NAKLADNIK:Zaštitarsko-ekološka organizacija NobilisA.Schulteissa 1940000 ČakovecTel/fax: 040/343-646www.nobilis.hr

GLAVNI UREDNIK:Ana Bajsić

SURADNICI:Irena BarićMaja BakšajGoran Sabol

GRAFIČKO OBLIKOVANJE:ACT Printlab d.o.o., Čakovec

TISAK:ACT Printlab d.o.o., Čakovec tiskano u lipnju 2010.

SADRŽAJ:

PROJEKAT „123 IDEMO KOMPOSTIRATI“1.

O PARTNERIMA NA PROJEKTU2.

ŠTO JE KOMPOSTIRANJE3.

ZAŠTO KOMPOSTIRATI4.

STANJE U HRVATSKOJ5.

HRVATSKO ZAKONODAVSTVO6.

PRIMJENA I PROIZVODNJA KOMPOSTA7.

KORACI U KOMPOSTIRANJU 8.

FAZE KOMPOSTIRANJA9.

MOGUĆE NEPOŽELJNE POJAVE TIJEKOM KOMPOSTIRANJA10.

TEST ZRELOSTI KOMPOSTA / TEST KLIJANJA 11.

TRI GREŠKE KOJE JE LAKO IZBJEĆI12.

KOMPOSTERI13.

PROPISI ZA PODRUČJE OTPAD 14.

O DONATORU 15.

KORIŠTENA LITERATURA16.

PROJEKAT „123 IDEMO KOMPOSTIRATI“Projekat 123 IDEMO KOMPOSTIRATI počeo je u studenom 2009. godine, a financira ga Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Provodi ga Zaštitarsko-ekološka organizacija Nobilis u suradnji sa GKP „Čakom“ u 4 dječja vrtića u Čakovcu - Cipelica, Cvrčak, Vjeverica i Maslačak.

Glavni ciljevi projekta:potaknuti građane da svoj kućni otpad odlažu isključivo na predviđena §mjesta i kompostiraju,educirati djecu, mladež i građane kroz posebno osmišljene radionice i §nastavu,educirati djecu, mladež i građane putem CD-brošure.§

Ovakvim radionicama djeca će naučiti kako pravilno gospodariti otpadom, a time i pridonijeti zaštiti okoliša.

NOSITELJ I PARTNER NA PROJEKTU

Nositelj projekta je Zaštitarsko-ekološka organizacija Nobilis koja je neprofitna, nepolitička, nevladina, nezavisna udruga građana osnovana 1995. godine kao rezultat predanog i volonterskog višegodišnjeg rada skupine mladih zaštitara i ekologa na području Županije Međimurske.

Udruga koristi skraćeni naziv ZEON, te je osnovana s ciljem razvijanja ekološke svijesti pučanstva, poticanja zaštite prirode, kulturno-povijesne baštine, ljudskog okoliša i razvoja ekologije općenito. Udruga danas djeluje na području cijele republike Hrvatske.

Udrugu vodi Predsjednik i Upravni odbor, te Nadzorni odbor koji nadgleda rad cijele udruge. Skupština udruge je najviši organ upravljanja udrugom i čine je svi članovi.

ZEON djeluje kroz suradnju i partnerstva s gradovima i općinama, suradnju s odgojno – obrazovnim institucijama i kroz partnerstva s udrugama.

Danas je ZEON član mnogih okolišnih mreža kao što su:Dravska liga§Danube Environmental Forum§Zeleni forum§Zeleni telefon§

VIZIJA: OSVIJEŠTEN ODNOS ČLANOVA ZAJEDNICE PREMA PRIRODI I OKOLIŠU.

MISIJA: ZEO NOBILIS POTIČE I PROMIČE ODGOVORAN ODNOS ČIMBENIKA U ZAJEDNICI PREMA PRIRODI, OKOLIŠU I KULTURNOJ BAŠTINI.

Za svoja dostiguća, udruga je nagrađena uvaženim nagradama:Priznanje DUZPO-a u klasi odgoja i obrazovanja, 05. lipnja 1996.§Charta Rabuziana, 22. travnja 1996.§EKO-OSKAR za opći doprinos zaštiti okoliša RH-e, 05. lipnja 2003.§

Partner na projektu je Gradsko komunalno poduzeće ČAKOM d.o.o. - poduzeće prepoznatljivo po primjeni najbolje dostupne svjetske prakse i brige o okolišu.

Zadatak tvrtke je poboljšati kvalitetu življenja svih generacija kvalitetnim održavanjem čistoće, javnih površina i groblja. Poslovni uspjeh tvrtke leži u timskom duhu i zalaganju svih zaposlenih te pružanju svih potrebnih komunalnih usluga na kvalitetan i ekološko prihvatljiv način u skladu sa zakonima Republike Hrvatske i međunarodno priznatim standardima..

VIZIJA: GKP „ČAKOM“ je biti najpoželjniji pružatelj komunalnih usluga na području Međimurske županije, prepoznatljiv u cijeloj Republici Hrvatskoj po primjeni najbolje dostupne svjetske prakse i uvažavanju načela zaštite okoliša.

Načini i metode koji pomažu u realizaciji vizije da budemo najpoželjniji pružatelj komunalnih usluga na području Međimurske županije su:

ČISTOĆA§GROBLJE I POGREBNE USLUGE§KAMENOKLESARSKE USLUGE§JAVNE I ZELENE POVRŠINE§TRGOVINA, TRŽNICA I SAJMIŠTE§PARKIRALIŠTE§

ŠTO JE KOMPOSTIRANJE?Najbolje gnojivo za svaki vrt je kompost i svaki vrtlar može ga spraviti sam ako slijedi dane upute. Kompost je uredno složena hrpa organskog materijala koja prolazi kroz proces razgradnje na jednostavne spojeve, pod znatnim nadzorom čovjeka. Ti se spojevi kasnije, složenim procesima pretvaraju u humus. Pod kompostom se obično podrazumijeva gnojivo nastalo od smjese biljnih ostataka, koji su nerijetko pomiješani s malim količinama gnoja životinjskog porijekla. Kompostiranjem se organski otpaci “pretvaraju” u visoko vrijedno gnojivo bez kojeg je teško zamisliti vrt. Dodavanjem komposta se, osim opskrbe hranivima, tlu poboljšava struktura, sposobnost obrade i vodenozračni kapacitet. Povećava se sadržaj humusa i potiče rad flore i faune tla.

Organski otpad ili biootpad je otpad iz domaćinstva, lišće, trava i vrtni otpad, koji ne spada u kantu za smeće. Ipak sav se kuhinjski otpad ne upotrebljava već se on treba selektirati.

Mikroorganizmi, gljivice, gliste razgrađuju biološki razgradive vrste otpada te ih već za nekoliko mjeseci pretvaraju u kvalitetan kompost koji:

osigurava prozračnost tla §efikasno hrani biljke §zadržava vodu§stvara uvjete za život organizama u i na tlu§pogoduje rastu korjenitih biljaka §oplemenjuje svako tlo.§

Kompostiranje u vlastitom dvorištu, vrtu ili na balkonu je prioritetna mjera suvremenog upravljanja otpadom, te se po vrijednosti izjednačava s postupcima za izbjegavanje i smanjivanje ukupnih količina otpada.

Proizvodnja komposta iz vlastitog biootpada je uvijek izuzetno korisna, a pored toga predstavlja i veliko zadovoljstvo za sve članove familije. Kompostiranje se proizvodi humus za vlastiti vrt, cvjetnjak, travnjak, livadu ili poljoprivrednu površinu.

Organiziramo li kompostiranje u vlastitom vrtu postat ćemo dobar primjer drugima. Najbolji pomagači u ovim aktivnostima u vlastitom vrtu bit će djeca.

U procesu biološke razgradnje komposta sudjeluje veće i srednje životinjice i organizmi i mikroorganizmi tla.

KOMPOSTIRANJEpoboljšava plodnost tla§daje zemlji hranjive sastojke §hrani mikroorganizme iz tla i gliste§oživljava tlo i liječi ga§sprečava zbijanje i eroziju tla§stvara prozračno i propusno tlo obogaćeno §

humusnim grudicamapoboljšava kvalitetu biljaka u vrtu§sprečava upotrebu umjetnih gnojiva§smanjuje količinu otpada na deponiju§zatvara kružni tok izmjene tvari u prirodi§

Mikroorganizmi tla ili organizmi veličine 2-20 mm prvenstveno usitnjavaju materiju, čime se povećava obujam i rahlost tla. Životinjice i organizmi srednje veličine 0,2-2 mm i mikroorganizmi sudjeluju u daljnjoj razgradnji.

Ekonomska dobit pri kompostiranja je moguća ako se povećaju količine koje se kompostirajnu.U procesu kompostiranja nema neuspjeha. Na kraju svi dobivamo kompost, a dužina čekanja do gotovog proizvoda ovisi od toga kako to radimo. Zato, slobodno treba početi, a s vremenom ćemo doći do najboljih rješenja! Za uspješno kompostiranje najvažnije je osigurati optimalne životne uvjete za spomenute organizme i to:

dovoljno različitog, biološki razgradivog organskog materijala – §biootpada,stalnu i dovoljnu vlažnost,§dovoljnu količinu zraka,§odgovarajuću temperaturu.§

Osnovni ciljevi kompostiranja različitih organskih tvari su:razgradnja organske tvari podložne procesima truljenja u stabilno stanje 1. i proizvodnja tvari koje se mogu koristiti kao poboljšivač tla ili u neke druge korisne svrhe,razgradnja otpada u korisni proizvod; kompostiranje može biti 2. ekonomski isplativiji u usporedbi s alternativnim zbrinjavanjem otpada i može biti ekološki prihvatljiviji nego konvencionalni način zbrinjavanja otpada,biološka razgradnja opasnog otpada kompostiranja,3. dezinfekcija patogenim inficiranog organskog otpada tako da može biti 4. korišten na siguran način.

ZA KOMPOSTIRANJE JE POTREBNO

prostor § (nekoliko četvornih metara u vrtu u hladovini)daske ili mreža za izradu spremnika§pokrivalo § (toptex)alat potreban za kompostiranje § (škare, lopata, vile, rukavice)

ZAŠTO KOMPOSTIRATI?Štedimo novac1. - Kompost je kvalitetno organsko gnojivo koje je potpuno besplatno!

Štitimo okoliš2. Kompostiranjem se količina otpada koja završava na odlagalištu može §smanjiti čak za ⅓ ! Time pomažemo rješavanje gorućeg problema zaštite okoliša Republike §Hrvatske. Odvajanjem otpada smanjujemo onečišćenje podzemlja procjednim §vodama s odlagališta, smanjujemo stvaranje stakleničkog plina metana koji doprinosi klimatskim promjenama te smanjujemo opasnost od požara!Izbjegavamo upotrebu umjetnih gnojiva koja smanjuju kvalitetu voda i §tla te ugrožavaju zdravlje ljudi, biljaka i životinja.Kompost poboljšava strukturu tla i sprječava isušivanje.§

STANJE U HRVATSKOJU Hrvatskoj godišnje nastaje oko 9 milijuna tona otpada, što iznosi 2 t po stanovniku godišnje. Na području Hrvatske godišnje nastaje 1.200.000 t komunalnog otpada, 253 kg po stanovniku, (uključujući i otpad turističke privrede) što iznosi 0,62 kg po stanovniku dnevno. Komunalni otpad sudjeluje s 13% u ukupnom otpadu.

SASTAV KOMUNALNOG OTPADA PROSJEČNO IZGLEDA OVAKO:

komponenta otpada

mas %, kontinentalni

dio

mas %, priobalje

mas %, srednja

vrijednost

mas %, biorazgradivi

udio

Kuhinjski i biootpad 43,1 41,0 42,1

74,5

Papir i karton 19,6 20,3 20,0

Koža i kosti 3,0 3,1 3,1

Drvo 1,3 1,2 1,3

Tekstil 7,8 8,2 8,0

Staklo 6,6 7,0 6,8

Metali 4,1 4,0 4,1

Inertni 1,5 2,2 1,9

Plastika 11,6 12,3 12,0

Guma 0,9 0,5 0,7

Posebni 0,4 0,2 0,3

Kućno kompostiranje već dulje vrijeme obavlja relativno mali broj osoba, najviše ljubitelji vrtlarstva, koji su spremni potrošiti vrijeme, smatrajući da time koriste sebi i zajednici. U nekim je zajednicama kompostiranje postalo način štednje, rutine, zdravije prehrane, dakle, način života.

Budući da u Hrvatskoj odvojeno sakupljanje otpada nije razvijeno do te mjere da se otpad odvaja već u domaćinstvima te da se tako i sakuplja, činjenica da u Hrvatskoj ne postoji kompostana koja radi na principu prikupljanja otpada po domaćinstvima nije posebno iznenađujuća.

Prema podacima iz Strategije gospodarenja otpadom u RH kompostira se svega oko 2 % organskog otpada, što je gotovo zanemarivo a da znamo da organski otpad zauzima oko 30 % ukupne količine komunalnog otpada. Ostatak završava na neuređenim odlagalištima i umjesto da nam se vrati u obliku prirodnog gnojiva, pomiješan s ostalim otpadom štetno utječe na zdravlje, prostor i okoliš.

ZAŠTO JE DOŠLO DO OVOGA?

Prodor potrošačkog društva dovodi do velikog povećanja količine §otpada.Divlja i legalna odlagališta trenutno jedini način zbrinjavanja otpada u RH§ .Direktiva o odlagalištima otpada EU (1999/31/EC)§

ODLAGALIŠTA:Danas je u Hrvatskoj 297 odlagališta u procesu sanacije. To su sve službena, ali neuređena odlagališta.Procjenjuje se da ima oko 3000 ilegalnih odlagališta otpada, ali otprilike 500 ih je detektirano i oni su, dobar dio njih, već sanirani. No 297 službenih odlagališta bit će sanirano za oko pet godina

SMANJIVANJE UDJELA BIORAZGRADIVOG OTPADAKako bi se smanjile emisije plinova u okoliš koje nastaju odlaganjem otpada s visokim udjelom biorazgradivih komponenti postavljaju se sljedeći ciljevi:

do 2012. udio biorazgradivoga komunalnog otpada koji se odlaže na §odlagalište mora se smanjiti na 75% masenog udjela biorazgradivoga komunalnog otpada koji je proizveden 1997.;do 2015. udio biorazgradivoga komunalnog otpada koji se odlaže na §odlagalište mora se smanjiti na 50% masenog udjela biorazgradivoga komunalnog otpada koji je proizveden 1997.;do 2020. udio biorazgradivoga komunalnog otpada koji se odlaže na §odlagalište mora se smanjiti na 35% masenog udjela biorazgradivoga komunalnog otpada koji je proizveden 1997.

Prikaz smanjenja udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu do 2020.

U skladu sa Strategijom i sa Zakonom o otpadu i donesenim pravilnicima RH koji reguliraju ovo područje, za pojedine kategorije komunalnog otpada predviđena su određena rješenja u okviru sustava gospodarenja otpadom. Najveći dio smanjivanja udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu realizirat će se primjenom tehnologija obrade otpada u sklopu CGO-a.

Prosječni sastav komunalnog otpada, mjere i postupci za njihovo zbrinjavanje

HRVATSKO ZAKONODAVSTVO Prema Zakonu o otpadu, Članak 2. „Otpad je svaka tvar ili predmet određen kategorijama otpada propisanim provedbenim propisom ovoga Zakona, koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti“ i Članak 32. “Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se oporabiti”.

Ipak, organski otpad spominje se samo u kontekstu komunalnog otpada, uvijek usputno. Ne postoji stavka u kojoj je jasno obrađen. Zaključak je da je organski otpad neopravdano zanemaren u svim dosadašnjim zakonima, pravilnicima i strategijama.

ZAKON O OTPADU (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09)I. OPĆE ODREDBE II. POSTUPANJE S OTPADOM III. FINANCIRANJE DJELATNOSTI POSTUPANJA S OTPADOM IV. NADZOR V. KAZNENE ODREDBE VI. NADLEŽNOST I OVLAŠTENJE ZA ODLUČIVANJE O PREKRŠAJIMA VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

HIJERARHIJA AKTIVNOSTI GOSPODARENJA OTPADOM1. prevencija stvaranja otpada 2. kompostiranje 3. reciklaža i ponovna upotreba 4. optimalno finalno odlaganje 5. unapređenje praćenja

Sve opcije zbrinjavanja otpada imaju i negativne posljedice -> kakav utjecaj različito zbrinjavanje i tretiranje otpada ima na zrak, vodu, tlo, krajolik, ekosustav i gradove?

ZBRINJAVANJE OTPADA: ZRAK odlaganje: emisije CH₄, CO₂, mirisi kompostiranje: emisije CH₄, CO₂, mirisi spaljivanje: emisije SO₂, NOx, HCI, HF, NMVOC, CO, CO₂, N₂0 = dioksina, dibenzofuransa, teških metala (Zn, Pb,Cu, As) recikliranje: emisija prašine transport: emisija prašine, NOx, SO₂, CO₂, oslobađanje opasnih tvari kod slučajnog istjecanja

ZBRINJAVANJE OTPADA: VODE odlaganje: taloženje soli, teških metala, nerazgradivih organizama u otpadne vode kompostiranje: --- spaljivanje: odlaganje opasnih tvari u nadzemne vode recikliranje: cijeđenje voda iz otpada transport: emisije CO₂, opasnost za nadzemne i podzemne vode kod akcidentnog istjecanja

ZBRINJAVANJE OTPADA: TLO odlaganje: akumulacija opasnih tvari u tlu kompostiranje: --- spaljivanje: odlaganje šljake, leteći pepeo recikliranje: odlaganje finalnih ostataka transport: emisije CO₂, opasnost onečišćenja tla kod slučajnog istjecanja

ZBRINJAVANJE OTPADA: KRAJOLIK odlaganje: zauzimanje terena, restrikcija drugih upotreba kompostiranje: zauzimanje terena, restrikcija drugih upotreba spaljivanje: vizualno nametanje, restrikcija drugih upotreba recikliranje: vizualno nametanje transport: emisije CO₂, promet

ZBRINJAVANJE OTPADA: EKOSUSTAV odlaganje: onečišćenje i taloženje toksičnih supstanci u hranidbenom lancu kompostiranje: onečišćenje i taloženje toksičnih supstanci u hranidbenom lancu spaljivanje: onečišćenje i taloženje toksičnih supstanci u hranidbenom lancu recikliranje: --- transport: emisije CO₂, rizik onečišćenja kod slučajnog istjecanja

PRIMJENA I PROIZVODNJA KOMPOSTA

Za ishranu biljaka važan je odnos količine C i N u tlu. Za kompostnu hrpu najbolji odnos predstavlja mješavina četiri dijela kuhinjskog i jednog dijela zelenog otpada.

Sa upotrebom svježeg komposta, starog 4-6 mjeseci, treba biti oprezan, jer se u njemu još uvijek zbijaju biološki procesi. Zato ga ne bi trebali koristiti u razdoblju rasta biljaka i za gnojenje mladih biljaka s osjetljivim korijenje. U rano proljeće ili u jesen treba ga plitko zaorati na poljoprivrednim površinama ili u voćnjaku, odnosno umiješati u zemlju u vrtu, na gredicama krumpira, rajčica, kelja i slično.

Zreli kompost, starosti 9 i više mjeseci, je crne boje. On se može umiješati u zemlju u vrtu i saksijama za cvijeće u količini do 30 posto. Najbolji rezultat dobiva se ravnomjernim nanošenjem na vrtne površine, odnosno potpunim miješanjem sa zemljom iz saksije za cvijeće.

Prije početka proizvodnje komposta treba znati da:mjesto za kompostiranje nije odlagalište biljnog otpada za duši §vremenski period i da se kompostišta mora formirati u jednom danu,

kompost se priprema fermentacijom otpadaka biljnog i životinjskog §podrijetla, od gradskog smeća,

otpaci moraju biti zdravi, porijeklom od organski proizvedenih sirovina, §a dodavanje stimulatora razgradnje mora biti u skladu sa standardima za organsku proizvodnju.

MATERIJAL ZA GRADNJU KOMPOSTIŠTAŠto je raznosvrsniji materijal to će brže teći proces kompostiranja i gotovi kompost će biti kvalitetniji. Možemo koristiti ostatke povrća, voća, cvijeće, korov, lišće, pokošenu povenulu travu (nekoliko sati), grančice, ljuske jajeta, kartonski papir, ostatke žetve i berbe, kruti i tekući gnoj. Prilikom slaganja kompostne hrpe, potrebno je paziti da u materijal na dospije staklo, guma, plastika, metal, razne folije, baterije, životinjski i ljudski izmet, te ostaci koji sadrže pesticide i antibiotike. Ne preporučujemo dodavanje kuhinjskih otpadaka, kao ni kore limuna, naranđe, grejpa ili banane. Na kore se hvataju pljesni koje stvaraju antibiotike, što ometa mikroorganizme zadužene za truljenje.

MJESTO ZA KOMPOSTIŠTEPreporučljivo je da mjesto za kompostište bude na sjenovitom mjestu. Najbolje je u hladovini nekog stabla ili većeg grma (breze, bazge ili lješnjaka). Tlo na mjestu za kompostište mora biti propusno kako ne bi dolazilo do nakupljanja vode.

SLAGANJE KOMPOSTNE HRPEKompostnu hrpu započinjemo graditi u trenutku kad na raspolaganju imamo dovoljno materijala. Hrpu je potrebno složiti odjednom jer se samo tako osigurava dovoljno visoka temperatura potrebna za pravilni tijek kompostiranja. Prvi sloj složimo od grubo usitnjenih grančica, kako bi se osigurao protok zraka pri dnu kompostne hrpe. Nakon toga materijal slažemo u slojevima debljine oko 20cm, a svaki sloj pospemo tankim slojem starog komposta ili gnoja, ili prirodnog mineralnog gnojiva “EKO-RASTA”. Vlažnost materijala mora biti od 50-60%. Kad je hrpa složena treba je pokriti sa slamom, sjenom ili paprati.

ŠTO SE SVE SMIJE STAVITI U KOMPOST?U kompostnu hrpu preporučamo dodavanje ljekovitih biljaka. Za to su posebno pogodni: Kopriva - ima mnogo dobrih svojstava. Zemlja dobivena od koprivinog komposta naročito je pogodna za uzgoj nježnih i osjetljivih kultura, te za uzgoj ruža i jagoda. Kopriva je riznica željeza, dušika, raznih minerala i mikroelemenata. Stolisnik - pomaže okolnom bilju da stekne otpornost prema bolestima i pojačava njihov miris i okus. Također, obogaćuje zemlju bakrom, a lišće stolisnika ubrzava razgradnju komposta. Kamilica - pomaže u sprječavanju pljesni na sadnicama i obogaćuje tlo kalcijem. Maslačak - opkrbljuje biljke bakrom. Posebno preporučujemo preparate tih ljekovitih biljaka, koji dodatno oplemenjuju kompost. Tako dobiveni humus vrijedno je gnojivo jer potiče tlo da ozdravi, a biljkama daje mnoge hranjive komponente koje su važne za njihov rast.

ŠTO SE DOGAĐA UNUTAR KOMPOSTNE HRPE?Već za dva dana temperatura se podigne na 45-500C, a u narednih 5-10 dana dostiže vrhunac od 60-650C, te dovodi do uništavanja patogenih organizama i sjemena većine korova. Kasnije temperatura pada, jer bakterije razgrade sve razgradljive tvari. Pojavljuju se drugi mikroorganizmi čijim djelovanjem započinje razgradnja celuloznih i drvenastih materijala. Nakon dva mjeseca počinje preobrazba preostalih tvari u stabilne i složene humusne spojeve. U tome sudjeluju razni sitni organizmi (stonoge, mravi, nematode, grinje, pauci i kišne gliste). Ovaj proces traje nekoliko mjeseci, a nakon toga kompost poprima tamnosmeđu

boju. Kišnih glista i drugih organizama sve je manje i pojavljuje se karakterističan miris “šumske zemlje”. Procesi u kompostu traju 6-12 mjeseci. Tako dobivenim humusom možemo gnojiti vrt, voćnjak, vinograd, travnjake i saditi cvijeće u cvjetne posude.

KORACI U KOMPOSTIRANJU

USITNITI1.

Sav organski biološki materijal za pripremu komposta treba usitniti, kako bi mikroorganizmi (gljivice i bakterije) imali što veću površinu na kojoj mogu djelovati. Na taj način se za kratko vrijeme postiže pretvorba organskih ostataka iz kuhinje i vrta u kompost (humus) bez neželjenih popratnih pojava kao što su pljesnivost, insekti ili neugodni mirisi. Mikroorganizmi razgrađuju organske ostatke prvenstveno na mjestima rezova , tzv. “ranama”. Sav biljni otpad usitnite na “dužinu palca”. Usitnjeni različiti materijal bolje će se izmiješati. Istovremeno se povećava i površina koja se razgrađuje. Na taj način omogućen je lakši pristup mikroorganizmima i brže pretvorba biootpada u humus. Znači, što sitnije to bolje. Komadići manjih dimenzija mogu se bolje izmiješati. Može se upotrijebiti sjeckalica za usitnjavanje granja.

STO KOMPOSTIRAMO?vlažni otpad pomiješati sa suhim§deblje i tvrde materijale s tankim i §

mekšimbrzo razgradivi organski otpad iz §

kojeg će nastati kompostza sadnice i povrće u vrtu§za cvijeće i grmoliko bilje§

Postoje različita tumačenja “pravila” kompostiranja. O pravilima ovisi kvaliteta komposta.Kompostirati se može i sav ostali, ne nabrojani, biljni otpad iz kuhinje i vrta! Kompostirati se može, u pravilu, sve što raste, osim ako ne postoje razlozi protiv!Osnovne tvari za proizvodnju komposta su svi otpaci, ostaci i otpad svake vrste, koji je organski, biorazgradiv ili ih mogu razgraditi mikrobi. Izbjegavaju se, naprotiv, otpaci sintetičkog podrijetla, koji nisu biorazgradivi, ili su zagađeni kemikalijama.

ŠTO DA:ostaci kruha, ljuske od jaja§talog od kave i čaja§filter vrećice čaja§kore voća i povrća§listovi blitve,salatu§vrtni i zeleni otpad§lišće s drveta, suho granje§kora od drveta, živice§trava, korov, uvelo cvijeće§zemlja iz lonaca za cvijeće§otpalo voće, ostaci povrće§slama, piljevina§kosa, dlaka§božićna drvca§male količine papira§papirnate maramice§

ŠTO NE:ostaci mesa i ribe§kosti, koža§mlijeko i mliječni proizvodi§ulje, masti§plastika, metal, staklo, guma§baterije, alu-folija§celofan, staniol, cigarete§novinski papir i časopis u boji§papirnate pelene§vrećice od usisivača za prašinu§pepeo od ugljena§bolesne biljke, glina§izmet pasa i mačaka§lakirano i obojeno drvo§ostaci boja i tapeta§kemijske preparate i lijekove§

Na mjestu određenom za kompostiranje potrebno je postaviti podlogu od krupnijeg materijala (grane, grančice ..), koja služi za otjecanje suvišne vlage i aeraciju. Potrebno je isjeckati granje na dužinu 10-45 cm. Ručno usitnjavanje organskog otpada je prilično teško, pa se često koriste specijalne mašine napravljene za tu namjenu:

IZMIJEŠATI2.

Narezano (isjeckano) drvo osigurava kompostnoj gomili neophodnu prozračnost i rastresitost. Mekani i tvrdi dijelovi miješaju se uvijek u približno jednakom omjeru, kako bi se osiguralo dovoljno zraka i hrane za mikroorganizme u kompostu i kako bi mogao započeti proces razgradnje. Dobro složena, prozračna kompostna gomila vrlo brzo će se zagrijati na 40-68°C što ubrzava razgradnju, a istovremeno i higijeniziranje komposta 8 ugibaju mnogi uzročnici bolesti i sjeme nekih korova).

ODLOŽITI3. na gomilu§u drveni spremnik§u žičani spremnik§u plastični komposter bi §namočiti vodom dodati kamene prašine ili suhe zemlje održavati vlažnim kompostnu gomilu je neophodno zaštititi od svijetla i vremenskih utjecaja prekrivačem ili poklopcem.

POKRITI4. poklopcem§toptex pokrivalom§lišćem§zaštititi od oborina i sunca§

PREOKRENUTI5. Po isteku 6 tjedana, masu ponovo dobro izmiješati i vratiti na gomilu. Ako je suho dodati vode a ako je mokro posuti kamenom prašinom, zatim pokriti i ostaviti da sazrije.

PROSIJATI 6. Nakon 6 mjeseci kompost se može koristiti za prehranu biljaka. Nakon 9-12 mjeseci kompost se može koristiti za direktnu sadnju cvijeća ili za uzgoj presadnica cvijeća i povrća.

REZULTAT

Zemljište nije inertna i neutralna podloga, jednostavna fizička potpora za biljke, već je živući organizam, ekosustav u stalnoj evoluciji. Hrana se ne daje izravno biljci, već životu tla koji transformira prirodno složene tvari u jednostavne elemente, dostupne sustavu korijenja. Stoga kompostirati znači hraniti zemlju. Pravilno proizveden kompost poboljšava strukturu tla, hrani ga i liječi.

KARAKTERISTIKE OSNOVNIH MATERIJALA KOMPOSTA → KISIK I GLISTE

Ako nema dovoljno kisika za razgradnju nastaje neugodan miris. Trebamo napraviti otvore za dovod zraka. Uvijek treba biti dovoljna količina kisika. Ako gliste mogu ući u kompostište razgradnja organskog otpada bit će brža. Kompostni spremnik s zračnim cijevnim otvorom / kanalom za gliste. Povećava dovod zraka u centar zatvorenog kompostnog spremnika. Omogućava dolazak glista (rupice na dnu spremnika) koje sudjeluju u procesu razgradnje. Kad se kompostira uglavnom kuhinjski organski otpad ( primjerno za gradska domaćinstva), proces će se odvijati uz pomoć zraka koji se pušta kroz cijev u središtu spremnika (vidjeti crtež). Kuhinjski je otpad za razliku od vrtnog manje vlaknast a sadrži 80% vode. Previsok postotak vode zamjenjuje zrak, te usporava proces kompostiranja. Kompostna masa postaje manje prozračna, te emitira okolišu štetne plinove. Uvlačenjem kanala za gliste ispod spremnika, omogućit će glistama puzanje u zračni otvor, i omogućit će im potrebnu temperaturu u svim uvjetima: otvor za gliste poslužit će kao toplo zaklonište u zimi i kao hladni podrum ljeti.

FAZE KOMPOSTIRANJAFAZA RAZGRADNJE1. – mješavina materijala uz dovoljno vlage i kisika predstavlja idealan medij za bakterije i kvasce koji su pioniri u procesu razgradnje organskog materijala. Svojim metabolizmom oni razgrađuju organske tvari pri čemu nastaje toplina koja se može uočiti mjerenjem. Ovo povišenje temperature ne mogu preživjeti sjemenke korova i razni patogeni mikroorganizmi. Temperatura u središtu komposta može doseći i više od 60°C, što pogoduje uništenju lica – uzročnika biljnih bolesti, i sjemenki korova. U vanjskim područjima komposta temperatura je samo nešto viša od temperature okoline.

FAZA PRERADE2. – nakon prvog razdoblja vrlo visokih temperatura pojavljuju se i prve gljivice. Tijekom tog razdoblja broj mikroorganizama jako brzo raste. Za njihov razvoj je potrebna voda i kisik i zato je važno prebacivati hrpu i provjeravati vlagu. Temperatura lagano pada približavajući se vrijednostima temperaturne okoline.

FAZA IZGRADNJE3. – ovdje se prvo pojavljuju protozoe koje se hrane bakterijama i gljivicama, a nakon njih i prvi višestanični organizmi kao što su stonoge, gliste i druge, koje usitnjavaju i miješaju materijali. U ovoj fazi se u početku oblikuje svježi kompost, a kasnije kompostne gliste oblikuju tzv. kompostne grudice koje čine osnovu za stvaranje zdravog komposta. Na kraju ove faze dobijemo svježi kompost.

KADA JE KOMPOST SPREMAN ZA UPOTREBU?

FAZA NEZRELI KOMPOST1. Nezreli kompost nastaje nakon 2 do 3 mjeseca, kad organska razgradnja još nije završena. Ovakav je kompost dobar za, primjerice, pokrivanje jagoda. On štiti zemlju od hladnoće, vjetra, erozije i daje joj vlažnost. Ispod kompostnog sloja ne raste korov ni trava. Dobar je za biljke i povrće poput salate, mrkve ili nekih vrsta kupusa. Dakle, on se posipa na zemlju ali se ne zakopava duboko jer bi uništio korijenje biljki i neugodno bi zaudarao.

FAZA ZRELI KOMPOST 2. Zreli kompost nastaje nakon 9 mjeseci razgradnje i upotrebljava se kao gnojivo. Za početnike bi test klijanja bio pogodna provjera zrelosti, a za one iskusne dovoljan je miris humusa. Dakle, kompost se pomiješa sa zemljom u potrebnim omjerima.

MOGUĆE NEPOŽELJNE POJAVE TIJEKOM KOMPOSTIRANJA

STANJE: UZROK: PRVA POMOĆ:

kompost je suh §izostaje fermentacija§pojavljuje se siva §pljesnivost

uslijed samo §zagrijavanja komposta ili pri vrlo suhom vremenu, isparila je voda i povećala se koncentracija soli u kompostumikroorganizmi §su zaustavili svoju aktivnost.

rastresti§navlažiti §dodati svježeg vlažnog §materijala formirati gomilu (hrpu)§pokriti lišćem, suhom §travom ili zemljom

kompost je §premokarnedostaje kisik§osjeća se miris §truljenjaboja je smeđe - crna§

dulje kišno razdoblje §na nepokrivenom kompostupreviše mekog, §mokrog materijal premalo drvenastog §materijala

rastresti§dodati suhog, tvrdog §materijala (sjeckano drvo, suho lišće, slama) i malo suhog, zrelog §komposta ili ostatak kod prosijavanja

nepotpuna §fermentacijamjestimično suho§životinjice skupljene §na jednom mjestu

previše suhog §drvenastog materijala

rastresti§dodati svježe trave i §kuhinjskih ostatakadobro izmiješati§ponovo formirati gomilu §(hrpu)

neugodan miris§nedostaje kisik§mjestimično vrlo §mokro

veliki udio svježeg, §mokrog materijala bogatog dušikom

rastresti§prozračiti vilama§dodati suhog materijala §dobro izmiješati§formirati gomilu§

naizmjenično mokri / §suhi dijelovipljesnivo i bez §fermentacije

kompost nije dobro §izmiješan kod formiranja gomilenije dobro održavan§

redovito kontrolirati §stanje kompostne gomilekod dodavanja svježeg §materijala uvijek dobro izmiješati mokre kuhinjske ostatke sa suhim drvenastim materijalom i lišćem

TEST ZRELOSTI KOMPOSTA / TEST KLIJANJA Jednostavan i relativno brz način da se provjeri je li kompost spreman za uporabu je sjetva sjemena koje brzo klija. U tu svrhu je najbolje koristit sjeme salate.

Kompostom sa kompostne hrpe se napuni nekoliko malih posudica i u njih se položi sjeme. Ukoliko nakon 2-3 dana iznikne mlada biljčica i nakon 10 dana se razvije u zelenu, uspravnu, snažnu biljčicu, kompost je spreman za uporabu.

Ukoliko sjeme ne isklija, ili se razviju slabašne biljčice, kompost treba još odstajati na gomili da bi se dovršili njegovo formiranje. Kada se ocjeni da je proces kompostiranja završen, kompostnu hrpu je potrebno prosijati kroz krupno sito. Krupnije komade vratimo na kompostišta, a sitni kompost raznjeti po površini zemlje i plitko zakopamo (nikako duboko preorati zemljište).

TRI GREŠKE KOJE JE LAKO IZBJEĆINajčešća je greška prilikom pripreme komposta nagomilavanje u fazi 1. pripravljanja hrpe, pretjerane količine istovrsnog materijala, na primjer stvaranje širokog sloja same pokošene trave ili samog lišća. Takvi materijali postaju kompaktni i tako sprečavaju prolaz zraka. Kao prva posljedica proces truljenja postaje smrdljiv, a osim toga se veoma produžuje vrijeme potrebno da se postigne potpuna transformacija skupljenog materijala. U dobro pripravljenoj gomili, naprotiv, izmjenjuju se 20 tak centimetara (ne više) visok sloj trave, ili lišća, i sloj zemlje, pepela, treseta ili gnojiva, visok 5 cm. Na vrhu hrpe se nasipa jedan sloj zemlje, koji drži sve na okupu.

Drugi značajni uzrok izostanka sazrijevanja komposta leži u činjenici da je 2. nakupljeni materijal presušio, da bakterije za fermentaciju ugibaju. Kako bi se poboljšala razgradnja, hrpa se mora uvije održavati vlažnom, ali ne smije biti natopljena vodom.I pretjerana voda usporava proces fermentacije, stoga je tamo gdje mnogo kiši potrebno prekriti gomilu zaštitnim nepromočivim materijalom (toptex pokrivalo).

Na hrpi koja se ne prevrće materijali se vrlo sporo transformiraju. 3. Za bržu razgradnju hrpa se treba redovito miješati, materijal usitniti sjeckalicom i trebaju se dodati takozvani aktivatori, tvari koje ubrzavaju transformaciju nakupljenih materijala u humus. Najbolji prirodni aktivatori su gnojivo (izvrsno je stajsko ili kokošje) i urin razrijeđen s vodom, dobra je također i osušena krv.

Zreli kompost je prepoznatljiv: tamnosmeđe je boje (boje kave), lagan, 4. mekan i ne ispušta neugodne mirise i miriše po šumskoj zemlji.

KOMPOSTERIOvaj se način često koristi, s drvenom ogradom za zadržavanje hrpe komposta, koji ima dimenzije 80 x 80 cm. Može imati manje ili veće dimenzije. Može biti i mrežast valjkastog oblika. (vidjeti crtež). No, princip kompostiranja je uvijek isti. Na dno stavimo jedan sloj grana i grančica, kako bi osigurali prozračnost. Zatim dolazi sloj usitnjenog i izmiješanog otpada debljine 20. cm. Preko toga se nasipa malo zemlje, te se stavi novi sloj otpadaka. Na kraju pokrijemo hrpu travom ili lišćem. Kompostnu hrpu treba zračiti preokretanjem slojeva i nakon 7 do 9 mjeseci dobiti ćemo hranjivi humus koji možemo upotrijebiti u vrtu. “Zreli kompost” ima miris šumske zemlje. Krupniji humus možemo stavljati na iskopane gredice u vrtu, a sitniji, prosijani, može poslužiti za cvijeće.Kompostište treba biti smješteno u dijelu vrta koji se nalazi u polusjeni, najbolje ispod nekog drveta jer će krošnja štiti kompost od prevelikog isušivanja u vrijeme vrućina, i prevelikog vlaženja u kišnom razdoblju.

PROPISI ZA PODRUČJE OTPAD:

Zakon o otpadu 1. (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09)

Zakon o potvrđivanju Baselske Konvencije o nadzoru prekograničnog 2. prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (NN MU 3/94)

Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i 3. listom opasnog otpada (NN 50/05, 39/09)

Uredba o nadzoru prekograničnog prometa otpadom 4. (NN 69/06, 17/07, 39/06)

Pravilnik o gospodarenju otpadom 5. (NN 23/07,111/07)

Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću 6. posredovanja u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada (NN 51/06)

Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada 7. (NN 45/07)

Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima 8. rada za odlagališta otpada (NN 117/07)

Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu 9. (NN 97/05 , 115/05, 81/08, 31/09, 156/09, 38/10)

Odluka o uvjetima označavanja ambalaže 10. (NN 155/05, 24/06, 28/06)

Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama 11. (NN 40/06, 31/09, 156/09)

Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koje se može koristiti u 12. energetske svrhe (NN 36/07, 64/06)

Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima 13. (NN 124/06, 121/08, 31/09,156/09)

Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima 14. (NN 133/06, 31/09 , 156/09 )

Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima 15. (NN 136/06 , 31/09 , 156/09 )

Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest 16. (NN 42/07)

Naputak o postupanju s otpadom koji sadrži azbest 17. (NN 89/08 )

Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom 18. (NN 72/07)

Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i 19. opremom (NN 74/07 , 133/08 , 31/09 , 156/09 )

Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom 20. (NN 38/08)

Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda 21. kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08)

Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje Titan-dioksida 22. (NN 70/08)

Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima 23. (NN 105/08)

Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih 24. sirovina (NN 128/08)

Zakon o zaštiti okoliša 25. (NN 110/07)

Plan intervencija u zaštiti okoliša 26. (NN 82/99, 86/99, 12/01)

Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim 27. kriterijima i mjerilima za utvrđivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom (NN 71/04)

Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja 28. naknade na opterećivanje okoliša otpadom (NN 120/04)

Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada na 29. opterećivanje okoliša otpadom (NN 95/04)

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 30. (NN 130/05)

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. do 31. 2015. godine (NN 85/07)

DONATORMinistarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na opću politiku zaštite okoliša u ostvarivanju uvjeta za održivi razvitak; zaštitu zraka, tla, voda, mora, biljnog i životinjskog svijeta u ukupnosti uzajamnog djelovanja, osiguravanje praćenja stanja onečišćenja zraka, tla i morskog okoliša te osiguravanje provedbe mjera radi sprječavanja onečišćavanja zraka, tla i morskog oko liša te provedbu mjera zaštite; izradu prijedloga mjera za unapređenje stanja u oblasti zaštite okoliša, provedbu ciljeva zaštite okoliša utvrđenih strategijom zaštite okoliša i izradu iz vješća o stanju okoliša u Državi, predlaganje, promicanje i praćenje mjera za unapređivanje zaštite okoliša; provedbu pro cjene utjecaja na okoliš; osiguravanje provedbe katastra onečiš ćavanja; sustavno praćenje stanja okoliša (monitoring); vođenje informacijskog sustava zaštite okoliša, utvrđivanje mjera, uvjeta i suglasnosti zaštite okoliša; skrb, usklađivanje i vođenje nadzora nad financiranjem programa zaštite okoliša; postupanje s otpadom; pripremu prijedloga standarda zaštite okoliša; ocjenjivanje uvjeta za rad pravnih i fizičkih osoba iz područja zaštite okoliša; ostvarivanje među narodne suradnje u zaštiti okoliša; obavljanje upravnog nadzora i nadzora nad stručnim radom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost; inspekcijske poslove zaštite okoliša; poticanje odgoja i obrazovanja te istraživanja u svezi sa zaštitom okoliša.

VIZIJA Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je održivi razvitak Republike Hrvatske kroz učinkovitu brigu za zaštitu i očuvanje prostora i okoliša.

MISIJA Ministarstva je donošenje i provedba propisa i ostalih akata koji su temelj učinkovitog, ekonomičnog i svrhovitog upravljanja prostorom i okolišem, te poboljšavanje informiranosti i podizanja svijesti građana o potrebi očuvanja prostora i zaštiti okoliša u kojem žive.

KORIŠTENA LITERATURABeničević Krsto, Biokont, Osnove biološkog poljodjeljstva, Zagreb, 1993.1.

Centar za kompost: Priroda ne poznaje otpad, Osijek 1998.2.

Centar za kompost: Moguće negativne pojave tijekom kompostiranja, 3. Osijek, 1996.

Del Fabro Adriano, Mala biblija biološkog vrta, Leo-commerce, Rijeka, 2004.4.

Humus: The worm-access principle” Abyhoy, Danmark, 2000.5.

Izvješće o stanju okoliša u republici Hrvatskoj, 1998.6.

Jedina Zemlja: Zbornik rezultata projekta Obrazovanje za okoliš, Osijek, 7. 1996.

Kreuter Marie-Luise, Bio vrt, Andromeda d.o.o., Rijeka, 2002.8.

Mreža zelenih telefona Hrvatske: Projekt: Zajedno za okoliš regije, Otpad - 9. prioritetni problem okoliša, 2001.

Noordhuis T. Klaas , Vrt, veliki priručnik za cijelu godinu, Veble Commerce, 10. Zagreb, 1995, 2000.

Ekološko društvo Žmergo, Kompostiranje, Opatija 2005.11.

North-South Centre of the Council of Europe i grupa udruga, Going Green, 12. Lisabon, 1994.

Papafava Mirjana, Primjena ekonomskih instrumenata u zaštiti okoliša u 13. Republici Hrvatskoj, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Zagreb, 2000.

Preco System s.r.l. Guida al compostaggio domestico, Gemona del Friuli, 14. 2000.

STIHL-Gruppe: Viking katalog 200015.

ZAKON O OTPADU ( “Narodne novine” br. 178/04)16.

Integrated Waste Management Board 1997. Composting. Letak17.

Milanović, Z., Radović, S. i Vučić, V. 2002. 18. Otpad nije smeće. Zagreb

Gospodarstvo i okoliš; Velika Gorica, Mtg-topgraf19.