bosniska dobra hrana za djecu - إ vedsko pecivo (bullar), kolaؤچi, sladoled i drugi slatki...

Download BOSNISKA Dobra hrana za djecu - إ vedsko pecivo (bullar), kolaؤچi, sladoled i drugi slatki proizvodi,

Post on 30-Aug-2019

0 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • BOSNISKA

    Dobra hrana za djecu izmedju jedne i dvije godine

  • 2

    Kada Vae dijete napuni godinu dana, ono moe u glavnom jesti istu hranu kao i ostala porodica/obitelj. Sada se uspostavlja osnova za obiaje ishrane, koji e pratiti dijete do daleke budunosti u ivotu. Ove godine Vam mogu pomoi da dodjete do dobrih navika. Savjeti se temelje na ukupnom naunom/znanstvenom istraivanju i na isprobanom iskustvu, a napisani su da bi odgovarali veini. Svi savjeti ne funkcioniu kod svakoga, ve se moda trebaju prilagoditi konkretnoj situaciji u porodici/obitelji.

    Dobra hrana za malu djecu

    Djeci trebaju hranljive materije da bi rasla i razvijala se. Kako mala djeca ne jedu koliinski koliko odrasli, njima je potrebna hrana bogata vitaminima i minerali-ma. Istovremeno djeci nije toliko vano to jedu prilikom pojedinanih obroka ili izvjesnih dana, ve je bitno to jedu tokom dueg vremenskog perioda. Cilj dakle nije da se svaki obrok dovede do savrenstva, ve da se u cijelosti ponudi dobra hrana. Dobra hrana za djecu je i dobra hrana za ostalu porodicu/obitelj. Kako djeca sama nijesu svjesna to je dobro za njih, potrebno je da Vi kao roditelj usmjeravate pravac. Dobro pravilo je da Vi odluujete o tome to e se servirati, dok dijete odluuje o tome koliko hoe pojesti.

    to djeca treba jesti?

    Za djecu, kao i za odrasle je dobro jesti raznoliku hranu, tj. jesti mnogo razliih vrsta hrane. U tom sluaju e dijete unijeti sve potrebne hranljive materije proteine, ugljene hidrate/ugljikohidrate, masnoe, razliite vitamine i minerale.

    Servirajui razliite vrste jela, pomaete djetetu da se navikne na mnoge, razliite ukuse/okuse. Mnogo djece je skeptino prema novim jelima, te je nekad potrebno isprobati novo jelo vie puta, da bi se djeca privikla na novi ukus/okus. Moe biti lake prihvatiti novi ukus/okus ako se servira zajedno sa hranom koju je dijete ve zavoljelo.

    Nasuprot/ unato tome to je dobro jesti raznovrsno, nije strano ako bi dijete jelo istu hranu itavu nedjelju dana. Dijete nee zbog toga postati neishranjeno. to Vi u tom sluaju moete uiniti jeste da obezbijeite raznovrsne dodatke i uine. Ishrana moe postati jednolina u sluaju da dijete due vrijeme jede samo nekoliko jela. Razgovarajte sa medicin-skom sestrom u centrali za njegu djeteta, (barnavrdscentralen-BVC) o tome to treba uraditi u tom sluaju. Tijelu odgovaraju redovni/ redoviti obroci doruak, ruak i veeru sa 2-3 uine. Tako e se olakati djetetu da razlikuje osjeaj gladi i sitosti. Izbjegavajte grickanje izmedju obroka, kako bi dijete moglo da jede dobro za vrijeme samog obroka. Nije ni zdravo za zube stalno imati neto u ustima.

  • 3

    Doruak i uina

    Primjerom dobrog i hranljivog doruka, moemo smatrati neki ili neke od sijedeih: Kisjelo mlijeko ili jogurt sa muslijem ili nezasladjenim pahuljicama kaa sa mlijekom sendvi i mlijeko olja vlling-a i komad voa ili povra su poeljni

    U nekim kulturama se jedu ostaci od veere, za doruak, to je takodje/r dobro.

    Kako mala djeca nijesu u stanju da jedu koliinski koliko i odrasli, tako su uine vanije za djecu nego za odrasle. Sadrina hranljive uine moe biti ista kao i doruka.

    Ako se i dalje doji, majino mlijeko je isto tako jedan vid dobre male uine sa puno hranljivih sastojaka, izmedju ostalih i omega-3 masnim kisjelinama.

    vedsko pecivo (bullar), kolai, sladoled i drugi slatki proizvodi, ne doprinose naroito sa hranljivim sastojcima, ali zato imaju puno eera. Stoga je dobro slatkie uvati za posebne prilike.

    Integralno brano i vlakna

    Integralno brano i vlakna su dobri i za malu djecu, ali djeca ispod dvije godine mogu dobiti rijetku stolicu ako im se daje previe. Dok drugoj djeci djeluje suprotno, tako to mogu dobiti tvrdu stolicu. Koliko vlakana djeca mogu podnijeti a da ne utie na njihov stomak, to zavisi od djeteta do djeteta morate isprobati. Dobar nain unoenja odgovarajue koliine vlakana jeste da se varira izmedju integralnih proizvoda i vrsta proizvoda sa manje vlakana.

    Tri primjera dobrog, hranljivog doruka

  • 4

    Ruak i veera

    Lake je zadovoljiti potrebe djeteta za hranljivim tvarima uz pomo kuvanog/kuhanog jela, kako za ruak tako i za veeru. Pravilo koje pomae jeste da se svakoga dana servira poneto iz svake grupe prehrambenih namirnica: Krompir/krumpir, tjestenina, ria, bulgur: prekrupa od durum zrna (cous-

    cous), i hleb/kruh: izvori ugljenih hidrata/ ugljikohidrata i vlakana, ali takodje/r i vanih minerala i vitamina kaoto su gvodje i folata (folna kisjelina)

    Meso, riba, piletina, jaja, pasulj/grah, soivo/lee i tofu: su vani izvori

    proteina, vitamina i minerala. Meso, pasulj/grah i tofu su dobri izvori gvodja. Povre, krtolasto povre, voe i bobice: sadre mnogo vitamina i drugih zatitnih

    tvari, ali i vlakna takodje/r. Mlijeko, kisjelo mlijeko, jogurt i napitci biljnog porijekla/podrijekla kao to su

    obogaeni napitci od soje i zobi: su vani izvori kalcijuma i mnogih drugih minerala i vitamina.

    Ulje i teni margarin: su vani izvori zdravih masnoa. Ako je hrana nemasna,

    moe biti potrebno malo dodatne masnoe u obroku. Naviknite Vae dijete da pije mlijeko ili vodu uz jelo. Koristite hladnu vodu iz slavine i pustite da iscuri dok ne dodje hladna voda, pa ak i kada je koristite za kuvanje/ kuhanje. Topla voda iz slavine moe, izmedju ostalog, da sadri bakar iz cjevovoda.

    Ako imate sopstveni bunar, Uprava za zdravstvena i socijalna pitanja (Socialstyrelsen) savjetuje da

    se kvalitet/kakvoa vode mora kontrolisati/ kontrolirati svake tri godine. Uprava za okolinu/okoli (miljfrvaltningen) u komuni gdje Vi ivite, moe dati savjete o tome kako uraditi. Ako je voda

    neupotrebljiva zbog bakterija ili ako je bakterija Escherichia coli (E.coli) prisutna u vodi, mora se voda

    skuvati/skuhati prije nego to se daje djeci. U vezi sa ostalim tvarima potrebno je pratiti preporuke-

    uprilogu analize. itati vie o pijaoj vodi na www.livsmedelsverket.se.

    http://www.livsmedelsverket.se/
  • 5

    Domaa ili gotova hrana? Mnogi smatraju da je zabavno kuvati/kuhati dok opet drugi nijesu vini kulinarstvu. Kuvati/kuhati za malu djecu ne mora biti teko. Na veb stranici i u kuvarima/kuharicama se mogu nai dobri i jednostavni recepti, to Vam moe biti od pomoi. Takodje/r se mogu nai polufabrikati i gotova jela koja isto tako odgovaraju za malu djecu.

    Neki nijesu sigurni u vezi fabriki proizvedenih jela, zato to ponekad sadre vie dodataka nego to ih ima u domaoj hrani. Dobro je znati da su svi dodaci koji se koriste u prehrambenim proizvodima, nauno/znanstveno ocijenjeni i odobreni te sigurni kako za djecu tako i za odrasle. Sa druge strane treba biti na oprezu da proizvodi ipak ne sadre manje koliine soli i eera.

    Riba i ljuskari Riba i ljuskari su vani izvori D-vitamina, joda i selena. Masne ribe, kao to su losos, haringa i skua, sadre takodje/r posebne omega-3 masnoe, DHA, koje su potrebne djeci za razvijanje mozga i vida. Zato je dobro za djecu da esto jedu ribu, poeljno bi bilo 2-3 puta sedmino. Pokuajte da varirate sa razliitim vrstama ribe. To je dobro kako za zdravlje tako i za okolinu/okoli. Manji broj tipova ribe mogu u svojoj sadrini imati zagadjivae okoline/okolia, itajte dodatno o tome na stranici 12.

    Mnogi misle da je teko pripremati ribu ali i ne mora tako biti jedan jednostavan nain je da se skuva/skuha pare ribe u mikrotalasnoj/mikrovalnoj penici nekoliko minuta. Mogu se nai i mnogi poluproizvodi i mnoga gotova jela. Drugi, jednostavan nain kod serviranja ribe jeste da se stavi skua iz konzerve na sendvi.

    Djeca koja nikada ne jedu ribu moraju dobiti jelo primremljeno sa uljem od uljane repice i margarinom napravljenim od uljane repice. To ulje sadri omega-3 masnoe, koje se donekle mogu pretvoriti u DHA, u tijelu. Orasi i ulje od lanenih sjemenki, takodje/r sadre omega-3 masti.

    GVODJE je hranljiva tvar koju mala djeca teko mogu da unose u dovoljnoj koliini. Kae obogaene gvodjem ili vlling su stoga dobri i tokom druge godine djeteta. Meso, vedske krvavice (blodpudding), hleb/kruh sa krvlju, te druga jela na bazi krvi, su takodje/r bogata gvodjem. Pasulj/grah, leblebije/ slanutak, soivo/lee, tofu i neki kotunjavi/oraasti plodovi i neke sjemenke, su vegetarijanski izvori gvodja.

    Za djecu je dobro da esto jedu ribu, poeljno bi bilo 2-3 puta sedmino.

  • 6

    Voe i povre Mnoga djeca rado jedu voe i povre, samo ako im se prui prilika. Ali opet mnoga djeca jedu premalo voa i povra. Servirajte povre kako prilikom ruka tako i prilikom veere, a i voe svakoga dana. Poeljno je da varirate forme i boje jer to moe pobuditi radoznalost i volju za jelom kod djeteta.

    Imate mnogo zamrznutog povra. Zamrznuto povre sadri isto toliko hranljivih sastojaka kao i freko/friko, a moe se brzo pripremiti. Ako povre spremite u mikrotalasnoj/mikrovalnoj penici, to e se bolje sauvati hranljivost nego ako kuvate/kuhate u erpi. Na pakovanju Vam pie kako uraditi.

    Pasulj/grah i soivo/lee sadre tvari koje mogu prouzrokovati greve u stomaku, ali te tvari nestaju kada se pasulj skuva/skuha. Proitajete na pakovanju kako uraditi. Potrebno je ak i freki/friki- tek ubrani pasulj skuvati/skuhati. Postoji pasulj/grah i soivo/lee u tetra paku ili u konzervi koji su ve skuvani/skuhani pa se mogu servirati odmah.

    Jo nekoliko primjera: Izreite tapie od krastavca,

    argarepe/mrkve, brokolija ili buketie karfiola/cvjetae i servirajte ih dok pripremate jelo. To se brzo moe uraditi a i moe malo ublaiti djetetovo kenkanje zbog gladi.

    Stavljajte povre u kuvano/kuhano jelo, na primjer/primjerice rendanu argarepu/mrkvu, bijeli kupus, jednu konzervu usitnjenog paradajza/ usitnjene rajice, kukuruza ili pasulja/graha u sosu od mljevenog mesa il