bpouka3.2013 copy 55 pouka 1 29. lipnja—6. srpnja 2013. bu enje — naπa velika potreba “evo...

1

Buenjei obnova

Buenjei obnova

KR©∆ANSKAADVENTISTI»KACRKVA

Poukeiz BiblijeSRPANJKOLOVOZRUJAN2013.

150 1863.—2013.

Ujedinjeni u misiji

2

Sadræaj01. Buenje — naπa velika potreba

02. Molitva — sræ buenja

03. Boæja rijeË — temelj buenja

04. SvjedoËenje i sluæba — rod buenja

05. Posluπnost — plod buenja

06. Priznanje i pokajanje — uvjeti za buenje

07. Jedinstvo — jamstvo buenja

08. Razboritost — zaπtita buenja

09. Obnova — proizvod buenja

10. Obnova — spremnost za rast i promjenu

11. Obnova — novi naËin razmiπljanja

12. Obnova — iscjeljenje poremeÊenih odnosa

13. ObeÊano buenje — dovrπenje Boæjeg poslanja

Mark Finley

Buenje i obnova

Pouke iz Biblije

Srpanj, kolovoz i rujan 2013.

3

UVOD

Buenje i obnovaU svakom naraπtaju Boæji Duh nastoji probuditi srca svojeg naroda.

Buenje je trajno, svakidaπnje iskustvo. Svatko od nas trebao bi seprepoznati u sljedeÊim rijeËima stare duhovne pjesme: “Sklon sam lu-tanju, Gospodine, osjeÊam to; sklon sam da ostavim Gospodina kojegaljubim.” Duboko u svojem srcu svatko od nas zna koliko su istinite overijeËi.

Doista, naπe je srce sklono lutanju. Naπe misli okreÊu se od duhov-noga k svjetovnom, od nebeskoga k zemaljskom. PreËesto se osjeÊamorobovima ukorijenjenih navika. Ponekad smo zapanjeni svojim vlastitimreakcijama i ponaπanjem.

To je zbog toga πto je padom u grijeh i naπa narav postala greπna(Jeremija 17,9). Mi smo po naravi skloni da se od Gospodnjeg putaokrenemo svojim putovima (Izaija53,6). Zajedno s apostolom Pavlom imi uzvikujemo: “Jadan ti sam ja Ëo-vjek!” (Rimljanima 7,24), a s kraljemDavidom se molimo: “O, Jahve: podobroti svojoj poæivi me.” (Psalam119,159)

Buenje je Boæje nastojanje dau svojoj dobroti produbi svoj odnoss nama. On pokreÊe u nama procesbuenja. Njegov Duh stvara u namaËeænju za Njim. Njegov Duh osvjedo-Ëuje nas u naπu potrebu za Njim,otkriva nam Isusovu dobrotu i mi-losre.

Tijekom cijele povijesti BoæjiDuh je moÊno djelovao na buenju ljudi. Kada je Izrael skrenuo s Bo-æjeg puta, odlutao od Boæjih namjera i planova, Bog je upotrijebio mla-dog kralja Hoπeu da vrati narod sebi, i tada je doπlo do velikog buenja.Prigodom posveÊenja Hrama, Bog je obeÊao Salomonu: “[Ako se] ponizi(...) moj narod na koji je prizvano Ime moje, i pomoli se, i potraæi licemoje i okani se zlih putova, ja Êu ga tada usliπati s neba i oprostiti mugrijeh i izlijeËit Êu mu zemlju.” (2. Ljetopisa 7,14) Boæje srce je Ëeznuloza tim da Izrael ispuni uvjete buenja, da iskusi silu buenja, da svjetloNjegove ljubavi prikaæe cijelome svijetu.

Kad god se Boæji narod odazivao pozivima na buenje, Bog je silnodjelovao u njegovu korist. To se odnosi i na novozavjetnu krπÊansku

Buenje je Boæjenastojanje da usvojoj dobrotiprodubi svoj odnoss nama. On pokreÊeu nama procesbuenja. Njegov Duhstvara u namaËeænju za Njim.

Buenje je Boæjenastojanje da usvojoj dobrotiprodubi svoj odnoss nama. On pokreÊeu nama procesbuenja. Njegov Duhstvara u namaËeænju za Njim.

4

Crkvu, na razdoblje reformacije i na Crkvu adventista sedmoga dana. ToÊe se odnositi i na Boæji narod posljednjeg vremena. Boæji Sveti Duhizlit Êe se u potpunosti i zemlja Êe se “zasvijetliti” od Boæjeg sjaja(Otkrivenje 18,1).

Biblijske pouke za ovo tromjeseËje usredotoËuju se na razna pita-nja povezana s buenjem i obnovom. ZajedniËki Êemo istraæivati pitanjakao πto su:

Pod kojim je uvjetima Bog obeÊao izlijevanje svojega Svetoga Duha?»eka li Bog na neki Ëarobni trenutak da izlije svojega Svetoga Duha

na svoju Crkvu posljednjih dana?©to znaËi æivjeti po Svetome Duhu?Kako moæemo suraivati s Bogom dok se pripremamo za izlijevanje

Svetoga Duha?Kako zapoËinje proces buenja i obnove?Duh proroπtva opisuje vaænost buenja ovim rijeËima: “Buenje

prave poboænosti meu nama najveÊa je i najhitnija od svih naπih po-treba.” (1SM 121) U Boæjim oËima, niπta nam nije potrebnije od buenja.©to moæe biti vaænije od toga? Tijekom ovog tromjeseËja, dok budemoprouËavali teme kao πto su molitva i buenje, Boæja rijeË i buenje,svjedoËenje i buenje, zavrπetak djela i buenje, kao i druge srodneteme, molimo se da Bog moÊno progovori naπem srcu i da nas privuËek sebi.

Zaπto ne bismo odmah sada otvorili svoje srce djelovanju SvetogaDuha? Zaπto Ga ne bismo zamolili da uËini neπto posebno u naπemæivotu veÊ sada? On Êe odgovoriti na naπe molitve i nebeski Êe blago-slovi poteÊi na naËin na koji ne bismo mogli ni zamisliti.

Mark Finley, poznati evanelist meunarodnog ugleda, bio jepotpredsjednik Generalne konferencije od 2005. do 2010. godine. Nakonodlaska u mirovinu postao je savjetnik predsjednika Generalne kon-ferencije. Pastor Finley i njegova supruga Ernestina imaju troje djecei dvoje unuËadi.

5

POUKA 1 29. lipnja—6. srpnja 2013.

Buenje — naπa velika potreba“Evo stojim na vratima i kucam. Ako tko Ëuje moj glas i

otvori vrata, uÊi Êu k njemu i veËerati s njim i on sa mnom.”(Otkrivenje 3,19.20)

Biblijski tekstovi: Otkrivenje 3,14-21; Hebrejima 12,7-11; Matej25,1-13; Zaharija 3,1-5; Pjesma nad pjesmama 5,2-5.

Laodiceja je posljednja u nizu od sedam crkava u Otkrivenju. Imejoj znaËi “narod suda”. To je takoer i prikladan simbol za Boæji narodposljednjeg vremena.

Laodiceja je bila smjeπtena u prostranoj dolini na jugozapadu da-naπnje Turske. Bila je vaæno financijsko, modno obrazovno i zdravstve-no srediπte onoga vremena. Njezini stanovnici bili su nezavisni ljudipuni samopouzdanja i vrlo bogati.

Meutim, gradu je nedostajala voda, jedna od najvaænijih æivotnihpotreba. Voda je zato dovoena rimskim akvaduktom od izvora koji senalazio desetak kilometara juæno od grada. Dok bi stigla do grada, vodabi veÊ bila mlaka. Isus se posluæio tim simbolom kako bi prikazaomlako stanje svoje Crkve posljednjeg vremena, opisujuÊi je kao samo-pouzdanu, samodovoljnu, bezvoljnu i duhovno nezainteresiranu. To jeCrkva koja je izgubila revnost. Crkva kojoj je potrebno duhovno bue-nje.

Uza sve to, poruka Laodiceji ipak je ispunjena nadom. Krist seobraÊa svojem narodu s ljubavlju æeleÊi zadovoljiti potrebe njegovogsrca i ponovno rasplamsati najdublje Ëeænje njegovog duha.

6

NEDJELJA 30. lipnja

NADA ZA MLADE LAODICEJCE

Isus se obraÊa svakoj od sedam crkava u Otkrivenju 2 i 3 koristeÊise titulom koja odgovara njezinom duhovnom stanju. Titule kojima seKrist predstavlja u svojoj poruci crkvi u Laodiceji kao da prenose Nje-govo obeÊanje o duhovnoj obnovi svima koji se odazovu Njegovom po-zivu.

»itajte sljedeÊe biblijske tekstove: Otkrivenje 3,14.15; 2. Ko-rinÊanima 1,20; Ivan 3,10.11; Koloπanima 1,13-17. Zaπto Isusupotrebljava nazive kao πto su “Amen”, “Vjerni i Istiniti Svjedok”i “PoËetak Boæjega stvorenja” kada se obraÊa crkvi u Laodiceji?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Otkrivenju 3,14 grËka rijeË za “poËetak” glasi arhe. Ona moæeznaËiti poËetak dogaaja ili aktivnosti koju je pokrenuo vrπitelj radnje.U tom kontekstu, arhe se odnosi na Isusa kao “ZaËetnika” ili uzroËnikasvakog stvaranja. Drugim rijeËima, On je Stvoritelj (Ivan 1,1-3; Efeæani-ma 3,8.9).

Ovo je izuzetno znaËajno. Krist, Onaj koji je progovorio i tako stvo-rio svjetove, Onaj koji je stvorio Zemlju, Onaj koji je progovorio i nastaoje æivot — taj isti Isus upuÊuje Laodiceji rijeËi nade. SvemoÊni Stvoriteljmoæe stvoriti novi æivot. On moæe probuditi nove duhovne teænje u na-πem srcu. On moæe preobraziti naπ duhovni æivot.

»itajte 2. KorinÊanima 5,17; GalaÊanima 6,14.15. Koju poru-ku vama osobno upuÊuju ovi tekstovi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

RAZMISLITE: Zaπto je poruka Laodiceji poruka nade? Kakouvod u poruku, koja tako oπtro iznosi osudu, ohrabruje svakogvjernika i vraÊa mu nadu? Koja od tri Isusove titule vama najviπeznaËi i zaπto?

7

PONEDJELJAK 1. srpnja

UKOR IZRE»EN S LJUBAVLJU

»itajte Otkrivenje 3,15.16. Zaπto Isus crkvi u Laodiceji upuÊu-je tako oπtar ukor? ©to znaËi biti mlak? Koje je druge izraze Isusmogao upotrijebiti umjesto rijeËi “mlak”?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

GovoreÊi o tekstu u Otkrivenju 3,15.16, Ellen G. White kaæe: “Porukacrkvi u Laodiceji odnosi se vrlo jasno na one Ëije je vjersko iskustvobeæivotno, koji ne svjedoËe odluËno u prilog istini.” (The SDA BibleCommentary, sv. 7, str. 962) To je znaËajna izjava. Beæivotno vjerskoiskustvo nema æivotnosti. Ono ima ljuπturu krπÊanstva, ali mu nedosta-je sadræaj. Ono ima izvanjski oblik, ali mu nedostaje æivotna snaga.Laodicejci nisu heretici ili vatreni fanatici; oni su jednostavno duhovnoravnoduπni. Laodicejci izgledaju kao dobri i moralni ljudi. Oni imaju,kako kaæe Pavao, “vanjski oblik poboænosti iako su se odrekli njezinesile” (2. Timoteju 3,5). Isus je govorio o vjernicima svojeg vremena kojiGa “πtuju usnama, a srce im je daleko od mene” (Matej 15,8).

»itajte Hebrejima 12,7-11; Job 5,17-19; Psalam 94,12; Izreke29,15.17. Koji je bio cilj svih ovih ukora?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Naπ Gospodin previπe ljubi svoj narod da bi ga lako prepustio pro-pasti. On Êe uËiniti sve da bi ponovno raspalio duhovni plamen u njiho-vim srcima. Njegov ukor zvuËi oπtro zato πto je i Njegova ljubav snaæna.On izriËe opomenu samo zato πto nas æeli izlijeËiti. Prorok Hoπea izra-æava upravo te osjeÊaje u svojem pozivu na pokajanje: “Hajde, vratimose Jahvi! On je razderao, on Êe nas iscijeliti: on je udario, on Êe nampoviti rane.” (Hoπea 6,1)

RAZMISLITE: Je li se Gospodin ikada posluæio nekim bolnim,teπkim iskustvom da vas privuËe k sebi i da vas dovede do po-niznosti? ©to ste nauËili iz tog iskustva kako ga ne biste moraliponoviti?

8

UTORAK 2. srpnja

OPAÆANJE I STVARNOST

Postoji velika razlika izmeu onoga πto Laodiceja govori i onogaπto Ëini. Joπ je veÊa razlika izmeu duhovnog iskustva koje Laodicejcimisle da imaju i njihovog stvarnog duhovnog stanja.

»itajte Otkrivenje 3,17. Kako Laodicejci ocjenjuju svoje duhov-no stanje? Kako Gospodin ocjenjuje duhovno stanje te Crkve? Nakoji naËin ljudi postaju tako zaslijepljeni da ne vide svoje pravoduhovno stanje? Na koje naËine i mi sami moæemo biti slijepiprema svojim nedostacima i manama?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jedna od kobnih Sotoninih prijevara jest da nas zaslijepi u pogledunaπih nedostataka i potreba. Neki vjerski poglavari u Isusovo vrijemenisu vidjeli svoje duhovno siromaπtvo. Oni su Ëitali Bibliju, svetkovalisubotu, davali desetinu i Ëekali dolazak Mesije. Meutim, mnogi su biliu tami u pogledu naravi duhovnog kraljevstva koje Êe Mesija osnovati.Isus ih naziva “slijepim voama” (Matej 23,24). Pavao piπe crkvi u Korin-tu o onima kojima je “bog ovoga svijeta posve oslijepio nevjerniËkupamet” (2. KorinÊanima 4,4). Upravo zato je Isus rekao da je doπao“vratiti vid slijepima” (Luka 4,19). Isus Êe nam vratiti duhovni vid kojismo izgubili ako Mu dopustimo. Svaki put kada bi u Novom zavjetuvraÊao vid slijepima, Krist je pokazivao æelju da nam otvori i duhovneoËi kako bismo Ga mogli jasno vidjeti.

»itajte Matej 25,1-13. Koje su sliËnosti izmeu pet nerazum-nih djevojaka i vjernika crkve u Laodiceji?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

RAZMISLITE: Na koje naËine odræavate budnom svoju duhov-nost? Zaπto Ëovjek lako postane duhovno ravnoduπan? Na koji senaËin moæemo boriti protiv vjerske ravnoduπnosti?

9

SRIJEDA 3. srpnja

BOÆJI LIJEK

Ima nade za Laodiceju, kao πto ima nade za svakoga tko je zahva-Êen duhovnom ravnoduπnoπÊu i mlakoπÊu. Gospodin nam nudi svojduhovni lijek. »injenica da se Gospodin obraÊa ovoj Crkvi pokazuje daima nade za nju ako vjernici prihvate Boæji savjet.

Razmislite o Isusovom savjetu u Otkrivenju 3,18.19. ©to Isusmisli kada govori o “zlatu æeæenom u vatri”, o “bijelim haljinama”i o “pomasti za oËi”? (vidi i 1. Petrova 1,7; Zaharija 3,1-5; Otkrive-nje 19,7-9; Efeæanima 4,30)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Isus ide od vrata do vrata, stoji ispred svakog hrama duπe i objav-ljuje: ‘Evo stojim na vratima i kucam.’ Kao nebeski trgovac, On otvarasvoje riznice i viËe: ’Savjetujem ti da od mene kupiπ u vatri æeæenogzlata, da se obogatiπ, i da se obuËeπ u bijele haljine, i da sakrijeπ svojusramotnu golotinju.’ (Otkrivenje 3,18) Zlato koje On nudi nema primje-sa, a dragocjenije je od zlata ofirskoga jer je to vjera i ljubav.

Bijela odjeÊa koju nudi duπi Njegovo je ruho pravde, a ulje pomaza-nja oznaËava ulje Njegove milosti koje Êe vratiti duhovni vid duπamakoje su slijepe i u mraku, da bi mogle vidjeti razliku izmeu djelaBoæjega Duha i neprijateljevog duha. Otvori vrata, govori Veliki trgovac,vlasnik duhovnog bogatstva, i posluj sa mnom. Jer ja, tvoj Otkupitelj,savjetujem ti da kupujeπ od mene.” (Review and Herald, 7. kolovoza1894.)

RAZMISLITE: Ellen G. White navodi tekst u Otkrivenju 3,20,koji govori o Isusu: “Evo stojim na vratima i kucam!” Isus kuca; Onne provaljuje vrata i ne ulazi na silu. To znaËi da bez obzira na sveπto Bog æeli uËiniti za nas, mi sami moramo odluËiti hoÊemo li Gapustiti da ue. Upitajte sami sebe: “Koliko Mu spremno otvaramvrata?” Ako se odupirete, upitajte se: “Zaπto?” ©to me zadræava?Koji grijeh ne æelim odbaciti, u Ëemu sam popustljiv?”, ili: “Zaπtomi je tako teπko odbaciti svoje slabosti?”

10

»ETVRTAK 4. srpnja

USTRAJNA LJUBAV

Usporedite Otkrivenje 3,20 i Pjesmu nad pjesmama 5,2-5. KojesliËnosti nalazite u ovim tekstovima? ©to nam otkrivaju o Boæjojljubavi?

..................................................................................................................................

VeËernji obrok na Srednjem istoku oduvijek je bio vrlo znaËajan.Kada se zavrπe dnevni poslovi i kada se radnici vrate s polja na veËeru,cijela se obitelj okupljala oko stola. U najveÊem broju sluËajeva, proπi-rena obitelj æivjela je zajedno. Broj onih koji su sudjelovali u veËerimogao je biti priliËno velik. Djedovi i bake, braÊa i sestre, tete i striËevi,neÊaci i neÊakinje, odrasli i djeca, svi su mogli biti prisutni. Na ovomvelikom okupljanju nakon dnevnog rada davali su se izvjeπtaji, raz-mjenjivala iskustva, objavljivale upute i savjeti. Bilo je to vrijeme zazajedniπtvo, vrijeme topline i obiteljske bliskosti. Isus æeli s nama os-tvariti sliËno zajedniπtvo.

Kako Kristovo obeÊanje u Otkrivenju 3,21 pokazuje æelju kojuOn njeguje u srcu za svakoga od nas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Otkrivenje spominje Boæje prijestolje 37 puta, viπe od bilo kojedruge knjige u Bibliji. Kod Boæjeg prijestolja mi Êemo se sjediniti snebeskim zborovima i radosno zapjevati: “Dostojno je ‘Janje’ koje je‘zaklano’ da primi moÊ, bogatstvo, mudrost, snagu, Ëast, slavu i hvalu!”(Otkrivenje 5,12) On obeÊava da Êemo sudjelovati u tom velikom sveËa-nom prizoru slavljenja, kada zavrπi velika tragedija grijeha.

Krist daje sve od sebe da bi pokrenuo svoje ravnoduπne vjernike uposljednje dane. Njegova ljubav pripremila je vjeËnost za nas. U naπimvenama teËe kraljevska krv. Mi smo sinovi i kÊeri Kralja svemira. VladatÊemo zajedno s Njim i sjediti vjeËno na Njegovom prijestolju. NajveÊapobuda da se probudimo iz duhovnog drijemeæa jest Isusova beskrajnaljubav, jer On æeli provesti vjeËnost zajedno s nama. Ako to nije dovolj-no da bi nas trgnuo iz naπe duhovne ravnoduπnosti, πto joπ treba uËi-niti? Ako to nije dovoljno da se spustimo na koljena, da se molimo zabuenje, πto je joπ potrebno?

RAZMISLITE: Krist æeli uspostaviti zajedniπtvo s vama. Kolikovi æelite æivjeti s Njim? Odgovor je jednostavan. Koliko vremenaprovodite u molitvi i u traæenju Gospodina? ©to vam vaπ odgovorkaæe o vama samima i o tome koliko ste moæda mlaki?

11

PETAK 5. srpnja

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

“Buenje i obnova moraju se dogoditi pod vodstvom Svetoga Duha.Buenje i obnova dvije su razliËite pojave. Buenje oznaËava obnavlja-nje duhovnog æivota, jaËanje sila uma i srca, uskrsnuÊe iz duhovnesmrti. Obnova oznaËava reorganizaciju, promjenu misli i teorija, navikai obiËaja. Obnova neÊe donijeti plodove pravde ako nije povezana s du-hovnim buenjem. Buenje i obnova trebaju obaviti djelo koje im jeodreeno i na taj se naËin sjediniti.” (Ellen G. White, Rieview and Her-ald, 25. veljaËe 1902.)

“Savjet Vjernog svjedoka pun je ohrabrenja i utjehe. Crkve joπ trebajusteÊi zlato istine, vjere i ljubavi, i obogatiti se nebeskim blagom. ‘Savje-tujem ti da od mene kupiπ u vatri æeæenog zlata, da se obogatiπ, i da seobuËeπ u bijele haljine, i da sakrijeπ svoju sramotnu golotinju.’ (Otkrive-nje 3,18) Bijela odjeÊa je Kristova pravednost koja se treba utkati ukarakter. NeporoËnost srca, neporoËnost pobuda, bit Êe karakteristikasvakoga tko je oprao svoje haljine i ubijelio ih u Janjetovoj krvi.” (EllenG. White, Rieview and Herald, 24. srpnja 1888.)

PITANJA ZA RAZMI©LJANJE

1. Zaπto je tako opasno biti mlak? Zaπto nas mlakost lakomoæe navesti na duhovnu samoobmanu?

2. Zaπto neki krπÊani izgledaju tako veselo, a drugi tako mlakoi ravnoduπno? Je li to pitanje temperamenta ili se tu krije neπtodublje? Ako je tako, πto?

3. Porazgovarajte u razredu o tome kako moæete izbjeÊi duhov-nu ravnoduπnost. Kako svoje duhovno iskustvo moæemo odræatiæivim i snaænim? ©to moæemo uËiniti kao crkva da se zaπtitimo odduhovne mlakosti?

4. Zaπto bi Bogu bilo milije da budemo “hladni” nego “mlaki“?Zar nije bolje biti mlak nego hladan? ©to je ugodnije, biti mlak ilihladan?

12

POUKA 2 6.—13. srpnja 2013.

Molitva — sræ buenja“Dakle: ako vi, premda ste zli, moæete davati djeci svojoj

dobre darove, koliko Êe viπe Otac vaπ nebeski dati dobra onimakoji ga mole?” (Matej 7,11)

Biblijski tekstovi: Djela 1,4.8.14; Marko 1,35: Luka 5,16; Matej18,19.20; 2. KorinÊanima 10,3-5; Psalam 50,23.

Bog snaæno djeluje kada se Njegov narod moli. Pjesnik Alfred Tenny-son svakako je bio u pravu kada je rekao: “Viπe je postignuto molitvomnego πto ovaj svijet i sanja!” Velika buenja opisana u Bibliji bila suproæeta molitvama. Stari zavjet biljeæi posredniËke molitve patrijarha iproroka dok su Ëeznuli za buenjem. Mojsije, David i Daniel traæili suu molitvi snagu od Boga. Djela apostolska govore o novozavjetnimvjernicima koji su na koljenima upuÊivali molitve Nebu i traæili izlijevanjeSvetoga Duha.

Isusov molitveni æivot pokazuje Njegovu trajnu ovisnost o Njegovomnebeskom Ocu. Evanelja nam pruæaju uvid u izvor Njegove duhovnesnage. Jedino je na koljenima, u razgovoru s Ocem, Isus dobivao novui najveÊu snagu.

“Buenje se moæe oËekivati samo kao odgovor na molitvu.” (EllenG. White, Selected Messages, sv. 1, str. 121) Tijekom ovog tjedna miÊemo prouËavati ulogu koju je molitva imala u velikim buenjima uBibliji.

13

NEDJELJA 7. srpnja

MOLITVA I BU–ENJE U DJELIMA APOSTOLSKIM

Prema Djelima apostolskim, vjernici su bili ispunjeni silom s visine.Sveti Duh izlio se na moÊan naËin. Srca su bila ganuta, a æivoti pro-mijenjeni. Evanelje je prodrlo i u najtvra mjesta i tisuÊe su se obraÊale.U Djelima 2, tri tisuÊe ljudi pridruæilo se Crkvi (redak 41) u jednomdanu. Tekst u Djelima 4,4 biljeæi da je samo broj muπkaraca koji supovjerovali bio “oko pet tisuÊa”. »ak su i mnogi sveÊenici, koji su seprotivili Isusu tijekom Njegovog æivota, “prihvaÊali vjeru” (Djela 6,7).Izvjeπtaj o ovom Ëudesnom rastu Crkve nastavlja se i u Djelima 9, gdjestoji da su se crkve umnoæavale po Judeji, Galileji i Samariji (Djela9,31). U Djelima 10—12, Evanelje je preπlo kulturne i geografske granice.Krπteni su rimski stotnik i rizniËar etiopske kraljice. Prvo poglavljeDjela biljeæi da su se u gornjoj sobi okupili vjernici, njih oko stotinudvadeset (Djela 1,13.14). Prema pouzdanim procjenama, pri kraju prvogstoljeÊa naπe ere bilo je najmanje milijun krπÊana samo u RimskomCarstvu. Ovo je Ëudesan rast prema svim mjerilima.

U Ëemu je tajna?Pregledajte sljedeÊe tekstove. ©to je bilo osnovni razlog rasta

novozavjetne Crkve? Djela 1,4.8.14; 2,42; 4,31.33; 6,3.4.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pastor Torrey bio je utjecajan propovjednik buenja krajem 19. ipoËetkom 20. stoljeÊa. Odræavao je sastanke za buenje u Velikoj Brita-niji od 1906. do 1907. godine. Æalostan zbog prezaposlenosti krπÊana,on kaæe: “Mi smo previπe zaposleni da bismo se molili, pa smo previπezaposleni da bismo imali snage. Mi smo vrlo aktivni, ali postiæemo malo;imamo mnogo sastanaka, ali malo obraÊenja, golemi ustroj, ali malorezultata.”

RAZMISLITE: Jeste li doista previπe zaposleni da biste semolili? Kako biste mogli usporiti da naete malo vremena za moli-tvu? Razmislite o svojim izgovorima πto nemate vremena za moli-tvu, o razlozima zaπto svoje vrijeme posveÊujete drugim djelatno-stima. ©to ste izgubili time πto svoje vrijeme niste provodili namolitvi?

14


ISUSOV MOLITVENI ÆIVOT

Usporedite sljedeÊe tekstove: Marko 1,35; Luka 5,16; 9,18.Koje nam tri vaæne Ëinjenice o Isusovom molitvenom æivotu oniotkrivaju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Krist je neprekidno primao od svojeg nebeskog Oca da bi mogaodavati nama. Rekao je: ‘RijeË koju sluπate nije moja, veÊ od Oca koji meposla.’ (Ivan 14,24) ‘Jer Sin »ovjeËji nije doπao da mu sluæe, nego da onsluæi.’ (Marko 10,45) On se molio, æivio i mislio na druge. Nakon satiprovedenih s Ocem, dolazio je iz jutra u jutro da ljudima donosi svjetlos Neba. Svakoga dana primao je svjeæe krπtenje Svetim Duhom. U ranimjutarnjim satima svakog novog dana, Gospodin Ga je budio iza sna, aNjegova duπa i usne primale su pomazanje milosti koju je dijelio dru-gima.” (Ellen G. White, Review and Herald, 11. kolovoza 1910.)

Razmotrite tekstove koji slijede. Pronaite za πto se sve Isusmolio. Kako Kristove molitve otkrivaju Njegove misli? Koji je naj-izraæeniji sadræaj Kristovih molitava?

Ivan 17,20-24 ......................................................................................................

Luka 22,31.32 ....................................................................................................

Matej 26,36-44 ....................................................................................................

Molitva je bila najvaæniji dio Isusovog æivota. Bila je to telefonskalinija koja Ga je povezivala s Ocem. Svakog dana Spasitelj je obnavljaosvoj odnos s Ocem preko molitve. Isusov molitveni æivot davao Mu jehrabrosti i snage da se suoËi s neprijateljevim kuπnjama. S tih molitve-nih sastanaka s Ocem dolazio je s joπ veÊom odluËnoπÊu da ispuni voljusvojega Oca. Oni su Ga ispunjavali duhovnom svjeæinom i silom. OpisujuÊijedan Isusov molitveni sastanak s Ocem, Luka piπe: “Dok je molio,promijeni se njegovo lice, a odjeÊa mu postade bijela i sjajna.” (Luka9,29) Isus je u molitvi svakodnevno dobivao duhovno osvjeæenje i ob-navljao iskustvo bliskosti s Ocem.

RAZMISLITE: Prisjetite se posebnih trenutaka kada je Bogsnaæno odgovorio na vaπe molitve. Kako se veÊ i samo razmiπljanjeo takvim trenucima odraæava na vaπe duhovno iskustvo i produb-ljuje vaπ molitveni æivot danas?

15

UTORAK 9. srpnja

ZAJEDNI»KA MOLITVA

Iako je Isus mnogo puta provodio vrijeme u molitvi nasamo, bilo jei mnogo sluËajeva kada je pozivao svoje najbliæe uËenike da se mole sNjim. Petar, Jakov i Ivan pratili su Ga na Goru preobraæenja (Matej17,1.2). U Getsemanskom vrtu On ih je pozivao da se sjedine s Njim umolitvi (Luka 22,39-46). NeobiËna snaga krije se u zajedniËkoj molitvi.

Pozorno prouËite Matej 18,19.20. ©to je Isus rekao o zajedniË-koj molitvi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“ObeÊanje je dano pod uvjetom da se Boæji narod sjedini u molitvi,a kao odgovor na ove molitve moæe se oËekivati sila veÊa od one kojadolazi kao odgovor na pojedinaËne molitve. Podarena sila bit Êe razmjer-na jedinstvu vjernika i njihovoj ljubavi prema Bogu i braÊi.” (Ellen G.White, The Central Advance, 25. veljaËe 1903.)

John Bunyan jednom je rekao: “Kad se pomolite, moÊi Êete uËinitii neπto viπe od molitve, ali dok se ne pomolite, ne moæete uËiniti niπtaviπe osim da se molite.”

Kada iskreno i vatreno posredujemo jedni za druge u molitvi, SvetiDuh snaæno djeluje na Ëudesan naËin odgovarajuÊi na naπe ujedinjenemolitve.

»itajte Djela 12,1-16. U kakvom se poloæaju nalazio Petar?Kako se ponaπala crkva? ©to nam ovi tekstovi govore o sili ujedi-njenih molitava?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nema nikakve sumnje da je Petar ovdje izbavljen na Ëudesan naËin.»udo je bilo tako veliko da Petar nije bio siguran je li sve to stvarnost.Mislio je da ima vienje. Tek poslije je shvatio πto se dogodilo. Vaæno jenaglasiti da ovi tekstovi dvaput istiËu da su se vjernici molili zajedno.UzimajuÊi u obzir okolnosti, to i nije bilo neko veliko Ëudo. Nema nika-kve sumnje da bismo i mi morali Ëiniti to isto, posebno onda kad se kaozajednica suoËavamo s izazovima.

16

SRIJEDA 10. srpnja

NA©A SLOBODA

Jeste se ikada zapitali zaπto je molitva od æivotne vaænosti? Zaπtose trebamo moliti za Svetoga Duha? Zar Bog nije spreman svakome odnas udijeliti svojega Svetoga Duha?

Odgovor na ova pitanja dobivamo kada shvatimo kako Bog poπtujenaπu slobodu izbora. On nas je stvorio sa sposobnoπÊu donoπenja mo-ralnih odluka. Bog Ëini za nas i preko nas sve πto je moguÊe i prije negoπto se molimo, ali je ograniËen naπim odlukama (Psalam 78,41.42).

U molitvi mi priznajemo svoju potpunu ovisnost o Bogu i dajemoMu pravo da se umijeπa u naπ æivot. ©to se viπe molimo, to viπe priznaje-mo svoju potrebu za Njim. Kada se molimo, Njegov Sveti Duh pripremanaπe srce da viπe primamo od Njega. ©to se viπe molimo, to viπe do-puπtamo Svetome Duhu da “razapinje” naπe greπne æelje. U velikoj borbiizmeu dobra i zla, molitva omoguÊuje Bogu da moÊnije djeluje u naπemæivotu.

ProuËite tekst u 2. KorinÊanima 10,3-5. Kako biste objasniliizraz: “Naπe borbeno oruæje nije tjelesno. Naprotiv, ono je boæanskijako za ruπenje utvrda.” Kakvo je to oruæje? O kakvoj vrsti borbePavao ovdje govori? Zaπto se sluæi ovakvim simbolima? Kako treba-mo razumjeti bitku u kojoj sudjelujemo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao Ëekaoci drugoga Kristovog dolaska, mi razumijemo stvarnostvelike borbe izmeu Krista i Sotone. Znamo da je ona stvarna i da smosvi ukljuËeni u nju. Prepuπteni sami sebi, bili bismo bespomoÊni predSotonom. Naπa jedina nada je naπa veza s Kristom, a srediπnje mjestou toj vezi zauzima molitva — duhovno oruæje za duhovnu borbu, oruæjebez kojeg nitko od nas ne bi mogao opstati. Ako je Isusu bila potrebnamolitva, koliko viπe je potrebna nama!

“I mi moramo odvajati vrijeme za razmiπljanje i molitvu, i za prima-nje duhovnog osvjeæenja. Mi ne cijenimo dovoljno silu i uspjeπnostmolitve. Molitva i vjera uËinit Êe ono πto ne moæe nikakva druga sila naZemlji.” (Ellen G. White, Ministry of Healing, str. 509)

RAZMISLITE: Na koje ste naËine u svojem æivotu iskusili ok-rutnu stvarnost velike borbe izmeu Krista i Sotone? Kako vam jemolitva pomogla u toj borbi? ©to bi se s vama dogodilo bez nje?

17

»ETVRTAK 11. srpnja

USPJE©NA MOLITVA

Postoji mnogo uspjeπnih naËina da se molimo. Neki kleknu predGospodina s otvorenom Biblijom u ruci, proËitaju nekoliko tekstova ionda razgovaraju s Bogom o onome πto su proËitali.

Psalmi nas posebno mogu nadahnuti kao osnova za molitvu. Raz-miπljajte o nekom odreenom psalmu za vrijeme molitve. Uzmite redakpo redak kao temu. ProËitajte ga naglas, a onda razgovarajte s Gospo-dinom o tome πto vam je tekst rekao.

Drugi su ustanovili da je za njih najuspjeπnija molitva kad se nausami s Bogom u nekom tihom dijelu prirode. Drugi su povezali pjevanjei molitvu.

©to o uspjeπnoj molitvi moæemo nauËiti iz sljedeÊih tekstova?Psalam 34,2; 50,23; 67,4; 71,6.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Davidove molitve bile su ispunjene oboæavanjem Boga i slavljenjemNjegovog imena. Kada razmiπljamo o Boæjoj dobroti i neusporedivoj lju-bavi, naπe srce ispunjava se slavljenjem.

»itajte tekst u Danielu 9,8-13. Kakva je ovo vrsta molitve?

..................................................................................................................................

©to Pavao dodaje uspjeπnom molitvenom æivotu? Efeæanima 5,20.

..................................................................................................................................

Kakva je uloga poniznosti u Efeæanima 6,18 i Filipljanima 4,6,i zaπto je to vaæan sastavni dio molitve?

..................................................................................................................................

Iako ne æelimo davati neke formule za molitvu, opÊi plan mogao biizgledati ovako: zapoËinjemo slavljenjem i oboæavanjem Boga zahvaljujuÊiMu za Njegovu dobrotu prema nama. Zatim priznajemo svoje slabosti inedostatke, a onda Mu zahvaljujemo za oprost koji smo dobili. Zavrπa-vamo molbama, objavljujemo Mu svoje potrebe, pokazujuÊi stalno pre-daju i povjerenje u Njegovu boæansku snagu.

RAZMISLITE: Je li vaπ molitveni æivot doista onakav kakav bitrebao biti? ©to biste trebali promijeniti? Zaπto ne provodite viπevremena u molitvi? To bi vam moglo promijeniti æivot!

18

PETAK 12. srpnja


“Iznesite Bogu svoje potrebe, svoje radosti, svoje tuge, svoje brigei svoja strahovanja.

Vi Ga ne moæete preopteretiti, ne moæete Ga zamoriti. Onaj tko jeizbrojio vlasti na vaπoj glavi, nije ravnoduπan prema potrebama svojedjece. ‘Jer Gospodin je pun samilosti i milosra.’ (Jakov 5,11) Njegovosrce puno ljubavi ganuto je naπim æalostima, Ëak i kad samo govorimoo njima. Iznesite Mu sve πto zbunjuje vaπ um. Onome koji u svojoj rucidræi svjetove i upravlja svim poslovima svemira, niπta nije preteπko nositi.Njemu nije neznatno niπta od onoga πto se na bilo koji naËin tiËe naπegmira. Nema nijednog poglavlja u naπemu iskustvu koje bi Mu bilo pre-mraËno za Ëitanje; nema problema koji bi Mu bio preteæak za razrjeπe-nje. Nema nesreÊe koja bi pogodila Njegovo najmanje dijete, nema brigekoja bi muËila duπu, nema radosti koja bi razgalila, nema iskrene moli-tve koja bi poletjela s usana — da naπ nebeski Otac ne vidi i da seodmah ne zainteresira. ‘On lijeËi one koji su srca skruπena i povija ranenjihove.’ (Psalam 147,3) Odnos izmeu Boga i svake duπe tako je osobani potpun, kao da nema nijedne druge duπe na Zemlji s kojom bi dijeliosvoju briænu paænju, nijedne druge duπe za koju bi dao svojega ljubljenogaSina.” (Ellen G. White, Put Kristu, str. 105,106; izd. 2012.)


1. Zaπto se trebamo moliti kad je Bogu sve poznato? Madamoæemo dati mnogo odgovora na ovo pitanje, moæda je najvaænijionaj da nam je u Bibliji mnogo puta naglaπeno da se trebamomoliti. »ak i ako ne razumijemo kako, oni koji se mole, znaju damolitva djeluje. Vi moæete uzimati lijekove koji pomaæu vaπem tijeluda ozdravi iako ne znate na koji naËin djeluju. Isto je tako i smolitvom. Koje druge razloge moæete navesti o vaænosti molitve,posebno kad teæimo buenju i obnovi?

2. ProËitajte uz molitvu citat iz knjige Put Kristu. Pregledajtesva ohrabrenja koja se mogu naÊi u tom tekstu, posebno u posljed-njim reËenicama koje se bave odnosom izmeu Boga i molitelja. ©tobiste mogli uËiniti i koje odluke donijeti da biste uspostavili uskuvezu s Gospodinom opisanu u ovom tekstu?

3. U razredu razgovarajte o stvarnosti velike borbe izmeudobra i zla, i kako se ona vidi u vaπoj crkvi. Razgovarajte o tomekako vam zajedniËka molitva moæe pomoÊi da zajedno pobijeditesve izazove?

19

POUKA 3 13.—20. srpnja 2013.

Boæja rijeË — temelj buenja“Parnicu moju brani, po svom obeÊanju poæivi me!” (Psalam

119,154)

Biblijski tekstovi: Psalam 119,50.74.116; Hebrejima 4,12; 11,3;Ivan 5,39; Djela 20,27-32.

Koliko god nas ozbiljno prouËavanje Biblije moæe upoznati s broj-nim pokretima za buenje u proπlosti, mi ipak vjerujemo da Êe se onimnogo ËeπÊe pojavljivati u buduÊnosti, posebno u dane svrπetka. SvetiDuh djelovat Êe na naraπtaje krπÊana koji su otkrili Njegovu volju uNjegovoj rijeËi, i koji Êe je biti spremni i æeljni prenijeti svijetu.

Bit Êe to ljudi koji su pronaπli milost, snagu i nadu u NjegovojrijeËi; ljudi koji su neposredno doæivjeli nenadmaπnu Kristovu privlaË-nost otkrivenu u Bibliji. Bog Êe nagraditi njihovu odanost i posveÊenostizlijevajuÊi na njih svojega Svetoga Duha u punoj mjeri i cijeli svijet bitÊe obasjan slavom poruka trojice anela. Sveti Duh izlijevat Êe se bezmjere, a Evanelje Êe se objavljivati po svemu svijetu i tada Êe doÊi Krist(Matej 24,14).

U pouci za ovaj tjedan prouËavat Êemo ulogu Biblije u buenju —na koji Êe naËin Boæja rijeË dovesti do promjene u nama ako u vjeri iposluπnosti budemo dræali njezine pouke i istine.

20

NEDJELJA 14. srpnja

OÆIVLJENI BOÆJOM RIJE»JU

ProuËite sljedeÊe tekstove. U prvom redu napiπite molbu, a udrugom okolnosti koje su navele Davida da se moli.

Psalam 119,25 — molba .................................................................................

Okolnosti: .............................................................................................................

Psalam 119,107 — molba ..............................................................................

Okolnosti: ............................................................................................................

Psalam 119,153.154 — molba ......................................................................

Okolnosti: ............................................................................................................

U Psalmima David govori o blagoslovima koje je Boæja rijeËdonijela u njegov duhovni æivot. »itajte sljedeÊe tekstove iz Psalma119 i izaberite po jednu rijeË iz svakog retka koja na najbolji naËinopisuje blagoslove koje je psalmist otkrio u tom tekstu. Psalam119,50.74.116.130.160.169.170.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

David je nalazio hrabrost i snagu u Boæjoj rijeËi. On je otkrio nadui Boæje vodstvo u Njegovoj rijeËi. Boæja rijeË donosila je svjetlo u njegovum kada je bio zbunjen (Psalam 119,130). Ona je hranila njegovo izglad-njelo srce i taæila æe njegove duπe (Psalam 119,81). Kada je ©aul za-prijetio da Êe ga ubiti, David se oslonio na Boæje obeÊanje o izbavljenju(Psalam 34,5). OptereÊen krivnjom nakon preljuba s Bat-©ebom, uhvatiose za Boæje obeÊanje o oprostu (Psalam 32,1.2). Nesiguran u svoju buduÊ-nost, naπao je oslonac u Boæjem obeÊanju da Êe ga voditi (Psalam 32,8).Pun ushiÊenja, David je uskliknuo: “U nevolji sva mi je utjeha πto miæivot Ëuva rijeË tvoja.” (Psalam 119,50) Temelj svakog buenja je noviæivot u Boæjoj rijeËi.

RAZMISLITE: Kako moæete iz Boæje rijeËi dobivati nadu, sna-gu, sigurnost i svjetlo? Drugim rijeËima, kako moæete steÊi dubljeiskustvo s Gospodinom tako πto Êete se upoznati s Njim prekoBiblije?

21


STVARALA»KA SILA BOÆJE RIJE»I

»itajte Hebrejima 4,12. Tekst govori da je Boæja rijeË æiva,snaæna i oπtrija od dvosjeklog maËa i da prodire sve do unutarnjegbiÊa. Na koji je naËin Boæja rijeË æiva? ©to to znaËi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Na koji se naËin Boæja rijeË razlikuje od bilo kojeg razumnogsavjeta nekog uËitelja, pastora ili savjetnika? ©to sljedeÊi tekstovigovore o Boæjoj sili i sili Boæje rijeËi? Psalam 33,6.9; Hebrejima11,3; 2. Timoteju 3,16.17.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Mudri ljudski savjeti imaju svoju vrijednost. Svi smo mi veÊ dobilipomoÊ putem savjeta drugih. Problem je u tome πto ljudski savjeti nemajuu sebi snagu potrebnu za postizanje cilja. Boæja rijeË je æivo, dinamiËno,moÊno sredstvo promjene ljudskog æivota. Sila sadræana u Boæjoj rijeËiprigodom stvaranja nalazi se i u Njegovoj pisanoj RijeËi. Kada vjeromprihvatimo Boæje zapovijedi i obeÊanja, dobivamo i snagu Svetoga Duhada izvrπimo ono πto nam je Krist zapovjedio.

“StvaralaËka sila koja je stvorila svjetove, nalazi se u Boæjoj rijeËi.Ta rijeË daje silu; ona raa æivot. Svaka zapovijed je i obeÊanje. PrihvaÊe-na voljom, primljena u duπu, ona donosi æivot BeskonaËnoga. Ona pre-obraæava prirodu i nanovo stvara duπu po Boæjem obliËju.” (Ellen G.White, Odgoj, str. 114)

Povrπno Ëitanje Boæje rijeËi vrlo rijetko dovodi do duhovnog buenja.ProuËavati Bibliju da bismo dokazali svoje glediπte ili da bismo osvjedo-Ëili nekoga da grijeπi, unosi vrlo malo dobra u naπ duhovni æivot. Dopromjene dolazi kada uz molitvu prouËavamo Boæju rijeË traæeÊi odSvetoga Duha da nam udijeli dovoljno snage da budemo sliËni Kristu.Prava promjena dogaa se kada traæimo od Boga Stvoritelja da nas nano-vo stvori prema svojem obliËju. Do promjene dolazi kad Isusov nauk uPismu postane dio naπeg æivota i kada poËnemo æivjeti “od svake rijeËikoja izlazi iz usta Boæjih” (Matej 4,4).

RAZMISLITE: Kako je sila Boæje rijeËi promijenila vaπ æivot?Na kojim podruËjima trebate uËiniti mnogo viπe promjena?

22

UTORAK 16. srpnja

ISUS I BOÆJA RIJE»

Na koji se naËin uloge Boæje rijeËi i Boæjega Duha podudaraju?»itajte Ivan 5,39; 16,14.15.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Boæja rijeË svjedoËi o Isusu Kristu. I Sveti Duh svjedoËi o IsusuKristu. Sveti Duh nas navodi na dublje iskustvo s Isusom preko NjegoverijeËi. Uloga Svetoga Duha u buenju nije prvenstveno u tome da seprikaæe u nadnaravnim znacima i Ëudima, veÊ da uzdigne Isusa prekoNjegove rijeËi. Krπtenje Svetim Duhom nema veze s naπom sposobnoπÊuda Ëinimo velika Ëuda. Radi se o Boæjoj sili koja preobraæava naπ æivot— a buenje i obnova su upravo to.

Boæja rijeË osigurava temelj ili podlogu istinskog buenja. Naπeiskustvo proistjeËe iz razumijevanja Boæje rijeËi. Naπa hvala i oboæava-nje potjeËu iz uma koji je proæet Boæjom rijeËju. Preobraæen æivot naj-veÊe je svjedoËanstvo da je doπlo do istinskog buenja.

Buenje mogu pratiti pozitivni osjeÊaji, ali oni nikada nisu temeljbuenja. Sva takozvana “buenja” utemeljena samo na osjeÊajima ilitrenutaËnom doæivljaju vrlo su plitka u najboljem sluËaju, a laæna unajgorem. Ona su samo privid duhovnosti, a ne istinska poboænost.Kada je buenje ukorijenjeno u Boæjoj rijeËi, onda je to iskustvo kojetraje i mijenja naπ æivot i æivot ljudi oko nas.

Izvjeπtaj o Kristovom javljanju dvojici uËenika na putu u Emausotkriva ulogu koju Biblija ima u pokretanju istinskog buenja. Ova dvo-jica Kristovih sljedbenika bili su potpuno zbunjeni. Meutim, postupno,On “poËe od Mojsija te, slijedeÊi sve proroke, protumaËi im πto se nanjega odnosilo u svim Pismima” (Luka 24,27). Ponavljao je starozavjet-na proroËanstva o Mesiji. Isus je mogao uËiniti neko Ëudo da dokaæesvoje poslanje ili je mogao pokazati oæiljke na rukama. On to nije uËi-nio. Umjesto toga, prouËavao je s njima Bibliju.

Zapazite njihovu reakciju dok su razmiπljali o svemu πto se doga-alo toga dana. “A oni jedan drugome rekoπe: ‘Zar nije srce gorjelo unama dok nam je putem govorio i tumaËio Pisma?’” (Luka 24,32)

Kakvog li primjera istinskog buenja!RAZMISLITE: Zaπto se ne moæemo osloniti na svoje osjeÊaje?

Kako nas osjeÊaji mogu prevariti? Koju ulogu imaju u naπem hodus Isusom, a koju nemaju?

23

SRIJEDA 17. srpnja

BU–ENJE, VJERA I BOÆJA RIJE»

GovoreÊi o vremenu neposredno prije svojega drugog dolaska, Isusje rekao: “Ali Sin »ovjeËji, kad doe, hoÊe li naÊi naÊi vjeru na zemlji?”(Luka 18,8 — ©ariÊ) OËito, vjere Êe biti vrlo malo u posljednje dane.

Kako moæemo definirati biblijsku vjeru? Je li to vjerovanje da Êenam Bog dati sve πto æelimo? Je li vjera usredotoËena na naπe æelje? Jeli vjera traæiti od Boga neπto πto æelimo i vjerovati da Êemo to i dobitiako budemo vjerovali dovoljno Ëvrsto?

Trebali bismo znati odgovore na ova retoriËka pitanja, zar ne?Vjera, istinska vjera, uvijek se usredotoËuje na Gospodnju volju, a

ne na naπe æelje. To je oslanjanje na Boga, vjerovanje u Njegova obeÊa-nja, djelovanje u skladu s Njegovom rijeËju. Naπa vjera raste dok sluπa-mo Boæju rijeË i provodimo je u djelo (Rimljanima 10,17; Jakov 2,17.18).Otvorenost uma za nauk Boæje rijeËi gradi vjeru; posluπnost Boæjoj volji— Ëak i kad je to protivno naπim æeljama — priprema nas za primanjesile Svetoga Duha.

Zaπto neki ljudi imaju malo koristi od Ëitanja Biblije? Hebre-jima 4,1.2.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Naπe duhovno iskustvo oæivljava kada vjerom prihvatimo i dræimoBoæju rijeË. Povrπno Ëitanje Boæje rijeËi iz osjeÊaja duænosti i obvezedonosi malo koristi. Mi se mijenjamo kada unosimo u sebe ono πtoËitamo, kada dopuπtamo da biblijski nauk oblikuje naπe misli i naπæivot.

Usporedite vjeru rimskog stotnika, uzetog Ëovjeka iz Bethesdei uËenika na uzburkanom Galilejskom jezeru (Matej 8,8-10; Ivan5,6-9; Matej 14,29-33). ©to moæemo nauËiti iz svakog od tih iz-vjeπtaja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Vjera ne raste samo Ëitanjem ili sluπanjem Boæje rijeËi. Ona sejavlja kada se hvatamo za Boæja obeÊanja i kada vjerujemo da sve πto jeBog rekao trebamo primijeniti na sebe osobno. Bog je svakome od nasdao odreenu mjeru vjere. To je jedan od nebeskih darova (Rimljanima12,3). Kada primjenjujemo vjeru koju je Bog veÊ stavio u naπe srce, tavjera mora rasti.

24


BOÆJA RIJE» — »UVAR I JAMSTVO BU–ENJA

Sveti Duh je moÊno djelovao preko nauËavanja i propovijedanjaapostola Pavla dok je osnivao krπÊansku crkvu u Efezu. Efez je bio grads oko stotinu pedeset tisuÊa stanovnika. Smatrao se trgovaËkim sredi-πtem pokrajine Azije. BuduÊi da su brodovi dovozili robu iz bliza idaleka, ljudi su dolazili u Efez kupovati finu svilu, rijetke dragulje,mirisne zaËine, rukom tkane tepihe, izuzetno izraene umjetniËke pred-mete, egzotiËnu hranu. Bilo je to i srediπte oboæavanja boæice Dijane ibuduÊi dom poznate Celzove knjiænice s preko 12 tisuÊa svitaka. Gradje imao veliËanstveno kazaliπte s oko petnaest tisuÊa mjesta za sjedenje,u kojem su se odræavali veliki koncerti i kazaliπne predstave. Raskala-πenost tog grada bila je poznata nadaleko. Ako je ikada postojalo manjeprikladno mjesto za osnivanje krπÊanske crkve, onda je to bio Efez.

»itajte Djela 20,27-32. Koja je briga morila apostola Pavla uvezi s vjernicima u Efezu? Koji je savjet uputio vjernicima te mje-sne crkve? Koju je ulogu namijenio Boæjoj rijeËi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

»itajte 1. Petrova 1,22.23; Jakov 1,21.22; 1. Ivanova 2,14.©to kaæu ova tri apostola o vaænosti Biblije u æivotu svakog krπÊa-nina? Posebno naglasite nauk apostola o utjecaju Biblije na duho-vni æivot krπÊanina.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

RAZMISLITE: Koje sliËnosti nalazite u gornjim tekstovima oulozi Boæje rijeËi? Zaπto onda Boæja rijeË mora biti u srediπtusvakog duhovnog buenja, i na osobnom i na zajedniËkom planu?

25

PETAK 19. srpnja


“‘Uza Zakon! Uza svjedoËanstvo! Tko ne rekne tako, zoru neÊedoËekati.’ (Izaija 8,20) Boæji je narod upuÊen na Sveto pismo kao osi-guranje od utjecaja laænih uËitelja i obmanjivaËkih sila duhova tame.Sotona koristi svako moguÊe sredstvo da sprijeËi ljude u stjecanju bib-lijskog znanja, jer jasni iskazi Biblije otkrivaju njegove obmane. Svakooæivljavanje Boæjeg djela potiËe kneza zla na joπ veÊu aktivnost. Sadaulaæe krajnje napore za zavrπnu bitku protiv Krista i Njegovih sljedbeni-ka. Ubrzo Êe se pred nama otkriti posljednja velika obmana. AntikristÊe pred naπim oËima izvesti svoja Ëudotvorna djela. Njegova Êe imitacijabiti toliko sliËna izvorniku da Êe ih biti nemoguÊe razlikovati, osimpomoÊu Svetoga pisma. Svaka tvrdnja i svako Ëudo mora se ispitatisvjedoËanstvom Svetoga pisma.

Oni koji nastoje vrπiti sve Boæje zapovijedi, naiÊi Êe na protivljenjei porugu. Oni mogu opstati samo u Bogu. Da bi mogli izdræati nevoljukoja ih Ëeka, moraju razumjeti Boæju volju kako je otkrivena u NjegovojrijeËi. Oni Ga mogu πtovati samo ako imaju pravilno razumijevanje Nje-gova karaktera, vladavine i ciljeva, i postupaju u skladu s njima. SamoÊe oni koji su svoj um utvrdili istinama Biblije moÊi opstati tijekomposljednjeg velikog sukoba.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 467)


1. Pozorno proËitajte citat Ellen G. White u odsjeku za petak.Koju ulogu ona pripisuje Boæjoj rijeËi, osobito u kontekstu posljed-njih dana i zavrπnih prijevara? Razmislite o vaænosti reËenice:“Njegova Êe imitacija biti toliko sliËna izvorniku da Êe ih biti ne-moguÊe razlikovati, osim pomoÊu Svetoga pisma.” ©to nam to govorio potrebi da svaku istinu ocjenjujemo na temelju Biblije, a ne natemelju naπih osobnih doæivljaja i osjeÊaja?

2. U ovotjednoj pouci Ëitali smo tekst u Jakovu 1,22, koji nampreporuËuje da budemo izvrπitelji rijeËi. ©to to znaËi i zaπto je takobitno za nas ako æelimo u svojem æivotu doæivjeti istinsko duhovnobuenje? Zaπto je mnogo lakπe Ëitati o vjeri, uËiti o vjeri i govoritio vjeri nego æivjeti po vjeri? Razmiπljajte ovaj tjedan o tome kolikoste izvrπitelj rijeËi.

26

POUKA 4 20.—27. srpnja 2013.

SvjedoËenje i sluæba — plodbuenja

“Ali, primit Êete snagu poπto Duh Sveti doe na vas, pa Êetemi biti svjedoci u Jeruzalemu, u svoj Judeji, u Samariji i sve dokraja zemlje.” (Djela 1,8)

Biblijski tekstovi: Matej 28,19.20; Ivan 6,1-11; 20,21; Djela2; 8,26-38; 22,1-14.

Svrha buenja jest da ispuni naπa srca ljubavlju prema Isusu i dapokazujemo Njegovu ljubav svim ljudima s kojima se susreÊemo. Kodistinskog buenja srce postaje svjesno Boæje dobrote, milosra, sprem-nosti na opraπtanje i moÊi. Njegova ljubav toliko nas privlaËi i Njegovamilost toliko preobraæava da ne moæemo πutjeti.

Nasuprot tome, buenje koje se usredotoËuje samo na osobno du-hovno iskustvo, promaπit Êe cilj. Ako se k tome pojavi kritiËko dræanjeprema onima koji ne dostiæu naπa mjerila svetosti, tada je potpunosigurno da takvo buenje ne moæe biti nadahnuto s Neba. Ako je naglasakbuenja na tome da se promijeni samo vanjsko, vidljivo ponaπanje umje-sto da se promijeni srce, neπto nije u redu.

Promijenjeno srce navodi na promijenjeno ponaπanje. Istinsko bu-enje nikada ne navodi na samoisticanje, posebno ne na samodovolj-nost ili samouzdizanje. Umjesto toga, ono uvijek vodi nesebiËnoj brizio drugima. Kada se srca obnove Boæjom miloπÊu, mi Êemo blagoslivljatidruge i sluæiti ljudima koji imaju neku potrebu. Svako istinsko buenjenavodi na obnovljeno naglaπavanje poslanja i sluæbe.

27

NEDJELJA 21. srpnja

KRISTOV ZAVR©NI NALOG I OBE∆ANJE

Krist nije osnovao svoju Crkvu da se brine samo za sebe. Isusoveoproπtajne rijeËi prije uznesenja odnose se na poslanje Crkve. Kristovaje namjera da Crkva izie iz svojih okvira. On ju je uspostavio da πirisvjetlo Njegove ljubavi i vijest o Njegovom spasenju cijelom svijetu.

ProuËite i ukratko izrazite sræ sljedeÊih tekstova. Kako onipokazuju πto Krist æeli od svoje Crkve?

Matej 28,19.20 ....................................................................................................

..................................................................................................................................

Marko 16,15 .........................................................................................................

..................................................................................................................................

Luka 24,45-49 ....................................................................................................

..................................................................................................................................

Ivan 20,21 ............................................................................................................

Poπto se Isus uznio na Nebo, Njegova Crkva trebala je postati vid-ljivi prikaz Njegove ljubavi i milosti ovome svijetu. UËenici su imaliposlanje, zadaÊu koji su morali obaviti. Trebali su nastaviti djelo koje jeKrist zapoËeo.

“Crkva je orue koje je Bog odredio za spaπavanje ljudi. Ona jeustrojena za sluæbu i njezina je zadaÊa da svijetu navijesti Evanelje. Odsamog poËetka Bog je namjeravao da Crkva prikaæe svijetu Njegovu pu-ninu i dostatnost. Vjernici Crkve, oni koje je pozvao iz tame u svojedivno svjetlo, trebaju odsjajivati Njegovu slavu. Crkva je riznica bogat-stva Kristove milosti i po njoj Êe se u konaËnici Ëak i ‘poglavarstvimai vlastima na nebesima’ objaviti vrhunski i cjeloviti prikaz Boæje ljubavi(Efeæanima 3,10).” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 7)

Krist na srcu nosi teret spasenja ljudskog roda. Apostol Pavao jepisao svojem mladom prijatelju Timoteju da Spasitelj æeli “da se sviljudi spase i dou do potpune spoznaje istine” (1. Timoteju 2,4). ApostolPetar dodaje da nas Gospodin trpi, “jer neÊe da se itko izgubi, nego dasvi pristupe obraÊenju” (2. Petrova 3,9).

RAZMISLITE: ©to u vaπem æivotu pokazuje æelju da Evaneljedosegne i druge ljude? Ili niπta ne ukazuje na to? ©to vam vaπodgovor otkriva o vama samima i vaπim prioritetima?

28


PRIMLJENO OBE∆ANJE

»ini se da je zadaÊa upoznavanja cijeloga svijeta s Boæjom ljubavljui istinom bila duboko ukorijenjena u misli i namjere ove male skupineuËenika. Izazov je bio nevjerojatan, zadaÊa golema. Njezino ostvarenjeza njihovog æivota moralo im je izgledati nemoguÊe, kao πto i naπazadaÊa nama izgleda neostvariva. Prema nekim procjenama, Rimsko Car-stvo brojilo je u prvom stoljeÊu oko 180 milijuna muπkaraca, æena idjece. Prema prvom poglavlju Djela apostolskih, na Pedesetnicu se ugornjoj sobi okupilo 120 uËenika. To znaËi da je na jednog krπÊaninadolazilo skoro milijun i pet stotina tisuÊa ljudi. Ljudski gledano, Isuso-va zapovijed da se Evanelje objavi cijelome svijetu izgledala je potpunoneostvarivom.

»itajte Djela 2. Kako je izlijevanje Svetoga Duha utjecalo naposlanje cijele Crkve?

..................................................................................................................................

Rezultati su bili zapanjujuÊi. Broj krπÊana je nevjerojatno porastao.ObraÊali su se deseci tisuÊa muπkaraca i æena. Poruka o Isusovoj lju-bavi bila je objavljena i u najudaljenijim dijelovima Carstva.

Plinije Mlai, upravitelj rimske pokrajine Bitinije na sjevernoj obalidanaπnje Turske, pisao je caru Trajanu oko 110. g. po Kr. Plinije opisujesudske procese kojima je predsjedao na kojima se sudilo krπÊanima:“Mnogi ljudi od svakog uzrasta i iz svake druπtvene klase, Ëak i obaspola, pozivaju se i bit Êe pozvani na suenje. Ne samo gradovi, nego isela, i to Ëak u ratarskim podruËjima, zahvaÊeni su zarazom ovog praz-novjerja.” (Pisma, knjiga X, Pismo 97)

Ovaj navod je znaËajan. On nam pokazuje da je za nekoliko naraπtajakrπÊanstvo prodrlo u svaki druπtveni sloj, Ëak i u zabaËenim dijelovimaCarstva.

Devedesetak godina nakon toga, oko 200. g. po Kr., Tertulijan, rim-ski pravnik koji se obratio i prihvatio krπÊanstvo, napisao je poznatopismo rimskim vlastima u kojem brani krπÊanstvo. On je tvrdio “da suskoro svi graani u svim gradovima krπÊani”.

Izvjeπtaj u Djelima apostolskim govori o æivoj Crkvi koja se posvetilasvjedoËenju za svojega Gospodina. Duhovno buenje uvijek navodi navatreno svjedoËenje. Propovijedanje je prirodna posljedica preobraæenogæivota. Isus je rekao svojim uËenicima: “Poite za mnom, i uËinit Êu vasribarima ljudi!” (Matej 4,19) ©to odluËnije slijedimo Isusa, to nam je viπena srcu ono πto je Njemu bilo na srcu. Ako ne pokazujemo æelju da oNjegovoj ljubavi govorimo drugima, onda je to zato πto Ga slijedimo navelikoj udaljenosti i πto je nama samima potrebno duhovno buenje.

29

UTORAK 23. srpnja

SILA OSOBNOG SVJEDO»ANSTVA

Vjerski obredi nemaju silu da promijene Ëovjekov æivot. Vjerskiformalizam ostavlja ljude duhovno prazne. Sama doktrina ne moæe pro-mijeniti srce. Sila novozavjetnog svjedoËenja bila je ukorijenjena u vjero-dostojnosti æivota preobraæenog Evaneljem. UËenici nisu glumili. Oninisu izvodili neki kazaliπni komad. Nisu prikazivali nekakav oblik um-jetne duhovnosti. Susret sa æivim Kristom promijenio ih je tako danitko od njih viπe nije mogao πutjeti.

Koja se zajedniËka nit provlaËi kroz iskustvo Pavla i Ivana, nitkoja ih Ëini tako moÊnim svjedocima za Krista? Djela 22,1-14;Filipljanima 3,1-7; 1. Ivanova 1,1-4.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Na blagdan Pedesetnice uËenici su bili promijenjeni ljudi. Dogodiloim se neπto tako veliko da je Duh preko njih mogao ostvariti svojenamjere. Sveti Duh uËinio je neπto za njih kako bi mogao neπto uËinitis njima. Sveti Duh πirio se preko njih, osvjeæavajuÊi æivot onih koji suse susretali s njima.

Krist je to ovako opisao: “I neka pije tko vjeruje u me. Kako veliPismo: ’Iz njegove Êe nutrine poteÊi potoci æive vode.’” (Ivan 7,38) GrËkarijeË za “vjeru” je pistis. Ona oznaËava neπto daleko veÊe od samo povr-πnog pristajanja ili intelektualne suglasnosti. To je Ëvrsto vjerovanje ilioslanjanje. To je dinamiËna, preobraæavajuÊa vjera u Krista koji je daosvoj æivot na kriæu za grijehe ljudskog roda. Isus je æelio reÊi da Njegovaljubav, kada ugasi naπu duhovnu æe, teËe iz naπega srca u srca ljudioko nas.

“Naπe priznanje Njegove vjernosti izabrano je nebesko sredstvo zaotkrivanje Krista svijetu. Mi trebamo prepoznati Njegovu milost onakokako su je obznanili sveti ljudi iz davnina; ali ono πto je najdjelotvornijejest svjedoËanstvo naπeg osobnog iskustva. Mi smo Boæji svjedoci doku sebi otkrivamo djelovanje boæanske sile.” (Ellen G. White, Isusov æi-vot, str. 278)

NajmoÊnije svjedoËanstvo dolazi od krπÊanina koji osobno poznajeKrista. Nema zamjene za svjedoËanstvo koje teËe prirodno iz srca pro-æetog Kristovom ljubavlju.

RAZMISLITE: Na koji naËin vi svjedoËite o tome πto je GospodinuËinio za vas? Kako biste to mogli Ëiniti mnogo bolje nego dosad?

30

SRIJEDA 24. srpnja

VJERA KOJA SVJEDO»I RASTE

Aktivnost je zakon æivota. Da bi bilo zdravo, naπem tijelu je potrebnostalno kretanje. Vjeæbanje jaËa i osvjeæava svaki organ, miπiÊ i tkivo.Kada zanemarimo tjelovjeæbu, naπ obrambeni sustav slabi i mi postaje-mo lak piljen bolesti.

Neπto sliËno dogaa se i s naπom duhovnoπÊu kada ne vjeæbamosvoju vjeru svjedoËenjem. Isusove rijeËi “blaæenije je davati nego prima-ti” (Djela 20,35) ostvaruju se i u naπem duhovnom æivotu. ©to viπeljubimo Isusa, to Êemo viπe æeljeti svjedoËiti o Njegovoj ljubavi. ©to viπesvjedoËimo o Njegovoj ljubavi, to Êemo Ga viπe ljubiti. Vjera jaËa kad onjoj govorimo drugima.

©to nas Isusovo Ëudo umnoæavanja kruhova i riba uËi o tomekako trebamo govoriti o svojoj vjeri? Ivan 6,1-11.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

©to viπe pokazujemo vjeru, to se ona viπe umnoæava. Zakon umno-æavanja je Boæje naËelo duhovnog æivota. Daj drugima i rasti, ili zadræa-vaj za sebe i suπi se. Isus uveÊava naπu vjeru kada je dijelimo s drugima,makar bila priliËno mala. Kada dajemo Isusa (“Kruh æivota”) duhovnogladnim ljudima oko nas, On se umnoæava u naπim rukama i mi imamoviπe nego πto smo imali u poËetku.

Kada je Isus poËeo hraniti ljude, imao je u rukama pet kruhova idvije ribe. Kada je toga dana bilo nahranjeno pet tisuÊa ljudi, Isusu jepreostalo mnogo viπe nego πto je imao u poËetku. Ostalo Mu je joπdvanaest punih koπarica!

Isusova pouka upuÊena novozavjetnoj Crkvi previπe je jasna da bise mogla pogreπno razumjeti. Rekao je: “Badava ste primili, badava idajte.” (Matej 10,8) SvjedoËenje je njeæni povjetarac koji raspaljuje iskrebuenja u oganj Pedesetnice. Kada svjedoËenje i sluæba ne prate bue-nje u molitvama i prouËavanju Biblije, plamen buenja Êe se ugasiti iæeravica Êe se ohladiti.

RAZMISLITE: ©to viπe svjedoËimo, to viπe raste naπa vjera, zarne? Kakvo je vaπe iskustvo s ovom vaænom duhovnom istinom?

31


BU–ENJE, SVJEDO»ENJE I BOÆJA ULOGA

Uzbudljiva priËa o naglom rastu novozavjetnog krπÊanstva u Dje-lima apostolskim govori o oæivljenoj Crkvi koja je svjedoËila o Isusovojljubavi. To je priËa o Crkvi koja je redovno stjecala iskustvo s BoæjomprisutnoπÊu u svojem æivotu. SvjedoËenje je bilo naËin æivota tih prvihvjernika.

“Svaki dan su neprestano i u hramu i po kuÊama navjeπÊivali Isusakao Mesiju.” (Djela 5,42) »ak je i progonstvo ojaËalo djelo propovijeda-nja Evanelja. Kada su se progonjeni vjernici rasijali iz crkve u Jeruza-lemu, “prolazili su iz jednog kraja u drugi propovijedajuÊi EvaneljeRijeËi” (Djela 8,4).

Jedan od najizrazitijih primjera Boæje uloge u Djelima jest dogaajs Filipom i sluæbenikom etiopskog dvora.

»itajte izvjeπtaj o tome kako Filip pouËava Etiopljanina i kakose on odaziva na Filipov poziv u Djelima 8,26-38. ©to iz tog izvje-πtaja saznajemo o buenju i svjedoËenju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Aneo je vodio Filipa onomu tko je traæio svjetlo i bio spremanprihvatiti Evanelje; aneli Êe i danas voditi korake onih radnika koji ÊeSvetome Duhu dopustiti da posveti njihov jezik, a njihovo srce oËisti ioplemeni. Aneo poslan Filipu mogao je sam obaviti ovo djelo za Etiop-ljanina, ali to nije naËin na koji Bog djeluje. Njegova je nakana da ljudirade za svoje bliænje.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 69)

Postoje tri bitna elementa u buenju: to su molitva, prouËavanjeBoæje rijeËi i svjedoËenje. Kada Boæji narod iskreno traæi Boga u zastup-niËkoj molitvi iz cijelog srca, i kada su mu misli proæete istinama Nje-gove rijeËi, kada vatreno svjedoËi drugima o Njegovoj ljubavi i istini —Bog Êe se umijeπati i na neoËekivan naËin otvoriti vrata za objavljivanjeistine.

RAZMISLITE: Budite poπteni prema samima sebi: πto Ëinitekada vam se pruæi prilika da svjedoËite? Da li svjedoËite ili nalaziteizgovore da to ne Ëinite? ©to vam vaπ odgovor kazuje o vlastitojpotrebi za buenjem i obnovom?

32

PETAK 26. srpnja


“U svojoj mudrosti Bog dovodi one koji traæe istinu u dodir s njiho-vim bliænjima koji poznaju istinu. Nebeski je plan da oni koji su primilisvjetlo to svjetlo prenesu onima koji su u mraku. Ljudski rod, crpeÊidjelotvornost iz velikog Izvora mudrosti, postaje orue, sredstvo radakojim Evanelje pokazuje svoju preobraæavajuÊu silu na umu i srcu.”(Ellen G. White, Djela apostolska, str. 85)

“Bog bi mogao postiÊi svoj cilj spaπavanja greπnika bez naπe pomo-Êi; ali da bismo razvili karakter sliËan Kristovom, moramo sudjelovati uNjegovu radu. Da bismo sudjelovali u Njegovoj radosti — radosti davidimo duπe otkupljene Njegovom ærtvom — moramo sudjelovati u Nje-govim naporima za njihovo otkupljenje.” (Ellen G. White, Isusov æivot,str. 103)


1. Koja je osnovna misao pouke za ovaj tjedan? Jesu li topromjene koje trebate uËiniti u svojem æivotu? Trebate li moædapreispitati svoje prioritete? Na koja djela vas Bog poziva?

2. Porazgovarajte o zadivljujuÊoj duhovnoj istini da πto viπesvjedoËimo o svojoj vjeri, ona sve viπe raste i jaËa. Zaπto je ovatvrdnja toËna? Zaπto ovo naËelo ima smisla?

3. Koliko Ëesto svjedoËite za svojega Gospodina Isusa Krista?Ako ne svjedoËite Ëesto, upitajte se zaπto. Plaπite li se moædaodbacivanja? Ako je tako, pomislite na Krista i na to koliko Ëestoje On bio odbacivan. Ako odbacivanje nije zaustavilo Njega, netreba zaustaviti ni nas. Ili ne svjedoËite zato πto ne znate πto bisterekli? Ako je tako, πto vam to govori o potrebi da se pribliæiteGospodinu?

4. Ovaj tjedan razgovarali smo i o tome kako vjerski obredisami po sebi ne mogu dovesti do promjene srca. To je istina! U istovrijeme, koje mjesto imaju obredi i tradicija u naπoj vjeri i u Crkvi?Na koje naËine obredi i tradicije mogu biti korisni u djelu buenjai obnove?

33

POUKA 5 27. srpnja—3. kolovoza 2013.

Posluπnost — plod buenja“Naπe borbeno oruæje nije tjelesno. Naprotiv, ono je boæan-

ski jako za ruπenje utvrda. Mi obaramo mudrovanja i svakuoholost koja se diæe protiv priznanja Boga, i zarobljujemo sva-ki razum da se pokorava Kristu.” (2. KorinÊanima 10,4.5)

Biblijski tekstovi: Matej 26,69-74; Djela 5,28-32; 6,3-10; 9,1-9; Filipljanima 2,5-8.

Kao ilustracija utjecaja buenja na svakodnevni æivot mogu poslu-æiti dogaaji prigodom buenja u Walesu u Velikoj Britaniji 1904. godi-ne. Ewan Roberts i neki njegovi prijatelji poËeli su se ozbiljno moliti zaizlijevanje Svetoga Duha. Oni su se molili, prouËavali Bibliju i propovi-jedali svoju veru.

Sveti Duh se izlio kao odgovor na te molitve. Æivoti su se promijenili.Za πest mjeseci u malom Walesu okupilo se preko stotinu tisuÊa obra-Êenika. Posljedice ovog buenja vidjele su se po cijeloj zemlji. Po Ëitavdan su se tisuÊe ljudi okupljale po crkvama na molitvu. Grubi velπkikopaËi ugljena preobrazili su se u ljubaznu, usluænu gospodu. »ak suse i mali poniji u rudnicima ugljena nauËili odazivati na nove naredbe,jer ih rudari viπe nisu poticali grubim psovkama. Preobraæeni, posluπnivjernici obraÊenih srca æivjeli su krπÊanskim æivotom. Sve je to bioneoborivi dokaz istinskog buenja.

34

NEDJELJA 28. srpnja

PREOBRAÆEN ÆIVOT

Buenje ne dovodi samo do njeænih, ljubaznih osjeÊaja i do navod-nog pribliæavanja Isusu. Ono dovodi do promjene æivota. Nekada su pisciBiblije osjeÊali da su Mu izuzetno blizu, ali su ponekad smatrali da sudaleko od Njega. U nekim trenucima njihov duh blistao je u zanosu, ioni su se radovali Njegovoj prisutnosti. U drugim prigodama nisu osje-Êali da im je blizu.

Posljedice buenja ne moraju biti samo pozitivni osjeÊaji. Pravaposljedica je promijenjen æivot. Rod buenja nisu naπi osjeÊaji, veÊposluπnost Boæjim zapovijedima! To se moæe vidjeti u æivotu uËenikanakon blagdana Pedesetnice.

ProuËite Petrove reakcije prije kriæa, nakon uskrsnuÊa i nakonPedesetnice. ©to zapaæate? Do kakve su promjene doveli kriæ, za-tim uskrsnuÊe i na kraju Pedesetnica?

ProËitajte Matej 26,69-74. Kakva je bila Petrova reakcija prijekriæa?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ProËitajte Ivan 21,15-19. Kakva je bila Petrova reakcija nakonuskrsnuÊa?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

»itajte Djela 5,28-32. Kako se Petar ponaπao nakon Pedeset-nice?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Izlijevanje Svetoga Duha na blagdan Pedesetnice unijelo je dra-matiËnu promjenu u Petrov æivot. Preobrazilo ga je od slabog, koleblji-vog vjernika u posluπnog uËenika punog vjere. Nekada pun praznihrijeËi i samouvjerenih obeÊanja, Petar je sada bio ispunjen vjerom, hra-broπÊu i gorljivoπÊu za svjedoËenje. To je moÊan primjer onoga πto SvetiDuh moæe uËiniti za svakoga tko se preda Gospodinu u vjeri i posluπno-sti.

35


VISOKA CIJENA POSLU©NOSTI

Jedan od prvih primjera vjere i cijene kojom se ona plaÊa pruæanam æivot akona i muËenika Stjepana.

Kako sljedeÊi tekstovi opisuju akona Stjepana? Djela 6,3-10;7,55.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Dar Svetoga Duha naveo je uËenike da æive nesebiËnim, poboænimæivotom. Vjera ih je navela na posluπnost, ali je posluπnost bila plaÊenaneobiËno visokom cijenom. Svi apostoli osim jednog pretrpjeli sumuËeniËku smrt. Bili su kamenovani, zatvarani, spaljivani na lomaËama,stradali u brodolomima. Ponekad je njihova duhovna borba bila okru-tna, ali je Isus, njihov Spasitelj i Gospodin, bio na njihovoj strani i jaËaonjihovu vjeru.

U Djelima 7, Stjepan je odræao veliËanstvenu propovijed o povijestiIzraela. Opisao je iskustvo Abrahama, Izaka, Jakova, Josipa, Mojsija,Davida i Salomona. U cijeloj propovijedi Stjepan naglaπava Boæju vjer-nost nasuprot nevjernosti Izraelaca. Svoju propovijed zavrπio je optu-æujuÊi vjerske voe Izraela da krπe Savez s Bogom i da se odupiruutjecaju Boæjega Svetoga Duha (Djela 7,51.52).

©to se dogodilo sa Stjepanom zbog njegovog svjedoËenja zaIsusa? ©to nas to uËi o tome kakvom se cijenom ponekad moraplatiti vjernost? Djela 7,54-60.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Stjepan je bio posluπan Boæjem pozivu i vjeran zadaÊi koju je dobiood Boga, Ëak i po cijenu smrti. Iako mi moæda neÊemo biti pozvani daumremo za svoju vjeru, ipak moramo biti tako odani Bogu da, ako ibudemo trebali platiti tu cijenu, ipak ne ustuknemo i, kao Stjepan,ostanemo vjerni sve do kraja. Nije nerealno da Êe netko od onih kojiËitaju ove redove biti pozvan da prinese najveÊu ærtvu i ostane vjeranGospodinu i Njegovom djelu.

RAZMISLITE: ©to bi se dogodilo da se jednoga dana suoËimosa smrtnom opasnoπÊu zato πto svjedoËimo za Krista? Danas nitkonije u stanju predvidjeti svoje ponaπanje, ali kako vam vaπe do-sadaπnje ponaπanje otkriva kako Êete se ponaπati u buduÊnosti?

36

UTORAK 30. srpnja

KADA NAS DUH IZNENADI

Iako je bio na pogreπnom putu kada je okrutno progonio krπÊane,Savao je mislio da vrπi Boæju volju kada se protivio tim, prema svojemuvjerenju, fanatiËnim otpadnicima od vjere otaca. I dok je Savao putovaoprema Damasku u namjeri da pohvata krπÊane i da ih poπalje u Jeruza-lem na suenje, Krist ga je iznenadio na dramatiËan naËin. Pavlov doæiv-ljaj na putu za Damask promijenio je ne samo njegov æivot, veÊ i cijelisvijet.

»itajte izvjeπtaj o Pavlovom obraÊenju u Djelima 9,1-9. Zaπtoga je Gospodin poslao k Ananiji? Koju vaænu pouku uËimo iz togiskustva?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Mnogi misle da su samo Kristu odgovorni za svjetlo i iskustvo,neovisno o Njegovim priznatim sljedbenicima na Zemlji. Isus je prijateljgreπnika i Njegovo je srce ganuto njihovom boli. On ima svu silu, naNebu i na Zemlji, ali poπtuje sredstva koja je odredio za prosvjetljenjei spasenje ljudi; On usmjerava greπnike na Crkvu koju je uËinio proto-Ënikom svjetla svijetu.

Kad se Savlu usred njegove slijepe zablude i predrasuda objavioKrist kojega je progonio, bio je povezan izravno s Crkvom koja je svjetlosvijetu.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 77)

Kako je Isus iznenadio Ananiju? Na koji je naËin Ananija mo-rao promijeniti svoje ponaπanje da bi posluπao Isusov nalog? Djela9,10-16.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

RAZMISLITE: Pokuπajte se staviti u Pavlov poloæaj nakon su-sreta s Isusom na putu u Damask. Kakvog li udarca za njegovponos! Osim toga, pokuπajte se staviti i u poloæaj Ananije. Kakavje ovo bio udarac za njegove predrasude? Kako nam ti dogaajipokazuju da nas Gospodin moæe pozvati da se suoËimo s Ëinjeni-cama koje smo sasvim drugaËije tumaËili? Zaπto trebamo po svakucijenu posluπati Gospodnji nalog?

37

SRIJEDA 31. srpnja

OSJETLJIVOST NA POZIVE SVETOGA DUHA

Pavla je kroz cijelu njegovu sluæbu vodio, osvjedoËivao, pouËavao ijaËao Sveti Duh. U svojoj obrani pred kraljem Agripom, Pavao je opisaonebesko vienje na putu u Damask. PosvjedoËio je zatim da je svrhanjegove sluæbe i Æidovima i neznaboπcima “da im otvori oËi, da se obrateod tame k svjetlu, od sotonine vlasti k Bogu, da vjerom postignu opro-πtenje grijeha i baπtinu meu posveÊenima” (Djela 26,18).

U pogledu vodstva Svetoga Duha, πto je znaËajno u reakcijiapostola Pavla na vienje na putu u Damask? Usporedite Pavlovureakciju s reakcijom kralja Agripe na poziv Svetoga Duha. U Ëemuje razlika? Djela 26,19-32.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Potpuno suprotno Pavlu, kralj Agripa se nije pokorio osvjedoËava-juÊoj sili Svetoga Duha. Njegova umiπljenost i sebiËne æelje bile su usukobu s pozivima Svetoga Duha na novi æivot u Isusu Kristu.

Isus je to jasno opisao: “Joπ je malo vremena svjetlo meu vama.Hodite dok imate svjetlo, da vas ne bi osvojila tama! Tko ide u tami, nezna kamo ide. Dok imate svjetlo, vjerujte u svjetlo, da budete sinovisvjetla!” (Ivan 12,35.36)

Dok budemo posluπno slijedili vodstvo Svetoga Duha i hodili usvjetlu Boæje istine, Bog Êe nam neprestano otkrivati viπe svjetla i isti-ne. Istodobno, πto viπe budemo odbacivali pozive Svetoga Duha, πto Muse viπe budemo odupirali, to Êe tvre postajati naπe srce.

RAZMISLITE: “Za malo, pa me nagovori da budem krπÊanin.”(Djela 26,28 — ©ariÊ) Ove rijeËi spadaju u najpotresnije, najsnaæ-nije i najæalosnije u cijeloj Bibliji. Na koji naËin i mi moæemo bitiu opasnosti da postupimo na sliËan naËin? Na primjer, kako kom-promisi na naπem putu s Gospodinom otkrivaju ista naËela koja sezapaæaju u Agripinim rijeËima?

38

»ETVRTAK 1. kolovoza

POSLU©NOST VO–ENA SVETIM DUHOM

Sveti Duh je imao glavnu ulogu u svakom trenutku Isusovog æivota.On je bio “zaËet Svetim Duhom” prigodom svojeg utjelovljenja i “poma-zan (...) Svetim Duhom i silom” prigodom krπtenja — poËetka svojegposlanja (Matej 1,20; 3,16.17; Djela 10,34-38). Tijekom cijelog svojegæivota, Isus je bio posluπan OËevoj volji (Ivan 8,29; Hebrejima 10,7).

»itajte Filipljanima 2,5-8. Koji se aspekt æivota nadahnutogSvetim Duhom iznosi u ovom opisu Isusa Krista?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

On, koji je bio “boæanske naravi” ili u samoj biti Bog, “ponizi samsebe”, odnosno, kako kaæe grËki izvornik, “ispraznio je sebe” odriËuÊise prednosti i prava koja je imao kao jednak Bogu, uzevπi “narav sluge”.

Isus je bio odan OËevoj volji. On “ponizi sam sebe” i postao je“posluπan do smrti, i to do smrti na kriæu” (Filipljanima 2,8). Krist nampruæa primjer kako treba izgledati æivot nadahnut Svetim Duhom. To jeæivot dobrovoljne i ponizne posluπnosti OËevoj volji. To je æivot molitveposveÊen sluæbi i Evanelju, æivot ispunjen vatrenom æeljom da se drugispase i dovedu u OËevo kraljevstvo.

Apostol Pavao kaæe da su novozavjetni vjernici, nadahnuti SvetimDuhom, “primili milost i apostolstvo, da na slavu njegova imena pro-povijedamo posluπnost — vjeru meu svim narodima” (Rimljanima 1,5).Neznaboπci se, s druge strane, “protive istini a pristaju uz nepraved-nost”, pa Êe dobiti “srdæbu i gnjev” (Rimljanima 2,8).

RAZMISLITE: U Rimljanima 6,15-23 Pavao upotrebljava dvasuprotna izraza, “robovi grijeha” i “sluge pravednosti”. U Rimljani-ma 8,12-17 opisuje “duh ropstva” i “duh posinjenja”. ©to vam vaπaosobna iskustva s Gospodinom, vaπa vjera, vaπa borba protiv grije-ha i borba da vas Bog prihvati govore o znaËenju ova dva naziva?

39

PETAK 2. kolovoza


“Na poËetku puta koji vodi u vjeËni æivot Bog je stavio vjeru, i Onnas vodi cijelim putem svjetloπÊu, mirom i radoπÊu koju pruæa dobro-voljna posluπnost. Putnik na taj naËin uvijek ima pred sobom znaksvojega visokog zvanja u Kristu. Nagrada je uvijek na vidiku. Njemu suBoæje zapovijedi pravednost i radost i mir u Duhu Svetome.” (Ellen G.White, In Heavenly Places, str. 183)

“ObeÊanje Svetoga Duha nije ograniËeno na dob ni rasu. Krist jeobjavio da Êe boæanski utjecaj Njegovog Duha biti s Njegovim sljedbe-nicima do kraja. Branitelj od Pedesetnice do danaπnjeg dana pomaæesvakome tko se potpuno pokori Gospodinu i posveti Njegovoj sluæbi.Svima koji prihvate Krista kao svojeg osobnog Spasitelja Sveti Duh do-lazi kao savjetnik, posvetitelj, vodiË i svjedok. ©to tjeπnje æive s Bogom,vjernici jasnije i snaænije svjedoËe o ljubavi svojeg Otkupitelja i Njego-voj spasiteljskoj milosti. Muπkarci i æene, koji su tijekom dugih stoljeÊaprogonstava i nevolja uæivali veliku mjeru prisutnosti Duha u svojemæivotu, stajali su kao znaci i Ëudo pred svijetom. Pred anelima i lju-dima otkrili su preobraæavajuÊu snagu otkupiteljske ljubavi.” (Ellen G.White, Djela apostolska, str. 31)


1. »itajte tekst u Djelima 5,1-11. ©to moæemo nauËiti iz ovogpotresnog i u odreenoj mjeri zastraπujuÊeg dogaaja? ©to mislitezaπto su Ananija i Safira morali pretrpjeti tako straπne posljedicesvojih postupaka?

2. Razmislite malo viπe o odsjeku za Ëetvrtak, koji govori otome kako je Isus “ispraznio sebe” da bi mogao ispuniti ono zbogËega je doπao. Kako to naËelo moæemo primijeniti na sebe, na naπput s Gospodinom? Zaπto je, posebno dok teæimo za buenjem iobnovom u svojem æivotu i u Crkvi, ova vrsta samoodricanja iumiranja sebi tako vaæna?

3. “Za malo, pa me nagovori da budem krπÊanin.” U razreduporazgovarajte o znaËenju ovih sudbonosnih rijeËi.

40

POUKA 6 3.—10. kolovoza 2013.

Priznanje i pokajanje — uvjetibuenja

“Tko skriva svoje grijehe nema sreÊe, a tko ih ispovijeda iodriËe ih se, milost nalazi.” (Izreke 28,13)

Biblijski tekstovi: Djela 5,30-32; 2. KorinÊanima 7,9-11; Levit-ski zakonik 5,5; 1. Ivanova 1,9; Hebrejima 12,17; Psalam 32,1-8.

Cijelo Pismo pokazuje da pokajanje i priznanje pripremaju put zaduhovno buenje. Bog je uvijek pripremao svoj narod da uËini velikadjela za Njega navodeÊi ga na pokajanje zbog svojih grijeha. Kada jed-nom prepoznamo svoje grijehe i priznamo ih, nalazimo se na sigurnomputu da ih i pobijedimo.

“Ne odustaje Gospodin od izvrπenja obeÊanja, kako to neki misle,nego vas strpljivo podnosi jer neÊe da se itko izgubi, nego da svi pristu-pe obraÊenju.” (2. Petrova 3,9) Pokajanje i priznanje dva su preduvjetakoje moramo ispuniti da bismo primili silu Duha u obilnoj mjeri.

U pouci za ovaj tjedan istraæivat Êemo vaænost istinskog pokajanjaza izlijevanje Svetoga Duha, kao πto je opisano u Djelima apostolskim.Osim toga, usporedit Êemo pravo pokajanje s laænim. Iznad svega, otkritÊemo da je pokajanje dar koji nam daje Sveti Duh kako bi nam pomogaoda odraæavamo Kristovu ljubav prema ljudima oko nas.

41

NEDJELJA 4. kolovoza

POKAJANJE — DAR OD BOGA

U tjednima koji su prethodili blagdanu Pedesetnice, uËenici suozbiljno traæili Boga u molitvi. Tekst u Djelima 1,14 kaæe da su bili“jednoduπno ustrajni u molitvi”. Ovo iskustvo “jednoduπnosti” poka-zuje snaæno jedinstvo i sklad meu Kristovim sljedbenicima, πto ne bibilo moguÊe bez pokajanja i priznanja. Molitva i priznanje pripremajuput za ono πto treba doÊi.

»itajte Djela 5,30-32. Koju vaænu toËku trebamo naglasiti natemelju svega πto je Petar ovdje rekao?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Petar je naglasio dvije kritiËne toËke: prvo, pokajanje je dar. Kadaotvaramo svoje srce pozivima Svetoga Duha, Isus nam daje dar poka-janja. Drugo, sami uËenici su bili svjedoci stvarnosti pokajanja u svojemæivotu. Oni nisu samo propovijedali pokajanje, veÊ su ga doæivjeli.

“Dok su Ëekali ispunjenje obeÊanja, uËenici su ponizili srca uiskrenom kajanju i priznali svoje nevjerovanje. Kad su se prisjetili rijeËikoje im je Krist uputio prije svoje smrti, bolje su razumjeli njihovoznaËenje. ... Dok su razmiπljali o Njegovom Ëistom, svetom æivotu, osje-Êali su da nijedan napor neÊe biti preteæak, nijedna ærtva prevelika akou svojem æivotu budu prikazivali ljupkost Kristova karaktera.” (Ellen G.White, Djela apostolska, str. 23,24)

Pokajanje i priznanje teme su o kojima se raspravlja u cijeloj knjiziDjela apostolskih (17,30.31; 26,19.20). Upravo nas “dobrota Boæja” na-vodi na pokajanje; osvjedoËavajuÊa sila Svetoga Duha ukazuje nam napotrebu za Spasiteljem koji opraπta grijehe. U isto vrijeme moramo ima-ti na umu da Sveti Duh nikada ne stanuje u nepokajanom srcu (Rim-ljanima 2,8; Djela 2,38.39; 3,19). Sveti Duh ispunjava srca koja su seispraznila od sebiËnih æelja, od teænje za osobnim priznanjem, Ëeænje zaslavom.

RAZMISLITE: Zaπto je tako teπko priznati svoje grijehe ipokajati se za njih? Zaπto je tako lako dopustiti svome “ja” dastane na put istinskom pokajanju?

42

PONEDJELJAK 5. kolovoza

DEFINICIJA ISTINSKOG POKAJANJA

Kako je apostol Pavao opisao istinsko pokajanje? 2. KorinÊani-ma 7,9-11.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pokajanje je æalost zbog uËinjenih grijeha koju u nama pokreÊeBog. Ona obuhvaÊa i odluku da odbacimo svaki grijeh na koji nas upo-zori Sveti Duh (Ezekiel 14,6; Zaharija 1,4). Istinsko pokajanje ne izazivau krπÊanima duboku depresiju zbog greπne naravi njihovih djela. “Æa-lost koja je po promisli i volji Boæjoj raa spasonosno i stalno obraÊe-nje.” (2. KorinÊanima 7,10) Ona nas usmjerava na Kristovu pravednost,a ne na naπu greπnost. Ona nas navodi da upremo pogled u “zaËetnikai zavrπitelja vjere, u Isusa” (2. KorinÊanima 7,11; Hebrejima 12,2).

U cijelom Novom zavjetu, veliËina naπega grijeha nikada nije veÊaod Njegove neizmjerne milosti. “Ali gdje grijeh postade veÊim, tu semilost izli u preizobilju.” (Rimljanima 5,20) To se svakako ostvarilo uiskustvu apostola Pavla.

»itajte 1. Timoteju 1,14-17; Djela 26,10-16. ©to nam ti tekstovigovore o Pavlovoj greπnosti i Isusovoj pravednosti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kada je apostol Pavao shvatio da je progonio Gospodina slave, paoje na koljena u istinskom pokajanju i priznanju. Cijelog svojeg æivotaneumorno je iznosio priËu o svojoj greπnosti i Boæjoj milosti. Pokajanjega nije ostavilo u stanju depresije; umjesto toga, odvelo ga je u Spa-siteljevo naruËje koji sve opraπta i svakoga voli. Priznanje grijeha nijega navelo da se osjeÊa krivljim nego prije. Nije se usredotoËivao nasvoju nekadaπnju nepravednost, veÊ na Isusovu pravednost i dobrotu.

RAZMISLITE: Jeste li se ikada osjeÊali kao najveÊi od svihgreπnika? Ako ne najveÊi, onda bar tako greπni da ne moæete bitispaπeni? Kako se moæete osloniti na Isusa i Njegovo obeÊanje da Êenam Njegova pravednost biti dovoljna?

43

UTORAK 6. kolovoza

ISTINSKO POKAJANJE I PRIZNANJE

Koja duhovna naËela nalazimo u Levitskom zakoniku/3. Mojsi-jevoj 5,5; 1. Ivanovoj 1,9; Izaiji 1,16-18 i Djelima 26,19.20 oistinskom pokajanju i priznanju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Istinsko pokajanje uvijek je praÊeno priznanjem poznatih grijeha.Sveti Duh nam ne daje maglovit osjeÊaj krivnje. On nas osvjedoËuje uodreene nedostatke koje imamo.

“Pravo priznanje je uvijek izriËito i odnosi se na odreene grijehe.Neki grijesi su takve naravi da se mogu priznati samo Bogu, neki su zladjela koja se moraju priznati onima koji su zbog njih pretrpjeli πtetu, aneki mogu biti javni grijesi koji se moraju javno priznati. Ali sva prizna-nja moraju biti jasna i potpuna, i moramo priznati upravo one grijeheza koje smo krivi.” (Ellen G. White, Put Kristu, str. 38,39; izd. 2012.)

Sveti Duh nas snaæno osvjedoËuje u potrebu za spasonosnom milo-πÊu Isusa Krista. Pokajanje ne navodi Boga da nas joπ viπe ljubi; umjestotoga, ono nas osposobljava da joπ viπe cijenimo Njegovu ljubav. Prizna-njem se ne zarauje Boæji oprost; priznanje nas osposobljava da primi-mo Njegov oprost. Bog nas ne ljubi viπe zato πto smo se pokajali, nitinas voli manje kada to ne uËinimo. Njegova ljubav prema nama je stalna.Jedina promjenjiva veliËina jest naπ odgovor na djelovanje Svetoga Duhau naπem æivotu.

»injenica je da naπe srce ne moæe primiti obilje blagoslova koje jeBog pripremio za nas zato πto su naπe duhovne arterije zaËepljene na-slagama grijeha. Grijeh nas Ëini mrtvima za pozive Svetoga Duha i ote-æava da se odazovemo na njih. Pokajanje i priznanje otvaraju zaËepljeneduhovne arterije koje vode prema naπem srcu tako da moæemo primitiprisutnost i silu Svetoga Duha.

RAZMISLITE: Koliko god Ëeznuli za oprostom kada priznajemosvoje grijehe i kada se kajemo, moramo imati na umu da je todvosmjerni proces. Kako postupamo prema onima koji su nas po-vrijedili i traæe naπ oprost? Iako takvi mogu biti potpuno nedostoj-ni naπeg oprosta, trebamo li im ipak oprostiti, i zaπto je tako vaænoda im oprostimo?

44

SRIJEDA 7. kolovoza

ISTINSKO I LAÆNO POKAJANJE

U Bibliji ima nekoliko primjera ljudi koji su teæili za pokajanjem,ali im Bog ipak nije oprostio. Ti ljudi su bili æalosni, priznali su svojegrijehe, ali nisu dobili oprost. »itajte izvjeπtaje o faraonu, Bileamu, Ezavu,i Judi u Izlasku/2. Mojsijevoj 12,29-32; Brojevima/4. Mojsijevoj 22,32-35;Hebrejima 12,17; Mateju 27,4.

Koja se zajedniËka nit provlaËi kroz sve ove priËe u odnosu napokajanje i priznanje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jedan izraz u Hebrejima 12,17 saæima sve ove tekstove. GovoreÊi oEzavu, tekst kaæe da se kajao samo kada je æelio dobiti blagoslov. SliËnofaraonu, Bileamu i Judi, ni Ezavovo srce nije se slomilo zbog boli kojuje njegov grijeh nanio njegovoj obitelji i Bogu. Njemu je bilo æao πto nijeprimio ono πto je mislio da mu s pravom pripada. Njegove pobude nisubile neporoËne i Ëiste. Njegova æalost bila je sebiËna. Laæno pokajanjese usredotoËuje na posljedice grijeha, a ne na sam grijeh.

Zakon sijanja i sabiranja ploda Boæji je zakon. Istina je da grijehdonosi æalosne posljedice, ali pokajanje nije zaokupljenost negativnimposljedicama grijeha. Umjesto toga, pokajnika muËi sramota i æalostkoju naπ grijeh nanosi Bogu.

Istinsko pokajanje uvijek ima tri obiljeæja: prvo, æalost πto je naπgrijeh slomio Boæje srce. Mi smo ranjeni zato πto smo ranili Onoga kojinas toliko ljubi! Drugo, mi smo poπteno priznali odreene grijehe kojesmo uËinili. Istinsko pokajanje ne nastoji pronaÊi izgovore. Ono neprebacuje krivnju na nekoga drugog. Ono preuzima odgovornost za svojadjela. TreÊe, istinsko pokajanje uvijek sadræi i odluku da se okrenemood grijeha. Nema istinskog pokajanja bez odgovarajuÊe promjene æivota.

Laæno pokajanje, s druge strane, usredotoËeno je na sebe. Ono sebrine zbog posljedica grijeha. To je emocionalno stanje æalosti zboggrijeha zato πto on povlaËi za sobom negativne posljedice. Ono traæiizgovore i okrivljuje nekoga drugog. Ono nije sklono promjeni ponaπa-nja ako ta promjena ne donosi neku osobnu korist.

45


ISCJELJUJU∆A SILA PRIZNANJA

Priznanje probija Ëir krivnje i dopuπta otrovnom gnoju da isteËe.Priznanje je izljeËenje na mnogo naËina. Ono otvara naπe srce za Boæjumilost. Putem priznanja mi prihvaÊamo oprost koji nam Krist besplatnonudi na kriæu. Priznanje je iscjeljenje jer nam omoguÊava da primimomilost. Priznanje, osim toga, uklanja smetnje izmeu nas i drugih ljudi.Ono lijeËi odnose.

»itajte Psalam 32,1-8. ©to nas ovi redci uËe o priznanju ipokajanju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

»itajte Djela 24,16. Apostol æeli imati Ëistu savjest pred Bo-gom i pred ljudima. ©to to znaËi?

..................................................................................................................................

Je li svijest o krivnji dobra ili loπa? To ovisi o mnogo Ëemu. Akonas Sveti Duh osvjedoËuje u grijeh i ako nas krivnja zbog grijeha vodiIsusu, svijest o krivnji je dobra. Ako smo, opet, veÊ priznali svoje grije-he, a i dalje se osjeÊamo krivima, takva svijest o krivnji moæe postatirazorna. “Takav osjeÊaj krivnje moramo ostaviti u podnoæju kriæa naGolgoti. Svijest o greπnosti otrovala je izvore æivota i istinske sreÊe.Isus kaæe: ’Stavite sve to na mene. Ja Êu ponijeti vaπe grijehe. Ja Êu vamdati mir. Ne odbacujte viπe svoje samopoπtovanje jer sam vas otkupio pocijenu svoje krvi. Vi ste moji. Ja Êu ojaËati vaπu oslabljenu volju, uklo-nit Êu vaπu griænju savjesti zbog grijeha.” (Ellen G. White, ManuscriptRelease, sv. 9, str. 305) Isus je odgovor na krivnju. Njegova milost ukla-nja razornu krivnju koju grijeh stavlja na naπa pleÊa.

Ponekad se osjeÊate krivima i nakon πto ste priznali svoje grijehe.Zaπto? Jedan od razloga mogao bi biti πto vam avao pokuπava oduzetisigurnost u spasenje. On voli potkopavati radosnu vijest o sigurnostioprosta i spasenja koje imamo u Isusu. Drugo, moæda vam Sveti Duhukazuje na neku prepreku izmeu vas i drugih ljudi. Ako smo nekogapovrijedili, naπa uznemirena savjest umirit Êe se kada priznamo svojukrivnju osobi koju smo povrijedili.

RAZMISLITE: Na koji je naËin svijest o krivnji utjecala na vaπodnos s Gospodinom i bliænjima? ©to biste mogli uËiniti da uklo-nite teret krivnje koji nosite? Iako ste Ëinili zlo, πto teret krivnjeËini opravdanim, koja vam obeÊanja mogu pomoÊi da ga uklonite?

46

PETAK 9. kolovoza


“Bog ne moæe uvaæiti priznanje bez iskrenog pokajanja i popravlja-nja. U æivotu se moraju vidjeti odluËne promjene, sve πto vrijea Bogamora se odbaciti. To Êe biti posljedica istinskog æaljenja zbog grijeha.Djelo koje moramo obaviti mi sami, jasno nam je otkriveno: ‘Operite se,oËistite. Uklonite mi s oËiju djela opaka, prestanite zlo Ëiniti! UËite sedobrim djelima: pravdi teæite, ugnjetenom pritecite u pomoÊ, siroti po-mozite do pravde, za udovu se zauzmite.’ (Izaija 1,16.17) ‘Vrati (li bezbo-ænik) zalog, plati oteto, i stane æivjeti po zakonima æivota, ne ËineÊibezakonja — æivjet Êe, neÊe umrijeti.’ (Ezekiel 33,15)” (Ellen G. White,Put Kristu, str. 39,40)


1. Koju kljuËnu pouku o oprostu moæemo izvuÊi iz Isusovespremnosti da oprosti onima koji su Ga pribili na kriæ? Ako je Onto bio spreman uËiniti, koliko bismo viπe mi trebali biti spremni daoprostimo onima koji su nas povrijedili?

2. Kako je za vas osobno priznanje grijeha postalo blagoslov?Na koji vam je naËin pomoglo u odnosima, ne samo s Gospodinom,nego i s bliænjima?

3. Iako smo ovog tjedna Ëitali o potrebi da ponekad priznamodrugima svoje pogreπke kojima smo ih povrijedili, zaπto uvijekmoramo paziti kako razgovaramo s drugima?

4. Istinsko pokajanje, kao πto smo Ëitali, obuhvaÊa i odbaciva-nje grijeha. Meutim, πto se dogaa ako, boreÊi se s grijehom,ponovno pogrijeπimo? ZnaËi li to da naπe pokajanje nije bilo iskre-no? ZnaËi li to da ne moæemo ponovno dobiti oprost? Kada bi bilotako, kakvu bi nadu imao bilo tko od nas? Kako moæemo razumjetinarav biblijskog pokajanja i uvijek imati na umu stvarnost svojegreπne naravi?

5. Na osnovi onoga πto smo prouËavali ovaj tjedan, zaπto jepokajanje tako vaæan dio cjelokupnog buenja i obnove? Na kojinaËin pojmovi “buenje” i “obnova” sadræe u sebi misao da nam jepokajanje nuæno?

47


Jedinstvo — jamstvo buenja“Zato vas molim, ja suæanj u Gospodinu, da æivite dostojno

poziva kojim ste pozvani: sa svakom vrstom poniznosti i krot-kosti, sa strpljenjem podnosite jedni druge s ljubavlju! NastojtesaËuvati jedinstvo Duha, povezani mirom. Jedno tijelo i jedanDuh, kao πto ste svojim pozivom pozvani samo k jednoj nadi.”(Efeæanima 4,1-3)

Biblijski tekstovi: Ivan 17,9-11.20-24; 1. KorinÊanima 12,12-18; Djela 4,32.33; 1,8; 15,1-31; Matej 18,16-20.

Jedinstvo je bitan sastavni dio buenja. Sukobi, podjele i svae nestvaraju ozraËje koje je pogodno za buenje. Na blagdan Pedesetnice,Sveti Duh se izlio na Crkvu koja se ujedinila oko Kristovog poslanja usvijetu. Njihove beznaËajne razlike bile su podreene Kristovom pozivuza proπirenjem poslanja. Borba za prvenstvo prestala je u svjetlu Kristo-vog naloga da se nau izgubljeni i da im se objavi Evanelje. Da su prviKristovi sljedbenici nastojali prigrabiti moÊ, djelo bi bilo osujeÊeno odsamog poËetka. Umjesto toga, osvjedoËeni Svetim Duhom da trebajuumrijeti sebi, oni su se ujedinili u namjerama i poslanju.

Ukratko, tamo gdje nema jedinstva, ne moæe biti ni buenja. Tamogdje vladaju ljubomora, zavist i borba za prvenstvo, ne moæe biti ni sileSvetoga Duha. Prema tome, vrlo je vaæno da nauËimo ruπiti preprekekoje nas ponekad razdvajaju kako bismo ostvarili jedinstvo koje je Kristæelio stvoriti u svojoj Crkvi!

48


ODGOVORI NA ISUSOVU MOLITVU ZA JEDINSTVO

Tekst u Ivanu 17 sadræi Isusovu veliku posredniËku molitvu. Ivanotkriva πto je zaokupljalo Njegove misli u tom znaËajnom trenutku po-vijesti ovog planeta.

»itajte Ivan 17,9-11.20-24. Koja je bila æelja i teænja Kristovogsrca? Zaπto je to Njemu bilo tako vaæno? Na koji su naËin meusob-ni odnosi uËenika prikazivali istinsku krπÊansku vjeru? Vidi Djela4,32.33.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jedinstvo je pripremilo srca uËenika da prime puninu sile SvetogaDuha. Kristova molitva za Crkvu bila je usliπana. Oni su uklonili svojenesporazume. Ljubav je pobijedila. Sukobi su prestali.

“Mnoπtvo je vjernika bilo jedno srce i jedna duπa. Nitko nije nazi-vao svojim ono πto mu je pripadalo, veÊ je meu njima sve bilo zajed-niËko. Apostoli su vrlo odvaæno svjedoËili za uskrsnuÊe Gospodina Isu-sa, i velika je milost bila nad njima svima.” (Djela 4,32.33)

Ovaj tekst povezuje “jedno srce i jednu duπu” uËenika s odvaænoπ-Êu kojom su svjedoËili. U izazovnim okolnostima prvog stoljeÊa u Jeru-zalemu, u vrijeme kada je krπÊanstvo bilo omraæeno, ovi posveÊeni krπ-Êani dijelili su svoja sredstva. Podupirali su jedni druge. Odbacili susvoje osobne ambicije. Njihovo nesebiËno dræanje i velikoduπnost duhapripremili su ih da prime puninu sile Svetoga Duha potrebnu za svjedo-Ëenje.

“Zapazite da je Duh bio izliven kada su uËenici postigli savrπenojedinstvo, kada viπe nisu teæili za prvim mjestima. Bili su jednoduπni.Svi nesporazumi bili su uklonjeni.” (Ellen G. White, Counsels for theChurch, str. 98)

RAZMISLITE: Zaπto je ispunjenje Isusove molitve u Ivanu 17tako vaæno za naπu Crkvu? ©to Isusova æelja za jedinstvom u Crkviu prvom stoljeÊu otkriva o Njegovoj æelji za Njegovu Crkvu danas?

49


NOVOZAVJETNI OPISI JEDINSTVA

Novozavjetni svijet u prvom stoljeÊu bio je podijeljen na klase, pre-ma druπtvenom poloæaju i spolu. Bilo je to druπtvo ispunjeno druπtve-nim nemirima. Zamisao o jednakim pravima, slobodi i ljudskom dosto-janstvu nije bila ni prihvaÊena ni primijenjena.

Onda se pojavilo krπÊanstvo i izazvalo pravu druπtvenu revoluciju.Isusov nauk o jednakosti, pravdi, brizi o siromaπnima, poπtovanju potla-Ëenih i odbaËenih djelovao je radikalno. U isto vrijeme, novozavjetnivjernici sjedinili su se oko bitnih vrijednosti Boæjeg stvaranja i otkup-ljenja. Propovijedali su da je Bog stvorio sva ljudska biÊa i da je otkup-ljenje dostupno svima zahvaljujuÊi Kristovom kriæu. Kriæ je pokazivaoda je svaki Ëovjek, bez obzira na svoj poloæaj u svijetu, neizmjernovaæan u Boæjim oËima.

Na koji naËin sljedeÊe slike opisuju sustav u kojem se razliËitivjernici, bez obzira na druπtveni poloæaj, stapaju u skladnu cjeli-nu? 1. KorinÊanima 12,12-18; 1. Petrova 2,4.5.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Koje bi slike bolje opisale jedinstvo u Crkvi? Apostol Pavao sluæi seslikom tijela da opiπe Crkvu i njezine vjernike. Tijelo je Ëvrsto povezanacjelina. Vjernici Crkve su, kao i tijelo, meusobno povezani i ovise jedano drugome. Svaki dio ima svoju ulogu. Ako jedan dio tijela strada, icijelo tijelo trpi (1. KorinÊanima 12,18-26).

Petar dodaje sliku duhovne graevine, u kojoj se vjernici kao ka-menje savrπeno uklapaju u cjelinu slavne Crkve koja svojim jedinstvomproslavlja Kristovo ime. Prema ovim slikama, svaki vjernik duboko jepovezan sa svima ostalima. Upravo je ova veza u zajednici ljubavi, usvijetu poremeÊenih odnosa, borbe za vlast i sebiËnih interesa, moralabiti snaæan dokaz u prilog krπÊanstvu. Isus je jasno izrazio tu sveopÊuistinu ovim rijeËima: “Ako imadnete ljubavi jedan prema drugome, potom Êe svi upoznati da ste moji uËenici.” (Ivan 13,34.35)

RAZMISLITE: Na koji naËin vaπa mjesna crkva odraæava je-dinstvo o kojem je ovdje rijeË? Upitajte i sami sebe: doprinosite liuspostavljanju jedinstva meu vjernicima? Oteæavate li moæda svo-jim ponaπanjem probleme s kojima se suoËava vaπa mjesna crkva?

50

UTORAK 13. kolovoza

ELEMENTI JEDINSTVA: NA©E POSLANJE I VIJEST

Jedinstvo koje su uspostavili novozavjetni vjernici imalo je mnogoπire temelje od obiËne emocionalne povezanosti meu vjernicima.

»itajte Djela 1,8; 4,33; 5,42; 9,31; 28,28-31. Kakva je revnostproæimala cjelokupnu novozavjetnu Crkvu? Na koji je naËin ta rev-nost ujedinjavala sve vjernike?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

UËenici su bili obuzeti neËim πto je bilo daleko veÊe od njih samih.Kristov nalog da Evanelje odnesu u cijeli svijet kao da je uklonio svenjihove osobne ambicije. Crkva ne moæe odnijeti Evanelje ljudima akonije ujedinjena, a ona nikada neÊe biti ujedinjena sve dok ne budeobuzeta revnoπÊu za propovijedanjem Evanelja.

ZajedniËko poslanje veliki je ujedinitelj. Prvi vjernici okupljali suse oko misije. Æivot, smrt, uskrsnuÊe, sveÊeniËka sluæba, povratak Go-spodina Isusa, sve ih je to povezivalo u cjelinu. Novi zavjet je bio uko-rijenjen u “apostolskoj nauci” (Djela 2,41.42). Nauk Isusa Krista bio jetemelj njihovog jedinstva.

Apostol Petar prvi je upotrijebio pojam “sadaπnja istina” ili “istinaza sadaπnje vrijeme” (2. Petrova 1,12). Poruka sadaπnje istine za Petrovedane ujedinjavala je Crkvu i vodila je naprijed: Isus Krist iz Nazareta bioje ispunjenje mesijanskih proroËanstava Staroga zavjeta. Crkva je bilaujedinjena oko jedne æurne istine za sadaπnje vrijeme koja je objavlji-vala ispunjenje proroËanstava.

Sada, u ovim zavrπnim danima povijesti Zemlje, Bog je svojem na-rodu povjerio æurnu vijest istine za sadaπnje vrijeme (Otkrivenje 14,6-12). To je poruka o “neprolaznoj Radosnoj vijesti” u kontekstu suda,posluπnosti i povratka naπega Gospodina. To je poruka koja nas trebaujediniti kao Ëlanove svjetske obitelji. Ako ta poruka bude razvodnjena,ako bude potisnuta na drugo mjesto ili smatrana tragom proπlosti,jedinstvo Crkve bit Êe razbijeno, a njezino poslanje izgubit Êe svojuæurnost. Ako poruka Crkve bude pogreπno shvaÊena ili izopaËena, injezina Êe misija postati neodreena. Objavljivanje proroËke poruke tro-jice anela iz Otkrivenja 14 jedini je razlog postojanja ove Crkve.

RAZMISLITE: Na koji ste naËin i koliko povezani s naπomporukom i poslanjem? Ili, zaπto ste vjernik ove Crkve, a ne nekedruge?

51

SRIJEDA 14. kolovoza

CRKVENA ORGANIZACIJA — STRUKTURA KOJA UJEDINJUJE

Novi zavjet otkriva da je prva Crkva imala odreenu organizacijskustrukturu. ZahvaljujuÊi toj strukturi odræalo se doktrinarno jedinstvoCrkve i saËuvana je njezina usmjerenost na misiju.

U Djelima 6, mala skupina uËenika okupila se da rijeπi problemraspodjele hrane udovicama i grËkim obraÊenicima. Izabrali su akone,sluæbenike Crkve koji Êe se baviti tim poslom. Vjernici su poπtovaliautoritet ovih starjeπina.

Kada se apostol Pavao obratio pred vratima Damaska, bio je upuÊenAnaniji, predstavniku crkve u tom gradu (Djela 9,10-17). Nakon krπtenjakoje je obavio Ananija, Pavao se prema uputi Svetoga Duha sastao sastarjeπinama crkve u Jeruzalemu koja je trebala potvrditi njegovo posla-nje (Djela 9,26-30).

U Djelima 20, Pavao se sastaje sa starjeπinama crkve u Efezu ipoziva ih da budu budni i da se Ëuvaju laænih uËitelja i njihovih laænihnauka (Djela 20,17.27-32).

Kako je novozavjetna Crkva rijeπila problem obrezanja? Djela15,1-31.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jeruzalemski sabor je spasio Crkvu u prvom stoljeÊu od ozbiljnograskola. Crkvena organizacija s upravnom vlaπÊu bila je bitna za ËuvanjeËistoÊe nauka novozavjetne Crkve. U ovom sluËaju, predstavnici mje-snih crkava bili su poslani u Jeruzalem gdje su trebali sudjelovati uraspravama o nauku koje su imale ozbiljan utjecaj na buduÊnost Crkve.Kada su ovi predstavnici postigli sporazum, napisali su svoje zakljuËkei poslali ih svim mjesnim crkvama u kojima se pojavljivao ovaj problem:u Antiohiju, Siriju i Ciliciju (Djela 15,23).

Vjernici su prihvatili zakljuËke Jeruzalemskog sabora i radovali seπto ih je Sveti Duh vodio u traæenju odgovora na svoja pitanja (Djela15,30-35).

RAZMISLITE: Ako ste vjernik Crkve, onda ste svakako ukljuËenii u njezinu strukturu. Kakva je vaπa uloga u toj strukturi? Kakobiste mogli biti aktivnije ukljuËeni u djelovanje svoje mjesne crkve?

52


POSTIZANJE JEDINSTVA

©to smo bliæe Isusu, to smo bliæe jedni drugima i sposobni jasnijesagledavati duhovne probleme. Kristov Duh osposobljava nas da druga-Ëije pristupamo jedni drugima. Sitnice koje su nam nekada tako sme-tale, sada su svedene na pravu mjeru Kristovom miloπÊu. Neprijateljstvakoja smo nekada njegovali, sada su nestala u svjetlu Njegove veliËan-stvene milosti. Stari sukobi i rasprave postali su nam nevaæni. Preprekekoje su nas razdvajale, sada su uklonjene. Evanelje je izlijeËilo poreme-Êene odnose.

Kada se Sveti Duh izlio u punini na blagdan Pedesetnice, meusobniodnosi uËenika dramatiËno su se promijenili. U svjetlu koje je blistalos kriæa, drugaËije su sagledavali jedni druge.

“Svaki je krπÊanin u svojem bratu vidio objavu boæanske ljubavi idobrote. Prevladavao je zajedniËki interes; postojao je samo jedan uzor.Vjernici su teæili da otkriju sliËnost s Kristovim karakterom i da rade naπirenju Njegova kraljevstva.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 30,31)

Nabrojite neke obiËaje koji su unapreivali jedinstvo meu krπ-Êanima u prvom stoljeÊu. Zaπto ti obiËaji tako snaæno ujedinjujuvjernike? Matej 18,16-20; Djela 1,14; 12,5.12; 6,7; Matej 28,16-20.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Æelja za jedinstvom ne znaËi da je jedinstvo veÊ postignuto. Novo-zavjetna Crkva zajedniËki se molila i razgovarala. ZajedniËki je prouËa-vala Boæju rijeË, zajedniËki je radila na πirenju evaneoskih istina. Moli-tva, prouËavanje Boæje rijeËi i svjedoËenje moÊni su Ëimbenici koji stva-raju, unapreuju i Ëuvaju jedinstvo Crkve. Kada se molimo jedni zadruge, mi se pribliæavamo jedni drugima. Sudjelovanje u evaneoskimaktivnostima razvija svijest o jedinstvu i zajedniπtvu. U æivoj, dinamiËnoj,sjedinjenoj i gorljivoj crkvi vjernici se mole zajedno, prouËavaju zajednoBoæju rijeË i zajedno zadovoljavaju duhovne i ostale potrebe svoje oko-line.

RAZMISLITE: Koje sile ugroæavaju jedinstvo vaπe mjesne crkveili Ëak Crkve kao cjeline? Zaπto je tako vaæno da shvatimo koje suto sile i da se pripremimo kako bismo se uhvatili u koπtac s njima?

53

PETAK 16. kolovoza


“Kod ovih prvih uËenika vidjela se velika raznolikost. Trebali supostati uËitelji svijeta, a tvorili su πiroku lepezu karaktera. Da bi mogliuspjeπno vrπiti posao na koji su bili pozvani, ovi ljudi, razliËitih osobinai æivotnih navika, morali su doÊi do jedinstva osjeÊaja, misli i postupa-ka. Krist je namjeravao postiÊi ovo jedinstvo. Zbog toga ih je nastojaoujediniti sa sobom.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 14)


1. Zaπto je struktura Crkve tako vaæna za naπe jedinstvo? ©tobi se dogodilo s naπim poslanjem, s naπom vijeπÊu i naπom Crkvomkao cjelinom kada bi mjesne crkve, konferencije, unije i divizijekrenule svaka svojim putem?

2. Pokuπajte u razredu odgovoriti na pitanje: Zaπto sam seprikljuËio Crkvi?

3. Koliko je god jedinstvo vaæno za Crkvu, postoji li neπto πtoje joπ vaænije? Ako postoji, πto je to? Na primjer, govoreÊi o onimakoji su πirili nauke s kojima se nije slagao, apostol Pavao je napisaoove rijeËi: “Ali, ako bi vam tko — bili to mi, bio aneo s neba —navijestio Evanelje protivno onom koje smo vam navijestili, nekaje proklet! Ponavljam ono πto smo upravo rekli: ako vam zbilja tkonavjeπÊuje Evanelje protivno onom koje ste primili, neka je proklet!”(GalaÊanima 1,8.9) ©to bi se dogodilo s jedinstvom kada bi sepojavile teoloπke razlike?

4. Koliko su naπa vijest i poslanje kljuËni za naπ cjelokupniidentitet kao Crkve? Koja bi bila svrha naπeg postojanja bez vijestikoju jedino mi objavljujemo svijetu? U isto vrijeme, koji nas drugiËimbenici ujedinjuju kao Crkvu? Drugim rijeËima, πto bismo mogliponuditi svijetu osim naπeg poslanja i poruke kako bismo opravdalisvoje postojanje kao Crkve? Zaπto je to tako vaæno?

5. Zaπto je jedinstvo tako kljuËno u svakom buenju i obnovimeu nama?

54


Razboritost — zaπtita buenja“Gle, naredbe tvoje ljubim, o Jahve: po dobroti svojoj poæivi

me. Sræ je rijeËi tvoje istina, vjeËan je sud pravde tvoje.” (Psa-lam 119,159.160)

Biblijski tekstovi: Ivan 17,3; 1. Ivanova 2,3-6; Matej 23,27.28;2. Solunjanima 2,9-12; 1. KorinÊanima 12,4-7.

U prvim danima svoje sluæbe prouËavao sam Bibliju s jednom obite-lji u ratarskom kraju na sjeveru zemlje. Jednoga dana u sobu u kojojsmo prouËavali uπao je Ëovjek visokog rasta s velikom cigarom u usti-ma. UkljuËivπi se u naπ razgovor, pokuπao nam je objasniti da ga je BogizlijeËio od raka na pluÊima!

»esto sam razmiπljao o tom dogaaju. Taj Ëovjek je iskreno vjero-vao da ga je Sveti Duh na Ëudesan naËin izlijeËio. Meutim, je li njegovovjerovanje da je izlijeËen Ëinilo tu tvrdnju istinitom? Jesu li znaci iËudesa uvijek dokaz da se radi o djelovanju Svetoga Duha? Moæemo litemeljiti svoju vjeru jedino na znacima i Ëudesima? Koju ulogu znaci iËudesa imaju u laænim buenjima?

Kada razmiπljamo o buenju, moramo se upitati: je li moguÊe daavao pokrene laæni vjerski pokret i ostavi dojam da se radi o istinskomduhovnom buenju?

Ovaj tjedan prouËavat Êemo duhovne znake istinskog buenja iusporediti ih sa znacima laænog buenja. Poznavanje razlike izmeu ovedvije vrste buenja moæe nam pomoÊi da ne padnemo kao ærtve nepri-jateljeve prijevare.

55


BOÆJA VOLJA I NJEGOVA RIJE»

Svaka prava duhovnost usmjerena je na poznavanje Boga i vrπenjeNjegove volje (Ivan 17,3; Hebrejima 10,7). Svako takozvano buenje kojese usredotoËuje na doæivljaj umjesto na posluπnost Boæjoj rijeËi, potpu-no promaπuje svoj cilj. Sveti Duh nas nikada neÊe voditi tamo kamo nasBoæja rijeË ne bi povela. Sveti Duh navodi nas na posluπnost BoæjojrijeËi (2. Timoteju 3,15.16). Boæja rijeË je temelj i bit svakog istinskogbuenja.

©to nam sljedeÊe rijeËi Psalma 119 otkrivaju o buenju i oBoæjoj rijeËi? Koje duhovne vrline Boæja rijeË razvija u naπem æivo-tu? (Psalam 119,25.28.49.50.67.81.105.116.130.154) ©to ova obe-Êanja praktiËno znaËe u naπem iskustvu s Gospodinom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U svojoj propovijedi o Kruhu æivota, Isus je izloæio sræ svakog bu-enja i temelj svakog duhovnog æivota. “Duh je onaj koji oæivljava, atijelo ne vrijedi niπta. RijeËi koje sam vam ja rekao jesu duh i æivot.”(Ivan 6,63) Isusova izjava je izuzetno vaæna. Sveti Duh, koji je izvorsvakog duhovnog buenja, govori preko Boæje rijeËi da bi onima koji jeshvate vjerom dao istinski duhovni æivot. Do buenja dolazi kada SvetiDuh usadi Kristove rijeËi u naπe misli. “Ne æivi Ëovjek samo o kruhu,nego o svakoj rijeËi koja izlazi iz usta Boæjih.” (Matej 4,4)

“U mnogim su vjerskim buenjima do kojih je doπlo u posljednjihpedeset godina, manje-viπe na djelu bili isti utjecaji koji Êe se ubuduÊnosti pokazati u mnogo proπirenijim pokretima. Puno osjeÊajnoguzbuenja, mijeπanja istinitog s laænim, sve je to smiπljeno da zavede.Ali nitko ne mora biti prevaren. Nije teπko u svjetlosti Boæje rijeËi utvr-diti narav tih vjerskih pokreta. Kad god ljudi zanemare svjedoËanstvoBiblije, odvraÊajuÊi se od njezinih jasnih istina πto ispituju duπu i zahti-jevaju samoodricanje i odricanje od svijeta, budimo sigurni da Boæjiblagoslov nije izliven. Na osnovi pravila πto ga je sam Krist dao: ‘PrepoznatÊete ih po njihovim rodovima!’ (Matej 7,16), oËito je da ovi pokreti nisudjelo Boæjeg Duha.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 367,368)

Bit istinskog buenja jest otkrivanje Boæje volje kao πto je poka-zana u Boæjoj rijeËi. Isus je æivio æivotom koji je bio pod utjecajemSvetoga Duha. Od roenja pa sve do smrti, Sveti Duh Ga je vodio i davaoMu snagu.

56


BOÆJA LJUBAV I ZAKON

Sræ buenja je upoznavanje Isusa. To je oæivljavanje duhovnih spo-sobnosti duπe. To je osobno i æivotno vaæno iskustvo sa Spasiteljem.Upoznati Isusa — stvarno Ga upoznati kao Prijatelja — to je sræ svakogbuenja. Iz dubine vlastitog iskustva s Isusom, apostol Pavao kaæe dase moli za vjernike u Efezu kako bi “upoznali ljubav Kristovu kojanadilazi spoznaju; da budu ispunjeni do sve punine koja dolazi od Bo-ga” (Efeæanima 3,19).

To je neπto sasvim razliËito od usporedbe o deset djevojaka posljed-njeg vremena, od kojih su pet imale samo izvanjski oblik poboænosti ireligije, dok im je nedostajalo blisko iskustvo s Isusom. GovoreÊi onjihovoj velikoj potrebi, Isus je dodao: “Zaista, kaæem vam, ne poznajemvas!” (Matej 25,12)

Poznavanje Boga uvijek nas navodi na posluπnost. Boæji zakon po-kazuje Njegovu ljubav. Dubok odnos s Kristom budi u nama i dubljuæelju da Mu ugodimo. Posluπnost je rod ljubavi. ©to viπe ljubimo Krista,to Êemo osjeÊati dublju æelju da Ga sluπamo. Takozvano buenje kojene naglaπava pokajanje zbog vremena kada smo namjerno krπili NjegovZakon, ne moæe uæivati naπe povjerenje. Vjerska gorljivost moæe dovestido uzleta vjerskih osjeÊaja, ali Êe joj nedostajati trajna promjena.

©to je za apostola Ivana dokaz da stvarno poznajemo Boga? 1.Ivanova 2,3-6; 4,7.8.20.21.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U ovim tekstovima Ivan istiËe dvije kljuËne Ëinjenice. Prvo, pozna-vanje Boga navodi na dræanje Njegovih zapovijedi. Drugo, ljubav premaBogu navodi i na ljubav prema bliænjima. Ivanov naglasak je vrlo jasan.Istinska duhovnost dovodi do promjene æivota. Bit buenja nije nekitopli osjeÊaj Isusove blizine. To je preobraæen æivot pun radosti zbogsluæenja Isusu. Boæji veliki cilj u svim buenjima jest da nas privuËe ksebi, da produbi naπu posveÊenost Njegovom planu za naπ æivot i da naspokrene na svjedoËenje i sluæbu u Njegovom djelu.

RAZMISLITE: Kakvi su vaπi odnosi s bliænjima? ©to vam tiodnosi govore o vaπem odnosu s Bogom? Na koje biste naËine moglinapredovati u svojem odnosu s Bogom i bliænjima?

57

UTORAK 20. kolovoza

FORMALIZAM, FANATIZAM I VJERA

Jedan od izazova svakog istinskog buenja jest probijanje ledenepovrπine hladnog formalizma, uz istodobno izbjegavanje plamena fana-tizma. Formalizam je dosljedna pomirenost s postojeÊim stanjem, kojase zadovoljava izvanjskim iskazivanjem poboænosti iako zanemaruje æivustvarnost vjere. Fanatizam je sklon krajnostima. »esto je neuravnoteæenjer se usredotoËuje na jedan aspekt vjere, dok zanemaruje sve ostale.Fanatizam je sklon samopravednosti i osuivanju onih koji se ne slaæus njegovim glediπtima. Apostol Pavao je æelio da krπÊanska Crkva viπene bude kao “malodobna, igraËka valova, okolo tjerana svakim vjetromnauke u ljudskoj prijevarnoj igri, usred prepredenosti koja lukavo krËiput zabludi koju ljulja i zanosi svaki vjetar nauke, u laæi ËovjeËjoj,putem prijevare” (Efeæanima 4,14).

©to smo nauËili o hladnom formalizmu iz Isusove osude farize-ja? Matej 23,27.28; Luka 11,39.40; Marko 7,5-9.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

©to smo nauËili o onima koji misle da znaci i Ëudesa potvrujuda su vjerni Isusovi sljedbenici? Matej 7,21-23.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U pogledu ovih iskustava, bitna je predaja srca. Znaci i Ëudesanikada ne mogu zamijeniti autentiËnu biblijsku vjeru. Oni nisu zamjenaza pokoravanje Boæjoj volji i Njegovoj rijeËi. Sræ stvarnog buenja jeduboka vjera koja vodi k posluπnosti, k æivotu pokornosti Boæjoj volji.Buenje utemeljeno na Bibliji odjek je Ivanovih rijeËi: “Jer sve πto je odBoga roeno pobjeuje svijet. A ovo je sredstvo pobjede koje pobjeujesvijet: naπa vjera.” (1. Ivanova 5,4)

“Koja vrsta vjere je u stanju pobijediti svijet? To je vjera u Kristakao osobnog Spasitelja — to je vjera koja se, prepoznavπi svoju bespo-moÊnost, svoju krajnju nesposobnost da spasi sebe, hvata za PomoÊ-nika koji je moÊan da spasi, kao za svoju jedinu nadu.” (Ellen G. White,Reflecting Christ, str. 21)

RAZMISLITE: »emu ste vi skloni: formalizmu i tradiciji ilinovim doæivljajima i uzbuenju? Ako ste previπe skloni jednom ilidrugom, kako moæete pronaÊi ravnoteæu?

58


SLUÆBA I »UDA

Laæna buenja Ëesto stavljaju najveÊi naglasak na Ëuda. Istinskobuenje usredotoËuje se na sluæbu. Laæna buenja naglaπavaju spek-takularne znake i Ëuda; istinsko buenje prepoznaje da je najveÊe Ëudopreporoen æivot.

Isusova Ëuda izljeËenja svjedoËila su da je On Mesija. Kao naπOtkupitelj pun saæaljenja, Spasitelj je ublaæavao patnje ljudskih biÊa.Meutim, Njemu je joπ viπe stalo do spasenja svih ljudi koje Êe dodirnutisvojom miloπÊu iscjeljenja. Svrha Isusove sluæbe otkupljenja bila je da“traæi i spasi” izgubljene (Luka 19,10). ObraÊajuÊi se vjerskim poglava-rima nakon iscjeljenja uzetoga, Isus je rekao: “Ali neka znadete da Sin»ovjeËji ima vlast na zemlji opraπtati grijehe: Ustani — reËe tada uzeto-me — i hajde svojoj kuÊi.” (Matej 9,6) Odgovor mnoπtva na ovo Ëudo bioje slavljenje Boga.

»uda su bila dio Isusove otkupiteljske sluæbe, ali nisu bila osnovnirazlog Njegovog dolaska na Zemlju.

©to moæemo nauËiti iz sljedeÊih tekstova, koji govore o tomekako ljudi mogu biti prevareni u posljednje dane? 2. Solunjanima2,9-12; Matej 24,11-13.24; Otkrivenje 19,20.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovi ljudi Êe biti prevareni laænim Ëudima zato “πto nisu prihvatililjubav prema istini”. Kada æelja za spektakularnim doæivljajima postanedaleko jaËa od æelje za novim æivotom u Kristu, um postaje podloæanprijevarama. Usporedba o bogataπu i Lazaru zavrπava Isusovim pronica-vim rijeËima: “Tada Êe mu Abraham: ‘Ako zaista ne sluπaju Mojsija iProroka, neÊe vjerovati ni ako tko od mrtvih uskrsne.’” (Luka 16,31)Drugim rijeËima, spektakularni znaci i Ëudesna djela nikada ne moguzamijeniti razumijevanje i pridræavanje uputa iz Boæje rijeËi. PosluπnostBogu je na prvom mjestu; znaci i Ëuda, ako i kada se dogode, dolaze nadrugo mjesto.

RAZMISLITE: Koja ste Ëuda doæivjeli na svojem putu s Go-spodinom? ©to ste nauËili iz njih? Koliko su Ëuda vaæna za vaπuvjeru?

59


ROD I DAROVI

Zbog kojih osnovnih razloga Bog daje darove Svetoga Duhasvojoj Crkvi? 1. KorinÊanima 12,4-7; Rimljanima 12,4-8; Efeæanima4,11-16.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Darovi Svetoga Duha mogu se podijeliti u dvije osnovne kategorije:neki darovi odgovaraju sposobnostima, ostale darove daje Bog kao po-ziv. Na primjer, darovi pomaganja, gostoprimstva, opominjanja i pou-Ëavanja sposobnosti su koje Bog daje nekim vjernicima (Rimljanima12,6-8). Darovi apostolstva, proroπtva, evangelizma, pastorstva i uËiteljstvadani su odreenim vjernicima kao poziv (Efeæanima 4,11.12). Objekategorije sluæe istoj svrsi. Sve njih daje Duh da bi ojaËao duhovni æivotCrkve i da bi je opremio za njezino poslanje. Duhovni darovi nisu samisebi svrha. Bog ih daje na korist svoje Crkve.

©to je apostol Pavao htio reÊi kada se posluæio izrazom “æivitepo Duhu” u GalaÊanima 5,16? »itajte GalaÊanima 5,22-25 i nave-dite svaki dar koji se stjeËe hodanjem u Duhu. Vidite i Ivan 15,1-7.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Svako takozvano buenje koje nije usmjereno na rod Duha, veÊ jeobuzeto dobivanjem darova Duha, krije u sebi opasnost. Kada bi Bogobilno darovao darove Duha vjernicima koji ne pokazuju rod Duha, Cr-kva bi postala mjesto sebiËnog razmetanja darovima. U Boæjim oËima,traæiti od Njega nebesku silu dok su istodobno kanali duπe zatvoreni zanjezin utjecaj, moæe izazvati samo razorne posljedice. »uvajte se pokre-ta koji se usredotoËuju na darove i silu Svetoga Duha umjesto na poslu-πnost Boæjoj volji i na promjenu karaktera koja pokazuje rod Duha.

RAZMISLITE: ©to biste rekli nekome tko je doæivio neπto πtosmatra natprirodnim Boæjim otkrivenjem? Kako biste mu pomoglida prepozna je li mu se doista javio Bog ili se radilo o djelovanjusuprotne sile? Kako nam razumijevanje stvarnosti velike borbe iz-meu dobra i zla pomaæe da naemo pravi odgovor i ustanovimotko ili πto se krije iza nekog navodnog Ëuda?

60

PETAK 23. kolovoza


“ObeÊanje Duha ne cijeni se onako kako bi trebalo. Njegovo ispu-njenje ne ostvaruje se onako kako bi moglo. Upravo zato πto joj nedo-staje Svetoga Duha, evaneoska sluæba je izgubila snagu. Na raspolaga-nju mogu stajati obrazovanje, talenti, rjeËitost i svaka prirodna i steËenasposobnost; ali bez prisutnosti Svetoga Duha, nijedno srce neÊe bitidirnuto, nijedan greπnik zadobiven za Krista. S druge strane, kad bi sepovezali s Kristom, kad bi primili darove Svetoga Duha, i najsiromaπnijii najneukiji Njegovi uËenici imali bi snagu da utjeËu na srca. Bog bi ihuËinio kanalima preko kojih bi se πirio najviπi utjecaj u svemiru.” (EllenG. White, Isusove usporedbe, str. 220)


1. Razmislite o suprotnosti izmeu hladnog formalizma i ne-obuzdanog fanatizma. Jesu li oni uvijek suprotstavljeni? DrugimrijeËima, moæe li crkva biti fanatiËna i u isto vrijeme hladno for-malistiËka? Ako je tako, kako se to pokazuje? Zaπto obje krajnostiili svaka od njih mogu djelovati razorno na buenje i obnovu?Kakvo je stanje u vaπoj mjesnoj crkvi? Gdje se ona nalazi u ovompogledu? Kako biste joj mogli pomoÊi da pronae pravu ravnoteæuu svojim shvaÊanjima?

2. Koje dokaze vidimo da se u svijetu dogaaju laæna buenja?Kako moæemo prepoznati da su laæna? S druge strane, je li pogre-πno vjerovati da Bog moæe pokrenuti buenje i meu onima kojiljube Gospodina iako ne znaju sve istine koje su nama poznate?

3. U razredu razmotrite odgovor na pitanje u odsjeku pouke odËetvrtka o osobi koja misli da je doæivjela nadnaravno iskustvo sBogom. ©to moæete nauËiti iz svojih odgovora na to pitanje?

61


Obnova — proizvod buenja“Jer svi — i posvetitelj i posveÊeni — imaju jednoga Oca.

Zbog toga se ne stidi zvati ih ’braÊom’.” (Hebrejima 2,11)

Biblijski tekstovi: 2. Ljetopisa 20,17-20; 1. KorinÊanima 6,19.20;Otkrivenje 2,1-6; 14,6.7.12; Rimljanima 1,16.17.

Buenje je trajan proces. Svakoga dana naπ Gospodin nas poziva daiskusimo radost Njegove prisutnosti. Kao πto se Izrael hranio manomkoja je padala s neba, tako nam Isus pruæa duhovnu gozbu svakogadana. Svakodnevno se naπa duπa hrani, naπ duh osvjeæava i naπa srcaoæivljavaju dok kleËimo tiho pred Njegovim prijestoljem, razmiπljajuÊi oNjegovoj rijeËi. Istinsko duhovno obnovljenje dovodi i do promjene unaπim planovima, obiËajima i naËinu æivota; to nazivamo obnovom.

“Prema tome, ljubljeni, jer ovo unaprijed znate, Ëuvajte se da nebiste zavedeni zabludom zloËinaca izgubili svoj Ëvrsti stav!” (2. Petrova3,17) Pojam obnove jednostavno se odnosi na “rast u milosti“; to jedopuπtanje Svetome Duhu da uskladi svaki aspekt naπeg æivota s Boæjomvoljom. Na onim podruËjima na kojima smo se udaljili od posluπnosti,buenje budi naπu teænju da ugodimo Bogu. Obnova nas navodi dadonosimo izazovne odluke, da se odreknemo svega πto stoji izmeu nasi Njega.

62


PROROKOV POZIV NA OBNOVU

Bog je Ëesto slao svoje proroke da pozovu Izrael na buenje. Obno-va je redovno pratila ta vremena buenja. Vaæno je zapaziti da je, Ëak ionda kada bi se udaljio od Boga, Izrael i dalje ostajao Boæji izabraninarod. Bog je stalno slao svoje vjesnike da vraÊaju narod Bogu. Primjeribuenja i obnove, zabiljeæeni u Starome zavjetu, Ëesto imaju sliËnekarakteristike.

Buenje i obnova pojavljivali su se u Starome zavjetu kada god jedolazilo do obnovljene posluπnosti Boæjoj volji. Kad bi Izrael krenuosvojim putovima i kad je “svatko æivio kako mu se Ëinilo da je pravo”(Suci 21,25), Bog mu je uskraÊivao svoje blagoslove i narod se suoËavaos propaπÊu i porazom.

Kad se jednom prigodom Boæji narod suoËavao s jednim od svojihnajveÊih izazova — tijekom bitke s Amoncima i Moapcima — kralj Joπa-fat je postupio kao izuzetno duhovan Ëovjek. Tijekom cijele bitke kraljje oËi cijeloga Izraela usmjeravao na Boæju silu (2. Ljetopisa 20,12).

Kralj je prepoznao kritiËnu toËku u procesu sveukupnog buenja iobnove. Koji je ozbiljni savjet dao svojem narodu? Kakav duhovni uzormi ovdje otkrivamo za unapreivanje procesa buenja i obnove?

»itajte 2. Ljetopisa 20,1-20. Ponovite ukratko savjet koji jekralj Joπafat dao Judejcima.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Bog je bio Judina snaga u ovoj krizi, i On je snaga svojega narodadanas. Mi se ne smijemo oslanjati na knezove ili postavljati ljude naBoæje mjesto. Moramo se sjeÊati da su ljudska biÊa pogreπiva i da mogubiti u zabludi, a da je Onaj koji ima svu moÊ naπa tvrava. U svakojnevolji trebamo znati da je bitka Njegova. Njegove rezerve su neiscrpne,a prividne nemoguÊnosti pobjedu Êe uËiniti joπ veÊom.” (Ellen G. White,Conflict and Courage, str. 217)

Joπafatovo iskustvo opisuje sræ buenja i obnove. On je predvodioIzrael u zajedniËkom postu, molitvama, uzdanju u Boga i posluπnostiNjemu.

RAZMISLITE: Kako u vrijeme stresa i izazova moæete primije-niti duhovna naËela koja su ovdje otkrivena? Na koji se jedini naËinvjera moæe pokazati?

63


PAVLOV POZIV NA OBNOVU U KORINTU

U 1. KorinÊanima, apostol Pavao izraæava veliku zabrinutost zbogduhovnog stanja vjernika. Mnogi vjernici odlutali su od Gospodnjeg ide-ala. Stanje je bilo ozbiljno, ukljuËujuÊi i seksualni nemoral, za kojiPavao kaæe da je nevien Ëak i meu neznaboπcima (1. KorinÊanima5,1). Pojavilo se veliko mnoπtvo problema i Pavao se morao njima poza-baviti. U ovakvim okolnostima nije teπko razumjeti zaπto su korintskojcrkvi bili potrebni buenje i obnova.

Koji je savjet Pavao uputio KorinÊanima u vezi s njihovim du-hovnim stanjem? Koja je osnovna misao sljedeÊih tekstova? 1. Ko-rinÊanima 6,19.20; 9,24-27; 13,13; 15,1.2.27.28.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Apostol Pavao poziva vjernike da se Ëvrsto dræe svoje vjere i da imBoæja slava bude na prvome mjestu u æivotu. On uvjerava KorinÊane usvoju ljubav i govori im da je Boæja moÊ daleko veÊa od kuπnji s kojimase suoËavaju (1. KorinÊanima 10,13).

Kako je korintska crkva odgovorila na Pavlov savjet? 2. Korin-Êanima 7,8-12.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavao je bio pun radosti zbog odgovora KorinÊana. Iako je i daljeimao razloga za zabrinutost, napisao im je: “Radujem se πto se u svemumogu pouzdati u vas!” (2. KorinÊanima 7,16) Kakve li promjene! U svojojPrvoj poslanici KorinÊanima, Pavao ih ukorava kao “tjelesne”. U drugojposlanici izraæava potpuno povjerenje u njihovo novo iskustvo s Bogom.Sveti Duh je pokrenuo duhovnu obnovu KorinÊana. Ovo je buenje dove-lo i do odgovarajuÊe promjene. Obnova je dovela do promjene obiËaja,æivota i odnosa. KorinÊani su se i dalje suoËavali s duhovnim izazovima.I oni su imali svojih nevolja, ali su znaËajno napredovali u krπÊanskojvjeri. Buenje i obnova nisu neki sveopÊi lijek kojim Êemo rijeπiti svesvoje duhovne probleme. Oni su samo dio trajnog napredovanja u vjeri.

64

UTORAK 27. kolovoza

OTKRIVENJE: POZIV NA OBNOVU U EFEZU

Sedam crkava opisanih u Otkrivenju 2 i 3 prikazuju krπÊanskecrkve u svim vjekovima. To je glediπte koje su zauzimali prouËavateljiBiblije u povijesti. I naπa Crkva prihvaÊa to glediπte.

Aneo je pouËio Ivana: “Sad napiπi πto si vidio: sadaπnje stanje iono πto Êe se poslije ovoga dogoditi!” (Otkrivenje 1,19) Vienje o sedamcrkava govori o proπlosti, sadaπnjosti i buduÊnosti. Ono biljeæi pobjedeBoæje Crkve, ali i njezine poraze. Iako sedam crkava mogu prikazivatipovijesni kontinuitet krπÊanske vjere kroz stoljeÊa, ipak se iz njihovepovijesti mogu izvuÊi vaæne pouke korisne i za Boæji narod danas. TakoEfez pruæa odliËnu sliku nebeskog poziva na buenje i obnovu.

»itajte Otkrivenje 2,1-6. Koje su dobre osobine crkve nagla-πene? Koji se problemi spominju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Efez se ovdje usporeuje s novozavjetnom Crkvom od oko 31. do100. godine po Kristu. Ovi prvi krπÊani bili su vrlo gorljivi za svoju vjeru.Radili su neprekidno na πirenju Evanelja. UËenici su marljivo ËuvaliËistoÊu crkvenog nauka. Nisu trpjeli krivovjerje i vatreno su braniliistinu.

Meutim, kako je vrijeme prolazilo, vjernici su poËeli gubiti svoju“prvu ljubav”. Odanost je zamijenjena duænoπÊu. Obavljanje Kristovogdjela postalo je vaænije od uspostavljanja odnosa s Njim. Postupno iskoro neprimjetno, poËelo je nestajati njihovo æivo iskustvo s Isusom.Naporno su branili svoju vjeru, ali je neπto æivotno vaæno poËelo nedo-stajati u njihovom duhovnom iskustvu. Ljubav prema Isusu i premabliænjima postala je strahovito rijetka.

RAZMISLITE: Kako je izgledao vaπ prvi susret s Kristom?Kako moæete oËuvati tu svoju “prvu ljubav”? Zaπto je tako vaæno dato uËinite? ©to bi moglo ugroziti taj zadatak i oduzeti vam tuljubav?

65


LUTHEROV POZIV NA OBNOVU

Kada razmiπljamo o obnovi, naπe misli se sasvim prirodno okreÊuprotestantskoj reformaciji i Martinu Lutheru. Sve dotada krπÊanstvo naZapadu robovalo je tradiciji. Pravila Crkve bila su vaænija od Kristovognauka. Ljudi su se viπe pozivali na tradiciju nego na Bibliju. Mnoπtvo jebilo optereÊeno strahom od Boga, pakla i Ëistiliπta. Nisu imali skoronikakve sigurnosti u spasenje. Zbunjeni i uplaπeni, ljudi nisu vjerovalida je Bogu doista stalo do njihovog spasenja.

U tom kljuËnom trenutku crkvene povijesti, Bog je, osim ostalih,podigao i Martina Luthera da povede Njegov narod u temeljitu obnovu.Luther se dugo borio s krivnjom zbog svojih grijeha sve dok svjetloEvanelja nije zasjalo u njegovom srcu.

»itajte sljedeÊe tekstove iz Poslanice Rimljanima. Zaπto su oniimali tako snaæan utjecaj na Lutherov æivot? Zaπto i u nama mogupokrenuti duhovno buenje i obnovu? Rimljanima 1,16.17; 3,21-25; 5,6-11; 8,1-4.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Greπnici se mogu opravdati pred Bogom jedino kada im On oprostigrijehe, kada otkupi kaznu koju su zasluæili i kada postupa prema nji-ma kao da su pravedni i kao da nisu ni sagrijeπili, primajuÊi ih u naru-Ëje svoje naklonosti i postupajuÊi prema njima kao da su pravedni. Onise opravdavaju jedino uraËunatom pravednoπÊu Isusa Krista. OtacprihvaÊa Sina, i ærtvom pomirenja svojega Sina prihvaÊa greπnika.” (EllenG. White, Selected Messages, sv. 3, str. 194)

Razumijevanje milosti preobraæava æivot. To je prava bit krπÊanstva.Boæja nezasluæena, nesteËena milost kamen je temeljac naπe vjere. Pre-ko æivota, smrti, uskrsnuÊa i sveÊeniËke sluæbe Isusa Krista, mi prima-mo dar vjeËnog æivota. PrimajuÊi ga vjerom, imamo sigurnost u spasenje.

Buenje znaËi da svakoga dana otkrivamo vrijednost Boæjeg daramilosti. Niπta nas tako duhovno ne uzdiæe kao svakodnevno radovanjeBoæjoj dobroti i milosti. Obnova je æivot po milosti u svemu πto Ëinimo.

RAZMISLITE: Razmiπljajte o velikoj nadi u spasenje u IsusuKristu i u onome πto je On uËinio za nas. Zaπto upravo ta istinamora biti temelj svakog buenja i obnove u vaπem æivotu?

66


NEBESKI POZIV NA OBNOVU U VRIJEME SVR©ETKA

Crkva adventista sedmoga dana je reformni pokret. Bog ga je po-krenuo da obnovi spoznaju biblijskih istina koje su stoljeÊima bile za-nemarene. Iako je Sveti Duh djelovao snaæno preko reformatora, bilo jei nekih kljuËnih istina koje oni nisu razumjeli u potpunosti. Bog i daljetreba otkriti svojem narodu mnoπtvo istina.

Bogu nije stalo do toga da istinu upoznamo samo zato da bi namum obogatio dodatnim vjerskim Ëinjenicama. Biblijske istine su prozorikoji omoguÊuju pogled u dubinu Boæjeg srca. One nam otkrivaju pone-πto o Njegovom karakteru. ©to jasnije budemo razumjeli istine NjegoverijeËi, to Êemo potpunije razumjeti dubinu Njegove ljubavi. Laæne dok-trine izopaËuju sliku o Boæjem karakteru. Istina razobliËuje Sotoninelaæi i otkriva nam kakav je (pomislite na zabludu o vjeËnim mukama upaklu kao najbolju sliku onoga πto se krije u Sotoninom srcu).

Od poËetka velike borbe na Nebu Sotona pokuπava ocrniti Boæjikarakter. Lagao je o Boæjim namjerama prema Njegovim stvorenjima.Isus je, meutim, æivotom kojim je æivio, istinama koje je propovijedaoi smrÊu kojom je umro prikazao kakav je uistinu naπ nebeski Otac.

ProËitajte Boæju poruku o buenju i obnovi u posljednje vrije-me. (Otkrivenje 14,6.7.12) »itajte pozorno πto u njoj piπe. ©to nasti tekstovi uËe o Boæjem karakteru?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Boæja poruka o “neprolaznoj Radosnoj vijesti” namijenjena poslje-dnjem vremenu sadræi i poziv na posluπnost Boæjoj volji u svjetlu suda.Sud otkriva cijelom svemiru pravednost i milost naπega Boga. U erievolucije, Isus poziva svoj narod da se vrati oboæavanju Stvoritelja isvetkovanju pravog biblijskog dana odmora. Subota je oπtar prijekorzabludama darvinistiËke teorije evolucije i njezinoj predodæbi o Bogukao nasilnom i grubom.

RAZMISLITE: ©to znaËi da je istinski temelj ovih poruka “ne-prolazna Radosna vijest”? Kako svakoga dana moæemo biti sigurnida je evaneoska poruka namijenjena nama bez obzira na pogreπkekoje Ëinimo? Zaπto je tako vaæno da svakoga dana primjenjujemoevaneosku poruku na sebe?

67

PETAK 30. kolovoza


“Pod utjecajem Svetoga Duha mora doÊi do buenja i obnove. Bu-enje i obnova su dvije razliËite pojave. Buenje oznaËava obnavljanjeduhovnog æivota, oæivljavanje sila uma i srca, uskrsavanje iz duhovnesmrti. Obnova oznaËava reorganizaciju, promjenu ideja i teorija, navikai obiËaja. Obnova neÊe donijeti rodove pravednosti ako nije povezana soæivljavanjem Duha. Buenje i obnova moraju obaviti djelo koje im jeodreeno i prigodom obavljanja toga posla moraju se sjediniti.” (EllenG. White, Review and Herald, 25. veljaËe 1902.)

“Ma kakvo bilo njihovo zvanje, oni koji srcem sluæe svijetu postu-paju u vjerskim stvarima kako nau za potrebno, a ne po naËelu. Mitrebamo izabrati ono πto je pravo zato πto je pravo, a posljedice prepus-titi Bogu. Ljudi naËela, vjere i hrabrosti zaduæili su svijet svojim velikimreformama. Takvi ljudi moraju nositi djelo reforme i u naπe vrijeme.”(Ellen G. White, Velika borba, str. 364)


1. U pozivu na buenje i obnovu, πto dolazi prvo — buenje iliobnova, i zaπto?

2. Zaπto je buenje i obnova u prvom redu pitanje srca? Zaπtomoraju poËeti pojedinaËno, tako da svatko od nas donese svjesnuodluku da slijedi Gospodina, da Mu se pribliæi i da ozbiljnije negoikada ispunjava Njegovu volju? Zaπto je opasno Ëekati da nekaosoba pokraj vas donese tu odluku ili da pastor uputi poziv nabuenje i obnovu? Zaπto baπ vi trebate odluËiti da Êete se potpunijepredati Bogu i onome πto On æeli da uËini u vama?

3. Niπta ne moæe biti πtetnije u pozivu na buenje i obnovu odgrubog i osuivaËkog duha prema onima za koje smatramo da neæive prema naπim mjerilima. Kako moæemo izbjeÊi tu opasnu zamkudok se u isto vrijeme Ëvrsto dræimo istine koja nam je povjerena?

68

POUKA 10 31. kolovoza—7. rujna 2013.

Obnova — spremnost za rast ipromjenu

“Time daje veÊu milost. Zato veli: ’Bog se protivi oholima,a poniznima daje milost.’ Prema tome, pokorite se Bogu! Odup-rite se avlu, pa Êe pobjeÊi od vas!” (Jakov 4,6.7)

Biblijski tekstovi: 1. Ivanova 2,1-9; Filipljanima 2,12-14; Matej26,31-35; Ivan 5,1-14; 20,24-29; Luka 15,11-21.

Prije blagdana Pedesetnice, uËenici su imali znaËajne duhovne nedo-statke. Nisu sasvim jasno shvaÊali Boæji plan. Nisu razumjeli Isusovoposlanje. Kad ih je dodirnula Boæja milost, Kristova ljubav je osvojilanjihovo srce. Iskusili su buenje i obnovu.

Buenje je, jednostavno reËeno, ponovno oæivljavanje dubokih du-hovnih Ëeænji. To je jaËanje naπih duhovnih teænji kada djelovanje Sve-toga Duha privuËe srce Bogu. Buenje ne znaËi da nemamo nikakvogprethodnog iskustva s Isusom, veÊ nas poziva da doæivimo dublje ibogatije iskustvo. Obnova nas poziva da rastemo i mijenjamo se. Pozivanas da se pokrenemo iz sadaπnjeg duhovnog stanja. Poziva nas da preis-pitamo svoj æivot u svjetlu biblijskih vrijednosti i dopustimo SvetomeDuhu da nas osposobi za svaku promjenu kako bismo bili posluπniBoæjoj volji.

Tijekom ovog tjedna prouËavamo æivot novozavjetnih vjernika kojisu doæivjeli rast i promjenu u svojem duhovnom iskustvu.

69

NEDJELJA 1. rujna

MILOST I RAST

Æivot uËenika pokazuje da su neprekidno duhovno rasli dok su sedruæili s Isusom. Kada je Isus pozvao svoje uËenike, njihovo vladanje idræanje nije odraæavalo ljepotu Njegovog karaktera.

»itajte Luka 9,51-56 i Matej 20,20-28. Na koji naËin ovi tek-stovi pokazuju naËin razmiπljanja ovih uËenika?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jakov i Ivan imali su neke ozbiljne karakterne mane. Nisu bilispremni pokazivati Kristovu ljubav ljudima u svijetu. Nisu bili osposob-ljeni objavljivati poruku milosti onima koji joπ nisu promijenili svojnaËin æivota.

Usprkos ozbiljnim karakternim nedostacima, Jakov i Ivan Ëeznulisu za potpunijim pokazivanjem osobina Kristovog karaktera. »eznuli suza promjenom i reformom svojeg ponaπanja. Rast i promjena dio sunaπeg krπÊanskog iskustva.

»itajte 1. Ivanova 2,1-9. ©to ovi tekstovi otkrivaju o velikojpromjeni koja se dogodila u Ivanu nakon Kristove smrti? ©to nasoni uËe o tome πto znaËi biti sljedbenik Isusa Krista?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Tako se lako obeshrabrimo πto nismo dovoljno duhovno uzrasli,posebno ako iskreno æelimo doæivjeti buenje i obnovu. Kada se obes-hrabrimo, kada osjeÊamo da smo duhovni gubitnici i da Êemo biti izgub-ljeni, za koja se obeÊanja moæemo uhvatiti, koja Êe nam pokazati zaπtonikada ne smijemo odustajati i zaπto, usprkos svojim manama, moæemobiti sigurni u svoje spasenje?

70

PONEDJELJAK 2. rujna

MO∆ IZBORA I ODLU»IVANJA

Promjena dolazi u trenutku odluke. Do obnove dolazi kad se odlu-Ëimo pokoriti osvjedoËavajuÊoj sili Svetoga Duha i Gospodnjoj volji. Bognas nikad neÊe primoravati ili gaziti naπu volju. On poπtuje naπu slobo-du. Njegov Duh utjeËe na naπ um, osvjedoËuje naπe srce i navodi nas daËinimo dobro, ali odluka da se odazovemo pozivima Svetoga Duha pripa-da uvijek samo nama.

»itajte Filipljanima 2,12-14. Kako ovaj tekst pokazuje da mo-ramo suraivati s Bogom da bismo mogli rasti u milosti? ©to jePavao æelio reÊi pozivajuÊi nas da “postignemo svoje spasenje”? ©toje mislio kada je dodao da je “Bog onaj koji radi u nama”?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Mi ne moæemo u sebi izgraditi ono πto Bog nije ugradio u nas. I dokOn djeluje u nama svojom nadnaravnom silom, mi postajemo sposobnidonositi odluke kojima Êemo pretvoriti u stvarnost milost i snagu kojuje On unio u naπ æivot.

“Dok smrtni, greπni Ëovjek izgrauje svoje spasenje sa strahom idrhtanjem, Bog djeluje u njemu da æeli i Ëini ono πto je Njemu ugodno.Meutim, Bog ne æeli djelovati bez suradnje Ëovjeka. On sam mora datisve od sebe; mora po vlastitoj odluci postati paæljivi uËenik u Kristovojπkoli. Dok Ëovjek prihvaÊa milost koja mu je obilno ponuena, Kristovaprisutnost u mislima i u srcu dat Êe mu odluËnost namjere da odbacisvaki teret grijeha kako bi se srce moglo ispuniti svakom puninomBoæjom i Njegovom ljubavlju.” (Ellen G. White, Fundamentals of Chris-tian Education, str. 134)

Obnova se odvija dok mi suraujemo s Bogom odluËivπi Mu predatisve πto Sveti Duh oznaËi kao neusklaeno s Njegovom voljom. Ako nedonesemo takvu odluku (ponekad vrlo bolnu), pozitivna duhovna pro-mjena neÊe se dogoditi. Bog neÊe sam istrgnuti neku sebiËnu misao iznaπeg uma; neÊe na neki tajanstveni naËin ukloniti nezdrave navike ilitajne grijehe. On nas osvjedoËuje o grijehu. On nas osvjedoËuje o onomeπto je pravo, ali odluku donosimo mi sami. Kada tako postupimo, Ondaje snagu naπim odlukama; ipak, takve odluke moramo svakodnevnodonositi mi sami, Ëak svakog trenutka.

RAZMISLITE: ©to znaËi suraivati s Bogom u izgradnji svojegspasenja? ©to to ne znaËi? Kada ste se posljednji put osjetili dubo-ko osvjedoËenim u neki svoj grijeh i kada ste ga uz pomoÊ Boæjemilosti svladali bez obzira na to koliko vam je to bilo teπko?

71

UTORAK 3. rujna

POVJERENJE I SUMNJA

©to je bilo pogreπno u Petrovom ponaπanju prije kriæa? Matej26,31-35.

..................................................................................................................................

Petar nije bio dorastao neprijateljevim lukavstvima. On se pokuπa-vao suoËiti s kuπnjama u svojoj snazi. Ispunjen dubokim povjerenjemu samoga sebe i u svoju snagu, nije ni slutio kolika je kriza bila prednjim. Sam u dvoriπtu Pilatove sudnice, drhteÊi od pitanja koja mu jepostavljala sluπkinja, Petar se odrekao svojega Gospodina (Matej 26,69-75). Isus je veÊ puno prije upozorio Petra da Êe se to dogoditi: “©imune,©imune, pazi, sotona je dobio dopuπtenje da vas moæe reπetati kaopπenicu, ali ja sam molio za te da tvoja vjera na malakπe. Tako i ti, kadse jedanput vratiπ k meni, uËvrsti svoju braÊu!” (Luka 22,31.32) Isusiznosi zadivljujuÊu analizu Petrovog duhovnog stanja. Oslonivπi se nasvoju snagu, Petar je odlutao od svojega Gospodina. Upravo zato se Isusposluæio rijeËima: “Tako i ti, kad se jedanput vratiπ k meni”, to jest“kada se obratiπ”. Petru je bilo potrebno duhovno buenje. Njemu jebila potrebna promjena ponaπanja. Bila mu je potrebna obnova.

»itajte Ivan 20,24-29. ©to ovi tekstovi otkrivaju o apostoluTomi? Koje pouke iz njih moæemo uzeti za sebe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Petar i Toma dijelili su vrlo izrazitu osobinu: pristupali su vjeri izËisto ljudskog kuta promatranja. Petar se oslanjao na ono πto je mislioda sam moæe uËiniti, a Toma na ono πto sam vidi. Oni su se oslanjalina svoje pogreπivo ljudsko prosuivanje. Meutim, blagdan Pedesetnicedonio je promjenu u tom pogledu. Preobraæeni Petar neustraπivo jepropovijedao i taj se dan krstilo tri tisuÊe ljudi (Djela 2,41). Petar jeshvatio da u sebi nema dovoljno snage da izlijeËi uzetog Ëovjeka, ali daIsus ima tu moÊ i Ëudo se dogodilo (Djela 3,2-9). Kada su vlasti pokuπaleuπutkati njegov glas, Petar je objavio: “Mi ne moæemo drukËije negogovoriti πto smo vidjeli i Ëuli.” (Djela 4,20) Petar je bio potpuno promi-jenjen. I Toma je bio promijenjen. Smatra se da je propovijedajuÊi Evan-elje stigao Ëak do Indije. Iako se viπe ne govori mnogo o njemu, mo-æemo biti sigurni da je postao novi Ëovjek nakon Pedesetnice.

RAZMISLITE: Kome ste sliËniji po temperamentu, Petru ili To-mi? ©to biste mogli nauËiti iz njihovog iskustva da ne uËinite istepogreπke?

72

SRIJEDA 4. rujna

POVRATAK IZGUBLJENOG SINA

»itajte Luka 15,11-21. Koji su stavovi i postupci pokrenuliizgubljenog sina da se vrati kuÊi? Koja naËela buenja i obnovemoæemo otkriti u ovim tekstovima?

..................................................................................................................................

Buenje se moæe definirati na razne naËine. Bez obzira na definici-je, jedan se Ëimbenik ne smije zanemariti: buenje je povratak kuÊi! Toje teænja srca da na mnogo bliskiji naËin upozna OËevu ljubav. Obnovaje odluka da se odazovemo pozivima Svetoga Duha na promjenu i rast.To je odluka da odbacimo sve πto stoji na putu tom bliskom odnosu sBogom. Izgubljeni sin postao je svjestan da ne moæe istodobno imati itor za svinje i OËev bogato postavljeni stol.

Jednostavno reËeno, mladiÊ je toliko Ëeznuo za domom da nijemogao ostati tamo gdje je bio. U njegovom srcu gorjela je æelja da sevrati. Upravo ta ista teænja za Boæjom prisutnoπÊu navodi nas da Ëezne-mo za buenjem i obnovom. Upravo nas ta teænja za Ëvrstim OËevimzagrljajem pokreÊe da pokrenemo nuæne promjene u svojem æivotu.

Dok se mladiÊ pripremao za povratak kuÊi, unaprijed je plani-rao svoju ispriku. Vjerojatno ju je ponavljao mnogo puta tijekompovratka. »itajte πto je sin rekao (Luka 15,18.19) i kojim ga jerijeËima Otac prekinuo (Luka 15,20-24). ©to nam Ëinjenica da otacnije saËekao kraj sinovog govora otkriva o oËevom odnosu premasinu i o Boæjem odnosu prema nama?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako je sin bio svojem ocu daleko od oËiju, nije mu bio daleko odsrca. Otac je pogledom pretraæivao obzor u nadi da Êe naÊi sina. Napromjene nas najsnaænije pokreÊe æelja da viπe ne nanosimo bol srcuOnoga koji nas toliko voli. Dok se mladiÊ sa svinjama valjao u blatu,otac je patio puno viπe nego sin. Do buenja dolazi kada Boæja ljubavosvoji naπe srce. Obnova nastupa kad odluËimo odgovoriti na tu ljubavkoja nas se ne odriËe. Promjena nastupa kada donesemo teπku odlukuda odbacimo ponaπanja, navike, misli i osjeÊaje koja nas razdvajaju odNjega.

RAZMISLITE: Na koji je naËin izjava “jer mi ovaj sin bijaπemrtav i oæivje” prava definicija istinskog buenja? ©to znaËi bitimrtav i ponovno oæivjeti?

73

»ETVRTAK 5. rujna

DJELOTVORNA VJERA

Krist je otkrivao OËevo suosjeÊanje i ljubav Ëudima koja je Ëinio.On je lijeËio paralizu tijela kako bi pokazao da joπ uspjeπnije moæeizlijeËiti paralizu duπe. On je lijeËio bolesne ruke i noge da bi pokazaosvoju silnu æelju da lijeËi bolesno srce i um. Isusova Ëuda uËe nas kakotrebamo pokazivati svoju vjeru. Ona nam prenose dragocjenu pouku orastu i promjenama.

Jedan od najsnaænijih prikaza sile vjere bilo je Ëudo izljeËenja pat-nika u ribnjaku Bethesdi. Nesretnik je tamo leæao trideset osam godina.Izgledalo je kao da je osuen na bijedu i patnje. Onda mu se pribliæioIsus.

»itajte Ivan 5,1-14. Zaπto je Isus upitao Ëovjeka: “Æeliπ li oz-draviti?” (Ivan 5,6) Zar nije bilo oËigledno da svatko tko je pretrpiotolike patnje æeli ozdraviti? S kojom je namjerom Krist postavioovo pitanje? ©to je Ëovjek odgovorio? (Ivan 5,7)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus nije æelio sluπati Ëovjekove izgovore. Nije ih ni pobijao nekimsvojim dokazima. Jednostavno je rekao: “Ustani, uzmi svoju postelju ihodaj!” (Ivan 5,8) Bitno pitanje je glasilo: HoÊe li ovaj jadni Ëovjek povje-rovati Isusovim rijeËima i postupiti onako kako mu je bilo reËeno, iakoje proæivio tako teπka iskustva? »im je Ëovjek odluËio postupiti premaIsusovim rijeËima, postao je zdrav! Isusov dar iscjeljenja bio je u Njego-vim rijeËima. Kristove rijeËi imale su snagu Svetoga Duha i postigle suono πto je Isus izjavio.

“Ako vjerujete u obeÊanje — vjerujete da su vam grijesi oproπtenii da ste Ëisti — Bog Ëini tako; vi ste izlijeËeni, isto onako kako je Kristuzetome dao silu da hoda kad je Ëovjek povjerovao da je izlijeËen. To jetako Ëim u to vjerujete!

Nemojte Ëekati da osjetite da ste izlijeËeni, veÊ recite: ‘Vjerujem, toje tako, ne zato πto ja to osjeÊam, veÊ zato πto je Bog to obeÊao!’” (EllenG. White, Put Kristu, str. 52)

RAZMISLITE: Zaπto je tako vaæno da vjerujemo Boæjim obe-Êanjima o oprostu, posebno onda kada osjeÊamo da smo krivi iosueni za svoje grijehe? Zaπto oprost mora prethoditi obnovi æivo-ta? Zaπto je vaæno vjerovati da u æivotu moæemo pobijediti Kristo-vom snagom upravo sada?

74

PETAK 6. rujna


“Neka nitko ne iznosi miπljenje da Ëovjek ne treba Ëiniti niπta ilitek malo u velikom djelu pobjede nad svojim grijesima, jer Bog niπta neËini za Ëovjeka bez njegove suradnje. Nemojte, meutim, reÊi ni to daÊe vam Isus pomoÊi kad sa svoje strane uËinite sve πto ste mogli. Kristje rekao: ‘Jer bez mene ne moæete niπta uËiniti.’ (Ivan 15,5) Od prvog doposljednjeg koraka, Ëovjek mora biti Boæji suradnik. Ako Sveti Duh nedjeluje na Ëovjekovo srce, mi Êemo se spoticati i padati na svakomkoraku. Sami Ëovjekovi napori su bezvrijedni, ali suradnja s Kristomdonosi pobjedu. ... Nikada i nikoga nemojte navesti da pomisli kakoËovjek treba uËiniti samo malo ili niπta; umjesto toga, uËite ljude dasurauju s Bogom kako bi uspjeπno pobijedili svoje grijehe.” (Ellen G.White, A New Life, str. 38,39)

“Svaka prava posluπnost dolazi iz srca. To znaËi cijelim srcem ra-diti s Kristom. Ako æelimo, On Êe se tako izjednaËiti s naπim mislimai ciljevima, tako dovesti naπa srca i umove u sklad sa svojom voljom daÊemo sluπajuÊi Njega u stvari postupati po svojim prirodnim poticajima.Volja, oËiπÊena i posveÊena, naÊi Êe svoje najuzviπenije zadovoljstvo usluæbi Njemu. Kad upoznamo Boga onako kako Ga imamo prednostupoznati, æivjet Êemo æivotom stalne posluπnosti. Poπtovanjem Kristovakaraktera i zajednicom s Bogom, grijeh Êe nam postati mrzak.” (EllenG. White, Isusov æivot, str. 554)


1. Do krπÊanskog rasta dolazi kada se vjerom uhvatimo zaBoæja obeÊanja, vjerujuÊi da Êe On uËiniti upravo onako kao πto jerekao. Koja smo obeÊanja dobili u ovim tekstovima? 1. Ivanova 1,7-9; Filipljanima 4,13; Jakov 1,5-8; Rimljanima 8,31-39. Kako moæetevjerovati da se ta obeÊanja odnose na vas? ©to je joπ vaænije, kojeodluke trebate donijeti kako bi se ta obeÊanja ostvarila u vaπemæivotu?

2. Razmiπljajte viπe o shvaÊanju da svoje spasenje trebate gra-diti sa strahom i drhtanjem. U razredu razgovarajte o tome πto toznaËi, posebno u okviru nauka o opravdanju vjerom. »ega se treba-mo plaπiti, i zaπto drhtati?

3. Kada ste posljednji put, sliËno Petru, dali Bogu obeÊanjekoje, uz svu iskrenost, niste ispunili? ©to ste nauËili iz te svojepogreπke? Koja naËela pronalazimo u Bibliji o tome kako postiÊipobjedu koju nam je Bog obeÊao?

75

POUKA 11 7.—14. rujna 2013.

Obnova — novi naËinrazmiπljanja

“Dakle, ako ste uskrsnuli s Kristom, traæite ono πto je gore,gdje se nalazi Krist sjedeÊi Bogu s desne strane! SvraÊajtemisao na ono πto je gore, ne na ono πto je na zemlji.” (Koloπa-nima 3,1.2)

Biblijski tekstovi: Koloπanima 3,1-4; 2. KorinÊanima 3,17.18;10,3-5; Rimljanima 12,2.3; Ivan 10,10; Matej 5,13-15.

Isaacu Wattsu pripisuje se viπe od sedam stotina i pedeset duhovnihpjesama, od kojih mnoge i danas pjevaju tisuÊe i tisuÊe krπÊana. Jednomprigodom je u Londonu odræana parada u Wattsovu Ëast. Ljudi su setiskali na ulicama da bi dobili priliku ugledati poznatog Ëovjeka. Kadaje njegova koËija proπla ispod jednog balkona punog promatraËa, nekadama se iznenadila kako je taj postariji Ëovjek niskoga rasta mogaonapisati tako snaæne pjesme.

Doviknula mu je: “©to, zar ste vi Isaac Watts?” Watts je zaustaviokoËiju. Uspravio se do pune visine i uzviknuo: “Gospoo, kada bih mogaou maπti dosegnuti Zemljine polove i svojim rukama obuhvatiti sve πtoje Bog stvorio, ipak bih bio vrednovan po svojem umu, jer je um mjerasvakog Ëovjeka!”

Watts je bio u pravu. Um je mjera svakog Ëovjeka, a obnova seodnosi na um. Ako se u Ëovjekovim mislima zbiva obnova, ona Êe seprenijeti i na djela. Obnova nastaje kada Sveti Duh dovede naπe misli usklad s Kristovim mislima. Kada se to dogodi, djela Êe pratiti misli.

76

NEDJELJA 8. rujna

UM JE VAÆAN

Misli odreuju ponaπanje. NaËin na koji razmiπljamo utjeËe na na-Ëin na koji se ponaπamo. Vrijedi i obrnuto. Ponavljanje istih postupakautjeËe na misli. KrπÊanin je “novi stvor”. Stare oblike ponaπanja zamje-njuju novi (2. KorinÊanima 5,17).

Kada neki jedrenjak kreÊe na plovidbu, podiæe jedra. Podignutajedra moraju se podeπavati prema vjetru da bi brod plovio naprijed.Mnogo puta tijekom putovanja jedra se moraju savijati da bi brod iπaonaprijed. Ako se jedra zanemare, brod Êe vrlo brzo skrenuti s kursa.SliËno jedrima, i naπe misli utjeËu na naπ duhovni æivot. Kada apostolPavao poziva krπÊane: “SvraÊajte misao na ono πto je gore” (Koloπanima3,2), on traæi od nas da svoje misli zaokupimo onim πto je nebesko. OnoËime hranimo svoje misli, oblikuje naπu osobnost. »ovjekov um formirase prema sadræaju njegovih misli.

Kakvo Ëudo milosti doæivljavamo kada promatramo Boæju slavuu Njegovoj rijeËi? 2. KorinÊanima 3,17.18.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kada otkrivamo Isusa u Njegovoj rijeËi, mi se mijenjamo. GledajuÊiNjega, postajemo Mu sliËni. “Zakon intelektualne i duhovne naravi jestda se gledanjem mijenjamo. Um se postupno prilagouje onome Ëimemu se je dopuπteno baviti. On se izjednaËuje s onim πto je navikaovoljeti i poπtovati. »ovjek se nikada neÊe uzdiÊi viπe no πto je njegovomjerilo ËistoÊe, dobrote ili istine. Ako mu je njegov ego najviπi ideal, onnikada neÊe dostiÊi neπto uzviπenije. Naprotiv, padat Êe sve niæe i niæe.Samo Boæja milost ima moÊ uzdiÊi Ëovjeka. Prepuπten sebi, Ëovjek Êeneizbjeæno padati sve dublje.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 437)

Obnova je ugledanje na Isusa. Njezin je cilj da Isus Krist ispuni naπum, da On usmjerava naπe postupke. Dok gledamo Isusa, On Êe nasuzdizati prema sve uzviπenijim mjerilima, umjesto da se grËevito dræimoveÊ usvojenih pravila. Ne moæemo gledati u Isusa i ostati isti. Kadamislimo kao On, imamo samo jednu æelju — vrπiti Boæju volju.

RAZMISLITE: Koji biste savjet dali nekoj osobi koja Kristu æelidati prvo mjesto u svojim mislima? ©to Biblija æeli reÊi kada traæiod nas da “gledamo na Isusa”?

77


FILTRI ZA UM

Ima roditelja koji se brinu πto njihova djeca provode previπe vreme-na na internetu, pa su u raËunala ugradili filtre koji blokiraju odreenestranice. Drugi su to isto uËinili i s televizorom. Svrha ovih elektroniË-kih “filtara” jest da neke sadræaje propuπtaju, a druge iskljuËuju. Bogje postavio i neke svoje “filtre” u naπ um. Oni su vrlo pomno konstruiranikako bi omoguÊili da u um ulazi samo ono πto Êe izgraivati naπeduhovno iskustvo s Isusom.

Koje praktiËne upute Pavao daje krπÊanima kao filtar koji Êenjihov um zaπtititi od otrovnog utjecaja zla? Kako bi se taj savjetdanas mogao primijeniti na naπe navike u gledanju televizije, in-terneta i DVD-a? Filipljanima 4,7.8; Rimljanima 12,2.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovdje je iznesena jednostavna istina. Mi ne moæemo razvijati du-hovno razmiπljanje ako hranimo svoj um nasiljem, nemoralom, pohle-pom i materijalizmom. Naπa osjetila su vrata naπega uma. Ako je naπ umbombardiran stalnim poticajima holivudske zabavne industrije, on Êe seoblikovati pod utjecajem tih osjetilnih iskustava umjesto pod utjecajemnaËela Boæje rijeËi. Medijski magnati troπe milijune dolara da bimanipulirali naπim osjeÊajima i oblikovali naπ sustav vrijednosti. Mo-æemo biti sigurni da osnovno pitanje koje nam postavljaju ti medijskimanipulatori nije kako da uz pomoÊ emisija pripreme ljude za drugiKristov dolazak. Osnovne pobude koje ih pokreÊu jesu novac i osobniprobitak. Ako se æelimo pripremiti za drugi Kristov dolazak, moramodobro razmisliti prije nego πto prinesemo svoju duπu na oltar svjetovnezabave.

RAZMISLITE: U Milanu se nalazi velika katedrala na Ëijem suulazu troja velika vrata. Iznad lijevih vrata uklesane su rijeËi: “Sveπto je ugodno traje samo trenutak.” Iznad desnih vrata ispisano jekrupnim slovima: “Sve πto nas muËi traje samo trenutak.” Iznadsrednjih vrata nalazi se grb s urezanom izrekom: “Samo ono πto jevjeËno, ostaje.” Upitajte sami sebe: Koliko Ëesto razmiπljate o ono-me πto je vjeËno? Kako vaπe odluke odraæavaju vaπe misli?

78

UTORAK 10. rujna

ZA©TITA UMA

“I mir Êe Boæji, koji nadilazi svaki razum, Ëuvati srca vaπa i mislivaπe u Kristu Isusu.” (Filipljanima 4,7) Ovo je prekrasno obeÊanje kojemmoramo stalno teæiti da bi postalo naπa stvarnost.

Naπa budnost moæe popustiti na mnogo naËina. Moæemo upasti uvrtlog svjetovnih zabava. Neke Êe svladati srdæba, ogorËenost, odboj-nost. Neki mogu utonuti u ocean opojnih zadovoljstava ili biti zarobljeniokovima navika. Radosna je vijest da je Krist obeÊao da Êe zaπtititi naπum ako Mu dopustimo.

»itajte 2. KorinÊanima 10,3-5. Kad Pavao kaæe da “oruæjenaπega vojevanja nije tjelesno”, veÊ duhovno, πto to znaËi? Kakvoje to tjelesno oruæje? ©to se smatra duhovnim oruæjem? Apostolgovori da “zarobljava svaki um na pokornost Kristu” (2. KorinÊa-nima 10,5). Na πto misli i kako se to moæe postiÊi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

PriËa se da je Martin Luther jednom rekao: “Ne moæete zabranitipticama da vam lete iznad glave, ali ih moæete sprijeËiti da vam na glavisaviju gnijezdo.” Drugim rijeËima, misli Êe se rojiti u umu. Razni prizo-ri, zvukovi i mirisi potiËu u nama razne misli. RazliËita iskustva buderazliËite osjeÊaje. Mi ne moæemo uvijek birati o Ëemu Êemo razmiπljati.Meutim, moæemo birati hoÊemo li se prepustiti nekim mislima, hoÊe-mo li im dopustiti da zavladaju naπim umom. Dovesti svaku misao upokornost Kristu znaËi predati svoj um Njemu. Tjelesne misli ne moæe-mo sprijeËiti samo time πto ih se æelimo rijeπiti. One se istjeruju takoπto se um zaokuplja drugim mislima. Um zaokupljen pozitivnim naËe-lima Boæje rijeËi, “zaπtiÊen” je i “Ëuvan” Boæjom miloπÊu od neprijate-ljevih lukavstava.

RAZMISLITE: Kada Pavao kaæe: “Jer da se ovo misli meuvama πto je u Kristu Isusu” (Filipljanima 2,5), πto nam time æeliprenijeti? Kako mi moæemo steÊi Kristov um?

79

SRIJEDA 11. rujna

ODNOS IZME–U UMA I TIJELA

Stari Grci su vjerovali u jednu vrstu dualizma koja pravi velikurazliku izmeu tijela i duπe. Suprotno tome, Biblija govori da su ljudskabiÊa jedinstvo tjelesne, intelektualne, emocionalne i duhovne dimenzije.©to utjeËe na jedan dio ljudskog biÊa, djeluje i na sve ostale njegovedijelove. Kristovi uËenici govore da su tjelesno, umno, emocionalno iduhovno zdravlje jedna cjelina i da se jedno ne moæe odvojiti od drugoga.

Kako se ova misao izraæava u 1. Solunjanima 5,23?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Za novozavjetne vjernike, tjelesno, duπevno i emocionalno blago-stanje nedjeljivo je povezano s duhovnim. Apostol Pavao je pozivao vjer-nike da “proslave Boga svojim tijelom”. On je vjerovao da je cijelo Ëovje-Ëanstvo otkupljeno visokom cijenom i da mi ne pripadamo sebi (1. Korin-Êanima 6,19.20). Briga o svojem tijelu time πto Êemo prihvatiti zdravijinaËin æivota znaËi mnogo viπe od pukog produæetka æivota za nekolikogodina; ako vodimo raËuna o zdravlju iz pravih pobuda, time se naodreen naËin klanjamo Stvoritelju.

Na koji naËin Rimljanima 12,2.3; Ivan 10,10 i 1. KorinÊanima10,31 pokazuju da postoji bliska povezanost izmeu naπeg tjeles-nog i duhovnog zdravlja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Sveti Duh ne ograniËava svoje djelovanje samo na jedno podruËjenaπeg æivota kada nas osvjedoËi da trebamo rasti. Obnova nije jednodi-menzionalna. Sveti Duh æeli dovesti naπ æivot u potpuni sklad s Kristo-vom voljom. Ako u tjelesnom pogledu postoje neke navike koje nisu uskladu s Njegovom voljom, Bog nas poziva da se pokorimo Njegovojslavi. Sotona æeli zavladati naπim umom preko tijela; Isus æeli upravljatinaπim tijelom preko uma. Naπe tijelo je hram, a ne zabavni park. Primje-njujuÊi nebeska naËela, mi moæemo æivjeti radosnijim, produktivnijim,obilnijim i zdravijim æivotom.

RAZMISLITE: Koja su vam osobna iskustva pokazala da po-stoji neraskidiva veza izmeu naπe tjelesne i duhovne prirode? Kojeodluke moæete donijeti kako biste uskladili ove dvije strane naπegbiÊa?

80

»ETVRTAK 12. rujna

SLIKOVITE USPOREDBE

Postoje mnogobrojne usporedbe ili simboli kojima se Isus sluæiokako bi opisao sebe i svoju Crkvu. Jedna je usporedba sa svjetlom. Onje “svjetlo svijeta” (Ivan 8,12). On je “Svjetlo istinito, koje rasvjetljujesvakog Ëovjeka” (Ivan 1,9). On nas poziva: “Hodite dok imate svjetlo”, i:“Vjerujte u svjetlo” (Ivan 12,35.36).

Usporedite Matej 5,13-15 i Filipljanima 2,14-16. Koji je ciljGospodin postavio svojem narodu u ovom svijetu? ©to to praktiËnoznaËi za nas? Kako da postanemo ono na πto smo pozvani?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Cilj je svakog buenja i svake obnove da svjetlo Kristove ljubavi,milosti i istine zasja u naπem æivotu. Svjetlo sja kao suprotnost tami.Isus je pozvao svoje sljedbenike da se svojim æivotom potpuno razlikujuod æivota ljudi u svijetu, kako bi se pokazala nadmoÊnost NjegovognaËina æivota. On nas poziva da budemo puni samilosti, skrbi i brige usvijetu punom sebiËnosti, pohlepe i samoæivosti. On nas poziva da po-stavimo visoka mjerila na podruËju zabave i razonode u druπtvu koje jeopijeno zadovoljstvima (Koloπanima 3,1.2). On traæi od nas da æivimozdravim naËinom æivota u vrijeme kada milijuni ljudi umiru vrlo mladiod degenerativnih bolesti za koje su sami odgovorni (Ivan 10,10). Uneumjerenom naraπtaju opsjednutom seksualnoπÊu i traæenjem zado-voljstava, Isus nas poziva da budemo potpuno drugaËiji. On traæi od nasda budemo umjereni, skromni i moralni.

Viπe od sedam stotina godina prije Krista, starozavjetni prorok Iza-ija objavio je glasni poziv Izraelu na obnovu. Njegove rijeËi obraÊaju sei Crkvi koja Ëeka na drugi dolazak svojega Gospodina. “Jer misli vaπenisu moje misli, i puti moji nisu vaπi puti, rijeË je Jahvina. Visoko jeiznad zemlje nebo, tako su puti moji iznad vaπih putova, i misli mojeiznad vaπih misli.” (Izaija 55,8.9) Boæji ideal za Njegovu Crkvu i za naskao pojedince mnogo je viπi nego πto moæemo zamisliti. Cijelo NeboËezne da se Njegov karakter pun ljubavi pokaæe preko Njegove djece.

RAZMISLITE: ProuËite mjerila kojima se rukovodite u æivotu.Na koji se naËin po njima vidi da ste sljedbenik Isusa Krista i dase vaπ æivot razlikuje od æivota ljudi u svijetu oko vas?

81

PETAK 13. rujna


“Mnogi tvrde da se nalaze na Gospodnjoj strani, iako nisu jer njiho-va djela preteæu na Sotoninu stranu. Na koji Êemo naËin znati na Ëijojsmo strani? Kome pripada naπe srce? Kime se bave naπe misli? O komerazgovaramo? Kome su posveÊeni naπi najsnaæniji osjeÊaji i naπe najbo-lje snage? Ako smo na Gospodnjoj strani, On Êe nam biti na umu; oNjemu Êemo najradije razmiπljati. Mi ne njegujemo nikakvo prijateljstvosa svijetom; sve πto imamo i πto jesmo, mi smo posvetili Njemu. Miæelimo nositi Njegovo obliËje, disati Njegovim Duhom, vrπiti Njegovuvolju, ugoditi Mu u svemu.” (Ellen G. White, The Faith I Live By, str.220)

“Prednost je svake duπe da postane æivi kanal preko kojega Êe Bogizlijevati na svijet blago svoje milosti, nedokuËivo bogatstvo Kristovo.Niπta Krist ne æeli toliko koliko ljudska orua kojima Êe svijetu objavitisvoj karakter i svoj Duh. Niπta svijetu nije potrebnije od Spasiteljeveljubavi koja Êe se pokazati preko ljudi. Cijelo Nebo Ëeka na æive kanalepreko kojih Êe sveto ulje donositi radost i blagoslov ljudskom srcu.”(Ellen G. White, Isusove usporedbe, str. 288)


1. Kojim izrazima Pavao i Ivan opisuju visoki poziv Boæjegnaroda? (2. KorinÊanima 5,18-20; 6,17.18) ©to ti simboli znaËe upraktiËnom smislu? Na koji naËin naπ æivot pokazuje da je ovdjerijeË o nama?

2. Budimo iskreni: moæemo Ëitati i primjenjivati na sebe svabiblijska obeÊanja koja hoÊemo, ali ako u trenutku kuπnji svjesnone odluËimo svoje misli usmjeriti prema Nebu, mi Êemo podleÊikuπnji. Koja vam naËela ili navike pomaæu da upravljate svojimmislima kada se naete u kuπnji?

3. Kako biste odgovorili nekome tko kaæe: “Da, misli mi nisuuvijek kakve bi trebale biti, ali moja djela i moj naËin æivota subesprijekorni”?

4. Osim prekrasnih duhovnih istina koje su dio nauka naπeCrkve, mi imamo i zdravstvenu vijest. Kako ova naËela moæemobolje ukljuËiti u svoj æivot, propovijedanje i svjedoËenje? Koju uloguzdravstvena vijest treba imati u buenju i obnovi?

82

POUKA 12 14.—21. rujna 2013.

Obnova — iscjeljenjeporemeÊenih odnosa

“Jer ako smo izmireni s Bogom smrÊu njegova Sina dok smojoπ bili neprijatelji, mnogo Êemo se sigurnije, veÊ izmireni, spa-siti njegovim æivotom.” (Rimljanima 5,10)

Biblijski tekstovi: 2. Timoteju 4,11; Filemonu 1-25; 2. KorinÊa-nima 10,12-15; Rimljanima 5,8-11; Matej 18,15-17.

I nakon Pedesetnice odnosi meu vjernicima ponekad su bivalinapeti. Novozavjetni izvjeπtaj nekoliko puta opisuje kako su crkvenivoe i pojedinci u Crkvi rjeπavali takve sluËajeve. NaËela kojima su serukovodili izuzetno su vaæna i za danaπnju Crkvu. Pozitivni rezultatikoje su postizali pokazuju πto bi se dogaalo i kod nas kad bismo seu rjeπavanju sukoba sluæili biblijskim naËelima.

U pouci za ovaj tjedan, usredotoËit Êemo se na obnavljanje pore-meÊenih odnosa. Velika duhovna buenja u proπlosti unapreivala sumeusobne odnose. Sveti Duh privlaËi ljude sebi i zbliæava ih. On ukla-nja prepreke meu ljudima, kao i izmeu Boga i ljudi. Ukratko, silaEvanelja najizrazitije se pokazuje ne u onome πto Crkva govori, veÊ uonome πto Crkva Ëini i kako æivi.

“Ako imadnete ljubavi jedan prema drugome, po tom Êe svi upoznatida ste moji uËenici.” (Ivan 13,35) Bez te ljubavi svi naπi govori o buenjui obnovi neÊe dovesti ni do Ëega.

83

NEDJELJA 15. rujna

OD PODVOJENOSTI DO PRIJATELJSTVA

Pavao i Barnaba zajedno su svjedoËili za Isusa Krista. Meutim,doπlo je do neke vrste sukoba meu njima (Djela 15,36-39). MoguÊeopasnosti prilikom propovijedanja Evanelja navele su Ivana Marka dau jednom trenutku napusti Pavla i Barnabu i da se vrati kuÊi. Pavao nijemogao imati povjerenja u nekog tako plaπljivog kao πto je Ivan Marko.

“Zbog ovog odustajanja Pavao je Marka ocijenio nepovoljno, u jed-nom trenutku Ëak vrlo oπtro. S druge strane, Barnaba ga je opravdavaozbog njegova neiskustva. OsjeÊao je da Marko ne bi trebao napustitipropovjedniËku sluæbu jer je u njemu vidio osobine koje ga mogu ospo-sobiti za korisnog Kristovog radnika.” (Ellen G. White, Djela apostol-ska, str. 107)

Iako su svi ti ljudi bili korisni Bogu, njihovi meusobni sukobizahtijevali su rjeπenje. Apostol koji propovijeda milost trebao je tu milostpokazati i prema mladom propovjedniku koji ga je razoËarao. Apostolpraπtanja morao je oprostiti. Ivan Marko se razvio zahvaljujuÊi hrabrenjui potpori Barnabe, i Pavlovo srce je na kraju bilo ganuto tom promjenom.

Kako Pavlove poslanice Timoteju i Koloπanima otkrivaju da jeobnovio dobre odnose s Ivanom Markom i da ima povjerenja u togmladog propovjednika? Koloπanima 4,10.11: 2. Timoteju 4,11.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako su pojedinosti o Pavlovom pomirenju s Ivanom Markom prili-Ëno oskudne, biblijski izvjeπtaj je jasan. Ivan Marko je postao jedan odapostolovih pouzdanih suradnika. Pavao toplo preporuËuje Ivana Markaza suradnika crkvi u Kolosi. Pred kraj æivota, Pavao poziva Timoteja dapovede Ivana Marka sa sobom u Rim jer je “dobar za sluæbu”. Ovaj mladipropovjednik doprinio je Pavlovoj sluæbi, i sve mu je bilo oproπteno.Prepreke izmeu njih bile su uklonjene i oni su mogli raditi zajedno udjelu Evanelja.

RAZMISLITE: Kako moæemo opraπtati onima koji su nas raniliili razoËarali? U isto vrijeme, zaπto oprost ne mora uvijek obuhva-Êati i potpuno obnavljanje prethodnih odnosa? Zaπto to nije uvijekpotrebno?

84


OD ROBA DO SINA

Dok je bio u tamnici u Rimu, Pavao se sreo s odbjeglim robomOnezimom, koji je iz Kolose pobjegao u Rim. Pavao je osobno poznavaoOnezimovog gospodara. Poslanica Filemonu Pavlov je osobni poziv upu-Êen prijatelju da obnovi odnose sa svojim robom, ali ovaj put na krπ-Êanskoj osnovi.

Pavlu su meusobni odnosi bili vrlo vaæni. Apostol je znao da po-remeÊeni odnosi razorno djeluju na duhovno zdravlje i rast. Filemon jebio starjeπina crkve u Kolosi. Ako bude njegovao ogorËenje prema One-zimu, njegovo krπÊansko svjedoËanstvo bit Êe oslabljeno.

»itajte Filemonu 1-25. Koja vaæna naËela o obnavljanju meu-sobnih odnosa nalazimo u ovom tekstu? Ne zaboravite, naËela sukljuËna rijeË.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Na prvi pogled iznenauje πto se Pavao snaænije ne izjaπnjava protivzla robovanja. Meutim, Pavlova je strategija daleko uspjeπnija. Evan-elje u idealnom sluËaju uklanja sve druπtvene razlike meu ljudima(GalaÊanima 3,28). Apostol upuÊuje Onezima Filemonu, ali ne kao roba,veÊ kao svojega sina u Isusu Kristu i Filemonovog “dragog brata” uGospodinu (Filemonu 16).

Pavao je znao da odbjegli rob nema nikakve buduÊnosti. Mogao jebiti uhvaÊen u svakom trenutku. Bio je osuen na æivot odricanja isiromaπtva. Meutim sada, kao Filemonov brat u Kristu i kao marljivradnik, Onezim je mogao imati sjajnu buduÊnost. Njegova ishrana, stani posao bili su osigurani kod Filemona. Obnavljanje poremeÊenih odno-sa moæe dovesti do dramatiËnih promjena u æivotu. Onezim je postao“vjerni i ljubljeni brat” i suradnik u propovijedanju Evanelja (Koloπa-nima 4,9).

RAZMISLITE: Koja biste ovdje iznesena naËela Evanelja mogliprimijeniti na sebe kako biste pobijedili stres i napetost, ali isukobe koji vas razdvajaju od drugih ljudi?

85

UTORAK 17. rujna

OD SUPARNI©TVA DO DOPUNJAVANJA

Kao πto smo vidjeli u jednoj od prethodnih pouka, crkva uKorintu suoËavala se s ozbiljnim problemima. Koja naËela Pavaoiznosi u 1. KorinÊanima 3,5-11; 12,1-11 i 2. KorinÊanima 10,12-15 za sreivanje i obnavljanje meusobnih odnosa, πto je vrlo vaænou buenju i obnovi Crkve?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U ovim tekstovima Pavao iznosi kljuËna naËela jedinstva u Crkvi.On istiËe da Isus upotrebljava razne suradnike za razne sluæbe u svojojCrkvi, iako svi oni surauju u izgradnji Boæjeg kraljevstva (1. KorinÊa-nima 3,9).

Bog nas poziva da suraujemo, a ne da se natjeËemo. Svaki vjernikima neki dar od Boga kojim sluæi Kristovom Tijelu i πiroj druπtvenojzajednici (1. KorinÊanima 12,11). Nema veÊih i manjih darova. Svi supotrebni Kristovoj Crkvi (1. KorinÊanima 12,18-23). Darovi koje smodobili od Boga nisu namijenjeni sebiËnom isticanju. Oni su preko Sveto-ga Duha dani za sluæbu.

Svaka usporedba s drugima je nerazumna, jer Êe nas navesti ili dase obeshrabrimo ili uzoholimo. Ako mislimo da su drugi daleko iznadnas, osjeÊat Êemo se razoËarano u usporedbi s njima. Ako mislimo daje naπ rad za Krista mnogo uspjeπniji od rada drugih, postat Êemo oholi.I jedno i drugo umanjit Êe rezultate naπeg rada za Krista. Ako radimou podruËju utjecaja koji nam je Bog dao, imat Êemo radost i zadovolj-stvo u svojem svjedoËenju. Naπ rad Êe nadopunjavati napore ostalihvjernika i Kristova Êe Crkva krenuti ubrzano prema svojem cilju.

RAZMISLITE: Moæete li se sjetiti nekoga kome ste bili zavidnizbog njegovih darova za sluæbu? U isto vrijeme, koliko puta steosjeÊali ponos zbog svojih darova, posebno u usporedbi s drugima?Pavao ovdje govori o stvarnosti svojstvenoj greπnim biÊima. Kojojgod od ove dvije krajnosti bili skloni, na koji bismo naËin moglinauËiti da je potrebno nesebiËno ponaπanje kako bismo izbjeglizamke koje nam Sotona postavlja u meusobnim odnosima i u raduza Gospodina?

86

SRIJEDA 18. rujna

OD SUKOBA DO OPRA©TANJA

©to je to opraπtanje? Opravdava li opraπtanje neËije ponaπanje kojenas je duboko povrijedilo? Ovisi li moje opraπtanje o pokajanju onogatko me je povrijedio? ©to da Ëinim ako onaj tko me je povrijedio nezasluæuje moj oprost?

Kako nam sljedeÊi tekstovi pomaæu da shvatimo biblijsku os-novu opraπtanja? Rimljanima 5,8-11; Luka 23,31-34; 2. KorinÊa-nima 5,20.21; Efeæanima 4,26-30.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Krist je uËinio prvi korak u pomirenju s Njim. Upravo nas “dobrotaBoæja ... vodi k obraÊenju” (Rimljanima 2,4). U Kristu nas je Bog pomiriosa sobom dok smo joπ bili greπnici. Naπe pokajanje i priznanje nisuostvarili pomirenje. Kristova smrt na kriæu je to uËinila; naπ udio jesamo u tome da prihvatimo ono πto je uËinjeno za nas.

Istina je da ne moæemo dobiti blagoslov oprosta ako ne priznamosvoje grijehe. To ne znaËi da naπe priznanje potiËe Boga da nam oprosti.Oprost je stalno prisutan u Njegovom srcu. Naprotiv, priznanje nas ospo-sobljava da primimo oprost (1. Ivanova 1,9). Priznanje je æivotno vaænone zato πto bi promijenilo Boæje dræanje prema nama, veÊ zato πtomijenja naπe dræanje prema Njemu. Kada se pokorimo osvjedoËavajuÊojsili Svetoga Duha i kada se pokajemo i priznamo svoje grijehe, mi semijenjamo.

Oprost je takoer vrlo bitan za naπe duhovno blagostanje. Kada neoprostimo nekome tko nas je povrijedio, to nam moæe nauditi mnogoviπe nego njemu, Ëak i ako takva osoba ne zasluæuje oprost. Ako vas jenetko povrijedio i bol vas razdire zato πto mu niste oprostili, vi mudopuπtate da vas svakog dana ranjava ispoËetka.

Oprost oslobaa naπeg bliænjega od naπe osude zato πto je Kristnas oslobodio od svoje osude. Oprost nipoπto ne odobrava njegovoponaπanje prema nama. Mi se moæemo pomiriti s nekim tko nas jepovrijedio zato πto nas je Krist pomirio sa sobom kad smo mi Njegapovrijedili. Mi moæemo oprostiti zato πto smo dobili oprost. Moæemoljubiti zato πto smo sigurni u Njegovu ljubav. Oprost je odluka, izbor. Mimoæemo odluËiti da Êemo oprostiti usprkos ponaπanju i djelima drugeosobe. To je onda pravi duh Isusa Krista.

RAZMISLITE: Kako nam oprost koji smo dobili od Isusa Kristamoæe pomoÊi da oprostimo drugima?

87

»ETVRTAK 19. rujna

OD OGOR»ENOSTI DO OBNAVLJANJA ODNOSA

»itajte Matej 18,15-17. Koja tri koraka je Isus preporuËio kaopomoÊ u rjeπavanju sukoba ako nas povrijedi drugi vjernik crkve?Kako moæemo primijeniti te rijeËi u trenutaËnim okolnostima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Krist je iznio svoj savjet u Mateju 18 s namjerom da se sukobograniËi na πto manji broj sudionika. Njegova je namjera bila da dvijeosobe izmeu kojih postoji sukob same rijeπe problem. Zato je rekao:“Ako ti brat sagrijeπi, poi te ga ukori nasamo. Ako te posluπa, dobiosi svoga brata.” (Matej 18,15) Kad se poveÊava broj osoba koje su umi-jeπane u sukob izmeu dva pojedinca, stvara se joπ veÊi problem. Ljudise opredjeljuju na jednu ili drugu stranu i povlaËi se crta razdvajanja.Meutim, kada krπÊanin pokuπa srediti problem u Ëetiri oka, u duhukrπÊanske ljubavi i meusobnog razumijevanja, stvara se ozraËje po-mirenja. Takvo ozraËje je pozitivno i omoguÊuje Svetome Duhu da dje-luje na ljude dok nastoje razrijeπiti sukob.

Ima i trenutaka kada osobna nastojanja da se sukob razrijeπi ostajubez rezultata. U takvom sluËaju Isus nam savjetuje da uzmemo sa sobomjednoga ili dvojicu pomoÊnika. Ovaj drugi korak u razrjeπavanju proble-ma mora doÊi poslije prvoga. Svrha je da se ljudi sastanu, a ne da se joπviπe udalje jedan od drugoga. Jedan ili dvojica koji su se pridruæilionome koji je povrijeen nisu ga doπli poduprijeti ili dokazati da je onu pravu. Oni dolaze u krπÊanskoj ljubavi i razumijevanju kao savjetnicii sudionici u molitvama da bi sudjelovali u procesu pribliæavanja dvijuosoba koje su se udaljile jedna od druge.

Ima i sluËajeva kada svi pokuπaji da se problem razrijeπi na ovajnaËin ostaju bez uspjeha. U takvom sluËaju Isus nam kaæe da problemiznesemo pred crkvu. On svakako ne govori o tome da trebamo prekinutisubotnje jutarnje bogosluæje i zatraæiti da crkva zajedniËki razrijeπiproblem. OdgovarajuÊe mjesto da se iznese problem, ako prethodni ko-raci nisu doveli do njegovog rjeπenja, jest odbor mjesne crkve. I ovaj putje Kristov cilj pomirenje. To nije trenutak da se jedna strana osudi adruga uzdigne.

“Nemoj dopustiti da se odbojnost pretvori u zlobu. Nemoj dopustitirani da se zagnoji i pukne u otrovnim rijeËima koje zagauju misli onihkoji ih sluπaju. Nemoj dopustiti ogorËenim mislima da ispunjavaju tvojum i um tvojeg bliænjeg. Idi svome bratu i u poniznosti i iskrenostirazgovaraj s njim o problemu.” (Ellen G. White, Gospel Workers, str. 499)

88

PETAK 20. rujna


“Kada se Krist trajno nastanio u srcima radnika, kada nestanesvaka sebiËnost, kad prestane svako suparniπtvo, kada viπe ne budesukoba oko prvenstva, kada se uspostavi jedinstvo, kada se svi posveteBogu tako da se njihova meusobna ljubav moæe vidjeti i osjetiti, tadaÊe se pljuskovi milosti Svetoga Duha izliti na njih; to je isto tako sigurnokao i ispunjenje Boæjih obeÊanja, koja nikada ne izostaju ni za jotu ilikovrËicu.” (Ellen G. White, Selected Messages, sv. 1, str. 175)

“Ako æelimo da u onaj veliki dan Gospodnji stanemo uz Krista kaosvoje utoËiπte, svoju visoku kulu, moramo odbaciti svaku zavist, svakisukob oko prvenstva. Moramo potpuno uniπtiti svaki korijen svih tihnesvetih pojava tako da viπe ne mogu ponovno izniÊi. Moramo upotpunosti stati na Gospodnju stranu.” (Ellen G. White, Last Day Events,str. 190)


1. »itajte Koloπanima 3,12-17 u razredu. Razgovarajte o krπ-Êanskim vrlinama koje je, prema savjetima apostola Pavla, trebalanjegovati crkva u Kolosi. Zaπto su te vrline temelj svih naπih dobrihodluka? Kako nas one vode u primjeni svih naËela koja nam je Isusdao u Mateju 18,15-18?

2. Pregledajte ponovno tekst u Koloπanima 2,12-17 i uputekoje su istaknute u njemu. Zaπto su te vrline u tolikoj mjeri bitneza svako buenje i obnovu koja nam je toliko potrebna u Crkvi?

3. Ako uzmemo naπu Crkvu kao cjelinu, πto je najviπe spreËavada doæivi buenje i obnovu — promjene koje bi joj omoguÊile daEvanelje objavi svijetu? Jesu li za to krive naπe doktrine? Sigurnonisu. Naπe su doktrine upravo ono πto nam je Bog dao da objavimosvijetu. Problem je iskljuËivo u nama, u naπim meusobnim odno-sima, u naπim sitnim ljubomorama, ogovaranjima, naπoj sebiËnosti,æelji za prvenstvom i u cijelom nizu drugih pitanja. Zaπto se vi, viosobno, a ne netko pokraj vas, ne pastor, veÊ vi sami, trebate molitida se promjena pokaæe u vama tako da moæemo zajedniËki doæivjetibuenje i obnovu, kao Crkva i kao pojedinci?

89

POUKA 13 21.—28. rujna 2013.

ObeÊano buenje — dovrπenjeBoæjeg poslanja

“Prema tome, strpite se, braÊo, do dolaska Gospodnjega!Pazite! Poljodjelac iπËekuje skupocjen rod od zemlje, strpljivoËekajuÊi na nj, dok ne primi ’ranu’ i ’kasnu kiπu’. Strpite se ivi i uËvrstite svoja srca, jer je blizu dolazak Gospodnji!” (Jakov5,7.8)

Biblijski tekstovi: Matej 3,11; 28,18-20; Jakov 5,7.8; Zaharija10,1; Otkrivenje 18,1; 19,11-16.

Moæda nam se Ëini nemoguÊim da Evanelje objavimo cijelom svi-jetu u kontekstu poruke trojice anela. Iako naπa Crkva brzo raste, miipak ne moæemo dræati korak s eksplozijom stanovniπtva. Postoje mno-gobrojna podruËja u svijetu u kojima ni naπe ime ni naπa poruka joπnisu poznati ljudima.

Stvarnost ovih Ëinjenica navodi nas na ozbiljna pitanja. Je li moguÊeda se Evanelje objavi po cijelome svijetu u ovom naraπtaju? HoÊe lidoÊi do nekih dramatiËnih promjena koje Êe ubrzati objavljivanje poru-ke trojice anela iz Otkrivenja 14? Jedno uvijek moramo imati na umudok razmatramo ovu tematiku: misija je Boæja i On Êe je dovrπiti kadabude htio. U isto vrijeme, meutim, moramo imati na umu da smo svimi pozvani da odigramo kljuËnu ulogu u tom konaËnom djelu.

90

NEDJELJA 22. rujna

OBE∆ANA SNAGA

Kristov veliki evaneoski nalog u Mateju 28,18-20 sadræi iveliko obeÊanje. Kakvo je to obeÊanje i πto znaËi u praktiËnomsmislu? Kako u njemu moæemo pronaÊi ohrabrenje? Zaπto je onotako vaæno za nas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

UËenici nisu propovijedali u svojoj, veÊ u Kristovoj sili. ©toviπe,Evanelje je, prema Pavlu, navijeπteno svakom stvorenju pod nebom zanekoliko kratkih godina (Koloπanima 1,23). Iako se neki mogu pitati πtotoËno znaËe Pavlove rijeËi, nesumnjivo je da je Evanelje izvrπilo snaæandojam na ljude u prvom stoljeÊu. Ono je promijenilo svijet. Krist jeobeÊao svojim uËenicima da Êe poslati “ono πto je Otac obeÊao” i da Êeprimiti “silu odozgo” (Luka 24,49). Spasitelj je dodao: “Ali, primit Êetesnagu poπto Duh Sveti doe na vas, pa Êete mi biti svjedoci u Jeruzale-mu, u svoj Judeji, u Samariji i sve do kraja zemlje.” (Djela 1,8)

Bez obzira na to koliko je izazovan zadatak, Boæja obeÊanja susigurna. Isusova izjava da Êe se “ova Radosna vijest o Kraljevstvu pro-povijedati ... po svemu svijetu, svim narodima za svjedoËanstvo, i tadaÊe doÊi svrπetak” (Matej 24,14), zapravo je obeÊanje. Objavljivanje Evan-elja cijelom svijetu moæda izgleda nemoguÊe, ali Êe Boæja sila svladatisvaku prepreku. Svaka osoba na planetu Zemlji imat Êe priliku Ëuti ishvatiti Boæju poruku ljubavi i istine prije drugog dolaska naπega Gos-podina (Otkrivenje 18,1).

“Vidjela sam anele kako se æure tamo-amo, spuπtaju se na Zemljupa se vraÊaju na Nebo vrπeÊi pripreme za neki vaæan dogaaj. Zatim samvidjela jednog silnog anela kojem je bilo zapovjeeno da sie na Zemljui svoj glas ujedini s glasom treÊeg anela; time je dodao posebnu silunjegovoj vijesti. Ovom je anelu dana velika moÊ i slava i kad je siπao,Zemlja se rasvijetlila od njegova sjaja. Svjetlo koje je pratilo ovog aneladoprlo je svuda.” (Ellen G. White, Rani spisi, str. 224)

91


RANA I KASNA KI©A

I Stari i Novi zavjet sluæe se simbolikom vode kako bi prikazaliSvetoga Duha. Prorok Izaija navodi Gospodnje rijeËi: “Jer na æednu Êuzemlju vodu izliti, i po tlu suπnome potoke. Izlit Êu duh svoj na tvojepotomstvo, i blagoslov na tvoja pokoljenja.” (Izaija 44,3) Izaija se sluæiuobiËajenim hebrejskim knjiæevnim sredstvom koje se zove paraleli-zam. Druga polovina reËenice objaπnjava prvu. I prorok Joel sluæi sesimbolizmom vode. Bog je obeÊao da Êe navodnjavati polja Izraelaca, aonda dodao: “Poslije ovoga izlit Êu Duha svoga na svako tijelo” (Joel 3,1;2,28 — DK). Krist se sluæi simbolom vode kad prikazuje Svetoga Duha(Ivan 7,37-39).

Kojim dvama simbolima sljedeÊa dva teksta prikazuju izlije-vanje Svetoga Duha? Joel 2,21-24.28-32; Jakov 5,7.8. Kako tre-bamo razumjeti te rijeËi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U biblijska vremena oranje i sjetva poËinjali su sredinom listopada,neposredno nakon ranih kiπa. Ove rane kiπe omoguÊavale su da sjemeproklija i æito klasa. Kasna kiπa padala je u kasno proljeÊe i omoguÊi-vala sazrijevanje ploda i prikupljanje roda. Æetva jeËma i pπenice dospije-vala je u proljeÊe, praÊena branjem voÊa u ljeto i u jesen.

Bog se sluæi simbolizmom rane i kasne kiπe na dva naËina. Ranakiπa Svetoga Duha izlila se na uËenike na Pedesetnicu i pokrenula krπ-Êansku misiju. Kasna kiπa izlit Êe se na Boæju Crkvu na svrπetku vreme-na da bi dovrπila Boæju misiju na Zemlji. Naziv “rana kiπa” odnosi se ina svakidaπnje djelovanje Svetoga Duha na osvjedoËivanju, pouËavanju,usmjeravanju i uËvrπÊivanju svakog vjernika. Izraz “kasna kiπa” ozna-Ëava posebno izlijevanje sile Boæjega Svetoga Duha na Kristovu Crkvuneposredno prije Kristovog drugog dolaska.

“Slikom rane i kasne kiπe, koja u istoËnim zemljama pada u vrijemesjetve i æetve, hebrejski su proroci prorekli izlijevanje duhovne milostiu posebnoj mjeri na Boæju crkvu. Izlijevanje Duha na apostole bilo jepoËetak te rane kiπe, a rezultati su bili slavni. ... Ali pri svrπetku zemaljskeæetve obeÊano je posebno izlijevanje duhovne milosti da pripravi Crkvuza dolazak Sina »ovjeËjega. Ovo je izlijevanje Duha usporeeno s kasnomkiπom, i krπÊani trebaju moliti Gospodara æetve za ovu dodatnu silu ‘uvrijeme kasnoga daæda’. A kao odgovor ‘Gospod tvori oblake i daje imdaæd’. On Êe dati ‘daæd u pravoj mjeri ... daæd rani i kasni’ (Zaharija 10,1;Joel 2,23 — ©ariÊ).” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 34)

92

UTORAK 24. rujna

PREDUVJETI ZA KASNU KI©U

©to nam sljedeÊi tekstovi govore o pripremi potrebnoj za pri-manje sile Svetoga Duha u punoj mjeri? Djela 1,14; 3,18-20; 4,31;Zaharija 10,1; Psalam 119,25; Ivan 6,63.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pismo nas poziva da traæimo Svetoga Duha od Gospodina (Luka11,13). UËenici su vjerovali Kristovim obeÊanjima, Ëekali su zajedniËkii molili se za izlijevanje Svetoga Duha (Djela 1,8.14). Bog ne zahtijeva odnas da se molimo za Svetoga Duha zato πto nam Ga On ne bi biospreman dati, veÊ zato πto Ga mi nismo spremni primiti. Dok se molimoza izlijevanje Svetoga Duha, Bog djeluje na naπa srca da bi nas naveo nadublje pokajanje. Molitva u malim skupinama vjernika povezuje nasuæim vezama jedinstva i zajedniπtva. I molitva i prouËavanje Biblije po-maæu nam da prepoznamo djelovanje Svetoga Duha u svojem æivotu.

Koje su prirodni rezultati duhovne obnove u naπem æivotu?Kamo nas vodi svako duhovno buenje i svaka obnova? Psalam51,12-15; Djela 4,13.20; 5,33; 8,4.

..................................................................................................................................

Svako duhovno buenje i svaka istinska reforma bude u nama va-trenu æelju za svjedoËenjem. Kada u svojem srcu budemo visoko cijenilisve πto je Krist uËinio za nas, tada, sliËno Petru i Ivanu, neÊemo moÊi“drukËije nego govoriti πto smo vidjeli i Ëuli” (Djela 4,20). IzlijevanjeSvetoga Duha u vrijeme rane kiπe na Pedesetnicu osposobilo je uËenikeda uspjeπno svjedoËe za Krista. Njihovo svjedoËenje bilo je tako snaænoda je buntovna svjetina u Solunu povikala od straha: “Doπli su i ovamooni koji su uzbunili sav svijet!” (Djela 17,6)

Upravo onako kao πto je izlijevanje Svetoga Duha na Pedesetnicuosposobilo uËenike da budu izvanredni svjedoci svojem naraπtaju, takoÊe i izlijevanje Svetoga Duha u vrijeme kasne kiπe osposobiti Crkvu zasvjedoËenje posljednjem naraπtaju. Samo sila kasne kiπe moæe dovrπitiBoæju misiju na Zemlji, a Bog nam neÊe dati niπta manje od toga. Naj-dragocjeniji dar Neba ponuen je u neograniËenoj mjeri da bi se dovrπionajæurniji i najvaæniji zadatak koji je ikada bio povjeren Crkvi.

RAZMISLITE: Prvi uËenici su preokrenuli svijet svojim pro-povijedanjem i svjedoËenjem. Zaπto to isto nije bilo proreËeno i zanas?

93

SRIJEDA 25. rujna

KR©TENJE OGNJEM

I Stari i Novi zavjet sluæe se mnoπtvom simbola poput vode, vjetrai ulja da bi opisali djelovanje Svetoga Duha. Ivan Krstitelj povezuje joπjedan simbol, oganj, s djelovanjem Svetoga Duha (Matej 3,11; Luka 3,16).

Mnogi su pogreπno razumjeli ovu Ivanovu izjavu. Tekst ne glasi:“On Êe vas krstiti Duhom Svetim ili ognjem.” Umjesto toga, stoji napisano:“On Êe vas krstiti Duhom Svetim i ognjem.” Drugi izraz “i ognjem”objaπnjava prvi izraz “krstiti Duhom Svetim”. Krπtenje Svetim Duhom jezapravo krπtenje ognjem. RijeË “krπtenje” u Novom se zavjetu pojavljuje80 puta i uvijek se odnosi na potpuno uronjavanje.

»itajte sljedeÊe tekstove i opiπite πto simbol ognja znaËi uBibliji. Izlazak/2. Mojsijeva 3,2-4; 24,17; 1. o kraljevima 18,24;Malahija 3,2.3; Djela 2,1-4; Hebrejima 12,29.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Oganj simboliËki prikazuje Boæju slavu, prisutnost i silu koja sepokazuje u sluæbi Svetoga Duha. Biti krπten ognjem znaËi biti uronjenu slavu Boæje prisutnosti djelovanjem Svetoga Duha kako bi se Ëovjekosposobio za svjedoËenje u Njegovoj sili. Mojsije se sreo s Bogom kodrazgorjelog grma, a onda je napustio slavu Njegove prisutnosti da bisvjedoËio pred faraonom. Ilija je svjedoËio Izraelu u slavi Boæje ognjeneprisutnosti na brdu Karmelu. Kada su se ognjeni jezici pokazali nablagdan Pedesetnice, uËenici su svjedoËili na jezicima kojima nikadaprije toga nisu govorili. Krπtenje Svetim Duhom oznaËava uronjavanje uBoæju prisutnost i silu da bismo mogli uspjeπno svjedoËiti o Njegovojslavi. I u posljednje dane povijesti ovoga svijeta, Boæji narod Êe ponovnobiti proæet Njegovom prisutnoπÊu, ispunjen Njegovom silom i poslan dasvjedoËi ovome svijetu o Njegovoj slavi.

Zemlja Êe se ispuniti slavom Gospodnjom. “Jer Êe se zemlja napunitiznanja o slavi Jahvinoj, kao πto vode prekrivaju more.” (Habakuk 2,14)U proroËkom vienju, Ivan je vidio aneoskog vjesnika kako se spuπtas neba “i zemlja se rasvijetli od njegova sjaja” (Otkrivenje 18,1).

Boæja slava, Njegov karakter pun ljubavi, otkrit Êe se silom SvetogaDuha svijetu koji Ëeka i svemiru koji promatra. Svaki pojedinac naplanetu Zemlji dobit Êe priliku Ëuti i razumjeti Boæju poruku posljed-njeg vremena.

RAZMISLITE: Boæja slava — Njegov karakter pun ljubavi —otkrit Êe se svijetu. Kako vi u svojoj sferi moæete prikazati Njegovuslavu u svojem æivotu? ©to bi to od vas zahtijevalo?

94

»ETVRTAK 26. rujna

ZAVR©ETAK VELIKE BORBE

Cjelokupno Otkrivenje moglo bi se svesti na samo nekoliko rijeËi:Krist pobjeuje, Sotona gubi.

»itajte Otkrivenje 12,17; 17,13.14; 19,11-16. Koja je osnovnai najvaænija misao u svim ovim tekstovima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovo je radosna vijest: isti Isus koji je pobijedio Sotonu na kriæuponovno Êe doÊi, poraziti sile tame i uËiniti kraj zlu (Otkrivenje 19,19-21; Ezekiel 28,18.19). Zlo neÊe imati posljednju rijeË. Siromaπtvo i bole-sti neÊe imati posljednju rijeË. Patnje i stradanja neÊe imati posljednjurijeË. Kaos i zloËin neÊe imati posljednju rijeË. Slabosti i smrt neÊeimati posljednju rijeË.

Posljednju rijeË imat Êe Bog.Sve do tada, Otac, Sin i Sveti Duh Ëine sve da se pribliæe svakom

pojedincu. Boæje srce plaËe nad izgubljenim svijetom. Uskoro Êe Njegovnarod svjedoËanstvom svojih rijeËi i djela pokazati svijetu Isusovu za-divljujuÊu milost i istinu.

Naravno, Sotona Êe uËiniti sve πto je u njegovoj moÊi da sprijeËi ovosvjedoËenje. U svijetu Êe izbiti zavrπna kriza. Isus Êe izliti svojega Sve-tog Duha u sili kasne kiπe i Boæje djelo na Zemlji bit Êe zavrπeno.

“Boæje sluge, ozarena lica svetim posveÊenjem, æurit Êe iz mjesta umjesto objaviti poruku s Neba. TisuÊe Êe glasova, diljem Ëitave Zemlje,objaviti upozorenje. »init Êe se Ëuda, bolesni Êe ozdravljati, a znakovii Ëudesa pratit Êe vjerne. I Sotona Êe djelovati laænim Ëudesima, ËakspuπtajuÊi vatru s neba naoËigled ljudi. (Otkrivenje 13,13) Na ovaj ÊenaËin stanovnici Zemlje biti navedeni na odluku.” (Ellen G. White, Ve-lika borba, str. 481,482)

Boæje djelo na Zemlji bit Êe dovrπeno. Isus Êe doÊi. Cijelo Nebo i svaZemlja Êe se radovati. Niπta u naπem æivotu nije vaænije od buenjaBoæje milosti u naπem srcu svakoga dana i potrebe da nas Njegov SvetiDuh preobrazi u Njegovo obliËje (1. Ivanova 3,1-3)

RAZMISLITE: Naπ svijet se raspada. Tko to ne vidi? Ima liiËega πto bi bilo vaænije nego da otvorimo srce Isusu i da Gamolimo za buenje i obnovu Svetim Duhom koja je tako potrebnane samo nama kao pojedincima, veÊ i cijeloj Crkvi? ©to bi se moglodogoditi kada bismo svoje srce potpuno predali Bogu i sebe potpu-no posvetili πirenju ove poruke svijetu?

95

PETAK 27. rujna


“Vijest se neÊe toliko πiriti dokazivanjem koliko dubokim osvje-doËenjem Boæjeg Duha. Dokazi su bili predoËeni. Sjeme je bilo posijano,a sada Êe niknuti i donijeti plod. Publikacije πto su ih razdijelili evan-eoski djelatnici izvrπile su svoj utjecaj, ali su mnogi Ëiji su umovinjima bili dirnuti, dotad bili spreËavani shvatiti istinu u cijelosti i poslu-πati je. Zrake svjetlosti sada prodiru posvuda, istina se vidi u svoj svojojjasnoÊi, a iskrena Boæja djeca kidaju veze koje su ih dosad dræale.Obiteljske i crkvene veze su nemoÊne da ih zadræe. Istina im je drago-cjenija od svega drugoga. UnatoË udruæenim snagama πto se protiveistini, velik broj ljudi stat Êe na Gospodnju stranu.” (Ellen G. White,Velika borba, str. 482)


1. U gornjem navodu Ellen G. White kaæe: “Vijest se neÊe tolikoπiriti dokazivanjem koliko dubokim osvjedoËenjem Boæjeg Duha.”Razgovarajte u razredu o tome πto to znaËi. ©to to ne znaËi? Naπaporuka je duboko logiËna, razumna, i oslanja se na snaæne dokaze.Kako onda razumjeti ono πto nam Duh proroπtva govori?

2. Koju duhovnu primjenu u danaπnjoj Crkvi imaju obeÊanjakoja je Bog dao svojem narodu u Starome zavjetu? (Ponovljeni za-kon/5. Mojsijeva 11,13-18; Hoπea 6,1-3; 10,12)

3. Jedan od najveÊih znanstvenika danaπnjice dr. Steven Hawk-ing naziva zamisao o æivotu nakon smrti “bajkom za ljude koji seplaπe mraka”. Zaπto izjave sliËne ovoj pokazuju koliko je naπa po-ruka vaæna i ohrabrujuÊa za ovaj svijet koji ne poznaje Boga niNjegovu ljubav?

4. Iako ne znamo kada Êe Isus doÊi, mi ipak æelimo da se todogodi, æelimo da veÊ jednom doe kraj ovom svijetu punom grijehai zla i da zapoËne novi svijet u kojem æivi pravednost. Zato ivjerujemo da su buenje i obnova kljuËni za nas kao Crkvu, i zatonas vodeÊi glasovi Crkve pozivaju da ih ostvarimo. Na kraju Êe seto ipak ostvariti samo djelovanjem Svetoga Duha u naπim srcima itek kada mi kao pojedinci donesemo svjesnu odluku da se predamoGospodinu cijelim srcem, duπom i umom. Kako moæemo, ne osuu-juÊi druge i ne usporeujuÊi sebe s drugima, obaviti svoj dio poslai ohrabriti jedni druge da se pripremimo za djelo koje Sveti Duhæeli obaviti u naπem æivotu?

96

01 P 2. Petrova 1,21 Od samog poËetka02 U Ivan 14,16.17 Kristovo obeÊanje o Svetom Duhu03 S Luka 24,49 Sila Svetog Duha04 » Djela 2,1.2 Pedesetnica05 P Ivan 16,8 ZadaÊa Svetog Duha06 S Ivan 16,7 Branitelj sliËan Kristu

07 N Matej 28,20 Kristov predstavnik08 P Hoπea 14,6 Kao rosa, kiπa i sunËano svjetlo09 U 1. KorinÊanima 2,10 Rasvjetljava Pismo10 S Ivan 16,13 UËitelj istine11 » Psalam 48,15 Vjerni VodiË12 P Izaija 30,21 Naπ osobni VodiË13 S Hebrejima 3,7.8 Smireni, tihi glas

14 N Levitski zakonik 22,9 Sila koja oplemenjuje i posveÊuje15 P 1. Ivanova 3,24 Oblikuje po boæanskom uzoru16 U Djela 3,19 Donosi osvjeæenje17 S Psalam 51,12 Sila koja Ëisti i oæivljava18 » Habakuk 2,4 Prima se samo vjerom19 P 2. Solunjanima 2,13 Za sve koji vjeruju20 S Izaija 59,19 Viπe od snage smrtnika

21 N Ivan 17,20.21 Donosi sklad22 P Efeæanima 4,1-3 Jedinstvo u raznolikosti23 U Rimljanima 8,5 Darovan pod uvjetom24 S Matej 10,8 Davanje i primanje25 » Matej 25,4 Ulje za naπe svjetiljke26 P Matej 12,31 Grijeh koji Bog ne moæe oprostiti27 S Efeæanima 4,30 Æaloste Ga naπe sumnje

28 N Levitski zakonik 11,44 Za one koji traæe29 P Djela 4,33 Sila Pedesetnice30 U Luka 11,13 Traæite Ga!31 S Zaharija 10,1 Kasna kiπa

JUTARNJI STIHOVI — SRPANJ 2013.

Duh milosti

97

01 » Hebrejima 2,4 »udo02 P 1. KorinÊanima 4,9 »udesna promjena03 S Efeæanima 4,23.24 Obnova srca

04 N Izaija 27,3 Potrebno je vrijeme05 P 1. KorinÊanima 2,2 OdluËnost je kljuË06 U Djela 16,31 Da se osjeti u domu07 S Izaija 43,12 Da i svijet sazna08 » Ivan 6,35 Odræava duhovni æivot09 P Izlazak 34,6 Otkriva Boæji karakter10 S Matej 5,48 Savrπeni veÊ sada?

11 N Titu 2,7.8 Sve bolji utjecaj12 P 1. Ivanova 3,3 Srce postaje Ëisto13 U 2. KorinÊanima 3,18 Promijenjeni gledanjem14 S 1. Petrova 3,8 Za one najbeznadnije15 » 2. Petrova 1,4 Dionici Kristove naravi16 P 1. Petrova 1,14.15 Oblikuje karakter17 S Ivan 13,34.35 Otkriva se ljubavlju

18 N 2. KorinÊanima 2,14.15 Æivotodavno ozraËje19 P Ivan 16,24 »eka naπ zahtjev20 U Job 5,17 Umiruje i oplemenjuje21 S Koloπanima 2,6 Uvijek naprijed i prema Nebu22 » KorinÊanima 12,9 Dostatna milost23 P Otkrivenje 22,11 Dok traje vrijeme milosti24 S Otkrivenje 22,12 Nagrada

25 N 1. Solunjanima 5,23 ObuhvaÊa cijelu osobu26 P Koloπanima 3,10 Na Boæju sliku27 U Izaija 43,10 Kristovi predstavnici28 S Izreke 3,6 Svakog dana, na svakom mjestu29 » Luka 3,4.5 Djelo reforme30 P Luka 12,8 Priprema za Nebo31 S Psalam 84,3 »eænja za Nebom i domom

JUTARNJI STIHOVI — KOLOVOZ 2013.

PreobraæavajuÊa milost

98

01 N 1. Ivanova 4,14 ©to smo vidjeli i Ëuli02 P Filipljanima 2,13 Snaga da posluπamo03 U 1. KorinÊanima 10,13 Protivite se Sotoni04 S Ivan 16,33 »ini nas pobjednicima05 » Izreke 16,32 Vladanje sobom06 P Luka 10,19 Aneoska pomoÊ07 S 1. Ljetopisa 29,12 Naπ um

08 N Efeæanima 6,10 Naπa snaga i naπa sigurnost09 P 2. Timoteju 2,1 Dovoljna za sve10 U Ponovljeni zakon 33,25 Za danaπnje potrebe11 S 2. Samuelova 22,33 Daje neograniËenu snagu12 » Efeæanima 6,24 KrπÊani koji vole dostojni su ljubavi13 P Jeremija 42,3 Pokazuje put14 S Rimljanima 4,16 Za onoga koji vjeruje

15 N Hebrejima 6,12 Snaga u obeÊanjima16 P 1. KorinÊanima 2,5 Ne u svjetovnom sjaju17 U 2. Petrova 1,2.3 Umnoæeni blagoslovi18 S Psalam 71,5 Mladima je potrebna pozornost19 » 1. Petrova 5,6 Za skromne i ponizne20 P Izreke 12,26 Da se moæemo pokazati21 S Izaija 58,8 Izvor pozitivnog utjecaja

22 N Hebrejima 12,1.2 U æivotnoj utrci23 P Psalam 145,11 Neka govore o Tvojoj sili24 U 2. KorinÊanima 6,7 Sila koja moæe uzdrmati svijet25 S Efeæanima 3,20 Znak krπÊanstva26 » Psalam 31,20 Neodoljiva27 P Titu 3,7 Baπtinici besamrtnosti28 S Izreke 10,22 Nepobjedivi

29 N Rimljanima 8,35-37 Viπe nego pobjednici30 P 2. Timoteju 1,12 On moæe

JUTARNJI STIHOVI — RUJAN 2013.

Sila milosti

99

NaruËite prekopovjerenika zaliteraturu u svojojmjesnoj crkvi iliizravno kod nakladnikawww.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

100

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

SRPANJ

01. Psalam 3.02. Psalam 4.03. Psalam 5.04. Psalam 6.05. Psalam 7.06. Psalam 7.

07. Psalam 9.08. Psalam 10.09. Psalam 11.10. Psalam 12.11. Psalam 13.12. Psalam 14.13. Psalam 15.

14. Psalam 16.15. Psalam 17.16. Psalam 18,1-25.17. Psalam 18,26-50.18. Psalam 19.19. Psalam 20.20. Psalam 21.

21. Psalam 22,1-16.22. Psalam 22,17-31.23. Psalam 23.24. Psalam 24.25. Psalam 25.26. Psalam 26.27. Psalam 27.

28. Psalam 28.29. Psalam 29.30. Psalam 30.31. Psalam 31.

KOLOVOZ

01. Psalam 32.02. Psalam 33.03. Psalam 34.

04. Psalam 35,1-12.05. Psalam 35,13-28.06. Psalam 36.07. Psalam 37,1-19.08. Psalam 37,20-40.09. Psalam 38.10. Psalam 39.

11. Psalam 40.12. Psalam 41.13. Psalam 42.14. Psalam 43.15. Psalam 44,1-12.16. Psalam 44,13-27.17. Psalam 45.



RUJAN


08. Psalam 67.09. Psalam 68,1-19.10. Psalam 68,20-36.11. Psalam 69,1-13.12. Psalam 69,14-37.13. Psalam 70.14. Psalam 71,1-13.

15. Psalam 71,14-24.16. Psalam 72.17. Psalam 73,1-17.18. Psalam 73,18-28.19. Psalam 74.20. Psalam 75.21. Psalam 76.

22. Psalam 77.23. Psalam 78,1-20.24. Psalam 78,21-55.25. Psalam 78,56-72.26. Psalam 79.27. Psalam 80.28. Psalam 81.

29. Psalam 82.30. Psalam 83.

101

»ITANJE BIBLIJE REDOM

SRPANJ

01. Psalam 102-10402. Psalam 105-10703. Psalam 108-11104. Psalam 112-11405. Psalam 115-11806. Psalam 119-120

07. Psalam 121-12308. Psalam 124-12609. Psalam 127-13310. Psalam 134-13711. Psalam 138-14112. Psalam 142-14613. Psalam 147-150

14. Izreke 1-315. Izreke 4-616. Izreke 7-1017. Izreke 11-1318. Izreke 14-1619. Izreke 17-2020. Izreke 21-24

21. Izreke 25-2722. Izreke 28-3123. Propovjednik 1-524. Propovjednik 6-925. Propovjednik 10-1226. Pjesma 1-427. Pjesma 5-8

28. Izaija 1-429. Izaija 5-730. Izaija 8-1031. Izaija 11-13

RUJAN

01. Jeremija 50-5202. Tuæaljke 1-303. Tuæaljke 4-504. Ezekiel 1-305. Ezekiel 4-606. Ezekiel 7-1007. Ezekiel 11-13

08. Ezekiel 14-1609. Ezekiel 17-1910. Ezekiel 20-2211. Ezekiel 23-2512. Ezekiel 26-2813. Ezekiel 29-3214. Ezekiel 33-35

15. Ezekiel 36-3816. Ezekiel 39-4217. Ezekiel 43-4518. Ezekiel 46-4819. Daniel 1-420. Daniel 5-921. Daniel 10-12

22. Hoπea 1-323. Hoπea 4-624. Hoπea 7-1125. Hoπea 12-1426. Joel 1-327. Amos 1-328. Amos 4-6

29. Amos 7-930. Obadija i Jona

KOLOVOZ

01. Izaija 14-1602. Izaija 17-2103. Izaija 22-25

04. Izaija 26-2805. Izaija 29-3106. Izaija 32-3407. Izaija 35-3708. Izaija 38-4009. Izaija 41-4410. Izaija 45-47

11. Izaija 48-5012. Izaija 51-5413. Izaija 55-5714. Izaija 58-6015. Izaija 61-6316. Izaija 64-6617. Jeremija 1-4

18. Jeremija 5-719. Jeremija 8-1020. Jeremija 11-1421. Jeremija 15-1722. Jeremija 18-2023. Jeremija 21-2424. Jeremija 25-27

25. Jeremija 28-3026. Jeremija 31-3327. Jeremija 34-3728. Jeremija 38-4029. Jeremija 41-4330. Jeremija 44-4631. Jeremija 47-49

102

PO»ECI SUBOTA U SRPNJU, KOLOVOZI U RUJNU 2013.

SRPANJ KOLOVOZ RUJANMJESTO 5.7. 12.7. 19.7. 26.7. 2.8. 9.8. 16.8. 23.8. 30.8. 6.9. 13.9. 20.9. 27.9.

Beli Manastir 20.38 20.34 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.41 19.28 19.16 19.03 18.49 18.36Biograd 20.43 20.40 20.35 20.28 20.20 20.11 20.01 19.50 19.38 19.27 19.14 19.01 18.49Bjelovar 20.46 20.42 20.36 20.29 20.21 20.11 20.01 19.49 19.36 19.24 19.10 18.57 18.43Borovo 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.27 19.16 19.02 18.49 18.35BraË 20.37 20.34 20.29 20.23 20.15 20.06 19.56 19.45 19.33 19.22 19.10 18.57 18.44Cres 20.50 20.47 20.42 20.35 20.28 20.18 20.07 19.56 19.44 19.32 19.19 19.06 18.53Crikvenica 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52»akovec 20.49 20.45 20.40 20.32 20.24 20.14 20.03 19.50 19.38 19.26 19.12 18.58 18.44Dalj 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.27 19.16 19.02 18.49 18.35Daruvar 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Delnice 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52Dubrovnik 20.28 20.25 20.20 20.14 20.07 19.58 19.48 19.37 19.26 19.14 19.02 18.50 18.38Dugi Otok 20.46 20.42 20.37 20.31 20.23 20.14 20.03 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.50Djakovo 20.37 20.34 20.28 20.21 20.13 20.04 19.53 19.41 19.28 19.17 19.04 18.50 18.37Gareπnica 20.44 20.41 20.35 20.28 20.20 20.11 19.59 19.48 19.35 19.23 19.10 18.56 18.43GospiÊ 20.46 20.43 20.37 20.31 20.23 20.13 20.03 19.52 19.40 19.28 19.15 19.02 18.49Grubiπno Polje 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Hvar 20.37 20.34 20.29 20.23 20.16 20.07 19.56 19.45 19.34 19.22 19.10 18.58 18.44Ilok 20.33 20.29 20.24 20.17 20.09 19.59 19.49 19.37 19.25 19.13 18.59 18.46 18.32Karlovac 20.49 20.46 20.40 20.33 20.25 20.16 20.04 19.53 19.40 19.28 19.15 19.02 18.48Knin 20.41 20.38 20.32 20.26 20.18 20.09 19.58 19.47 19.35 19.23 19.11 18.58 18.45Koprivnica 20.47 20.44 20.38 20.31 20.23 20.13 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.57 18.43KorËula 20.32 20.29 20.24 20.18 20.11 20.02 19.52 19.41 19.30 19.19 19.07 18.54 18.41Kornat 20.43 20.40 20.35 20.28 20.21 20.11 20.01 19.50 19.38 19.27 19.14 19.02 18.49Krapina 20.52 20.47 20.42 20.35 20.26 20.17 20.05 19.53 19.41 19.28 19.15 19.01 18.47Kriæevci 20.48 20.44 20.38 20.31 20.23 20.13 20.02 19.50 19.37 19.25 19.11 18.58 18.44Krk 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52Kutina 20.44 20.41 20.35 20.28 20.20 20.11 20.00 19.48 19.35 19.24 19.10 18.57 18.44Lastovo 20.34 20.31 20.26 20.20 20.13 20.04 19.54 19.43 19.32 19.21 19.08 18.56 18.44Lipik 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Loπinj 20.50 20.46 20.41 20.34 20.26 20.17 20.07 19.55 19.43 19.32 19.19 19.05 18.52Makarska 20.35 20.31 20.26 20.20 20.13 20.04 19.53 19.43 19.31 19.20 19.07 18.55 18.41Maruπevec 20.49 20.46 20.40 20.32 20.25 20.14 20.03 19.51 19.38 19.26 19.13 18.59 18.45MetkoviÊ 20.32 20.29 20.25 20.18 20.11 20.02 19.52 19.41 19.29 19.18 19.05 18.53 18.40

103

PO»ECI SUBOTA U SRPNJU, KOLOVOZI U RUJNU 2013.

(Vremena u ovoj tablici navedena su po ljetnom raËunanju.)

SRPANJ KOLOVOZ RUJANMJESTO 5.7. 12.7. 19.7. 26.7. 2.8. 9.8. 16.8. 23.8. 30.8. 6.9. 13.9. 20.9. 27.9.

Mljet 20.31 20.28 20.23 20.17 20.10 20.01 19.51 19.40 19.29 19.17 19.05 18.53 18.41Naπice 20.38 20.35 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.42 19.29 19.17 19.04 18.50 18.37Nova Gradiπka 20.41 20.37 20.32 20.25 20.17 20.07 19.56 19.45 19.32 19.20 19.07 18.54 18.41Novska 20.44 20.40 20.35 20.28 20.20 20.10 19.59 19.47 19.35 19.23 19.10 18.56 18.43Opatija 20.53 20.50 20.44 20.37 20.29 20.20 20.09 19.57 19.44 19.33 19.20 19.06 18.53Osijek 20.37 20.34 20.28 20.21 20.13 20.03 19.52 19.40 19.28 19.16 19.03 18.49 18.36OtoËac 20.47 20.43 20.38 20.31 20.24 20.14 20.04 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49Pag 20.46 20.43 20.38 20.31 20.23 20.14 20.04 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49Pakrac 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.57 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Peljeπac 20.31 20.28 20.23 20.17 20.10 20.01 19.51 19.40 19.29 19.18 19.06 18.53 18.41Petrinja 20.46 20.42 20.37 20.29 20.22 20.12 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.58 18.45PloËe 20.33 20.30 20.25 20.19 20.11 20.02 19.52 19.41 19.29 19.19 19.06 18.53 18.41PoreË 20.56 20.53 20.47 20.40 20.32 20.23 20.12 20.00 19.48 19.36 19.23 19.10 18.56Poæega 20.40 20.37 20.31 20.25 20.17 20.07 19.56 19.44 19.32 19.20 19.07 18.53 18.40Pula 20.53 20.50 20.45 20.38 20.30 20.21 20.10 19.59 19.46 19.35 19.22 19.08 18.56Rab 20.50 20.46 20.41 20.34 20.26 20.17 20.07 19.55 19.43 19.31 19.18 19.05 18.52Rijeka 20.53 20.49 20.44 20.37 20.29 20.19 20.08 19.57 19.44 19.32 19.19 19.06 18.52Rovinj 20.56 20.52 20.47 20.40 20.32 20.23 20.12 20.00 19.47 19.36 19.23 19.09 18.56Sinj 20.38 20.35 20.29 20.23 20.16 20.07 19.56 19.46 19.34 19.22 19.10 18.57 18.44Sisak 20.46 20.42 20.37 20.29 20.22 20.12 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.58 18.44Slatina 20.41 20.38 20.32 20.25 20.17 20.07 19.56 19.44 19.32 19.20 19.07 18.53 18.40Slavonski Brod 20.38 20.34 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.41 19.29 19.17 19.04 18.51 18.37Slunj 20.48 20.44 20.39 20.32 20.25 20.15 20.04 19.52 19.40 19.28 19.15 19.01 18.48Split 20.38 20.35 20.30 20.23 20.16 20.07 19.56 19.46 19.34 19.23 19.10 18.58 18.44©ibenik 20.42 20.39 20.34 20.28 20.20 20.11 20.01 19.50 19.38 19.26 19.14 19.01 18.49Varaædin 20.49 20.46 20.40 20.32 20.24 20.14 20.03 19.51 19.38 19.26 19.12 18.58 18.44Vinkovci 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49 18.35Virovitica 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.54 18.40Vis 20.38 20.35 20.30 20.23 20.16 20.07 19.57 19.46 19.34 19.23 19.11 18.58 18.46Vukovar 20.35 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.51 19.40 19.27 19.15 19.02 18.49 18.35Zadar 20.45 20.42 20.37 20.30 20.22 20.13 20.02 19.52 19.40 19.28 19.15 19.02 18.49Zagreb 20.49 20.45 20.40 20.32 20.25 20.15 20.04 19.52 19.40 19.28 19.14 19.01 18.47Æupanja 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49 18.36

104

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za odrasle — 3/2013.

Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvenesluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripre-maju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji suËlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hr-vatska • Odgovorni urednik: SreÊko KuburiÊ • Urednik: Mario ©ijan • Pri-jevod: Milan ©uπljiÊ • Lektura: Marijan MalaπiÊiÊ • Korektura: Ljiljana

–idara • Prijelom: Brankica VukmaniÊ • Tisak: Tiskara Velika Gorica

znaci-vremena.comadventisti.hr

CROATIAN ADULT SSQ — 3/2013Mark Finley, Revival and Reformation

105

Uni

jeC

rkve

Skup

ine

Vjer

nika

Stan

ovni

ka

Aust

rijs

ka u

nija

499

3.97

18.

420.

000

Bug

arsk

a un

ija12

321

87.

431

7.47

6.00

0»

eπko

-slo

vaËk

a un

ija18

445

9.68

815

.660

.000

Fran

cusk

o-be

lgijs

ka u

nija

149

2715

.254

76.0

71.0

00Ta

lijan

ska

unija

109

239.

518

61.2

61.0

00Sj

ever

nonj

emaË

ka u

nija

345

1619

.628

47.2

45.0

00Po

rtug

alsk

a un

ija97

269.

249

10.7

82.0

00R

umun

jska

uni

ja1.

092

258

66.8

6721

.848

.000

Juæn

onje

maË

ka u

nija

220

1415

.420

34.5

10.0

00©p

anjo

lska

uni

ja10

840

16.3

3847

.043

.000

©vic

arsk

a un

ija50

54.

377

7.92

6.00

0

Uku

pno

2.52

668

117

7.74

138

8.24

2.00

0

MIS

IJS

KI

PR

OJE

KT

ID

arov

i tr

inae

ste

subo

te u

ovo

m t

rom

jese

Ëju

pom

oÊi

Êeos

tvar

enju

pro

jek

ata

u I

nte

reu

rops

koj

divi

ziji

:

1.

Izgr

adn

ja m

isij

skog

cen

tra

i cr

kve

za

imig

ran

te p

okra

jL

isab

ona

u P

ortu

galu

.

2.

Eva

nge

lizi

ran

ja m

eu

stu

den

tim

a n

a n

ajve

Êim

sveu

Ëili

πtim

a u

»eπ

koj

i S

lova

Ëkoj

.

3.

Izgr

adn

ja c

rkve

za

Rom

e u

Zap

adn

oj B

uga

rsko

j.

DJE

»JI

PR

OJE

KT:

Izg

radn

ja z

grad

e za

su

botn

joπk

olsk

abo

gosl

uæj

a za

rom

sku

dje

cu u

Zap

adn

oj B

uga

rsko

j.

Viπ

e: w

ww

.Adv

enti

stM

issi

on.o

rgS

redo

zem

no

mor

e

Atl

an

tski

oce

an

MA

–A

RS

KA

MO

LD

AV

IJA

SL

OV

EN

IJA

SR

BIJ

A

BO

SN

A I

HE

RC

EG

O-

VIN

A

HR

VAT

SK

A CR

NA

GO

RA

MA

KE

DO

NIJ

A

AL

BA

NIJ

A

GR

»K

AT

UR

SK

A

UK

RA

JIN

A

MA

RO

KO

©PA

NJO

LS

KA

PO

RT

UG

AL

FRA

NC

US

KA

Par

iz

Mad

rid

Lis

abon

Ber

n

Pra

g

ITA

LIJ

A

©V

ICA

RS

KA

AU

ST

RIJ

A

SL

OVA

»K

A

»E

©K

A

RU

MU

NJS

KA

BU

GA

RS

KA

Sof

ija

Bu

ku

reπt

Bra

tisl

ava

BeË

LU

KS

EM

BU

RG

Rim

MA

LTA

1

2

3

Inte

reu

rops

ka

divi

zija

IRS

KA

EN

GL

ES

KA

Ber

lin

NJE

MA

»K

AB

EL

GIJ

A

NIZ

OZ

EM

SK

A

Inte

reu

rops

ka

divi

zija

bpouka3.2013 copy 55 pouka 1 29. lipnja—6. srpnja 2013. bu enje — naπa velika potreba “evo...

Documents