broj 786 / travanj 2011. broj 810/ svibanj 2013. list hŽ ...tužbi hŽ putničkog prijevoza,...

LIST HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDINGA d.o.o.broj 786 / travanj 2011.broj 810/ svibanj 2013. LIST HŽ INFRASTRUKTURE d.o.o.

/ Foto: Toma Bačić

/Teretni vlak HŽ Carga snimljen u Benderu pokraj Knina

www.hznet.hrÆELJEZNI»AR 3/

/ UVODNIK

/ I Z S A D R Ž A J A

/ I M P R E S S U M

ŽELJEZNIČAR

list HŽ Infrastrukture d.o.o.

Nakladnik: HŽ Infrastruktura d.o.o.

Za nakladnika: Darko Peričić

Uređivački odbor: Marko Car Vlatka Škorić Martina Elizabeta Lovrić Katarina Rakas Sanja Vučić

Urednik: Branimir Butković

Jezična urednica: Nataša Bunijevac

Priprema za tisak: Lidija Torma

Obrada fotografija: Gordana Petrinjak

Dizajn: Oskar Pigac

Fotografija na naslovnici: Dragutin Staničić

Adresa uredništva: Zagreb, Mihanovićeva 12

telefoni: 01/4577-591, 3783-122, 4534 288

telefaks: 01/457 21 31

e-mail: [email protected]

www.hznet.hr

Tisak: Željeznička tiskara d.o.o. Zagreb, Petrinjska 87 predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture

Darko Peričić, mag. ing. traff.

/4 Sastanak u MPPI-u Nećemo kupovati socijalni mir

/6 Sisak: Velika ulaganja iz državnog proračuna

/7 Svečano dočekan vlak u Daruvaru

/9 Veliki radovi u požeškom kraju

/14 Zahvala zaposlenicima HŽ PP: »...najvrednija je ljudska dobrota«

/24 Iz Italije: Primjeri uspješnih revitalizacija lokalnih pruga

/26 Pruge velikih brzina: Francuska usporava gradnju

/28 »Z armoniku v Roč«: Harmonike koje odolijevaju vremenu

/29 HKUD »Željezničar« Osijek: Oduševio u Lisinskom

Konkretni rezultati danih obećanja

Tijekom svibnja počeli su se pokazivati konkretni rezultati naših obećanja i napora koje smo poduzeli čim smo doš-li na čelo HŽ Infrastrukture, a među kojima bih izdvojio događanja na prugama na kojima je bivša Uprava obu-stavila promet 2010. godine. Tako je u promet puštena obnovljena dionica Daruvar – Sirač, završeni su radovi na pruzi Požega – Velika te su počeli radova na obnovi pruge Pleternica – Našice. Priveli smo kraju radove u sta-jalištu Karlovac Centar, kao i niz drugih radova. Osim što smo operatorima otvorili nove kilometre pruga, pokazali smo da polako ispunjavamo dano obećenje o po-većanju razine sigurnosti na željezničko-cestovnim prijela-zima pa smo u rad pustili pet novih uređaja za osiguranje sa svjetlosno-zvučnom signalizacijom i polubranicima na željezničko-cestovnim prijelazima u Zagorju i na varaždin-skome području. U proteklih pet godina modernizirano je

57 željezničko-cestovnih prijelaza, a samo ove godine planiramo to učiniti sa njih 59. I započeti remonti izvode se svojom dinamikom. U skladu s time ispunit ćemo obećanje da ćemo podatak o prosječnih 20 km remontiranih pruga godišnje ove godine povećati na 80 km, s projekcijom da svake sljedeće godine izvedemo remont na oko 100 km pruga. Početkom svibnja završili smo drugi u nizu projekata koji se financiraju iz EU-ovih fo-nodva. Riječ je o IPA-projektu »Signano-sigurnosni uređaji na zagrebačkome Glavnom kolodvoru«, na čijem je otkrivanju spomen-ploče bio i potpredsjednik Europske komi-sije (EK) i povjerenik za promet Siim Kallas, najviše pozicionirani dužnosnik EK-a koji je ikada bio na nekome događanju vezanom uz projekte HŽ Infrastrukture. Sva ta pozitivna događanja koja su počela otkrivati drugo lice željeznice zasjenio je dvo-satni prosvjed Sindikata željezničara Hrvatske (SŽH) održan 15. svibnja. Ne ulazeći u razloge drugih sindikata koji su prosvjedovali, SŽH-ove zahtjeve koji su navedeni kao povod te industrijske akcije smatram neopravdanima jer se svih sedam zahtjeva poštuje. Socijalni dijalog počeli smo prošlog proljeća i on traje neprekidno. Kolektivni ugovor i nje-gove anekse Uprava HŽ Infrastrukture poštuje, a broj radnika određuje se prema struč-nim kriterijima. O tome da se ulaganja u željezničku infrastrukturu provode predviđenom dinamikom svjedoče i informacije o događanjima koje prikazujemo u ovome broju, a i ulaganja nikada nisu bila veća pa će ove godine doseći dvije milijarde kuna. Izrađujemo poslovne planove za dva sljedeća proračunska razdoblja (14 godina) po kriterijima ze-malja članica EU-a. Stalno surađujemo s drugim željezničkim društvima, i to ne samo na području restrukturiranja. Naime, HŽ Infrastruktura nosi veliki teret restrukturiranja HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga, i to zahvaljujući prepolavljanju iznosa za korištenje trase što će nam za 2012. priskrbiti gubitak u iznosu od 350 milijuna kuna. Što se tiče konkret-nog zahtjeva o rješavanju statusa Croatia-expressa, poduzeli smo sve potrebne aktivno-sti kako bi Croatia-express od 1. srpnja postala tvrtka kći HŽ Putničkog prijevoza. O smanjenju broja radnika najbolje svjedoče brojke. Dana 1. siječnja 2012. u HŽ Infra-strukturi bilo je 6812 zaposlenih, a 1. svibnja 2013. njih 5522. U tome razdoblju nitko nije dobio otkaz, već se broj smanjivao dobrovoljnim odlaskom uz poticajne otpremnine, što se nastavlja do 1. srpnja. Očekujemo da će do tog datuma biti još stotinjak radnika ma-nje. Dakle, otpuštanja radnika u klasičnome smislu nema, već se broj radnika smanjuje odljevom na dobrovoljnoj bazi, uz isplatu poticajnih otpremnina te prijenosom djelatnosti i organizacijske jedinice Poslovni centar održavanja i građenja pruga iz HŽ Infrastrukture u Pružne građevine, što je završeno 1. svibnja. Viškovi radnika proizišli iz restrukturiranja društava i dalje će se rješavati u skladu s Ugovorom o radno-pravnoj zaštiti radnika od poslovno uvjetovanog otkaza sklopljenog sa socijalnim partnerima. Proces se nastavlja na način da do 3. lipnja treba izraditi novu organizaicju koja će potom biti upućena na savjetovanje socijalnim partnerima te bi na snagu trebala stupiti do 1. srpnja 2013. Time bismo dovršili većinu aktivnosti planiranih hoodgramom Programa restrukturiranja. Kao prvi čovjek najveće željezničke tvrtke u Hrvatskoj ponosan sam na sve rezultate koje smo zajedno postigli i zahvaljujem svim radnicima koji nas podržavaju svakodnev-nim angažmanom na radnim mjestima te socijalnim partnerima koje uvažavamo kao ravnopravnog sugovornika u ovim složenim i bolnim procesima.


/Teretni vlak HŽ Carga snimljen u Benderu pokraj Knina

broj 810 / svibanj 2013.4/

/ NOVOSTI / Piše: Branimir Butković

Pismom od 15. svibnja naslovljenim na premijera RH Zorana Mila-novića i resornog ministra Sinišu Hajdaša Dončića Sindikat strojo-vođa Hrvatske i Sindikat željezničara Hrvatske zatražili su uspostav-ljanje socijalnog dijaloga te rješavanje teškog stanja u društvima nastalima podjelom Hrvatskih željeznica. Istog dana strojovođe su održali štrajk upozorenja u HŽ Cargu, a mnogobrojni članovi SŽH-a

Prosvjedi SSH-a i SŽH-a

Održani štrajkovi upozorenjaNezadovoljni izostankom socijalnog dijaloga i teš-kim stanjem na željeznici, dana 15. svibnja Sindikat strojovođa Hrvatske (SSH) i Sindikat željezničara Hrvatske (SŽH) organizirali su prosvjed na Marko-vu trgu i štrajk upozorenja u HŽ Cargu. Sljedeći dan vlakovi su zaustavljeni u znak solidarnosti s piloti-ma i kabinskim osobljem Croatia Airlinesa.

prosvjedovali su na Markovu trgu. Županijski sud, postupajući po tužbi HŽ Putničkog prijevoza, zabranio je štrajk u tome poduzeću najavljen za 15. svibnja. Štrajk je nakon toga najavljen za 18. svib-nja, no nakon provedenog postupka mirenja postignut je dogovor između SSH-a i HŽ Putničkog prijevoza. U znak solidarnosti sa sindikatima pilota i kabinskog osoblja Croatia Airlinesa, dana 16 svibnja SSH je organizirao štrajk solidarnosti te su od 12.00 do 14.00 sati bili zaustavljeni putnički i teretni vlakovi. U pismu ministru Siniši Hajdašu Dončiću sindikati su istaknuli nemo-gućnost pokretanja rješavanja velikih problema u društvima nasta-lima podjelom Hrvatskih željeznica te izostanak bilo kakav dijaloga s upravama društava. Posebno su izdvojili teško stanje u HŽ Cargu. U sindikatima misle da prijevoz putnika autobusima umjesto vlakovi-ma nije prihvatljivo rješenje. Loše održavanje vlakova i infrastrukture također su problemi koji se ne rješavaju, a vezani su uz sigurnost prijevoza putnika i tereta.

Toga dana ministar Siniša Hajdaš Dončić i predsjednici Uprava HŽ Infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga, Darko Peričić, Dražen Ratković i Ivan Lešković, na razgovor su primili predsjednike pet željezničkih sindikata: Zorana Maršića iz Sindikata željezničara Hrvatske, Nenada Mrgana iz Sindikata strojovođa Hrvatske, Antu Iličića iz Sindikata prometnika vlakova Hrvatske, Slavka Proletu iz Sindikata infrastrukture Hrvatskih željeznica, Marijana Jelenskog, dopredsjednika Sindikata Hrvatskih željeznica, te Krešimira Severa, predsjednika sindikalne središnjice Nezavisni hrvatski sindikati. Na početku sastanka ministar Hajdaš Dončić je rekao:/ HŽ Infrastruktura je u provedbi Plana restrukturiranja otišla najdalje i do sada smo uspjeli u nastojanjima da modernizaciju i obnovu željezničke infrastrukture na koridorima V.c i X, koji su europski baltički i mediteranski koridori, sufinanciramo iz EU-ovih fondova. Od 2016. do 2019. u željezničke pravce od Rijeke do mađarske granice te od slovenske do granice sa Srbijom bit će uložene dvije milijarde eura. Već krajem godine počinju radovi na dionici Dugo Selo – Križevci vrijedni 210 milijuna eura. Kao što vam je poznato, narednih godina intenzivno će se ulagati u želje-

Sastanak u MPPI-u

Nećemo kupovati socijalni mirDana 15. svibnja u Ministarstvo pomorstva, pro-meta i infrastrukture održan je sastanak ministra Siniše Hajdaša Dončića, uprava željezničkih tvrtki te pet željezničkih sindikata.

zničku infrastrukturu, a to se proteklih desetljeća nije radilo. To će podići razinu kvalitete i brzinu prometa. Što se tiče HŽ Putničkog prijevoza, rješavamo probleme s poslov-nim bankama koje bi pratile ulaganje u nove vlakove, jer vozni park neophodno treba obnoviti. Istodobno pripremamo PSO odnosno subvencioniranje putničkog prijevoza na način da se u to uključe i lokalna i regionalna zajednica. To je važno jer i modernizacijom te povećanjem opsega prometa HŽ Putnički prijevoz pripremamo za liberalizaciju tržišta na koje će ta tvrtka ući 2017. godine. Nažalost, budući se tako nije ulagalo u HŽ Cargo, danas smo u situaciji da pri-premamo dokapitalizaciju te tvrtke. Poznato vam je da je objavljen pozivni natječaj te da za dokapitalizaciju konkuriraju ukupno četiri tvrtke. Dakle, interes postoji i brinemo da HŽ Cargo ima budućnost i da može opstati nakon dodatne liberalizacije tržišta od 1. srpnja ove godine, kada će se tržište željezničkoga teretnog prijevoza proširiti jer se priznaju dozvole željezničkih prijevoznika izdane u EU-u. Do dokapitalizacije mogu proći od tri do četiri mjeseca, ali ja vam mo-ram reći to da u tome razdoblju zaposlenici neće ostati bez plaća. Možda će one u HŽ Cargu kasniti koji dan. I HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastruktura redovito primaju plaće. Ne miješam se, niti ću se miješati u programe sistematizacije rad-nih mjesta. To je posao uprava i stvar vašeg dijaloga s uprava-ma. Apeliram na razum, na to da budemo realni. Lažnim novcem odnosno nezarađenim novcem nećemo kupovati socijalni mir. Že-ljeznička poduzeća tako su živjela desetljećima, a posljedice toga su zapuštenost i infrastrukture i voznog parka te nekonkurentnost. Željeznice imaju veliku priliku pokrenuti zamašnjak modernizacije, a istodobno i zamašnjak građevinskog i gospodarskog rasta. U njih će do 2020. biti uloženo tri milijarde eura. Apeliram na to da tu prili-ku ne propustimo te da pokušamo nadoknaditi ono što je godinama zanemareno. Vaše je legitimno pravo štrajkati. – rekao je ministar. Zoran Maršić je u ime predstavnika željezničkih sindikata ministru predao zahtjeve sindikata, na što je ministar ponovio da on o kon-kretnim zahtjevima koji se tiču socijalnog dijaloga isključivo s pred-stavnicima uprava on kao ministar ne može razgovarati. Predsjed-nici sindikata odbili su nastaviti razgovor s predsjednicima uprava triju željezničkih poduzeća, inzistirali su na razgovoru isključivo s ministrom i isključivo o njihovim zahtjevima. Nakon toga su napu-stili Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture.

/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Damir Babić

Sa sastanka u MPPI


/ NOVOSTI/ Piše: Vlatka Škorić

Naime, Sindikat infrastrukture Hrvatskih željeznica pokrenuo je u lipnju 2009. sudski postupak radi utvrđenja ništetnosti III. aneksa Kolektivnom ugovoru djelatnosti HŽ Infrastrukture d.o.o. skloplje-nog 11. veljače 2009., kojim su se poslodavac i sindikati sporazu-mjeli da nema povećanja cijene sata rada za šest posto, a koje je utvrđeno odredbom čl. 223. Kolektivnog ugovora djelatnosti HŽ Infrastrukture koji je sklopljen 25. srpnja 2007. godine.Općinski građanski sud u Zagrebu presudom broj Pr-1157/09 -17 od 17. ožujka 2011. odbio je tužitelja sa zahtjevom za utvrđenje ništetnosti III. aneksa KU-u sklopljenog 11. veljače 2009., dok je u povodu žalbe tužitelja Sindikata infrastrukture Hrvatskih želje-

Sudska presuda

Ništetan III. aneks KU-u HŽ Infrastrukture iz 2007.Presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske done-senom 3. travnja 2013. okončan je sudski postupak koji je pokrenuo Sindikat infrastrukture HŽ-a. U skladu s tom presudom Uprava HŽ Infrastrukture d.o.o. nema obvezu isplatiti razliku u plaći od šest posto, koja bi, prema procjenama, za sve radnike HŽ Infrastrukture d.o.o. iznosila između 150 i 170 milijuna kuna.

znica Županijski sud u Zagrebu presudom broj Gžr-885/11-2 od 12. srpnja 2011. preinačio presudu na način da je utvrdio da je III. aneks Kolektivnom ugovoru djelatnosti HŽ Infrastrukture d.o.o. ništetan.U povodu revizije izjavljene protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, Vrhovni sud Republike Hrvatske je presudom broj Revr 408/12-2 od 3. travnja 2013. preinačio presudu Županijskog suda u Zagrebu, odbivši žalbu tužitelja Sindikata infrastrukture Hrvat-skih željeznica kao neosnovanu i potvrdivši presudu Općinskoga građanskog suda u Zagrebu od 17. ožujka 2011. godine.Prema pravnome shvaćanju Vrhovnog suda RH, ne postoji obveza sastavljanja novih pregovaračkih odbora za postupak sklapanja Aneksa Kolektivnom ugovoru jer je u sklapanju tog aneksa sudje-lovao Pregovarački odbor sindikata koji je bio sastavljen za skla-panje osnovnoga kolektivnog ugovora.Time je III. aneks Kolektivnom ugovoru djelatnosti HŽ Infrastruk-ture od 11. veljače 2009. zakonit i ima pravne učinke, što znači da je poslodavac za 2009., 2010. i 2011. godinu obračunao i isplatio plaće svim radnicima HŽ Infrastrukture d.o.o. u skladu s odred-bama važećeg KU-a i nema obvezu isplatiti razlike u plaći od šest posto za tri navedene godine.

Program restrukturiranja u HŽ Infrastrukturi, kao i u ostalim društvima u sklopu bivših HŽ Hrvatskih željeznica holdinga, počeo se provoditi 3. srpnja 2012. i provodit će se planiranom dinamikom sve dok se ne ispune sve predviđene aktivnosti. Predsjednik Uprave Darko Peričić re-kao je da proces do 1. srpnja ove godine mora biti završen. Od tada do danas provedene su statusne promjene odnosno u studenome 2012. udio HŽ Hrvatskih željeznica holdinga u društvima HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo prenesen je na Republiku Hrvatsku, u studenome 2012. HŽ Holding pripojen je HŽ Infrastrukturi te su prove-dene promjene u društvima kćerima HŽ Infrastrukture. HŽ Infrastruk-tura i dalje prilagođava organizacijske strukture novim zahtjevima. Za-dnji Pravilnik o organizaciji donesen je 1. ožujka 2013., a u tijeku je izrada nove organizacije koja bi na snagu trebala stupiti do kraja lipnja 2013. kako bi HŽ Infrastruktura s danom ulaska u EU imala organizacij-sku strukturu primjerenu poslovnim procesima u novim okolnostima. Problem viška radnika proizišao iz restrukturiranja društava rješava se u skladu s Ugovorom o radno-pravnoj zaštiti radnika od poslovno uvjetovanog otkaza sklopljenog sa socijalnim partnerima. U 2012. broj radnika u HŽ Infrastrukturi smanjen je za 393 radnika te je na dan 31. prosinca 2012. iznosio 6436. U tvrtkama kćerima HŽ Infrastrukture u 2012. ukupno je 40 radnika sporazumno i uz isplatu poticajne otpre-mnine raskinulo radni odnos.O smanjenju broja zaposlenih Peričić je rekao:/ Da 1. siječnja 2012. bilo je 6812 zaposlenih, a 1. svibnja 2013. 5522. Do 1. srpnja očekujemo smanjenje broja zaposlenih za još stotinjak radnika, i to uz isplatu poticajnih otpremnina.Dakle, otpuštanja radnika u klasičnome smislu nema, već se broj radnika smanjuje odljevom na dobrovoljnoj bazi, uz isplatu poticajnih otpremnina te izdvajanjem dijela djelatnosti u Pružne građevine.

Konferencija za novinare u HŽ Infrastrukturi

Restrukturiranje glavna temaProces restrukturiranja, statusne promjene, ula-ganja u infrastrukturu te zahtjevi sindikata bili su glavne teme konferencije za novinare koju je Upra-va HŽ Infrastrukture organizirala 13. svibnja 2013.

Jedna od tema na koju se osvrnuo Peričić jesu i zahtjevi nekolicine sindikata. Kazao je da HŽ Infrastruktura nosi veliki teret restrukturira-nja HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga. Naime, predviđena cijena trase odnosno naknada za korištenje trasa HŽ Infrastrukture spomenutim je operatorima prepolovljena odlukom mjerodavnog ministarstva. U skladu s time manjak iz 2012. iznosi 350 milijuna kuna. Peričić je re-kao i to da zahtjevi sindikata, koji se odnose na HŽ Infrastrukturu nisu opravdani. Naime, HŽ Infrastruktura poštuje III. aneks Kolektivnom ugovoru, a ulaganja u željezničku infrastrukturu nikada nisu bila tako velika kao sada. Prethodnih godina remont se izvodio na oko 20 km pruga na godinu, a ove godine njime će biti obuhvaćeno više od 80 km. O rješavanju problema Croatia Exspressa, Peričić je rekao to da će ta tvrtka kći postati tvrtka kći HŽ Putničkog prijevoza do 1. srpnja. Istaknuo je i to da je koordinacija HŽ-ovih društava u procesu restruk-turiranja svakodnevna, unatoč tvrdnjama sindikata da ona ne postoji. Paralelno s poslovnim restrukturiranjem provodi se i financijsko restrukturiranje HŽ Infrastrukture. O financijskim rezultatima po-slovanja govorio je Zlatan Kuljiš, direktor Ekonomsko-financijskih poslova HŽ Infrastrukture: / Prema prvim projekcijama rezultata, prihod iznosi 1,154 milijardi kuna, rashodi 1,46 milijardi kuna, dakle, HŽ Infrastruktura završit će prema tomu poslovnu godinu 2012. s gubitkom od 342 milijuna kuna. No, time je obuhvaćen i oprost potraživanja od operatora u iznosu od 170 milijuna kuna, zatim 46 milijuna kuna kamata koje inače pokriva Ministarstvo financija, 92 milijuna kuna potrebnih za poticajne otpre-mnine i još nekoliko neplaniranih stavki. Peričić je dodao da produktiv-nost raste, što se vidi i po tome što je u ožujku 2012. za plaće izdvojeno 80 milijuna kuna, a 2013. 60 milijuna kuna. Statistike pokazuju da je na početku mandata ove uprave bilo 2,5 radnika po kilometru pruge, a danas su dva. Cilj je 1,5 radnik po kilometru pruge, što odgovara realnim europskim standardima. Na kraju konferencije novinari su s članovima Uprave razgovarali o projektima modernizacije željezničke infrastrukture koji su dio velikoga investicijskog ciklusa. Riječ je o inve-sticijama u željezničku infrastrukturu do 2016. godine, u vrijednosti od tri milijarde kuna, te do 2020. godine, u iznosu od 5,5 milijardi kuna.

/ Piše: Martina Lovrić


/ NOVOSTI

/ Piše: Martina Lovrić/ Foto: Branimir Butković

Nakon obilaska radova u kolodvoru Sisak predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić okupljenim je medijima izja-vio:/ Ono što smo obećali krajem protekle godine ostvarujemo. U međuvremenu smo se potrudili, završili projekte i počeli rado-ve. Samo u kolodvoru Sisak imamo manjih problema, odnosno moramo dopustiti arheolozima da obave svoj dio posla. No, općenito, počeli smo iz Zagreba. Tako smo na kraju radova na dionici Zagreb Glavni kolodvor – Zagreb Klara dugoj 6,5 km. Na ljeto krećemo s radovima na dionici Velika Gorica – Turopolje, s remontom pruge Greda – Sisak – Novska duge 7,5 km, čisti se dionica pruge prema Petrinji, gradi se pasarela u Sisak Capra-

Sisak

Velika ulaganja iz državnog proračunaU organizaciji HŽ Infrastrukture, Uprava HŽ Infra-strukture i sisačko-moslavačka županica u četvr-tak 25. travnja obišli su radove na rekonstrukciji kolodvora Sisak i izgradnji pješačkog nathodnika u Sisak Capragu.

U sklopu svečanosti izvršena je primopredaja potvrde o pre-uzimanju izvedenih radova (taking-over certificate), a sveča-nosti su prisustvovali i dr. sc. Branko Grčić, potpredsjednik Vlade RH i ministar regionalnog razvoja i fondova EU; dr. sc. Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infra-strukture RH; veleposlanici Delegacije EU u RH i Kraljevine Španjolske s izaslanstvima; Mathias Ruete, generalni direk-tor za mobilnost i promet; predstavnici partnera na projektu te predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture s članovima Uprave.

Darko Peričić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, je u pozdrav-nome govoru napomenuo da osim signalnih stupova i drugih vanjskih uređaja većina radova nije vidljiva korisnicima jer je riječ

Završetak IPA-projektaU sklopu dvodnevnoga službenog posjeta Hrvatskoj Siim Kallas, potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za promet, 2. svibnja na Zagreb Glavnom kolodvoru otkrio je spomen-ploču u povodu završetka radova u sklopu IPA-projekta Signalno-sigurnosni uređaji na Zagreb Glavnom kolodvoru.

/ Piše: Martina Lovrić/ Foto: Branimir Butković

Javier Machi, predstavnik TYPSA-e i Arnulf Wolfran, predstavnik Siemensa

o postrojenjima koja su smještena u zgradi postavnice, ali radovi koji su izvedeni od 2010. do danas i te kako su važni za zagrebač-ko željezničko čvorište i za sve korisnike željezničkih usluga.

Dr. sc. Siniša Hajdaš Dončić istaknuo je da HŽ Infrastruktura svojim aktivnostima stvara pretpostavke za oko tri milijarde eura investicija u razdoblju od 2014. do 2020. kada će velik dio željezničke mreže u Hrvatskoj biti dio europske mreže TEN-T. Naglasio je da je današnji događaj dio divne priče koja će biti dio mini industrijske revolucije že-ljeznice u Hrvatskoj.

Dr. sc. Branko Grčić, potpredsjednik Vlade RH i ministar regional-nog razvoja i fondova EU, kazao je da to, što se tiče vrijednosti, nije najveći projekt u HŽ Infrastrukturi, ali da znači dobar početak.

To je, rekao je, početak procesa obnove prometno-transpor-tnih smjerova u ukupnoj vrijednosti od gotovo tri milijarde eura u sljedećih nekoliko godina. To je temelj za pravi gos-podarski, investicijski bum u Hrvatskoj. To je vrijednost naše Dalmatine pa još malo više. Iz toga je vidljivo koliko je to važ-no za oporavak našega gospodarstva, osobito građevinskog sektora, pa pratećih industrija i uslužnih djelatnosti kao što su projektiranje itd. Zato je Vlada RH tim projektima dala ap-solutni prioritet.

Novi uređaj omogućuje bolju protočnost prometa vlakova na cije-lome zagrebačkom čvorištu, od Borongaja, Hrvatskoga Leskovca i Zagreb Klare do Zagreb Zapadnog kolodvora, te skraćuje vrijeme njihova manevriranja, a što smanjuje utjecaj uskoga grla u daljin-skome prijevozu na X. i na B-ogranku V. paneuropskoga promet-nog koridora.

gu, u tijeku su radovi u kolodvoru u Sisku. Dakle, radi se vrlo intenzivno.Na pitanje o ukupnome ulaganju u željeznicu u Sisačko-moslavač-koj županiji te izvoru financiranja Peričić je odgovorio:/ Sva nabrojena ulaganja kreću se oko milijardu kuna, a novac dolazi iz državnog proračuna.Županica Marina Lovrić Merzel naglasila je da je Županija bila 20 godina nepravedno zapostavljena te je zahvalila predsjedniku Uprave HŽ infrastrukture Darku Peričiću i svim njegovim suradni-cima, Ministarstvu i Vladi Republike Hrvatske jer to je prava decen-tralizacija i način kako se novac građana vraća u njihovu županiju. Tijekom rekonstrukcije kolodvora Sisak bit će izvedeni remont I., II. i IV. kolosijeka te rekonstrukcija pješačkog prijelaza, bit će sagrađeni sustav odvodnje i drenaže te otočni peron s nadstreš-nicom, rasvjetom, pristupnim stubištem i dizalom na mjestu sa-dašnjeg III. kolosijeka. Također će se rušiti postojeći bočni peron uz kolodvorsku zgradu i postojeća armiranobetonska nadstreš-nica, a umjesto nje bit će sagrađena nova čelična nadstrešnica s rasvjetom.


/ NOVOSTI

Marina Lovrić Merzel s šefom kolodvora Ivicom Krapljanom u Sisak CapraguŽupanica Marina Lovrić Merzel s Darkom Peričićem u Sisku

Mnogobrojni mještani okupljeni na željezničkome kolodvoru do-čekali su vlak koji je u 14.56 sati iz Banove Jaruge preko Sirača stigao u Daruvar. Nakon gotovo tri godine prometne izoliranosti Daruvar je ponovno uključen u hrvatsku željezničku mrežu, a pre-ma najavama može se očekivati nastavak remonta na zatvoreno-me dijelu pruge od Daruvara do Pčelića.

Uz veliko negodovanje javnosti, dana 17. svibnja 2010. promet je obustavljen na pruzi od Sirača do Daruvara. Nakon gotovo tri godine, dana 6. svibnja 2013. ta dionica je obnovljena.

Okupljanima su se obratili gradonačelnik Daruvara Dalibor Rohlik i saborski zastupnik Vedran Babić, koji su izrazili veliko zadovolj-stvo ponovnim otvaranjem pruge za promet. Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić istaknuo je da veliki broj okuplje-

Nakon tri godine

Svečano dočekan vlak u Daruvaru

Gradonačelnik Daruvara, Dalibor Rohlik, Darko Peričić i saborski zastupnikDalibor Babić

Brojni mještani okupljeni na željezničkom kolodvoru

nih u Daruvaru samo potvrđuje ispravnost odluke Uprave HŽ In-frastrukture da se obnovi 11 km pruge od Sirača do Daruvara te da se nastavi remont do Pčelića:/ Nakon dvaju obilazaka, prvo gradonačelnika Daruvara a po-tom i saborskog zastupnika Vedrana Babića, i podastrtih ar-gumenata, u listopadu 2012. počeli smo s radovima i sve smo uspjeli napraviti za pet milijuna kuna, što i nije neki veliki iznos u odnosu na vrijednost koju smo dobili. Ovu prugu sagradio je netko davno prije nas i na nama je da je očuvamo – rekao je Peričić.

Nakon obnove najveće dopuštene brzine bit će 50 km/h na pet ki-lometara te pruge te 60 km/h na preostalome dijelu. Osim radova na kolosijeku, uređeno je deset željezničko-cestovnih prijelaza te su uklonjeni po jedan ilegalni prijelaz i propust.

/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Tijekom radova bit će i rekonstruirani signalno-sigurnosni ure-đaj i kontaktna mreža te će se ugraditi nove telekomunikacij-ske instalacije. Vrijednost radova u kolodvoru iznosi 40 mili-juna kuna, a njihov završetak planiran je za kraj 2014. godine. Izgradnjom željezničkog nathodnika u kolodvoru Sisak Caprag osigurat će se kvalitetna i sigurna komunikacija kao i funkcional-no i moderno rješenje povezivanja dvaju dijelova grada odnosno

željezničkoga kolodvora i industrijske zone sa stambeno-trgovač-kom zonom. Vrijednost izgradnje nathodnika je šest milijuna kuna, a radovi bi trebali biti završeni do početka listopada ove godine. Osim rekonstrukcije kolodvora Sisak i izgradnje nathodnika u Sisak Capragu, ove godine na sisačkome prometnom pravcu (prezentacije projekata) planiran je niz remonata i drugih radova usmjerenih na poboljšanje kvalitete željezničke infrastrukture.


/ NOVOSTI / Piše: Branimir Butković

Ugovor vrijedan 1.678.789,40 kuna potpisan je s tvrtkom Končar-Inženjering za energetiku i transport d.d.. Planirani rok završetka radova je do kraja godine.

EVP Sunja

Izgradnja postrojenja za kompenzacijujalove energijeDana 8. svibnja svim mjerodavnim tijelima prijav-ljen je početak radova na izgradnji postrojenja za kompenzaciju jalove energije u elektrovučnoj pod-stanici 110/25 kV Sunja.

Izgradnjom postrojenja za kompenzaciju jalove energije u EVP-u Sunja znatno će se smanjiti troškovi za prekomjerno preuzetu jalovu energiju. Posljedice trošenja jalove energije, osim eko-nomske prirode, mogu biti i tehničke prirode te će se kompen-zacijom postići manji gubitci snage i manji padovi napona u prijenosu električne energije do elektrovučnog vozila te znatno bolja iskoristivost instalirane snage energetskih transformatora u podstanicama.

Kapitalne radove, koji su počeli 18. travnja na dionici između kolod-vora Zdenčina i Jastrebarsko te na željezničko-cestovnome prijelazu u Donjem Desincu, koji se nalaze na pruzi Zagreb Glavni kolodvor – Karlovac – Rijeka (Split), dana 9. svibnja obišli su Darko Peričić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, sa suradnicima i gradonačel-nik Jastrebarskog Zvonimir Novosel u pratnji lokalnih dužnosnika.Na gradilištu su imali prigodu uvjeriti se u tijek radova koji se izvo-de na 7,6 km pruge, koja je dio V.b koridora, koji povezuje Rijeku s Koprivnicom i Mađarskom, a kojom će nakon remonta vlakovi moći voziti brzinom od 140 km/h. Remont pruge između Zdenčine i Jastrebarskog predviđen je u dvije faze, a trenutačno se izvode gra-đevinski radovi pružnim postrojenjima, kojim se iskopava stari zastor pružnog dijela i tamponskog sloja od 7 m te se ugrađuju geotekstil i geomreža. Nakon toga će biti zamijenjena kolosiječna rešetka, i to tako da će drveni pragovi biti zamijenjeni betonskima, a tračnice će se zava-rivati u dugi trak, poštujući sve standarde elastičnosti i sigurnosti./ Dio ovih građevinskih radova koje danas imamo priliku vidjeti mogao bi biti završen do sredine ljeta, a završetak svih radova

Zdenčina i Jastrebarsko

Obilazak radova/ Piše: Martina Lovrić/ Foto: Branimir Butković

planira se do studenoga ove godine. Ujedno je riječ o prvim rado-vima na ovoj pruzi koji su započeti nakon čak 30 godina – rekao je prigodom obilaska radova Darko Peričić te dodao da će se nakon toga urediti sustav odvodnje i sanirati propusti. Tijekom obilaska radilišta uzvanici su obišli i željezničko-cestovni prijelaz u Desincu, gdje će biti ugrađeni polubranici./ Vrijedno je spomenuti i to da je ovo samo jedan od ukupno 56 željezničko-cestovnih prijelaza na kojima planiramo remont – do-dao je Peričić.Vrijednost tih radova iznosi 80 milijuna kuna. Radovi uključuju i izgradnju novog perona u stajalištu Desinec, prilagođenog za pri-stup osobama s posebnim potrebama.Nakon tih radova počet će druga faza remonta, koja će obuhvatiti usklađivanje postrojenja kontaktne mreže i signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja.Uz radove na riječkome prometnom pravcu, HŽ Infrastruktura tre-nutačno završava kapitalni remont dionice Lokve – Drivenik, a tije-kom 2013. planira početi remont dionice Moravice – Skrad.

Radovi na pruzi pokraj Zdenčine

Dana 9. svibnja Uprava HŽ Infrastrukture obišla je radove na remontu pruge Zdenčina – Jastrebarsko.



/ NOVOSTI

Kolodvorska zgrada kompletno je uređena, pokraj zgrade postavlje-na je restaurirana parnjača, a nekada zapušteni prostor uređen je i danas se koristi kao parkiralište. Udruga »Željeznički zaljubljenici Slavonije« uspjela je pored kolodvora izložiti francuza kojeg je i preu-redila. Prostor ispred kolodvorske zgrade do prvog perona nedavno je popločen i sada iznad njega još treba sagraditi nadstrešnicu. Ugovor o sufinanciranju radova na izgradnji nadstrešnice u Salo-nu »Miroslav Kraljević« potpisali su gradonačelnik Požege Zdravko Ronko i predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić, koji je istaknuo da je pred završetkom remont pruge od Velike do Požege, a počinju i radovi na zatvorenoj dionici od Pleternice do Čaglina. Nakon potpisivanja ugovora članovi Uprave HŽ Infrastrukture bili su gosti gradonačelnika Ronka na prijamu za novorođene bebe.

S gradilišta u slavoniji

Veliki radovi u požeškome krajuObnova željezničkoga kolodvora u Požegi počela je 2003. godine, a nakon potpisivanja ugovora između HŽ Infrastrukture i Grada Požege o sufinanciranju izgradnje nadstrešnice, dana 14. svibnja zgrada i njezin okoliš dobit će konačni izgled. Kolodvor Požega danas izgleda doista reprezentativno.

S prijema za bebePrijem kod gradonačelnika Zdravka Ronka

Radovi na pruzi Požega - Velika

Taj jedinstven događaj organizira se od 2003. i tom prigodom okupilo se 37 beba s roditeljima. Uz poklone, roditelji su dobili novčanu potporu.Obilazak radilišta na remontu pruge Ve-lika – Požega nadomak Požege potvrdio je da će se već u svibnju putnici voziti obnovljenom prugom. Na toj 12 km du-goj dionici vozna brzina vlakova pala je na samo 25 km/h i ona je jedva izbjegla sudbinu pruga koje su prije tri godine zatvorene »u jednome potezu«. Vrijed-nost radova je oko 22 milijuna kuna.U željezničkom kolodvoru u Čaglinu na-javljen je početak radova na obnovi 17,5 kilometara pruge do Pleternice. Na pru-zi koja prolazi kroz gusto naseljen kraj i sela smještena blizu pruge nalaze se dva stajališta – Ciglenik i Latinovac. Putnike, ponajviše učenike, obradovat će vijest da će radovi biti završeni do rujna, od-nosno do početka školske godine. Tom prigodom Peričić je obećao da će na otvorenje pruge doputovati vlakom. U razgovoru nakon službenog dijela pro-grama jedan je umirovljenik istaknuo da je vrlo važno izraditi i kvalitetan vozni red, što u prošlosti često nije bio slučaj.

Nakon remonta dionice do Čaglina počet će remont pruge od Ča-glina do Našica. Ta je pruga posebno važna za stanovnike toga kraja jer onuda ne voze autobusne linije. Gradonačelnik Ronko izrazio je zadovoljstvo promjenom načina razmišljanja u HŽ-ovim tvrtkama od 2012. godine: / Ova pruga povezat će Požegu i Osijek. Puno će značiti našim ljudima koji putuju u KBC Osijek, našim studentima, a osobito štićenicima Doma za odrasle osobe u Ljeskavici kojima je pruga jedina veza s članovima obitelji koji im dolaze u posjet. Vlado Frančić, direktor Pružnih građevina koje izvode radove, naja-vio je da nakon pripreme gradilišta i dovoženja materijala pravi ra-dovi na obnovi pruge Pleternica – Čaglin počinju početkom lipnja.


/ NOVOSTI / Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Kod željezničko-cestovnog prijelaza (ŽCP) Keramika u Krapini 13. svibnja u rad je pušten novi signalno-sigurnosni uređaj. Uz čla-nove Uprave HŽ Infrastrukture, na svečanome puštanju u radu bili su i domaćini županica krapinsko zagorska Sonja Borovčak, saborski zastupnici Dunja Špoljar i Željko Kolar te predstavnici Po-licijske uprave krapinsko zagorske. Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić naglasio je da je sigurnost važan segment kojemu se do sada nije pridavalo do-voljno pozornosti:/ Ilustracije radi, u posljednjih pet godina osigurano je ukupno 57 željezničko-cestovnih prijelaza, a tijekom 2013. u rad ćemo pustiti ukupno 59 suvremenih signalno-sigurnosnih uređaja. Cilj nam taj broj povećavati. Na željezničko-cestovnome prijelazu u Poznanovcu u rad smo pustili uređaj domaće tvrtke ALTPRO. Taj uređaj izrađen je prema najvišim europskim standardima sigurnosti SIL 4.

Krapina

Otvorena tri nova signalno-sigurnosna uređajaOve godine HŽ Infrastruktura planira u rad pustiti 69 novih signalno-sigurnosnih uređaja, što je više nego u proteklih pet godina ukupno. Na prigodnoj svečanosti u Krapini su u rad puštena tri nova si-gnalno-sigurnosna uređaja.

Novi signalno-sigurnosni uređaj u Krapini

Radovi na ŽCP-ovima Keramika i Sajmište u Općini Sveti Križ Začretje izvedeni su u sklopu Nacionalnog programa sigurnosti u prometu na inicijativu Krapinsko-zagorske županije koja je fi-nancirala i izradu projektne dokumentacije. Radove na oba ŽCP-a izvela je tvrtka POSIT, a vrijednost radova bila je 2,3 milijuna kuna. Investitor je bilo Ministarstvo unutarnjih poslova.

Član Uprave HŽ Infrastrukture Nikola Ljuban i gradonačelnik Gra-da Varaždina Goran Habuš 16. svibnja potpisali su ugovor kojim Grad Varaždin dobiva na korištenje Dom željezničara, zgradu od 1500 četvornih metara u vlasništvu HŽ Infrastrukture, koja će uskoro postati Centar za mlade. / Uprava HŽ Infrastrukture opredijelila se za komercijalizaciju nekret-nina koje nisu neophodno potrebne za poslovne procese. U skladu s time, suradnja s Gradom Varaždinom počela je prošle godine te je HŽ Infrastruktura kao društveno odgovorna tvrtka donijela odluku o skla-panju ugovora s Gradom te o ustupanju na korištenje Doma željezniča-ra bez naknade na pet godina. S razvojem tehnologije ta je nekretnina izgubila na atraktivnosti, ali se može staviti u funkciju javnog dobra te je u skladu s time Uprava HŽ Infrastrukture zadovoljna što će Grad u nju uvesti sadržaje koje namjerava – rekao je Nikola Ljuban. Prije potpisivanja ugovora Goran Habuš naglasio je da će u ko-ordinaciji sa Savjetom mladih Grada Varaždina naći rješenje za prenamjenu zgrade za multifunkcionalne aktivnosti mladih:/ Ovo je nekada bilo kultno mjesto. Pronaći ćemo sredstva za sa-naciju i uređenje zgrade u gradskome proračunu, a zatražit ćemo i pomoć komitenata. Možda u skoroj budućnosti nađemo i sredstva u EU-ovim fondovima. U svakome slučaju ovo mi je jedno od dra-žih potpisivanja ugovora kao gradonačelnika.

Iz Varaždina

Dom željezničara mladima, ŽCP-ovi snovim uređajimaDana 16. svibnja u rad su pušteni uređaji za osigu-ranje dvaju željezničko-cestovnih prijelaza u Kučan Marofu i Jalkovcu te je potpisan ugovor o korište-nju Doma željezničara u Varaždinu.

Potpisivanju ugovora prisustvovali su i predsjednik Savjeta mla-dih Grada Varaždina Dragutin Križek s predstavnicima Savjeta, te predstavnici KUD-a »Željezničar«. događanje su popratili i svi gradski i županijski mediji.Nakon potpisivanja ugovora član Uprave HŽ Infrastrukture, grado-načelnik Varaždina, vijećnici mjesnih odbora s medijima su obišli željezničko-cestovne prijelaze u Kučan Marofu i Jalkovcu, na koji-ma su u rad pušteni novi uređaji za osiguranje prijelaza svjetlosno-zvučnom signalizacijom i polubranicima. Investitor radova je HŽ Infrastruktura, ugovorena vrijednost radova je 2,5 milijuna kuna, a Grad Varaždin sufinancirao je radove u iznosu od 800 tisuća kuna.

/ Piše: Željka Mirčić/ Foto: Sanja Pajić

Nikola Ljuban, član Uprave HŽ Infrastrukture i gradonačelnik Varaždina, Goran Habuš

www.hznet.hrÆELJEZNI»AR

/ NOVOSTI

11/

/ Piše: Vlatka Škorić

NATJEČAJza upis u 1. razred srednje škole 2013./2014. šk.god

Posebni uvjeti:Liječnička svjedodžba medicine rada za zanimanje tehničar za električne strojeve s primjenjenim računalstvom, tehničar za ra-čunalstvo, tehničar za željeznički promet, CNC operater/CNC ope-raterka, automehaničar i instalater kućnih instalacija i liječnička svjedodžba medicine rada o raspoznavanju boja za zanimanje tehničar za računalstvo i tehničar za električne strojeve s primije-njenim računalstvom te ugovor o naukovanju za trogodišnje stru-kovne programe.Hrvatski zavod za zapošljavanje snosi troškove liječničkog pregle-da kod liječnika spec. medicine rada za upis u deficitarno zani-manje: - CNC operater/ka

Učenici koji namjeravaju upisati deficitarno zanimanje moraju po-dignuti uputnicu u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Područnoj službi Rijeka, u Odsjeku za profesionalno usmjeravanje i obrazo-vanje, odnosno Ispostavama HZZ PS Rijeka. Informaciju o ordina-cijama medicine rada kod kojih se može obaviti liječnički pregled za deficitarno zanimanje, učenici mogu dobiti u Hrvatskom zavo-du za zapošljavanje i u Željezničkoj tehničkoj školi Moravice.Strani jezici: engleski, njemačkiU sastavu škole je mješoviti učenički dom kapaciteta 100 uče-nika Adresa škole: Željeznička tehnička škola Moravice, 51325 Mora-vice, Školska 2aSve informacije mogu se dobiti na tel. 051/877-118

Željeznička tehnička škola Moravice

Program Naziv programa Trajanje Odobreni upis

Razr.odjela Učenika Bodovni

pragPredmeti

koji se vrijednuju i boduju

1 2 3 4 5 6 7

041104tehničar za električne strojeve s primijenjenim računalstvom

4 0,33 8 40

hrvatski jezikstrani jezikmatematikafizika kemijatehnička kultura

040604 tehničar za računalstvo 4 0,33 8 40

hrvatski jezikstrani jezikmatematikafizikakemijatehnička kultura

190104tehničar za željeznički promet

4 0,34 8 40

hrvatski jezikstrani jezikmatematikafizikakemijatehnička kultura

060604 ekonomist 4 0,50 12 40

hrvatski jezikstrani jezikmatematikapovijestgeografijatehnička kultura

060304 komercijalist 4 0,50 12 40

hrvatski jezikstrani jezikmatematikapovijest geografijatehnička kultura

012703CNC operater/CNC operaterka

3 0,50 12 -hrvatskistrani jezikmatematika

014253 automehaničar /JMO/ 3 0,25 6 -

hrvatski jezikstrani jezikmatematika

014853instalater kućnih instalacija /JMO/

3 0,25 6 -

hrvatski jezikstrani jezik matematika

Na HAK-ovu stručnom skupu prezentaciju na temu »Pregled stanja si-gurnosti na ŽCP-ovima« održao je Tomislav Petanović, a na temu »Psi-hološki aspekti prometnih nesreća na ŽCP-ovima« mr. spec. Ljiljana Mikuš. Na stručnome skupu zaključeno je da bi glavne mjere za sma-njenje broja prometnih nesreća i težine stradavanja ranjivih sudionika u prometu bile edukacija i preventiva, prostorno planiranje i pravna regulativa, koja bi trebala uvesti jedinstvenu metodologiju planiranja i uskladiti zakone i pravilnike s EU-ovim preporukama i smjernicama, uređaji i zaštitna oprema kroz retroreflektivne oznake, LED-svjetla za bicikle i kacige, prostorni i vremenski dizajn infrastrukture, suvremeni dizajn vozila s aktivnim i pasivnim čimbenicima sigurnosti te inovativni sustavi za povećanje vidljivosti, rasvjeta i retroreflektivni uređaji i opre-ma. Također je potrebno usustaviti metodologiju prikupljanja podataka o prometnim nesrećama s apsolutnim i relativnim pokazateljima, ra-zraditi i uvesti sustave periodičnih procjena sigurnosti i kvalitete infra-strukture, mjerenja i automatsko upravljanje prometom te multidisci-plinarno pristupiti problematici željezničko-cestovnih prijelaza. Tijekom akcije »Vlak je uvijek brži« na željezničko-cestovnome pri-jelazu Stupno zaposlenici HŽ Infrastrukture su uz pomoć policije za-ustavljali vozače, razgovarali s njima i dijelili im promidžbeni materi-jal. Većina vozača pozdravila je akciju i svi su napomenuli da je ona

Sigurnost na ŽCP-ovima

Edukacijom protiv nesrećaOve godine u cijelome svijetu Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima na željezničko-cestovnim prijelazima – ILCAD obilježen je 7. svibnja, i to u sklopu UN-ova Globalnog tjedna za sigurnost u ce-stovnom prometu, koji je održan od 6. do 12. svib-nja. Tome se pridružila i HŽ Infrastruktura.

korisna mladim vozačima koji nemaju iskustva i koji ne razmišljaju o opasnostima. Zanimljivo je i to da je tijekom akcije u trenutku kada se na ŽCP-u Stupno nalazilo desetak željezničara, novinara i poli-cajac jedna vozačica zaobišla kolonu vozila koja je stajala na prije-lazu i dostavnim vozilom prošla preko pruge u trenutku kada su bili upaljeni svjetlosno-zvučni signali i počeli se spuštati polubranici. Sve su zabilježile kamere a policajac je odmah napisao prekršajnu prijavu koja će vozačicu stajati između 3000 i 5000 kuna.U akciji je sudjelovao i direktor Regionalne jedinice Organizacije i regulacije prometa Centar Dragan Vučić, koji je novinare upoznao s podatcima o sigurnosti na prijelazima u Sisačko-moslavačkoj županiji i tom prigodom rekao: / Nesreće se dešavaju zbog vozača koji se ne pridržavaju propisa. Ali to nije samo problem u Hrvatskoj, već se sve željeznice na svijetu bore s problemom sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima. U 2012. na željezničko-cestovnim prijelazima na hrvatskoj pružnoj mreži dogodilo se 45 nesreća, u kojima je osam osoba smrtno stra-dalo, a 15 ih je teže ozlijeđeno. Pri naletu cestovnog vozila na spu-štene polubranike slomljena su 534 polubranika/branika, pri čemu je počinjena velika materijalna šteta, koja se procjenjuje na više od 1,5 milijuna kuna, te je dodatno ugrožena sigurnost prometa. Zaposlenice Ureda Uprave HŽ Infrastrukture Vlatka Škorić, Zden-ka Dokaza i Ingrid Grbeša dio akcije »Vlak je uvijek brži« održale su i u Osnovnoj školi »Braća Bobetko« u Sisak Capragu, gdje su razgovarale sa šezdesetak djece četvrtih razreda koji često prela-ze prugu. Iz razgovora se moglo zaključiti da djeca u Sisak Capra-gu svakodnevno prelaze prugu na nedozvoljenim mjestima kako bi skratila put do škole. Kroz razgovor, igru i rješavanje tematske križaljke upoznati su s opasnostima koje im prijete na tome putu i preporučeno im je da izaberu duži, ali sigurniji put do škole.


/ Piše: Branka Basić/ RESTRUKTURIR ANJE

STATUSNE PROMJENENastavljene su aktivnosti vezane uz podjelu i izdvajanje triju društava iz Željezničkog ugostiteljstva. Dana 18. travnja Uprava HŽ Infrastrukture uputila je Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture u funkciji Skupštine Društva na suglasnost Pri-jedlog Odluke o međusobnom podmirivanju dugovanja između HŽ Infrastrukture, Agencije za upravljanje državnom imovinom i Republike Hrvatske koju zastupa Ministarstvo financija. Prijedlog je usuglašen između Ministarstva financija, Ministarstva regio-nalnog razvoja i fondova Europske unije, Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) i HŽ Infrastrukture. Međusobno podmirenje dugovanja predviđeno je prijebojem potraživanja HŽ Infrastrukture prema AUDIO-u na temelju prodaje dionica i isplate dividende u iznosu od 15.359.894,37 kuna, prijenosom poslov-nih udjela i nekretnina u vlasništvu HŽ Infrastrukture tržišne vri-jednosti od 364.865.621,56 kuna na RH, i to poslovnog udjela društva Hotel Miror u vrijednosti od 75.543.700,00 kuna, poslov-nog udjela društva Hotel Mursa u vrijednosti od 42.682.300,00 kuna, prijenosom Mađarske škole u Vinkovcima u vrijednosti od 47.000.000,00 kuna, prijenosom Konačišta Rijeka u Rijeci u vri-jednosti od 24.957.287,87 kuna i prijenosom Konačišta Koprivni-ca u Koprivnici u vrijednosti od 3.256.926,17 kuna, te prijebojem potraživanja vrijednosti 428 stanova na područjima od posebne državne skrbi koji su uknjiženi na RH na temelju tabularnih isprava HŽ Infrastrukture u razdoblju od 2007. do 2012. te vrijednosti pre-ostalih stanova na području od posebne državne skrbi u kojima borave korisnici stambenog zbrinjavanja za koje će HŽ Infrastruk-tura izdati tabularnu ispravu prema popisu koji će biti usuglašen s Ministarstvom regionalnog razvoja i europskih fondova i Agen-cijom za upravljanje državnom imovinom. U skladu s time bit će sklopljen trostrani ugovori između HŽ Infrastrukture, AUDIO-a i RH koju zastupa Ministarstvo finan-cija. Prije prijenosa poslovnih udjela trgovačkih društava na RH, HŽ Infrastruktura će preuzeti radnike i obveze prema radnicima trgo-vačkih društava Miror d.o.o. i Mursa d.o.o. te sve obveze navede-nih društava prema trećim osobama. Prodaja poslovnih udjela u Croatia expressu HŽ Putničkom prijevozuU skladu s Pismom namjere HŽ Putničkog prijevoza upućenog HŽ Infrastrukturi, Uprava HŽ Infrastrukture donijela je 25. travnja Odluku br. UI-72-20/13. o pokretanju aktivnosti radi provođenja prodaje poslovnog udjela ovisnog društva Croatia exspress HŽ Putničkom prijevozu. Zbog postupka prodaje imenovan je radni tim koji je obvezan izra-diti procjenu društva, provesti pregovore te izraditi nacrt Ugovora o prijenosu poslovnog udjela. U skladu s gantogramom radni tim obvezan je kontinuirano izvješćivati Upravu o provedbi aktivno-sti.

Pripajanje Željezničkog ugostiteljstva HŽ InfrastrukturiUprava HŽ Infrastrukture je 11. travnja donijela Odluku br. UI-69 - 22 /13. o pokretanju aktivnosti usmjerenih na pripajanje Želje-zničkog ugostiteljstva HŽ Infrastrukturi. Tom odlukom imenovan je radni tim čiji je zadatak izraditi prijedlog obrazloženja statusne promjene te Nacrt Ugovora o pripajanju, nakon čega će Uprava HŽ Infrastrukture u funkciji Skupštine Društava donijeti odgovarajuće

Program restrukturiranja HŽ Infrastrukture

U drugoj polovini travnja 2013. nastavljene su ak-tivnosti iz Programa restrukturiranja.

odluke u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima i Izjavom o osnivanju Željezničkog ugostiteljstva. Da bi se do konačnog prijenosa udjela u društvima Hotel Miror i Hotel Mursa na AUDIO nastavila pružati usluga zbrinjavanja azila-nata u Hotelu Miror, Željezničko ugostiteljstvo nastavit će pružati uslugu Ministarstvu unutarnjih poslova do 30. lipnja, nakon čega će se pristupiti pripajanju Željezničkog ugostiteljstva HŽ Infra-strukturi radi prestanka bez postupka likvidacije.

Prijenos Poslovnog centra održavanja i građenja prugaiz HŽ Infrastrukture u Pružne građevineDana 23. travnja Uprava HŽ Infrastrukture donijela je Odluku br. UI-71-1/13 o prijenosu dijela gospodarske djelatnosti HŽ Infra-strukture koja se obavlja u Poslovnome centru održavanja i gra-đenja pruga u Pružne građevine s danom 1. svibnja. Sastavni dio te odluke je Popis radnika Poslovnog centra koji prelaze u Pružne građevine. Prije toga je u skladu s člancima 133. i 149. Zakona o radu provedeno savjetovanje sa socijalnim partnerima. Na tu odluku Uprave HŽ Infrastrukture Nadzorni odbor dao je suglasnost 24. travnja (Odluka br. NO-13-1/13), a Skupština 26. travnja (Odluka br. S-11-1/13) te je gospodarska cjelina prenese-na s danom 1. svibnja.

KOLEKTIVNI PREGOVORIDana 27. ožujka potpisan je 4. aneks Kolektivnom ugovoru u koje-mu su određene cijene sata rada za nova radna mjesta u Poslov-nom centru održavanja i građenja pruga iz Pravilnika o organizaci-ji HŽ Infrastrukture, koji je u primjeni od 1. ožujka 2013. Pregovori o 5. aneksu Kolektivnom ugovoru, u kojemu je trebalo utvrditi cijene sata rada za ostala radna mjesta utvrđena Pravilni-kom o organizaciji HŽ Infrastrukture, kao i cijene sata rada utvrđe-ne izmjenama Pravilnika o radu, počeli su 18. travnja. U skladu s odredbama 3. aneksa Kolektivnom ugovoru HŽ Infra-strukture, prema kojima kolektivni pregovori o cijenama sata rada ne mogu trajati dulje od osam dana, kolektivni pregovori trebali su biti završeni 26. travnja. Tijekom pregovora, a zbog nemoguć-nosti usklađivanja termina sastanaka, dogovoreno je da se rok za završetak kolektivnih pregovora produlji do 30. travnja. U razdo-blju od 18. do 30. travnja održana su četiri sastanka. Budući da dogovor pregovaračkih odbora sindikata i poslodavca nije posti-gnut, kolektivni pregovori završili su 30. travnja bez utvrđenog 5. aneksa Kolektivnom ugovoru HŽ Infrastrukture. U skladu s odredbama 3. aneksa Kolektivnom ugovoru HŽ Infra-strukture poslodavac će cijene sata rada za radna mjesta za koja je to potrebno utvrditi izmjenama Pravilnika o radu.

ZBRINJAVANJE VIŠKA RADNIKAS danom 31. ožujka 96 radnika HŽ Infrastrukture, 84 radnika Že-ljezničkog ugostiteljstva i pet radnika Pružnih građevina potpisalo je sporazumni raskid ugovora o radu uz isplatu poticajnih otpre-mnina.Dana 25. travnja Uprava HŽ Infrastrukture donijela je Odluku o 1. izmjenama i dopunama Odluke o poticajnim mjerama za rje-šavanje tehnološkog viška radnika u 2013., kojom je rok za pod-nošenje zahtjeva za sporazumni raskid ugovora o radu produljen do 15. svibnja, a sporazumni prestanci ugovora o radu bit će zaključeni s danom 31. svibnja. Izrada konačnog popisa tehnološkog viška radnika počet će u li-stopadu 2013., a izrada programa zbrinjavanja viška radnika po-čet će u studenome 2013. U skladu s 3. aneksom Kolektivnom ugovoru HŽ Infrastrukture, tijekom 2013. ugovori o radu neće se otkazivati iz poslovno uvjetovanih razloga.


/ RESTRUKTURIR ANJE

OSIGURANJE SREDSTAVA ZA PROVEDBUPLANA POSLOVANJA ZA 2013. U skladu sa suglasnosti Skupštine HŽ Infrastrukture u tijeku su otvoreni postupci nabave financijskih sredstava uz državno jam-stvo u cilju provedbe aktivnosti iz Plana poslovanja za 2013. Što se tiče sredstava potrebnih za održavanje željezničke infrastrukture i upravljanje prometom u iznosu od 650.000.000,00 kn, ponude su otvorene 18. travnja. Pristigla je jedna valjana ponuda (Erste banka). U tijeku je ishođenje suglasnosti za zaduženje Nadzornog odbora i Skupštine. Ponude za nabavu sredstava potrebnih za zbrinjavanje viška rad-nika u iznosu od 250.000.000,00 kn također su otvorene 18. travnja, ali nije pristigla ni jedna ponuda te će se pokrenuti pre-govarački postupak. Ponude za nabavu sredstva za projekte osuvremenjivanja i iz-gradnje željezničke infrastrukture u iznosu od 1.005.300.000,00 kn otvorene su 22. travnja, ali nije pristigla ni jedna ponuda te će se pokrenuti pregovarački postupak.

Financijsko restrukturiranjeS obzirom na financijske rezultate u prethodnim godinama i u planskoj godini, a kao posljedica nesklada između izvo-

ra financiranja i ostvarenih rashoda za izvršenje obveza iz Ugovora o upravljanju željezničkom infrastrukturom, u po-stupku izrade je Program financijskog restrukturiranja, koji s Programom poslovnog restrukturiranja čini cjelinu Programa restrukturiranja HŽ Infrastrukture. Tim dokumentom predlažu se jednokratne mjere korekcije vrijednosti i strukture bilance kako bi se smanjila vrijednost investicija u pripremi i povećala vrijednost javnog dobra, utvrdila stvarna struktura i vrijed-nost imovine trgovačkog društva te ostvarila adekvatnost ka-pitala povećanjem temeljnog kapitala društva i smanjenjem obveza. Dugoročno rješenje za sprečavanje posljedica jest utjecaj na nji-hove uzroke, i to kroz izmjene i dopune Zakona o željeznici ko-jim bi se dugoročno trebalo uravnotežiti prihode i rashode upra-vitelja infrastrukture u skladu s ugovorenom razinom obveza u upravljanju infrastrukturom, tehničko-tehnološkom opremljenosti upravitelja i stanja željezničke infrastrukture, kao i riješiti status prenesenih gubitaka i kreditnih obveza kojim se financiraju re-dovito poslovanje (održavanje i regulacija prometa) i investicije u željezničku infrastrukturu. Predloženim zahvatima osiguralo bi se stabilno poslovanje i upravljanje željezničkom infrastrukturom kao javnim dobrom.

/ Piše: Mihaela Tomurad Sušac/ Foto: Branimir Butković

U zagrebačkom prigradskom vlakuSredinom svibnja 2013. Uprava HŽ Putničkog prijevoza poslala je ministru pomorstva, prometa i infrastrukture novo izvješće o tijeku Programa restrukturiranja.

Organizacija U drugoj polovini travnja završen je Nacrt novog prijedloga Pravil-nika o organizaciji i sistematizaciji s prilozima I, II i III, a u tijeku je izrada priloga IV i V. Novi Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji trebao bi stupiti na snagu 1. listopada 2013. godine.

Program restrukturiranja HŽ Putničkog prijevoza

Kolektivni pregovoriPovjerenstvo za izradu Kolek-tivnog ugovora HŽ Putničkog prijevoza pripremilo je Nacrt prijedloga novog Kolektivnog ugovora.

Zbrinjavanje viška radnikaZavršeno je savjetovanje o zbrinjavanju potencijalnoga tehnološkog viška koji je odre-đen Pravilnikom o organizaciji od 1. rujna 2012. godine, a u tijeku je utvrđivanje popisa konačnoga tehnološkog viška te savjetovanje sa socijalnim partnerima.

Aktivnosti vezane uz ovisna društvaJoš uvijek se provode aktivno-sti vezane uz prodaju društava Željeznička tiskara d.o.o. i di-jela društva Čišćenje i njega putničkih vagona d.o.o.

Osiguravanje sredstavaU tijeku su postupci za osiguravanje financijskih sredstava za na-bavu novih vlakova te za ostale investicije i tekuću likvidnost.

Ostale aktivnostiŠto se tiče realizacije investicija, još uvijek su u tijeku postupci nabave 44 nova vlaka. U tijeku je i priprema natječajne dokumentacije za nabavu novih kanala prodaje.


/ HŽ CARGO

Remont i proizvodnja željezničkih vozila (RPV) Slavonski Brod niz godina ostvaruje pozitivne poslovne rezultate, profilirala se i na tržištima izvan željezničkog sustava i zbog toga bolje poznavatelje željeznice nije iznenadilo to što je tomu poduzeću pripojeno Odr-žavanje vagona d.o.o.

Direktor RPV-a Slavonski Brod Jakob Mađarević rekao nam je da je postupak pripajanja u tijeku: / Zahvalni smo što nam je Uprava HŽ Carga ukazala povjerenje i taj potez doživljavamo kao priznanje našemu dosadašnjem radu i rezultatima. Na našu radionicu prenosi se i vlasništvo nad praoni-com teretnih vagona.

Pripajanjem poduzeća koje posluje po cijeloj Hrvatskoj neophod-no će se promijeniti način upravljanja sustavom:/ Održavanje vagona djelatnost obavlja na devet lokacija na po-dručju cijele Hrvatske. Radionice se nalaze u Vinkovcima, Osijeku, Zagrebu RK-u, Zagreb GK-u, Koprivnici, Moravicama, Rijeci, Plo-čama i Solinu. S Održavanjem vagona preuzeli smo i njihovih 335 radnika. S praonicom teretnih vagona dobili smo četiri zaposle-nika. Kada se toj brojci pribroje i zaposleni u Slavonskome Brodu sada ukupan broj radnika iznosi 490.

Samo po sebi složeno je poslovati na tako velikome broju lokacija. Uz to, operatori su, racionalizirajući poslovanje, održavanje sveli samo na ono što je neophodno.

RPV Slavonski Brod

RPV preuzima Održavanje vagona d.o.o.Slavonskobrodska tvrtka Remont i proizvodnja želje-zničkih vozila d.o.o. preuzela je tvrtku Održavanje vago-na d.o.o. i praonicu teretnih vagona, pri čemu su glavni ciljevi racionalizacija, pridobivanje novih poslova i eko-nomski održivo poslovanje u otežanim uvjetima.

/ Cilj nam je ostvariti ekonomski održivo poslovanje i tehnološko objedinjavanje. Poslove ćemo tehnološki objediniti, racionalizirat ćemo lokacije na kojima radimo te ćemo eliminirati neracionalno korištene kapacitete. Jasno je da nema potrebe za tolikim brojem malih radionica. Austrijske savezne željeznice na jednome mje-stu obavljaju servis osovinskih sklopova za 18 000 vagona. Mi takav posao za puno manje vagona radimo na nekoliko lokacija. Troškove ćemo smanjiti i industrijskim remontom te ugradnjom gotovih sklopova. Dijelovi će se distribuirati iz jednog centra. Uz to, teško ćemo opstati bez pronalaska dopunskih poslova i zarade izvan sustava Hrvatskih željeznica. Praonica teretnih vagona će tako provoditi ispitivanja svih posuda pod tlakom, za što ima Tüv certifikat.

RPV Slavonski Brod ima dovoljno posla, a vode se pregovori o još nekoliko novih. Pri obilasku proizvodnih hala na prvi pogled najatraktivniji su parna lokomotiva i dva vagona za spavanje pri-premljena za rekonstrukciju i novu namjenu:/ Parnjaču smo kupili u Bosni i Hercegovini i u dobru je stanju. Uzeli smo i vagone za spavanje. Ideje o tome što ćemo i kako ćemo imamo, ali još uvijek je prerano da bismo s njima upoznali javnost. Trenutačno pregovaramo s poslovodstvom rudnika u Ba-novićima o gradnji novih i rekonstrukciji manevarskih lokomotiva uskog kolosijeka. Bit će posla i za dio ljudi iz Održavanja vagona. Ovih dana dobili smo i novo rješenje Ministarstva kulture za obav-ljanje poslova zaštite i očuvanja kulturne baštine. Do sada smo taj posao radili temeljito i kvalitetno. Spomenut ću samo kompletnu restauraciju parne lokomotive u zagrebačkome Tehničkom muze-ju i zbog toga nam to rješenje puno znači.U objedinjenome poduzeću posao će naći 390 radnika. Prema planu, iz Održavanja vagona će otići 70 radnika, a iz RPV-a Sla-vonski Brod njih 30. Cilj nam je pripremiti poduzeće za privatizaci-ju – rekao je Mađarević na kraju razgovora.

/ Piše: Branimir Butković

Uz brojne predstavnike svjetskih brodarskih tvrtki u Hrvatskoj i domaćih špediterskih tvrtki, na svečanosti koju je organizirala tvrtka Adriatic Gate Container Terminal (AGCT) nazočni su bili i predstavnici Luke Rijeka i Lučke Uprave Rijeka, poduzetnik Davor Štern te riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.

Da bi ostvarila preduvjete za uspješno poslovanje, tvrtka AGCT nabavila je dvije dizalice Panamax velike nosivosti, šest kontejner-skih mostova te dva kontejnerska mosta za željeznicu. Ta investi-cija vrijedna 23 milijuna eura dio je ukupnog ulaganja tvrtke AGCT, koja je do sada u terminal Brajdica uložila 30 milijuna eura.

Brajdica

Uplovio brod s dizalicamaPredstavnici HŽ Carga 20. svibnja bili su nazočni uplovljavanju teretnog broda u kontejnerski termi-nal Brajdica u Rijeci. Uz novu opremu vrijednu 30 milijuna eura, tvrtka Adriatic Gate Container Termi-nal omogućit će znatno povećanje brzine istovara te dodatno povećati konkurentnost Luke Rijeka.

U AGCT-u ističu da bi se povećani potencijal prometa Luke Rijeka mogao realizirati uz rekonstrukciju željezničkog pravca Rijeka – Budimpešta, što bi omogućilo da se čak 60 % tereta Luke prevozi željeznicom.

Nova će oprema uvelike povećati brzinu istovara robe i manipu-lacije, a ulaskom RH u Europsku uniju doći će i do skraćivanja vremena prijevoza jer će se granične i carinske kontrole obavljati samo na terminalu Brajdica.

Ulaganjem u novu opremu i druge projekte tvrtka AGCT i riječka luka postaju konkurentne za tržišnu utakmicu s lukama u sjever-nome Jadranu – Koprom i Trstom.

Budući da je prijevoz kontejnera budućnost prijevoza robe, uspo-stavljanjem uspješnih poslovnih odnosa s tvrtkama u tome dijelu poslovanja, čemu je doprinijela i nazočnost na događanju na kon-tejnerskome terminalu, povećat će se opseg prijevoz kontejnera željeznicom koje HŽ Cargo može prevesti vlastitim vagonskim ka-pacitetima i logističkom uslugom.

/ Piše: Marina Benko


/ HŽ CARGO/ Piše: Marina Benko/ Foto: Ivan Čičmir

U luku Solin 6. je svibnja uplovio brod sa 27.000 tona žutog še-ćera namijenjenog tvrtki Viro tvornica šećera d.d. Tog popodneva počeo je istovar robe s broda u željezničke vagone serije Tads-z te je 8. svibnja prva količina šećera utovarenog u 22 vagona uspješ-no prevezena u tvornicu Viro. Unatoč uvedenim zatvorima pruge, učinkovitom koordinacijom u HŽ Cargu teret je prevezen u skladu s planom prijevoza.Uz to, željeznicom je prevezeno i oko 50.000 tona žutog šećera za Tvornicu šećera Osijek. Uplovljavanjem dvaju brodova natova-renih s oko 25.000 tona u Luku Rijeka u veljači i ožujku 2013., u skladu s planom prevezeno je više od 40.000 tona, što pokazuje znatni porast opsega prijevoza šećera za osječku tvornicu u odno-su na 2012. kada se željeznicom prevozilo oko 15.000 tona.Uz to, dana 14. svibnja u kolodvoru Suhopolje počeo je utovar kamenog agregata u vagone HŽ Carga za potrebe remonta HŽ

Iz luka Šibenik i Solin

Opseg prijevoza povećan unatoč kriziUnatoč gospodarskoj krizi i smanjenju ukupne pro-izvodnje u Republici Hrvatskoj, kao i oštroj konku-renciji kamionskih prijevoznika, HŽ Cargo uspijeva zadržati opseg prijevoza. U prilog tomu idu i uspješ-no odrađeni prijevoz žutog šećera, prijevoz kame-nog agregata za potrebe remonta HŽ Infrastrukture te najave novih prijevoza iz Luke Šibenik.

Ukrcaj šećera u Solinu

Infrastrukture. Teret će se prevoziti prema nekoliko lokacija u Hr-vatskoj. Istoga dana bio je održan sastanak uprava HŽ Carga i Luke Šibenik na kojemu se raspravljalo o mogućnostima novih prijevoza robe. Kao jedan od potencijalnih novih prijevoza izdva-ja se prijevoz sirovine preko Luke Šibenik, a u povratku prijevoz gotovih proizvoda za šibensku tvornicu. Količina prijevoza iznosila bi oko 200.000 tona godišnje, pri čemu bi se prijevoz nastojao organizirati tako da se u oba smjera prevoze puni vagoni, čime bi

se povećala učinkovitost prijevoza robe. Luka Šibenik i HŽ Cargo zalažu se za jedinstveni nastup koji bi učvrstio suradnju između dviju tvrtki i kupcima osigurao kvalitetniju i bržu uslugu.Svakodnevnim radom i zalaganjem te povećanjem radne učinko-vitosti ostvaruju se rezultati koji se očituju u povećanju opsega prijevoza robe na hrvatskim prugama, kao i priznanjima i pohva-lama ključnih kupaca. Ti su rezultati pokazatelj da se i u uvjetima opće gospodarske krize HŽ Cargo ustrajno bori da zadrži i privuče što više tereta radi vlastitog opstanka i opstanka dijela hrvatsko-ga gospodarstva koji je usmjeren na željeznički prijevoz.Unatoč tome što su dugogodišnji korisnici usluga HŽ Carga (npr. Ina, Petrokemija, HEP, Cemex i brojni drugi) najavili pad opsega proizvod-nje, a time i prijevoza željeznicom, što se i ostvarilo, u HŽ Cargu taj se pad uspio nadoknaditi pronalaženjem novih roba, što je rezultiralo i povećanjem realizacije prijevoza u prvome kvartalu 2013. godine.


/ Piše: Siniša Sakoman/ Foto: Branimir Butković

/ HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ

Ponuda HŽ Putničkog prijevoza za ljeto

Ležaj za 77 kunaLjeto je godišnje doba kada su vlakovi koji voze pre-ma moru dobro popunjeni. HŽ Putnički prijevoz atrak-tivnIm ponudama nastoji privući što više putnika.

Toga dana Nenad Ivče trebao je ići na dogovoreni liječnički pre-gled u Zagreb. Na putničkoj blagajni radio je Andrija Dorić. U žur-bi, budući da je vlak već bio u kolodvoru, Ivče je kupio kartu i ušao u vlak. Kada je vlak otišao, Andrija Dorić obišao je čekaonicu i na pultu ugledao novčanik s dokumentima, među kojima je bila i zdravstvena iskaznica, i novcem. U punome vlaku Nenad Ivče ot-krio je da je izgubio novčanik te je o tome obavijestio suprugu. Dio razgovora čuo je i Mladen Jerbić, kondukter u vlaku. On je odmah nazvao kolodvor Ivanić Grad. Istodobno je i Jasna Ivče nazvala informacijsku službu HŽ Putničkog prijevoza i rekla im u čemu je problem. Zaposlenica Marija (prema pismu bračnog para) uključi-la se u akciju i vrlo brzo supruga Jasna Ivče dobila je informaciju o tome da je novčanik pronađen te da će s prvim sljedećim vlakom

Pismo zahvale zaposlenicima HŽ Putničkog prijevoza

»…najvrednija je ljudska dobrota«Bračni par Nenad i Jasna Ivče iz Ivanić Grada opi-sali su događaj koji se zbio 18. travnja u vlaku broj 2170 na relaciji Ivanić Grad – Zagreb te su uputili ri-ječi zahvale zaposlenicima HŽ Putničkog prijevoza.

stići u Zagreb. Po izlasku iz vlaka kondukter Mladen Jerbić dopra-tio je supružnike do Službe za putnike. Kondukter drugog vlaka u kuverti je donio novčanik, a Nanad Ivče je nakon toga stigao i na liječnički pregled.Bračni par je taj događaj opisao u pismu iz kojeg izdvajamo ne-koliko rečenica:/ … ono što nam je bilo najvrednije je ljudska dobrota i osjećaj da nismo sami. Najmanje četiri potpuno nepoznate osobe (kondukter, djelatnici kolodvora u Ivaniću, djelatnica na interfonu, kondukter koji je donio novčanik drugim vlakom) udružili su se da nam pomo-gnu i to na način koji nadilazi svaku profesionalnost i koji je puno više od toga – čista ljudska dobrota. Mislim da svako poduzeće može biti ponosno na takve djelatnike u svojim redovima jer takvo bogatstvo nije mjerljivo nikakvim brojkama. Unatoč starim vlakovi-ma, kašnjenjima i tko zna kakvim problemima Hrvatskih željeznica, znamo da nismo sami, već okruženi ljudima koji su spremni pomoći ukoliko dođe do kakvog problema na putovanju.

Biljana Limpić Donadić(preuzeto iz Vijesti SHŽ-a)

Hrpelje Kozina polazit će u 8.10 sati, a u Pulu će stizati u 10.44 sati. Na povratku iz Pule kretat će u 17.55 sati, a u Hrpelje Kozinu stizat će u 20.37 sati. Taj će vlak povezivati Pulu s odredištima u Sloveniji, Austriji i Mađarskoj.

Sezonska ponudaPosebna ponuda »Autom na more vlakom« putnicima noćnih vlakova na relaciji Zagreb – Split – Zagreb omogućit će bespla-tan prijevoz praćenih automobila. Ponuda će vrijediti za sve putnike koji će na putovanju koristiti vagon za spavanje, bez obzira na vrstu odjeljka (za jednu, dvije ili tri osobe). Prijevoz automobila bit će besplatan u jednom smjeru ako dvije ili više osoba zajedno putuje u klasičnom odjeljku za sjedenje, i to na povratnoj relaciji. Ponuda će se moći koristiti u srpnju i kolo-vozu u vlaku koji iz Zagreba polazi u 22.00 sata, a iz Splita u 21.17 sati.

ICN-vlak Zagreb – Split – Zagreb, koji tijekom godine vozi samo petkom, subotom, nedjeljom i blagdanom, od 15. lipnja do 15. rujna vozit će svaki dan. Iz Zagreba će polaziti u 6.30 sati, a u Split će stizati u 12.55 sati. Iz Splita polazit će u 13.41 sati, a u Zagreb će stizati u 20.14 sati.

U ljetnoj sezoni također će voziti drugi par brzih noćnih vlakova s polaskom iz Zagreba u 23.20 sati i dolaskom u Split u 8.02 sati. Iz Splita će kretati u 19.42 sati, a u Zagreb će stizati u 5.31 sati. U vlaku će se moći prevesti i bicikli, a osim klasičnih vagona, HŽ Putnički prijevoz nudit će i posebnu ponudu »Hostel na kotači-ma« koja će putnicima omogućiti korištenje vagona s ležajima uz nadoplatu od samo 77 kuna.

Dakle, tijekom ljetne sezone prema Splitu vozit će dva para dnev-nih ICN-vlakova i dva para noćnih vlakova koji će u svojem sasta-vu imati i izravne vagone na relaciji Vinkovci – Split i Osijek – Split. Uz to, vozit će i po jedan par međunarodnih vlakova prema Splitu i Puli.

Za predstojeću ljetnu sezonu HŽ Putnički prijevoz pripremio je nove prijevozne ponude kojima, ponajprije turistima, omogućuje povoljnije korištenje vlaka kao prijevoznog sredstva do jadranskih odredišta.

Međunarodni sezonski vlakoviDva puta tjedno od 15. lipnja do 1. rujna vlak »Adria« povezivat će Budimpeštu, Moskvu i Prag sa Splitom. Vlak će u svojemu sastavu imati vagone za spavanje iz Moskve, Praga i Budimpešte te vagon s ležajima i vagonski restoran iz Budimpešte. Utorkom i petkom polazit će iz Budimpešte u 17.58 sati s dolaskom u Split u 9.32 sati. Iz Splita polazit će srijedom i subotom u 17.40 sati, a u Budimpeštu će stizati u 9.40 sati.

Od 22. lipnja do 31. kolovoza vlak će svakodnevno voziti i na rela-ciji Hrpelje Kozina (Slovenija) – Pula – Hrpelje Kozina. Iz kolodvora

Ulazak putnika u spavaći vagon u Splitu


/ Piše: Tomislav Petanović/ Foto: Tomislav Petanović

/ NOVOSTI

Sa skupa u Opatiji

Dvodnevni znanstveni simpozij organiziran je u Grand hotelu »Adriatic« u Opatiji. U ime organizatora predsjednik HZDP-a prof. ddr. Franko Rotim predstavio je medijima sadržaj i radove koji će biti prezentirani i tiskani u časopisu »Suvremeni promet«. Prigod-ni zbornik ujedno je dio tog časopisa, koji izlazi već 33 godine u nepromijenjenoj formi i dizajnu.

Organizatori su zaprimili više od stotinu stručnih radova. Svoje radove predstavili su i željeznički stručnjaci iz Hrvatske i inozem-stva.

Predstavnik Europske platforme iz Berlina svečano je otvorio sim-pozij, a na svečanome dijelu sjednice govorili su bivši ministar, a sada zamjenik ministra komunikacija i transporta u Vladi BiH mr. Rudo Vidović i tajnik istog ministarstva mr. Igor Perić. Okupljeni-ma su se obratili i dekan Fakulteta prometnih znanosti iz Zagreba prof. dr. Ernest Bazjanac te prof. dr. Hrvoje Baričević s riječkog sveučilišta.

Prometni sustavi 2013.

Jubilarno, dvadeseto stručno savjetovanjeHrvatsko znanstveno društvo za promet organizira-lo je 25. i 26. travnja dvadeseto savjetovanje »Pro-metni sustavi 2013«, a potom i redovitu godišnju skupštinu. Tom prigodom okupili su se mnogobroj-ni prometni i drugih stručnjaci koji su svojim djelo-vanjem vezani uz promet i s njim povezane gospo-darske djelatnosti.

Plakete u povodu 20. obljetnice HZDP-a primili su prodekan sara-jevskog sveučilišta Osman Lindov te Drago Pupovac i Ivan Miloš iz Rijeke.

Svi redoviti članovi HZDP-a primili su prigodnu medalju i zahvalni-cu za višegodišnji doprinos razvoju tog društva. Više o simpoziju možete pročitati na HZDP-ovoj internetskoj stra-nici www.hzdp.hr.

/ Piše: Branko Korbar/ Foto: Branko Korbar

U šestome broju Službenog vjesnika HŽ Infrastrukture objavlje-nome 15. travnja 2013. donesena su dva vrlo važna pravilnika iz područja sigurnosti željezničkog prometa. Riječ je o Pravilniku o organizaciji sustava upravljanja sigurnošću u HŽ Infrastrukturi d.o.o. (Pravilnik HŽI – 663) te Pravilniku o organizaciji i načinu obavljanja kontrole nad sigurnim tijekom prometa u HŽ Infra-strukturi d.o.o. (Pravilnik HŽI – 659).Budući da navedeni pravilnici sadrže mnoge promjene, koje su uvedene u skladu sa Smjernicom o sigurnosti željeznice 2004/49/EZ (2008/110/EZ, 2009/149/EZ), zaposlenici Sustava upravljanja sigurnošću odlučili su obići sve veće centre na području HŽ Infra-strukture te radnicima predstaviti promjene kako bi ih zajednički raspravili i olakšali daljnji rad.Prezentacije su bile održane u razdoblju od 8. do 16. svibnja u Koprivnici, Varaždinu, Kutini, Sisku, Ogulinu, Rijeci, Zagrebu, Za-boku, Vinkovcima i Splitu, a održali su ih Goran Nujić, šef Službe kontrole nad sigurnim tijekom prometa; Mato Martić, voditelj za unapređenje istrage izvanrednih događaja, i Tomislav Petanović, voditelj tehničkih i sigurnosnih podsustava infrastrukture.

Sustav upravljanja sigurnošću

Održane prezentacije izmjena pravilnika

Prezentacija u Mihanovićevoj


/ Piše: Branimir Butković/ PROJEKTI

Projekt »Izgradnja nove željezničke pruge za prigradski promet na dionici Podsused Tvornica – Samobor – Perivoj«, premda na prvi mah kod starijih ljudi budi romantična sjećanja na nekadaš-nje izlete »Samoborčekom«, ipak će ponajprije mnogobrojnim učenicima, studentima i radnicima omogućiti brža i jednostavnija svakodnevna putovanja prema Zagrebu.

Nova samoborska pruga kod kolodvora Podsused Tvornica odva-jat će se od magistralne pruge i novom trasom dugom 14 km po-vezat će Svetu Nedjelju i Samobor s ostatkom HŽ-ove željezničke mreže. Nova dionica bila bi elektrificirana i na njoj bi najveća do-puštena brzina iznosila 120 km/h. Uz rekonstrukciju postojećega kolodvora Podsused Tvornica, gradit će se novi kolodvori Oreš-je, Domaslovec, Samobor i Perivoj te nova stajališta Podsused, Bestovje, Strmec, Sveta Nedjelja, Sajmište i Šmidhen. Uz prugu treba sagraditi i cestovne podvožnjake Bestovje i Stara Bobovi-ca, vijadukte Samobor i Sveta Nedjelja te novi željeznički most Podsused. Iz popisa objekata koji će se graditi uz prugu jasno je da će pruga biti vrlo kvalitetna poveznica samoborskoga kraja sa Zagrebom. Doduše možda malo manje romantična u odnosu na nekadašnju uskotračnu prugu.

Uključivanjem Samobora u sustav prigradskoga željezničkog prijevoza udovoljit će se potrebama velikog broja putnika koji svakodnevno putuju iz Samobora u Zagreb, a povećanjem bro-ja putnika na željeznici u velikoj će se mjeri rasteretiti cestovne prometnice.

Zagreb - Samobor

Pruga s perspektivom

Izgradnja pruge Zagreb – Samobor imat će veliku važnost za mnogobrojne putnike iz Samobora i Svete Ne-djelje te iz naselja uz novu prugu koji svakodnevno putuju prema Zagrebu. Korištenje željezničkog prijevoza smanjit će i prometne gužve na cestama.

Priprema projekta obuhvaća izradu projektne i tehničke doku-mentacije s ishođenjem dozvola, rješavanje imovinsko-pravnih poslova te provedbu nadmetanja za izvođače radova i nadzora nad izvođenjem radova.

Priprema projekta, izrada projektne dokumentacije te rješavanje imovinsko-pravnih poslova financiraju se sredstvima iz proračuna Republike Hrvatske, dok se izvođenje radova planira sufinancirati sredstvima iz Kohezijskog fonda Europske unije. Do 2013. u rje-šavanje imovinsko-pravnih odnosa uloženo je 2,5 milijuna kuna, a za ovu je godinu planira se uložiti još 22,5 milijuna kuna. Ukupno se ove godine u pripremu projekta planira uložiti 36 milijuna kuna, a ukupan iznos financiranja projekta za koji se traže sredstva iz EU-ovih fondova iznosi 105 milijuna eura.

Prema rasporedu aktivnosti za 2013. godine, planirano je rješa-vanje imovinsko-pravnih odnosa (dovršetak otkupa zemljišta). Što se tiče projektne dokumentacije, planirani su završetak izrade svih projekata, dobivanje suglasnosti HŽ Infrastrukture na projek-tnu dokumentaciju i ishođenje svih građevinskih dozvola.

Kao preduvjet financiranja projekta treba izraditi natječajnu doku-mentaciju i predati aplikacije za financiranje iz EU-ovih fondova. Ove godine treba provesti natječaje i ugovoriti radove te provesti natječaje za nadzor i ugovoriti nadzor radova. Tijekom ove godine u planu je stvaranje pretpostavki za početak gradnje nove pruge prema Samoboru.

Crvenom bojom označena je dionica nove pruge


/ PROJEKTI/ Piše: Siniša Lajnert/ Foto: Dragutin Staničić

Tehničko-redarstvena ophodnja vicinalne željeznice Zagreb – Sa-mobor bila je dva dana prije, točnije 14. siječnja 1901. godine. Željeznica je bila vlasništvo dioničarskog društva Vicinalna želje-znica Zagreb – Samobor d.d. koje je pod tim nazivom poslova-lo sve do završetka Drugoga svjetskog rata. U početku sjedište društva bilo je u Budimpešti, a nakon Prvoga svjetskog rata u Zagrebu. Godine 1905. Lokalna željeznica Zagreb – Samobor imala je tri lokomotive, 12 putničkih vagona, 16 teretnih vagona te jedan poštanski vagon (ukupno 32 vagona). Građevna dužina pruge iznosila je 19,9 km.

Prema službenoj organizaciji iz 1920. godine, prometni upravi-telj Prometne uprave lokalne željeznice Zagreb – Samobor bio je Baltazar Horvat, činovnici su bili Dragutin Zistler i Mate Klobu-čarić; predstojnik postaje Mirko Kirinić st., nadglednik strojeva Franjo Schwab, a postajni vježbenik Mirko Kirinić ml. Na dan 31. prosinca 1937. Željeznica Zagreb – Samobor imala je 19,6 km eksploatacijske dužine. Imala je tri kolodvora i devet stajališta. Također je imala šest lokomotiva, 38 putničkih vagona i 46 te-retnih vagona. Godine 1937. na njoj su bile zaposlene 93 osobe. Na dan 31. prosinca 1939. i 31. prosinca 1940. društvo je imalo lokomotive serija 1 (88), 4 (2001), 5 (4686), 6 (4120), 7 (12112) i 24 (2195).

Nakon Drugoga svjetskog rata željeznica je nacionalizirana te su je eksploatirale Jugoslavenske državne željeznice. Vicinalna že-ljeznica Zagreb – Samobor d.d. stupila je u likvidaciju 22. lipnja 1946., a 21. listopada 1948. obrisana je iz Trgovačkog registra. Početkom 1950. željeznica Zagreb – Samobor predana je na upravljanje Narodnome odboru Grada Zagreba, koji je u tu svr-hu osnovao posebno poduzeće pod nazivom Gradska željeznica u Zagrebu.

Uskoro je za potrebe novosagrađene vojne tvornice u Bregani željeznička pruga produžena od Samobora do Bregane. Krajem 1954. građevinska dužina pruge Zagreb – Samobor – Bregana iznosila je 30,3 km, a njezina stvarna dužina 24,8 km. Na njoj je

Povijesni prikaz

Željeznica Zagreb – SamoborUskotračna, 760-milimetarska željeznica Zagreb – Samobor sagrađena je zbog povezivanja Samobora i njegove okolice sa Zagrebom te je službeno otvo-rena za promet 16. siječnja 1901. godine.

Sredina šezdesetih godina prošlog stoljeća

Bregana 1978.

bilo 14 kolodvora, vozilo je šest lokomotiva, 28 putničkih vagona i 52 teretna vagona, a radilo je 250 ljudi. Na dan 10. ožujka 1956. Gradske željeznice imale su u vlasništvu parne lokomotive serija L-10, L-80-008, L-71-006, L-7, L-3 i L-1121-04 te motorne loko-motive serija M-3 Kaelble (dizelska), M-4 Jung (dizel-električna), M-21 Möes, M-31 Gmeinder, M-32 Gmeinder i M-20-752. Godine 1959. poduzeće je pristupilo izgradnji novih modernih motornih vlakova na dizelski pogon.

Od sredine šezdesetih godina dvadesetog stoljeća konkurencija cestovnog prometa u odnosu na željeznički postaje sve veća. Za-grebački električni tramvaj i »Samobortrans« postupno su pre-uzeli prijevoz putnika, a kamioni privatnog i društvenog sektora prijevoz tereta. Opseg putničkog i teretnog prijevoza Gradske že-ljeznice bio je znatno smanjen.

Ulaganja u osnovna sredstva bila su neznatna. Sredstava za iz-gradnju novih vozila jednostavno više nije bilo. Slično je bilo i sa stanjem pruge i pratećih objekata. Zbog svega toga u prosincu 1979. sklopljen je samoupravni sporazum između Gradske želje-znice i ZET-a, s time da je pogon Gradske željeznice obustavljen, a radnici i sredstva se udruženi. Promet na pruzi Zagreb – Samobor obustavljen je 31. prosinca 1979. godine.

U jednome trenutku počelo se razmišljati o oživljavanju »Samo-borčeka« u turističke svrhe. Izrađen je i program rada za njegovo oživljavanje.

Prema navodima iz programa, pruga je uglavnom bila osposo-bljena za tu svrhu. Trebalo je samo promijeniti oko 20 % prago-va, očistiti i ozeleniti teren pokraj pruge, a radi udobnije vožnje tračnice je trebalo zavariti na spojevima. Kao kolodvori i stajališta predviđeni su samo Zagreb, Stenjevec gornji (Gajnice), Podsused, Nedjelja, Samobor, Samobor kupalište (Šmidhen) i Bregana. Te kolodvore i stajališta trebalo je urediti i opremiti. Za njihovo je uređenje izrađen i elaborat. Radovi su trebali biti izvedeni u više etapa.

U prvoj fazi trebalo je nabaviti potreban broj parnih lokomotiva, osposobiti potreban broja putničkih vagona, izraditi projekt za di-zajniranje željezničkih vozila i ostalih objekata te urediti ishodišni kolodvor Zagreb s odgovarajućim sadržajima. Ideja ponovnog željezničkog povezivanja Zagreba i Samobora nikada nije napu-štena, a danas je aktualnija nego ikada.



/ KOLODVORI

Danas su svakome vidljiva ulaganja u željeznički kolodvor Požega koja će skorim postav-ljanjem nadstrešnice postati reprezentativan objekt. S dru-ge strane jasno je da željeznič-ki kolodvor u Pleternici nije ono što je bio nekada i da je došlo vrijeme da se i njega obnovi. Pod nadležnošću šefa kolod-vora Pleternica Kreše Šebalja su Čaglin, Jakšić i zatvoreni dio pruge sve do industrijsko-ga kolosijeka prema »Naši-cecementu«. Prije tri godine Uprava HŽ Infrastrukture odlu-čila je zatvoriti prugu od Pleter-nice preko Čaglina do Našica. Loše stanje pruge vjerojatno je

bilo samo izgovor jer je u to vrijeme ukidanje »preživjela« pruga Požega – Velika koja je bila u još lošijem stanju. Radovi na seda-mnaest i pol kilometara dugoj dionici od Pleternice do Čaglina bit

Željeznički kolodvor Pleternica

Vrijeme je za obnovuPleternica se nalazi na križanju dviju lokalnih pruga i stoga ondje ima dosta putnika. Ponajviše zahva-ljujući radu zaposlenika, željeznički kolodvor Ple-ternica spada među najljepše uređene kolodvore. I dok je okoliš i dalje primjer kako bi trebao biti ure-đen, na prvi je pogled jasno da je došlo vrijeme da se uredi i kolodvorska zgrada.

Kolodvor Pletrenica

će završeni do rujna ove godine i željeznici će se vratiti učenici koji putuju prema Požegi. Željeznički kolodvor, skretnice i okoliš održavani su i tijekom obustave prometa. O tome su se brinuli željezničari iz Pleternice.Prije deset godina bili su izvedeni zadnji veći radovi na kolodvorskoj zgradi u Pleternici. Tom prigodom promijenjeno je krovište te je po-stavljana PVC-stolarija. Od tada je u planu nastavak obnove, no na njegovoj se provedbi još nije počelo raditi. Zaposlenici sami održavaju okoliš, a pročelje, putnička čekaonica, službene prostorije i sanitarni čvor već dulje čekaju obnovu. Terminal za prodaju prijevoznih karata već deset godina stoji na dvije dotrajale školske klupe. U Pleternici učenici kupuju oko 270 mjesečnih karata. Većinom pu-tuju prema Požegi. Oni koji putuju na dulje relacije, prema Zagrebu ili Vinkovcima, teško mogu ostvariti kvalitetnu vezu u Novoj Kapeli. Događa se da vlak s požeške pruge čeka na ulaznome signalu u Novoj Kapeli, dok istodobno odlazi brzi vlak za Zagreb. Veze se naj-češće gube zbog desetak minuta kašnjenja. Iz gotovo svih kolodvo-ra u Požeškoj kotlini pišu se istovjetne primjedbe na nacrt voznog reda, no ni jedna od primjedaba se ne prihvaća. O krađama na željeznici pisali smo u više navrata, no teško je ne spomenuti događaj s početka svibnja kada je velikogorička skupina kradljivaca s dijela zatvorene pruge iza Čaglina »digla« 106 metara tračnica. Riječ je bila o dobro uhodanoj ekipi, a lokalno stanovništvo sklono je vjerovati da im je pomogao netko »domaći«. Kamion su op-teretili s točno četiri tone kolika je bila njegova nosivost, a tračnice su rezali na duljinu od 2,94 metra. Telefonski kabel nisu prerezali, već su ga premjestili tako da se ne primijeti prekid veze. Prema riječima direk-tora Pružnih građevina, Vlade Frančića na dionici pruge od Pleternice do Čaglina „nedostaje“ ko 300 metara kolosijeka. Nakon pripremnih radnji, radovi započinju početkom lipnja i za očekivati je kako će se početkom nove školske jeseni učenici moći voziti vlakom.

Krešo Šebalj, šef kolodvora Pleternica


/ INTERVJU/ Piše: Nenad Katanić/ Foto: Nenad Katanić

Iako smo dulje pokušavali dogovoriti ovaj razgovor, uvijek je nešto iskrsnulo – hitna intervencija ili nešto slično. Već se na temelju toga može zaključiti kakav je posao radnika na održavanju signal-no-sigurnosnih (SS) i telekomunikacijskih (TK) uređaja. Radnici Dionice SS i TK uređaja Osijek su pristupačni i ugodni ljudi. Optimistični su i ne žele puno raspredati o problemima, ali uvijek su spremni za druženje i vrlo su gostoljubivi. Na čelu Dioni-ce su voditelj Mato Čavajda i zamjenik voditelja Darko Staniša.

/ Koliko radnika radi na održavanju SS-uređaja i koje je područje njihova rada?/ Na održavanju SS-uređaja radi šest radnika. Posao obavljaju u kolodvoru Osijek, na prugama oko Osijeka, na prugama prema Belome Manastiru do državne granice, na prugama prema Dalju, Vinkovcima i Đakovu te na koprivničkoj pruzi do Bizovca, uključu-jući i prugu Bizovac – Belišće. Možemo reći da rade na prugama na sjeveroistoku Slavonije i u cijeloj Baranji.

/ U kakvom je stanju oprema SS-uređaja na osječkome području?/ Uređaji na pruzi prema Dalju i Belom Manastiru uglavnom su uništeni i devastirani u ratu. U kolodvorima Dalj, Darda i Beli Ma-nastir mehanički ili elektromehanički uređaji su uništeni i njihovi ostatci (postavnice, signali, žicovodi) su uklonjeni. Kolodvori Vla-dislavci i Đakovo osigurani su samo tzv. prilaznim signalom i za-ključanim skretničkim bravama.

/ A kakvo je stanje u ostalim kolodvorima?/ U drugim kolodvorima su mehanički ili elektromehanički uređaji. U međukolodvorima su u ključevnoj ovisnosti o likovnim ulaznim signalima, a u kolodvoru Osijek vozni putovi ne ovise o svjetlosnim ulaznim signalima. Zanimljiv je elektromehanički uređaj u kolod-voru Osijek Donji grad u sklopu kojega se skretnice postavljaju iz blok-kućica pomoću mehaničkih poluga, a njegov dio su i jedan svjetlosni ulazni signal te ostali likovni ulazni i izlazni signali.

/ Kako su osigurani željezničko-cestovni prijelazi (ŽCP-ovi)?/ Uređaji za osiguranje ŽCP-ova razlikuju se prema vremenu kada su ugrađeni te ih ima od onih koji su osigurani branicima koje gura skretničar, kao na primjer u Đakovu, do prijeratnih relejnih i poslijeratnih elektroničkih uređaja.

/ Je li točno da su u kolodvoru Osijek Donji grad izlazni signali privremeno izbačeni iz uporabe?/ Likovni izlazni signali u kolodvoru Osijek Donji grad u betonsko- metalnome postolju doslovno su zahrđali i truli. Treba izvesti remont stupa i postolja signala. Inspekcija je uređaje ocijenila opasnima za rukovanje i održavanje. Naime, postoji mogućnost da prigodom penjanja radnika na stup signala on jednostavno pukne i sruši se. U skladu s rješenjem inspektora oni su privremeno izbačeni iz upo-rabe, dok se ne izvede njihova sanacija, tj. generalni remont. Ostali uređaji održavaju se na funkcionalnoj razini za koji su sagrađeni.

/ Koliko je opasan posao održavanja SS-uređaja? / Neophodan je oprez prigodom kretanja prugom i pružnim po-jasom, i to ne samo zbog vlakova, već i zbog različitih terena i podloga, vremenskih uvjeta te doba dana. Postoji i opasnost od strujnog udara. Iako na području naše dionice pruge nisu elektri-

Dionica SS i TK uređaja Osijek

Prati se vremenska prognozaRadnici Dionice SS i TK uređaja Osijek mjerodavni su za pruge na sjeveroistoku Slavonije i u cijeloj Bara-nji. Posla za šest radnika ima i više nego dovoljno.

ficirane, radimo s uređajima koji se napajaju mrežnim naponom ili čak pretvaračima do 750 V.

/ Koji su radovi planirani u sklopu modernizacije SS-uređaja?/ U sklopu izgradnje južnoga traka osječke cestovne obilaznice izvedeno je 90 % radova na osiguranju ŽCP-a Global na pruzi pre-ma Đakovu te na rekonstrukciji osiguranja ŽCP-a Ankin dvor na pruzi prema Vinkovcima. Na pruzi Osijek – Beli Manastir – državna granica položeni su svje-tlovodni komunikacijski te visokonaponski napojni kabel, tako da su u tijeku pripreme za puštanje u rad osiguranja više ŽCP-ova na toj pruzi.

/ Kakva je starosna struktura radnika na održavanju SS-uređaja u Osijeku?/ Radnici su stari od 29 do 53 godine. U skladu s time možemo reći da smo u »punoj snazi«.

/ Budući da SS-uređaji rade 24 sata na dan, sigurno ima inter-vencija i izvan radnog vremena?/ Zna se dogoditi da moramo intervenirati izvan radnog vremena. Nekad i više puta u jednome danu ili noći. Prošli mjesec interve-nirali smo 30 puta. Organiziramo se u dežurstvima kod kuće i so-lidarno jedan drugome pomažemo i uskačemo ako treba. Promet mora sigurno teći. U šali govorimo da naši radnici vrlo pozorno prate vremensku prognozu!

/ Zbog čega?/ Jer se obično događa da intervencije imamo nakon grmljavin-skih oluja. Čak se zna dogoditi da jak vjetar otkine motku polu-branika ili da udar groma iz rada izbaci uređaj daljinske kontrole osiguranja ŽCP-a.

/ U zadnje vrijeme veliki problem su krađe i devastacija željeznič-ke infrastrukture. Kakvo je stanje sa SS-uređajima? / Najveći nam je problem što nam kamenjem, a na pruzi ga ima više nego dovoljno, huligani razbijaju laterne (svjetiljke) svje-tlosnih signala. Najčešće se kradu bakreni vodiči za prespoj na tračnicama ili kabeli koji povezuju vanjske elemente, no u zadnje vrijeme broj krađa je smanjen.

Mato Čavajda i Darko Staniša


/ NOVOSTI / Piše: Sanja Pajić

Konferencija za novinare i panel-rasprave okupili su 60 sudionika iz Velike Britanije, Estonije, Grčke, Italije, Indije, Turske, Bugarska, Hrvatske te drugih zemalja.

Na početku konferencije na novinare Eva Molnar, direktorica Sek-tora prometa pri Ekonomskoj komisiji Ujedinjenih naroda za Euro-pu (UNECE-u) rekla je:/ Sigurnost predstavlja rat! Ali s mirnim ciljem: očuvanjem živo-ta!Ona smatra da društvo treba djelovati kao cjelina te da ono zajed-nički može postići promjene.

Jerzy Wisniewski, direktor Odjela za temeljne vrijednosti pri Me-đunarodnoj željezničkoj uniji (UIC), rekao je da je UIC najveća svjetska željeznička organizacija te da je sigurnost prioritet svih željeznica. Rekao je i to da je za 70 % nesreća na ŽCP-ovima glav-ni krivac ljudski čimbenik. Željeznica pokušava riješiti taj problem tehničkim mjerama i edukacijskim kampanjama usmjerenima na podizanje razine svijesti i poboljšanje ponašanja sudionika u pro-metu.

Alan Davies, predsjednik ELCF-a (European Level Crossing Fo-rum) i projekt menadžer za sigurnost pri RSSB-u, naglasio je to da djeci treba prenijeti poruku kako željeznica i njezino okružje nisu mjesto za igru te da se vlak ne može lako zaustaviti. Da bi se smanjio broj nesreća i smrtnih slučajeva na ŽCP-ovima, ILCAD okuplja cestovne i željezničke stručnjake iz odjela sigur-nosti.

Panel-rasprave bavile su se temama »Edukacija i ljudsko ponaša-nje« te »Tehnička poboljšanja u svrhu smanjenja nesreća na isku-stvima indijskih, talijanskih, britanskih i švicarskih željeznica«.

Tina Huges, majka djevojčice koja je 2005. poginula na ŽCP-u u Elsenhamu, u Velikoj Britaniji, podržala je edukativno-preventiv-ne programe usmjerene na povećanje razine sigurnosti, da nitko drugi ne bi doživio tragediju kakvu je doživjela njezina obitelj.

Tamo Vahemets, predstavnik estonske spasilačke službe, rekao je da nitko ne može natjerati ljude na to da se ponašaju sigurno, ali se može povećati razina njihove svijesti te na taj način spasiti živote. Zadovoljan je time što koncept ILCAD-a svake godine pri-vlači sve više zemalja i organizacija. Smatra da se ILCAD pretvara u Javnu željezničku povelju na temelju koje se zemlje i organizaci-je obvezuju govoriti o problematici vezanoj uz željezničko-cestov-ne prijelaze. Naglasio je da je najveće oružje u borbi za smanjenje broja nesreća – znanje te da u skladu s time treba izraditi poseban program za edukaciju mladih.

Promjena djelovanja u području cestovne sigurnosti najveći je iza-zov, ali samo uz promjenu ljudskog ponašanja mogu se smanjiti fatalne i ozbiljne nesreće na ŽCP-ovima. Edukacija, informiranje i

ILCAD 2013

Društvo treba djelovati kao cjelinaDana 7. svibnja u UN-ovoj palači u Ženevi obilježeni su ILCAD odnosno Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima na željezničko-cestovnim prijelazima i Globalni tjedan sigurnosti u prometu. Težište je bilo na edukacijskim mjerama i promociji sigurnog po-našanja na ŽCP-u i oko njega.

aktivni angažman ciljanih skupina, posebno među mladima, od velike je važnosti bilo kojeg programa sastavljenog s namjerom da se postigne željena razina sigurnosti na ŽCP-ovima. U skladu s time u Institutu su osmislili kampanju u sklopu koje mladi skauti djeluju diljem Grčke u prevenciji prometnih nesreća.

Martin Gallagher, rukovoditelj Odjela za ŽCP pri tvrtki Network Rail iz Velike Britanije, rekao je da je povećanje razine sigurno-sti na ŽCP-ovima prioritet. Razumijevanje onoga što je potreb-no da se to postigne kritični je čimbenik. Novi tip ŽCP-a i nove sigurnosne mjere nisu dovoljne: poboljšanja se moraju odnositi na cijeli sustav da bi se promjene održale, a to podrazumijeva i ljude, organizacijske sposobnosti, inteligentne sustave, inovacije te osiguranja.

Jurg Suter iz Sustava upravljanja sigurnošću pri Švicarskom sa-veznom uredu za prijevoz rekao je da su ŽCP-ovi opasni uglavnom zato što sudionici u cestovnome prometu na njih ne obraćaju po-trebnu pozornost. Godinama željezničke tvrtke ulažu veliki napor u to da bi se postigao što veći stupanj sigurnosti na ŽCP-ovima. Radi čestog kršenja propisa nužno je postaviti branike s trepera-vim svjetlosnim signalima. Ove godine diljem Švicarske namjera-va se postaviti LED-signalizacija. Detektori se aktiviraju nailaskom vlaka i daju signal svjetlosno-zvučnom uređaju. Dio prijelaza su i treperave LED-diode ugrađene u asfalt, kao što je to slučaju i na ŽCP-u Poznanovec.

Massimo Costa, rukovoditelj Odjela za istrage pri Talijanskim dr-žavnim željeznicama, upozorio je i na to da pogreške ili neodgo-vorno ponašanje vozača cestovnih vozila mogu biti fatalne i za željezničke radnike (npr. strojovođu) te za putnike, osobito kada na ŽCP-u pod vlak podleti kamion.

Zbog različitih vrsta nesreća na ŽCP-ovima, u Italiji postoji želja za promjenom pravila u cestovnome prometu. Costa je naveo sluča-jeve kada su kamioni ostali blokirani između branika na ŽCP-ovi-ma. Naime, u talijanskim cestovnim propisima, kao i u propisima mnogih drugih zemalja, zabranjeno je zaustavljanje na samome prijelazu, odnosno u prelazak preko pruge ne kreće se ako prela-zak bez zaustavljanja nije moguć. Zbog toga su Talijani prilagodili propis tako da je vozačima cestovnih vozila dozvoljeno probijanje branika kako bi nastavili vožnju jer se jedino tako neće zaustavljati na samome prijelazu. Druga mogućnost je hitno poslati poruku željezničkome operatoru da podigne branik.

Alok Kumar, direktor Odjela sigurnosti pri Ministarstvu željeznice Indije, rekao je da indijske željeznice imaju 64 600 km pruge te da prevoze 23 milijuna putnika na dan. Indeks nesreća iz 2003. je sa 0,44 sveden na 0,14 u 2013. godini, i to uz ulaganje velikog napora. Unatoč tome, incidenti na ŽCP-ovima predstavljaju 41 % svih željezničkih nesreća, ali su i uzrok 63 % smrtnih slučajeva i 33 % ozljeda.

Vizija indijskih željeznica do 2020. predviđa uklanjanje svih ŽCP-ova bez ljudskog nadzora, izgradnju podvožnjaka, nadvožnjaka i skretnica ili zatvaranje ŽCP-ova. Veliki problem je i to što u Indiji velik broj ljudi živi uz prugu.

Događanja poput ovih u Ženevi pomažu svim sudionicima u sa-gledavanju različitih aspekata problematike ŽCP-ova, ali i prido-nose primjeni novih metoda temeljenih na iskustvima zemalja sudionica.


/ Piše: Toma Bačić/ Foto: Toma Bačić

Iako se neupućenima može činiti da željeznice takve širine ko-losijeka mogu služiti isključivo za turističku uporabu, istina je u Švicarskoj bitno drugačija. Niz željeznica s kolosiječnom širinom od 1000 mm ima sve funkcije tzv. prave željeznice: od IC daljin-skog prijevoza preko lokalnog i prigradskog prijevoza do prijevoza velikih količina tereta. Jedna od najnovijih metarskih željeznica u Švicarskoj je Matter-horn Gotthard Bahn (MGB), koja je nastala spajanjem dvije puno starijih tvrtki. Ona je 26. travnja proslavila desetu obljetnicu. Tom prigodom MGB je svim zainteresiranima otvorio vrata svojeg de-poa u Brigu. Ondje je predstavljena posebno obojena lokomotiva HGe 4/4 II 104 Furka. MGB je predstavio i nove odore zaposlenika, koje su posebno važne za osoblje koje radi na najvažnijem vlaku te tvrtke – »Glacier Expressu«. Uz to, predstavio je niz svojih ciljeva koje će ostvariti u sljedećem razdoblju. Čitav niz tih ciljeva realizi-ran je ili će biti realiziran zbog otvaranja baznog tunela Lötschberg koji je MGB-u donio 17 % više putnika na lokalnim vlakovima. Od prosinca 2014. na relaciji Fiesch – Zermatt bit će uveden dje-lomičan, a u prosincu 2018. stalan taktni polusatni vozni red.

Iz Švicarske

Renesansa uskotračnih željeznicaAlpska Švicarska ima fascinantnu mrežu uskotračnih željeznica u kojoj najveći dio zauzimaju one kolosiječne širine od 1000 mm.

Slavni spiralni vijadukt u malome mjestu Brusio na jugoistoku Švicarske, na pruzi Sankt Moritz – Tirano

Također, na toj dionici bit će omogućena vožnja vlakova s devet putničkih vagona. Za te potrebe bit će sagrađeni i modernizirani neki kolodvori, a produžit će se i peroni. U srpnju ove godine počet će isporuka 11 novih putničkih nisko-podnih vagona koje gradi švicarska tvrtka Stadler. Posljednji će biti isporučeni u siječnju 2014. Iako njihovo bojenje još nije pre-zentirano, objavljeno je da neće biti bojeni u standardnu MGB-ovu crveno-bijelu kombinaciju boja. Ti vagoni vozit će u sklopu povratnih vlakova (push-pull vlakovi) koji će biti u kompozicijama s lokomotivama Deh 4/4 I (sagrađenima 1972. godine) i Deh 4/4 II (sagrađenima u razdoblju od 1980. do 1984. godine) na relaciji Visp – Brig – Andermatt – Göschenen i Andermatt – Disentis/Mu-stér. Također, suvremene električne lokomotive HGe 4/4 II bit će oslobođene turnusa isporukom novih EMV-ova serije Komet koje također gradi Stadler. Godine 2014. sedam elektromotornih vlakova Komet bit će ispo-ručeno MGB-u (šest trodijelnih i jedan četverodijelni), a 2015. bit će isporučena četiri dvodijelna upravljačka vagona. Zahvaljujući tomu, u sastavu vlakova Brig – Zermatt bit će jedan četverodijelni

/ IZ SVIJETA


/ IZ SVIJETA

/ Piše: Toma Bačić/ Foto: Toma Bačić

i jedan trodijelni vagon Komet te dvodijelni upravljački vagon, što zajedno čini vlak dug 165 m sa 418 sjedala u 1. i 2. razredu. U infrastrukturu MGB će do 2017. uložiti nešto više od 200 miliju-na eura. Najveći projekt željeznice svakako je obnavljanje baznog tunela Furka koji je otvoren prije tridesetak godina. Obnova će trajati od 2014. do 2022. godine, a u tome će razdoblju svake go-dine tunel biti zatvoren mjesec dana. Također, modernizirat će se i proširiti kolodvor Andermatt; a između kolodvora Tschamut i Dieni sagradit će se nova trasa pruge i 342 m dug novi tunel. Radovi na toj dionici počet će nakon 2017. godine. Dionica Mörel – Betten bit će u cijelosti obnovljena do kraja 2015. te će se sagraditi novo ukrižje Filet. Tijekom obnove dionice Lax – Fiesch 2016. ukrižje Lax bit će produljeno da bi moglo prihvatiti nove, dulje vlakove. U kolodvoru Visp sagradit će se novi teretni kolodvor za transfer robe iz normalnokolosiječnih u uskokolosiječne vagone. U MGB-u opseg teretnog prijevoza iznosi više od 50 000 tona godišnje, i to se uglavnom odnosi na teret koji se prevozi do Zermatta. Planirana je i opsežna rekonstrukcija kolodvora Zermatt, u koji će se ulaziti dugom dvokolosiječnom dionicom koja će omogućivati istodobni ulazak i izlazak vlakova. Također, svi peroni u kolodvoru bit će produženi da bi mogli primiti nove i dulje vlakove. Na zupčaničkoj dionici mreže, između kolodvora Göschenen i Andermatt (na dionici najveći uspon iznosi nevjerojatnih 17,9 %), MGB će koristiti vlakove Komet s posebnim interijerom. Kratka, ali vrlo važna metarska željeznica Frauenfeld – Will je 27. ožujka prihvatila prvi od pet naručenih vlakova ABe 4/8 7001, koje je sagradila tvrtka Stadler. Noću između 5. i 6. travnja vlak je prošao čitavu prugu, dugu samo 18 km, da bi se provjerilo udovoljava li njezinu profilu. Daljnja ispitivanja, probe i izobrazba osoblja nastavljeni su tijekom svibnja. Novi vlakovi bit će svečano uvedeni u promet 26. lipnja. Od postojećih željezničkih vozila, tri električna vlaka bit će prodana tvrtkama ASm i CJ. Neka vozila najvjerojatnije će biti kasirana. Ovog proljeća jedna od najvećih i najvažnijih švicarskih uskotračnih željeznica RhB prihvatit će prvu od četiri naručene dizelske lokomo-tive serije Gmf 4/4 II 28701 - 28704, koje gradi njemački Schalke. Te lokomotive naručene su 2009. i vozit će na čitavoj mreži RhB-a. To znači da lokomotive moraju normalno voziti na pruzi Bernina

sa zavojima radijusa 45 m i adhezijski savladavati uspone od 70 promila! Istodobno moraju imati maksimalan osovinski pritisak od samo 16 tona! Brzina novih lokomotiva je 100 km/h.RhB se, nažalost, nedavno suočio i s određenim problemima: dana 29. ožujka pruga Chur – Arosa kod kolodvora Lüen bila je blokirana zbog lavine i odrona kamenja. Na prugu je, u duljini od 500 m, palo oko 20 000 kubičnih metara kamenja, a teško je oštećeno više od 100 m gornjeg i donjeg pružnog ustroja. Promet je ponovno bio uspostavljen tek 24. travnja. U međuvremenu put-nici su bili prevoženi autobusima. Jedan suvremen vlak Allegra ABe 4/12 3501 bio je čitavo to vrijeme »zarobljen« u Arosi! Na toj dionici je nakon popravka ugrađena najsuvremenija oprema za rano otkrivanje odrona. Također, dionica RhB-ove pruge Klo-sters Platz – Davos Glaris zatvorena je za promet 2. travnja i bit će otvorena tek 28. srpnja radi obnove i modernizacije tunela iznad kolodvora Klosters Platz. U istome razdoblju predviđena je i obno-va kolodvora Davos Platz. Ove godine navršava se točno stotinu godina otkako je švicarska metarska željeznica Berninabahn uvela promet zimi. Godine 1904. Retska željeznica RhB otvorila je željezničku prugu metarskoga kolosijeka koja je povezivala Chur, glavni grad kanto-na Graubuenden, sa St. Moritzom. Ta pruga alpske masive prelazi ispod prijevoja Albula i prijevoju duguje i naziv – u njemačkome se jeziku naziva Albulabahn. Kada spominjemo jezik, bitno je reći da je Retska željeznica jedini željeznički operator u Švicarskoj koji kao službeni jezik koristi i rijetko rabljeni četvrti službeni jezik te alpske države – retoromanski! Na retoromanskome željeznička tvrtka zove se Viafier Retica, a željeznička pruga Albula La lingia da l’Alvra. Dakle, St. Moritz je prugu dobio na samome početku 20. stoljeća, a plan je bio da se ona produlji prema jugu. To je razlog zašto je i danas kolodvor u Sankt Moritzu prolazni, iako južni kraj završava isključivo slijepim kolosijekom! Već 1905. osnovano je dioničko društvo Bernina Bahn AG (BB), koje je koncesiju za izgradnju dobilo 1906. godine. Prve dionice otvorene su 1908. godine, a cjelokupna trasa otvorena je 1910. godine. Vrlo je zanimljiva či-njenica da je od početka pruga elektrificirana sustavom 750 V, a 1935. sustav napajanja je pojačan na 1000 V!

Meran je gradić s nešto manje od 40 tisuća stanovnika, smješten zapadno od Bolzana, na ulazu u doline Passer, Vinschgau i Ulten. Normalnokolosiječna pruga Bolzano – Meran otvorena je 1881. i duga je 31 km. Pruga je elektrificirana 1934. sustavom od 3kV i jednokolosiječna je. Od Merana do Malsa 1906. otvorena je pruga duga 60 km koja je također jednokolosiječna i nije elektrificirana. Iako su u prvoj polovini 20. st. postojali sasvim konkretni pla-novi da se ona produlji prema zapadu i sjeveru, do provedbe tih ideja nikada nije došlo. Također, godine 1934., kada je završena elektrifikacija pruge Bolzano – Meran, razmišljalo se i o elektrifi-kaciji pruge prema Malsu, no od toga se odustalo zbog visokih

Iz Italije

Primjeri uspješnih revitalizacijalokalnih prugaU ovome članku prikazat ćemo dva vrlo uspješna primjera revitalizacije lokalnih pruga u sjevernoj Italiji koje su poslovale loše, no zbog drugačijeg upravljanja postale su uspješne. Oba primjera pri-mjenjiva su i na nekim željezničkim relacijama u Hrvatskoj.

troškova. Pruga s Meranom povezuje niz naselja s otprilike 5000 stanovnika. Željeznica se naziva Vinschaubahn i vrlo je uspješan primjer revitalizacije lokalne pruge. Naime, za tu prugu su u ranim 1980-im godinama Talijanske državne željeznice (FS) prestale pokazivati zanimanje te je na njoj smanjen broj vlakova, a sta-nje infrastrukture onemogućivalo je bilo kakvo povećanje vozne brzine koje je bilo neophodno da bi putovanje vlakom vremenski postalo konkurentno putovanju automobilom ili autobusom. Isto-dobno su se u jutarnjim satima na zapadnim cestovnim ulazima u Merano počele stvarati gužve koje su redovito rezultirale promet-nim kolapsima i zastojima. U ljeto 1990. FS je obustavio promet na pruzi. Nakon dugih pregovora između regije, lokalne uprave i FS-a dogovoreno je da će infrastruktura prijeći u vlasništvo regije Južni Tirol. Sljedeće godine počela je velika obnova pruge. Pruga je potpuno obnovljena, kolosijek je moderniziran za brzine od 100 km/h, sagrađeni su novi kolodvori, a izvorni su obnovljeni i na pruzi je u kasno proljeće 2005. ponovno uspostavljen promet.

Nakon što je proveden natječaj za koncesiju, dozvolu za vožnju prugom dobila je tvrtka STA Südtiroler Transportstrukturen AG,


/ IZ SVIJETA

koja je na toj pruzi počela voziti sa 12 vlakova tipa GTW švicarske tvrtke Stadler. Vlakovi su numerirani kao ATR100-001 – 012, a jedan (007) je kasiran nakon nesreće u proljeće 2010. godine. Vlakovi su snage 600kW i mogu voziti maksimalnom brzinom od 140 km/h. Godine 2008. STA je od Stadlera kupila još 10 električ-nih vlakova tipa FLIRT koji voze na različitim relacijama u Južnome Tirolu, a na kojima je STA prisutna kao operator lokalnih putničkih vlakova. Odnedavno STA nudi još jednu vrstu usluge – prevlače-nje vlakova za prijevoz automobila na relaciji Njemačka – Italija višesustavnim lokomotivama serije BR 189. Poslovna politika tvrtke i regije vrlo je jasna – revitalizacijom pruge na vrlo učinkovit način riješen je problem cestovnih gužvi i problem brzine prijevoza. Također, davanjem koncesije tvrtki koja je odgovorna i za autobusni prijevoz u regiji izbjegnuta je konkurencija među vrstama prijevoza te je uspostavljena naj-bolja mogućnost paralelnog korištenja obaju vrsta prijevoza (usklađivanje voznog reda, mogućnosti presjedanja i slično). Uz to, zahvaljujući suvremenome voznom parku te izvrsno ure-đenim kolodvorima i prostorima za putnike putnici rado koriste STA-ove usluge. Dobro uređena infrastruktura omogućila je iz-vrsna vremena putovanja koja su konkurentna vremenu putova-nja automobilima.

Pruga Udine – Cividale otvorena je za promet 1886. godine i slič-no kao i pruga Meran – Mals predstavlja jedan nikada dovršen ambiciozan projekt povezivanja dolina preko planinskih prijevoja. Isto kao što pruga Meran – Mals nikada nije produljena prema Švicarskoj ili Austriji, ni pruga Udine – Cividale nikada nije produ-ljena prema Sloveniji te do danas predstavlja samo kratku lokalnu željeznicu. Duga je samo 15 km, a kroz povijest promijenila je niz koncesionara. Za razliku od pruge u okolici Merana, njome nikada nije upravljao FS! Danas prometom na toj pruzi upravlja tvrtka

Ferrovia Udine – Cividale (FUC). Ta željeznička tvrtka posjeduje tri starija dizel-motorna vlaka serije Aln 663 i dva nova dizel-mo-torna vlaka Stadler GTW (isti kao i oni na željeznici STA) koji su kupljeni 2006. godine. Vrijeme putovanja i na toj pruzi je konku-rentno vremenu putovanja autobusom i iznosi nešto manje od 20 minuta, što uključuje zaustavljanje u četiri međukolodvora. FUC je, kao i STA, nedavno postao i operator na mreži talijanskog upravitelja željezničke infrastrukture RFI te u suradnji s Austrij-skim saveznim željeznicama vozi lokalne vlakove na pruzi Villach – Tarvisio – Udine, tzv. Pontebani.

Oba primjera uspješnih lokalnih željezničkih tvrtki koje su nedav-no postale i operatori na prugama državnih upravitelja željeznič-ke infrastrukture svakako bi mogli biti zanimljivi i za određene regije i željezničke pruge u Hrvatskoj. To se ponajprije odnosi na pruge i relacije na kojima je obustavljen željeznički promet, primjerice Sisak – Petrinja – Glina. Sisak je regionalno središte i središte dnevnih migracija, Petrinja je grad od 15 000 stanov-nika, a Glina od 5000. Oba mjesta generirala bi određeni broj dnevnih migranata prema Sisku, a uz presjedanje i prema Za-grebu. Petrinja i Glina, kao i Sisak, su naselja sličnog broja sta-novnika kao i navedena naselja u sjevernoj Italiji, no, nažalost, prilično neusporedive gospodarske snage. Uz obnovu pruge i konkurentna vremena putovanja željeznica bi na tome području uz dobro i pozorno izrađen vozni red svakako mogla biti vrlo kon-kurentna, ponajprije u prijevozu učenika. Zahvati na infrastruk-turi, poput davno razmatrane ideje o gradnji triangla u Sisku koji bi omogućivao izravnu vožnju vlakova iz smjera Petrinje prema kolodvoru Sisak (a ne preko kolodvora Sisak Caprag, čime bi se izbjeglo okretanje vlakova) bili bi dobrodošli, kao i uvođenje u promet suvremenih vlakova koji bi putnicima ponudili putovanje visoke razine kvalitete.

Vrlo atraktivno obojen vlak GTW Stadler tvrtke STA na pruzi Mals – Meran


/ IZ SVIJETA / Piše: Toma Bačić/ Foto: Toma Bačić

Europski centar bajki u Pacanowu osnovan je prije dvije godine, sa željom da se djeca educiraju, zabave na kreativan način, ali i da nauče dosta toga. U njemu djeca prolaze kroz bajke nekoliko europskih zemalja, a sve počinje vožnjom u vlaku koji polazi iz že-ljezničkoga kolodvora Pacanow. Stari putnički vagon preuređen je za djecu i tko u njega uđe putuje kopnom, vodom i zrakom. Malo je

Poljska

Europski centar bajki u PacanowuU Poljskoj, u blizini Krakova nalazi se gradić Paca-now, a u njemu raj za djecu, ali i odrasle – Europski centar bajki. Centar financira Europska unija, a po-dupiru ga poljski mediji.

pomogla i digitalna tehnika. Ako kroz vagonski prozor želite vidjeti Ivicu i Maricu, Pepeljugu, Zlatnu ribicu ili Boleka i Loleka, dovoljno je pogledati kroz prozor. Za nastanak tog centra bajki kriv je Koziolek Matolek. Ta simpa-tična koza putovala je svijetom i tražila Pacanow, gradić u kojem koze potkivaju. Konačno ga je pronašla u centru bajki. Nažalost, željezničke pruge do Pacanowa nema jer je zbog ne-rentabilnosti ukinuta pruga Tarnow – Szczucin. Do Krakova ili obližnjeg Tarnowa može se doputovati vlakom od Zagreba preko Beča. Pacanow je od Tarnowa i Krakova udaljen četrdesetak kilo-metara. Karta za ulazak u vagon u Centru bajki u Pacanowu nije potrebna. Plaća se ulaznica, koja se može kupiti i internetom.

/ Piše: Boris Ćavar

Upravitelj francuske željezničke infrastrukture Francuska želje-znička mreža (RFF – Réseau Ferré de France) je sredinom travnja objavila, a francuski ministar prometa Frederic Coivilier 30. trav-nja potvrdio da je 2016. planiran početak gradnje novog spoja na prugu velikih brzina koji će stanovnicima Pikardije omogućiti izravnu vezu TGV-vlakovima s jugom zemlje. Pikardija je regija sjeverno od Pariza, površine gotovo 20 000 km2 i s malo manje od dva milijuna stanovnika. Ondje se nalazi jedan kolodvor za TGV-vlakove na pruzi LGV Nord, koji je daleko od gradskih središta. Zbog toga relativno mali broj stanovnika te regije putuje TGV-vlakovima. Da bi se taj problem riješio, RFF je odlučio sagraditi poveznu prugu koja će povezivati parišku zračnu luku Roissy-Charles-de-Gaulle s regijom i kojom će TGV-vlakovi povezivati Ameins, glavni grad Pikardije, s jugom Francuske.

Pruge velikih brzina

Francuska usporava gradnjuVlada socijalista Hollandea preporučila je u dokumentu koji je objavljen u travnju da se sve pruge za velike brzine koje se grade ili se planiraju graditi dovrše, no da se više ne planiraju nove. Takva odluka temeljena je na činjenici da su trenutačni dugovi RFF-a oko 30 milijardi eura, a pruge velikih brzina generiraju upitne poslovne rezultate.

Nova pruga koja bi se počela graditi 2016. počinjala bi južno od Survilliers-Fossesa, na pruzi Creil – Paris Nord, a završavala trianglom kod Vémarsa na pruzi za velike brzine LGV Jonction. Izgradnja te pruge duge samo sedam kilometara iznosit će oko 300 milijuna eura. Njezino se otvaranje za promet očekuje 2020. godine. Istodobno je vlada socijalista Hollandea preporučila u dokumentu koji je objavljen u travnju da se sve pruge za velike brzine koje se grade ili se planiraju graditi dovrše, no da se više ne planiraju nove. Takva odlu-ka temeljena je na činjenici da su trenutačni dugovi RFF-a oko 30 milijardi eura, a pruge za velike brzine generiraju upitne poslovne rezultate. Naime, prve pruge za velike brzine poput one od Pariza do Lyona koja je otvore-na prije 30 godine, koja posluje izvrsno i ge-nerira dobit, no ostale koje povezuju manje gradove i slabije naseljene regije s Parizom imaju puno lošije financijske rezultate.

U Francuskoj se planira graditi devet pruga velikih brzina, nakon čega bi njihova gradnja mogla biti zaustavljena ili barem bitno usporena. Riječ je o prugama LGV Est Phase 2 (Baudrecourt – Vendenheim /Bas-Rhin/ blizu Strasbourga; rok za završetak pruge je 2016.), LGV Bretagne-Pays de la Loire (Connerré blizu Le Man-sa – Cesson-Sévigné blizu Rennesa), LGV Sud Europe Atlantique (LGV SEA, koja će povezivati Tours s Bordeauxom i španjolskom granicom), LGV Provence – Alpes – Côte d'Azur (koja će povezivati Avignon s Aix-en-Provenceom, Toulonom i Draguignanom), LGV Poitiers – Limoges (odvojak pruge LGV Sud Europe Atlantique), LGV Bordeaux – Toulouse (odvojak pruge LGV Sud Europe Atlan-tique), LGV Picardie, međunarodna željeznička linija Lyon – Torino i Contournement Nîmes – Montpellier (obilazna pruga velikih brzi-na oko gradova Nimes i Montpellier).

Vlak TGV Duplex


/ NOVOSTI/ Piše: Toma Bačić/ Foto: Dragutin Staničić

Salzburg-Tiroler-Bahn ili Salzburško-tirolska željeznica otvarana je u nekoliko etapa od 1872. do 1875. i povezuje Salzburg s Wörglom, mjestom od 12 000 stanovnika. Šezdeset i šest kilometara južno od Salzburga ta željeznička pruga, koja se naziva i Giselabahn u čast nadvojvotkinje Gisele Louise Marie, kćeri Franje Josipa I., stiže u kolodvor Schwarzach-St. Veit. Taj je kolodvor postao vrlo važan 1905. kada su otvorene prve dionice tauernske željezničke pruge. Godine 1915. na pruzi Salzburg – Schwarzach-St. Veit sagrađen je drugi kolosijek, a od 1925. do 1930. pruga je elektrificirana susta-vom od 15 kV i 16,7 Hz. U Schwarzach-St. Veitu počinje Tauernska željeznica koja se od Salzburško-tirolske željeznice odvaja prema jugu. Pruga se penje do Böcksteina, gdje počinje Tauernski tunel, i od tamo spušta prema Spittalu. Tu je prugu projektirao vrlo va-žan austrijski inženjer i graditelj Karl Wurmb. Ona je elektrificirana od 1933. do 1935. godine, no cjelokupna modernizacija počela je puno kasnije i do danas nije završena. Godine 1969. počela je iz-gradnja drugoga kolosijeka i kompletna modernizacija pruge, koja je zapravo podrazumijevala u cijelosti novu prugu! Željeznička je trasa ponovno trasirana, stari tuneli su se prestali koristiti, sagra-đeni su novi tuneli, ali i novi, veliki vijadukti. Danas je pruga u cije-losti modernizirana južno od Tauernskog tunela, dok je sjeverni dio djelomično u izvornome stanju. Čitava pruga od Schwarzach-St. Veita do Spittala duga je 81 km. Željeznica doline rijeke Drave koja danas spaja Maribor preko Dra-vograda i Bleiburga s Villachom, Spittalom i Innichenom u Italiji

Za ljubitelje željeznice

Poseban vlak od Salzburga do WörtherseeaU subotu 4. svibnja austrijska udruga OeGEG po-krenula je poseban vlak koji vozi na relaciji Salz-burg – Villach – Pörtschach am Wörthersee, a vuku ga po jedna parna i električna lokomotiva.

duga je 311 km, a otvarana je u etapama od 1864. godine. Dionica Spittal – Pörtschach am Wörthersee duga je 60 km. Spittal an der Drau je vrlo zanimljiv gradić koji leži u dolini Drave, ispod planine Goldeck i blizu utoka rijeke Möll u Dravu. U Spittalu se nalazi i Por-cijin dvorac, jedna od najvažnijih renesansnih građevina u Alpama, sagrađena u 16. stoljeću. Gradić Pörtschach am Wörthersee je tu-ristički vrlo zanimljiv, iako stalnih stanovnika ima tek nešto više od 2500. Nalazi se na sjevernoj obali jezera, otprilike na pola puta iz-među Villacha i Klagenfurta. Ondje se nalazi i velik poluotok nazvan prema crkvi koja je na njemu sagrađena – Maria Wörth.Poseban vlak u organizaciji austrijske udruga za očuvanje željezničke baštine i povijesti OeGEG vukle su dvije lokomotive, i to njemačka par-njača serije 01 533 koja je danas u vlasništvu udruge i električna lo-komotiva serije 1020.018. Dvije stotine trideset i jedna parna lokomo-tiva serije DB BR 01 sagrađena je u različitim njemačkim tvornicama između 1925. i 1938. godine. To su brzovozne parnjače, koje razvijaju maksimalnu brzinu od 130 km/h, osovinskog rasporeda 2'C1'h2 i sna-ge 2300 KS. OeGEG-ova lokomotiva sagrađena je u Kruppu, u Essenu 1934. pod tvorničkim brojem 1413, a rekonstruirana je 1964. u RAW Meiningenu. Dana 25. travnja 1984. ta je lokomotiva u tadašnjemu istočnonjemačkom Saalfeldu povučena iz redovite uporabe, do 1991. služila je za proizvodnju pare u jednoj tvornici tekstila, a potom ju je kupio OeGEG. Detaljno je rekonstruirana i vraćena u vozno stanje te već 22 godine redovito vuče posebne vlakove. Električna lokomotiva serije 1020 je austrijska inačica lokomotive njemačke serije DB BR E94, kojih je 1945. na teritoriju Austrije ostalo 44. Godine 1952. OeBB je od Njemačke željeznice kupio još tri takve lokomotive, koje su modernizirane sredinom 1960-ih godina. Po-sljednje su povučene iz redovitog prometa 1995. godine. Upravo je prototipska lokomotiva 1020.018, bivša E94 001, danas u vlasništvu udruge ljubitelja željeznice iz Lienza »Verein der Eisenbahnfreunde«.


/ Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Vlatka Škorić

/ KULTURA

Ovogodišnji srebrni jubilej proslavljen je u nedjelju 12. svibnja u organizaciji ročkog ŽKUD-a »Renato Pernić« i pod pokrovitelj-stvom Grada Buzeta, Istarske županije i Turističke zajednice Bu-zeta.

Nakon mimohoda Puhačkog orkestra KUD-a »Sloga« iz Ravne Gore, na ročkoj pozornici više od dva sata izmjenjivalo se pede-setak harmonikaša i svirača drugih tradicijskih instrumenata iz Hrvatske, Slovenije i Italije, u različitim kombinacijama. Susret su zajedničkim nastupom otvorili željezničar Dorijano Buždon iz Lu-poglava i 78-godišnji Mario Kotiga iz Kala kraj Motovuna, »čovik ki je sviri na stotine i stotine piri«, jedini sudionici svih dosadaš-njih ročkih okupljanja. Treći među onima koji su sudjelovali na svim susretima je i voditelj Vlado Pernić, a svu trojicu organizator je nagradio posebnom plaketom za sudjelovanje. Također, pri-znanje je posthumno dodijeljeno Renatu Perniću, koji je osmislio

»Z armoniku v Roč«

Harmonike koje odolijevaju vremenuU Istri se održavaju brojni festivali bajsa, roženica, violina, sopila i drugih tradicijskih instrumenta, ali dija-tonske harmonike jedne su od rijetkih koje odolijevaju vremenu i čiji festival traje već 25 godina i uvijek se održava u isto vrijeme – drugu nedjelju u svibnju.

ročke susrete i inicirao njihovo održavanje, a preuzeo ga je njegov sin Daniele. Plaketa je dodijeljena i dugogodišnjim suradnicima, predstavnicima svjetskoga glazbenog udruženja AMISAL, čije je sjedište u talijanskome gradiću Santa Maria Nuova i koje godina-ma organizira svjetska prvenstva svirača dijatonskih harmonika.

Bez obzira na to što se sviralo uz pratnju gitara, bajseva, usnih harmonika, violina, klarineta, truba i drugih nesvakidašnjih in-strumenta, »armonike miće na batuniće« bile su zvijezde susreta. I ove godine najmlađi harmonikaš na susretu bio je 10-godišnji Benjamin Klanac iz Poljana kod Ičića, koji već pet godina zaredom nastupa u Roču, a »ročki susret ne bi propustio nizašto na svije-tu«. Mnogobrojna publika nekoliko je svirača ispratila ovacijama, a među njima i Danijela Šimeka koji je virtuozno svirao polku na maloj crnoj harmonici. Dirljivo je bilo slušati, a i gledati, Branka Zlatića koji je svirao valcer na 150 godina staroj drvenoj plone-

Kosirići


/ KULTURA

/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Vinko Jovanovac

Kao gost na tradicionalnoj manifestaciji »Željino sijelo«, koja se održava tijekom veljače, kao gost nastupio je Šima Jovanovac. Tom prigodom oduševio se onim što je vidio i obećao da će an-gažirati HKUD »Željezničar« kada pokrene seriju koncerata po Hr-vatskoj. I doista, društva se sjetio kada je 28. travnja u Zagrebu organizirao koncert »Slavonijo, dok ti ime traje«.U prepunoj Koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski« nastupili su Kićo Slabinac, Vera Svoboda, Ćiro Gašparac, Stjepan Jeršek Štef, Igor Delač te sastavi »Kristali«, »Đentlemeni« i »Opća opasnost«. HKUD »Željezničar« program je obogatio pjesmom, plesom i nošnjama. Publika je bila na nogama veći dio koncerta, a tije-kom izvedbe završne pjesme »I kad umrem pjevat će Slavonija« slavonsko kolo razvilo se po cijeloj dvorani. Koncert je izravno prenosio Hrvatski radio, a snimka će uskoro biti emitirana i na Hrvatskoj televiziji. Umjetnički voditelj HKUD-a »Željezničar« Igor Duraković bio je iznimno zadovoljan nastupom u Zagrebu: / Što reći nego da smo svi jako, jako zadovoljni. Nastupili smo u krcatoj dvorani i mislim da smo se predstavili u najboljemu svje-tlu. Za nas je ovo veliki iskorak, a veseli nas i saznanje da se na nas računa i u nastavku ove serije koncerata.Dana 11. svibnja u punoj dvorani osječkoga kazališta »Branimir Mihaljević« Osječani su ugostili KUD »Zvonko Cerić« iz Tuzle.

HKUD »Željezničar« Osijek

Oduševio u »Lisinskom«Nastup na koncertu »Slavonijo, dok ti ime traje« 28. travnja u prepunoj Koncertnoj dvorani »Vatro-slav Lisinski« bio je događaj koji će publika i 45 članova ansambla HKUD-a »Željezničar« iz Osijeka dugo pamtiti.

/ U predbožićno vrijeme održali smo doista lijep koncert u Tuzli. Ovim gostovanjem društvo iz Tuzle uzvratilo nam je posjet. Osijek i Tuzla su gradovi prijatelji i veseli me što je unatoč velikome ne-vremenu dvorana bila ispunjena do posljednjeg mjesta. Veći dio programa prepustili smo našim gostima, a nakon koncerta, zabava u Domu željezničara potrajala je sve do zore – rekao je Duraković. Na koncertu koji će se održati u lipnju u osječkome HNK-u HKUD »Željezničar« nastupit će u sklopu programa Tamburaške škole

»Batorek«. Program će uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju biti sastavljen od popularnih klasičnih i pop skladbi iz različitih europ-skih zemalja izvedenih na tamburici. Tom prigodom HKUD »Želje-zničar« izvest će nekoliko folklornih točaka iz europskih zemalja.

S nastupa u Lisinskom

rici. Veliku pozornost svojim prvim nastupom izazvao je Sven Šušnjar kojeg je pratilo sedam kosirica, sviračica na usnoj harmonici iz Osnovne škole »Tinjan«. Kompani-ju kosirići vodi još jedan od glazbenih zanesenjaka iz obi-telji Pernić, Branko Pernić. Najmanju harmoniku balun svirao je Mario Kontošić, uz pratnju Drage Draguzeta na pastirskoj svirali, a uz har-moniku koju je svirao Ivan Žagrić se i zapjevalo, i to pomalo »po željezničarski«: »Opsa, polka i balun; grej-mo v Roč na štaciun. Tam nas čeka cura fina z boklaeto

vina«. U rubriku »Zanimljivosti sa 25. ročkog festivala« mogli bi se uvrstiti i prvi nastupi sedamdesetogodišnjaka Franceska Belucia, koji je svirao na duplo starijoj harmonici, i trinaestogodišnje Lau-re Benčić, koja je na gitari pratila harmonikaša Viktora Križanca. Najmanju harmoniku svirao je Lignio Spalica iz Udina. Kao i svaki put, susret je završio virtuoznim nastupom svjetskog prvaka Cla-udia Di Muzia, koji u Roč dolazi od osamdesetih godina prošloga stoljeća, a ništa manje virtuozno pratio ga je Luca Sebastiani.

U sklopu 25. susreta harmonikaša održana je i promocija knjige Vlade Pernića »Suita Mediterranea«, a svoje slike s ročkim motivi-ma u ročkome Domu kulture izložio je Antun Stipetić, član Udruge željezničara slikara »Plavo svjetlo« iz Zagreba. Bila je to 15. izlož-ba Udruge »Plavo svjetlo« u Roču, koja je tom prigodom primila plaketu za dugogodišnju suradnju. Stipetićevu izložbu otvorio je gradonačelnik Buzeta Valter Flego, koji je tom prigodom rekao: / Upornost i suradnja su ključne riječi koje opisuju ovaj festival i suradnju slikara i harmonikaša. Europa potiče željeznički promet, a kod nas u Istri upravo toga nedostaje pa se nadam da upornost i suradnja neće ostati samo na izložbama.

Benjamin Klanac

S otvorenja izložbe


/ Piše: Helena Bunijevac/ Foto: Arhiva HŽM

/ POVIJEST

Godine 1978. bilo je to najveće i najmodernije postrojenje za pre-uzimanje, razvrstavanje i otpremu teretnih vlakova u ovome dijelu Europe. Zagreb RK je jednostrani ranžirni kolodvor s uzastopnim rasporedom kolosiječnih skupina položenih u smjeru zapad – istok. Namijenjen je za preusmjeravanje vagonskih tokova bruta na osnov-nim magistralnim pravcima Tovarnik – Savski Marof i Koprivnica – Rijeka, za podmirivanje prijevoznih potreba zagrebačkog čvorišta i međukolodvora na susjednim rasporednim odsjecima. Odluku o gradnji Zagreb RK donio je 1964. ondašnji Radnički savjet ŽTP-a Zagreb. Projekt je bio izrađen po uzoru na ranžirni kolodvor u francuskome gradu Sottevilleu. Gradnja se financirala novcem iz zajma što ga je odobrila Međunarodna banka. Kao najpogodnija lo-kacija za gradnju izabrano je zemljište površine 100 hektara na tada rubnome području jugoistočnog predgrađa Zagreba, između nase-lja Klara, Hrelić i Jakuševac. Prvi graditeljski zahvati bili su poduzeti 1967. godine. Budući da je gradnja Zagreb RK bila složen investicijski i graditeljski pothvat, u njegovu provedbu bilo je uključeno 17 izvo-đača, i to mahom iz Zagreba. Cjelovita investicija težila je tadašnjih 2,1 milijuna dinara, a zbog poteškoća u kontinuiranom osiguravanju sredstava, gradnja se odužila na 12 godina. Zagreb RK projektiran je i izveden kao jednosmjeran kolodvor. Ima dvije spuštalice: veliku za sastavljanje i rastavljanje vlakova te malu za sastavljanje zbirnih vla-kova. Za razliku od male spuštalice, velika spuštalica ima dva uspo-redna kolosijeka i suvremeno je opremljena. Rad na velikoj spuštalici poluatomatiziran je i omogućuje automatsko upravljanje kolosiječnim putovima s unaprijed postavljenim programom ranžiranja. Kolosiječ-nim kočnicama upravlja se ručno. Visina brda velike spuštalice iznosi 4,10 metara, a udaljenost od vrha spuštalice do posljednjeg međnika razdjelne skretničke zone je 270 metara. Preradna moć uređaja za spuštanje iznosi 4 500 vagona dnevno.Kolosiječni kapaciteti u Zagreb RK-u čine čitavu mrežu od 79 ko-losijeka dugačku ukupno 105,3 kilometra. Kolosijeci su razvrstani u prijamnu, smjernu, otpremnu i simultanu kolosiječnu skupinu. Broj kolosijeka u svakoj od tih skupina određen je u skladu s rad-nom zadaćom što ju je trebala ispunjavati pojedina skupina. U skladu s time u prijamnoj skupini sagrađeno je 15 kolosijeka, u smjernoj skupini 48 kolosijeka i u otpremnoj skupini 16 kolosijeka. Svi kolosijeci položeni su u smjeru od istoka prema zapadu. Uz te kolosijeke u Zagreb RK sagrađeni su i kolosijeci za pregled, popravak i opskrbu lokomotiva te kolosijeci priključnih pruga. Ko-losijeci priključnih pruga te kolosijeci u prijamnoj i otpremnoj sku-pini jesu elektrificirani. U kolosiječnu mrežu Zagreb RK ugrađeno je ukupno 520 skretnica, od čega je 420 uključeno u sustav za daljinsko upravljanje, a 100 skretnica postavlja se ručno. Skret-nice su tipa S-45 i S-49. Dio tog sustava su i 33 glavna signala, 229 manevarskih signala, 263 skretnička postavna uređaja, 662 reflektora za osvjetljenje čitavoga kompleksa te 51 km kontak-tne mreže. Paralelno s kolosiječnim kapacitetima bili su građeni i infrastrukturni objekti s ukupno 30 tisuća kvadratnih metara korisnoga radnog prostora. Obuhvaćali su prijamnu kolodvorsku zgradu s prenoćištem za izvršno osoblje i restoranom društvene prehrane, postavnicu, poslovne zgrade vuče i pregledača vago-na, radionicu za popravak vagona kapaciteta 40 vagona dnevno, depo za popravak lokomotiva s mogućnošću pregleda 100 elek-tričnih i dizelskih lokomotiva u jednome danu, a kasnije, točnije 1985. godine, bio je sagrađen i samački hotel koji je nosio naziv

Zagreb Ranžirni kolodvor

Redefiniranje mjesta u europskimprijevoznim tokovimaDana 27. svibnja navršilo se 35 godina otkako je za promet otvoren Zagreb Ranžirni kolodvor (Zagreb RK).

Dom željezničara »Zagreb«. Hotel je imao visoku B-kategoriju, raspolagao je sa 195 spavaonica sa 390 postelja, ambulantama opće medicine, medicine rada i zubno-protetičkom ambulantom, knjižnicom s čitaonicom, restoranom i salom za biljar. Hotel je do 1998. bio zatvorenog tipa, a njegovi korisnici uglavnom su bili že-ljeznički radnici. Od 1. ožujka te godine hotel postaje objekt otvo-renog tipa s tri zvjezdice i djeluje pod nazivom Hotel »Željezničar«. Od 25. svibnja 1999. djeluje pod nazivom Hotel »Porin«. . Zagreb RK ima vlastitu vodovodnu mrežu dugačku 23 km s ugra-đenih 350 hidranata. Kanalizacijski sustav na Zagreb RK obuhva-ća oko 65 km cjevovoda kanalizacijskog sustava. Uzduž čitavoga kolodvora sagrađeni su i vanjski razvodi vrele vode za grijanje kolodvorskih zgrada te razvodi potrošnje tople vode i stlačenog zraka za potrebe radnih postrojenja. Otvaranje Zagreb RK označilo je ogromnu prekretnicu u upravljanju teretnim prijevozom. Do tada su teretni vlakovi u zagrebačkome čvo-rištu bili ranžirani u pet kolodvora, i to u Zagreb Borongaju, Teretnom kolodvoru Črnomerec, Teretnom kolodvoru Vrapče, Zagreb Zapadnom kolodvoru i Zagreb Istočnom kolodvoru. Budući da se Zagreb sredi-nom XX. st. razvijao intenzivno, ti kolodvori našli su se u gradskome središtu, a njihovi stabilni kapaciteti bili su skučeni, dotrajali i zastarjeli. Odmah u početku rada Zagreb RK obavljao je 21 % ukupnog opsega ranžirnog rada u Hrvatskoj. Njegovi kapaciteti i automatsko, elektron-sko upravljanje omogućili su obradu velikog broja vagona dnevno, uz bitno skraćena vremena ranžiranja i otpreme vlakova s prosječnih 24 sata na osam sati te skraćena vremena razvrstavanja s prosječnih 14 sati na sedam i pol. Uz to teretni je prijevoz u cijelosti izmaknut iz gra-da, čime je bilo uklonjeno jedno od najkritičnijih uskih grla na mreži, smanjeno je onečišćenje okoliša, moderniziran i osuvremenjen teretni prijevoz, omogućen je razvoj integralnog prijevoza, a broj zaposlenika smanjen je za 1100 izvršitelja. Očekivani rezultati eksploatacije novosagrađenog postrojenja bili su potvrđeni tijekom prvog desetljeća rada kolodvora. Nakon toga usli-jedila je kontinuirana silazna putanja radnih pokazatelja, koje je pratio i izostanak planiranih investicija te minimalno održavanje. U skladu s time nastavljeno je tehničko-tehnološko urušavanje kapaciteta koje je nastavljeno do danas. Time je Zagreb RK sve udaljeniji od moguć-nosti prihvaćanja europskih trendova u organizaciji i razvoju prijevoza tereta i najavljenog pretvaranja Zagreb RK-a u distributivno središte za prijevoz tereta u jugoistočnome dijelu Europe.

Vijećnici Skupštine Grada Zagreba obilaze gradilište 1969. godine


/ SPORT/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Rukometašice »Lokomotive« završile su ovogodišnju sezonu. Na državnome prvenstvu zauzele su drugo mjesto, iza »Podravke«. Ista »Podravkina« ekipa pobijedila je »Lokomotivu« i u finalu Kupa Hrvatske. Uspjeh iznad očekivanja je plasman među četiri najbolje ekipe u Regionalnoj ligi.

Finalni turnir Regionalne lige odigran je 18. i 19, svibnja u Tivtu. Četvrti put zaredom prvo mjestu uvjerljivo je osvojila »Budućnost«

RK »Lokomotiva«

Treće mjesto u Regionalnoj ligiNakon što su, unatoč dobrome otporu, redovito gubile utakmice protiv rukometašica »Podravke«, pobjedom 28 : 27 i osvajanjem trećeg mjesta na fi-nalnome turniru Regionalne lige rukometašice »Lo-komotive« konačno su prekinule niz poraza.

Doris Vučković, rukometašica »Lokomotive«

Rukometašice »Lokomotive« (godište 2000. – 2001.)

iz Podgorice. Prošlogodišnje europske prvakinje, rukometašice »Budućnosti« pobjedom u finalu 30 : 16 protiv »Metalurga« iz Skopja potvrdile su da na ovim prostorima nemaju konkurenciju. U utakmici za treće mjesto »Lokomotiva« je bila bolja od »Po-dravke« te je rezultatom 28 : 27 pobijedila. Velike zasluge za tu pobjedu svakako treba pripisati izvanrednoj Ivani Božović koja je postigla 14 golova. Druga ekipa »Lokomotive«, za koju nastupaju igračice rođene od 1994. do 1996. godine, trenutačno zauzima treće mjesto u Drugoj hrvatskoj ligi.

Bez obzira na činjenicu što je ostvareni rezultat u skladu s plano-vima definiranima uoči sezone, drugo mjesto na državnome pr-venstvu te na Kupu Hrvatske pomalo frustrira. I u klubu su svjesni toga da je to trenutačno realan odnos snaga. »Podravka« je jača i igrački, a pogotovo financijski. Budžet kluba iz Koprivnice gotovo je pet puta veći od »Lokomotivina«. U ovoj sezoni »Lokomotiva« se oslonila na vrlo mlade igračice koje su igrajući protiv najjačih ekipa u regiji kao što su »Vardar«, »Metalurg« i »Budućnost« stje-cale dragocjeno iskustvo. Oslanjajući se na vlastite igračice, u klubu se susreću s novim pro-blemom, a to je manja zainteresiranost mladih za sport. Sportska direktorica Klaudija Bubalo s tim se problemom susreće često: / Nije lako stvoriti i zadržati igračice iz vlastita omladinskog pogo-na. Danas je u sportu primaran novac. Zato vrlo teško zadržavamo vlastite igračice. Istodobno Zagreb mladima nudi mnogo moguć-nosti. Ženski rukomet nije nježan sport, ima puno kontakata i oz-ljede su česte. Tim se sportom mogu baviti hrabre i borbene cure. Zbog toga nam je cilj u što većoj mjeri omasoviti naše omladinske pogone i tako iz veće baze dobiti igračice za seniorsku ekipu.

U Školi rukometa okupljeno je oko 200 igračica. S učenicama od prvog do četvrtog razreda radi se u devet škola, a cilj je proširiti djelovanje na još devet škola sa širega zagrebačkog područja.

Sve tri ekipe iz omladinskog pogona plasirale su se na završne turnire Prvenstva Hrvatske. Ekipa koja okuplja generaciju 1996. – 1998. osvojila je četvrto mjesto u konkurenciji dvanaest ekipa. Sedmo mjesto u konkurenciji šesnaest ekipa zauzele su igračice godišta 1998. – 1999., a najmlađe igračice (2000. – 2001.) na-stupit će na završnome turniru u Makarskoj.


/ PUTOPIS / Piše: Andrijana Jurić/ Foto: Andrijana Jurić

Posjetitelj stječe dojam da je grad dio ambijenta filma »Avatar« zbog nestvarnoga vulkanskog terena s prebujnom vegetacijom – sve cvate, miriše, buja i odlikuje se nevjerojatnom zelenom bo-jom. Najbrojniji su nasadi limuna i naranča, gotovo u svačijem dvorištu. Limončelo – liker od limuna zaštitni je znak Sorrenta. Može se ku-piti u svakom dućančiću, uz sapune od limuna i naranče i razno-vrsne čokoladne poslastice s dodatkom limuna ili naranče. Uličice su uske, vesele, zatrpane malim trgovinama u kojima dobro ras-položeni i ljubazni trgovci nude proizvode od kože i drveta (mje-štani stoljećima slove kao majstori intarzija – rezbarija u drvetu). Muzej intarzije jedini na svijetu čuva vrhunske rezbarije i svjedoči o svjetski poznatoj narodnoj tradiciji u tome zanatu. U muzeju je izložena i kolekcija fotografija poznatih svjetskih ličnosti koje su boravile ili živjele u Sorrentu: Dickens, Stendhal, Ibsen, Goethe, Gorki, Byron, Shelly…Na glavnome trgu ističe se spomenik slavnog mještanina Torquata Tassa, baroknog pisca koji je imao vrlo nesretnu sudbinu (gotovo je cijeli život proveo po zatvorima i umobolnicama), ali i neosporni talent. »Oslobođeni Jeruzalem« njegovo je najslavnije djelo. Privatni park Pico iz 18. st. svakako treba posjetiti da bi se uvjerili u to da rajevi na zemlji postoje: prava je to džungla agruma i naj-mirisnijih vrsta cvijeća. Između trgovina prepunih ekskluzivne odjeće i obuće (krize za tamošnje kupce očigledno nema) smjestili su se prepuni resto-rani, pizzerije i slastičarnice. Nema boljeg sladoleda na svijetu od tamošnjeg! Plodovi mora u bogatoj i kvalitetnoj ponudi miješaju se s cijenama pristupačnom ponudom kopna: ogromni limuni, prekrasne velike zelene masline kao predjelo uz mocarelu, rikotu … Pršut fantastičnog okusa glavni je sastojak nebrojenih vrsta i oblika pizza koje izlaze iz krušnih peći. Obvezno treba kupiti buketić crvenih papričica koje, navodno, do-nose sreću. Ima li ukusnijih slastičarskih proizvoda od kanola u Sorrentu? Okus leži u punjenju od sira maskarponea, obogaće-nog okusom naranče. Gradska katedrala (Duomo) iz 11. st. otvorena je do duboko u noć. Ona je mjesto sastajanja mještana i tihog razgovora. Vrlo je to neslužbeno, toplo mjesto, potpuno različito od većine svečano-hladnih liturgijskih građevina. Nakon 20.00 sati gradsko središte

Sorrento

Torna a Surriento (Vratite se u Sorrento)Četiri sata vožnje trebalo nam je od Rima do Sorren-ta u Napuljskome zaljevu, u južnotalijanskoj pokra-jini Kampanija. Sorrento je prekrasan grad u dubo-koj provaliji uz obalu Tirenskog mora, podignut na, kao oštrom sabljom, odrezanim stijenama i od vul-kanske lave tamnosivim, okomitim hridima.

pretvara se u pješačku zonu kojom slobodno voze vespe, pazeći na šetače i na mnogobrojne pse, omiljene kuće ljubimce. Čini se da su lokalni hoteli vrlo važni za povijest. Hotel »Imperial Tramontano« je bajkovito i lijepo mjesto. U njemu je rođen Tarqu-ato Tasso, a njegovim čarobnim vrtom šetali su kraljevi i princeze te mnogobrojni ruski bogataši. Na plažama oko Sorrenta snimljeno je mnogo filmova, a Sofija Loren počasni je građanin i česta kuma najluksuznijih jahti. Iz Sorerenta pogled nadesno pada na Vezuv, a nalijevo na otok Capri, do kojeg put brodom traje sat vremena. Mjesto je to, kao naši Brijuni, za jednodnevni izlet. U 19. st. mnogobrojni umjetnici i pisci odabrali su ga kao odmaralište i mjesto svojeg stvaranja, a nakon njih na Capri je stigla aristokracija i bogataši. Njemački slikar Augusto Kopisch napisao je putopis »Otkriće Pla-ve špilje na otoku Capri« i tako promovirao otok. U gradiću Capri kupovna zona s luksuznim trgovinama prepuna je kupaca; brojne šetnice kroz otok pružaju duboki hlad zbog gu-stih mirisnih vrtova koji okružuju bajkovite vile, među kojima je najljepša Villa San Michell, koja očarava kolekcijom povijesnih ostataka – od sarkofaga preko rimskih poprsja do grčkog groba u bujnome vrtu, uz sfingu od granita koja gleda na cvjetni otok. Vila je uz Grotte Azzuru (poznatu Plavu špilju) najposjećenije mjesto na otoku. Plava špilja duga je 60 m, široka 25 m, a visina joj je na ulazu samo oko metar iznad razine mora, pa posjetitelji moraju ležati u čamcu dok prolaze njome. Čarobna, intenzivna plava boja mora u špilji nešto je nezaboravno, a nastala je prirodnom igrom dnevne svjetlosti koja ulazi kroz podvodni otvor ispod ulaza te apsorbira crvene tonove i ostavlja da u spilju prođu samo plavi. Sve što je uronjeno u vodu poprima srebrnu boju. Temelj je to lokalnim vje-rovanjima da se na tome mjestu kupaju sirene i demoni. Među plažama najomiljenija je ona kod stijena Faraglioni. Najviše brdo na otoku do čijeg se vrha stiže žičarom je Monte So-laro i s njega se pruža uistinu senzacionalan pogled na otok. Francuski skladatelj Claude Debussy spominje Anacapri: drugo mjestašce na otoku na kojemu je ljetnikovac sagradio književnik Graham Green, koji je otvoren kao svevremenski dragulj arhitek-ture za turiste. U lokalnome restoranu izložene su fotografije vla-snika sa slavnim posjetiteljima Caprija: Sofijom Loren, Clark Ga-bleom, Tom Cruiseom, Nicole Kidman, Naomi Campbell, papom Ivanom, Jacqueline Kennedy … Capri je moguće propješačiti u jednome danu jer je dug samo oko 6,5 km.Anacapri je najstrmija lokacija. Cesta kojom se stiže do njega nije prikladna jer je uska i puna je oštrih, neprekinutih zavoja za put-nike slabijeg želuca i kondicije (u slučaju da se odluče za pješa-čenje). Nakon što smo ručali omiljenu Insalatu caprese (mocarela, rajči-ca, bosiljak i obilje maslinova ulja) uz Caprese raviole te se poča-stili pogostili tortom Caprese od badema i čokolade i čeznutljivo razgledali raskošni izlog zlatarnice u Piazzi Umberto, najstarijoj na otoku, put smo nastavili brodom do gradića Amalfija. Ondje na glavnome trgu blista spektakularna katedrala sv. Andri-je u arapsko-sicilijanskome stilu, s vrlo okomitim stubištem koje crkvi daje vrlo upečatljiv izgled. Nekada je Amalfi bio središte moći trgovaca i pomoraca, a potom ga je 1343. sa zemljom sravnio prvo potres, a potom tsunami. Tako je more progutalo moćnu Amalfitansku republiku, ali u gra-diću je ostala vladati posebna, topla atmosfera koja je u suprot-nosti s oštrim, stjenovitim planinama koje se obrušavaju izravno u more, zajedno s brojnim slikovitim slapovima koje su stvorili brojni mali potoci na vrhu terasastog terena oko Amalfija.

Capri


/ PUTOPIS/ Piše: Ivana Ćepulić/ Foto: Ivana Ćepulić

Putovanje sam počela na veličanstvenim slapovima Iguaçu, na granici s Argentinom i Paragvajem. S argentinske strane slapo-vima je moguće prići bliže te čuti i osjetiti njihovu nevjerojatnu snagu. Već sama huka najvećeg od ukupno 275 slapova Gargan-te del diablo ili Đavoljeg ždrijela izaziva strahopoštovanje, a da ne govorimo o pogledu na tu polukružnu provaliju promjera 150 m i visine 82 m, u koju se svom silinom slijeva nezamisliva količina žućkasto-smeđe vode. Budući da je bio kolovoz te da je vladala kalendarska zima, vožnja brodom ispod slapova pokazala se kao vrlo nepromišljena ideja. Upustili smo se u tu avanturu ne znaju-ći koliko se zapravo brodić približava slapovima i ubrzo požalili. Naime, nije bilo nimalo ugodno nastaviti razgledanje dok smo po kišnome danu i na oko 15°C bili mokri do kože. Sljedećeg dana, ali taj put s brazilske strane i sa sigurnije udaljenosti, divili smo se panoramskome pogledu na tih 2,7 km slapova. Sljedeća postaja na našemu putovanju bila je Brazilija, glavni grad Brazila, planski sagrađen prije pedesetak godina. Dok smo lutali tim arhitektonski više nego dojmljivim administrativnim središtem, nismo se mogli oteti dojmu da je riječ o umjetnom i neprirodnom naseljavanju. Činilo nam se da smo jedini pješaci u gradu, a usput nismo naišli ni na jedan kafić ili trgovinu. Niemeye-rova SF arhitektura još je pojačavala taj osjećaj pustoši te mi se činilo da se nalazim na kakvu nenaseljenom planetu. Čista suprotnost Braziliji je kaotični lučki grad Manaus u Amazoniji. Budući da nismo uspjeli naći poznatu agenciju koja organizira izle-te brodom po Amazoni, odlučili smo se na prilično skup aranžman (oko 500 kn za jednodnevni izlet) koji nam je prodao slatkorječivi vlasnik druge agencije. Izlet je ipak dobro prošao, a uz pogled na divovske lopoče i bliski susret s kajmanom, najuzbudljivije je bilo

Brazil

Zemlja suprotnostiBrazil je peta zemlja po veličini u svijetu, a od Hr-vatske je veći oko 150 puta. Prošlo ljeto odlučila sam proputovati kroz tu zemlju u nešto kraće od mjesec dana. Osim što sam nabavila AirPass, koji mi je omogućio jeftinije letove s jednoga kraja Bra-zila na drugi, u tome naumu pomogla mi je i pri-padnost internetskoj zajednici couchsurfera, ljudi dobre volje koji su voljni besplatno pružiti krov nad glavom putnicima iz cijelog svijeta.

pecanje pirana među krošnjama potopljene šume. Nakon ispunje-nog dana na Amazoni i Rio Negru, na željno iščekivanome krevetu dočekao me žohar od oko 10 cm, jedno od onih bića na koja se u tropskim područjima jednostavno morate naviknuti. Salvador de Bahia na sjeveroistoku Brazila odmah me osvojio unatoč reputaciji opasnoga grada. Budući da je u prošlosti bio važna luka za dovoz robova iz Afrike, u njemu je i danas vrlo pri-sutna tradicija afričkih običaja i kulture. Razni rituali nerijetko su na neobičan način kombinirani s kršćanskim elementima pa je teško razaznati kojoj tradiciji pripadaju pojedine crkve i obredi. Prolazeći jednom od strmih ulica Gornjega grada, iz jedne katolič-ke crkve neodoljivo nas je privuklo živo pjevanje popraćeno plje-

skanjem i mahanjem rukama. Pridružili smo se nedjeljnoj misi na kojoj je sasvim normalno da se vjernici srdačno grle umjesto da se rukuju u »znak mira«. Prisustvovali smo i procesiji s Marijinim kipom, a simpatični svećenik nas je pomoću palmine grančice do-brano zalio blagoslovljenom vodom. Možda nas je baš to sačuvalo od loših iskustava na koja su nas upozoravali, jer da je Salvador opasan grad postalo nam je jasno čim smo na ulicama ugledali policajce u pancirkama i s dugim cijevima, a osjećaju sigurnosti nisu pridonijela ni upozorenja prolaznika da ne ulazimo u pojedine ulice. Mislim da je lako zamisliti kako smo se osjećali kada nas je u tome pomalo paranoičnom raspoloženju oko 2.00 sata odjednom probudilo glasno bubnjanje s ulice, koje je zvučalo kao početak kakva plemenskog rata i koje je potrajalo petnaestak minuta. Na-kon toga je opet sve utihnulo kao da se ništa nije dogodilo. Na putu za Rio predahnuli smo u prekrasnome kolonijalnom gra-diću Ouro Pretu, poznatom po rudnicima zlata i brojnim zlatom ukrašenim crkvama. Nakon noćne vožnje autobusom stigli smo u Rio de Janeiro, koji je ispunio sva naša očekivanja jer smo nakon obilaska svih važnih turističkih lokacija navečer izišli i u samba klub. S nama je bio i Julio Cesar, visoki tamnoputi couchsurfer lokalac, u čijem smo se društvu osjećali potpuno sigurno, čak i dok smo noću lutali ulicama.Nakon razigranog Ria, São Paulo sa svojih dvadesetak milijuna stanovnika u širem gradskom području i nepreglednom šumom nebodera djelovao je gotovo zastrašujuće. Stoga su mi nakon njega izleti na jug itekako odgovarali. Uživala sam u gradu Cu-ritibi i obližnjim prirodnim čudesima: ondje se nalazi nevjerojat-na Vila Velha, svojevrstan prirodni stonehenge koji se sastoji od niza golemih stijena bizarnih oblika, kao i divlja suptropska šuma Mata Atlantica. Obalni gradići Cananeia i Paraty svojim šarmom i mirnoćom potpuno su me osvojili, a rajske plaže u njihovoj blizini pružile su mi zasluženi odmor nakon odiseje pod Brazilu. Na njima sam napokon odahnula i zadovoljna posložila dojmove.

Cananeia

Vila Velha


/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Renato Branđolica

/ Z ABAVA

Prvo natjecanje za titulu miss sporta bilo je održano 1992. godina. U svibnju ove godine u ivanićgradskome hotelu »Sport« bila je obilje-žena dvadeseta obljetnica tog natjecanja. Posebno zanimljiv je poda-tak da su tijekom godina na tome natjecanju najviše uspjeha imale rukometašice »Lokomotive«. Prve pratilje bile su Sonja Trivić i Iva Milanović Litre, a pobijedile su Mia Šlogar i Sandra Bošnjak.

Fotograf Renato Branđolica, koji je u taj projektu uključen od po-četka, u tjedniku »Sport magazin« vodio je rubriku u kojoj je objav-ljivao fotografije sportašica. Jedna fotografija bila je sa sportskih terena, a na drugoj je sportašica bila dotjerana poput modela.

/ U to je vrijeme prevladavalo mišljenje da su sportašice muško-banjaste te da nisu lijepe. Kada se govorilo o nekim sportovima

Miss sporta

Rukometašice »Lokomotive« najuspješnijeNa natjecanjima za izbor najljepše hrvatske sporta-šice, koja se održavaju već dvadeset godina, najvi-še su uspjeha imale rukometašice »Lokomotive«.

ili sportašicama iz tadašnje Njemačke Demokratske Republike ili Sovjetskog Saveza, možda je u to vrijeme bilo nešto istine u tome, no svakodnevno sam snimao sportska natjecanja i znao sam da je to pogrešno razmišljanje. Često su to jako zgodne cure, ali ti-jekom natjecanja ponekad ne izgledaju najbolje. U sjećanju mi je ostala slika slovenske atletičarke Jerneje Perc na startu utrke na stotinu metara. Sva zgrčena i napetih mišića nije dobro izgledala na crno-bijeloj fotografiji, no uživo je izgledala jako dobro i to me zaintrigiralo. Kada sam je snimio lijepo dotjeranu za svoju rubri-ku, to se i vidjelo. Na to se nadovezao pokojni novinar »Sportskih novosti« Ivica Vukotić i tako smo počeli. Kasnije je organizaciju preuzeo Damir Mrvec.

Na početku je bilo teško naći dovoljan broj cura koje bi se želje-le natjecati, a istodobno dijelile su se jako dobre nagrade. Neke su pobjednice dobile automobil u trajno vlasništvo. Kasnije su dobivale automobil na korištenje na godinu dana, no danas su nagrade simbolične zbog manjka sponzora. S druge strane, više nije problem naći dovoljan broj cura pa je konkurencija puno jača nego kada smo počinjali.

Kada smo Renata pitali koje sportašice su najzgodnije, nije mu bilo lako odgovoriti:/ Svaki sport zahtijeva specifičnu građu tijela. Odbojkašice su visoke, vitke i jako zgodne. Vrlo su komunikativne i s njima se lako dogovoriti. Rukometašice su nešto niže, zatvorenije i kompli-ciranije za dogovor, no na natjecanjima su uspješne. Zgodne su i košarkašice, ali i atletičarke, ritmičke gimnastičarke i plesačice. Osnovna svrha ovog natjecanja su druženje i zabava. Curama je to novo iskustvo i brzo se vraćaju sportskim natjecanjima. Ako se neke od njih žele baviti manekenstvom, mi s tim nemamo ništa. Želje nam je, a mislim da u tome i uspijevamo, da curama to na-tjecanje ostane u lijepoj uspomeni.

Sandra Bošnjak

Mia Šlogar

www.hznet.hrÆELJEZNI»AR

/Luca Sebastiani i Claudio Di Muzio u Roču

/ Foto: Vlatka Škorić


/ Foto: Branimir Butković

broj 786 / travanj 2011. broj 810/ svibanj 2013. list hŽ ...tužbi hŽ putničkog prijevoza,...

Documents