novog kandidata zapredsjednika Vlade.

Nadle`nosti Vlade RCG su propisaneu ~lanu 94 Ustava. Vlada:- utvr|uje i vodi unutra{nju i spoljnu

politiku; - predlaè i izvr{ava zakone, druge pro-

pise i op{te akte;

- donosi uredbe, odluke i druge akte zaizvr{avanje zakona;

- zaklju~uje me|unarodne ugovore iznadle`nosti Republike;

- predlaè prostorni plan, budèt izavr{ni ra~un Republike;

- utvr|uje organizaciju i na~in rada dràv-ne uprave;

- vr{i nadzor nad radom ministarstava idrugih organa uprave, poni{tava i ukidanjihove akte;

- donosi uredbe sa zakonskom snagom zavrijeme vanrednog stanja, neposredneratne opasnosti ili rata, ako Skup{tinanije u mogu}nosti da se sastane, koje jedu`na podnijeti na potvrdu Skup{tini ~imona bude u mogu}nosti da se sastane;

- vr{i i druge poslove utvr|ene Ustavomi zakonom.

U parlamentarnom sistemu vlasti uCrnoj Gori Skup{tina moè izglasati ne-povjerenje Vladi, {to predstavlja instru-ment politi~ke kontrole koju Skup{tinaima u odnosu na Vladu.

Vlada i ~lan Vlade mogu podnijetiostavku. Ostavka predsjednika Vlade sma-tra se ostavkom Vlade.

Vladi prestaje mandat prestankommandata Skup{tine, raspu{tanjem Skup-{tine, podno{enjem ostavke i kad izgubipovjerenje. Vlada koja je izgubila pov-jerenje, koja je podnijela ostavku ili joj jeprestao mandat zbog raspu{tanja Skup-{tine, vr{i funkciju do izbora nove Vlade.

3.1. US3.1. USTAV O VLADITAV O VLADI


PPredsjednik Vlade rukovodi radomVlade, saziva sjednice Vlade, predlaè

dnevni red sjednica, predsjedava sjedni-cama, potpisuje akte koje donosi Vlada,stara se o njihovom sprovo|enju i vr{idruge poslove utvr|ene Ustavom i za-konom. Predsjednika Vlade, za vrijemenjegove odsutnosti ili sprije~enosti, zam-jenjuje potpredsjednik Vlade kojeg odredipredsjednik Vlade.

Vlada ima Uì kabinet, kojim rukovo-di predsjednik Vlade. Uì kabinet ~ine:- predsjednik Vlade,- potpredsjednici Vlade,- predsjednik Komisije za politi~ki sistem,

unutra{nju i spoljnu politiku,- predsjednik Komisije za finansijski sis-

tem i javnu potro{nju i- generalni sekretar Vlade.

Potpredsjednik Vlade obavlja posloveu vezi sa usmjeravanjem rada ministarsta-va i organa uprave za koje je nadleàn.Tako|e, stara se o izvr{avanju mjera Vladeu tim oblastima, po pravilu rukovodiradom radnog tijela Vlade i obavlja drugeposlove koje mu povjeri predsjednik Vlade.Potpredsjednik Vlade moè istovremenobiti i ministar koji rukovodi ministarstvom.Potpredsjednik Vlade, po ovla{}enju pred-sjednika, kada ga zamjenjuje, saziva sjed-nicu Vlade, predlaè dnevni red sjednice ipredsjedava sjednicom i potpisuje propisekoje je Vlada donijela na sjednici kojom jepredsjedavao.

^lan Vlade je odgovoran predsjednikuVlade za zastupanje i sprovo|enje stavovaVlade kao i za izvr{avanje zadataka kojemu je on odredio, odnosno povjerio. Zablagovremeno i kvalitetno izvr{avanjezadataka prema Vladi, ministar je odgovo-ran nadle`nom potpredsjedniku odnosnopredsjedniku radnog tijela ~iji je ~lan.

3.3.2.2. PREDSJEDNIK VLADE,PREDSJEDNIK VLADE,U@I KABINET, POTPREDSJEDNICI,U@I KABINET, POTPREDSJEDNICI,MINISTRI I GENERALNI SEKRETARMINISTRI I GENERALNI SEKRETAR

predsjednik Vlade uobavljanju redovnih aktivnosti



^lan Vlade je obavezan da prisustvujesjednicama Vlade i u~estvuje u njenomradu. Samo izuzetno, kada je ~lan Vladeopravdano sprije~en da prisustvuje sjedniciVlade, sjednici prisustvuje njegov pomo}nikili sekretar ministarstva, uz prethodnusaglasnost predsjednika. U slu~aju odsustvaduèg od dva dana i u slu~aju putovanja uinostranstvo, ~lan Vlade mora imati saglas-nost predsjednika Vlade.

Generalni sekretar Vlade se stara opripremanju sjednica Vlade, pomaè pred-sjedniku Vlade u organizovanju i pri-premanju sjednica, stara se o pripremanju,dono{enju i ostvarivanju Programa radaVlade, sprovo|enju zaklju~aka Vlade,pripremanju materijala potrebnih za radVlade, stara se o primjeni Poslovnika Vla-

de Republike Crne Gore (u daljem tekstu:Poslovnik) u dijelu koji se odnosi na pri-premu sjednica Vlade i dostavljanje zak-lju~aka Vlade nadle`nim subjektima.

Generalni sekretar Vlade moè biti~lan radnog tijela Vlade.

Generalni sekretar Vlade prisustvujesjednicama Vlade i ima pravo da u~estvu-je u radu Vlade. Generalni sekretar pot-pisuje zaklju~ke i druge akte Vlade zakoje ga ovlasti predsjednik Vlade. Ge-neralnog seketara Vlade, u slu~aju nje-gove odsutnosti, odnosno sprije~enosti,zamjenjuje pomo}nik generalnog sekre-tara Vlade.

OOrgane dràvne uprave osniva VladaRepublike Crne Gore. Poslove dràv-

ne uprave u Crnoj Gori vr{e ministarstva idrugi organi uprave.

Ministarstva se osnivaju za jednu ilivi{e povezanih upravnih oblasti, zavisnood prirode, zna~aja i obima tih poslova ipotrebe obezbje|enja strategije razvoja.

Ministarstva vr{e poslove predlaganjaunutra{nje i spoljne politike, vo|enjarazvojne politike, normativne djelatnosti ivr{enja upravnog nadzora u skladu sazakonom. Ministar predstavlja ministar-stvo, upravlja i rukovodi njegovim radom.Ministarstva su du`na preduzimati mjere iradnje u cilju ostvarivanja programaVlade. Ministarstvo je, na zahtjev Vlade,

3.3. ORGANI DR@AVNE UPRAVE3.3. ORGANI DR@AVNE UPRAVE



obavezno prou~iti odre|eno pitanje iliobaviti odre|eni zadatak. Ministarstvo jedu`no da obezbijedi izvr{avanje zaklju-~aka i akata Vlade kojima se utvr|ujustavovi o pojedinim pitanjima od zna~ajaza utvr|ivanje i vo|enje politike i reali-zaciju programa Vlade. Ministarstva, naj-manje jedanput godi{nje, podnose Vladiizvje{taj o radu i stanju u upravnojoblasti. Ministarstva su obavezna da sa-ra|uju i da se me|usobno obavje{tavajuo svom radu, naro~ito o pitanjima koja suod zna~aja za njihov rad. Tako|e suobavezna da zajedni~ki obavljaju po-slove, ako tako odlu~i Vlada ili ako toproizilazi iz njihove propisane obaveze.

Drugi organi uprave se osnivaju zavr{enje poslova izvr{avanja zakona idrugih propisa, upravnih i stru~nih poslo-va u upravnim oblastima u kojima seosnivaju ministarstva i u drugim oblastima,kada obim i priroda poslova zahtijevajusamostalnost u radu. Organi uprave su: - uupprraavvee - organi koji neposredno izvr{a-

vaju zakone i druge propise i odlu~ujuo pravima i obavezama fizi~kih i prav-nih lica i drugih subjekata;

- sseekkrreettaarriijjaattii - organi koji vr{e prete`nostru~ne poslove, uz mogu}nost vr{enjaodre|enih upravnih i drugih poslova;

- zzaavvooddii - organi koji vr{e stru~ne i sanjima povezane upravne poslove uzprimjenu nau~nih metoda i saznanja;

- ddiirreekkcciijjee - organi koji vr{e prete`no stru~-ne i sa njima povezane upravne poslovekoji se odnose na oblast privrede;

- aaggeenncciijjee - organi koji vr{e stru~ne i sanjima povezane upravne poslove, kojise vr{e uz primjenu trì{nih principa,odnosno pruànja usluga i obezbje|ujuunapre|enje i razvoj.

U Crnoj Gori, saglasno ustavnoj nad-le`nosti Skup{tina utvr|uje na~ela za orga-nizaciju dràvne uprave, dok Vlada utvr-|uje organizaciju i na~in rada dràvneuprave. Akt o unutra{njoj organizaciji i sis-tematizaciji organa dràvne uprave utvr-|uje Vlada, na predlog ministra, odnosnostarje{ine organa uprave. Upravom, zavo-dom, direkcijom i agencijom rukovodi di-rektor, a sekretarijatom sekretar. Starje{inuorgana uprave imenuje i razrje{ava Vlada,na predlog resornog ministra.

Radi boljeg razumijevanja, dajemo{ematski pregled organizacije Vlade iorgana dràvne uprave.

potpredsjednik Vlade uobavljanju redovnih aktivnosti



MinistarstvoMinistarstvoza za{tituza za{tituljudskih iljudskih imanjinskihmanjinskih

pravaprava

MinistarstvoMinistarstvoturizma iturizma iza{titeza{titeìvotneìvotnesredinesredine

MinistarstvoMinistarstvosaobra}aja,saobra}aja,pomorstva ipomorstva itelekomutelekomu--nikacijanikacija

UpravaUpravapomorskepomorskesigurnostisigurnosti

Hidrometeorolo{kiHidrometeorolo{kizavodzavod

SekretarijatSekretarijatza razvojza razvoj

Sekretarijat zaSekretarijat zazakonodavstvozakonodavstvo

SekretarijatSekretarijatza evropskeza evropskeintegracijeintegracije

Dràvni arhivDràvni arhivZavod zaZavod zaizvr{enjeizvr{enje

krivi~nih sankcijakrivi~nih sankcija

UpravaUpravaza civilnoza civilno

vazduhoplovstvovazduhoplovstvo

DirekcijaDirekcijaza saobra}ajza saobra}aj

PoreskaPoreskaupravauprava

Uprava zaUprava zanekretninenekretnine

UpravaUpravaza kadroveza kadrove

UpravaUpravapolicijepolicije

Zavod za me|uZavod za me|u--narodnu, nau~nu,narodnu, nau~nu,prosvjetno-kulturnuprosvjetno-kulturnui tehni~ku saradnjui tehni~ku saradnju

Zavod zaZavod za{kolstvo{kolstvo

UpravaUpravacarinacarina

Uprava zaUprava zaantikorupcijskuantikorupcijsku

inicijativuinicijativu

Seizmolo{kiSeizmolo{kizavodzavod

Zavod zaZavod zametrologijumetrologiju

DirekcijaDirekcijajavnih radovajavnih radova

DirekcijaDirekcijaza razvojza razvoj

malih i srednjihmalih i srednjihpreduze}apreduze}a

VVeterinarskaeterinarskaupravauprava

UpravaUpravaza {umeza {ume

UpravaUpravaza vodeza vode

AgencijaAgencijaza duvanza duvan

UpravaUpravaza ljekove iza ljekove imedicinskamedicinskasredstvasredstva

Zavod zaZavod zazbrinjavanjezbrinjavanjeizbjeglicaizbjeglica

Zavod zaZavod zazapo{ljavanjezapo{ljavanje

Uprava zaUprava zasprje~avanjesprje~avanjepranja novcapranja novca

Zavod zaZavod zastatistikustatistiku

Direkcija zaDirekcija zajavne nabavkejavne nabavke

MinistarstvoMinistarstvokulture,kulture,sporta isporta imedijamedija

PPrreeddssjjeeddnniikk VVllaaddeePPrreeddssjjeeddnniikk VVllaaddee

Potpredsjednik VladePotpredsjednik Vladeza ekonomsku politikuza ekonomsku politiku

GGeenneerraallnnii sseekkrreettaarriijjaatt VVllaaddeeGGeenneerraallnnii sseekkrreettaarriijjaatt VVllaaddee

Potpredsjednik VladePotpredsjednik Vladeza evropske integracijeza evropske integracije

MinistarstvoMinistarstvoinostranihinostranihposlovaposlova

MinistarstvoMinistarstvoodbraneodbrane

MinistarstvoMinistarstvopravdepravde

MinistarstvoMinistarstvounutra{njihunutra{njihposlova iposlova i

javne upravejavne uprave

MinistarstvoMinistarstvofinansijafinansija

MinistarstvoMinistarstvoprosvjete iprosvjete i

naukenauke

MinistarstvoMinistarstvoza ekonomskiza ekonomski

razvojrazvoj

MinistarstvoMinistarstvopoljoprivrede,poljoprivrede,{umarstva i{umarstva ivodoprivredevodoprivrede

MinistarstvoMinistarstvozdravlja,zdravlja,rada irada i

socijalnogsocijalnogstaranjastaranja



UUcilju pove}anja efikasnosti rada u faziizgra|ivanja politike i davanja predlo-

ga i mi{ljenja o pitanjima iz nadle`nostiVlade, radi uskla|ivanja rada ministarstavai drugih organa uprave, u pripremi akata idrugih materijala za sjednicu Vlade, pra-}enja izvr{avanja svojih akata, Vlada obra-zuje komisije ili druga radna tijela.

Radna tijela se obrazuju kao stalna iprivremena. Stalna radna tijela se obrazu-ju Poslovnikom. Radi izvr{avanja pojedinihposlova iz svog djelokruga, stalna radnatijela mogu obrazovati stru~ne i ekspertskegrupe. Privremena radna tijela obrazuju seposebnom odlukom Vlade. Odlukom oobrazovanju privremenog radnog tijelautvr|uje se zadatak i odre|uje sastav togradnog tijela.

Stalno radno tijelo ima predsjednika,zamjenika predsjednika i odre|eni broj~lanova. Broj ~lanova stalnog radnog tijelaodre|uje se aktom o imenovanju. Za-mjenik predsjednika radnog tijela, u slu-~aju sprije~enosti ili odsutnosti predsjedni-ka, ima prava, obaveze i odgovornostipredsjednika utvr|ene Poslovnikom.

Stalna radna tijela Vlade su:- Komisija za politi~ki sistem, unutra{nju

i spoljnu politiku;- Komisija za ekonomsku politiku;- Komisija za finansijski sistem i javnu

potro{nju;

- Komisija za kadrovska i administrativnapitanja i

- Komisija za raspodjelu dijela sredstavabudètske rezerve.

U djelokrugu KKoommiissiijjee zzaa ppoolliittii~~kkiissiisstteemm,, uunnuuttrraa{{nnjjuu ii ssppoolljjnnuu ppoolliittiikkuu surazmatranje predloga zakona, drugihpropisa i op{tih akata i drugih materijalakoji se odnose na osnivanje, organizacijui nadle`nost dràvnih organa i postupakpred tim organima; ostvarivanje i za{tituljudskih i manjinskih prava i sloboda; sis-tem lokalne samouprave; bezbjednost iunutra{nje poslove; sistem odbrane;spoljnu politiku i me|unarodnu saradnju;me|unarodnu pravnu pomo}; ekstradiciju;krivi~na i druga djela, odgovornost ikazne; advokaturu i druge vidove pomo}i;posredovanje; dràvne simbole; upotrebunacionalnih simbola; dràvne praznike;dràvljanstvo; izborni sistem; referendum;teritorijalnu organizaciju Republike; orga-nizaciju i poloàj glavnog grada i pre-stonice; odnos dràve prema vjeroispo-vjestima; odnos dràve prema iseljenicimaiz Crne Gore i saradnju sa me|unarodnimorganizacijama u vezi sa izbjeglim licima;porodi~ne odnose i naslje|ivanje; slu`be-ni~ke odnose; nevladine organizacije ipoliti~ke partije i druga pitanja iz oblastifunkcionisanja politi~kog sistema, unut-ra{nje i spoljne politike.

3.4. RADNA TIJELA VLADE3.4. RADNA TIJELA VLADE



U djelokrugu KKoommiissiijjee zzaa eekkoonnoommsskkuuppoolliittiikkuu su razmatranje predloga zakona,drugih propisa i op{tih akata i drugihmaterijala koji se odnose na: teku}u eko-nomsku i razvojnu politiku u oblasti priv-rede, turizma, trgovine, poljoprivrede, {u-marstva, vodoprivrede, gra|evinarstva, po-morstva, saobra}aja, za{tite ìvotne sredine,ure|enja prostora, informatike, telekomu-nikacija, standardizacije, metrologije, in-dustrijske svojine, mala i srednja preduze}a,kao i tranziciju privrede, trì{te i cijene,ekonomske odnose sa inostranstvom, inves-ticionu politiku i ostvarivanje investicionepolitike; ostvarivanje politike razvoja nedo-voljno razvijenih podru~ja u Republici; ost-varivanje politike ekolo{ke dràve CrneGore, pripremanje i ostvarivanje planovarazvoja i drugih planskih dokumenata, kaoi druga pitanja iz oblasti ekonomskog iprivrednog razvoja.

U djelokrugu KKoommiissiijjee zzaa ffiinnaannssiijjsskkiissiisstteemm ii jjaavvnnuu ppoottrroo{{nnjjuu su razmatranje za-kona, drugih propisa i op{tih akata i drugihmaterijala koji se odnose na: razvoj ifunkcionisanje finansijskog sistema; banke,osiguranje, platni promet, igre na sre}u,fondove, dràvne zajmove, sistem i politikujavnih prihoda i javnih rashoda; BudètRepublike i zavr{ni ra~un Budèta Repub-like; raspore|ivanje i kori{}enje sredstavateku}e i stalne budètske rezerve; javnidug; imovinu i svojinsko-pravne odnose,promet nepokretnosti; sistem javne potro{-nje; obrazovanje; nauku; kulturu; sistem in-formisanja; sport; carinsku politiku; autorska

prava; zdravstvenu za{titu i zdravstvenoosiguranje; penzijsko i invalidsko osigura-nje; bora~ko-invalidsku za{titu; poslovi sta-tistike; rad i zapo{ljavanje; za{titu na radu idruga pitanja iz oblasti finansijskog sistemai javne potro{nje.

U djelokrugu KKoommiissiijjee zzaa kkaaddrroovvsskkaa iiaaddmmiinniissttrraattiivvnnaa ppiittaannjjaa su: ostvarivanje kad-rovske politike i stru~no usavr{avanje kadro-va; utvr|ivanje predloga za imenovanje,postavljanje i razrje{avanje od du`nostifunkcionera, rukovode}ih i drugih lica kojaimenuje ili postavlja Vlada; utvr|ivanjepredloga ili davanje mi{ljenja o predlozimaza imenovanje organa upravljanja, radnih,stru~nih i drugih tijela koja imenuje Vlada;utvr|ivanje predloga za davanje saglasnos-ti na postavljanje lica za koja je odgova-raju}im propisima utvr|ena nadle`nostVlade o davanju te saglasnosti; predlaganjestavova u vezi sa imunitetskim pravima~lanova Vlade; dono{enje rje{enja u up-ravnom postupku iz nadle`nosti Vlade ioblasti administrativnih pitanja druga pita-nja iz oblasti kadrovske politike.

KKoommiissiijjaa zzaa rraassppooddjjeelluu ddiijjeellaa ssrreeddssttaa-vvaa bbuudd`̀eettsskkee rreezzeerrvvee odlu~uje o raspod-jeli sredstava budètske rezerve ~iji iznosutvr|uje Vlada. Utvr|eni iznos sredstava,u skladu sa planiranom dinamikom, Ko-misija raspore|uje fizi~kim licima, poje-dinim organizacijama, dru{tvima i udru-ènjima, na osnovu podnijetih zahtjeva iodgovaraju}e dokumentacije.


Sjednice komisija odràvaju se, popravilu, jednom nedjeljno.

Predsjednik komisije saziva sjednicu,predlaè dnevni red, predsjedava sjedni-com, potpisuje izvje{taje, zaklju~ke i dru-ga akta komisije.

Poziv za sjednicu, sa predlogom dnev-nog reda, materijalima za raspravu i za-pisnikom sa prethodne sjednice, dostavlja se~lanovima komisije, najkasnije pet danaprije odràvanja sjednice, osim ako razlozihitnosti ne zahtijevaju razmatranje pojedinihpitanja u kra}em roku. Na dnevnom redusjednice komisije mogu biti samo materijalikoji su pripremljeni u skladu sa Poslov-nikom.

Komisija ima sekretara. Sekretar sestara o pripremi sjednica komisije u skla-du sa Poslovnikom, vr{i stru~nu obradumaterijala i za predsjednika komisije pri-prema odgovaraju}e stavove o dostavlje-nom materijalu, vodi zapisnik sa sjednice,priprema izvje{taj komisije, stara se oizvr{avanju zaklju~aka Vlade u vezi sapitanjima koja se odnose na djelokrugkomisije i vr{i druge poslove koje muodrede komisija, njen predsjednik i ge-neralni sekretar Vlade.

zgrada Vlade RCG, dio enterijera



Sjednicama komisija obavezno pri-sustvuju njeni ~lanovi, a komisije mogurazmatrati materijale i zauzimati stavoveako sjednici prisustvuje vi{e od polovinenjenih ~lanova. Sjednicama komisije, sa-mo po ovla{}enju predsjednika, moèprisustvovati lice koje odredi ministar,odnosno starje{ina drugog organa.

Komisija podnosi Vladi izvje{taj kojisadrì predlog zaklju~aka o razmotrenimpitanjima predloènim za sjednicu Vlade.Izvje{taj komisije sadrì konstatacije i ocje-ne o razmotrenim materijalima i predlogezaklju~aka u formi u kojoj Vlada treba daih usvoji.

U izvje{taju se konstatuje da li sepredlaga~ saglasio sa utvr|enim stavovimai zaklju~cima komisije, odnosno iznose serazlozi zbog kojih se predlaga~ nije sagla-sio sa tim stavovima i zaklju~cima. Ako sustavovi i predlozi pojedinih ~lanova ko-misije Vlade razli~iti od stavova tog tijela,ti stavovi, odnosno predlozi unose se uizvje{taj za Vladu ako to zahtijevaju ~la-novi komisije koji zastupaju razli~ite sta-vove i predloge. Ako predlaga~ nije sagla-san sa stavovima komisije, stavovi predla-ga~a }e se unijeti u izvje{taj.

Komisijama obavezno prisustvujupredstavnici obra|iva~a materijala, koji serazmatraju na sjednici. Kad su obra|iva~imaterijala ministarstva i drugi organiuprave, sjednicama komisija prisustvujufunkcioneri koji rukovode tim organima ilirukovode}i radnici tih organa, koji suovla{}eni da se, u ime organa, izja{njava-ju o stavovima komisije i da prihvatajuobaveze u ime organa. Kad su obra|iva~imaterijala drugi organi, organizacije i pre-duze}a, sjednicama komisije prisustvujuovla{}eni predstavnici tih organa, organi-zacija, odnosno preduze}a. U radu ko-misije u~estvuju predstavnici i drugihministarstava i organa uprave kada sepojedini materijali odnose na pitanja izdjelokruga rada tih organa. U radu ko-misija, po pozivu, mogu u~estvovati ista-knuti nau~ni radnici i stru~njaci iz odre-|enih oblasti. Predstavnici ministarstava,organa uprave i drugih organa i organi-zacija u komisijama su du`ni da iznose izastupaju stavove ministarstava, odnosnoorgana ~iji su predstavnici. Stavovi mini-starstava, drugih organa i organizacija sedaju, po pravilu, u pisanoj formi, a mogubiti iznijeti i usmeno na sjednici komisija.


VVlada mo`e obrazovati savjet ili drugosavjetodavno tijelo Vlade, ~iji se za-

daci, sastav i na~in rada utvr|uju aktomo njihovom obrazovanju.

3.5. SAVJETODAVNA TIJELA VLADE3.5. SAVJETODAVNA TIJELA VLADE

jedna od sala u zgradi Vlade RCG


N O R M A T I V N A A K T I V N O S T

4. 4. NORMATIVNANORMATIVNAAKTIVNOSTAKTIVNOST

Akti VladeProcedura stvaranja akata

Sjednice VladeMi{ljenja i stavovi Vlade



4.1. PRIPREMA AKATA I4.1. PRIPREMA AKATA IDRUGIH MATERIJALADRUGIH MATERIJALA

PPredloge materijala za razmatranje nasjednici Vlade obra|iva~i pripremaju

na na~in odre|en Poslovnikom. Vladarazmatra pitanja iz svog djelokruga posopstvenoj inicijativi ili na osnovu predlo-ga predsjednika ili potpredsjednika Vlade,ministara i radnih tijela Vlade.

Predlog za razmatranje i odlu~ivanjena sjednici Vlade podnosi se u obliku:

- predloga zakona, drugog propisa ili op-{teg akta kojeg Vlada podnosi Skup{tini;

- predloga zakona o Budètu, predlogaBudèta Republike Crne Gore i predlo-ga zavr{nog ra~una Budèta RepublikeCrne Gore;

- predloga uredbe, odluke i drugogop{teg akta koji donosi Vlada;

- predloga osnove za me|unarodne sus-rete (u zemlji i inostranstvu) i predlogaosnova za vo|enje pregovora i zaklju-~ivanje me|unarodnih sporazuma s dru-gim dràvama i me|unarodnim organi-zacijama;

- predloga mi{ljenja Vlade na predlogezakona, drugog propisa ili op{teg akta~iji predlaga~ nije Vlada;

- predloga programa, ocjena, stavova i zak-lju~aka Vlade o odre|enim pitanjima;

- predloga rje{enja i drugih pojedina~nihakata koje donosi Vlada.

Uz predlog zakona, drugog propisa iliop{teg akta koji Vlada predlaè Skup{tiniobra|iva~ Vladi dostavlja i predlog zaodre|ivanje predstavnika Vlade koji }eu~estvovati u radu Skup{tine RepublikeCrne Gore i njenih radnih tijela.

Materijali, tako|e, treba da sadrè ipredloge ocjena i zaklju~aka koje trebaVlada da usvoji. Akt koji donosi Vlada, izsvoje nadle`nosti, ministarstva i drugiorgani uprave dostavljaju u formi predlo-ga akta.

Materijali koji se dostavljaju za raz-matranje i odlu~ivanje na sjednici Vladeinternog su karaktera do usvajanja nasjednici Vlade i mogu se saop{tavatijavnosti samo uz saglasnost predsjednikaVlade. Ako predlog za razmatranje iodlu~ivanje na sjednici Vlade, odnosnoobrazloènje i drugi prilozi koji se do-stavljaju uz predlog sadrè podatke pov-jerljive prirode, predlaga~ odre|uje iozna~ava vrstu i stepen tajnosti, poseb-nom vidnom oznakom. O predlozima,odnosno materijalima koji predstavljajuvojnu, dràvnu ili slu`benu tajnu, ili noseoznaku "strogo povjerljivo" ili "povjerlji-vo", vodi se posebna evidencija i oni seposlije kori{}enja vra}aju generalnom se-kretaru Vlade.



Uz predlog zakona, drugog propisa iliop{teg akta, obra|iva~ je duàn dadostavi:- mi{ljenje Sekretarijata za zakonodavstvo

o uskla|enosti tog predloga akta saUstavom i pravnim sistemom RepublikeCrne Gore;

- mi{ljenje nadle`nog organa o uskla-|enosti predloga akta sa odgovaraju}impropisima Evropske unije;

- mi{ljenje Ministarstva pravde za za-kone, druge propise i op{te akte, koji-ma se ure|uje postupak pred sudovimakao i odredbe zakona kojima se ure-|uju sankcije, poseban upravni i pre-kr{ajni postupak;

- mi{ljenje Ministarstva unutra{njih poslovai javne uprave za zakone, druge propisei op{te akte, kojima se ure|uje postupakpred dràvnim organima, sistem dràvnihorgana i lokalne samouprave;

- procjenu fiskalnog uticaja koji sprovo-|enje tog akta ima na budèt Repu-blike, budèt Republi~kog fonda pen-zijskog i invalidskog osiguranja, budètRepubli~kog fonda za zdravstveno osig-uranje, budèt Zavoda za zapo{ljavanjeCrne Gore i budèt lokalne samoup-rave, u skladu sa uputstvom Ministarstvafinansija;

- mi{ljenje Ministarstva inostranih poslovaza materijale koji se odnose na pregovorei susrete sa inostranim delegacijama.

Uz predlog akta, obra|iva~ je duànda organu nadle`nom za propise Evropskeunije, dostavi i propise Evropske unije ipotvr|ene me|unarodne konvencije sakojima je taj akt usagla{en.

Ministarstva, odnosno drugi organiuprave, kojima su predlozi zakona, drugihpropisa i op{tih akata, kao i drugih mate-rijala dostavljeni na mi{ljenje od straneobra|iva~a ili Vlade, du`ni su da o svo-jim stavovima pismeno upoznaju obra|i-va~a, odnosno Vladu, u roku od pet danaod dana prijema materijala na mi{ljenje.

Za predloge sistemskih i sloènijihzakona, rok za dostavljanje mi{ljenja, nemoè biti kra}i od deset dana.

Pregovori i susreti sa inostranim delegacija-ma (u zemlji i inostranstvu) vode se na osnovupredloga osnove koju utvrdi Vlada (platforma).

Izuzetno, kad to razlozi hitnosti zahtijevaju,razgovori se mogu voditi na osnovu uputstvakoje daje predsjednik Vlade.

Predlog osnove za me|unarodne pregovorei susrete sadrì: ocjenu stanja odnosa sa odnos-nom stranom dràvom ili me|unarodnom orga-nizacijom, razloge zbog kojih se predlaè odrà-vanje me|unarodnih susreta; osnovna pitanja okojima }e se voditi pregovori i stavove koje }ezastupati crnogorska delegacija.

Predlog sadrì i sastav delegacije, kao itro{kove rada delegacije, prema predloènomtro{kovniku. Delegacija, po pravilu, ne moèbrojati vi{e od pet ~lanova niti susreti mogu tra-jati duè od tri dana. Po zavr{etku susreta, dele-gacija, u najkra}em roku, podnosi Vladi izvje{taj.



Izuzetno od pomenutih rokova, mini-starstvo, odnosno drugi organi uprave,du`ni su da traèno mi{ljenje dajuobra|iva~u materijala i u kra}em roku, zasve slu~ajeve kada su u pitanju propisi~ije se razmatranje i dono{enje predlaèpo hitnom postupku.

Predloèna rje{enja iz predloga za-kona, drugih propisa i op{tih akata, prijedostavljanja Vladi uskla|uju se sa stavovi-ma Sekretarijata za zakonodavstvo, mini-starstva, odnosno drugih organa od kojihsu prethodno pribavljena mi{ljenja.

Ako ministarstvo, odnosno drugi organ,koji priprema predlog zakona, drugogpropisa ili op{teg akta ne prihvati stavoveSekretarijata za zakonodavstvo, ministar-stva, odnosno drugih organa i organizacijasadràne u njihovim mi{ljenjima, i ako uneposrednoj saradnji ne usaglase stavove onjima, sporna pitanja se uskla|uju kodnadle`nog potpredsjednika Vlade.

U postupku pripreme nacrta zakona idrugih propisa, kojima se ure|uju sloèna isistemska pitanja, moè se na komisiji odr-àti prethodna rasprava, na zahtjev obra|i-va~a ili po inicijativi predsjednika komisije.

Uz predlog zakona i drugih propisa,kao i strate{kih dokumenata Vlade, na-dle`no ministarstvo je du`no dostavitiizvje{taj o obavljenim me|usektorskim ime|uresorskim konsultacijama, koji sa-drè stavove, predloge i mi{ljenja iznijetau konsultacijama.

Materijale pripremljene za razmatra-nje na sjednici Vlade obra|iva~i dostav-ljaju Generalnom sekretarijatu Vlade, naj-kasnije sedam dana prije odràvanja sjed-nice Vlade.

Ako materijal koji je dostavljen Vladina razmatranje nije pripremljen u skladusa Poslovnikom, generalni sekretar Vladezatraì}e od obra|iva~a da materijal us-kladi sa odredbama Poslovnika.

zgrada Vlade RCG, dio enterijera



PPredsjednik Vlade saziva sjednicu Vla-de po sopstvenoj inicijativi, na pred-

log komisije Vlade ili na predlog najma-nje pet ~lanova Vlade.

Predsjednik Vlade saziva sjednicu Vla-de i na zahtjev predsjednika RepublikeCrne Gore.

Predsjednik Vlade saziva sjednicu Vla-de pismenim putem, predlaè dnevni red ipredsjedava sjednicom.

Saziv sjednice, sa predlogom dnevnogreda, materijalima za razmatranje, izvje{-tajima komisija i zapisnikom sa prethod-ne sjednice, dostavlja se ~lanovima Vlade,po pravilu, dva dana prije sjednice.

Sjednica se moè sazvati i u kra}emroku, kad za to postoje posebni razlozi.

Sjednici Vlade prisustvuju i sekretarisekretarijata.

Sjednici Vlade mogu prisustvovati iu~estvovati u radu, po pozivu, i ovla{}enalica iz ministarstava i drugih organa upra-ve, Generalnog sekretarijata Vlade, kao idruga pozvana lica.

Ovim licima dostavljaju se materijalisamo za ta~ke iz predloènog dnevnogreda za koje su pozvani.

Predsjednik Vlade moè odrediti dasjednici prisustvuju samo ~lanovi Vlade.

U hitnim i drugim, naro~ito opravda-nim situacijama, Vlada moè na predlogpredsjednika Vlade, i bez odràvanja sjed-nice odlu~iti o pojedinim pitanjima na os-novu pribavljenih saglasnosti ve}ine ~lano-va Vlade, s tim {to se to na prvoj nared-noj sjednici Vlade zapisni~ki konstatuje.

Vlada radi i odlu~uje na sjednici nakojoj prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade.

Predsjednik Vlade otvara sjednicu ipristupa utvr|ivanju dnevnog reda.

Prije usvajanja dnevnog reda, ~lanVlade ima pravo da predloì predsjednikuizmjene ili dopune dnevnog reda.

Po utvr|ivanju dnevnog reda, pristu-pa se usvajanju zapisnika sa prethodnesjednice.

^lan Vlade ima pravo da stavi prim-jedbe na zapisnik.

Prilikom usvajanja zapisnika, Vladaodlu~uje o primjedbama na zapisnik.

^lanovi Vlade i drugi u~esnici sjed-nice Vlade, prilikom razmatranja pojedi-nih pitanja, mogu govoriti samo o pitanjukoje se razmatra.

Ako se u~esnik u raspravi udalji ododgovaraju}e ta~ke dnevnog reda, pred-sjednik Vlade }e ga na to upozoriti.

4.2. SJEDNICA VLADE4.2. SJEDNICA VLADE


U~esnik u raspravi o istom pitanju mo-è govoriti samo jedanput, osim u vezi saodgovorom na izlaganje drugog u~esnika.

Po zavr{etku pretresa, Vlada odlu~ujeo utvr|ivanju teksta predloga zakona, dru-gog propisa ili op{teg akta, odnosno do-nosi odgovaraju}i akt ili zaklju~ak Vlade.

Vlada na sjednici odlu~uje ve}inomglasova prisutnih ~lanova Vlade. U slu~a-ju jednakog broja glasova za i protivodre|ene odluke, odluka je donesena akoje za nju glasao predsjednik Vlade.

Glasanje je javno.

Rezultate glasanja utvr|uje predsjed-nik Vlade.

^lan Vlade moè da izuzme mi{lje-nje, s tim {to to treba da obrazloì.

Izuzimanje mi{ljenja se konstatuje uzapisniku.

O sjednicama Vlade vodi se zapisnik.

Zapisnik sadrì: ime predsjedavaju}egsjednicom, imena prisutnih i odsutnih~lanova Vlade, imena lica koja po pozivuu~estvuju u radu sjednice, dnevni redsjednice, pitanja koja su razmatrana nasjednici, usvojene odluke, stavove i zak-lju~ke i druge akte donijete u vezi sa timpitanjem.

Zaklju~ak o utvr|enom stavu Vlade izdjelokruga odre|enog ministarstva, odnosnodrugog organa uprave dostavlja se, nakonverifikacije, tom ministarstvu, odnosno dru-gom organu uprave.

O vo|enju i ~uvanju zapisnika starase generalni sekretar Vlade.

Zapisnik potvr|uju predsjednik, od-nosno potpredsjednik koji ga zamjenjuje igeneralni sekretar Vlade.

sjednica Vlade RCG



OOpitanjima iz svoje nadle`nosti Vladadonosi uredbe, odluke, rje{enja, zak-

lju~ke i druga akta u skladu sa zakonom.

Uredbe, odluke i zaklju~ke koje do-nosi Vlada potpisuje predsjednik, odnos-no potpredsjednik Vlade.

4.3. AKTI VLADE4.3. AKTI VLADE

KKad Skup{tina ili drugi organ zatraìmi{ljenje Vlade o nacrtu, odnosno

predlogu zakona, drugog propisa ili op{tegakta, predlog mi{ljenja za Skup{tinu, od-

nosno taj organ, priprema nadle`no mi-nistarstvo, odnosno drugi organ uprave uformi u kojoj ga Vlada utvr|uje.

4.4. MI[LJENJE I STAVOVI VLADE4.4. MI[LJENJE I STAVOVI VLADE

PPre~i{}ene tekstove propisa i drugihakata, koje je utvrdila, odnosno doni-

jela Vlada, priprema ministarstvo, odnos-no drugi organ uprave u ~iji djelokrugspadaju pitanja koja se utvr|uju odnosnimpropisom.

Vlada moè ovlastiti Sekretarijat zazakonodavstvo da utvrdi pre~i{}eni tekstpropisa Vlade.

O objavljivanju akata Vlade stara seSekretarijat za zakonodavstvo.

4.5. PREÎ[]ENI TEKSTOVI I4.5. PREÎ[]ENI TEKSTOVI IOBJAVLJIVANJE AKATA VLADEOBJAVLJIVANJE AKATA VLADE


V L A D A I J A V N O S T

5. VLADA I5. VLADA IJAVNOST JAVNOST

Javnost rada VladeJavnost rada dr`avne uprave

Javna raspravaSlobodan pristup informacijama



UUCrnoj Gori, sli~no rje{enjima u upo-rednoj praksi, sjednice Vlade, u prin-

cipu, nijesu otvorene za op{tu javnost.Sjednicama Vlade, pored ~lanova moguprisustvovati i sekretari Sekretarijata i dru-ga pozvana lica, ali predsjednik Vlademo`e odlu~iti da sjednici prisustvuju sa-mo ~lanovi Vlade.

Poslovnikom Vlade Republike CrneGore regulisana su i pitanja koja se odno-se na javnost rada Vlade. Vlada obavje{-tava javnost o svom radu i o donesenimodlukama, zaklju~cima i zauzetim stavo-vima, kao i o zna~ajnim pitanjima kojarazmatra ili koja }e razmatrati, davanjemsaop{tenja za javnost, odr`avanjem kon-ferencija za novinare, davanjem intervjua,vo|enjem razgovora sa predstavnicimasredstava javnog informisanja ili na drugina~in. Saop{tenja za javnost sa sjedniceVlade daju nadle`ni potpredsjednici Vladei resorni ministri koje odredi predsjednikVlade, kao i Generalni sekretarijat Vlade,odnosno Biro za odnose sa javno{}u.

Iz ovih odredbi proizlazi da stepen ina~in dostupnosti informacija zavise is-klju~ivo od Vlade, osim ako drugim pro-pisima nijesu odre|eni izuzeci. Ipak, tiizuzeci se odnose na va`ne aspekte radaVlade, na podzakonske akte koje Vlada ilipojedina ministarstva donose, postavljenja,odnosno imenovanja rukovode}ih lica idruge odluke koje se obavezno objavljujuu "Slu`benom listu Republike Crne Gore".

5.1. JAVNOST RADA VLADE5.1. JAVNOST RADA VLADE

stranica website-aa Vlade RCG www.vlada.cg.yu



U cilju uspje{ne i kvalitetne prezentacije svog rada, Vlada je napravila website, pri ~emu je ovosavremeno sredstvo iskoristila da omogu}i brù i lak{u komunikaciju sa svim zainteresovanim subjekti-ma. Ve} na POÊTNOJ STRANI moète na}i pregled saop{tenja, najava kao i najzna~ajnijih aktivnostivezanih za rad Vlade Republike Crne Gore. Na lijevoj strani nalazi se meni, iz kojeg moète pristupitipoglavlju PREDSJEDNIK VLADE gdje su u posebnim sekcijama organizovani: kabinet predsjednika Vlade,

press konferencije, premijerova biografija, govori iizjave, intervjui i aktivnosti Vlade RCG. Informacije opotpredsjednicima vlade, njihove biografije i preglednajva`nijih aktivnosti nalaze se u poglavlju POTPRED-SJEDNICI VLADE. Iz sekcije MINISTARSTVA moètepristupiti svim ministarstvima i tu prona}i detaljneinformacije o njihovim aktivnostima, ministrima, svava`na dokumenta vezana za pojedina ministarstva i sl.Informacije o organizaciji, djelatnosti i {efu Biroa zaodnose sa javno{}u dobi}ete u poglavlju BIRO ZAODNOSE S JAVNO[]U. U dijelu SJEDNICE VLADEnalaze se saop{tenja sa svih odrànih sjednica Vlade,a u poglavlju DEKLARACIJE moète prona}i tekstoveusvojenih deklaracija. Personalni sastav Vlade moètevidjeti u dijelu SASTAV VLADE, o tome koje je ten-dere raspisala Vlada u poglavlju TENDERI a EKO-NOMSKI PROGRAM u istoimenoj sekciji. Ukoliko è-lite da postavite pitanje Vladi RCG u lijevom uglupo~etne strane pristupite sekciji PITAJTE VLADU.

Na sjednicama Vlade vode se i ste-nografske bilje{ke a tok sjednice snima sena magnetofonu, osim ako Vlada ili premi-jer ne odlu~e suprotno. Stenografske bi-lje{ke i magnetofonski snimci sa sjedniceVlade smatraju se strogo povjerljivim ma-terijalom, ako predsjednik Vlade za poje-dine slu~ajeve ne odredi druga~ije. ̂ lanovi

Vlade mogu da koriste ove zapise i sni-mke, a kori{}enje od strane drugih licaodobrava generalni sekretar Vlade.



UUZakonu o dràvnoj upravi je propi-sano da je rad organa dràvne upra-

ve javan.

Gra|anima su dostupni podaci, doku-menta, izvje{taji i informacije organadràvne uprave, osim u slu~ajevima odre-|enim zakonom. Organi dràvne upravegra|anima daju potrebne podatke, obav-je{tenja i obja{njenja i pruàju odgovara-ju}u stru~nu pomo}.

Organi dràvne uprave pruàju obav-je{tenja o svom radu putem tehni~kihsredstava, bro{ura i putem sredstava javnoginformisanja. Ministarstva i organi upravedu`ni su upoznati javnost o vr{enju poslo-va iz svog djelokruga i izvje{tavati je osvom radu putem sredstava javnog in-formisanja ili na drugi prigodan na~in.Davanje odre|enih izvje{taja i podatakamoè se uskratiti samo ako bi to predstav-ljalo povredu du`nosti ~uvanja tajne.

Ministarstva i organi uprave, kadaodràvaju savjetovanja ili druge oblikestru~ne obrade pitanja iz djelokruga, du`-ni su da to javno objave u sredstvimajavnog informisanja i omogu}e sredstvimajavnog informisanja pra}enje rada, savje-tovanja ili drugog oblika stru~ne obradepitanja.

Organi dràvne uprave du`ni su daobezbijede knjigu ili sandu~e za pritu`be,odnosno na drugi na~in obezbijede stran-kama da saop{te prigovore i pritu`be narad organa dràvne uprave ili nepravilanodnos slu`benika. Organi dràvne upraveobavezno mjese~no analiziraju pritu`begra|ana i rje{avaju probleme zbog kojihse gra|anin obra}a sa pritu`bom. Ministar,odnosno starje{ina organa uprave duàn jeodrediti vrijeme prijema stranaka.

Zakon o dràvnoj upravi propisuje iobaveznu saradnju ministarstava i organauprave sa nevladinim organizacijama. Tasaradnja se ostvaruje kroz:- konsultovanje nevladinog sektora o

zakonskim i drugim projektima i pro-pisima kojima se ure|uje na~in ostvari-vanja sloboda i prava gra|ana;

- omogu}avanje u~e{}a u radu radnihgrupa za sagledavanje pitanja od zajed-ni~kog interesa ili za normativno ure-|enje odgovaraju}ih pitanja;

- organizovanje zajedni~kih javnih ras-prava, okruglih stolova, seminara i dru-gih vidova zajedni~kih aktivnosti i dru-gim odgovaraju}im oblicima;

- informisanje o sadràju programa rada iizvje{taja o radu organa dràvne uprave.

5.2. JAVNOST RADA DR@AVNE UPRAVE5.2. JAVNOST RADA DR@AVNE UPRAVE


JJavna rasprava predstavlja veoma efi-kasan mehanizam za uklju~ivanje gra-

|ana, zainteresovanih organa, nau~nih istru~nih institucija i nevladinih organizaci-ja u proces pripreme zakona ili drugihakata zna~ajnih za Republiku. U upored-noj praksi, javna rasprava egzistira kaojedan od zna~ajnih institucionalnih oblikau~e{}a gra|ana u dru{tvenom ìvotu.Javne rasprave svakom pojedincu pruàjumogu}nost da razmatra svako dru{tvenopitanje i da ga kriti~ki preispituje u ciljupronalaènja adekvatnih rje{enja. Da bi seuop{te moglo govoriti o javnoj raspravi, unjoj mora biti angaòvana naj{ira javnost.

Prema Poslovniku Vlade RepublikeCrne Gore, kad Vlada ocijeni da je upostupku dono{enja pojedinih zakona ilidrugih akata potrebno obaviti javnuraspravu, ona utvr|uje nacrt zakona idrugog akta, utvr|uje program rasprave,organ koji je sprovodi i rokove za odrà-vanje javne rasprave. Ti rokovi ne mogubiti kra}i od 15 dana.

Izvje{taj o sprovedenoj javnoj raspravinadle`ni organ zajedno sa Predlogom za-kona dostavlja Vladi na razmatranje.

Zakonom o dràvnoj upravi je, tako|e,predvi|en institut javne rasprave. Ministarje obavezan da u pripremi zakona, kojimase ure|uju prava, obaveze i pravni intere-si gra|ana, tekst nacrta zakona objaviputem sredstava javnog informisanja i uputipoziv svim zainteresovanim subjektima daiznesu primjedbe, predloge i sugestije.

Ministar moè odlu~iti da se i u pri-premi drugih zakona sprovede postupakjavne rasprave

5.3. JAVNA RASPRAVA5.3. JAVNA RASPRAVA

jedna od sala uzgradi Vlade RCG



KKorak naprijed u pove}anju otvorenostiorgana vlasti prema gra|anima ~ini i

usvajanje Zakona o slobodnom pristupuinformacijama u Skup{tini Crne Gore i nje-govo stupanje na snagu 23. novembra2005. godine. Inicijator stvaranja i usvajanjaovog zakona je nevladina organizacijaAsocijacija mladih novinara (AMN). Iako jezakonski tekst na putu od radne grupe kojaga je radila do plenarne sale Skup{tine RCGpretrpio brojne izmjene, od kojih pojedinenijesu nai{le na pozitivnu ocjenu doma}ih ime|unarodnih stru~njaka i organizacija,njegove odredbe ipak predstavljaju poziti-van pomak na polju slobode informisanja.

Zakon o slobodnom pristupu informa-cijama se odnosi na sve organe javnevlasti, pa je stoga pitanje ovog prava va`norasvijetliti i u kontekstu onih informacijakoje se nalaze u posjedu Vlade RepublikeCrne Gore i organa dràvne uprave.

Prema ovom zakonu, pristup informa-cijama u posjedu organa vlasti je slobodani ostvaruje se na na~in propisan zakonom.Pravo na pristup informacijama u posjeduorgana vlasti ima svako doma}e i stranopravno i fizi~ko lice. Podnosilac zahtjevane mora dokazivati da je njegov interes dazna odre|enu informaciju opravdan, niti usvom zahtjevu da navoditi razloge zbogkojih traì pristup odre|enoj informaciji.Naime, zakon jasno propisuje da je obja-vljivanje informacija u posjedu organavlasti u javnom interesu.

Zahtjev za pristup informacijama semoè podnijeti u pisanom obliku, ne-posredno, putem po{te ili elektronskimputem i mora sadràti:- naziv organa kojem se podnosi zahtjev;- podatke o traènoj informaciji;- na~in na koji se èli ostvariti pristup

informaciji;- ime, prezime, prebivali{te ili boravi{te,

odnosno sjedi{te ukoliko je podnosilaczahtjeva pravno lice.

Prilikom podno{enja zahtjeva pod-nosilac je duàn da navede na koji na~inèli pristupiti informaciji.

Rje{enje o pristupu informacijamaorgan vlasti donosi odmah, a najkasnije uroku od 8 dana, osim u slu~aju izuzeta-ka. To zna~i da je organ vlasti duàn,dono{enjem rje{enja, obavijestiti podno-sioca zahtjeva da li mu se dozvoljavapristup informaciji.

Na rje{enje organa vlasti od koga jetraèna informacija moè se podnijeti àl-ba. @alba se podnosi organu vlasti koji vr{inadzor nad radom prvostepenog organa.Ako takvog organa nema, moè se pokre-nuti upravni spor pred Upravnim sudom.

5.4. PRAVO NA SLOBODAN5.4. PRAVO NA SLOBODANPRISTUP INFORMACIJAMAPRISTUP INFORMACIJAMA


Svaki organ vlasti od kojeg se moètraìti informacija po ovom zakonu duànje da sa~ini i na odgovaraju}i na~inobjavi svoj Vodi~ za pristup informacija-ma. Vodi~i za pristup informacijama kojesu u posjedu Vlade i organa dràvneuprave objavljeni su na njihovim website-ovima (ukoliko ih imaju). Tako se, na pri-mjer, na naslovnoj stani internet pre-zentacije Vlade RCG vrlo lako moèprona}i Vodi~ za pristup informacijama uposjedu Generalnog sekretarijata VladeRepublike Crne Gore, a situacija je sli~nai na web prezentacijama svih ministarsta-va i drugih organa uprave.

stranica website-aa www.slobodanpristup.com



SSrreeddssttvvaa ppaarrllaammeennttaarrnneeSSrreeddssttvvaa ppaarrllaammeennttaarrnneekkoonnttrroollee nnaadd rraaddoomm VVllaaddee kkoonnttrroollee nnaadd rraaddoomm VVllaaddee

TTrraajjnnaaTTrraajjnnaa

SSttaallnnee kkoommiissiijjee // ooddbboorriiSSttaallnnee kkoommiissiijjee // ooddbboorriippaarrllaammeennttaappaarrllaammeennttaa

PPrraavvoo ppaarrllaammeennttaaPPrraavvoo ppaarrllaammeennttaaddaa ddoonnoossii BBuudd`̀eett ddaa ddoonnoossii BBuudd`̀eett

SSrreeddssttvvaa kkoo SSrreeddssttvvaa kkoo ppoolliittii~~kkaa oodd ppoolliittii~~kkaa oodd

uu ppaa uu ppaa

SSrreeddssttvvaa kkoojjiimm ssee ppaarrllaammeennttSSrreeddssttvvaa kkoojjiimm ssee ppaarrllaammeennttoobbaavvjjee{{ttaavvaa oo rraadduu VVllaaddeeoobbaavvjjee{{ttaavvaa oo rraadduu VVllaaddee

PPoovvrreemmeennaaPPoovvrreemmeennaa

PPoossllaannii~~kkoo ppiittaannjjee iiPPoossllaannii~~kkoo ppiittaannjjee iipprreemmiijjeerrsskkii ssaattpprreemmiijjeerrsskkii ssaatt

IInntteerrppeellaacciijjaaIInntteerrppeellaacciijjaa

KKoonnssuullttaattiivvnnoo ii kkoonnttrroollnnooKKoonnssuullttaattiivvnnoo ii kkoonnttrroollnnooppaarrllaammeennttaarrnnoo ppaarrllaammeennttaarrnnoo ssaasslluu{{aannjjeessaasslluu{{aannjjee

GGllaa GGllaa nneeppoovvjjee nneeppoovvjjee

PPaarrllaammeennttaarrnnaa iissttrraaggaaPPaarrllaammeennttaarrnnaa iissttrraaggaa


V L A D A I S K U P [ T I N A

6. VLADA I6. VLADA ISKUP[TINASKUP[TINA

Kontrola izvr{ne vlastiPoslani~ko pitanje i

premijerski satInterpelacija

Parlamentarna saslu{anjaNepovjerenje Vladi

jjiimm ssee ppookkrree}}ee jjiimm ssee ppookkrree}}ee ggoovvoorrnnoosstt VVllaaddee ggoovvoorrnnoosstt VVllaaddee rrllaammeennttuu rrllaammeennttuu

ssaannjjee oo ssaannjjee oo rreennjjuu VVllaaddii rreennjjuu VVllaaddii



6.2. 6.2. TRAJNA SREDSTVATRAJNA SREDSTVAPARLAMENTARNE KONTROLEPARLAMENTARNE KONTROLE

NAD RADOM VLADENAD RADOM VLADE

6.1. 6.1. VLADA I PARLAMENTVLADA I PARLAMENT

UUparlamentarnom sistemu jedna od funk-cija parlamenta jeste kontrola nad ra-

dom izvr{ne vlasti.

Najefikasnije sredstvo kontrole parla-menta nad radom Vlade je dono{enjeZakona o Budètu. Bez Budèta, tj. beznov~anih sredstava, Vlada nije u mogu}-nosti da vr{i svoju funkciju, pa je neiz-glasavanje Budèta u parlamentu jednakopadu Vlade.

TTrajno sredstvo kontrole parlamentanad radom Vlade su stalne komisije tj.

odbori parlamenta. Stalni odbori obrazujuse saglasno Poslovniku Skup{tine RCG, amogu se, po potrebi, obrazovati i poseb-nom odlukom Skup{tine. Stalni odboriimaju predsjednika i odre|en broj ~lano-va a sastav odbora, uklju~uju}i predsjed-nika i zamjenika predsjednika odbora, popravilu, odgovara strana~koj zastupljenos-ti poslanika u Skup{tini. Poslanik moèbiti ~lan najvi{e tri stalna odbora. Odborna prvoj sjednici bira, iz svog sastava,zamjenika predsjednika odbora, s tim {toi predsjednik i zamjenik predsjednika nemogu biti iz redova pozicije, odnosnoopozicije. Odbor ima i sekretara, koji po-maè predsjedniku odbora u izvr{avanjuposlova. Stalni odbori Skup{tine RCG su:

- Odbor za ustavna pitanja i zakonodav-stvo;

- Odbor za politi~ki sistem, pravosu|e iupravu;

- Odbor za bezbjednost i odbranu;- Odbor za me|unarodne odnose i evrop-

ske integracije;- Odbor za ekonomiju, finansije i budèt;- Odbor za ljudska prava i slobode;- Odbor za rodnu ravnopravnost;- Odbor za turizam, poljoprivredu, eko-

logiju i prostorno planiranje;- Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport;- Odbor za zdravstvo, rad i socijalno sta-

ranje; - Administrativni odbor.

Svaki odbor obavlja dio posla utvr|enPoslovnikom Skup{tine RCG.



PPovremena sredstva kontrole parlamen-ta nad radom Vlade su:

- poslani~ko pitanje i premijerski sat, - interpelacija,- parlamentarna saslu{anja i- parlamentarne istrage.

66..33..11.. PPOOSSLLAANNII^̂KKOO PPIITTAANNJJEE IIPPRREEMMIIJJEERRSSKKII SSAATT

PPoslani~ko pitanje je konkretno pitanjekoje poslanik postavlja odre|enom

~lanu Vlade ili Vladi kao dràvnom orga-nu. Ono mora biti jasno postavljeno i nesmije imati obilje`je rasprave o pojedi-nom pitanju niti sadràvati kvalifikacijeljudi ili pojava.

U cilju pribavljanja potrebnih infor-macija o pojedinim pitanjima iz rada Vla-de, poslanik ima pravo da Vladi, odnosnonadle`nom ministru postavi poslani~kopitanje i da na njega dobije odgovor. Po-slani~ko pitanje postavlja se na posebnojsjednici Skup{tine, koja se odràva naj-manje dvomjese~no u toku redovnog za-sjedanja. Skup{tinu na ovu sjednicu sazi-va predsjednik parlamenta (predlog za sa-zivanje Skup{tine moè podnijeti 1/3 po-slanika ili Vlada), a za rad sjednice nijepotreban kvorum.

Prvi dio ove sjednice, u trajanju dojednog sata, odre|en je za postavljanjepitanja predsjedniku Vlade i njegove od-govore o aktuelnim pitanjima iz rada Vla-de (premijerski sat). Predsjedniku Vladepitanje moè postaviti predsjednik, odno-sno ovla{}eni predstavnik kluba poslanikaa to pitanje moè biti postavljeno u tra-janju najduè do pet minuta. PredsjednikVlade ima pravo na odgovor, tako|e, utrajanju do pet minuta.

Poslanik moè na istoj sjednici po-stavi najvi{e dva poslani~ka pitanja. Po-slani~ko pitanje na sjednici postavlja seusmeno, treba da bude jasno formulisanoi ne moè imati obilje`je rasprave. Vrije-me za postavljanje jednog poslani~kogpitanja iznosi najvi{e tri minuta.

6.3. 6.3. POVREMENA SREDSTVAPOVREMENA SREDSTVAPARLAMENTARNE KONTROLEPARLAMENTARNE KONTROLE

NAD RADOM VLADENAD RADOM VLADE

detalj izSkup{tine RCG



^lanovi Vlade su du`ni da prisustvu-ju posebnoj sjednici Skup{tine na kojoj sepostavljaju poslani~ka pitanja radi dava-nja odgovora. Predsjednik VladineKomisije za politi~ki sistem, unutra{nju ispoljnu politiku koordinira u~e{}e ~lano-va Vlade u radu Skup{tine. PredsjednikVlade, ministar ili drugi ovla{}eni pred-stavnik Vlade odgovara na poslani~kopitanje usmeno, odmah nakon {toposlanik zavr{i sa postavljanjem pitanja ilina kraju iste sjednice, u trajanju do petminuta po jednom pitanju. Pisani odgovorna poslani~ko pitanje daje se na izri~itzahtjev poslanika koji je postavio pitanjeili na zahtjev funkcionera koji daje odgo-vor, ako to zahtijevaju posebne okolnosti.

Poslije datog odgovora na poslani~kopitanje, poslanik koji je postavio pitanjeima pravo da, u trajanju najvi{e tri minu-ta, komentari{e odgovor i moè da po-stavi dopunsko pitanje, u trajanju najvi{ejedan minut. Pravo na komentar odgovo-ra i dopunsko pitanje poslanik moè,umjesto odmah po dobijanju odgovora,koristiti na kraju sjednice. Odgovorom nadopunsko pitanje zavr{ava se postupakodgovora na poslani~ko pitanje.

((enng. questionn time - u doslovvnnom znnaa~ennju"vvrijeme zaa pitaannjaa"))

Poslani~ka pitanja - mehanizam kojimpredstavnici parlamenta mogu traìti informacijeod ~elnika izvr{ne vlasti i pozivati ih da obraz-loè svoje postupke u vezi sa sprovo|enjempoliti~kih mjera - tradicionalni su oblik nadzorau parlamentarnim sistemima. Premda porijeklovode iz britanskog Donjeg doma, ova je praksadanas uobi~ajena u ~itavom svijetu. Poslani~kapitanja najpoznatija su u svom usmenom oblikukada poslanici iz opozicije ispituju vladu ilipojedinog njenog ~lana o pitanjima u vezi sapojedinim politi~kim mjerama, u toku forumapoznatog pod nazivom "vrijeme za pitanja".Vrijeme za pitanja je po pravilu dinami~an i vrlojavan proces. Vrijeme za pitanja ima u osnovidvije svrhe. Jedna od njih je nadzor. Prisiljavanjeizvr{ne vlasti da odgovara na pitanja, omogu}ujeposlanicima i {iroj javnosti da preispitaju (i nakraju krajeva da prosude) vladinu politiku imjere. Druga je svrha politi~ke naravi. Poslani~kapitanja pruàju forum kako vladaju}oj tako iopozicionim strankama da se uklju~e u strana~kudebatu, ~esto u korist zainteresovane javnosti.

Iz paarlaamenntaarnne praakse drugih zemaaljaa

POSLANI^KA PITANJAPOSLANI^KA PITANJA

govornica u plenarnoj sali Skup{tine RCG



Kao {to se vidi, kod poslani~kog pita-nja na sceni su poslanik koji pita i ~lanVlade koji odgovara na pitanje. O posla-ni~kom pitanju se niti pretresa niti glasa.Cilj poslani~kog pitanja je obavje{tenjekoje bi moglo kompromitovati Vladu i bitikasnije od zna~aja kod eventualnog po-kretanja politi~ke odgovornosti Vlade uparlamentu.

66..33..22.. PPOOSSTTUUPPAAKK RRAAZZMMAATTRRAANNJJAAIINNTTEERRPPEELLAACCIIJJEE OO RRAADDUU VVLLAADDEE

IInterpelacija je kvalifikovano pitanjeupu}eno ~lanu Vlade ili Vladi u cjelini.

Interpelaciju za pretresanje odre|enih po-liti~kih pitanja u vezi sa radom Vlademoè podnijeti najmanje 1/4 poslanika uSkup{tini. Interpelacija se podnosi pred-sjedniku Skup{tine u pisanoj formi, a pi-tanje koje treba razmotriti mora biti jasnoformulisano i obrazloèno. Interpelacijupredsjednik Skup{tine odmah upu}uje po-slanicima i Vladi.

Vlada moè razmotriti interpelaciju ipodnijeti Skup{tini pisani izvje{taj sa svo-jim mi{ljenjem i stavovima povodom inter-pelacije, najkasnije u roku od 30 dana oddana prijema interpelacije. Izvje{taj Vladepovodom interpelacije predsjednik Sku-p{tine upu}uje poslanicima.

Interpelacija se stavlja na dnevni redprve naredne sjednice Skup{tine koja seodràva poslije dostavljanja izvje{taja Vla-de. Ako Vlada nije podnijela izvje{taj,

interpelacija se stavlja na dnevni red prvenaredne sjednice Skup{tine po isteku rokaza dostavljanje izvje{taja Vlade.

Jedan od poslanika koji su podnijeliinterpelaciju ima pravo da na sjednici Sku-p{tine obrazloì interpelaciju. Predsjednik,odnosno ovla{}eni predstavnik Vlade imapravo da na sjednici Skup{tine obrazloìizvje{taj Vlade ili, ako izvje{taj nije podni-jet, moè podnijeti usmeni odgovor nainterpelaciju. Ministarstvo je obavezno daprilikom razmatranja interpelacije dostaviSkup{tini izvje{taje o pojedinim pitanjima itraène podatke iz upravne oblasti.

Pretres interpelacije moè se zavr{itidono{enjem zaklju~ka o pitanjima koja supokrenuta interpelacijom, a moè se za-vr{iti i bez odlu~ivanja. Po zavr{enom pre-tresu interpelacije moè se podnijeti pred-log da se glasa o nepovjerenju Vladi.

Poslanici koji su podnijeli inter-pelaciju mogu je povu}i prije zavr{etkapretresa. Ako pojedini poslanici odustanuod interpelacije, pa se broj njenih pod-nosilaca smanji ispod 1/4 poslanika uSkup{tini, smatra}e se da je interpelacijapovu~ena.

Interpelisati zna~i pitati,ali i pitaju}i protestvovati.



66..33..33.. KKOONNSSUULLTTAATTIIVVNNOO IIKKOONNTTRROOLLNNOOPPAARRLLAAMMEENNTTAARRNNOOSSAASSLLUU[[AANNJJEE

RRadi izvr{avanja poslova iz svog djelo-kruga (razmatranje predloga akta, pri-

premu predloga akta ili prou~avanje od-re|enih pitanja), a u cilju pribavljanjapotrebnih informacija i stru~nih mi{ljenja,naro~ito o predlozima rje{enja i drugimpitanjima koja su od posebnog interesa zagra|ane i javnost, odbor moè, po potre-bi ili za odre|eni period, angaòvati na-u~ne i stru~ne saradnike za pojedine ob-

lasti, predstavnike dràvnih organa i ne-vladinih organizacija, koji nemaju pravoodlu~ivanja (konsultativno saslu{anje).Odluku o angaòvanju nau~nih i stru~nihkonsultanata donosi odbor. Radi izvr{a-vanja poslova iz svog djelokruga odbormoè obrazovati posebne radne grupe u~iji sastav moè angaòvati nau~ne istru~ne konsultante. U cilju pripreme po-slanika za odlu~ivanje o predlozima zaizbor nosilaca pojedinih funkcija, odbornadleàn za oblast za koju se vr{i izbormoè pozvati ovla{}enog predlaga~a, kaoi predloène kandidate na konsultativnosaslu{anje.

plenarna sala u Skup{tini RCG

Jedna od razlika izme|u interpelacije iposlani~kog pitanja je pretres. Kod interpelacijepretres se vodi zbog toga {to se traì da vladaobjasni i opravda svoj postupak, koji joj poslani-ci u parlamentu osporavaju.

Pitanje sadràno u interpelaciji po pravilu jekrupno pitanje od op{tedràvnog zna~aja kojeizaziva interesovanje javnosti.

Dok su kod poslani~kog pitanja na sceniposlanik koji pita i ~lan vlade koji odgovara,povodom interpelacije u raspravi mogu u~estvo-vati svi poslanici i svi ~lanovi vlade.

Interpelacija, za razliku od poslani~kogpitanja, obi~no zavr{ava glasanjem.

Cilj interpelacije nije kao kod poslani~kogpitanja informacija, nego diskusija i rasprava, apotom eventualno i sankcija prema vladi.


RAZLIKE IZME\URAZLIKE IZME\U

INTERPELACIJE IINTERPELACIJE I

POSLANI^KOG PITANJAPOSLANI^KOG PITANJA


Nau~nim i stru~nim konsultantima,pored naknade tro{kova nastalih u vezi sadolaskom na sjednicu odbora, pripada iposebna nagrada za rad, zavisno od nji-hovog angaòvanja. Naknada tro{kova inagrada ispla}uje se u skladu sa aktom iu iznosu koji utvrdi Administrativni odbor.


(eng. public heaarinngs)

Praksa pojedinih razvijenih zemalja poznaje i institut parlamentarnog saslu{anja, koji se moè defini-sati kao mehanizam za prikupljanje informacija koji koriste parlamentarni odbori. Parlamentarna saslu{anjase mogu sprovoditi o pitanjima kao {to su nedostatak odre|enih zakonskih rje{enja, ali mnogo uobi~ajeni-je je vo|enje parlamentarnog saslu{anja o ve} predloènim zakonima i drugim aktima. Svrha parlamen-tarnog saslu{anja je i da prati ispunjavanje programa i aktivnosti vlade. Parlamentarna saslu{anja dajumogu}nost i gra|anima da u~estvuju u procesu izrade stavova o odre|enim pitanjima i tako pruè pomo}u izgradnji javnog mi{ljenja o nekoj mjeri ili pitanju. Ve}ina parlamentarnih saslu{anja se odvijaju u sjedi{tuparlamenta ali ponekad radno tijelo parlamenta moè odlu~iti da postoji potreba da se parlamentarnosaslu{anje sprovede na terenu.

Nevladine organizacije mogu predstavljati bogat izvor informacija za parlamentarne odbore. Visokoobrazovani ljudi i ~lanovi drugih organizacija su ~esto voljni da pruè pomo} odborima kroz predo~avanjekonkretnih podataka, analiza i izjava. Dosada{nje studije pokazuju da svjedo~enje pred parlamentarnimodborom tokom parlamentarnog saslu{anja predstavlja vaàn i efikasan metod uticanja na zakonodavstvo.Pored pomenutog, kroz proces konsultovanja eksperata i interesnih grupa, odbori dobijaju informacije ipomo} obi~nih gra|ana koji imaju direktno iskustvo naspram predloènog zakonodavnog akta ili pitanja i nakoje }e direktno uticati odluke donesene od strane odbora i parlamenta.


PARLAMENTARNA SASLU[ANJAPARLAMENTARNA SASLU[ANJA


Radi pribavljanja informacija i stru~-nih mi{ljenja o pojedinim pitanjima izsvog djelokruga, kao i o pojedinim pita-njima utvr|ivanja i sprovo|enja politike izakona ili drugih aktivnosti Vlade i organadràvne uprave, koja izazivaju nejasno}e,dileme ili principijelna sporenja, u ciljurazja{njenja tih pitanja, nadle`ni odbormoè pozvati na sjednicu odgovornogpredstavnika Vlade ili drugog organadràvne uprave i od njega traìti da seizjasni o tim pitanjima. Odluku o kontrol-nom saslu{anju donosi odbor ve}inomglasova ukupnog broja ~lanova. O odluciza kontrolno saslu{anje predsjednik od-bora obavje{tava predsjednika i potpred-sjednika Skup{tine i, u pisanoj formi,poziva lice za saslu{anje i obavje{tava gao pitanjima koja su predmet saslu{anja iod njega moè zahtijevati da svoje mi-{ljenje i stavove dostavi i u pisanoj formi.Pozvani ovla{}eni predstavnici dràvnihorgana du`ni su da se odazovu pozivu zakontrolno saslu{anje. Za vrijeme kontrol-nog saslu{anja ~lanovi odbora mogupostavljati pitanja licu pozvanom za sa-slu{anje samo u vezi sa temom saslu{anja.Na sjednici odbora moè se voditi raspra-va sa licem koje daje informacije, ako jeto neophodno da bi se raspravila i pojas-nila konkretna pitanja i ~injenice. O po-trebi otvaranja rasprave, vremenu njenogtrajanja i u~e{}u pojedinog ~lana odboraodlu~uje odbor, s tim {to se mora omo-gu}iti da u~estvuje u raspravi po jedan~lan odbora iz svakog poslani~kog kluba,koji to èli. Kontrolno saslu{anje, po pra-

vilu, snima se fonografski, odnosno oistom se vode bilje{ke, a tehni~ke i drugeispravke mogu se vr{iti samo u dogovorui uz saglasnost lica ~ija izjava je u pita-nju. Odbor sa~injava i dostavlja Skup{tiniizvje{taj o kontrolnom saslu{anju, kojisadrì su{tinu izlaganja, a moè predloìtii odgovaraju}i zaklju~ak ili drugi akt.

62


66..33..44.. PPAARRLLAAMMEENNTTAARRNNAA IISSTTRRAAGGAA

PParlamentarna istraga mo`e se otvoritiradi sagledavanja stanja u odre|enoj

oblasti i razmatranja pitanja od javnogzna~aja, prikupljanja informacija i ~inje-nica o pojedinim pojavama i doga|ajimavezanim za utvr|ivanje i vo|enje politike irada nadle`nih organa u tim oblastima, a

koje bi mogle biti osnova za odlu~ivanjeSkup{tine o politi~koj odgovornosti nosila-ca javnih funkcija ili preduzimanje drugihpostupaka iz svoje nadle`nosti. Radiizvr{avanja ovih poslova Skup{tina mo`e,iz reda poslanika, obrazovati anketni od-bor. Predlog za otvaranje parlamentarneistrage i obrazovanje anketnog odboramogu podnijeti pojedini odbori ili najma-

detalj iz Skup{tine RCG



nje 1/4 poslanika u Skup{tini. Predlog sepodnosi u pisanoj formi, mora biti obra-zloèn i sadràti: naziv odbora, temu,svrhu i cilj parlamentarne istrage, zadatak isastav anketnog odbora i rok za izvr{enjezadatka. Predsjednik anketnog odbora je izreda opozicionih poslanika. Predlog zaparlamentarnu istragu i obrazovanje anket-nog odbora predlaè se za dnevni rednaredne sjednice Skup{tine. Nakon dodat-nog obrazloènja predstavnika predlaga~a ipredstavnika nadle`nog odbora, Skup{tinaodlu~uje bez pretresa, o predlogu u cjeli-ni. O predlogu, predsjednik Skup{tine od-mah obavje{tava ministra pravde i od njegatraì informaciju da li se povodom istih~injenica, odnosno pitanja vodi sudski pos-tupak. Ako ministar pravde potvrdi da sevodi sudski postupak odlu~ivanje o pred-logu se odlaè do pravosna`nog okon~anjasudskog postupka. U slu~aju da sudski pos-tupak zapo~ne nakon obrazovanja anket-nog odbora, anketni odbor prestaje sa ra-dom do pravosna`nog okon~anja sudskogpostupka. Anketni odbor ima pravo da, ucilju sprovo|enja parlamentarne istrage,traì od dràvnih organa i pojedinih orga-nizacija podatke, isprave i obavje{tenja,kao i da uzima izjave od pojedinca, ako toocijeni potrebnim. Dràvni organi i drugeorganizacije, kao i pojedinci du`ni su dadaju istinite isprave, podatke, obavje{tenja iizjave koje od njih traì anketni odbor.

Ministarstvo je du`no da dostavi Skup{tinispise, odnosno dokumenta, ukoliko ti spisi,odnosno dokumenti ne predstavljaju dràv-nu, vojnu ili slu`benu tajnu shodno poseb-nom zakonu.

Ukoliko spisi, odnosno dokumentipredstavljaju dràvnu, vojnu ili slu`benutajnu, ministarstvo }e omogu}iti uvid iprepis istih. Poslije zavr{ene parlamen-tarne istrage, anketni odbor podnosiSkup{tini izvje{taj koji moè sadràti ipredlog odgovaraju}ih mjera ili akata iznadle`nosti Skup{tine. Anketni odborprestaje sa radom danom odlu~ivanja uSkup{tini o njegovom izvje{taju, odnosnoistekom roka za koji je obrazovan.



6.4. 6.4. SREDSTVA KOJIMA SESREDSTVA KOJIMA SEPOKRE]E POLITI^KA ODGOVORNOSTPOKRE]E POLITI^KA ODGOVORNOST

VLADE U PARLAMENTUVLADE U PARLAMENTU

OOd sredstava za pokretanje politi~keodgovornosti Vlade klasi~no sredstvo

u parlamentarizmu je predlog za glasanjeo nepovjerenju Vladi.

Predlog da se glasa o nepovjerenjupredsjednik Skup{tine odmah dostavljaposlanicima i predsjedniku Vlade. Predlogmora da sadrì razloge zbog kojih sepredlaè glasanje o nepovjerenju.

O predlogu da se glasa o nepovjere-nju Vladi na sjednici Skup{tine otvara sepretres. Na po~etku pretresa predstavnikpredlaga~a ima pravo da obrazloì pred-log, a predsjednik Vlade da da odgovor.Po zavr{enom pretresu pristupa se glasa-nju o nepovjerenju Vladi.

Pitanje svog povjerenja u Skup{tiniVlada postavlja u pisanoj formi. Pitanjepovjerenja u ime Vlade postavlja pred-sjednik Vlade i ima pravo da ga obraz-loì. O postavljenom pitanju povjerenjaotvara se pretres. Po zavr{enom pretresupristupa se glasanju o povjerenju.

Glasanje o nepovjerenju, odnosno po-vjerenju Vladi vr{i se javnim glasanjem. AkoVlada izgubi povjerenje, predsjednikSkup{tine o tome odmah obavje{tava pred-sjednika Republike.

Od sredstava za pokretanje politi~ke odgo-vornosti vlade klasi~no sredstvo u parlamentariz-mu je predlog za glasanje o nepovjerenju vladi.Predlog za glasanje o nepovjerenju vladi postav-lja odre|en broj poslanika u parlamentu. Da bivlada izgubila povjerenje parlamenta, potrebnoje da taj predlog usvaja ista ona ve}ina poslani-ka koja je potrebna za vladin izbor. Ali, i samavlada moè, da bi vr{ila pritisak na parlament,postaviti pitanje svog povjerenja u parlamentu.Ukoliko ne dobije potreban broj glasova, vladaje izgubila povjerenje parlamenta. Gubitak po-vjerenja u parlamentu obavezuje vladu na pod-no{enje ostavke.


7. 7. KONTAKTIKONTAKTI

Vlada RCGOrgani dr`avne uprave

K O N T A K T I




PREDSJEDNIK VLADE REPUBLIKE CRNE GORE@eljko [turanovi};Tel: 081/242-5530; Fax: 081/242-3329;E-mmail: [email protected],

[email protected]

POTPREDSJEDNIK VLADE ZA EKONOMSKU POLITIKUprof. dr Vujica Lazovi};Tel: 081/202-1195; 202-2215; Fax: 081/202-2218;E-mmail: [email protected]

GENERALNI SEKRETAR VLADE REPUBLIKE CRNE GORE@arko [turanovi};Tel: 081/246-2209; Fax: 081/224-1138;E-mmail: [email protected]

POTPREDSJEDNIK VLADE ZA EVROPSKE INTEGRACIJEprof. dr Gordana \urovi};Tel: 081/242-5552; Fax: 081/224-5552;E-mmail: [email protected]

BIRO ZA ODNOSE SA JAVNO[]UOlivera \ukanovi}, {ef biroa;Tel: 081/242-5566; Fax: 081/242-8852;E-mmail: [email protected], [email protected]

MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA I JAVNE UPRAVE

Jusuf Kalamperovi}, ministar;Tel: 081/246-4471; Fax: 081/246-7779;E-mmail: [email protected]

UPRAVA POLICIJEVeselin Veljovi}, direktor;Tel: 081/241-9964; Fax: 081/241-9963;E-mmail: [email protected]

UPRAVA ZA KADROVESvetlana Vukovi}, direktor;Tel: 081/202-2290; Fax: 081/202-2290;E-mmail: [email protected],

[email protected]

MINISTARSTVO ZA EKONOMSKI RAZVOJBranimir Gvozdenovi}, ministar;Tel: 081/234-1156, 481-1121; Fax: 081/234-1131

DIREKCIJA JAVNIH RADOVA@arko @ivkovi}, direktor;Tel: 230-2227, 230-2223, 230-2207; Fax: 081/230-2228;E-mmail: [email protected], [email protected]

SEIZMOLO[KI ZAVODTel: 081/648-1146; 648-9980;E-mmail: [email protected]

ZAVOD ZA METROLOGIJUTel: 081/224-9976

DIREKCIJA ZA RAZVOJ MALIH I SREDNJIH PREDUZE]AZoran Vuk~evi}, direktor;Tel: 081/406-3302, 406-3303;Fax: 081/406-3326, 406-3323;E-mmail: [email protected]

MINISTARSTVO KULTURE, SPORTA I MEDIJAPredrag Sekuli}, ministar;Tel: 081/231-5540; Fax: 081/231-5547;E-mmail: [email protected]

DR@AVNI ARHIV CRNE GORETel: 081/225-0009; E-mmail: [email protected]

MINISTAR BEZ PORTFELJASuad Numanovi}, ministar;Tel: 081/242-2230; E-mmail: [email protected]

MINISTARSTVO FINANSIJAdr. Igor Luk{i}, ministar;Tel: 081/242-8835; E-mmail: [email protected]

PORESKA UPRAVAMirjana Pe{alj, direktor;Tel: 081/658-0063; Fax: 081/448-2234;E-mmail: [email protected]

UPRAVA ZA NEKRETNINETel: 081/664-6692; E-mmail: [email protected]

UPRAVA CARINAMiodrag Radusinovi}, direktor;Tel: 081/442-0000, 620-4433, 620-9931;Fax: 081/620-4459

UPRAVA ZA ANTIKORUPCIJSKU INICIJATIVUmr Veselin [ukovi}, direktorTel: 081/234-3395; E-mmail: [email protected]

UPRAVA ZA SPRJE^AVANJE PRANJA NOVCAmr Predrag Mitrovi}, direktorTel: 081/210-0025; Fax: 081/210-0086 E-mmail: [email protected]

MONSTAT - ZAVOD ZA STATISTIKUIlija Stani{i}, direktorTel: 081/241-2206; E-mmail: [email protected]

DIREKCIJA ZA JAVNE NABAVKETel: 081/210-1135

ORGANI DR@AVNE UPRAVEORGANI DR@AVNE UPRAVE

VLADA RCGVLADA RCG


K O N T A K T I

MINISTARSTVO PRAVDEMira{ Radovi}, ministar;Tel: 081/231-5552, 407-5501; Fax: 081/407-5515;E-mmail: [email protected]

ZAVOD ZA IZVR[ENJE KRIVI^NIH SANKCIJATel: 081/241-1108

MINISTARSTVO PROSVJETE I NAUKEprof. dr Slobodan Backovi}, ministar;Tel: 081/405-3301; Fax: 081/405-3334;E-mmail: [email protected]

ZAVOD ZA [KOLSTVOdr Dragan Bogojevi};Tel: 081/408-9901; Fax: 081/408-9927;E-mmail: [email protected], [email protected]

ZAVOD ZA ME\UNARODNU, NAU^NU, PROSVJET-NO-KKULTURNU I TEHNI^KU SARADNJU (ZAMTES)

Tel: 081/665-4421; Fax: 081/665-4419;E-mmail: [email protected]

MINISTARSTVO ZDRAVLJA, RADA I SOCIJALNOGSTARANJA

dr Miodrag Radunovi}, ministar;Tel: 081/242-2276; Fax: 081/242-7762;E-mmail: [email protected]

UPRAVA ZA LJEKOVE I MEDICINSKA SREDSTVA

ZAVOD ZA ZBRINJAVANJE IZBJEGLICA

ZAVOD ZA ZAPO[LJAVANJEBranimir Bojani}, direktor;Tel: 081/241-7746, 244-0048, 245-8886;E-mmail: [email protected]

MINISTARSTVO SAOBRA]AJA, POMORSTVA ITELEKOMUNIKACIJA

dr Andrija Lompar, ministar;Tel: 081/234-1179; Fax: 081/234-3331, 234-3342; E-mmail: [email protected]

UPRAVA POMORSKE SIGURNOSTIkap. d. plov. Krsto Rako~evi}, direktor;Tel: 085/313-2240; Fax: 085/313-2274;E-mmail: [email protected]

DIREKCIJA ZA SAOBRA]AJTel: 081/238-7709

UPRAVA ZA CIVILNO VAZDUHOPLOVSTVO

MINISTAR POLJOPRIVREDE, [UMARSTVA IVODOPRIVREDE

mr Milutin Simovi}, ministar;Tel: 081/482-1109; Fax: 081/234-3306;E-mmail: [email protected]

VETERINARSKA UPRAVATel: 081/201-9945, 202-3385, 202-3386;Fax: 081/201-9946;E-mmail: [email protected]

UPRAVA ZA [UMETel: 089/323-5578; Fax: 089/323-5578; E-mmail: [email protected]

UPRAVA ZA VODETel: 081/234-3305, 482-2270; Fax: 081/234-3306;E-mmail: [email protected]

AGENCIJA ZA DUVANTel: 081/205-1195; Fax: 081/234-0020;E-mmail: [email protected]

MINISTARSTVO TURIZMA I ZA[TITE @IVOTNE SREDINEPredrag Nenezi}, ministar;Tel: 081/482-1145, 234-1166; Fax: 081/234-1168;E-mmail: [email protected]

HIDROMETEOROLO[KI ZAVODMr Luka Mitrovi};Tel: 081/247-9973; Fax: 081/247-9974

MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVAMilan Ro}en, ministar;Tel: 246-3357; 201-5530; Fax: 081/224-6670;E-mmail: [email protected]

MINISTARSTVO ODBRANEBoro Vu~ini}, ministar;Tel: 081/224-0042; Fax: 081/224-7702;E-mmail: [email protected]

MINISTARSTVO ZA ZA[TITU LJUDSKIH IMANJINSKIH PRAVA

Fuad Nimani, ministar;Tel: 081/482-1129; Fax: 081/234-1198;E-mmail: [email protected]

SEKRETARIJAT ZA EVROPSKE INTEGRACIJEAna Vukadinovi};Tel: 081/225-5568; Fax: 081/225-5591;E-mmail: [email protected]

SEKRETARIJAT ZA RAZVOJDu{an Simonovi}, sekretar;Tel: 081/241-4412; 482-1131; Fax: 081/241-7790;E-mmail: [email protected]

SEKRETARIJAT ZA ZAKONODAVSTVODu{ka Jaukovi}, v.d. sekretara;Tel: 081/225-3338; E-mmail: [email protected]


Za izradu "Vodi~a kroz Vladu Republike Crne Gore" kori{}eni susljede}i materijali:

1. @. M. Andrija{evi}, [. Rastoder, Istorija Crne Gore od najstarijihvremena do 2003, Podgorica 2006.

2. Z. Laki}, Narodna vlast u Crnoj Gori 1941-1945, Beograd 1981. 3. Z. Manevi}, @. Domljan, N. [umi, I. [traus, G. Konstantinovski,

B. Mili}, Arhitektura XX vijeka, Beograd-Zagreb-Mostar, 1986. 4. Monografija Crne Gore, Beograd 1976.5. O. Perovi}, Petar Lubarda. 1907-1974, Beograd 20046. [kerovi} P. Nikola, Crna Gora na osvitku XX vijeka, Beograd 1964. 7. Ustav Republike Crne Gore8. Poslovnik Vlade Republike Crne Gore9. Poslovnik Skup{tine Republike Crne Gore10. D. Koprivica, M. Kova~evi}, M. Jovanovi}, Parlamentarni vodi~,

Podgorica 2006.11. R. Markovi}, Ustavno pravo12. M. Bo{kovi}, Z. Pa`in, Vodi~ kroz Zakon o slobodnom pristupu

informacijama sa obrascima za prakti~nu primjenu, Podgorica 2006.13. Website Vlade RCG, www.vlada.cg.yu 14. Website Skup{tine RCG, www.skupstina.cg.yu 15. Website NDI-a, www.ndicrnagora.org13. Website, www.slobodanpristup.com

IZVORI I LITERATURAIZVORI I LITERATURA


zgrada Vlade RCG


Zahvaljujemo se Predsjedniku Vlade Republike Crne Gore, g-dinu@eljku [turanovi}u i ~lanovima njegovog kabineta na otvorenosti ipodr{ci koju smo imali prilikom iniciranja programa saradnje saVladom.

Zahvaljujemo se potpredsjedniku Vlade za ekonomsku politiku,g-dinu Vujici Lazovi}u na podr{ci i doprinosu na{im programima do-datne edukacije studenata u dr`avnim institucijama.

Tako|e, zahvaljujemo se Generalnom sekretaru Vlade RCG, g-dinu@arku [turanovi}u i slu`benicima Generalnog sekratarijata na podr{ci urealizaciji Internship programa, kao i u izradi ove publikacije.

Posebnu zahvalnost dugujemo gospo|ama Oliveri \ukanovi} iLjiljani Radonji} na sugestijama i pomo}i koju su nam pru`ile pri izra-di "Vodi~a kroz Vladu" i pokretanju Internship programa u Vladi RCG.

Zahvalnost dugujemo i g-dinu Vu~i}u Tomovi}u na ustupljenimfotografijama Vlade RCG.

Na kraju veliko hvala Feridi, Mariji, Nikoleti, Sanji i Violeti,polaznicama pilot generacije Internship programa u Vladi RepublikeCrne Gore i svima onima koji su na bilo koji na~in pomogli da ovapublikacija ugleda svjetlost dana.

ZAHVALNICAZAHVALNICA

centar za demokratsku tranziciju 1 - gov.me · pdf filepetar lubarda, crni panter, lak na...

Documents