business intelligence - efos · 2014. 11. 7. · psihologija: autizam . ego bol Želja Živa bića...
TRANSCRIPT
Ivan Matejašić
BUSINESS INTELLIGENCE
MAPA NIJE TERITORIJ
Alfred Habdank Skarbek Korzybski
1879 - 1950
Warsawa, Poland
Teorija generalne semantike
Misao izvedena iz nečega, ili reakcija na nešto nije to samo po sebi.
Primjer: Bol proizašla zato što nam je pao kamen na nogu, nije kamen.
Naša percepcija stvarnosti nije sama stvarnost,
već samo naša verzija stvarnosti
ili drugim riječima naša mapa.
Ovo nije glazba.
Različite discipline pružaju različite poglede na (istu) stvarnost.
CI – Competitive Intelligence
BA – Business Analytics
BI – Business Intelligence
SMISAO DISCIPLINE BI
Uspješnost u nekom poslu
prvenstveno ovisi o tome koliko
dobro poznajemo:
Sile koje djeluju u našoj industriji
Vlastiti poslovni model
Sve se svodi na USPJEH!
Model 5 sila – Michael E. Porter, Harvard Business School, 1979
Prošireno Ivan Matejašić, 2005
ŠTO MORAMO ZNATI?
Bolje uspjeva onaj koji bolje: Definira budućnost
Razumije budućnost
Prilagođava se budućnosti
Proricanje budućnosti
BA
IT BI
ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA I POSLOVNE ANALIZE
Istraživanje konkurencije CI (IT)
IT daje dobre činjenice o broju i rasporedu igrača, tržišnom udjelu, prometima, strukturama
IT istražuje prošlost (i trenutno stanje)
IT prati tržišne trendove kako bi prorekli budućnost
Poslovne analize (BA)
PA daje pregršt informacija o poslovanju
PA istražuju prošlost (i trenutno stanje)
PA na temelju trendova proriče budućnost
KLJUČNO PITANJE 1: TKO SU LJUDI U ARENI?
Tko su ključni ljudi U svim ključnim točkama
Porterovog modela: konkurencija, kupci,
dobavljača, pridošlice, zamjene
U našem sustavu
Što znamo o njima? Starost, fizionomija
Navike, Sklonosti, uvjerenja, što jedu
Strasti, hobi, komplekse
Poroci, mane, slabosti
KAKO ONI VIDE BUDUĆNOST?
Njihova vizija?
Imaju li je ili ne?
Koliko je jaka?
Tko je tvorac vizije?
Tko slijedi?
Tko se ne slaže?
Tko nasljeđuje?
Što je njihov
slijedeći korak?
KLJUČNO PITANJE 2: TKO SMO MI – KAO DIO ARENE?
KLJUČNE TEHNIKE
KLJUČNO PITANJE: ŠTO POKREĆE IGRAČE?
Teorije motivacije
OSNOVNA POKRETAČKA SILA
Veliki prasak – “Big Beng”: Svemir je star 13,7 milijardi godina i cijelo vrijeme se širi
fenomen ubrzanja širenja
Tendencija širenja je imanentna svakoj čestici svemira
Inercija velikog praska je u svima nama i nosi nas (kao matica rijeke) Podržava rast i širenje
Ne podržava ono što opstruira rast i širenje
Manifestacije Rast biljaka
Razmnožavanje svih živih organizama
Zauzimanje teritorija (tržišta); rast kompanija
Izuzeci (potvrđuju pravila) Astronomija: Crne rupe
Psihologija: Autizam
Ego
Bol
Želja
Živa bića se nastoje udaljiti od izvora bola i približiti se izvoru ugode.
Izvori: • Vanjski - bol • Unutrašnji – narušena homeostaza. • I želje su u osnovi bol (!?)
•Snaga • “Težnja da se pobjegne od trenutne boli uvijek je jača od obećavajućeg rezultata u budućnosti.”
PRIMJER:
BOLI I ŽELJE KAO MOTIVATORI ZA MRŠAVLJENJE
•Izbjeći srčani udar
•Izbjeći neugodne situacije – ne mogu ići na kupanje s društvom
•Izbjeći visoki krvni pritiska
•Izbjeći dijabetes
•Izbjeći primjedbe partnera o debljini
Boli
•Svidjeti se drugima
•Doživjeti ljubav
•Dodatna energija
•Zdravija krvna slika
•Nova odjeća
•Osobno zadovoljstvo
•Duži život
Želje
TEORIJA MOTIVACIJA
Fizološke potrebe
Potreba sigurnosti
Potreba pripadanja
Potreba poštivanja
Samoakutalizacija
Hrana, piće, toplina (dom), seks, eliminacija, san – cikličnost i redovitost
Osjećaj da ću fiziološke potrebe zadovoljiti i budućnosti.
Biti prihvaćen u grupi, biti dio nečega (pleme, klub, klan, partija, nacija, obitelj)
Biti priznat i prepoznat u grupi – imati status u grupi.
Ostvariti svoje potencijale (vizije, ideje, ideale).
Tip &Tricks
Nižu potrebu uvijek je
lakše zadovoljiti ako se fokusiramo na
višu potrebu.
Abraham Maslow
1943 Teorija ljudskih potreba
MOTIVACIJSKI PRINCIPI
Motivacija (motivatori) nisu uvijek u domeni svijest – češće su nesvjesni
Hijerarhija potreba: tek kad je niža potreba zadovoljena viša potreba dolazi
u prvi plan
Zadovoljena potreba više nema utjecaj na ponašanje
Fiziološke potrebe su ponavljajuće i homeostazu treba neprestano održavati
Potreba sigurnosti, pripadanja i prestiža mogu se zadovoljiti i one nakon
toga prestaju biti motivatori u nečijem životu.
Samoaktualizacija je i rastuća potreba i potreba rasta - predstavlja trajan
motivator
RELATIVNA DEPRIVACIJA KAO MOTIVATOR
Definicija:
“Relativna deprivacija se odnosi na percepciju da
osoba ima manje nego što zaslužuje, manje od
onoga što očekuje ili manje od onoga što imaju njoj
slični ljudi.”
Osjećaji koji proizlaze iz relativne deprivacije:
Nepravda
Zavist
KAKVI TIPOVI LJUDI NAS OKRUŽUJU?
MBTI :: POVIJEST I KORIJENI
21
Karl Gustav Jung
1875-1961
Utemeljitelj analitičke i
kompleksne psihologije
Ekstrovertno :: introvertno
Misaono :: Osjećajno
Intuitivno :: Senzitivno
Katharine Briggs
1875–1968
Perceiving :: Judging
dimenzija
Isabel Briggs Myers
1897 – 1980
Najbolja novela temeljena na
tipologiji:
Murder Yet to Come
1929
KAO UTVRDITI TIP?
Testovi
Veća preciznost u procjeni tipa
Potrebno vrijeme, neki tipovi ličnosti izbjegavaju testove
Ne mogu se provesti u svim situacijama
Alternativa - procjena
Moguće pogreške u procjeni
Mogu se uvijek provesti (tijekom sastanka)
Potrebna vještina i iskustvo
KOJI JE NAJČEŠĆI TIJEK ENERGIJE?
Svaka osoba ima dva lica. Jedno je okrenuto prema vanjskom svijetu aktivnosti, uzbuđenja,
ljudima i stvarima. Drugo lice okrenuto je unutrašnjem svijetu misli, interesa, ideja i zamisli.
Iako su ta su dva različita ali nadoponjuvajuća principa naše prirode, većina ljudi ima određenu
sklonost da usmjerava energiju ili prema van ili prema unutra.
Tako jedno od njihovih lica, ili ekstrovertno ili introvertno, preuzima vodstvo u osobnom razvoju i
igra više dominantnu ulogu u njihovom ponašanju.
Ekstrovertne karakteristike (E)
•Prvo djelujem, razmišljam poslije
•Osjećam se tužno kada sam
odvojen od vanjskog svijeta
•Većinom otvoren i motiviran
ljudima i stvarima iz okruženja
•Uživam u različitostima i
promjenama u odnosima s ljudima
Introvertne karakteristike (I)
•Prvo razmišljam, zatim djelujem
•Redovito mi treba znatna količina
samoće da bi napunio baterije
•Motiviran sam iznutra, um mi je
ponekad tako aktivan da je
zatvoren z a vanjski svijet
•Preferiram jedan na jedan
komunikaciju i odnose
E I
KOJI JE NAŠ PRIRODNI NAČIN SPOZNAJE I
RAZUMIJEVANJA SVIJETA? Osjetilni (sensing) dio našeg mozga primjećuje znakove, zvukove, mirise i sve druge osjetilne detalje
stvarnosti. On kategorizira, organizira, bilježi i pamti sve detalje okruženja. On se temelji na stvarnosti, baveći
se stvarima kakve jesu. On također pribavlja specifične detalje i pamćenja prošlih događaja.
Intuitivna (N) stran mozga traži razumijevanje, objašnjenja i traži pravila u informacijama koje su prikupljene
i pamti ta pravila. Intuicija se bavi vjerojatnostima, mogućnostima uključujući i predviđanja budućnosti. Ona
je konceptualna i imaginativna.
Iako su obje osobine spoznaje stvarnosti potrebne i koriste ih svi ljudi, svatko od nas instinktivno ima
tendenciju da favorizira jednu od ove dvije funkcije.
Osjetilno (S)
•Živi u sadašnjosti, prihvaćajući trenutne
prilike
•Upotreba zdravog razuma i kreiranje
praktičnih rješenja je instinktivna
•Sjećanja (memorija) je bogato u
detaljima i činjenicama
•Najbolje improvizira na temelju prošlog
iskustva
•Voli jasne i konkretne informacije; ne voli
nagađanja i zbunjujuće činjenice
Intuitivno
•Živi u budućnosti, razmišljajući o
budućim mogućnostima
•Imaginacija i kreiranje, stvaranje novih
mogućnosti je instinktivno
•Sjećanje se odnosi na pravila, kontekst
i veze
•Najbolje improvizira na temelju
teoretskog razumijevanja
•Dobro se osjeća s dvosmislenim,
zbunjujućim i nejasnim podacima.
S N
KAKO DONOSIMO ODLUKE I KAKO BIRAMO?
Misaona strana (T) našeg mozga analizira informacije na izdvojen, objektivan način. Ona radi na
principu činjenica, zaključuje i formira zaključke sistematično. To je naša logična strana.
Emocionalna (osjećajna) strana mozga stvara zaključke u povezanom i širokom stilu, temeljeći se na
sviđanju ili ne sviđanju, utjecaju na druge, ljudskim i estetskim vrijednostima.
Iako svi koristimo oba načina donošenja odluka, svaka osoba ima prirodnu sklonost prema jednom
ili drugom principu, pogotovo u situacijama kada ova dva principa daju konfliktne odgovore. Tada
jedan od ova dva principa – misaoni ili osjećajni presuđuje i prevladava u donošenju odluke.
Misaoni tip
•U situaciji kad donosi odluku instinktivno
traži činjenice i logiku.
•Prirodno primjećuje zadatke i posao koji
treba obaviti.
•Jednostavno radi objektivne i ključne
analize.
•Prihvaća konflikte kao prirodan, normalni
dio međuljudskih odnosa.
Emocionalni tip
•Instinktivno uvodi osobne osjećaje i
utjecaj na druge ljude pri donošenju
odluka
•Prirodno je osjetljiv na potrebe drugih
ljudi i njihove reakcije.
•Prirodno traži konsenzus i javno
mnijenje.
•Nesretan je pri konfliktima,
disharmonija ga može otjerati u bolest.
T F
KAKO DJELUJEMO NA VANJSKI SVIJET?
Svi ljudi koriste prosudbu (mišljenje i osjećanje) i opažanje (osjet i intuiciju) da bi dobili informacije, organizirali misli, donijeli odluke i upravljali svojim životima.
Jedan od ta dva procesa (prosuđivanje ili opažanje) ima tendenciju da preuzme vodeću ulogu u našem odnosu s vanjskim svijetom.
Stil Suđenje (Judging) prilazi vanjskom svijetu uvijek s PLANOM i usmjeren je na to da organizira svoje okruženje, bude pripravan, donosi odluke, završava poslove.
Stil Opažanje (Percevieving) prihvaća vanjski svijet takav kakav je, on je prihvaćajući i prilagođavajući, fleksibilan, nedefiniran i otvoren za nove prilike i promjene scenarija.
Stil Suđenje
•Planira puno detalja prije ngo krene u
akciju.
•Fokusiran na aktivnosti vezane za
zadatak, završava važne segmente prije
prelaska n druge segmente
•Funkcionira najbolje kada nije pod
pritiskom rokova
•Prirodno koristi ciljeve, rokove i
standardne postupke za upravljanje
životom
Stil Opažanja
•Bezbrižno ide u akciju bez plana, stvar
plan u hodu
•Voli multi tasking, varijacije u poslu i
igri
•Prirodno tolerantan prema pritisku
vremena, najbolje radi kad je blizu
krajnjeg roka
• Instinktivno izbjegava obveze koje
dolaze u sukob s slobodom,
fleksibilnošću i širinom izbora.
J P
Nadzornik
•1111 - ESTJ
•Ekstrovertno osjetilno misaoni sudac
Promotor
•1110 - ESTP
• Ekstrovertno osjetilno misaoni promatrač
Društvenjak (Socializer)
•1101 - ESFJ
•Ekstrovertni osjetilno osjećajni sudac
Direktor
•1011 - ENTJ
•Ekstrovertni intuitivno misaoni sudac
Zabavljač
•1100 - ESFP
•Ekstrovertno osjetilno osjećajni promatrač
Poduzetnik
•1010 - ENTP
•Ekstrovertno intuitivno misaoni promatrač
Učitelj
•1001 - ENFJ
•Ekstrovertno intuitivno osječani sudac
Zaštitnik
•1000 - ENFP
•Ekstrovertno intuitivno osječani promatrač
Inspektor
•0111 - ISTJ
•Introvertno osjetilni misaoni sudac
Čuvar (Preserver)
•0101 - ISFJ
•Introvertno osjetilni osječani sudac
Strateg
•0110 - ISTP
•Introvertni osjetilni misaoni promatrač
Dizajner
•0011 - INTJ
•Introvertni intuitivni misaoni sudac
Umjetnik
•0100 - ISFP
•Introvertni osjetilni osjećajni promatrač
Zaštitnik
•0001 - INFJ
•Introvertni intuitivni osjećajni sudac
Mislilac
•0010 - INTP
•Introvertni intuitivni misaoni promatrač
Idealist - Sanjar
•0000 - INFP
•Introvertni intuitivni osjećajni promatrač
DISTRIBUCIJA
75% Ekstroverno 25% Introvertno
75% Osjetilno 25% Intuitivno
50% Misaono 50% Čuvstveno 66% misaono 33% čuvstveno
66% čuvstveno 33% misaono
50% Sudac 50% Promatrač
4 OSNOVNA TIPA
Zaštitnici (SJ) Population Male Female
ESTJ – Nadzornik 11% 13.5% 8.5%
ESFJ – Održavatelj 10% 6% 14%
ISTJ – Ispitivač 12% 15.5% 8.5%
ISFJ - Branitelj 10% 5% 15%
All SJs 43% 40% 46%
Reproduktivnci
(SP) Population Male Female
ESTP – Promotor 8% 9% 7%
ESFP – Zabavljač 9.5% 8% 11%
ISTP – Majstor 9% 11.5% 6.5%
ISFP – Umjetnik 9% 8% 10%
All SPs 35.5% 36.5% 34.5%
Vođe (NT) Population Male Female
ENTJ - Direktor 3% 4.5% 1.5%
ENTP - Poduzetnici 3% 4.5% 1.5%
INTJ – Strateg 1.5% 2.5% 0.5%
INTP - Konstruktor 2.5% 4% 1%
All NTs 10% 15.5% 4.5%
Vizionari (NF) Population Male Female
ENFJ - Mentor 3% 1.5% 4.5%
ENFP - Zastupnik 5.5% 4.5% 6.5%
INFJ – Povjerenik 1% 0.5% 1.5%
INFP - Sanjar 2% 1.5% 2.5%
All NFs 11.5% 8% 15%
REKAPITULACIJA
Uspješnost u nekom poslu prvenstveno ovisi o tome
koliko dobro poznajemo industriju u kojoj djelujemo i
vlastiti poslovni model.
Sve se svodi na USPJEH!
Sve se svodi na proricanje budućnosti.
Ljudi čine posao.
BI mora dati odgovore o ljudima koji djeluju u
industriji.
Važne stvari koje moramo znati o njima: (i druge stvari su važne)
Što ih pokreće?
Koji je njihov slijedeći korak?
Metode su razne. Ne postoji niti jedna metoda koju
već niste koristili. Mapa nije zemlja – metoda nije
mudrost.
KAKO PRIKUPLJATI (SOFT) INFORMACIJE?
IZVORI INFORMACIJA
Siva kora velikog mozga sudionika
Dokumentacija
Papiri Dokumenti u
elektronskom obliku
Nestruktuirani podaci (*.doc,
*.xls, *.ppt, film, audio......)
Struktuirani podaci – baze podataka
Podaci iz različitih
podsustva tvrtke
Podaci iz različitih razdoblja
Podaci iz različitih globalnih
informacijskih sustava
BALANS 1::
Brzi odgovori
Mozgovna integracija informacija
Manji angažman vremena i ljudi
Više vremena za razmišljanje
Vrijeme
Ljudi
Novac
Zagušenje sustava
Održavanje
Produženo vrijeme
pribavljanja
Novac – dobri izvori imaju svoju
cijenu
+
-
REKAPITULACIJA
Uspješnost u nekom poslu prvenstveno ovisi o tome
koliko dobro poznajemo industriju u kojoj djelujemo i
vlastiti poslovni model.
Sve se svodi na USPJEH!
Sve se svodi na proricanje budućnosti.
Ljudi čine posao.
BI mora dati odgovore o LJUDIMA koji djeluju u
industriji.
Važne stvari koje moramo znati o njima: (i druge stvari su važne)
Što ih pokreće?
Kakav im je profil?
Koji je njihov slijedeći korak?
Metode su razne. Ne postoji niti jedna metoda koju
već niste koristili. Mapa nije zemlja – metoda nije
mudrost.