29.01.2013.

1

VRIJEDNOSNICE I BURZOVNO POSLOVANJE

1.

FINANCIJSKA TRŽIŠTA I INSTITUCIJE

Financijska tržišta • organizirana mreža mjesta, osoba, instrumenata,

tehnika • efikasna alokacija nije moguća bez:

– financ. institucija • depozitne

– komercijalne banke – štedno-kreditne institucije – štedne banke – kreditni sindikati

• nedepozitne – osiguravatelji – mirovinski fondovi – financ. kompanije – investicijske kompanije

– financ. instrumenata – povjerenja širokih slojeva društva

29.01.2013.

2

Financijska tržišta • prenose financ. sredstva od ljudi koji imaju višak

raspoloživih sredstava ljudima koji imaju manjak • pod utjecajem:

– makroekonomskih varijabli: • BDP-a • inflacije • nezaposlenosti • proizvodnje • prometa roba • vanjskotrgovinske bilance • osobne/državne potošnje • državnog suficita/deficita

– indeksa poslovnog povjerenja i poslovnih očekivanja – indeksa povjerenja i očekivanja potrošača – mišljenja financijskih analitičara

VRSTE FINANCIJSKIH TRŽIŠTA

• PREMA ZAKONU PONUDE I POTRAŽNJE: – ORGANIZIRANO – NEORGANIZIRANO

• PREMA PODRIJETLU SUDIONIKA: – DOMAĆE – MEĐUNARODNO – GLOBALNO

• PREMA PRIRODI POTRAŽIVANJA – TRŽIŠTA DUŽNIČKIH INSTRUMENATA – TRŽIŠTA VLASNIČKIH INSTRUMENATA

• PREMA ROKU IZVRŠENJA SKLOPLJENOG POSLA – PROMPTNA – TERMINSKA – IZVEDENA (DERIVATIVNA)

29.01.2013.

3

VRSTE FINANCIJSKIH TRŽIŠTA

• PREMA ROKU DOSPIJEĆA FINANCIJSKIH INSTRUMENATA – TRŽIŠTA NOVCA – TRŽIŠTA KAPITALA

• PREMA KRITERIJU TRGOVINE “PO PRVI PUT” – PRIMARNA – SEKUNDARNA

• PREMA MODALITETIMA PRIBAVLJANJA, PLASIRANJA I REPLASIRANJA FINANCIJSKIH SREDSTAVA: – SAMOSTALNO TRŽIŠTE – BROKERSKO TRŽIŠTE – DILERSKO TRŽIŠTE

• kupnja prodaja vrijednosnica iz “njegovih zaliha” • diler radi u svoje ime i svoj račun

– AUKCIJSKO TRŽIŠTE • izvedenica brokerskog tržišta • npr. zlato

FINANCIJSKO

TRŽIŠTE

TRŽIŠTE NOVCA

BILATERALNO -KRATKOROČNI

KREDITI

MULTILATERALNO-

KRATKOROČNI VRIJEDNOSNI

PAPIRI

TRŽIŠTE KAPITALA

TRŽIŠTE

DUGOROČNIH KREDITA

(NEGOTIATED

MARKET)

TRŽIŠTE

DUGOROČNIH VRIJEDNOSNIH

PAPIRA

(OPEN MARKET)

SEKUNDARNO

TRŽIŠTE (PROMET)

OTC BURZE, MTF…

PRIMARNO

TRŽIŠTE (EMISIJA)

izvor: HANFA

29.01.2013.

4

• Sudionici financijskog tržišta INSTITUCIJA INSTRUMENT ROK OČEKIVANA

EFEKT

Banke depozit kratkoročni/dugoročni kamatni trošak

komercijalni kredit kratkoročni kamatni prinos / rizik

investicijski kredit dugoročni kamatni prinos / rizik

stambeni kredit dugoročni kamatni prinos / rizik

Osiguranja polica osiguranja imovine/osoba

kratkoročni/dugoročni prinos / šteta / osigurani izdaci

Investicijski fondovi udjeli dugoročni prinos /rizik

Mirovinski fondovi udjeli dugoročni prinos /rizik

brokersko-dealerske kuće dionice dugoročni prinos / rizik

obveznice dugoročni prinos / rizik

komercijalni zapisi kratkoročni prinos / rizik

država trezorski zapisi kratkoročni kamate

obveznice dugoročni kamate

kredit dugoročni / kratkoročni kamate

Poduzeća - ||- - ||- - ||-

Riznice - ||- - ||- - ||-

Burze - ||- - ||- - ||-

hedge fondovi - ||- - ||- - ||-

izvor: HANFA

• Tržišta (prema Zakonu o tržištu kapitala)

–Uređena tržišta –poslovanjem može upravljati samo burza sa sjedištem u RH

–Multilateralne trgovinske platforme (MTP) –može upravljati burza i investicijsko društvo

–Sistematski internalizatori –Investicijsko društvo koje trguje za vlastiti račun izvršavajući naloge klijenata izvan uređenog tržišta ili MTP-a

• Financijski instrumenti –prenosivi vrijednosni papiri

–instrumenti tržišta novca

–derivati (izvedenice)

udjeli fondova

29.01.2013.

5

STRUKTURA FINANCIJSKIH TRŽIŠTA

• PRIMARNA – Tržište na kojem državna tijela, gradovi, kompanije prikupljaju novi kapital.

– putem investicijskih banaka

– Initial public offer (IPO)

• SEKUNDARNA – Osnovna funkcija – stvaranje likvidnosti za instrumente kupljene na primarnom tržištu

– Određuju cijenu temeljem koje se postavlja cijena i na primarnom tržištu

– tržište kapitala – ponuda/potražnja financ. instrumenata s rokom dospijeća preko 1 god.

• obveznice

• dionice

• derivati

• dugoročni krediti

• NOVČANO TRŽIŠTE (Over-The-Counter market) • trezorski zapisi

• komercijalni papiri

• certifikati o depozitu

• bankarske mjenice

SEKUNDARNA TRŽIŠTA

• Dostupnost informacija

• Likvidnost

• “Cjenovni kontinuitet”

• Transakcijski troškovi (interna efikasnost)

• Eksterna ili informacijska efikasnost

KONTINUIRANI MODEL

Market makers (pružatelji likvidnosti) pod određenim uvjetima stalno kotiraju i kupovnu

(bid) i prodajnu(ask/offer) cijenu za određenu količinu (size) => klijent se odlučuje za

market makera najboljom kotacijom: Price-(or Quote-) Driven Market (Nasdaq-OTC

odnosno kompjutersko tržište,…)

AUKCIJSKI MODEL

brokeri javno na tržištu postavljaju naloge svojih klijenata i svoje naloge; bid nalozi

poredani od najviše k najmanjoj cijeni uz određenu količinu VP te ask nalozi poredani od

najniže cijene k najvišoj s određenom količinom => do transakcije dolazi kad dođe do

ravnoteže = > Order- Driven Market: NYSE, Zagrebačka burza (ZSE), Beogradska burza

(Belex)

29.01.2013.

6

Tržište novca • Tržište na kojem se trguje dužničkim vrijednosnim papirima ili

instrumentima s dospijećem do jedne godine

• Kratkoročna priroda instrumenata na TN => u principu male cjenovne fluktuacije

• Uglavnom OTC (Over the counter) tržišta – sudionici samostalno dogovaraju transakcije izvan uređenog ili MTP tržišta koja se prijavljuju burzi u svrhu javne objave

Instrumenti:

• Trezorski zapisi

• Komercijalni zapisi

• Blagajnički zapisi

• Sporazumi o reotkupu (repo transakcije)

• Prenosivi certifikati o depozitu

• Sell and buy back aranžmani

• Ostali instrumenti s rokom kraćim od jedne godine

Tržište novca

• Zagrebačko tržište novca je neprofitna institucija koja svoju aktivnost financira od naknade za zaključenje posla. U vlasništvu je 25 banaka i 2 osiguravajuća društva

• sudionici: banke, štedionice, osiguravajuća društva, fondovi i ostale financ. institucije

• DNEVNO TRGOVANJE – poravnanje dnevne likvidnosti

• PREKONOĆNO TRGOVANJE – sudionici su samo depozitne institucije. Putem kredita za likvidnost pokrivaju minus na računu ili podižu stanje računa.

29.01.2013.

7

• Osnovne funkcije novčanog tržišta

– trgovanje viškovima likvidnosti između suficitarnih i deficitarnih sudionika po tržišnim

cijenama

– tržište preko kojeg centralne banke provode monetarnu politiku

– transfer rizika između sudionika koji traže eliminaciju rizika i onih koji su spremni rizike

prihvatiti

– temelj za određivanje terminskih cijena (forward) za financijske proizvode (devize,

vrijednosne papire, depozite)

• Tipovi transakcija na novčanom tržištu

– novčane transakcije

– derivativne transakcije

• Futuresi i forward (forward rate agreement, FRA = forward contract)

• Swapovi (kamatni swap)

• Opcije

Sudionici tržišta novca

• Hrvatska narodna banka – operacije na otvorenom tržištu, politika obvezne rezerve, izdavanje blagajničkih zapisa, upravljanje platnim sustavom

• Ministarstvo financija – izdavanje trezorskih zapisa, kupoprodaja deviza, vođenje registra trezorskih zapisa, oročavanje depozita i uzimanje kratkoročnih kredita kod banaka

• Banke – najaktivniji sudionici novčanog tržišta (market makeri), obavljaju platni promet

• Ostali sudionici – Tržište novca d.d. (http://www.trzistenovca.hr), investicijski i mirovinski fondovi, korporativni sektor, osiguravajuća društva, stambene štedionice

29.01.2013.

8

Benchmarking • Od sudionika na tržištu prihvaćen orijentir za određivanje cijene instrumentima tržišta novca

• Na domaćem kunskom tržištu orijentiri su:

– Zibor – kamatna stopa po kojoj su najveće (najsigurnije) hrvatske banke spremne jedna drugoj posuđivati sredstva

– Rezultati aukcije Trezorskih zapisa Ministarstva financija

– Repo stopa HNB-a

• benchmark za EUR

– Euribor (Euro Interbank Offered Rate) - kamatna stopa po kojoj su prvoklasne banke

(prime banks) jedna drugoj spremne posuditi eure na rokove do godine dana.

– Svaki dan se uzimaju kotacije 43 najaktivnije banke u eurozoni i računa se prosjek

– Eonia (Euro OverNight Index Average) - efektivna prekonoćna kamatna stopa koja je

izračunata kao prosječna vagana stopa svih prekonoćnih neosiguranih pozajmica

iniciranih u euro zoni od strane prvoklasnih (prime) banaka. U toj skupini prvoklasnih

banaka ima 43 banke i te iste daju kotacije za izračun euribora.

• benchmark za USD

– Libor ( London InterBank Offered Rate) – međunarodna međubankarska k.s. za USD

• benchmark za CHF

– Libor za CHF

ZIBOR (Zagreb Interbank Offered Rate) -jedinstvena kamatna referentna stopa na hrvatskom međubankarskom

tržištu.

Službeni izračun ZIBOR-a po dospijećima provodi se temeljem izračuna

prosječnih vrijednosti kamatnih stopa 8 najvećih hrvatskih banaka

iskotiranih na Reuters sustavu dnevno točno u 11.00 sati.

- benchmark za HRK

• računa se jedanput dnevno

• za rokove do godinu dana

• na osnovu kotacija najvećih domaćih banaka

• izbacuje se najviša i najniža kotacija i onda računa prosjek

• maksimalni bid/ask spread (razlika između cijene po kojoj je banka spremna uzeti

sredstva i cijene po koje je spremna plasirati) i iznosi koje banke moraju kotirati

definirani su ugovorom među bankama

• ZIBOR stopa se objavljuje svakog radnog dana u 11:30 sati na www.reuters.hr

• koristi se kao orijentir za kotiranje cijene depozita/kredita, deviznih swap-ova,

kamatnih swap-ova

29.01.2013.

9

Zibor

0

5

10

15

20

25

1 7 14 30 60 90 120 150 180 210 240 270 300 330 360

ročnost

kam

atn

e s

top

e

zibor TZ komercijalni

trezorski zapisi

komercijalni zapisi

O/N – prekonoćni kredit

T/N – kredit od sutra do prekosutra

S/N – od prekosutra do dan iza

1W – od spota na tjedan dana

SPOT – dva radna dana od danas

- Sva daljnja dospijeća računaju se od “spot”-a

Instrumenti na domaćem tržištu

• Trezorski zapisi Ministarstva financija

• Blagajnički zapisi HNB-a

• Komercijalni zapisi

• Depoziti

• Repo/obrnuti repo

• Fx swap-ovi

• Obveznice s dospijećem do godine dana

• Udjeli u fondovima

29.01.2013.

10

Trezorski zapisi

• Osnovna obilježja

– izdavatelj – Ministarstvo financija

– prenosivi kratkoročni dužnički vrijednosni papir (ima jedno izdanje s rokom dospijeća 2 godine)

– predstavlja izravnu, bezuvjetnu i neosiguranu obvezu Min Fin

– nematerijalizirani

– izdaje se uz diskont (o dospijeću plaća 100)

– izdaju se putem aukcija – uglavnom u kunama, ali postoje i valutnom klauzulom na eur

• Prednosti financiranja putem TZ

– fleksibilnost

– jednostavnost

• Ovisi o kratkoročnoj kunskoj likvidnosti

• Najkorišteniji kolateral za operacije na tržištu HNB-a

Komercijalni zapisi • Osnovna obilježja

– izdavatelji - poduzeća

– prenosivi kratkoročni dužnički vrijednosni papir

– nematerijalizirani

– predstavlja izravnu, bezuvjetnu i neosiguranu obvezu izdavatelja

– izdaje se uz diskont

– mogu biti kunski ili s valutnom klauzulom

– izrađuje se program izdavanja, a izdaju tranše

• Prednosti financiranja putem KZ

– širenje baze investitora

– cijena financiranja vezana uz tržišne uvjete

– obično prvi korak izlaska na tržište kapitala – marketinški efekti

– brzina i fleksibilnost - prilagodba veličine izdanja tržišnim okolnostima, potrebama

izdavatelja i interesu investitora (program izdanja)

– oslobađanje imovine izdavatelja (KZ su neosigurani)

– oslobađanje limita kod banaka

29.01.2013.

11

Devizni swap

– Dogovorna razmjena valuta između dva sudionika, • na točno utvrđen rok

• po unaprijed dogovorenim uvjetima

– U prvom koraku predmetne valute se razmjenjuju po spot tečaju, a po isteku trajanja swap-a po forward tečaju

– swap • valuta koja se kupuje u spotu = primljeni depozit

• valuta koja se daje u spotu = dani depozit

– Forward tečaj određen je: • spot tečajem

• visinom kamatnih stopa na taj rok za predmetne valute

– Swap služi za usklađivanje novčanih tokova u različitim valutama

29.01.2013.

12

Repo

• Jedna strana drugoj plasira sredstva, a kao kolateral (polog) uzima vrijednosni papir • Obično je plasirani iznos manji nego što je tržišna vrijednost kolaterala – razlika se

zove “haircut” • Visina “haircuta” ovisi o:

– Kvaliteti izdavatelja vrijednosnog papira – Likvidnosti samog papira – Ročnosti repo-a – Posebnosti samog papira (short selling) – Ročnosti vrijednosnog papira – Općenito stanju na tržištu

• Npr. “haircut” koji HNB primjenjuje na Trezorske zapise Min. Fin. na svojim

obrnutim repo aukcijama je: – Za zapise s dospijećem do 3 mjeseca – 2% – Za zapise s dospijećem do 6 mjeseci – 4% – Za zapise s dospijećem do godine dana – 10%

TRENUTNO STANJE DOMAĆEG NOVČANOG TRŽIŠTA

• Obrnute repo aukcije HNB-a – glavni pokretač tržišta • Pokretač za repo aukcije je tečaj eur/hrk • Devizne intervencije – prodaja eura • Isključivanje gotovine banaka iz održavanja obvezne pričuve • Promjena stope obvezne pričuve – sa 17% na 14% • Međubankarsko tržište neosiguranih depozita – likvidnost do tjedan dana • Tržište kratkoročnih dužničkih vrijednosnih papira – relativno nerazvijeno

– Komercijalni zapisi – male tranše, mala likvidnost – Trezorski zapisi – rezerva likvidnosti banaka – Blagajnički zapisi – samo “kazneni”

• Tržište fx swap-ova – do tjedan dana, široki bid/ask spreadovi, mala likvidnost

• Repo – pravna infrastruktura postoji, likvidnost mala • Kunska krivulja prinosa postoji – likvidnost mala

29.01.2013.

13

Europska centralna banka

• ECB (Europska centralna banka) je centralna banka za Euro • Euro zonu čini 16 zemalja • ECB i centralne banke tih 16 zemalja zajedno čine Eurosystem

– Europski sistem centralnih banaka (ESCB)

• Osnovni cilj ESCB-a je očuvanje stabilnosti cijena – osigurati rast, ali držati inflaciju pod kontrolom (do 2% u srednjoročnom roku)

• Osnovni zadaci: – Definiranje i provođenje monetarne politike – Provođenje operacija na deviznom tržištu – Čuvanje i upravljanje deviznim rezervama euro zemalja – Funkcioniranje platnog sustava

Tržište kapitala

• Tržišta na kojima se trguje vlasničkim udjelima (dionicama) i dužničkim (obveznice) instrumentima s dospijećem dužim od godine dana.

Najvažniji instrumenti:

• Dionice

• Obveznice (korporativne, državne, municipalne, hipotekarne…)

• Ostali instrumenti s dospijećem dužim od 1 godine

• U širem smislu : derivativni instrumenti (certifikati, indeksni futures…)

29.01.2013.

14

Rizici ulaganja

TRŽIŠNI RIZIK (RIZIK PROMJENA KAMATNIH STOPA)

RIZIK REINVESTIRANJA

KREDITNI RIZIK

RIZIK LIKVIDNOST TRŽIŠTA

DEVIZNI RIZIK

POLITIČKI ILI PRAVNI RIZIK

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA)

• samostalna pravna osoba s javnim ovlastima, odgovorna Hrvatskom saboru

• regulira i nadzire tržište kapitala • CILJEVI

– promicanje i očuvanje stabilnosti financijskog sustava i nadzor zakonitosti poslovanja subjekata nadzora

• NAČELA – transparentnost, izgradnja povjerenja među sudionicima financijskog tržišta i

izvještavanje potrošača

• DJELOKRUG I NADLEŽNOSTI – donosi propise o provedbi zakona – provodi nadzor nebankarskih institucija – donosi mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti – izdaje i oduzima dozvole, odobrenja, autorizacije – vodi knjige i registre – ...

29.01.2013.

15

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA)

• NADZORNE MJERE

– poništenje transakcije

– obustava prijenosa vlasništva

– oduzimanje upravljanjem vlasničkom pozicijom vrijednosnih papira

– zabrana raspolaganja imovinom odgovorne osobe

– izricanje javne opomene

– izvanredna revizija

Primjer – intervencija HANFA-e

• X d.d. donosi odluku o prodaji 1.000 dionica društva Y d.d. (20% temeljnog kapitala)

• broker preporučuje prodaju cijelog paketa po cijeni 100,00 kn/dionici , iako je zadnja cijena po kojoj se trgovalo bila 150,00 kn.

• HANFA primjećuje istovremeni nalog za prodaju i zbirni nalog za kupnju u ime 50 klijenata po cijeni od 100,00 kn, što nije realno.

• REZULTAT – poništavanje transakcije – gubitak dozvole za brokersku kuću

29.01.2013.

16

gruntovnica vrijednosnih papira

Središnje klirinško depozitarno društvo d.d.

CILJEVI SREDIŠNJIH BANAKA

• puna zaposlenost resursa

• stabilnost opće razine cijena svih dobara

• održiv ekonomski rast

• stabilna bilanca plaćanja države u odnosu na svijet

UTJECAJEM NA ponudu novca, kamatne stope

• ciljevi su međusobno konfliktni, stoga središnja banka traži kompromisno rješenje

29.01.2013.

17

kompromisna rješenja središnjih banaka

NA PRIMJER

CILJ

• STABILNOST CIJENA

• POBOLJŠANJE BILANCE

ZAHTIJEVA

• VIŠE KAMATNE STOPE

• OGRANIČENJE RASPOLOŽIVOSTI KREDITA

REZULTAT

• PORASTA NEZAPOSLENOSTI

• USPORAVANJE INVESTICIJSKE POTROŠNJE I RASTA

CILJ

• NIŽE STOPE INFLACIJE

• JAČA VALUTA

REZULTAT

• DODATNA NEZAPOSLENOST

• SPORIJI EKONOMSKI RAST

HNB

• HNB utvrđuje i provodi monetarnu i deviznu politiku • HNB određuje mjere i instrumente koji su potrebni za provođenje svoje

politike • HNB može u svoje ime:

– izdavati vlastite vrijednosne papire koji glase na domaću ili stranu valutu – na financijskim tržištima ugovarati kupnje, prodaje i zamjene vrijednosnih

papira i drugih lako utrživih financijskih instrumenata kao i prava i obveze u vezi s njima

– odobravati kredite solventnim bankama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj na razdoblje ne dulje od šest mjeseci

• HNB određuje kamatne stope na svoje kreditne i diskontne poslove • HNB propisuje obvezu banaka da izdvoje i održavaju obveznu pričuvu na

računu za namiru i na izdvojenom računu u Hrvatskoj narodnoj banci • HNB propisuje osnovicu, te način obračuna obvezne pričuve • Na izdvojena sredstva obvezne pričuve Hrvatska narodna banka može

plaćati banci naknadu, a odluku o visini te naknade donosi Hrvatska narodna banka

29.01.2013.

18

HNB

• Obvezna pričuva – siječanj 2012. HNB: Obvezna pričuva 15%

– smanjenjem stope HNB bankama oslobađa dodatnu kunsku likvidnost, u cilju

poticanja gospodarskog oporavka izdašnijim i povoljnijim kreditima.

– valuta izdvajanja deviznog dijela obvezne pričuve: EUR, USD

– osnovica: primljeni kunski i devizni depoziti i krediti, izdani dužnički vrijednosni

papiri, hibridni i podređeni instrumenti, ostale obveze

– HNB plaća naknadu na izdvojeni kunski dio obvezne pričuve 0,75% godišnje

• Posebna obvezna pričuva

– osnovica: pozitivna razlika prosječnog stanja izdanih dužničkih VP banke u

tekućem razdoblju u odnosu na stanje izdanih dužničkih VP banke u

prethodnom razdoblju

– Stopa iznosi 55%

– HNB ne plaća naknadu na izdvojena sredstva na ime posebnih obveznih

pričuva

HNB operacije na otvorenom tržištu

• Redovite operacije

– putem obrnutih repo aukcija

• REPO (eng. repurchase = reotkup) POSLOVI – zaduživanje na temelju vrijednosnih papira

• Obrnuti REPO je ista transakcija posmatrana iz ugla kreditora

– održavaju se srijedom putem aukcije

– služe za povećanje likvidnosti u sustavu

– prihvatljiv kolateral: Trezorski zapisi Ministarstva Financija s dospijećem do 1 godine

– repo stopa iznosi 6% godišnje

• Operacije fine prilagodbe – putem obrnutih repo aukcija ili kupoprodajom vrijednosnih papira

– održavaju se bez unaprijed utvrđenog rasporeda putem aukcija ili na bilateralnom osnovu

– služe za povećanje ili smanjenje likvidnosti u sustavu

– prihvatljiv kolateral: Trezorski zapisi Ministarstva financija

• Strukturne operacije

– putem obrnutih repo aukcija ili kupoprodajom vrijednosnih papira

– održavaju se bez unaprijed utvrđenog rasporeda putem aukcija

– služe za povećanje ili smanjenje likvidnosti u sustavu

– prihvatljiv kolateral: državni vrijednosni papiri

29.01.2013.

19

HNB – stalno raspoložive mogućnosti

• Depozit kod HNB-a

– višak likvidnosti banke mogu na kraju dana deponirati kod HNB-a

– dospijeće: prekonoćno

– kamatna stopa 0,5%

• Lombardni kredit

– prekonoćni kredit za likvidnost na osnovu založenih Trezorskih zapisa (ili drugih instrumenata osiguranja),

– 50%-90% vrijednosti instrumenta osiguranja

– kamatna stopa 9,0%

– mogućnost suspenzije odobravanja i ograničenja iznosa diskrecijskom odlukom HNB-a

• Unutardnevni kredit za likvidnost

– odobrava se u obliku limita na računu, namirenje banke tijekom dana

– dnevni kredit za likvidnost na osnovu založenih Trezorskih zapisa

– beskamatno

– mogućnost suspenzije odobravanja i ograničenja iznosa diskrecijskom odlukom HNB-a

HNB – ostalo • Devizne aukcije - intervencije

– vrijeme održavanja - prema diskrecijskoj odluci HNB-a

– radi očuvanja stabilnosti domaće valute i održavanja devizne likvidnosti zemlje

– HNB može kupovati i prodavati devize

– određivanje tečaja po kojem se intervenira - multiple price ili uniform price

– pristup aukcijama imaju samo banke koje imaju ovlaštenje za obavljanje

poslova platnog prometa s inozemstvom

• Blagajnički zapisi HNB-a – nematerijalizirani prenosivi blagajnički zapisi nominirani u kunama

– Hrvatska narodna banka utvrđuje datum održavanja aukcije i obavještava sudionike najkasnije na dan održavanja aukcije

– rok dospijeća: 35 dana

– pristup primarnom tržištu imaju domaće banke, podružnice stranih banaka i HBOR

– poslove depozitorija blagajničkih zapisa obavlja Središnja klirinška depozitarna agencija d.d.

29.01.2013.

20

HNB – devizne intervencije

Izvor: HNB

HNB – Obvezni blagajnički zapisi

• MJERA HNB-A ZA USPORAVANJE RASTA KREDITA BANAKA

• Upis obveznih blagajničkih zapisa

– dopuštena stopa rasta plasmana za svako obračunsko razdoblje utvrđuje se na sljedeći način:

– u razdoblju od 1. do 31. siječnja 2008. iznosio 1%

– svaki idući mjesec povećava se za 1 postotni bod

– stopa upisa u slučaju prekoračenja: 75% od osnovice

– rok dospijeća: 360 dana

– prinos na zapise: 0,25%

– izvještavanje Hrvatske narodne banke: mjesečno

• Značajan je utjecaj kretanja tečaja – krediti s valutnom klauzulom

29.01.2013.

21

HNB – Minimalno potrebna devizna potraživanja

• minimalno potrebna devizna potraživanja iznose 25% deviznih obveza

• obveza održavanja propisanog postotka je dnevna

• U devizna potraživanja ulaze: – strana gotovina i čekovi koji glase na stranu valutu

– devizni tekući računi i devizni depoziti kod HNB-a

– devizni depoziti po viđenju, devizni depoziti s preostalim rokom dospijeća do 3 mjeseca, dospjeli devizni depoziti,

– vrijednosni papiri stranih financijskih institucija i stranih država koji se drže radi trgovanja i koji su raspoloživi za prodaju – instrumenti tržišta novca, obveznice i drugi dugoročni dužnički instrumenti

– vrijednosni papiri stranih financijskih institucija i stranih država u devizama koji se drže do dospijeća i koji se vrednuju po fer vrijednosti u RDG-u (kojima se aktivno ne trguje) s preostalim rokom dospijeća do 3 mjeseca – instrumenti tržišta novca, obveznice i drugi dugoročni dužnički instrumenti s preostalim rokom dospijeća do 3 mjeseca

HNB – Minimalno potrebna devizna potraživanja

• U devizne obveze ulaze: – redovni devizni računi i posebni devizni računi pravnih osoba

– devizni računi i devizni štedni ulozi po viđenju stanovništva

– obveze po izdanim vrijednosnim papirima u devizama (osim vlasničkih vrijednosnih papira)

– obveze po izdanim dužničkim vrijednosnim papirima u kunama s valutnom klauzulom (jednosmjernom ili dvosmjernom)

– primljeni oročeni devizni depoziti i primljeni kunski depoziti s valutnom klauzulom (jednosmjernom ili dvosmjernom)

– primljeni devizni krediti, primljeni kunski krediti s valutnom klauzulom (jednosmjernom ili dvosmjernom), hibridni i podređeni instrumenti u devizama, hibridni i podređeni instrumenti u kunama s valutnom klauzulom, ostale financijske obveze u devizama

29.01.2013.

22

HNB - ostalo

• Kratkoročni kredit za likvidnost – za banke i štedne banke te podružnice stranih banaka koje imaju likvidnosnih

poteškoća, uz uvjet da su solventne

– kredit se može koristiti najdulje dvanaest mjeseci

– odobrava se uz financijsko osiguranje sljedećim instrumentima: • blagajničkim zapisima Hrvatske narodne banke

• vrijednosnim papirima Ministarstva financija Republike Hrvatske

• obveznicama za koje je Republika Hrvatska zakonom preuzela obvezu da ih amortizira ili za koje garantira

• ostalim dužničkim instrumentima osiguranja koje Hrvatska narodna banka ocijeni prihvatljivima

– kamatna stopa jednaka je: – kamatnoj stopi na lombardni kredit uvećanoj za 0,5 postotnih bodova za razdoblje

korištenja kredita do tri mjeseca

– kamatnoj stopi na lombardni kredit uvećanoj za 1 postotni bod za razdoblje korištenja kredita dulje od tri mjeseca

HNB – kamatne stope

• Aktivne kamatne stope (AKTIVA) • lombardni kredit - 9% • unutardnevni kredit - beskamatno • diskontna (eskontna) stopa - 9% • kratkoročni kredit za likvidnost

– do 3 mjeseca: k. s. na lombardni kredit + 0,5 postotnih bodova – dulje od 3 mjeseca: k. s. na lombardni kredit + 1 postotni bod

• Pasivne kamatne stope (PASIVA) • novčani depozit - 0,5% • naknada za kunski dio obvezne pričuve - 0,75% • naknada na izdvojeni devizni dio obvezne pričuve:

– kamatna stopa koja je na dan izdvajanja deviznog dijela obvezne pričuve za izdvajanje u:

• USD: jednaka 50% U.S. Federal Funds Target Rate • EUR: jednaka 50% ECB Minimum Bid Refinance Rate

29.01.2013.

23

• Zakon o tržištu kapitala (NN 88/08, 146/08, 74/09)

– implementira Direktivu EU o preporukama 125/03 koja ističe potrebu vjerodostojnog informiranja o događajima na tržištu kapitala, u interesu javnosti i ulagača, uz poštivanje slobode medija

• Zakon o investicijskim fondovima (NN 150/05)

• Zakon o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskh usluga (NN 140/05)

• Zakon o tržištu vrijednosnih papira (NN 84/02,138/06)

• Pravilnik o obustavi trgovanja dionicama na burzama RH (NN 114/06, 55/07)

• Pravilnik o dodatnim mjerama za sprečavanje manipulacije tržištem (NN 46/07)

• Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN 87/08 )

• Pravilnik o načinu i rokovima obavješćivanja Ureda o sumnjivim transakcijama i osobama te vođenju evidencija od strane odvjetnika, odvjetničkih društava, javnih bilježnika, revizorskih društava i samostalnih revizora te pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju računovodstvene poslove i poslove poreznog savjetovanja (NN 1/09)

• Ostali zakoni i pravilnici dostupni na www.zakon.hr

Pravni okvir

29.01.2013.

24

• uvodi transparentnost objave podataka o ponudi/potražnji i izvršenim transakcijama

• organizacijski i kapitalni zahtjevi sudionika

• pravila poslovnog ponašanja – zaštita klijenata

• izvršavanje naloga – “limit order”

• “best execution” – investicijska društva su dužna poduzeti sve razumne korake i mjere u svrhu postizanja najpovoljnijeg rezultata za klijenta

cijena, trošak,brzina, vjerojatnost izvršenja/namire, veličina/vrsta naloga

Zakon o tržištu kapitala

Zakon o tržištu kapitala • spriječavanje manipulacije tržištem:

– obmane o ponudi/potražnji, cijeni i prometu VP-a

– sklapanje prividnih poslova kupnje/prodaje VP-a

– davanje preporuka za ulaganje suprotno zakonskim

odredbama

– obveza sastavljanja popisa insidera

– uporaba povlaštenih informacija (insider dealing)

• primarni insideri

– članovi upravnih i nadzornih tijela izdavatelja

– imatelji udjela u kapitalu

– osobe koje imaju pristup informaciji kroz obavljanje posla

– osobe koje imaju pristup informaciji kroz činjenje kaznenog dijela

• sekundarni insideri

– osobe koje povlaštenu informaciju saznaju iz “druge ruke”

29.01.2013.

25

• Kaznena djela “Korištenje, otkrivanje i preporučivanje povlaštenih informacija” i “Manipulacija tržištem” su propisana Zakonom o kaznenim djelima protiv tržišta kapitala (NN 152/08) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009.

• Za primarne insidere stroža kazna u odnosu na sekundarne

Zakon o tržištu kapitala

• Burza upravlja uređenim tržištem koje se sastoji od: – Uređenog tržišta – MTP-a – OTC-a propisuje opća i posebna pravila vezana uz prikaz preporuka - opća pravila se odnose na sve davatelje preporuka (članci

471.-473., 475., 477. ZTK) - posebna pravila (čl. 474., 476., 478. ZTK) samo na kreditnu

instituciju, investicijsko društvo, neovisnog analitičara i dr.)

uvjeti za uvrštenja – Zakon o tržištu kapitala

29.01.2013.

26

Zagrebačka burza d.d. upravlja sljedećim tržištima

OTC

ZSE Uređeno tržište

Multilateralna trgovinska

platforma (MTP)

Redovito tržište

Službeno tržište

Vodeće (Prime) tržište

•Najzahtjevnija kotacija

•Uvrštene dionice potpisuju ugovor s najmanje 2 Specijalista (market makera)

•alternativno tržište •manje zahtjevno za izdavatelje ali nosi veći rizik ulaganja

•sudionici samostalno dogovaraju transakcije

•pojam vezan uglavnom za tržište novca

•obvezuje izdavatelja na dostavu samo minimalnih informacija propisanih Zakonom o tržištu kapitala

•dostatan broj dionica mora biti dostupan javnosti

1 Vodeće (Prime) tržište

4 MTP

5 OTC

3 Redovito tržište

2 Službeno tržište

29.01.2013.

27

Prime tržište

• Najzahtjevnija kotacija

• Uvrštene dionice moraju osim uvjeta Službenog tržišta potpisati ugovor s najmanje 2 Specijalista (market makera)

• MARKET MAKERI – najveće brokerske kuće koje u svakom trenutku jamče određenom količinom dionica u kupnji i prodaji i tako ublažavaju pad/rast cijena dionice.

• alternativno tržište

• manje zahtjevno za izdavatelje

• rizik investiranja može biti veći od rizika ulaganja u instrumente kojima se trguje na Uređenom tržištu.

• razina MTP-a slična razini nekadašnjeg Usporednog tržišta, ipak kompanije čijim će se dionicama trgovati na MTP-u imaju mnogo višu razinu transparentnosti koju moraju održavati.

• prema pravilima Zagrebačke burze trgovina na MTP-u: – nadzor nad trgovinom odvija se na “identičan način kao što je (...) predviđeno za

Uređeno tržište”.

– Iako je MTP alternativno tržište kojim upravlja burza i na kojem je veći rizik nego na Uređenom tržištu, ipak pravila su stroža nego u bivšoj “sivoj zoni” Zagrebačke burze – Usporednom tržištu.

– poduzeća koja imaju izlistane dionice na MTP-u moraju redovito objavljivati pozive za skupštinu društva, godišnji financijski izvještaj, obavijest o eventualnom smanjenju ili povećanju temeljnoga kapitala te svaku promjenu statusa izdavatelja.

Multilateralna trgovinska platforma (MTP)

29.01.2013.

28

Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD)

• središnji depozitorij nematerijalnih vrijednosnih papira (dodjela ISIN i CFI oznaka) – SDA-oznaka vrste + pobliža oznaka

• SDA-R-A, redovna dionica, prvo izdanje • SDA-P-A, povlaštena dionica, prvo izdanje • SDA-O-A, obveznica

• podaci o izdavateljima (insiderima) i vlasničkim pozicijama – oznaka člana + oznaka vrste člana:

• SDA-I, izdavatelj • SDA-B, broker • SDA-S, skrbnik • SDA-M, sudionik novčanog tržišta

• usluge prijeboja i namire • doprinos konkurentnosti i stabilnosti tržišta kapitala

SKDD

struktura dioničara

RH

FINA

sudionici (banke, brokerske kuće, izdavatelji, ZSE)

29.01.2013.

29

29.01.2013.

30

Uvod u trgovanje vrijednosnim papirima

29.01.2013.

31

• spread (raspon) = razlika između ask (cijene koju traže za vrijednosnicu) i bid (cijene koju nude za vrijednosnicu)

• cijena vrijednosnice

• prinos (stopa povrata) povezani inverzno

Short selling

• Špekulativna prodaja vrijednosnica s ciljem zarade na padu cijena (“medvjedi”)

• Prodaja nečega što uopće nemate • Npr.

– Špekulant posudi dionicu uz naknadu i čeka pad cijene – Na burzi kupuje istu dionicu, nakon što se pad dogodi i

vraća ju nazad onome od koga je posudio

• Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. (SKDD – “gruntovnica na tržištu vrijednosnih papira”) uvodi projekt pozajmljivanja i priprema teren za uvođenje “kratke prodaje” u RH

29.01.2013.

32

MEDVJEDI - špekulanti koji kupuju terminski ugovor ili posuđuju dionicu (short selling) očekujući pad terminskih cijena MEDVJEĐE TRŽIŠTE – tržište na kojem cijene padaju ili se očekuje pad (veći od 20%), a porast kamatnih stopa BIKOVI – špekulanti koji očekuju rast terminskih cijena BIKOVO TRŽIŠTE – optimizam na tržištu, rast cijena

Pretpostavlja se da nazivi dolaze od toga što medvjed napada tako da žrtvu ruši na pod, dok je bik baca u zrak.

arbitraža

• kupovina Plive na Zagrebačkoj burzi i istovremena prodaja po većoj cijeni na Londonskoj burzi i obrnuto

• Pliva, HT u Londonu kotiraju u formi GDR-a (Global depository receipt, globalne potvrde depozitara)

Npr. 1 dionica = 5 GDR

• dionice se mogu konvertirati u GDR-e i obrnuto - taj postupak obavlja Bankers Trust NY i za to naplaćuje 0,04$/GDR

29.01.2013.

33

arbitraža

• Mnogi stručnjaci kažu da HT-ove dionice nije trebalo izlistati na Londonsku burzu jer je RH imala dobru potražnju

• Investicijski fondovi nisu bili zadovoljni dobivenim IPO udjelom pa su kupovali na Londonskoj burzi i do 13 kn jeftinije u odnosu na Zagreb

• Dionice HT ne treba prodavati dok domaći institucionalni investitori ne preuzmu dionice u Londonu

• IPO HT povukao je 12 milrd kn:

– Par milrd. iz tokova financijskog sustava

– 5 milrd štednja građana

– Ostalo siva ekonomija

Algoritamsko trgovanje

• Računala poduzeća kćeri najvećih svjetskih banaka i fondova • američki Goldman Sachs, Morgan Stanley • francuska Societe Generale • švicarska Credit Suisse • njemačka Deutsche Bank • britanska Barclays

• smještena u kolokacijama (blizu burzi, zbog brzine prijenosa)

• Aplikacije (Neuronske mreže) predviđaju trendove na temelju vijesti, soc. mreža ...

• Vrše kupoprodaju brže od 0,25 milisekundi • Radni dan završavaju bez otvorenih pozicija • Inicijativa: nalog treba biti otvoren koliko je potrebno normalnoj

ljudskoj reakciji

29.01.2013.

34

Dark pools

• Procjena: 10-20% transakcija SAD-a događa se izvan burzi

– Tko, koliko, po kojoj cijeni ???

• Liquidnet – ulaznica 500.000.000 $

• Sigma X

• VortEx

• Turqoise

Primjena matematičkih modela na tržištima kapitala

• Markovitz, Sharpe (i drugi...) uvode prve modele (60-tih) koji daju kvantitativni

okvir za proučavanje povrata na tržištima kapitala

• Ključni pojmovi: Markowitzeva teorija portfelja, CAPM (Capital Asset

• Pricing Model), Market portfolio,...

• 1990. godine su Markowitz, Miller i Sharpe dobili Nobelovu nagradu za ekonomiju

(web: http://www.stanford.edu/~wfsharpe/ )

• Kasnije su razvijeni i drugi modeli (višefaktorski), a znatan razvoj je učinjen i na

području statističkih metoda za procjenu parametara (osobito volatilnosti i

korelacije...)

• 1973. je načinjen još jedan ogroman korak ka primjeni matematičkih metoda na

tržištima kapitala objavom radova Blacka, Scholesa i Mertona

• Za to je dodijeljena još jedna Nobelova nagrada 1997.

• Danas: Data mining

• Hedge Fond Renaissance Technologies s Long Islanda

– Zapošljava matematičare, fizičare, astrofizičare

29.01.2013.

35

Procjena čimbenika kojima se rukovode mali ulagači

Koliko se Vi osobno rukovodite pojedinim čimbenikom?

3,5

3,6

3,5

3,4

3,2

3,3

3,3

3,1

3,1

3,2

3,3

3,0

3,0

2,9

2,7

2,1

3,9

3,8

3,8

3,8

3,7

3,5

3,2

3,4

3,3

3,1

2,8

2,8

2,5

2,6

2,2

1,8

1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5

Povjerenje u kompaniju ili područje u kojem posluje

Image (reputacija) kompanije

Objave kompanija o poslovanju

Vijesti o poslovnom uspjehu

Najave budućih ulaganja, preuzimanja i sl.

Burzovni indeksi

Razgovori s poznanicima koji se razumiju

Intuicija, osobni osjećaj

Razgovori s brokerima ili financijskim analitičarima

Analitičke procjene (matematički izračuni)

Izjave financijskih analitičara i brokera u medijima

Poznavanje povlaštenih informacija

Mišljenja poslovnih novinara (u svim medijima)

Osobna povezanost s kompanijom ili područjem

Mišljenja osoba koje sudjeluju na Internet forumima

Izjave političara

Prosječni ulagači(N=150)

Napredniji ulagači(N=100)

Izvor: HANFA