broj 28 | godina 3 | besplatni primjerak Utorak, 5. siječnja 2010.

Grad spašava 450 manjih poduzeća

‘Očajan sam, izgorio sam na poslu’

Predstavljen letak za krizne situacije

Financijske injekcije bit će 20 do 300 tisuća kuna, a dobit će ih 450 poduzeća

Najčešća je to rečenica kao posljedica dugotrajne izloženosti stresu

Ured za upravljanje u hitnim slučajevima upućuje kako se ponašati u slučaju zračenja

Str. 2-3

Str. 26-27

Str. 8-9 Snježna kraljica 2010.

Veličanstvena slika Zagreba i Hrvatske

Josi

p BO

ŽIĆ/

JoeX

mas

Phot

o

2 tema broja Utorak, 5. siječnja 2010.zagreb.hr

Gospodarska slika Zagreba, za či-ji je izgled djelomično kriva svjet-ska kriza, a djelomice i naša ma-kroekonomska politika, nije baj-na, ali ni katastrofična - ocjenjuje Ladislav Prežigalo, pročelnik Ure-da za gospodarstvo. Razgovara-mo o tome kako će Zagreb preži-vjeti, prema najavama, vrlo tešku 2010. godinu i može li naš glav-ni grad zadržati svoj dominantni položaj unutar Hrvatske.

Što Grad konkretno poduzi-ma da se prevlada kriza?

- Moram na početku odmah istaknuti da smo zahvaljujući

inicijativi gradonačelnika Mila-na Bandića zaista lokomotiva kad su u pitanju konkretne ak-tivnosti za spašavanje gospodar-stva. Osnovali smo Interventni fond i za njega rezervirali 20 mili-juna kuna. Upravo je završen na-tječaj na koji se javilo 512 zagre-bačkih poduzeća koja su se našla u teškoćama. Prema postavlje-nim kriterijima odabrali smo njih 450, kojima ćemo pomoći finan-cijskom injekcijom od 20 do 300 tisuća kuna. Prednost smo dali proizvodnim djelatnostima. Pre-govaramo s bankama i o otvara-nju novih povoljnih linija. Na rok do deset godina odobravalo bi se do pet milijuna kuna kredita.

Proteklih se godina naveli-ko najavljivalo da će se gradi-ti Terme Zagreb, Spalionica, Kongresni centar, pa dovrši-ti Dinamov stadion, a sad više ni o čemu ni riječi. Staju li sve investicije?

- To je sigurno jedno od naj-važnijih pitanja. Otvaranje inve-sticija i njihova realizacija putem javno-privatnog partnerstva, jer Grad sam iz svog budžeta to ne može financirati, treba biti naj-važniji pokretač. Građevinska oprativa ne smije stati. U smjer-nicama gospodarskog oporavka naglasili smo da nema odustaja-nja od kapitalnih projekata.

Da bi se ostvarile neke važne

Terme Zagreb (maketa) trebale bi se

Sveučilišne bolnice uz savski nasip

Riječ urednika

“Prolupal sam, ljut i bije-san na sebe, na vas, na sve oko sebe... Zovete nas na izbore, a potom pišete - ‘A sad počinje rat’. Pa, je-ste li vi normalni, kakav rat, u kakvoj to državi ži-vimo?” - upitao se Ivica nakon prvog kruga izbo-ra predsjednika Republike Hrvatske. Ljutit, najavio je: “E, ne bute vi više mene..., niš ne bum ni čital, ni gle-dal, i ne idem ja više na te vaše izbore.”

Darko je nazvao i odr-žao lekciju : “Ma, koga vi to..., dajte mi političara ili menadžera koji nema afe-ru, za kojeg se ne sumnja ili nije dokazano da je ne-što marnuo”.

Ali, mi ne bismo treba-li, zaustio sam, a on će: “A tko treba nešto učiniti u ovoj državi? Da biramo predsjednika, premijera, stranku..., što su oni po-duzeli? Svađaju se, pod-meću, bore za vlast, kra-du, bogate... I nikome ni-šta! I sad da ja biram.”

U tim i sličnim stavovi-ma krije se razlog zašto bi-rači više ne izlaze na birali-šta. Ipak, postoji odgovor i na te činjenice. Imaju ga branitelji: “Nismo se borili za ovakvu Hrvatsku, stoga iziđite na izbore. Ako smo mi godinama mogli biti u rovu, možete i vi potrošiti pola sata i odlučiti kakva će nam biti Hrvatska!”

Branitelji su u pravu!

Nije rat, biramo predsjednika!

Branko Karapandža

Dobar kreditni rejtingOcjenu kreditnog rejtin-ga Grada obavile su agencije Standard&Poor’s te Moody’s i on je dobar. Priče o slabom rej-tingu Zagreba rezultat su ne-poznavanja zakona - tvrdi pro-čelnik Prežigalo. Naime, kredit-ni rejting nekog grada ne može biti veći od državnog. Kreditna agencija Standard&Poor’s procjenjuje kreditni rejting

ZGBH

R/

Grad spašava 450 manjih U Zagrebu se 512 tvrtki našlo u teškoćama i zatražilo pomoć od Grada. Financijske injekcije bit će 20 do 300 tisuća kuna, dobit će ih 450 poduzeća, a prednost imaju proizvodne djelatnosti

Dajana Kos Bučardajanakb@mmreza.hr

Ladislav Prežigalo, pročelnik Ureda za gospodarstvoZG

BHR/

Sini

ša K

OSIĆ

3tema brojaUtorak, 5. siječnja 2010.zagreb.hr

investicije, osnovan je Zagre-bački holding. Danas se govo-ri o mogućnosti njegova slo-ma. Kao osoba koja je bila na čelu 23 trgovačka društva u vlasništvu Grada i kao odli-čan poznavatelj te tematike, što prognozirate?

- Nema govora o propasti, to je čisto dramatiziranje. Temeljni ka-pital Holdinga od 17 milijardi ku-na omogućuje mu držanje fi nan-cijske situacije pod kontrolom, zaduživanje... Nedostaju orga-nizacija i realno planiranje. Do-bro iskoristiti postojeće kadro-ve, mjere štednje, ali bez diranja u kvalitetu usluge prema građa-nima i poštena organizacija - re-cept je koji sigurno mora dati do-bre rezultate.

Donedavno su stiza-le pohvale da je u Zagrebu

prepolovljen broj nezaposle-nih. No, sad se čini da se veli-kom brzinom vraćamo na sta-ru statistiku?

- Nezaposlenost u Zagrebu je trenutačno oko osam posto, a naša su predviđanja da će ta brojka u 2010. biti oko devet. Vra-ćam se ponovno na naše antire-cesijske mjere, u kojima smo od poslodavaca zatražili da ne otpu-štaju radnike. Moram priznati da imam saznanja kako su se neki pod krinkom recesije riješili rad-nika bez opravdanja. Mogu obe-ćati da preko mojeg Ureda na-stavljamo s namjenskim potpo-rama i kreditima. U osam godina plasirali smo 1,2 milijarde kuna u male i srednje obrte. Upravo to je u najvećoj mjeri pomoglo da brojku od 60.000 nezaposlenih svedemo na 37.000.

graditi zapadno od nedovršene

Stiže još novih tramvaja

Zagreb je odredio strateške razvojne projekte za razdoblje do 2013. godine. To su investicije u promet te vodoopskrbnu i plinoopskrb-nu mrežu. Planira se završiti još tridesetak niskopodnih te 60 krat-kih niskopodnih tramvaja. Planira se investirati i u prigradsku laku željeznicu. Na vrhu priori-teta je gradnja mostova Jarun i Bundek, čija je orijentacijska cije-na oko 280 milijuna kuna. U planu su i tri garaže - u Klaićevoj te na Trgu Stjepana Radića i Trgu maršala Tita. Trebali bi se graditi i Kon-gresni centar vrijedan oko 12 milijuna kuna, nova remiza za 200 milijuna kuna te urediti stadion Maksimir.

Investicije otvaraju nova radna mjestaU 2010. godini zasigurno će početi gradnja Obrtničkog razvojnog cen-tra u Novom Zagrebu, koja bi odmah mogla angažirati i posredno privući oko 30.000 radnika.

Među investicijama koje izdvaja pročelnik Prežigalo, a koje Zagreb može ostvariti jedino u suradnji s Vladom, važno mjesto ima gradnja Termi Zagreb. Vrijednost te investi-cije procjenjuje se na oko 350 miliju-na kuna, a predviđa se da bi za nje-zinu realizaciju bilo angažirano oko 700 radnika.

Pročelnik Ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo ističe kon-

kretne antirecesijske mjere koje se već provode u Zagrebu.

To su prije svega smanjenje komunalnog doprinosa do 10 po-

sto i zamrzavanje cijena svih komunalnih usluga i u 2010. go-

dini. Grad je zamislio i osnivanje Fonda za fi nancijsku potpo-

ru zbog privremene nezaposlenosti. Iz njega bi se isplaćivala

pomoć osobama koje su na “zagrebačkoj burzi”, a više nema-

ju pravo na novčanu naknadu. Odlučeno je da granica bude 1.

lipnja 2009. godine. Svi koji su od tog datuma izgubili pravo

na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti Hrvatskog za-

voda za zapošljavanje moći će ostvariti pravo na gradsku po-

moć. Za potrebe tog fonda planira se za 2010. godinu osigura-

ti 20 milijuna kuna. Pomoć je namijenjena samo osobama ko-

je žive na području Zagreba.

Pomoć onima koji više ne primaju naknadu s burze

Zagreb je u dokumentu pod nazivom Smjernice gospodar-skog oporavka i zaštite stan-darda građana u 2010., done-senom ujesen 2009., predlo-žio Vladi nekoliko zajedničkih projekata kojima bi se građa-nima pomoglo da prevladaju krizu. Jedan od njih je smanje-nje vodnog doprinosa 50 posto za stambenu gradnju. Drugi je prijedlog sniženje cijena proi-zvoda široke potrošnje do de-set posto na godinu dana. Tu su još inicijative i za povratak građevinske inspekcije u Za-greb i mogućnosti za obročno plaćanje pristojbi za besprav-ne objekte, no ništa dosad ni-je započeto.

Vlada tek ovih dana promišlja o osnivanju tzv. interventnog fonda, a premijerka Jadranka Kosor najavljuje osnivanje fon-dova za gospodarsku suradnju. Svrha bi im bila očuvanje rad-nih mjesta i snaženje gospo-darstva. Interes za te fondove

već pokazuju banke i osigu-ravajuća društva pa bi u krat-kom roku moglo doći do osni-vanja. Vlada bi svojim odluka-ma mogla osjetno pripomoći u preživaljavanju krizne godi-ne. Svi se slažu da bi jedini pra-vi potez bio smanjenje poreza, no zasad na te inicijative nema odgovora.

Zajednički projekti s Vladom za pomoć građanima

ZGBH

R/w

ww

.zag

reb.

hr

poduzeća

Premijerka Jadranka Kosor i

ministar Ivan Šuker

Jeniseja Fištrek

4 aktualno Utorak, 5. siječnja 2010.zagreb.hr

Janica predvodila legende

Prvo mjesto Francuskinji

Janica Kostelić, četverostruka olimpijska pobjednica i svjet-ska prvakinja, te jedna od naj-većih svjetskih skijašica u povi-jesti toga sporta, predvodila je skijaške legende - nositelje 20 olimpijskih odličja, - u huma-nitarnoj vožnji paralel slalom za Dječju bolnicu u Gornjoj Bi-stri. Alberto Tomba, Bojan Kri-žaj, Marc Girardelli, Christian Mayer, Hans Enn, Jure Košir, Špela Pretnar, Hilde Gerg...

Francuskinja Sandrine Aubert u vremenu 2:00.36 pobjed-nica je sljemenske slalomske utrke. Druga je bila Austrijan-ka Kathrin Zettel, a treća Nje-mica Susanne Riesch. Ana Je-lušić utrku je završila na 11., a Nika Fleiss na 22 mjestu.

Zagrebu čista petica!Čak 82 skijašice iz 21 zemlje po-javile su se na startu slalomske utrke Snježna kraljica. Nakon nekoliko dana ćudljivog vreme-na na Sljemenu je osvanuo sun-čan zimski dan, a više od 10.000 gledatelja grijalo je zubato sun-ce na -5 Celzijevih. Zagrebački električni tramvaj osigurao je za prijevoz 80 autobusa, tako da ni-jednog trenutka nije bilo gužve. Zagreb i gledatelji ponovno su zaslužili čistu peticu!

Sa Snježnom kraljicom više nema šale. Sliku sa Sljemena vidjelo je više od 200 miliju-na ljudi širom svijeta i posve je sigurno da je ta manifestacija, projekt pokrenut prije pet go-dina, jedna od najjačih promo-cija Zagreba i Hrvatske. Dru-gim riječima, kako ovih dana mnogi govore, sljemenske utr-ke više su od samog skijanja. Zagreb se dokazao i u orga-nizaciji. Strahovalo se zbog vi-sokih temperatura da će teš-ko biti pripremiti stazu, bilo je neizvjesno do samoga kra-ja, ali je 300 marljivih skijaških entuzijasta, bez mnogo spa-vanja, dežuralo pod palicom

glavnog operativca Rene Fle-issa. No stigla je ipak hladna i sunčana nedjelja, a noć ranije čak je palo i prirodnog snije-ga, pa je na sam dan natjeca-nja i ugođaj bio onaj pravi.Inače u organizaciji ovog spektakla obično sudjeluje oko 2000 osoba. Od toga je 95 radnika na vratima, 30 na odr-žavanju staze, 20 za psoatvlja-nje reklama, 50 odsklizavača. Oko staze i u obližnjim šuma-ma zatekli smo brojne pripad-nike Gorske službe spašavanja u Hrvatskog planinarskog sa-veza, u posebno označenim odorama i s opremom za pr-vu pomoć. Kažu da ih ima oko dvije stotine, ali nisu imali od-već posla.Od rane zore i zetovci već

rutinski odrađuju svoju zada-ću – deseci autobusa spremni stoje u redu da prevezu ski-jaške fanove. Čini se da je ove godine još više povećan stan-dard prijevoza, autobusi su najnoviji, niskopodni, s kame-rama, a to što poluprazni voze na Sljeme, direktor Tolić objaš-njava time da je na raspolaga-nju čak 80 buseva i jednostav-no se ne dopušta da ljudi če-kaju. Tako je blizu deset tisuća ljudi i 438 akreditiranih doma-ćih i stranih novinara nazočilo još jednom, šestom lovu na ti-tulu sljemenske pobjednice u slalomu. Običan se svijet raspore-dio oko staze, najviše u bli-zini Krumpirišta, gdje je i ovaj put priređena zabava s

Svjetska Snježna kraSliku sa Sljemena vidjelo je više od 200 milijuna ljudi širom svijeta i posve je sigurno da pokrenut prije pet godina, jedna od najjačih promocija Zagreba i Hrvatske

Josi

p BO

ŽIĆ/

JoeX

mas

Phot

o

Jozo Renićjozo.renic@mmreza.hr

5aktualnoUtorak, 5. siječnja 2010.zagreb.hr

koncertima, dijelilo se jelo, so-kovi, čaj i kava. Bio je tu i za-bavni park s igrama, organizi-ralo se natjecanje u gađanju snjegovića itd. No većina se gledatelja ipak nalazila oko ciljne ravnine, na Zlatnoj i Platinastoj tribini, gdje se mogu zateći i političa-ri, kulturnjaci, estradnjaci, ko-ji su okrjepu tražili u prostra-nim grijanim šatorima s do-maćim specijalitetima, ali i s delicijama azijske, talijanske i drugih kuhinja. Ovogodiš-nji spektakl obogaćen je bio i nekim dodatnim sadržaji-ma, npr. izložbom fotografija na Trgu Ante Starčevića, a ri-ječ je o radovima fotografa ko-ji su ovjekovječili prošla slje-menska natjecanja.

ljica je ta manifestacija, projekt

Josi

p BO

ŽIĆ/

JoeX

mas

Phot

o

Josi

p BO

ŽIĆ/

JoeX

mas

Phot

o

Vedran Pavlek, direktor hr-vatske alpske reprezenta-cije, opet je blistao od za-dovoljstva, no opet je i promukao...- Još jedna veličanstvena slika Zagreba i Hrvatske otišla je u svijet. Svi smo sretni zbog toga, sve ne-prospavane noći odmah se zaborave. Opet smo se nadnaravnim snagama bo-rili protiv vremena a onda nam se noć prije utrke sve vratilo - zahladilo je...

Veličanstvena slika Zagreba i Hrvatske

Ivica vozi slalom u srijedu na Sljemenu!

Nakon nekoliko dana in-tenzivnih treninga u Inner-kremsu, iz Hrvatskog ski-jaškog saveza stiže sjajna vijest – nastup Ivice Koste-lića u srijedu 06. siječnja na sljemenskom slalomskoj utrci je siguran! - Ivica se upravo iz Inner-kremsa vraća u Zagreb, u dobroj je formi, a motivaci-je za nastup na svom tere-nu nikad mu nije nedosta-jalo. Zato upućujem poziv svima da dođu na mušku utrku u srijedu i bodre Ivi-cu i ostale naše dečke – re-kao je Vedran Pavlek.Podsjetimo, Ivica nastupa nakon operacije meniska desnog koljena i brani dru-go mjesto osvojeno proš-le godine.

Braco Hasanović napokon na Snježnoj kraljici Poznati zagrebački Rom Sead Hasanović Braco pošto je došao pod sljemenske tribi-ne, pomalo se čudio svim tim osiguranjima, kontrolnim točkama i procedurama. – Evo moram priznati da sam iako rođeni Zagrep-čanec prvi put sada ovdje. Moramo zahvaliti našemu gradonačelniku koji je omogućio da se jedan ovakav veliki svjetski događaj odr-ži u Zagrebu – rekao nam je Braco. (jr)

Akreditirano 438 novinaraOvogodišnje, 6. po redu izda-nje „VIP Snow Queen Trophy 2010.“ pratilo je 438 inozemnih i domaćih novinara. Uživo tele-vizijski prijenosi išli su u rekor-dnih 18 zemalja, a još 50 zemalja preuzelo je snimke i reportažni program. Hrvatska radio televi-zija osigurala je za prijenose čak 24 kamere.

Više od 220 milijuna TV gledateljaEurosport, ORF, ZDF, RAI, CBC...samo su neke od poznatih tele-vizijskih kuća koje su uživo pre-nosile sljemenska događanja. Ispitivanja TV gledanosti po-kazala su da je prošlogodišnju sljemensku utrku u prijenosi-ma uživo, snimkama, reporta-žama i vijestima gledalo preko 220 milijuna TV gledatelja širom svijeta. Po TV gledanosti Slje-me je odmah iza legendarnog

austrijskog skijališta Kitzbuhe-la. Ove godine očekuje se i ve-ća gledanost...

Besplatna hrana i pićeGledatelji su se zabavljali uz be-splatnu hranu i piće na Krum-pirištu, pripremljeno je i 1600 obroka u Gold i oko 1500 u Pla-

tinum clubu. Uz birana jela i vr-hunske domaće specijalitete, posebnost Platinuma su i cor-neri sa gastronomskim delicija-ma azijske, talijanske i hrvatske kuhinje.

U fokusu

– Odlično je, sve je u redu na ovoj Snježnoj kraljici. Šteta, mogli

smo i bolje proći, ali ne možemo uvijek biti prvi – izjavio nam je

gradonačelnik Milan Bandić pošto se u svom dugom kožnjaku

nakon ženske sljemenske utrke spustio s Platinaste tribine. Na

pitanje je li možda na Sljemenu susreo svoga izbornog supar-

nika odgovorio je niječno. – Svima smo poslali pozive na ovu

manifestaciju, ali nisam ga još vidio. Tko god ovamo želi doći

dobro je došao – kazao je Bandić. (jr)

Bandić: Svi su dobro došli

6 Utorak, 5. siječnja 2010.zagreb.hraktualno

Konstituirajuća sjednica Skup-štine Zagrebačkog holdinga u proširenom sastavu održat će se 7. siječnja 2010. godine, do-znajemo od Vesne Brezić (HSU), koja će sada uz još deset čla-nova odlučivati o planu poslo-vanja Holdinga, investicijama, zaduživanju...

Podsjetimo, u 2009. dvaput se u Gradskoj skupštini, pred-stavničkom tijelu građana koje donosi među ostalim i odluke

o skupštinama trgovačkih dru-štava, raspravljalo o proširenju sastava Skupštine Holdinga. Dosad je njezin jedini član bio gradonačelnik Milan Bandić, a nakon listopadske odluke ve-ćine gradskih zastupnika i Mi-nistarstva uprave njemu će se pridružiti još deset članova. To su SDP-ovci Boris Šprem, Mire-la Holy, Miran Martinac i Jurica Meić, nezavisni Tatjana Holje-vac i Velimir Srića, Vesna Brezić (HSU), Radimir Čačić (HNS), Ja-sen Mesić (HDZ) i Darinko Ko-sor (HSLS). Predsjednik ostaje

Milan Bandić.Podijeljena su mišljenja o

toj odluci. Milanu Bandiću, unatoč tumačenjima Ministar-stva uprave, sporna je odluka o proširenju pa će tražiti mišlje-nja Sabora, ali i Ustavnog suda. Predsjednik Uprave Holdinga Ivo Čović izjavio je da je opera-tivno lakše raditi s jednim čo-vjekom, ali da više ljudi jamči da će svi aspekti poslovanja bi-ti kvalitetni. Zamjenica grado-načelnika Jelena Pavičić Vuki-čević smatra da Gradska skup-ština može samo deklarativno

odlučivati o radu Holdinga. I nekadašnji predsjednik Skup-štine trgovačkih društava u vlasništvu Grada Ladislav Pre-žigalo ističe kako je logično, ako su građani na neposred-nim izborima odlučili tko će voditi brigu o najvažnijim pi-tanjima, da samo gradonačel-nik bude član Skupštine Hol-dinga. Boris Šprem objašnjava da su zastupnici tražili prošire-nje Skupštine Holdinga jer im je želja da Gradska skupština i gradonačelnik zajedno uprav-ljaju Holdingom.

U stabilnoj smo i normalnoj situaciji

Danas mogu sa zadovoljstvom reći da ipak dočekujemo kraj ove poslovne godine, bez ob-zira na to koliko je bila teška, u stabilnoj, normalnoj situaci-ji, koja je daleko od katastrofič-ne o kojoj se pričalo proteklih mjeseci, zahvaljujući i činjeni-ci da nismo ušli u investicije za koje u proteklim mjesecima ni-smo imali osigurana sredstva. Mislim da nije realno u 2010. očekivati nove velike i značajne projekte u okviru partnerstva s Gradom, za koje bismo treba-li ulaziti u nova zaduženja - re-kao je među ostalim Ivo Čović u razgovoru za Radio Sljeme. Ivo Čović, predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Sjednica Skupštine Holdinga 7. siječnjaDajana Kos Bučardajanakb@mmreza.hr

Ni za koju od komunalnih uslu-ga u ovom trenutku ne posto-ji opravdana potreba ili pred-viđanje da bi trebalo korigira-ti cijene. Izuzetak je javni prijevoz, ko-ji se financira manjim dijelom od prodaje karata, a preostalim od subvencije iz Grada, koja je 2009. godine bila 900 milijuna kuna, rekao je Ivo Čović za Ra-dio Sljeme.

Besplatni prijevoz troši proračun

Nova zgrada ZG holdinga

Prihvaćen prijedlog Plana poslovanjaNa 14. sjednici Nadzornog od-bora Zagrebačkog holdinga, 29. prosinca, prihvaćen je prijed-log Plana poslovanja za 2010. i upućen je Skupštini Holdinga na donošenje. Nadzorni od-bor dao je i suglasnost na pri-jedlog odluke Uprave o imeno-vanju tvrtki Deloitte d.o.o. i Re-vidicon za revizore Holdinga, o čemu će se odlučiti nakon sa-stanka Skupštine.

7Utorak, 5. siječnja 2010.zagreb.hr aktualno

Lijepo je kad nastojimo očuva-ti što više zelenila u gradu, ali to što predlažu neki nezavisni za-stupnici u Skupštini čini se da je pomalo - naivno. Predbožić-na ideja Nezavisne liste Velimi-ra Sriće da se privremeno zabra-ni prenamjena zelenih površina u građevinske zone nije dobila zeleno svjetlo skupštinske veći-ne, iako su i neki drugi nezavisni isticali da se razvitak grada mjeri kvalitetom života građana, a ne brojem trgovačkih centara.

Računalo se, naime, da bi se radi očuvanja zelenih zona GUP-a grada Zagreba, tj. područja pod oznakama Z, Z1, Z2, Z3 i Z4, trebala obuzdati njihova prena-mjena, osim u slučaju namjere gradnje objekata komunalne infrastrukture, prometne infra-strukture ili neke društvene na-mjene, što bi utvrdila Skupština. Zabrana bi trebala trajati do pre-stanka važenja Generalnog ur-banističkog plana, odnosno do donošenja novog Prostornog plana grada Zagreba.

Zanimljivo je da je prije dva mjeseca i gradonačelnik Milan Bandić na aktualnom satu u

Skupštini dao do znanja da ne-ma ništa protiv ako zastupnici tako žele. No, mislio je prije sve-ga na to da se oni imaju prilike izjasniti kad ta točka dođe na dnevni red. Objašnjenje nam je dao Željko Horvat, zamjenik pro-čelnika za graditeljstvo:

- Stotine, pa i tisuće zahtje-va građana za prenamjene če-stica iz zelenih zona u stambe-ne uvijek dolaze s izmjenama

GUP-a. Zastupnici se mogu izja-sniti o svakom prijedlogu - rekao je Horvat.

No, njegovo je stajalište, a i Za-kon iz 2007. to nalaže, da se gra-đanima omogući da iznesu svoje prijedloge i mišljenja o prostor-nim planovima. S druge strane, kaže Željko Horvat, postoje broj-ni zapušteni i neuređeni prosto-ri koji se tek prenamjenom mo-gu očuvati i urediti.

Svi mladi mogu do kulturnog pokaza

Od 1988. do danas svake se godine, na Dan dvora-ne “Vatroslav Lisinski”, 29. prosinca, dodjeljuje na-grada Hrvatske glazbe-ne mladeži “Ivo Vuljević” najuspješnijem mladom glazbeniku u tekućoj go-dini. Ovaj put dobio ju je mladi violinist Marin Ma-ras. To mu nije jedina na-grada prošle godine - na Samoborskim jesenima uručena mu je prestižna nagrada “Stjepan Šulek”. Kao i njegovi prethodnici, Marin Maras dobivši na-gradu HGM-a stječe pra-vo na solistički koncert u “Lisinskom” ili koncert uz pratnju velikog orkestra.

Svi mladi od 14 do 30 godina mogu u prosto-rijama Hrvatske glazbe-ne mladeži, na Trgu Stje-pana Radića 4, dobiti tzv. kulturni pokaz, koji će im omogućiti velike popu-ste pri kupnji ulaznica za mnoge kulturne ustanove u Zagrebu i Hrvatskoj.

Od 1. siječnja stare novčani-ce od 50, 100 i 200 kuna, koje nose datum izdavanja 31. li-stopada 1993., prestale su bi-ti važeće sredstvo plaćanja. Nevažeće novčanice možete dostaviti na zamjenu poštom ili osobno na adresu Hrvatska narodna banka, Direkcija tre-zora, Trg hrvatskih velikana 3, 10000 Zagreb. Hrvatska narodna banka obavlja zamjenu tih novčani-ca bez naknade i vremenskog ograničenja.

Zamjena starih novčanica od 50, 100 i 200 kunaZelene zone

u rukama građana

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Jozo Renićjozo.renic@mmreza.hr

Na koncertima 60 tisuća djece i mladihGlazbena mladež neprofitna je udruga koja djeluje još od 1954. go-dine, kad je osnovana kao Muzička omladina Hrvatske. U godinu dana kroz udrugu prođe čak 20.000 kori-snika njenih programa, a stalnih je članova oko dvije stotine. Članovi nisu samo mladi glazbenici, nego i publika, što je jako važno, naglašava Dubravko Šantek, voditelj marketin-ga i promotivnih aktivnosti. Veliku i stalnu potporu Hrvatska glazbe-na mladež ima od Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport. Su-rađuje s Koncetnom direkcijom Za-greb, Zagrebačkom filharmonijom

i Koncertnom dvoranom “Vatro-slav Lisinski”. Njen najpoznatiji pro-jekt je Tjedan glazbe za djecu i mla-dež, koji se već šest godina provo-di sa Zagrebačkom filharmonijom, a tih dana za školsku djecu održi se osam edukativnih koncerata u “Li-sinskom”. Dosad je na tim koncerti-ma sudjelovalo 60.000 djece iz cijele Hrvatske. Isti se programi reprizira-ju u ciklusu Ponedjeljci sa Zagre-bačkom filharmonijom. Posebno je Glazbena mladež ponosna na ne-davni koncert u čast skladatelja Bru-ne Bjelinskog, u povodu 100 godina od njegova rođenja.

Marin Maras, dobitnik

glazbene nagrade

Što više zelenih zona, cilj je i želja mnogih

8 Utorak, 5. siječnja 2010.zagreb.hrdogađaji

Zatvorite vrata i prozore, stavite vlažne ručnike...Ured za upravljanje u hitnim situacijama predstavio je treći letak, kojim se građani upućuju kako se ponašati u slučaju zračenja nakon nuklearne havarije

Na Kajzerici će biti društveni dom i patronažne sestre

Karlovačka cesta rasterećena 70 posto

Studij za krizne situacije Jača civilna zaštita

Na Kajzerici će se do proljeća idu-će godine dovršiti društveni dom i ambulanta za patronažne medicin-ske sestre. U tih 400 četvornih me-tara VGČ Novi Zagreb - zapad uloži-lo je 2,6 milijuna kuna. Uz taj objekt sagradit će se i igralište, a u domu će biti i manja knjižnica.

U Remetincu je kod raskrižja uli-ca Remetinečki gaj i Karlovačka cesta iz sredstava malih komu-nalnih akcija uređeno parkirali-šte. Uz ulaganje od 8,7 milijuna kuna raskrižje je dobilo i tri no-va izlaza: prema Areni, Botincu i Blatu, čime se Karlovačka cesta rasteretila oko 70 posto.

Zagreb će dobiti pose-ban fakultet na kojemu će se izučava-ti upravljanje u kriznim situacijama, u obli-ku poslijediplomskog speci-jalističkog studija. Naziv te vi-sokoškolske ustanove još nije utvrđen, ali riječ je o hrvatsko-američkom projektu, točnije o suradnji s Colorado Springs Universityjem. Nastava će se slušati na engleskom, a fakul-tet bi trebao biti u kampusu na Borongaju.

Pročelnik Kalinić rekao je da nam treba jača civilna zaštita jer je profesionalna vojska sa-da opala na oko 12.000 ljudi. Za ono u čemu je nekad po-magala vojska danas se treba osloniti na civilnu zaštitu, ko-ja će priteći u pomoć građani-ma u katastrofama.

Jozo Renićjozo.renic@mmreza.hr

ZGBH

R/w

ww

.zag

reb.

hr

“Zatvorite sva vrata i prozore i is-pod vrata postavite vlažne ručni-ke” - dobro upamtite taj i mnoš-tvo drugih naputaka iz letka što se dijeli po kućama. Brošurica u 315.000 primjeraka pod naslo-vom “Zaštita od zračenja” razno-si se po zagrebačkim kućanstvi-ma skupa s komunalnim uplat-nicama. Riječ je o trećem letku što ga je osmislio Ured za uprav-ljanje u hitnim situacijama, a u njemu se građani upućuju kako se ponašati u slučaju zračenja

nakon nuklearne havarije. Pro-čitajte, dakle, o tomu što treba-te znati da biste bili spremni za radiološku nesreću, što poduzeti radi spašavanja, kamo se zaklo-niti, kako se evakuirati itd.

Na predstavljanju letka pročel-nik Ureda Pavle Kalinić kazao je da materijal u letku može dobro doći i drugim gradovima. Inače, dosad je tako javnost educira-na o opasnim kemikalijama te o osnovnim mjerama za sigurnost građana.

- Taj oblik izravnog komunici-ranja s građanima u skladu je s najboljim svjetskim praksama

edukacije građana i Ured će ga prakticirati i ubuduće - rekao je Kalinić.

Istaknuo je da nam letak tre-ba bez obzira na to što nema-mo nuklearke, ali je zato u Slo-veniji, na oko 10 kilometara od granice, ali i u Mađarskoj, 70 km od granice.

Kalinić je predstavio i Smjerni-ce za organizaciju sustava spaša-vanja u Zagrebu, što ih je usvoji-la Gradska skupština. Prema nji-ma će se ubuduće usklađivati ljudski resursi i tehnika, ali i iden-tifi cirati sudionici spašavanja u slučaju bilo kakve ugroze. Nuklearna elektrana Krško

Zatvorite sva vrata i prozore, postavite

vlažne ručnike ispod vrata, uključite

radio, ne prozračujte i ne napuštaj-

te prostor u kojem ste se zaštitili

dok ne dobijete informaciju da

je opasnost prošla - to se naj-

prije poduzima u slučaju radi-

oaktivnog zračenja, a osta-

lo ćete naći na letku. Ured

vas poziva da svoje ko-

mentare o letku šalje-

te na e-mail: uhs@za-

greb.hr ili poštom na

adresu: UHS, Ilica 5,

Zagreb.

Kako se ponašati u kući

9Utorak, 5. siječnja 2010.zagreb.hr događaji

U prometu i kratki niskopodni tramvaj

Kontejner obitelji Kapetanović

Vatrogasci u sve četvrti

Uoči Božića u promet je pu-šten i 129. niskopodni tram-vaj serije TMK 2200. Inače, otprije nekoliko dana u pro-metu je i prvi kratki nisko-podni tramvaj TMK 2300, koji ćemo viđati uglavnom na noćnim te na linijama s manjim opterećenjima. To je vozilo kraće nešto više od 11 metara i može pre-vesti 72 putnika manje. (jr)

Nakon eksplozije plina u obiteljskoj kući u Lučkom u kojoj je ozlijeđen pod-stanar Siniša Sučević su-pružnici Kapetanović osta-li su bez krova nad glavom. Uz angažman predsjednika Vijeća Gradske četvrti Slav-ka Baturića, Centra za soci-jalnu skrb i Gradskog ureda za mjesnu samoupravu Ka-petanovićima je nabavljen kontejner u kojemu će ži-vjeti dok ne obnove kuću.

Kalinić je najavio osnivanje no-ve profesionalne vatrogasne postrojbe i vatrogasnu postaju u Sesvetama, koje već imaju sta-novnika kao jedan mali grad, a osvrnuo se i na izradu plana eva-kuacije u slučaju potresa te osta-lih katastrofa. Njegov je stav da svaka gradska četvrt treba imati barem jednu ekipu vatrogasaca za izvlačenje iz ruševina.

ZGBH

R/

Novi gradski trg kod Tehničkog muzeja Analizom su detektirane lokaci-je na kojima se, relativno malim intervencijama, mogu kreirati nova mjesta okupljanja, odmo-ra i opuštanja - kaže Irena Mat-ković iz Gradskog ureda za stra-tegiju i planiranje.

Nedavno je iz tog ureda pro-izišla ideja o novom gradskom trgu koji bi se osmislio na pro-storu ispred Tehničkog mu-zeja na Savskoj cesti. Autorski tim Irena Matković-Andrea Vu-kojić vodio se idejom da se na tom mjestu kvartovi Trešnjevka i Trnje dodiruju s Donjim gra-dom. Trg ispred muzeja na svo-jevrstan bi način bio poveznica tih triju gradskih cjelina, a isto-dobno atrakcija građanima. Kreirale bi se tu pješačka zona,

biciklističke staze, park i opće-nito bi se unaprijedio i revitali-zirao taj prostor. Autorice, daka-ko, očekuju i mišljenja građana, a svi prijedlozi mogu se predati u Civitasovu infopunktu.

Međunarodni projekt Civi-tas Elan, koji bi se u Zagrebu trebao ostvarivati u četvero-godišnjem razdoblju, predvi-đa pretvaranje Savske ceste u donekle pješačku i biciklistič-ku zonu te prebacivanje tran-zitnog automobilskog prome-ta na novu Šarengradsku ulicu. Na Savskoj bi ostali tramvaji. U konačnici je cilj brža protoč-nost tramvajskog prometa po Savskoj i općenito viša kvali-teta života u tom urbanom prostoru.

Nakon što je prije devet go-dina Zagrebu vraćena mjesna samouprava, 2009. osnovano je 218 mjesnih odbora sa 1419 članova. Vijeća gradskih četvrti, njih 17, na raspolaganju su ima-la 234 milijuna kuna. Realizira-no je 1300 malih komunalnih

akcija, a najviše je utrošeno za uređenje ulica. Napravljeno je 28,6 km kolnika, 18 km nogostu-pa te 11.000 četvornih metara parkirališta. Među ostalim, na 300 lokacija uređena su igrali-šta i parkovi, izvijestili su iz Služ-be za mjesnu samoupravu. (dkb)

Tehnički muzej u Zagrebu (Savska cesta)

Mjesna samouprava realizirala 1300 akcija

Uz ukupnu investiciju od 8,7 milijuna

kuna, raskrižje je dobilo i tri nova izlaza:

prema Areni Zagreb, Botincu i Blatu

10 događaji Utorak, 5. siječnja 2010.zagreb.hr

IKA

Božić u Ciboni u znaku mnogobrojnih obitelji Zahvaljujem izvođačima, organizatorima i svima koji su večeras nastupili. Osjećamo danas posebnu potrebu da Božiću u Ciboni damo novi naglasak, da od sada bude u znaku hrvatskih obitelji - rekao je nadbiskup zagrebački Josip Bozanić

Zagrepčani su Božić u Ciboni doživjeli možda emotivnije ne-go ikad dosad. Milozvučna glaz-ba začinjena je nastupima poje-dinih obitelji s brojnom djecom, tako da je taj 21. susret bio ui-stinu mnogo više od običnoga koncerta. Publika je pozdravila obitelj Božić s trinaestero djece, a Mladen Kušec čavrljao je na

pozornici s gotovo tridesetero-članom obitelji Toljanić iz Vrb-nika - stigli su djed, baka, striče-vi, tete, troje roditelja i njihovih 19-ero djece. Posebnu je pozor-nost izazvao trogodišnji dječak Abel, koji je na pozornici odgo-varao na pitanja o biblijskim li-kovima, a publika ga je svesrd-no nagradila pljeskom.

U Košarkaškom centru Dražen Petrović na poziv organizatora - HRT-a, Zagrebačke nadbiskupije,

Glasa Koncila, zagrebačke Grad-ske uprave i KK Cibone - pred prepunim gledalištem, u kojem su bili i zamjenici gradonačel-nika Ivo Jelušić i Jelena Pavičić Vukičević, tradicionalne božićne pjesme otpjevali su Gazde, kla-pa Nostalgija, Kvartet Gubec, Los Caballeros, Šokci za pet, Ma-ja Blagdan, Tomislav Brajša, Ivo Gamulin Gianni, Jacques Hou-dek, Tereza Kesovija, Thomp-son, Ivana Radovniković, Renata

Sabljak, Antonija Šola, Martina Zadro i Dražen Žanko. Pomagali su im razni zborovi iz zagrebač-kih župa te dječji zbor Stepinče-vi mališani, zborovi mladih Ma-ranatha iz Zagreba i Navještenje iz Velike Gorice, KUD Frankopan Remete i drugi. Sav prihod kon-certa namijenjen je obnovi za-grebačke katedrale.

- Obožavamo slušati ovu glaz-bu - kazali su nam Nikola i Ne-venka Grdić, koji su na koncert

Kardinal Bozanić u prepunoj dvorani Dražena Petrovića Božićni koncert u Ciboni 2009.

Koncert Ženske gimnazije u crkvi Sv. Vinka

Bilo je više manifestacija u Zagrebu za božićnih dana. Među njima valja istaknuti božićni koncert u crkvi Sv. Vinka Paulskog u Frankopanskoj ulici, a nastupile su bivše i sadašnje gimnazijalke Ženske opće gimnazije, koja su inače nedaleko od crkve. I Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu upriličila je božićni koncert, ali ozbiljnijega karaktera. Komorni zbor Ivan Filipović pod dirigiranjem Gorana Jerkovića u predvorju NSK-a izvodio je napjeve ozbiljne religiozne glazbe, npr. “Ave Maria”, “Adeste Fideles” itd.

Božićna tradicija za Božićni koncerti u Ciboni održavaju se od 1989. go-dine. Sad već tradicional-nu manifestaciju pokrenuo je tadašnji zagrebački nad-biskup kardinal Franjo Ku-harić, a motiv je u prvom re-du bio skupljanje materijalne

Jozo Renićjozo.renic@mmreza.hr

11događajiUtorak, 5. siječnja 2010.zagreb.hr

U povodu 40. obljetnice ute-meljenja župe Sv. Stjepana Pr-vomučenika, u sportskoj dvo-rani Osnovne škole braće Ra-dića u Botincu svetu misu predvodio je nadbiskup Josip Bozanić. Kardinal je izrazio za-dovoljstvo što se slavi ta misa, makar to bilo u sportskoj dvo-rani, ali je kazao da će podu-prijeti želju župljana da napo-kon dobiju i prikladan crkveni prostor. Jer, tamošnja je crkvi-ca premala za botinečke vjer-nike. Misu su uz zbor mladih pratili i tamburaši, a mladež i djeca kardinala su pozdravili recitacijom i pjesmom te mu predali 40 crvenih ruža.stigli iz Augsburga. - Budući da

ne živimo ovdje, nego u Njemač-koj, prvi put smo u Ciboni. Ne-kako smo nabavili karte jer smo htjeli doći vidjeti uživo, dosad smo to gledali samo na televi-ziji. Inače, sve nam rjeđe hrvat-ski pjevači dolaze pjevati u Nje-mačkoj, ne znam zašto.

Pošto su se izredali izvođači, po običaju je riječ uzeo i kardi-nal Bozanić:

- Zahvaljujem izvođačima, or-ganizatorima i svima koji su ve-čeras nastupili. Osjećamo da-nas posebnu potrebu da Boži-ću u Ciboni damo novi naglasak, da od sada bude u znaku hrvat-skih obitelji - rekao je nadbiskup zagrebački.

Na koncertu je svoja razmi-šljanja iznio i fra Zvjezdan Linić, koji je podsjetio na franjevački osmostoljetni jubilej jer se i jasli-ce vežu uza Sv. Franju. Fra Bona-ventura Duda, pak, govorio je o prijašnjim Božićima u Ciboni.

Botinec: misa u sportskoj dvorani

Četrdeset godina župe u Utrini

Preustroj Zagrebačke nadbiskupije Utemeljene su nove biskupi-je u Zagrebačkoj crkvenoj po-krajini, Bjelovarsko-križevač-ka i Sisačka. Odluku je donio papa Benedikt XVI. Odlukom o osnutku biskupija na području Zagrebačke nadbiskupije, uz dosadašnje Varaždinsku i Kri-ževačku eparhiju za vjernike

grkokatolike, dobile su se no-ve dvije sufraganske biskupije. Bjelovarsko-križevačkim bisku-pom imenovan je mons. Vje-koslav Huzjak, a sisačkim bi-skupom dosadašnji pomoćni zagrebački biskup mons. Vla-do Košić. Biskupije će zaživjeti u veljači i ožujku. (jr)

Gradonačelnik i nadbiskup razmijenili čestitke

U povodu božićnih blagdana gradonačelnik Milan Bandić uputio je čestitku nadbiskupu zagrebačkom Josipu Bozani-ću: “Božićne poruke posebno nas obvezuju da poštujemo dostojanstvo svakog čovjeka i obitelji, da posebno brinemo o slabijim i nemoćnim člano-vima našeg društva i da pre-dano izgrađujemo našu sret-niju budućnost u zajedničkoj

nam domovini!” Kardinal mu je odgovorio ovim riječima: “Zahvaljujem na čestitkama koje ste mi uputili prigodom Božića i novogodišnjih blag-dana. Božanska svjetlost oba-sjala je ljude, a anđeoski na-vještaj: ‘Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima miljenicima njegovim!’ vjeko-vima ispunja radošću zemlju i sav svemir.”

Prava atrakcija stotinama Zagrepčana koji su se u danima oko Bo-

žića našli na Kaptolu bilo je uprizorenje Kristova rođenja. Pred-

stava sa živim jaslicama što ju je u večernjim satima na prostoru

ispred zagrebačke katedrale upriličila zajednica Cenacolo preni-

jela je gledateljima žive slike Svete obitelji, pastira, tri kralja…

Betlehem ispred katedrale

pomoći za dugotrajnu obno-vu katedrale. No, kardinal Bozanić na ovo-godišnjem je koncertu u obra-ćanju posjetiteljima najavio da bi ubuduće ta manifesta-cija trebala biti posvećena hr-vatskim obiteljima.

katedralu i obitelji

U Utrini je bilo svečano na blag-dan Sv. Ivana Apostola. Tamoš-nja župa proslavila je 40. go-dišnjicu. Župnik Žižek kazao je tom prigodom da župa obilje-žava četrdesetgodišnji hod za Kristom, a sve pod geslom “Gle kako je lijepo i kako je milo kao braća zajedno živjeti”. Misu je predvodio nadbiskup zagrebač-ki kardinal Josip Bozanić.- Danas, kad Crkva slavi sve-tu nazaretsku obitelj, prilika je istaknuti važnost obiteljskoga života - rekao je kardinal u svo-joj propovijedi. - U gradu lju-di često trpe od samoće. Dra-gim pogledom pogledati jedni druge, zanimati se jedni za dru-ge, priskočiti u pomoć, pokaza-ti svoju solidarnost, to je naš po-ziv kao kršćana.

12 od kvarta do kvarta Utorak, 5. siječnja 2010.zagreb.hr

Igrališta, vodovod i kanalizacijska mreža

I zelene površine i mogućnosti za razvoj

Na red dolazi podvožnjak Medpotoki- Al. Bologne

Gradi se nova zgrada za vrapčanske vatrogasce

Ove godine gradit će se još mnogo novih dječjih igrališta i parkova s pratećim objekti-ma, jer četvrt nije urbanistički devastirana. No, budući da je to još prigradska sredina, tre-ba graditi i kilometre vodovo-da i kanalizacije.

Prednost je života u Podsuse-du i Vrapču, ističe predsjedni-ca Vijeća četvrti Adreja Kralj, u relativno čistom okolišu otka-ko više nema tvornice cemen-ta. Tu još ima mnogo zelenih površina, ali i mnogo moguć-nosti za razvoj.

Čini se da je došla na red grad-nja podvožnjaka na raskrižju Aleje Bologne i Medpotoka. Go-tova je projektna dokumentaci-ja, a čeka se lokacijska dozvola. Tako bi Medpotoki, kao Škorpi-kova, prolazili ispod Aleje Bolo-gne i željezničke pruge.

DVD Vrapče - jug, umjesto lime-ne barake, napokon bi treba-lo dobiti novu zgradu. Taj DVD najveće je vatrogasno društvo u zapadnom dijelu grada i pokri-va Stenjevec, Podsused, Vrapče i dio Prečkog. Uz zgradu DVD-a gradit će se i sportska dvorana.

Dječji vrtić u Gajnicama, gdje se trenutačno gradi montažni aneks, vrijedan je oko četiri milijuna kuna, a u njega će u

ožujku useliti 80 do 90 djece u dvije jasličke i dvije vrtićke skupine

ZGBH

R/w

ww

.zag

reb.

hr

Novi vrtići u Blanju i Gajnicama Uz stari dječji vrtić u Gajnicama dograđuje se montažni objekt, koji će moći primiti 80-ak mališana, a na proljeće počinje i gradnja dječjeg vrtića Blanje

Iako je tog dana kad smo ih posjetili temperatura bila is-pod ništice, radnici na gradili-štu dječjeg vrtića u Gajnicama nisu posustajali. Kažu da su tu od ranog jutra i samo ako se temperatura zraka spusti na minus pet, tek tad će obusta-viti građevinske radove. Sve dotad, govore nam, rade kao da je ljeto.

Uz “stari” dječji vrtić gradi se aneks, odnosno dograđuje montažni objekt. Nove će pro-storije moći primiti 80-ak ma-lišana u dvije jasličke i dvije vr-tićke skupine. Radovi vrijed-ni četiri milijuna kuna trebali bi se dovršiti u ožujku ove go-dine. Oko 400 četvornih me-tara objekta gradi se od mon-tažnog materijala marlesa pa taj vrtić po kvaliteti neće za-ostajati za znamenitim Marle-sovim kućama.

- Vrtići se grade tamo gdje ima života. Kad primijetimo da u nekom dijelu grada ne-dostaje dječjih vrtića, odmah za taj dio grada izrađujemo projekt, pa se zato može oče-kivati gradnja još novih vrti-ća - rekao je gradonačelnik

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

Milan Bandić pri obilasku gradilišta.

- Već sad je u planu grad-nja dječjeg vrtića Blanje. Prošle su godine prikuplje-na sredstva, a na proljeće ove počinje gradnja - rekla je Andreja Kralj, predsjed-nica Vijeća gradske četvrti Podsused-Vrapče.

Netko krade sadnice iz novouređenog parka

U blizini bolnice u Vrapču ove je godine uređen novi kompleks igrali-šta s parkom. Njegovu je gradnju u posljednje dvije godine financiralo Vijeće gradske četvrti Podsused-Vrapče. Lani je za boćalište izdvojeno 167.000, za dječji park sa spravama 830.000, a za rasvjetu 500.000 kuna. Tu su još i dva odbojkaška igrališta ograđena visokom ogradom, a ure-đen je i okoliš novim sadnicama i niskim raslinjem. No, Slavica Horvatin, koja stanuje u susjednoj zgradi, požalila nam se da u okrilju noći netko krade sadnice i cvijeće, a potom ih vjerojatno sadi na svoje balkone.

13od kvarta do kvartaUtorak, 5. siječnja 2010.zagreb.hr

Nakon prometa - vodoopskrba

Mali grad nedaleko od Sesvet-skog Kraljevca - tako bismo mo-gli nazvati buduće naselje Iver koje će, osim uobičajenih infra-strukturnih objekata, imati i ba-zen, sportsku dvoranu te trgo-vački centar.

Na 13 hektara gradi se 25 zgrada za oko 3000 stanara. Pot-kraj siječnja vrata bi mališanima

trebao otvoriti vrtić Šegrt Hla-pić, vrijedan 16 milijuna kuna. Ovih je dana obavljen tehnički pregled objekta koji će primiti djecu u četiri vrtićke i četiri ja-sličke odgojne skupine.

Gradi se i osnovna škola, a u naselju okruženom biciklistič-kim i rolerskim stazama bit će i autopraonica te autoservis.Dječji vrtić u naselju Iver, Sesvetski Kraljevec

ZGBH

R/w

ww

.zag

reb.

hr

Prošireno raskrižje Slavonske avenije i Ulice Ljudevita Posavskog Sesvećanima je olakšalo odlazak u središte grada, a sad je najvažnije poboljšati vodoopskrbu, posebno u prigorskim dijelovima

Gotovo devet mjeseci odlazak iz Sesveta do središta grada bio je pakao, jer se gradilo prošireno ra-skrižje Slavonske avenije i Ulice Ljudevita Posavskog. Iako su pro-metni stručnjaci regulirali promet tako da se odvijao i dok se radilo, u špici su bile velike gužve - go-vori nam Sesvećanin Vlatko Ra-nogajec. No, isplatilo se čekati, dodao je.

Radovi na raskrižju Slavonske i Posavskog stajali su 180 miliju-na kuna. Sagrađeno je križanje u dvije razine, a dužina zahvata bila

je 1933 metra. Tom rekonstrukci-jom glavni pravac istok-zapad uz-dignut je na dva nadvožnjaka, a pravac sjever-jug ostao je na istoj razini, ali je dobio semafore. Ure-đenjem raskrižja Sesvete su dobi-le i novu elektromagnetsku mre-žu te distributivno telekomunika-cijsku signalizaciju na koju bi se trebali priključiti stanovnici So-pnice-Jelkovca. U Sesvetama je sagrađen i visokotlačni plinovod dug 850 metara te srednjotlačni plinovod u dužini od 1500 meta-ra. Preko potoka Vugera proširen je postojeći most.

- Još kad bi se dovršio produ-žetak Vukovarske i Branimirove

ulice do Sesveta, ne bismo ni osjetili da živimo na krajnjem istoku grada - govori Vlatko Ranogajec.

No, malo je vjerojatno da će se taj projekt ove godine ostvariti, zbog slabijeg punjenja proraču-na i kresanja kapitalnih investici-ja, ali i zbog neriješenih imovin-sko-pravnih odnosa.

U Sesvetama je najveći pro-blem vodoopskrba. Veći dio pri-gorskih dijelova četvrti ima tzv. priručnu mrežu koju su građani gradili sami. Dosad je u Sesve-tama postavljeno više od 70 km vodovodnih cijevi, a nedostaju i precrpne stanice.

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

Raskrižje Ljudevita Posavskog i Slavonske avenije - nadvožnjak otvoren

početkom prosinca 2009. znatno je ubrzao promet iz Sesveta

ZGBH

R/w

ww

.zag

reb.

hr

Dovršava se sportska dvorana u Rugvici

U Rugvici su pred završetkom radovi na školskoj sportskoj dvorani mjesne osnovne ško-le, koju polaze i mali Sesve-ćani. Dvorana bi trebala bi-ti otvorena s prvim danima drugog polugodišta, dakle vrlo skoro. Izvođač radova je tvrtka Projekt gradnja iz Sla-vonskog Broda, a investicija je vrijedna 13,5 milijuna ku-na. Dovršetkom te dvorane te uređenjem okolnih sport-skih terena Rugvica će dobi-ti potpuni sportski objekt koji će uvelike omogućiti i potica-ti razvoj dvoranskih sportova. Radovi na gradnji počeli su u listopadu 2007. godine, a sufi-nancirali su ih zajednički Mini-starstvo obnove i razvitka te Zagrebačka županija.

Vrtić u naselju Iver

MarkoU novijim di-jelovima gra-da nova naselja imaju premalo

zelenila i parkova. Grade se ta-ko da su između zgrada jedino parkirališta

MatejaNedostaje još trgovačkih centara, bilo bi dobro kad bi

se otvorila u blizini velikih ter-minala i okretišta tramvaja

NikolinaDobro je to što su Sesvete s centrom grada povezane že-

ljeznicom, pa nam je putovanje brže i ugodnije

AntonijaMislim da bi trebalo još više uložiti u asfal-tiranje prigrad-skih cesta, po-

gotovo onih koje su nekad vo-dile do polja, a danas do kuća

ŽeljkaSesvete unutar Zagreba mo-gu funkcioni-rati kao samo-stalna cjelina,

tu imamo sve nadohvat ruke, što je dobro

MatoPohvalio bih javni gradski prijevoz, no-vi vozni park - autobuse u ko-

jima se znatno udobnije voziti

Anketa

14 gradom, gradom Utorak, 5. siječnja 2010.zagreb.hr

Tvrtka Genzyme, koja se bavi proizvodnjom lijekova za lije-čenja rijetkih, nasljednih bole-sti organizirala je Prvi dan bio-tehnologije - kojim želi ukazati na važnost ranog prepoznava-nja i dostupnosti liječenja rijet-

kih bolesti. U hrvatskom pred-stavništvu te tvrtke ističu da su oboljeli od rijetkih bolesti nerijetko ‘’siročad’’ zdravstve-nog sustava jer se dijagnoza postavlja kasno, a obitelji i bo-lesnici nisu dobro obaviješte-ni o mogućnostima liječenja i rehabilitacije.Iako je opća percepcija da se radi o rijetkim bolestima, od kojih je većina prirođena i ne-rijetko smrtonosna, procjenju-je se da 6-8 posto stanovnika Europske unije boluje od rijet-kih bolesti. U Hrvatskoj oko 100 osoba ima Gaucherovu bolest, više od 100 mukopo-lisaharidoze, oko 100 Pompe-ovu bolest, više od 150 ostale glikogenoze, oko 40 Fabryje-vu bolest i slično. Mnogo ma-nji broj tih bolesti zaista je di-jagnosticiran, a još manje ih se liječi. - U situacijama kada se že-li omogućiti što ranije i kon-tinuirano liječenje pacijena-ta koji su vrlo često i životno ugroženi Genzyme daje finan-cijsku potporu u vidu donaci-ja lijekova, pa je tako samo u posljednje dvije godine u Hr-vatskoj donirano lijekova u vrijednosti 11.888.253 kune - istaknuli su iz Genzymea. (dkb)

Posjet djeciU akciji su sudjelovali i istaknuti humanitarci te ljudi koji su dali svoje ime za sreću djece. Tako su se u Klaićevoj našli načelnik Ure-da ravnatelja Ministarstva unu-tarnjih poslova Krunoslav Bo-rovec, etnodizajnerica i modna poduzetnica Mina Petra, glaz-benica Jelena Radan, političar-ka Ruža Tomašić i mnogi drugi.

Klaićeva bolnica, predstavnici “Dana vjenčanja” predaju donaciju (dva

respiratora) u vrijednosti 40.000 kuna

MAP

E

‘Dani vjenčanja’ Klaićevoj Direktorica Dijana Pavković i njeni suradnici predali su prof. dr. sc. Božidaru Župančiću dvije infuzijske pumpe

Dr. Božidar Župančić zahvalio je

Jedan od najljepših događaja u Zagrebu prošle godine - sajam “Dani vjenčanja” - osim glamu-roznog konteksta, imao je i do-brotvornu notu. Naime, na ga-la humanitarnoj modnoj reviji te od dijela ulaznica skupljeno je 40.000 kuna za Dječju kirur-giju Klaićeve bolnice. Od tog novca kupljene su dvije infu-zijske pumpe za odjel novoro-đenačke kirurgije. Tim ljudi ko-ji je sudjelovao u organizaciji tog hvalevrijednog događaja, s direktoricom Dijanom Pavko-vić na čelu, stigao je u Klaićevu bolnicu da bi uručilo te vrijed-ne aparate.

- U početku nismo znali

koliko ćemo skupiti, a suradnja s Klaićevom bolnicom i pred-stojnikom Klinike za dječju ki-rurgiju prof. dr. sc. Božidarom Župančićem bila je više nego ugodna. Hvala svima koji su nam pomogli - rekla je Dijana Pavković.

Donaciju je primio dr. Župan-čić, koji je prisutne počastio to-plim i optimističnim riječima.

- Uvijek je dobro biti dobar, a najljepše je kada ste dobri pre-ma djeci. Nismo znali kolika će biti donacija, ali morate zna-ti da je djeci koja su u bolni-ci i jedna čokoladica dovoljna. Hvala svima, a za budućnost mi je najveća želja da se rađa-ju zdrava djeca jer ako nije ta-ko, onda je svima teško - rekao je dr. Župančić.

Darovi djeci novinara poginulih u Domovinskom ratu

Nespavanje povećava rizik od depresije

Uoči božićnih blagdana gradonačelnik Milan Bandić primio je dje-cu novinara poginulih u Domovinskom ratu te im uručio darove. U odsutnosti Bojana Glavaševića, koji to tradicionalno čini, grado-načelniku je zahvalio Stjepan Kaić. Na primanju su bili i Petra, Ni-ka i Marko Kaić, Tamara Belavić, Petar Lederer, Matej Purgar, Tin Maršić te Filip i Ema Franjić, zatim organizator akcije Božo Šimle-ša, bivši pred-sjednik HND-a Dragutin Lucić - Luce, pro-čelnik Ureda za zdravstvo i branitelje Zvo-nimir Šostar te Midorag De-mo iz Odjela za branitelje.

Nedostatak sna povećava rizik od depresije i suicidalnih misli, pokazalo je istraživanje sveuči-lišta Columbia na 15.659 osnov-no- i srednjoškolaca. Onima ko-ji liježu poslije ponoći depresiv-ni rizik se povećava 24, a suicidni 20 posto.

Lea Stergar Kera

Genzyme pomaže oboljelima od rijetkih bolesti

15gradom, gradomUtorak, 5. siječnja 2010.zagreb.hr

darivali 40.000 kn

predstavnicima “Dana vjenčanja” na donaciji

Sestre infuziju više neće davati ručno Infuzijske pumpe olakšat će posao i sestrama koje rade na dječjoj kirurgiji jer se infuzija vi-še neće morati davati ručno.

Trenutačno je na odjelu za novorođenačku kirurgiju 15 djece, a njima će donacija po-moći da brzo narastu jaki i zdravi.

Pretplatne kartice za korisnike stalne pomoćiKorisnici stalne pomoći, nespo-sobni za rad i privređivanje do 65 godina života, mogu preda-ti zahtjev za izradu elektronič-kih pretplatnih kartica za 2010. godinu. One se izdaju na teme-lju popisa korisnika prava na be-splatan prijevoz Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zašti-tu i branitelje. Zahtjevi se mo-gu predati u prodavaonici kara-ta u Marićevu prolazu, radnim danom od 6.30 do 19.30 i subo-tom od 7 do 14 sati, te na šal-terima prodaje karata u Uprav-noj zgradi ZET-a, Ozaljska 105,

radnim danom od 7.30 do 18 sati i subotom od 7 do 14 sati. Uz za-htjev korisnik treba priložiti jed-nu fotografi ju dimenzija 3x3,5 cm, a izrada pretplatne kartice stoji 30 kuna.

Kafi ći bez većih gubitakaU prvih deset mjeseci 2009. go-dine zagrebačko ugostiteljstvo zabilježilo je pad prometa od 0,3 posto u odnosu na isto raz-doblje pretprošle godine, poda-ci su Državnog zavoda za sta-tistiku. Zagrebački su restorani i kafi ći ostvarili promet od 1,61 milijarde kuna. U Splitsko-dal-matinskoj županiji ugostitelji su prometovali 1,65 milijardi, no njihov je podbačaj 4,6 posto.

Istrijani najbolji, gospari podbaciliUgostitelji u Dubrovačko-ne-retvanskoj županiji zabilježi-li su najveći pad prometa - 4,9 posto. Gospari su prometovali 1,29 milijardi kuna. Najveći ugo-stiteljski promet u Hrvatskoj u prvih deset mjeseci 2009. godi-ne ostvarili su ugostitelji Istarske županije, zaradili su 3,39 milijar-di kuna, a to je podbačaj od 0,4 posto. Ugostiteljstvo Primorsko-

goranske županije ostvarilo je 2,22 milijarde kuna prometa ili 1 posto manje.

Cijene porasle 3,2 postoDržavni zavod naglašava da su cijene ugostiteljskih usluga u trećem ovogodišnjem tromje-sečju porasle 3,2 posto, iz čega proizlazi da je promet u ugosti-teljstvu u tim mjesecima realno pao 4,8 posto u odnosu na go-dinu prije.

U fokusu

Polnoćka u skloništu 14 godina poslije rata. Polnoćka uz skro-

mne, jedva vidljive jaslice, uz smreku kojoj je savijen vrh jer

je sklonište prenisko, bez zvona, orgulja i oltara. Polnoćka

bez političara, glamuroznih bundi i lakiranih cipelica... S tri-

stotinjak skromnih ljudi kojima su molitva i poštenje jedi-

no na pameti - prva je to polnoćka u novosagrađenom nase-

lju Sopnica-Jelkovec.

Poruka svećenika Božidara Tenšeka svela se na nekoliko vrlo

kratkih, ali i vrlo jasnih rečenica:

- Znam da ste došli iz različitih krajeva i sa sobom donijeli

uglavnom dobre navike. No, ima i onih loših, ali i to je ljudski.

Želim da upravo vi budete duša ovog naselja, da primjerom

pokažete kako se može živjeti zajedno iako smo različiti. Ne-

ka to bude Božić, a ne pečenica, pršut i kolači. Ovo mjesto ne

sliči na crkvu, budi u vama sjećanje na ratne dane, ali mjesto

ne čini crkvu, crkvu čine ljudi. Zbog poruke mira i zajedništva,

zbog misnog slavlja u hladnom atomskom skloništu gdje do-

miniraju beton i sivilo, zbog skromnih ljudi s krunicom u ruci,

tu se uistinu dogodio Božić!

Atomsko sklonište poput hladne štalice

16 reportaža Utorak, 5. siječnja 2010.zagreb.hr

Besplatno do web stranica Ako su vam prijedlozi specifič-ni i komunikativni, do 15. siječ-nja 2010. možete se prijaviti na natječaj Fiktiv studija za be-splatnu izradu web stranica. Obrazac se može pronaći na adresi fff.fiktiv.hr, a više o sve-mu na adresi www.fiktiv.hr.

U ZG cestama telefoni neprestano zvoneSnijeg i kiša učinili su svoje. Vlado i Damir običnom metlom čiste prostor oko slivnika, a onda stavljaju hladni asfalt...

Ova ekipa u danu je sanirala rupe na osam lokacija, a do prvog mraka čekalo je još toliko

U Ilici 333, u blizini zgrade poli-cije, propao je slivnik, a na cesti je poveća rupa - slušamo do-javu koja u ranim poslijepod-nevnim satima stiže u Dojavni centar Zagrebačkih cesta, dan

prije stare godine. Uskačemo u kamion, a s nama su, osim vo-zača Tihomira Kunšta, još dvo-jica djelatnika, Vlado Petek i Damir Jugić. Na kamion je već utovaren grambit, lopate i vi-bro nabijač. Teško se probija-mo zelenim valom, a onda još veća gužva u Ilici. Osjeća se

prednovogodišnja groznica. Za pola sata stižemo na do-

javljenu lokaciju. Slivnik je bio desetak centimetara udubljen i izgledalo je kao da će propasti, jer oko njega više nije bilo čvr-stog betona. Snijeg i kiša učini-li su svoje. Vlado i Damir obič-nom metlom čiste prostor oko

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

Senzori javljaju za led i poledicu

Zimska služba posebno je po-nosna na svoj sustav za rano uočavanje leda i poledice na prometnicama koji sa 17 lokaci-ja dojavljuje stanje kolnika. Jan-komirski je most opremljen pr-skalicama koje omogućuju au-tomatsko posipavanje rasoline, pohvalili su nam se na kraju dje-latnici Zimske službe.

Dnevno 50 tona Hasan Džombić, rukovoditelj operative Zagrebačkih cesta, kaže nam da se dnevno za sa-naciju rupa potroši 50 tona hlad-nog asfalta. Ekipe izlaze na doja-vu, ali i same obilaze grad i uo-čavaju oštećenja. Temperatura od -17 bila je pogubna. Još se ne zna dokad će trajati sanacije, ali je olakšanje što više ne prijete velike hladnoće.

Za velike snove nazovite 060 9016

Mali dom za velike snove - naziv je humanitarne akcije koja će trajati do 4. travnja. Pozivom na broj 060 9016 do-nirat ćete 6,15 kuna koje će pripomoći djeci s oštećenjem vida i dodatnim poteškoća-ma. Ustanova Mali dom, je-dina institucija u Hrvatskoj koja provodi rehabilitacijske programe za djecu s višestru-kim poteškoćama, i Gradsko društvo Crvenog križa Za-greb organizirali su huma-nitarnu akciju koja će trajati do Uskrsa. Prikupljena sred-stva iskoristit će se za osni-vanje Edukacijskog centra Malog doma, uključivanje u programe više djece i rodite-lja iz drugih dijelova Hrvat-ske, edukaciju i angažiranje dodatnih stručnjaka, za na-jam stana za smještaj rodite-lja i djece koja nisu iz Zagre-ba dok traje tretman, ali i za formiranje timova za patro-nažu diljem Hrvatske.

Ravnateljica Malog doma Darija Udovičić rekla nam je da je dosad kroz njegove pro-grame prošlo oko 700 djece. (dkb)

17reportažaUtorak, 5. siječnja 2010.zagreb.hr

Na ekranu se vidjelo 197 ekipaZa nedavnog snježnog nale-ta na ekranu se vidjelo svih 197 ekipa i sve trase gdje se čistio snijeg, pa je videozid bio kao košnica. Ovih dana je mirnije, ali se vidi mnoš-tvo točkica na ekranu što sli-či nebeskom svodu...

MAP

E/An

toni

o PO

ZOJE

VIĆ

slivnika, a onda stavljaju hlad-ni asfalt. Potom sva trojica ski-daju s kamiona vibro-nabijač i novi sloj je već tu, čvrst i posto-jan u zimskim uvjetima. Tugo-mir nam govori da će već po-slije Nove godine, kad teme-perature budu više, umjesto hladnog asfalta izliti topli, ko-ji je još postojaniji i primjereni-ji toplijem vremenu. Saznaje-mo da hladni asfalt sadrži bitu-men, kameni agregat i aditive za zimske uvjete.

Ova ekipa u danu je sanira-la rupe na osam lokacija, a do prvog mraka čekalo je još toli-ko. Ukupno će potrošiti tri to-ne grambita.

Osigurano 24-satno dežurstvo na Žitnjaku

Od 1. studenog pa sve do 15. travnja u Centru za obavješćivanje Zim-ske službe u Bazi Žitnjak osigurano je 24-satno dežurstvo. Rad svih eki-pa prati se na velikom ekranu putem GPS-a, a osim toga taj se sustav primjenjuje za planira-nje, organizaciju, pro-vedbu i evidenciju Zim-ske službe. Omoguću-je dobru raspoređenost ekipa na terenu te brzu promjenu lokacija čišće-nja snijega prema doja-vama građana.

hladnog asfalta Vatromet želja pod kišnim kapima

Štošta se izmijenilo u mislima desetak tisuća Zagrepčana svih dobi dok su nekoliko minuta po-slije ponoći motrili vatromet vi-soko iznad iličkog nebodera. Hoće li krizna 2010. biti barem malčice lakša? Na licima jednog para što je zagrljen stajao na kiši kao da se moglo pročitati - neka još potraje ova čarolija pa da sve ostalo zaboravimo.

U novu se godinu opet ušlo gromko i eksplozivno, jer mla-dići za pirotehniku uvijek sku-pe lovu. Uz negodovanje stari-jih koji su se morali razbježati s prostora oko Manduševca, on-dje se unatoč kiši stvorio poli-gon za eksplozivne naprave i kojekakve rakete, tako da se sve prašilo. Upitali smo dežurne po-licajce ispred Gradske kavane je li sve to možda preopasno, ali sliježu ramenima: “Pratimo što se događa”.

Na drugoj strani Trga pra-va fešta uza svirku Adastre, Fl-yera, All Stars Banda… Po tram-vajskim tračnicama mladež je u transu, kaubojski plešući na “Oh, Suzana”, a i nešto penzića uz možda pokoje kuha-no vino čeka Novu, ali po njihovoj priči čeka-ju i novog - predsjed-nika. Jedni vele da bi Novu čestitali Josi-poviću, koji je kasni-je došao na Trg, dru-gi bi se probili da pru-že ruku Bandiću. Nije dugo trebalo da gra-donačelnik s nekoliko

suradnika iziđe iz Kavane. Doče-kali su ga neki radi fotografira-nja, a potom se kroz gomilu do-šetao do pozornice. Njegova je čestitka Zagrepčanima, već pre-ma tradiciji, slijedila u prvim se-kundama 2010. godine sa samo jednom rečenicom.

Opće čestitanje i ljubljenje, gdjegdje se otvarao i šampa-njac. S našim sugrađanima koji su ostali bez ičega gradonačel-nik Bandić već se prije susreo u prenoćištu u Heinzelovoj ulici, darivao ih i s njima večerao odo-jak i grah-salatu. Sat vremena nakon ponoći posjetio je i rodi-lište na Svetom Duhu. Prva rođe-na beba, mala Lana, i veliki opti-mizam - za sljedećih 365 dana!

Doček Nove 2010. godine na Trgu bana Jelačića

ZGBH

R/M

APE

18 ZG info Utorak, 5. siječnja 2010.zagreb.hr

Osim obaveze čišćenja tramvaj-skih postaja od snijega, šetni-ca i prometnica koje vode kroz parkove, djelatnici Zrinjevca imaju pune ruke posla i na hor-tikulturnom uređenju grada. Kad padne puno snijega, u ra-sadnicima se skida snijeg s če-tinjača, da ne bi došlo do lomo-va grana.

To se provodi i na javnim ze-lenim površinama. I sa živica se skida snijeg, pogotovo ako su u blizini tramvajske pruge.

Zimi se obavlja i rezidba, jer u gradu je oko 160 tisuća staba-la. Rezidbe se obavljaju i prema zahtjevu Zagrepčana, ali i pre-ma planu rezidbe i sječe koju su izradili stručnjaci u Zrinjevcu. Ekipe Zrinjevca posebno pra-te drvoredna stabla i drveće uz javne objekte kao što su vr-tići, škole i bolnice. Monitorin-gom utvrđuju što treba raditi.

Posebno su zahtjevna stabla u blizini spomenutih infrastruk-turnih objekata jer imaju sma-njenu krošnju da ne bi smetala prolaznicima, pazi se i na njiho-vu statiku, da ne dodiruju elek-trične vodove i slično.

- Nitko naprečac ne odlučuje koje će se stablo rezati ili rušiti - govori Jure Leko, tehnički di-rektor Zrinjevca. - Stručnjaci u Odjelu zaštite i njege bilja šalju dopis Odsjeku za uređenje gra-da, čija komisija izlazi na teren i procjenjuje opravdanost orezi-vanja ili rušenja stabla. Tek tad se piše rješenje o sječi. Nakon rezidbe obavlja se zamjenska sadnja, dakle ista vrsta staba-la koja su posječena, izuzev po-dručja koja nisu pod zaštitom.

Sva su stabla u Zagrebu sni-mljena u digitalnom formatu i djelatnici Zrinjevca točno zna-ju gdje je koje stablo.

Razveselila me jedna upravo objavljena knjiga koja je sadrža-jem, slikom i riječju sa savskih le-dina šutnula nogometnu loptu do svjetskog rariteta i rekorda. I koja će svojim naslovom - “50 godina druženja NK Stari Mla-di Savske” - obogatiti ne samo fundus Nacionalne i sveučilišne knjižnice, nego i domove svih nas kojima je do športskog dru-ženja i tradicije u našem gradu stalo. Stari u toj nogometnoj baj-ci bili su oni koji su došli iz voj-ske, a Mladi koji još u vojsci nisu bili. Među njima nije bilo toliko natjecateljske strasti koliko stra-sti za druženjem, a pozornica tog polastoljetnog druženja, uz nogomete terene, bila je i stara Daščara uz igralište NK Jedinstva koje je bilo uz današnje Prisavlje te Boćarski dom s juga i Cvjetno naselje na sjevernoj strani.

”Kad je postignut konsenzus gostiju Daščare, okrenulo se još nekoliko rundi kuhanog vina i vrele šljivovice, da bi dični skup, premda već zamagljenih pogle-da, donio kristalno jasan zaklju-čak: ‘2. siječnja 1958. godine, u 10 sati, bit će odigrana utakmi-ca Stari - Mladi Savske’”, zapisuje urednik te rijetke i vrijedne knji-ge i autor većine nadahnutih tekstova, bard športskog novi-narstva mr. Darko Draženović.

U kakvim se uvjetima to no-gometno druženje odigrava, plastično opisuje autor: “Budu-ći da je Božić tih godina bio za-jamčeno bijel, bilo je potrebno iscrtati linije igrališta, obilježiti kazneni prostor i peterac, netko je dobrotom ljudi iz Chromosa dobavio boju, tzv. fasadeks, ali problem je postala obična špa-ga. Bez nje bi uzdužne i popreč-ne crte - lelujale. Nikako je nisu mogli nabaviti, pa su odlučili da umjesto aut-linija primijene po-sebno ‘pravilo’: igra se od gelen-dera do gelendera. Gelenderi su bili cijevi o koje su se oslanjali gledatelji”...

Poslije svake tekme, narav-no, slijedi skupni objed u Da-ščari. Financiranje klope, koje je svojim cijenama bilo prilago-đeno i najplićem džepu, imalo je također svoja pravila. Gubit-nici su klopu i cugu morali pla-ćati pobjednicima, tako da bi desni bek plaćal lijevom krilu ili obratno, a cenarhalf centar-foru ili obratno... I igračka opre-ma bila je šarolika, primjerena vremenu, amaterizmu i druže-nju sredinom prošlog stolje-ća. Tak doznajemo da su oni koji nisu imali kopačke na te-ren istrčavali u gojzericama, a vojnici na dopustu u vojničkim čizmama...

Zagrebačka plava

Pola stoljeća tekmi Stari - Mladi SavskeGubitnici su klopu i cugu morali plaćati pobjednicima, tako da bi desni bek plaćal lijevom krilu ili obratno, a centarhalf centarforu ili obratno...

Zima je doba za orezivanje stabala

Radnici Zrinjevca orezuju drveće i granje

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Zvonimir Milčec

Deklaracije o božićnim drvcimaPozivaju se dobavljači božićnih drvaca grada Zagreba da do 19. veljače 2010. godine Gradskom uredu za poljoprivredu i šumar-stvo dostave podatke koji se odnose na opis proizvodnje božić-nih drvaca u 2009. godini. Podaci se dostavljaju na propisanom obrascu koji se može preuzeti na stranici www.zagreb.hr., a in-formacije se mogu dobiti na telefonskim brojevima 658-5563 (Zagreb) ili 610-1639 (Sesvete). Oni koji su upisani u Upisnik kao fizičke osobe pri predaji podataka o proizvodnji trebaju dati na uvid osobnu iskaznicu, potvrdu o osobnom identifikacijskom broju i izvornik deklaracije o sadnom materijalu. Na zahtjev se plaća upravna pristojba u iznosu od 20,00 kuna.

19ZG infoUtorak, 5. siječnja 2010.zagreb.hr

Nakon blagdana božićno drv-ce odložit ćemo na najbližoj ze-lenoj površini te pripaziti da ne ometa promet i da se kamion Zrinjevca može približiti odba-čenim borovima. To ćemo uči-niti na mjestima gdje su Čistoći-ne posude za kućni otpad, a ne kontejner. U dva tjedna djelatni-ci Zrinjevca odvest će odbačene borove u kompostište.

- Borove odvozimo i naknad-no, kad se naši sugrađani vrate sa skijanja - govori tehnički di-rektor Zrinjevca Jure Leko.

Zrinjevac na kompostišta u Prudincu i Markuševcu u pr-vom tjednu odveze 60 po-sto odbačenih drvaca, oko 12

tisuća dnevno. U kompostana-ma se strojno usitnjavaju i dro-be. Najdulje traje razgradnja je-le i smreke, osam mjeseci do go-

dinu dana, zbog smole i tvrdih iglica. Od te smje-se u šest do osam mjese-ci nastaje kompost i ide za prehranjivanje cvjet-njaka i izvedbu travnjaka na javnim površinama u gradu.

- Od sto tona biomase dobije se od osam do de-set tona komposta. Naše dvije kompostane pot-puno su opremljene za taj posao - kaže Leko.

U Zagrebu se u posljednje vri-jeme sve više sade stabla i bilj-ke neuobičajene za naše pod-neblje. Mnogi u svojim vrtovi-ma sade banane, koje mogu izrasti u prirodnoj veličini, no ne daju plodove. Ako plod i izraste, hibridan je i nejestiv. Bananino stablo ne podnosi nisku temperaturu. Ne podno-

se je ni ostali agrumi, recimo naranče ili mandarine. U po-sljednje je vrijeme popularna i sadnja kivija, koji kod nas ja-ko dobro uspijeva. Potrebno je samo imati par - mušku i žen-sku mladicu. Na Gornjem gra-du u zavjetrinama je izrastao i lovor donesen s Jadrana. Ma-sline u Zagrebu nemaju izgle-da, no sade se smokve, koje uspijevaju na južnoj strani.

Banane ne uspijevaju, kivi i smokve da

Sto tona borova, 10 tona kompostaRadnici Zrinjevca u prvom tjednu nakon blagdana odvezu 60 posto odbačenih božićnih drvaca, oko 12 tisuća dnevno - kaže tehnički direktor Zrinjevca Jure Leko

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

Božićni borovi na kraju se na neki način ipak vrate prirodi

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Okoliš čuvamo unošenjem prirodnih drvaca

Božićna drvca blagdanska su tradicija stoljećima, a počet-kom prošlog pojavila su se i umjetna. Otad traju i rasprave koje je drvce “ekološkije”. Bu-dući da su umjetna napravlje-na od neobnovljivog toksič-nog materijala, mnogi će re-ći da se okoliš štiti unošenjem prirodnih drvaca, jer se mogu reciklirati, ali i zasaditi nova.

U vrijeme darivanja mnoge su životinje ku-pljene da bi završile pod borom, često i kao neželjeno iznenađenje. U novom do-mu ostanu nekoliko mjeseci, a onda ih od-bace i napuste. Prijatelji životinja apeliraju na građane da ne kupuju životinje jer time podržavaju nehumanu trgovinu. No, ako že-le i imaju sve uvjete za njihovo držanje sa-vjetuju im da ih radije udome i tako spase nečiji život.

Iz tog razloga Prijatelji životinja, Sklonište za napuštene životinje u Dumovcu i Grad-ski ured za poljoprivredu i šumarstvo grada

Zagreba organizirali su akciju udomljava-nja životinja, uglavnom pasa i mačaka. U to-me im je pomogao i vratar NK Međimurja Ivan Banović, poznat po spašavanju zalu-tale mačke na teren za vrijeme utakmice iz-među Šibenika i Međimurja.

Za taj je čin Banović od suca zaradio žuti karton, dok su mu udruge PETA Njemačka i Prijatelji životinja poslale pohvalnicu i za-hvalu. Pozvani su i svi koji su kupili božićno drvce u tegli da ga nakon blagdana daruju Dumovcu kako bi životinjama pružalo hlad tijekom ljetnih mjeseci. (sk)

Drvca u tegli odnesite u Dumovec

Bor u teglama u rasadniku Zrinjevac

20 ZG info Utorak, 5. siječnja 2010.zagreb.hr

Vlakovi bi do 2012. trebali biti sigurniji, brži, udobniji i jeftiniji

Potaknuti sve češćim prometnim nesrećama na našim prugama, upitali smo se - kakvo je stanje gradsko-prigradskih vlakova, ko-ji dnevno prevezu 100.000 putni-ka, a godišnje više od 55 miliju-na? Ukupno ih je 360, a putnike prevoze na relaciji Zagreb - Du-go Selo i natrag, Zagreb - Zapre-šić - Savski Marof i natrag te Za-greb - Velika Gorica i natrag.

Marijan Klarić, direktor HŽ-Put-ničkog prijevoza, kaže:

- S obzirom na nedostatne ka-pacitete voznog parka, starost i veliki intenzitet imobilizacije elektromotornih vlakova zbog redovitog održavanja i popra-vaka, a time i potrebu za njiho-vom zamjenom i nastojanjem da se ti vlakovi ne otkažu, krate se redoviti sastavi vlakova u lokal-nom i daljinskom prometu, što je jedino moguće rješenje zbog velikih potreba i gužvi u grad-sko-prigradskom prometu gra-da Zagreba.

Da se ne bi i dalje ukidao va-gon po vagon, Klarić smatra da

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

Vlakovi brzi, ali nekomformniGrad i HŽ-Putnički prijevoz potpisali su protokol o nabavi 18 novih elektromotornih vlakova, a Grad će financirati polovicu troškova. Do kraja 2012. svi bi trebali biti u prometu

Prednosti novih prigradskih vlakova

Novih 18 gradsko-prigrad-skih vlakova imat će veliko početno ubrzanje i veliku br-zinu kočenja, malu energet-sku potrošnju te mogućnost obostranog upravljanja. Stro-jovođa će imati dobru pre-glednost (videonadzor). Vlak neće biti težak i imat će veću širinu ulaza i izlaza, klimu... Ka-pacitet će mu biti 500 mjesta, od toga 180 sjedećih.

Parkirališta za aute i bicikle uz prugu

Za one koji će kombinirati prije-voz automobilima i željeznicom planira se gradnja parkirališta za osobne automobile (i bicikle) u blizini željezničkih kolodvora na lokacijama: Sesvetski Kraljevec, Trnava, Vrapče, Gajnice i Podsu-sed. Na liniji prema jugu planira se gradnja novih stajališta: Vuko-varska avenija, Savski most, Trokut i Buzin, rekonstrukcija stajali-šta Remetinec i Odra te gradnja perona u Velikoj Gorici, Klari i Hr-vatskom Leskovcu. U planu je i kvalitetna željeznička veza Zagreb -Radnička-Domovinski most-Velika Gorica itd.

što prije treba u promet uključi-ti novu generaciju klimatiziranih elektromotornih niskopodnih vlakova boljih tehničkih osobina i potpuno novog dizajna. Stoga je već potpisan protokol između HŽ-Putničkog prijevoza i Grada o nabavi 18 novih elektromotornih vlakova, s tim da će Grad financi-rati polovicu troškova. Do kraja 2012. svih 18 vlakova trebalo bi biti u prometu. Dotad će se put-nici voziti u zastarjelim vagonima bez klime, ponekad i grijanja, ko-ji će zbog kvarova, kao i dosad, često stajati. Direktor Klarić tvrdi da se svi vlakovi redoviti servisi-raju i pregledavaju prije polaska, ali mogu se potkrasti i pogreške. Ipak, kako kaže, željeznički prije-voz još je najsigurniji.

Putnici koji se voze tim vla-kovima uglavnom su zadovolj-ni brzinom kojom stignu do Za-greba, ali uvjete vožnje ne hvale. Sonja B. godinama putuje iz Se-svetskog Kraljevca na Črnomerec i kaže da tako uštedi na benzinu. Na pitanje o uvjetima vožnje sa-mo je odmahnula rukom i rekla:

- Sreća je da se brzo stigne pa sve nedostatke zanemarim.

Autobusni terminali blizu kolodvora

U izradi je projekt promet-ne infrastrukture koji će obu-hvatiti cestovne i željezničke prometnice u Gradu Zagrebu i okolici. Gradnja autobusnih terminala u blizini željeznič-kih kolodvora oslobodila bi cestovne prometnice i olak-šala pristup gradovima. Prije-lazom s jednog na drugi oblik prijevoza putnici bi brže sti-zali do odredišta. Time bi se omogućilo preusmjeravanje dijela putnika na željeznicu. Autobusni terminali koji bi vozili putnike prema središtu grada bili bi u Dugom Selu, Sesvetama, Zaprešićiu, Velikoj Gorici i Savskom Marofu.

21ZG infoUtorak, 5. siječnja 2010.zagreb.hr

U Hrvatskoj su prvi put u povijesti testirane ot-

padne vode u ZOV-u, točnije na centralnom ure-

đaju za pročišćavanje otpadnih voda. Na istra-

živanju su radili Institut Ruđer Bošković, Zavod

za istraživanje mora i okoliša te Zavod za javno

zdravstvo Andrija Štampar. U kanalizacijskom

sustavu završavaju sanitarne otpadne vode iz

kućanstava, otpadne vode industrija i obrta,

oborinske vode s cestovnih i drugih izgrađenih

površina te vode potoka.

- Osim raznih kemijskih tvari koje su nađene u

otpadnim vodama, vidljivo je da se u Zagrebu

konzumiraju velike količine lakih i teških droga

- ističe Zvonimir Šostarpročelnik Gradskog ure-

da za zdravstvo.

Rezultati analize proslijeđeni su zagrebačkoj

policiji, a Grad je za analizu platio 370 tisuća

kuna. (sk)

U otpadnim vodama tragovi teških droga

ZET-ove iskaznice do 15. veljače

Iz Udruge invalida rada grada Zagreba svojim članovima, kojih ima više od 16.000, poru-čuju da mogu članari-nu i iskaznicu ZET-a za 2010. godinu obnovi-ti do 15. veljače 2010. godine. Za detaljni-je informacije nazovi-te izravno u Udrugu na telefonske brojeve: 01/4829-119, 4829-392, 4876-301.

Pomozite zakladi ‘Biskup Josip Lang’Zaklada “Biskup Josip Lang” ima humanitarni telefonski broj 060-60-20-20, a poziva sve ko-ji žele pomoći starim,

nemoćnim, bolesnim i siromašnim osobama, za koje se Zaklada bri-ne, da pozivom na broj s fi ksnog ili mobilnog telefona bilo koje mre-že doniraju 6,82 kune po minuti s PDV-om. Svi dobročinitelji uklju-čeni su u naše molitve, poručuju iz Zaklade, koja je ostvarenje sno-va i želja patera Antu-na Cveka.

U fokusu

Karte za sve - od uspinjače do vlaka

Ugovorom o prijevo-zu između Grada Zagre-ba, ZET-a i HŽ-a uvedene su zajedničke pretplatne karte za željeznicu, tram-vaj, autobus i uspinjaču. Te prijevozne isprave vrijede u 2. razredu svih prigrad-skih vlakova. Od listopada 2009. tim se vlakovima mo-gu prevesti i bicikli po cije-ni od 30 kuna.

Auto

r slik

e

Čak 400.000 oboljelih od pluć-nih bolesti i drugo mjesto Hr-vatske po smrtnosti od raka pluća u Europi samo su neki od razloga zbog kojih se osniva za-klada Hrvatska kuća disanja.

Važnost edukacije i preven-cije prepoznao je i Grad pa je stručnjacima koji se bave bo-lestima pluća i prsnog koša okupljenima u udruzi Toraks

dodijelio prostor u Dukljanino-voj 3. Predsjednik društva Mi-roslav Samaržija, inače voditelj Odjela pulmologije Klinike za plućne bolesti Jordanovac, za-hvalio je gradonačelniku Mila-nu Bandiću na prostoru u kojem će se održavati aktivnosti koje bi trebale upozoriti na opasno-sti koje donose prije svega pu-šenje i zagađen okoliš. (dkb)

Pušenje - jedan od uzročnika

plućnih bolesti

Čak 400.000 oboljelih od plućnih bolesti!

22 tak imam te rad Utorak, 5. siječnja 2010.zagreb.hr

Iz knjige Branimira Špoljarića Stari Zagreb od vugla do vugla AGM Zagreb, Mihanov

Uvijek me razvesele zagrebačka pročeljaAna Žube napisala je 1500 kratkih ljubavnih romana i priča. Čitali smo ih 20-ak godina i tada su nestali, iako se diljem Europe i svijeta takve priče osobito cijene

- Nemojte se odreći ljubavi ni u kojem obliku, ni kad se čini da vam je zatvorila vrata, ni kad ste nesretno zaljubljeni, ni kad je ljubav daleko. Svaka je ljubav bolja od nikakve - poruka je že-ne koja je cijeli svoj život pisala ljubavne priče, žene kojoj je lju-bav smisao života i koja je svoju definiciju ljubavi mijenjala tije-kom sazrijevanja.

U ovo blagdansko vrijeme ka-da jedni druge obasipamo lije-pim željama izabrali smo baš nju, Anu Žube za sugovornicu, jer ona živi od ljubavi i za ljubav. Čitali smo je dva desetljeća, uči-li od nje, vagali voli li nas netko ili ne, volimo li mi dovoljno. Na-pisala je 1500 kratkih ljubavnih priča, čitale su je stotine tisuća žena. Uz sve to, ona je bila no-vinarka i urednica u brojnim ča-sopisima u Vjesnikovoj kući. Dio svojih priča objavila je u knjizi “Sjene na suncu”, a mogla bi nas uskoro obradovati i novom knji-gom. Osnovala je i Klub sretnih

žena u kojem žena ženi pomaže u raznim situacijama, od pravne do liječničke pomoći, besplatno - s ljubavlju i sestrinstvom.

Ana Žube rođena je u centru Zagreba. Kaže da je s prijatelji-ma pješačila gradom, jer nije bi-la navika ići tramvajem. Kao i svi mladi, silno je željela vidjeti Pa-riz i ta joj se želja ostvarila. Čak je mogla u njemu i ostati, no do-godio se preokret. Tako je silno željela svoj grad, svoje toplo gni-jezdo iz kojeg se više nikad ni-je micala.

- Putovala sam ja, ali mi ni-je palo na pamet negdje ostati. Silno volim svoj grad - kaže Ana - iako se toliko toga promijeni-lo na gore.

Što je najviše muči?- Promet me ubija - reći će. -

Ne možete parkirati kod svoje kuće, a i kad ste bolesni, morate do stana pješačiti. Još je strašni-je što su “ubijeni” urbanisti. Po-gledajte kako izgleda Trešnjev-ka, kao pijano mjesto. Nema jav-nih rasprava kao prije, struka je ostala bez glasa. Tko nas je pi-tao želimo li Arenu? Arena je

šminka, a bolnica potreba. Što bi meni muž rekao da umjesto hra-ne kupim skupu bundu? U sve-mu nam se nude samo mrvice, a ne zna se gdje je cijeli kolač. Nit-ko nikad nije saznao koliko je Za-greb zadužen, a u Parizu moje prijateljice novinarke to saznaju za minutu. Zgražam se nad jezi-kom, kako onim u tramvaju, ta-ko i onim u medijima.

- Ima li nešto što vas u Zagre-bu veseli?

- Uvijek me razvesele zagre-bačka pročelja, mislim na staru arhitekturu. Završila sam povi-jest umjetnosti i svaki mi detalj puno znači. Drago mi je da se iz dana u dan fasade obnavljaju.

Pitali smo Anu i koja joj je pri-ča najdraža.

- Reći ću vam koja je najšaša-vija. To je priča “Samo da krene taj vlak”. Govori o gimnazijalki iz Dalmacije koja nije htjela doći nevina na studij u Zagreb. Cijelo se ljeto trudila, ali nije uspjela.

- I je li u Zagrebu riješila problem?

- Ne znam, priča završava ula-skom u vlak.

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

Ulica koja povezuje Opatičku i Trg sv. Marka

Po značajnom datumu iz hr-vatske povijesti imenovana je 1929. godine ulica koja se nalazi tik uz zgradu Hrvatskog držav-nog sabora i povezuje Markov trg i Opatičku ulicu. Naime, 29. listopada 1918. donesena je od-luka u Hrvatskom saboru da se

Hrvatska odcjepljuje od Austro-Ugarske Monarhije te da se pri-ključuje novoosnovanoj Državi Slovenaca, Hrvata i Srba.

Ta kratka uličica nekoć se zvala Županijska ulica, a pri-je izgradnje hrvatske saborni-ce u njoj su se s južne strane

Ulica 29. listopada 1918. i danas nas podsjeća na Radićeve guske u magli

23tak imam te radUtorak, 5. siječnja 2010.zagreb.hr

ićeva 28, tel. 01 4856 307, 01 4856 309 Jeste li znali?

Vremeplov

Britanac je oduvijek tržnicaBritanski trg od svog osnutka, 1887. godine, sve do danas služi kao tržnica, ali pod različitim ime-nima. To prometno čvorište više cesta koje vode iz sjevernog dije-la grada prvotno je nazvano Ilič-ki trg, od 1909. naziva se Trgom Ladislava Pejačevića, a od 1946. Britanskim trgom. U memoriji Za-grepčana znan je kao Mali plac. Trg je preuređen 1997. godine, a od 2002. sadržajno je dopunjen sajmom antikviteta koji se tu odr-žava svake nedjelje.

Ana Žube osnovala je Klub sretnih žena

nalazili dućanćići, dok je sje-verna strana dobila svoj izgled u 19. stoljeću. U srednjem vi-jeku tu se trgovalo jer je u bli-zini Markov trg, a stara zdanja nestala su u požarima koji su harali Gradecom.

Na kućnom broju 6 Družba Braće Hrvatskog zmaja posta-vila je spomen-ploču Josipu Freudenreichu, koji je u toj kući umro 1881. godine. Na uglu s Opatičkom donedav-no se nalazio simpatični ka-fić u koji su zalazili i saborski zastupnici.

Posljednjih godina skijaška natjecanja na Sljemenu putem televizijskih

ekrana gleda cijeli svijet

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Skijanje na Medvednici traje već 115 godina Već je uhodana sljemenska utr-ka Svjetskog kupa, a Zagreb je jedini glavni grad u svijetu ko-ji je domaćin te sportske mani-festacije. Premda je relativno mlad u modernom svjetskom skijanju, naš grad ima i te ka-kvu tradiciju - upravo je 115 go-dina otkako je skijanje došlo u Zagreb. Koncem godine 1894. na godišnjoj skupštini Prvog hrvatskog sklizačkog društva osnovana je sekcija za skijanje. Glavni je pokretač svega bio Franjo Bučar, sportski zanese-njak koji je u Stockholmu sudje-lovao u obuci za zimske sporto-ve i stekao iskustvo koje će po-tom prenijeti u Hrvatsku. Pošto su pristigle i prve skije iz Pra-ga i Beča, članovi skijaške sek-cije vježbali su na obroncima Medvednice.

Na Sljemenu su se posljed-njih desetljeća organizirala ra-zna natjecanja u alpskom ski-janju, sve dok prije pet godina ponovno nije započela druga povijest.

- Krenuli smo s ozbiljnim pro-jektom izgradnje Sljemena kao skijaškog i turističkog centra - izjavio je bio tada predsjednik Inicijativnog odbora sljemen-ske utrke Milan Bandić.

Dana 20. siječnja 2005. odr-žana je prva utrka Svjetskog skijaškog kupa Zlatni medvjed. Na noćnom slalomu nastupi-le su 54 najbolje skijašice iz 20 zemalja. Koliko je taj projekt uspio, najbolje ilustriraju re-akcije iz svjetskih medija: “Na-kon sljemenske utrke Svjetski kup više nikad neće biti isti”. (jr)

A što bi Ana Žube poručila mladima?

- Poručila bih im da vole, jer samo nas ljubav može spasi-ti. Kad volimo, onda smo do-bri, krasni, požrtvovni. Neka vole pošteno, nesebično i be-skrajno. Samo tako će spoznati

prave vrijednosti o kojima im danas nema tko govoriti. Mate-rijalno je ispred duhovnog. Ma-lo je dobrih prijatelja, pa čak i dobrih roditelja, a televizija na-meće svoja pravila. Više ni pro-gnozu ne možete vidjeti bez polugole djevojke.

24 dnevni red Utorak, 5. siječnja 2010.zagreb.hr

Pravni savjeti

PITANJE: Supruga i ja smo kupili stan i u cije-losti ga platili ušteđevi-nom i kreditom. U ku-poprodajni ugovor une-sena je odredba da nam pripada ugovorna kazna u visini 1,5 posto kupo-prodajne cijene ako pro-davatelj zakasni s primo-predajom stana. Budući da smo prema kupopro-dajnom ugovoru treba-li useliti prije dva mjese-ca i da nas je prodavatelj obavijestio kako je uselje-nje za tjedan dana, može-mo li odmah tada tražiti isplatu ugovorne kazne?

ODGOVOR: Zakon propisuje da vjerovnik ne može zahtijevati ugovor-nu kaznu zbog zakašnje-nja ako je primio ispunje-nje obveze, a nije bez od-gađanja priopćio dužniku da zadržava svoje pravo na ugovornu kaznu. Pre-ma tome, da biste ostva-rili svoje pravo na ugo-vornu kaznu, morate od-mah poslije useljenja priopćiti prodavatelju da zadržavate pravo na ugo-vornu kaznu i zahtijevate njeno ispunjenje. Budu-ći da zakon ne propisuje oblik i način priopćenja, preporučujem da napiše-te pisanu izjavu toga sa-držaja i preporučeno po-štom pošaljete na adresu prodavateljeva sjedišta/prebivališta.

Kako do prava na ugovornu kaznu

U Zagrebu turista 10 posto manje

Prosječna neto plaća u Zagrebu 6138 kuna

Drogerija Medikor - sve na jednom mjestu

Prema podacima Gradskog ureda za strategijsko planira-nje i razvoj, u prvih 10 mjeseci 2009. godine u Zagrebu su bo-ravile 555,2 tisuće turista ili 10 posto manje nego u isto vrije-me 2008. Sa 917,3 tisuće noće-nja zabilježen je pad od 11 po-sto, a strani su turisti činili 73 posto ukupnih dolazaka.

U Zagrebu je prosječna neto plaća u listopadu 2009. bila 6138 kuna. Krizni je porez dr-žavi donio 195, a radniku su isplaćene 5943 kune, podaci su Odjela za statistiku Grad-skog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada. Taj je iznos 859 kuna viši od držav-nog prosjeka (5279 kuna).

U centru grada, u Bogovićevoj 4, Medikor je otvorio prvu u ni-zu dizajnerski uređenih droge-rija. Na jednom mjestu građani-ma se nude vrhunski proizvodi za zdravlje, medicinsko, vitamin-sko i prehrambeno savjetovali-šte, upute o mjerenju tlaka u ku-ći, zdravoj prehrani, mršavljenju, jačanju imuniteta...

Kažem ja vama - sve je to Rekao je to Miroslav Iz Gradišta za fiš-paprikaš koji su Osječani kuhali na Badnjak na Kvatriću u šest kotlića po 100 litara i prodavali po 30 kuna

Na Kvatriću se fiš-paprikaš kuhao u šest kotlića po 100 litara

Pa gdje je kotlić od 650 litara? - pitamo vrijedne Osječane ko-ji su razveselili Zagrepčane i nji-hove goste vrhunskim fiš-papri-kašem na Badnjak na Kvaterni-kovom trgu.

- Nismo našli tako veliki, ali ku-hat ćemo u malima, šest puta sto i to je to.

- Uvik je bolji veći - dobacila je

mlađa gospođa. Domaćin nije ostao dužan pa

ju je upitao:- A je li bolje da vam u šest da-

na pod prozor dođe šest bećara ili samo jedan sve to vrime?

- Kakve veze imaju bećari s ti-me, a tebe ne bi ni tila kad nisi potražio veći kotlić...

Još bi se oni šalili, ali počele su se dijeliti prve porcije mirisnog ribljeg paprikaša.

- Mogla je cijena biti i malo

niža, recimo 20 kuna, umjesto 30 - komentirala je bakica držeći u ruci dvije zdjelice za doma.

- Cijena je u redu - rekla je gos-pođa do nje.

U šatoru su se skupljali oni ko-jima su doma nije žurilo.

- E, da je u ovaj fiš uletio i koji smuđ, bio bi još bolji - komenti-rao je jedan od trojice prijatelja u čijem je društvu bilo najveselije.

Beljska graševina već ih je do-bro lupila po glavi.

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

25dnevni redUtorak, 5. siječnja 2010.zagreb.hr

Caritas i SDP prikupili 38.870 kuna Slavoncima skupo u

ZagrebuVeć 13 godina zaredom zagre-bački SDP umjesto klasičnog do-mjenka uoči božićnih blagdana organizira humanitarnu akciju u suradnji s Caritasom. Ove godine okupilo se nešto manje od 200 uzvanika, koji su prikupili 38.870 kuna, rekla nam je Iva Prpić. No-vac će se podijeliti najsiromašni-jim obiteljima u gradu. (kb)

- Ovdje su cijene užasno vi-soke. Kod nas u Slavoniji ovo bi bilo znatno jeftinije - rekla je Marija Petrović iz Osijeka. - Za porciju fiša 30 kuna? Ma dajte, nije fiš kulin... Dobro, možda Zagrepčani svojim plaćama to mogu platiti, mi Slavonci ne možemo.

ZGBH

R/

- Vidite, ja sam s mora - rekao je Vladimir - ali muljanje osje-tim. Ovdje su pravi divljaci, a ne muljani.

- Ja sam iz Gradišta - nadove-zao se Miroslav - znam što je fiš, ali u ovome sam osjetio, uz šara-na, samo malo štuke. Soma ni-sam osjetio, kažem ja vama - sve je to šaran.

Antunu iz Otočca bilo je sve-jedno što je unutra, jer on se ra-zumije samo u janjetinu i krum-pire. Ipak je pohvalio fiš-papri-kaš rekavši da je najbolji koji je dotad kušao...

Više vrsta ribe, bolji fiš

U kotlić od sto litara ide 35 kilograma šarana, pet kilograma soma, dva ki-lograma štuke, crveni luk, baranjska ljuta paprika, rajčica, začin slavonska kuća i osam litara bije-le beljske graševine. Sve to mora se kuhati jedan sat na drvu od crvene vr-be. Koliko ide kojeg zači-na glavni kuhar Tomislav Barić nije htio otkriti. Na Badnjak su skuhali i pro-dali 650 litara fiša, što je 1200 porcija. Tko uz fiš želi tijesto, široke rezan-ce, može ih skuhati, ali posebno. Skuhano tijesto stavi se u tanjur i prelije jače vrućim fišom... Vla-do Petrović iz Osijeka ka-že da u fiš obvezno ide štuka, odnosno fiš je bo-lji što u njemu ima više vrsta ribe...

šaran!Umjesto čestitki, donirano 20.000 kuna Asfaltiraju travnjake!Boris Šprem, predsjednik Grad-ske skupštine, uručio je dona-cije po deset tisuća kuna Vesni Muraji, ravnateljici Centra za re-habilitaciju u Sloboštini, i Žar-ki Klopotan, zamjenici ravnate-lja Centra za autizam u Dubra-vi. Novac je ušteđen odlukom da se ne šalju čestitke. Nazočna djeca najviše su se obradovala košarama slatkiša, a predsjed-nik Skupštine još je naglasio: - Nemojte zaboraviti jesti i pu-no voća.

Predložio sam našoj mjesnoj sa-moupravi na Savici (Trnje) da se u sklopu malih komunalnih akci-ja asfaltira nekoliko metara neu-ređenih pješačkih staza. Nakon pola godine rekli su da nemaju novca. No, nedavno vidim da na-ši trnjanski oci, mimo svake pa-meti, grade i asfaltiraju staze po travnjaku, koje ne vode nikamo i ne koriste nikome. A prolaznici po prekinutim pješačkim staza-ma i dalje blate cipele... (bč)

Nakladnik:Zagrebački holding, podružnica AGM

Za nakladnika:Bože Čović

Produkcija:Medijska mreža, Planinska 2, 01/555-13-50redakcija@mmreza.hr zagreb.hr@mmreza.hr

Predsjednica Uprave:Branka Panić

Oglasi i promocija:Andreja Petrić 01/555-13-50, andreja.petric@mmreza.hr

Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.

Glavni urednik:Branko Karapandža

Izvršni urednik: Nikola Živčić

Grafički prijelom i priprema: Matija Benke

Tehnička podrška: Domena.com d.o.o.StoryEditor redakcijski sistem

Urednik fotografije:Mario Periša

Novinari:Katarina Butković, Goran Ivanović, Sanja Knjaz, Dajana Kos Bučar, Siniša Kosić (fotoreporter), Jasminka Kovačević, Jozo Renić, Tina Žagar

ISSN 1847-0394

26 Utorak, 5. siječnja 2010.zagreb.hrZG info

“Izgorio sam na poslu! Stres me je dotukao! Iscrpljen sam i osje-ćam da su mi mentalne i fizičke rezerve potrošene. Život mi či-ni prilično besmislenim i osje-ćam očaj.” Čini se da već uočava-te simptome, ali možda niste ni svjesni da biste uistinu mogli iz-gorjeti ako ostanete dulje izlože-ni stresu i depresiji na radnomu mjestu. A to stvara pretpostavke

za moždani i srčani udar, uništa-va mentalno zdravlje i skraćuje život.

Stručnjaci će vas, međutim, podsjetiti da “izgaranje” ne znači samo onaj poznati kronič-ni umor od mnogo posla. Pro-blem je dublji - riječ je o poslje-dicama nakon dugotrajne loše organizacije posla, neučinkovi-tog i konfuznog menadžmenta te vlastitog nesnalaženja, a u tim situacijama u zaposleniku se mi-jenja i stav prema samom poslu.

Ali, traži se i tomu lijek. Služba za promicanje zdrav-

lja Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, u surad-nji s Gradskim uredom za zdrav-stvo, provodi program “Radimo zdravo”, namijenjen cjeloku-pnom radno aktivnom stanov-ništvu grada Zagreba. Cilja se i na mentalno i na telesno zdrav-lje urbanog života. Izdana je i brošura “Kako spriječiti sagori-jevanje na radnom mjestu”.

- Do sindroma izgaranja (burn

Mijenjajte stav, naučite reći ne

Pritisak rokova, nejasno defi-nirane uloge, pritisak očeki-vanja od okoline, pritisak od vlastitih očekivanja, premalo suradnika u timu, preoptere-ćenost brojem slučajeva, loša organizacija rada, neodgova-rajuća opremljenost radnog mjesta, nedostatak autonomi-je, loši odnosi sa suradnicima, natjecateljski odnos, nedosta-tak edukacije potrebne za po-sao, nedostatak komunikacije i podrške osoblja, nejasna pra-vila napredovanja. Budite usre-dotočeni - koncentrirajte se na rad, argumentirajte svoje mi-šljenje i dokažite da ste u pra-vu; naučite reći “ne”, radite na “ja stanju” samosvijesti; ako ne možete promijeniti posao, ba-rem promijenite stav; naučite postaviti granice i držite ih se; izbjegavajte poslove u kojima uvijek morate sebe davati dru-gima; ne dopustite da vam po-sao zavlada životom; pronađite jedno ili dvoje kolega s kojima možete razgovarati i podijeliti svoje poteškoće…

‘Očajan sam, izgorio Do sindroma izgaranja dolazi zbog dugotrajne izloženosti stresu na radnom mjestu, a istovremeno može biti udružen s pojavom simptoma anksioznosti i depresije

Jozo Renić jozo.renic@mmreza.hr

Problem je dublji - riječ je o posljedicama nakon dugotrajne loše organizacije posla

Kiflice, med, lavanda, sol od maslina...- Nisam najvještija u pečenju suhih kolača pa sam došla ovdje kupiti nešto za blag-danski stol - čuli smo od 35-godišnje Klare Štefanec. - Za Božić će se kod nas za sto-lom kao i svake godine okupiti šira obitelj, pa bih je voljela iznenaditi ukusnim kolači-ma. Moji klinci Ava i Jan uvijek govore da su susjedini kifleki bolji od mojih, ali mi-slim da ću ih ove godine razuvjeriti. Nai-me, kupit ću ovdje kilogram domaćih ki-flica jer izgledaju fantastično. Osim domaćih kolača, na drugom Božić-nom sajmu domaćih poljoprivrednih pro-izvoda održanom na Trgu kralja Tomisla-va mogli su se kupiti i razni prirodni sa-puni od lavande, suhe smokve, kravlji sir,

vino... Na sajmu koji su organizirali Grad-ski ured za poljoprivredu i šumarstvo te tvrtka Agramo, pod šatorom na gotovo 500 četvornih metara, sudjelovalo je 80--ak ponajboljih proizvođača hrane, pića, tradicijskih suvenira i rukotvorina. - Našla sam ovdje prigodne poklone za pod bor koji će biti originalni, ali ne i pre-skupi - govori 40-godišnja Inga Cvenar-ski. - Kćeri koja ide u osmi razred kupila sam sol za kupanje od maslina, suprugu liker od krušaka, a majci ulje za masažu od lavande. Naišli smo i na vrlo zanimljivo i maštovi-to okićen bor. Marija Lugarić iz Farkašev-ca okitila ga je kuglicama od neoguljenog

27Utorak, 5. siječnja 2010.zagreb.hr ZG info

sam na poslu’

out) često dolazi zbog dugotraj-ne izloženosti stresu na radnom mjestu, a istovremeno može bi-ti udružen s pojavom simptoma anksioznosti i depresije kod rad-nika. Kronični stres utječe na op-će zdravlje i može potaknuti na-stanak različitih oboljenja. Kad se pravovremeno uoči sindrom izgaranja, može se i uspješno s njim nositi - kazala nam je au-torica promotivnog materijala

Marija Škes iz Zavoda za javno zdravstvo.

Dobro organiziran proces ra-da i dobar menadžment najbo-lji su oblik prevencije stresa i na-stanka “burn outa” na radnom mjestu. No, dosta morate i sami poduzeti, npr. raditi proaktiv-no, znati reći ne, postaviti gra-nice i promijeniti stav, ne dopu-stiti da vam posao zavlada živo-tom, morate planirati dan…

Gdje se i kome obratiti za pomoć?

Plakat i brošure tiskani u sklopu programa “Radi-mo zdravo” dostupni su u Službi za promicanje zdrav-lja Zavoda za javno zdrav-stvo “Dr. Andrija Štampar”. Također, stručnjaci Službe za promicanje zdravlja pro-vode tematska edukacijska predavanja putem zdrav-stvenih radionica po grad-skim četvrtima o očuvanju i unapređenju zdravlja, pre-venciji nastanka bolesti ili zdravim stilovima života. Za savjete i upite možete se javiti i u Savjetovalište za zdravlje na tel. 01/4696-176 utorkom i četvrtkom od 12 do 15 sati.U 2010. Zavod bi postao ogledni hrvatski model zdrave zdravstve-ne radne organizacije. U sklopu projekta planira se nadogradnja i oprema dvorane za vježbanje i prostora za restoran zdrave pre-hrane, kabine za pušače, ergonomska prilagodba svih radnih pro-storija s ciljem maksimalnog očuvanja i podizanja razine zdravlja i zadovoljstva pri radu djelatnika Zavoda.

krumpira i špage. Govori da se tako nekad na selu u si-romašnim obiteljima kitio bor jer nije bilo ukrasa ko-je danas kupujemo u du-ćanima. Prekrasan je bio i bor okićen licitarskim srci-ma. Njegova zeleno-crve-na boja odavala je svečar-ski ugođaj.Sreli smo u šatoru i starijeg gospodina Miška Vargeka, koji je bio u potrazi za do-brim medom koji će koristi-ti bez obzira na blagdane.- Vrijeme je gripe, a med ko-ristim umjesto šećera, tako da ga planiram kupiti više - objasnio je. (sk)

Dijagnoza za devu ili gmaza u samo pet minuta!

Sopnica-Jelkovec, zagrebačko naselje poticane stanogradnje, toliko je već “ocrnjeno” da se či-ni da u njemu i oko njega nema ništa lijepo. Premda u vrtiću ci-če i u školi vrište, suživot je naj-češća riječ kojom se pokušava pomiriti socijalno i komercijal-no. Upućeni govore da nije la-ko... I bez obzira na sve, tu, tik do naselja veterinar Mladen Ču-ljak došao je s jednom od naj-suvremenijih zagrebačkih vete-rinarskih ambulanti.

- Imamo sve što treba za kuć-ne ljubimce, a najviše osmije-ha... Vrhunski laboratorij, ope-racijske sale, brze i točne di-jagnoze s najsuvremenijom opremom, usluge šišanja i me-dicinskog kupanja, uskoro će biti i fizikalna terapija... - po-čeo je Čuljak, no morali smo ga prekinuti.

Otkud u Sopnici-Jelkovec? - Pa, tu smo blizu, u Sesveta-

ma... U Oborovu radimo u po starosti drugoj ambulanti u Eu-ropi, koja je 1936. skrbila o 5000 grla krupne stoke. Imamo po-ljoprivrednu ljekarnu, provodi-mo i inspekcijski posao u kla-onici... Otac je bio profesor na Zagrebačkom veterinarskom fakultetu, i brat i ja krenuli smo njegovim putem i stric je bio veterinar... - priča Mladen.

Dr. Robert Sirovec načas je ostavio kolegicu Vivijanu Mi-kulec da bi dometnuo:

- Na usluzi smo 24 sata dnev-no. Primjerice, na sam Badnjak od osam do ponoći radio sam

operacijske zahvate na jednoj izgriženoj pekinezerici. Imamo softverski uređaj koji u rekor-dnom roku obradi krvnu sliku čak 12 životinja. Primjerice, ako bi neki cirkus imao problema s devom ili gmazom, mi smo u stanju doći do osnovne dija-gnoze u roku pet minuta - go-vori Robert.

Čak 13 zaposlenih skrbi o svemu, a u tijeku je priprema za akcijski popust od 35 posto na kastraciju i sterilizaciju pasa i mačaka koji će se obaviti od 15. siječnja do 28. veljače.

Mačke? Da, saznat ćemo i za-što se mačke kote više puta go-dišnje, a ne kao prije jednom...

Tik do naselja Sopnica-Jelkovec veterinar Mladen Čuljak doveo je jednu

od najsuvremenijih veterinarskih ambulanti

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Veterinarska ambulanta u Sopnici

na usluzi je 24 sata dnevno

28 kultura i zabava Utorak, 5. siječnja 2010.zagreb.hr

Tri kazališne premijere u siječnju - Vidra, Gavella, HNKZagrebačka kazališta pripremila su tri premijere. U Vidri 11. siječ-nja možete pogledati predsta-vu “Pasje godine” kazališta Ku-fer. Jedan od najboljih hrvatskih tekstova napisanih u posljed-njih nekoliko godina, “Alabama”

Davora Spišića, odigrat će se u Gavelli 14. siječnja. U HNK-u mo-žete 15. siječnja pogledati “Bje-sove” F. M. Dostojevskog. Dra-matizirao ih je Albert Camus, i to je jedna od rijetkih dramatizacija koje se izvode širom svijeta. Predstava “Bjesovi” u HNK je na rasporedu 15. siječnja

Zbog ‘Akademije’ se sjedi i u Kad se na plesnoj predstavi traži mjesto više, a djeca sjede roditeljima u krilu, pouzdano znate da ste uspjeli - kaže Anja Šehić, koreografkinja i pedagoginja u Plesnom centru TALA

“Akademija, moja priča” naziv je plesne predstave za djecu odr-žane u kazalištu Trešnja, koja je postigla zapažen uspjeh kod publike i kritike.

- Kad se na plesnoj predstavi traži mjesto više, a djeca sjede roditeljima u krilu, pouzdano znate da ste uspjeli - kaže Anja Šehić, koreografkinja i pedago-ginja u Plesnom centru TALA. - Predstava govori o tome “što ću biti kad odrastem, što me zani-ma i kako to postići”.

Na pozornici možete vidjeti 22 plesača, a koreografiju su-potpisuju Martina Kolega i Alen Sesarić.

Popularizacija suvremenog

plesa kod djece, mladeži, ali i odraslih, stvaranje kazališnih predstava, radionice, predava-nja - samo su neki od projekata Plesnog centra TALA. Da je u to-me uspješan, govori i Platforma mladih koreografa, koja se odr-žala već deset puta.

Osnivačice Plesnog centra TALA su Larisa Lipovac i Tama-ra Curić, koje su već niz godi-na u plesu kao profesionalne plesačice i koreografkinje ško-lovane u inozemstvu. Za nji-hov posao imali su sluha u Gra-du te im obećali ustupiti grad-ski prostor bivšeg kina Kalnik na Črnomercu.

No, iako projekt obnove tog kina postoji, zapelo je na građe-vinskoj i lokacijskoj dozvoli, pa TALA zasad djeluje na Savskoj.

Dunja Knebl predstavlja svoj deseti album

KSET Caffe 9. siječnja za ljepši spol besplatno

Nova ‘Jalta, Jalta’ 25. veljače u Areni

KDZ najavljuje dva koncerta u siječnju

Dunja Knebl će 26. siječnja u Močvari koncertom promo-virati novi, jubilarni, deseti al-bum poznatih hrvatskih tra-dicijskih pjesama “Spevala mi papiga”. Na promociji će go-stovati Hrvoje Nikšić, Nikolina Romić Nina iTatjana Bijelić.

Nakon blagdana i cijele godine štednjaka i sredstava za čišće-nje KSET je za 9. siječnja pripre-mio večer posvećenu ljepšem spolu i ženskim didžejskim sna-gama. Početak je u 21 sat, a sve cure imaju besplatan ulaz. Deč-ki plaćaju 20 kuna.

Kazalište Komedija 25. veljače postavlja novu izvedbu mjuzi-kla “Jalta, Jalta”. Pjevačko-glu-mačku postavu predvode Đani Stipaničev, Renata Sabljak, Mi-la Elegović, Dražen Čuček, Ro-nald Žlabur i Sandra Bagarić. Redatelj je Vlado Štefančić.

Za početak nove kalendarske godine KDZ priprema dva kon-certa na kojima će nastupiti vr-hunski ansambli. Austrijsko-ma-đarska filharmonija Haydn odr-žat će koncert 12. siječnja, a estonski filharmonijski komorni zbor devet dana poslije.

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

S premijere predstave ‘Akademija, moja priča’ u kazalištu Trešnja

29kultura i zabavaUtorak, 5. siječnja 2010.zagreb.hr

Paul (Hu-gh Grant) i Mer yl Morris (Sa-rah Jessi-ca Parker) moćan su njujorški bračni par koji se uda-ljio jer su brak zanema-rili zbog profesionalnog i društvenog uspjeha. U pokušaju pomirenja po-stanu svjedoci umorstva te ulaze u program zašti-te svjedoka...

‘Težišta’ Andreje Široki u Plesnom centru“Težišta” koreografkinje Andre-je Široki, nastala u koproduk-ciji sa Zagrebačkim plesnim ansamblom, premijerno će se izvesti 16. siječnja u Plesnom centru. Funkcioniraju kao sklop obrazaca čija transformacija ovisi o subjektivnom pristupu triju izvođačica.

Novo u Zagrebačkom kazalištu lutakaZagrebačko kazalište lutaka od 1. siječnja nudi mogućnost gle-danja predstava i izvan termina “za građanstvo”. Svi zainteresi-rani moći će kupiti ulaznice i za predstave koje se izvode radnim danom u jutarnjim satima, obič-no u 10, 11 ili 12.

‘Zagreb-München’ traje do 31. siječnja U Umjetničkom paviljonu izlož-ba “Zagreb - München” zbog velikog zanimanja javnosti tra-je do 31. siječnja. Presjek je to hrvatskog slikarstva na prije-lazu 19. u 20. stoljeće s nagla-skom na poveznice s münchen-skom slikarskom školom.

Preporuke

Dva dana prije svog vjenčanja Doug od-lazi u Las Vegas s dva naj-bolja pri-jatelja te budućim šo gorom na ludu momačku večer za koju su se sva četvo-rica zaklela da je nikad neće zaboraviti. No, kad se sljedećeg jutra probu-de, nitko se ničeg ne mo-že sjetiti...

Junak knjige Chinua Achebe slavni je Okon-kwo, najveći živući hrvač i ratnik Umuofi -je, skupine sela plemena Ibo.

Kad slučajno ubije čovje-ka iz istog roda, svijet se počinje raspadati...

Mamurluk

Što je novo s Morganima?

Svijet se raspada

DVD

FILM

KNJIGA

CeKaTe pripremio dvije predstave Centar za kulturu Trešnjevka poziva vas 16. siječnja u 20 sa-ti na predstavu “(za) držati (se) (za)” - plesni duet u koreogra-fi ji i izvedbi Petre Zanki i Bri-tte Wirthmuler, u kojem auto-rice pozivaju gledatelja da za-misli i rekonstruira predstavu koja je upravo završila. Teatar na Trešnjevci je za djecu 17. si-ječnja u 11.30 sati pripremio predstavu “Ježeva kućica” re-dateljice Tee Gjergjizi-Agejev, u produkciji Dječjeg kazališta Smješko. Predstava je mali mj-uzikl, a glazba je originalna iz audiozapisa nastalog prije 20 godina.

Zimski kampus na Pešči Već tradicionalno Kulturni cen-tar Peščenica organizira zimski kampus tijekom zimskih škol-skih praznika, od 4. do 8. siječ-nja, radnim danom od 9.30 do

14.30 sati. Svakog dana djeca u dramskoj, plesno-sportskoj i li-kovnoj radionici mogu kreativ-no provoditi slobodno vrijeme. Uz stručne voditelje stječu no-va znanja i vještine te upozna-ju svoje skrivene talente. Sve

detaljne informacije mogu se saznati u Kulturnom centru Pe-ščenica, Ivanićgradska 41a, na telefon 2303-122 ili na www.kcpescenica.hr.

U fokusu

U galeriji Događanja

do 12. siječnja možete

pogledati izložbu “Iza

paravana” Margarete

Peršić. Autorica pred-

stavlja ciklus radova

kojima prikazuje sta-

nja svijesti i emocija s

kojima se svaki izvo-

đač suočava uoči na-

stupa, često se kori-

steći humorom kao

najboljim sredstvom

za umanjivanje težine

situacije.

Izložba ‘Iza paravana’ u Događanjima

krilu

30 vodič Utorak, 5. siječnja 2010.zagreb.hr

HITNI PRIJEMDJEČJE BOLESTI I DJEČJA KIRURGIJA

Za dječje bolesti- Sesvete, Dubrava, Maksimir, V. Gorica, N. Zagreb -

KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888- Peščenica, Medveščak i Trnje - KBC Šalata, Šalata

2-4, 4552 333- Centar i Trešnjevka - Klinika za dječje bolesti,

Klaićeva 16, 4600 111- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - KB Ses.

milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111Za dječju kirurgiju

- Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica, Novi Zagreb, Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, 4600111

- Sesvete, Dubrava i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

UROLOGIJA, INTERNA, KIRURGIJA,

- Sesvete i Dubrava - dežurna je KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390 i SK Vuk Vrhovac, Dugi dol 4a, 2353 800

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

UHO, GRLO, NOS

- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390 i SK Vuk Vrhovac, Dugi dol 4a, 2353 800

- Dubrava, Maksimir, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388-888

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

OČNE BOLESTI

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

GINEKOLOGIJA I PORODI

- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390

- Dubrava, Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - Klinika za ženske bolesti i porode, Petrova 13, 4604 646

- Centar i Trešnjevka - KB Sestre milosrdnice, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

NEUROLOGIJA

- Sesvete i Dubrava - KB Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29

PSIHIJATRIJA

- Sesvete i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233

- Dubrava, Peščenica, Medveščak, Trnje, Centar, Susedgrad i Zaprešić - KPB Vrapče, Bolnička 32, 3780 666

- Velika Gorica, Novi Zagreb i Trešnjevka - PB Sveti Ivan, Jankomir 11, 3430 000

- Črnomerec - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

KOŽNE I SPOLNE BOLESTI

- Sesvete, Dubrava, Maksimira, Peščenica, Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

PLUĆNE BOLESTI I TBC

- Klinička bolnica za plućne bolesti Jordanovac, Jordanovac 104, 2348 222

STOMATOLOGIJA

Hitne stomatološke službe od ponedjeljka do subote od 22 do 6 sati, nedjeljom i praznikom od 0 do 24 sata- Centar, Trnje, Črnomerac, Medveščak, Trešnjevka,

Susedgrad i Zaprešić - Stom. poliklinika, Perkovčeva 3, 4803 236

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, D. Selo i Vrbovec - KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- N. Zagreb, V. Gorica i Jasterbarsko - DZ Zagreb, Av. V. Holjevca 22, 6598 444

BOLNICE

KBC REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.kbc-zagreb.hrDJ. BOL. SREBRNJAK, Srebrnjak 100, 2430 783, www.bolnica-srebrnjak.hrINST. ZA IMUNOLOGIJU, Rockefellerova 2, 4684 500KB DUBRAVA, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444, 2860 259, www.kbd.hrKB MERKUR, Zajčeva 19, 2431 390, www.kb-merkur.hrKB SESTRE MILOSRDNICE Vinogradska 29, 3787 111, www.kbsm.hrKBC ZAGREB Šalata 2, 4920 019, 4818 457, www.kbc-zagreb.hrKLINIKA ZA DJ. BOLESTI ZAGREB Klaićeva 16, 4600 111, www.kdb.hrKLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI DR. FRAN MIHALJEVIĆ Mirogojska cesta 8, 4603 222, www.bfm.hrKLINIKA ZA PLUĆNE BOLESTI JORDANOVAC, Jordanovac 104, 2385 100, jagor.srce.hr/jordanovacKLINIKA ZA TRAUMATOLOGIJU Draškovićeva 19, 4697-000, www.trauma.hrKLINIKA ZA TUMORE Ilica 197, 3783 555, www.kzt.hrKLIN. ZA ŽENSKE BOLESTI I PORODE Petrova 13, 4604 646, www.kbc-zagreb.hrOPĆA BOLNICA SVETI DUH Sveti Duh 64, 3712 111, www.obsd.hrPSIH. BOLN. JANKOMIR, Jankomir 11, 3794 333, www.mcs.hr/jankomirPSIH. BOLNICA VRAPČE, Bolnička c. 32, 3780 666, www.bolnica-vrapce.hrPSIH. BOLNICA ZA DJECU I MLADEŽ Kukuljevićeva 11, 4862 511, e-mail: tajnistvo@djecja-psihijatrija.hrSPEC. BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI, Rockefellerova 3, 4684 400SVEUČ. KLINIKA VUK VRHOVEC Dugi dol 4a, 2353 800, www.idb.hrZAV. ZA DJ. KIR. REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.mef.hr/zzdk-rebroKBC ŠALATA Tel. 4552-333 i 4819-911

VAŽNI BROJEVIHRVATSKO DRUŠTVO ZA CELIJAKIJU Tomašićeva 10, www.celijakija.hr

PLAVI TELEFON, 4833 888CEN. ZA ŽRTVE SEKS. NASILJA, radnim danom od 10 do 17 sati, 6119 444SOS ZA ŽENE I DJECU, 4655 222, 0-24 hCEN. ZA KRIZNA STANJA I PREV. SUICIDA, 2421 603, 2388 888 (kućni 466)ŽUPANIJSKI CENTAR 112 ZAGREB traženje pomoći hitnih službi, tel. 112SAVJET. ZA PREV. OVISNOSTI Mirogojska c. 11, tel. 3830 066, (pon., ut., čet., pet. od 8 do 16; sri.

od 12 do 20)POLIKLINIKA ZA ZAŠTITU DJECE Argentinska 2, tel. 3457 518 (pon.-pet. 7.30- 20.00, sub. 7.30-15.00h)SAV. CENTAR ZA DJECU, MLADE I OBITELJ MODUS, K. Mislava 11, 4621 554SAVJETOVALIŠTE ZA MALOLJETNE TRUDNICE I MAJKE, Ilica 73, 2442-061, (r.d.12-14h)AUTON. ŽEN. KUĆE ZAGREB, 0800 5544HIV/AIDS SOS TELEFON, 0800 448 767SANITETSKI PRIJEVOZ, 4600 944HRABRI TEL., r. dan 9 - 18h 0800 0800PSIH. CENTAR TESA, 4828 888; e-mail:psiho.pomoc@tesa.hrHRV. UDR. ZA ALZHEIMEROVU BOLEST, Vlaška ulica 24a, 091/5691-660, savjeti uto. 12-14, sri. 14-16 h, alzheimer@alzheimer.hrVETERINARSKA BOLNICA, 3024 765, hitni prijem 098/214 099SAVJETOVALIŠTE SOCIJALNE ZAŠTITE Nova cesta 1, Zagreb. Radno vrijeme: ponedjeljak, utorak i četvrtak od 16 do 18.15 sati. Tel. 01/6101-830, 01/6101-831SAVJETOVALIŠTE ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA, Dom zdravlja zagreb - istok, Ninska 10/II, Sesvete, Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 16.30 do 19 sati. Pravni savjeti - ISKLJUČIVO petkom, Besplatni broj tel. 0800-8898. Savjetovanje putem e-maila: mirna-zona@zagreb.hrDOM ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA DUGA - ZAGREB , Telefon: 01/3831-770, www.duga-zagreb.hr, e-mail:info@duga-zagreb.hrDUGIN TELEFON, Telefonska linija za psihološku pomoć u cilju prevencije počinjenja nasilja u obitelji od potencijalnih počinitelja nasilja bez obzira na spol i dob. Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 18 do 21 sat. Besplatni broj tel. 0800-8788

DEŽURNE LJEKARNESTALNA NOĆNA SLUŽBA

Centar - Trg bana Jelačića 3Siget - Av. V. Holjevca 22Dubrava - Grižanska 4Kustošija - Ilica 301Trešnjevka - Ozaljska 1Borongaj - D. Budaka 17Samobor - Dom zdravlja, Lj. Gaja 37Zaprešić - Trg žrtava fašizmaVelika Gorica - Trg P. Krešimira (1. do 12. u mjesecu) i Matice Hrvatske bb (13. do 31. u mjesecu tijekom cijele godine)Brezovica - Brezovačka 123

GRADSKA GROBLJA

Mirogoj 10, centrala: 4696 700; faks za ukope: 4581 088; prodaja: 4696 729; gradska-groblja@zg.t-com.hr;Krematorij: 4696 700 Miroševac: 2851 422 Markovo polje: 2008 436 Gornje Vrapče: 3455 652 Sveta Klara (uključujući Lučko, Brezovica, Kup. Kraljevec, Odra, Jakuševec): 6522 777Govorni automat rasporeda ukopa i ispraćaja: 060 408 408 Dežurstva za izdavanje termina za ukope i ispraćaje izvan radnog vremena:

- Mirogoj, Miroševac, Gaj urni, Gračani,

Markuševec, Remete, Šestine, Resnik, Čučerje, Granešina - Mirogoj 10, 4696 700 ili 091 4581 058

- Kašina, Vugrovec, Planina donja, Glavnica, Moravče, Cerje - Markovo polje, 2008 436 ili 091 4581-019

- Mala groblja, Stenjevec, G.Vrapče 091 4581 068 ili 091 4581 069

- Lučko, Odra, Sv. Klara, Kupinečki Kraljevec, Brezovica, Jakuševec 091 4581 051, 091 4581 066

SERVISNE INFORMACIJEŽELJEZNIČKI KOLODVOR Trg kralja Tomislava 12, tel. 060 333 444; međun. info: 4573 283; www.hznet.hrELEKTRA tel. 4601-111, dežurni 4856 335, besplatni 9820TOPLINARSTVO tel. 6009-602, dežurni 6131-975VODOOPSKRBA I ODVODNJA Folnegovićeva 1, tel 6163-000 Patačićkina 1b, tel. 6163-500HITNE INTERVENCIJE; ODVODNJA - tel. 6163-222; VODOOPSKRBA - tel. 6163-999ČISTOĆA Tel. 6146-400, 060 110-110, 0800 200-121ZAGREBAČKE CESTE tel. 0800-0551GSKG, Savska cesta 1, tel. 4565 811; faks 4829 422HITNE INTERVENCIJE (O-24) tel. 4829 420, 4829 425ZAGREBPARKING tel. 4501-770AUTOBUSNI KOL., Av. M. Držića 4, tel. 060 313333; e-mail: akz@akz.hrZET tel. 3651-555, 0800-200-060ZAG. VELESAJAM, Av. Dubrovnik 15, tel. 6503 111, e-mail: zagvel@zv.hrGRADSKA PLINARA Tel. 6302-382 i 6302-586GRADSKA LJEKARNA ZAGREB Tel. 4662-672ZAGREBAČKI HOLDING tel. 6503-159JAVNI PRIJEVOZ, Taxi radio 970; tel. 6682 558; www.radio-taxi-zagreb.hrZRAČNA LUKA, Pleso bb, 060 320 320; www.zagreb-airport.hrHRVATSKI AUTOKLUB, 4640 800PRIJEVOZ OSOBA S INVALIDITETOM ZET-om, tel. 6600 443 (svakog dana, osim subotom, nedjeljom i blagdanom 7.45 - 14.00)GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA Tel. 091 5082 556 (svakog dana od 0-24)PREMUŽIĆ PRIJEVOZ d.o.o. Prijevoz teškopokretnih i nepokretnih osoba tel. 098 275 130PROMETNA POLICIJA Lučko, 6530-870; Heinzelova, 6333-333GRUNTOVNICA, 6302 203POREZNA UPRAVA, 0800 66 99 33DRŽAVNI INSPEKTORAT PJ Zagreb 6503-000ZOO VRT, Maksimirski perivoj, 2302 199PLAVI KRIŽ, Veterinarske usluge, 3839 111SUZA, Savez udruga za zaštitu životinja, tel. 060 4040 44; www.suza.hrVETERINARSKA STANICA Heinzelova 68, tel. 6040 187, 6040 186TAXI RADIO tel. 970 i 6610-200

GRADSKA UPRAVA

610 - 1111Na ovaj broj možete dobiti Ured gradonačelnika i sve ostale gradske urede

Odbor za predstavke i pritužbe Gradske skupštine, Ulica sv. Ćirila i Metoda 5 tel. 610-1920odbor.predstavke-prituzbe@zagreb .hr

Integrirani kontakt centar tel. 4866-866

31vodičUtorak, 5. siječnja 2010.zagreb.hr

KLUPSKA SCENAAQUARIUS

Petak, 8. 1. 22.00 Play A1

Petak, 15. 1.22.00 Femme Attack A2

KSET

Petak, 8. 1.20.00 KSET Caffe

Subota, 9. 1. 22.00 Discowomen KSET Caffe

Ponedjeljak, 11. 1.20.00 Demonstrator - lekcija: World Music

Utorak, 12. 1.20.00 ManMachine + Contract

Srijeda, 13. 1.20.00 Jazz Caffe slušaonica

Četvrtak, 14. 1.20.00 Dosh Lee

Ponedjeljak, 15. 1.20.00 KSET Caffe

Subota, 16. 1.22.00 DeMode + We Can’t Sleep At Night

MOČVARA

Petak, 8. 1.22.00 Ministarstvo psihodelije W. Radioactive. Cake

Subota, 9. 1.No more idols, Socijalna služba, Declaration

Ponedjeljak, 11. 1.20.00 Filmske večeri u Močvari

Petak, 15. 1.21.00 Night on my side

Subota, 16. 1.E.N.D. + Moltencore

Ponedjeljak, 18. 1.20.00 Filmske večeri u Močvari

PURGERAJ

Srijeda, 6. 1.LTD

Utorak, 12. 1.Delyricum

Srijeda, 13. 1.Puzzle Blues Band + Mačke

Utorak, 19. 1.Popper + Darwin

PAUK-SKUC

Petak, 15. 1. HiM + Man Zero

Nedjelja, 17. 1.Good for Cows

TVORNICA KULTURE

Subota, 16. 1.21.00 Pakleni šund

THE BEST

Petak, 15. 1.David Morales

SAX

Petak, 8. 1.Hot line

Subota, 9. 1. Norma Belle

Ponedjeljak, 11. 1. Ljetno kino

Srijeda, 13. 1. Mirokadosi

Četvrtak, 14. 1. Ivan Škare, New Level, T.H.E., Plan 9 iz svemira

Petak, 15. 1. Buđenje

Subota, 16. 1. The second hand band

KONCERTIVATROSLAV LISINSKI

Subota, 9. 1. 19.00 (VD) Metropolitan u Lisinskom

Utorak, 12. 1. 19.30 (VD) Austrijsko-mađarska filharmonija Haydn

Petak, 15. 1. 19.30 (VD) Zagrebačka filharmonija

Subota, 16. 1. 19.00 (VD) Metropolitan u Lisinskom

Nedjelja, 17. 1. 20.00 (MD) Kaj vu duši

HRVATSKI GLAZBENI ZAVOD

Nedjelja, 10. 1. 20.00 Promocija CD-aSolist: Silvije Vidović, klavir; program: Debussy, Rahmanjinov, Liszt

Petak, 15. 1. 20.00 Hrvatsko društvo glazbenih i plesnih pedagoga

Subota, 16. 1.20.00 Solistički recital: Katarina Krpan, klavir

Nedjelja, 17. 1. 20.00 Ad libitum 1

KAZALIŠTAHNK

Petak, 8. 1. 19.30 (O) Orfej

Subota, 9. 1.18.00 (B) Razloga 4 / 4 Reasons

Nedjelja, 10. 1. 18.00 Promocija nosača zvuka “Glazba je moj život”

Ponedjeljak, 11. 1. 19.30 (O) Orfej

Utorak, 12. 1. 19.30 (O) Orfej

Srijeda, 13. 1. 19.30 (B) Razloga 4 / 4 Reasons

Četvrtak, 14. 1. 19.30 (O) Orfej

Petak, 15. 1. 19.00 (D) Bjesovi (P)

Subota, 16. 1. 18.00 (D) Bjesovi

Ponedjeljak, 18. 1. 19.00 (D) Bjesovi

Utorak, 19. 1. 19.30 (B) Razloga 4 / 4 Reasons

GAVELLA

Petak, 8. 1. 19.30 Kaligula

Subota, 9. 1. 19.30 Balade Petrice Kerempuha

Četvrtak, 14. 1. 19.30 Alabama (P)

Petak, 15. 1. 19.30 Alabama

Subota, 16. 1. 19.30 Alabama

Ponedjeljak, 18. 1. 19.30 Alabama

Utorak, 19. 1. 19.30 Barbelo, o psima i djeci

KOMEDIJA

Četvrtak, 14. 1. 19.30 Tuđe pjesme, moji snovi

Petak, 15. 1. 19.30 Tuđe pjesme, moji snovi

Subota, 16. 1. 19.30 Tuđe pjesme, moji snovi

Ponedjeljak, 18. 1. 19.30 Dobri vojak Švejk

Utorak ,19. 1. 19.30 Dobri vojak Švejk

HISTRIONSKI DOM

Utorak, 19. 1.20.00 Hercegovci za volanom

KEREMPUH

Četvrtak, 7. 1. 20.00 Ljubav, struja, voda & telefon

Petak, 8. 1.20.00 Bitange i princeze

Subota, 9. 1.

20.00 Metastaze

Nedjelja, 10. 1.20.00 Ljubav, struja, voda & telefon

Utorak, 12. 1.20.00 Jebote, kolko nas ima!

Srijeda, 13. 1. 20.00 Šepavi Jura od Kravarskog

Četvrtak, 14. 1.20.00 Švejk u II. svjetskom ratu B. Brecht:

Petak, 15. 1.20.00 Magic Act Show

Subota, 16. 1.20.00 Bitange i princeze

Nedjelja, 17. 1.20.00 Lubav, struja, voda & telefon

Utorak, 19. 1.20.00 Šepavi Jura od Kravarskog

VIDRA

Ponedjeljak, 11. 1.19.30 Pasje godine (P)

Utorak, 12. 1.20.00 Od E do Z

Srijeda, 13. 1.20.00 Od E do Z

Četvrtak, 14. 1.19.30 Pasje godine

Petak, 15. 1.20.00 Izumitelj

Subota, 16. 1.20.00 Fuzija u pokretu

Nedjelja, 17. 1. 20.00 Stilske vježbe

Ponedjeljak, 18. 1.20.00 Stilske vježbe

Utorak, 19. 1.

20.00 Lidrano 2010.

EXIT

Petak, 8. 1. 20.00 Kauboji

Subota, 9. 1. 20.00 Kauboji

Četvrtak, 14. 1. 20.00 Kauboji

Petak, 15. 1. 20.00 Kauboji

Subota, 16. 1. 20.00 Kauboji

Utorak, 19. 1. 20.00 CABAres, CABArei

ZKM

Četvrtak, 7. 1.20.00 Brak Marije Braun

Petak, 8. 1. 20.00 Hamletpersona

Subota, 9. 1. 20.00 Nižina neba

Nedjelja, 10. 1.20.00 Brak Marije Braun

Utorak, 12. 1. 11.00 i 17.00 Put oko svijeta u 80 dana 20.00 Generacija 91.-95.

Srijeda, 13. 1.11.00 i 18.00 Put oko svijeta u 80 dana 20.00 Generacija 91.-95.

Četvrtak, 14. 1.11.00 i 17.00 Put oko svijeta u 80 dana 20.00 Generacija 91.-95.

Petak, 15. 1. 11.00 i 17.00 Put oko svijeta u 80 dana 19.30 Mačji blues

Subota, 16. 1. 20.00 Zagrebački pentagram

Nedjelja, 17. 1.20.00 Zagrebački pentagram

Utorak, 19. 1. 20.00 Hamletpersona

ZKL

Četvrtak, 7. 1.18.00 Pinocchio

Petak, 8. 1.18.00 Tri praščića

Subota, 9. 1. 18.00 Crvenkapica

Nedjelja, 10. 1. 11.00 Crvenkapica

Utorak, 12. 1. 18.00 Umišljena mišica

Četvrtak, 14. 1. 18.00 Pismo iz Zelengrada

Petak, 15. 1. 18.00 Ježeva kućica, Vilinska kraljica

Subota, 16. 1. 18.00 Nećko Svojeglavečko

Nedjelja, 17. 1. 11.00 Nećko Svojeglavečko

DK DUBRAVA

Četvrtak, 7.1. 18.00 Grga Čvarak

Subota, 9. 1. 11.00 Hej! Ima li ovdje koga?

Nedjelja, 17. 1. 18.00 Povuci-potegni

TREŠNJA

Subota, 9. 1. 17.00 Snjeguljica

Nedjelja, 10. 1. 11.00 i 17.00 Snjeguljica

Subota, 16. 1. 17.00 Pipi Duga Čarapa

Nedjelja, 17. 1. 11.00 i 17.00 Pipi Duga Čarapa

ŽAR PTICA

Petak, 8. 1.11.00 Čudesni svijet brojeva17.00 Vesela bajkovnica

Subota, 9. 1.11.00 Reumatični kišobran

Nedjelja, 17. 1.Ćipolino

MALA SCENA

Subota, 9. 1. 17.00 Krava Ružica19.00 Padobranci ili o umjetnosti padanja

Utorak, 12. 1.16.00 Debela

Srijeda, 13. 1.16.00 Debela

Subota, 16. 1. 10.00 i 11.30 Priča o oblaku17.00 Bum Tomica 19.00 Superspasiteljice

KNAP

Utorak, 12. 1.20.00 Goli u papru

Srijeda, 13. 1.20.00 Goli u paru

Subota, 16. 1. 20.00 Niko i ništ

Ugasile su se lampice, borovi i smreke odbačeni na ulicu, a novogodišnju tr-pezu zamijenila je nešto posnija. Ka-ko preživjeti siječanj?

Mirjana O. kaže da se poslije blag-dana ionako mora jesti laganija hra-na da bi se organizam očistio. Na trž-nicu će uvijek poslije 15 sati , tad je sve jeftinije.

Ljiljana L. preporučuje da izađemo iz stana, jer doma jedemo iz dosade i iz navike. Dan se u prirodi može pro-vesti uz sendvič i litru zdrave vode. Navečer će dobro doći topla juha, i to je to. Slavica M. kaže da joj je najteže odoljeti rasprodajama. No, ovaj put se neće maknuti od kuće. Uzet će šivaću mašinu i od staroga napraviti novo.

Lucija B. će na internetu potražiti stranicu s jeftinim jelima i tako ušte-djeti 50 posto novca za hranu. To je

već isprobala. Ida K. će se na po-sao voziti sa susjedom i tako ušte-djeti jedan spremnik benzina. Uz to će se zbližiti, ali i istračati, kaže uz smijeh.

Pavica C. predlaže da svu hranu ko-ja nam ostane od Nove godine spre-mimo, posebno pečeno i kuhano me-so, jer od toga se kasnije mogu praviti paštete, uz dodatak senfa i jaja, te sa-late uz malo majoneze. Tako će cijela obitelj imati što doručkovati, a mož-da i večerati. (kb)

Kako preživjeti siječanj?

32 zadnja stranica Utorak, 5. siječnja 2010.zagreb.hr

Vrijeme

Prođe i natprosječno to-pla 2009. Klimatolozi DHMZ-a pripremaju služ-beno izvješće koje će vje-rojatno potvrditi da je u Maksimiru to bila 3. naj-toplija godina u povije-sti mjerenja, poslije 2000. i 2007. Na Griču, gdje se mjeri još od 1861., toplija je bila i 2008., a jednako topla 1994. Od prosjeka su najviše pozitivno od-stupali travanj i kolovoz, a malo hladniji bio je sa-mo siječanj.

4.-10. 1. KIŠA, SNIJEG

Hladno, toplije, pa hladnije ritam je ovoga tjedna, uz gotovo svakodnevne obo-rine, barem slabe. Skijaši neće imati sreće s vreme-nom kao skijašice, a o sret-niku 10. 1. odlučujete vi!

11.-17. 1. HLADNIJE

Oborina će biti malo, možda čak i nimalo. Obla-ci neće biti česta zaštita od noćnog ohlađivanja pa bi se valjalo pripremi-ti na povremene “debe-le” minuse, slične onima u prosincu.

Piše Zoran Vakula

Treći hrvatski predsjednik - Milan Bandić ili Ivo Josipović?

Hrvatska bi u nedjelju, 10. siječ-nja 2010. godine, trebala dobi-ti trećeg predsjednika od svoje neovisnosti. Nakon 10 godina predsjednik Stjepan Mesić od-lazi s Pantovčaka.

Milan Bandić, dojučerašnji SDP-ovac, i od 2000. grado-načelnik grada Zagreba u če-tiri mandata, sada je neovisni kandidat.

Doktor pravnih znanosti Ivo Josipović bivši je Bandi-ćev stranački kolega i kandi-dat SDP-a. Uvjerljivo je dobio prvi krug, birači će odgovoriti tko će drugi.

Snimili Siniša Kosić i Mario Topić / MAPE

Iznad ulaza u hotel Palace smjestila su se dva diva za drugi izborni krug?

Milan Bandić (bivši član SDP-a) i Ivo Josipović (desno, SDP) kandidati su za predsjednika Republike Hrvatske

Dr. Ivo Josipović, kandidat za

predsjednika Republike Hrvatske,

svira klavijature

Milan Bandić, kandidat za

predsjednika Republike Hrvatske,

trči na Sljeme