bosna i hercegovina · web viewpravilnikom o unutrašnjoj organizaciji gp bih utvrđene su...

ANALIZA STANJA I POTREBA

PRILOG UZ STRATEGIJU INTEGRISANOG UPRAVLJANJA GRANICOM U BOSNI I HERCEGOVINI

Sarajevo, juni 2011. godine

BOSNA I HERCEGOVINA VIJEĆE MINISTARA

5. 0. Saradnja i koordinacija

Državna komisija za integrisano upravljanje granicom BiH, formirana Odlukom Vijeća ministara BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 73/08 i 98/09) na 9. sjednici održanoj dana 15.12.2009. godine, usvojila je zaključak da se pristupi reviziji dokumenta Strategija integrisanog upravljanja granicom i Akcionog plana u Bosni i Hercegovini. S tim u vezi formirana je radna grupa sa zadatkom da sagleda trenutno stanje, te napravi usporedbu i prilagodi navedene dokumente sa izmjenjenim standardima i preporučenom praksom zemalja EU u oblasti sigurnosti državne granice i kontrole prekograničnog prometa lica, vozila i roba.

U skladu sa Smjernicama i konceptom za izradu strategija integrisanog upravljanja granicama za zemlje JI Balkana, koje je razradila Europska komisija, obrađena je saradnja i koordinacija svake od službi koja je uključena u koncept integrisanog upravljanja granicom u Bosni i Hercegovini, i to po sljedećim nivoima:

- Saradnja unutar službi – poglavlje 5.1.; - Saradnja između službi – poglavlje 5.2.; - Međunarodna saradnja – poglavlje 5.3.

Navedeni nivoi saradnje razrađivani su po sljedećim osnovama:

1. Pravni i regulatorni okvir;2. Rukovođenje i organizacija;3. Procedure;4. Ljudski resursi i obuka;5. Komunikacija i informacione tehnologije; 6. Infrastruktura i oprema.

U ovoj knjizi, koja je u prilogu Strategije integrisanog upravljanja granicom u Bosni i Hercegovini, kroz navedene nivoe saradnje i po pobrojanim osnovama, obrađena je procjena postojeće situacije, te sagledane praznine i razlike službi uključenih u koncept integrisanog upravljanja granicom u BiH, sljedećim redom:

1. Granična policija BiH;2. Služba za poslove sa strancima;3. Uprava za indirektno/neizravno oporezivanje – carina;4. Granična veterinarska inspekcija; 5. Fitosanitarna inspekcija;6. Tržišna inspekcija; 7. Sanitarna inspekcija.

Pored gore navedenih agencija koje su direktno uključene u proces integrisanog upravljanja granicom u BiH, dokument je od velikog značaja i za druga tijela koja su indirektno uključena u oblast kontrole državne granice kao što su: SIPA, Agencija za radiološku i nuklearnu sigurnost, Ministarstvo odbrane BiH, Agencija za policijsku podršku, Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova BiH, Federalno ministartvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo unutrašnjih poslova RS, Policija Brčko distrikta BiH, kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova, lokalne zajednice i drugi.

2

5. 1. SARADNJA UNUTAR SLUŽBI

5.1.1. GRANIČNA POLICIJA BiH

5.1.1.1 Pravni i regulatorni okvir

Procjena postojeće situacije

Granična policija BiH (GP BiH) pravno utemeljenje ima u Zakonu o graničnoj policiji BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 50/04, 27/07 i 59/09) i podzakonskim aktima, internim uputstvima, naredbama i instrukcijama proisteklim iz Zakona.

Zakonom o policijskim službenicima BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 27/04, 63/04, 05/06, 33/06, 58/06, 15/08, 63/08 i 35/09) propisana su ovlaštenja policijskih službenika GP BiH.

Zakonom o graničnoj kontroli („Službeni glasnik BiH“ br. 53/09 i 54/10) propisana je nadležnost policijskih službenika GP BiH prilikom obavljanja poslova granične kontrole koji se sastoje iz graničnih provjera i nadzora granice. Na osnovu Zakona o graničnoj kontroli doneseni su i podzakonski akti kojima se regulišu sljedeće oblasti: obavljanje graničnih provjera, granično odobrenje, privremeni granični prelazi, granični incidenti, standardi i uslovi izgrađenosti i opremljenosti graničnih prelaza, granična kontrola u međunarodnom tranzitnom prometu, upotreba tehničkih pomagala na graničnim prelazima, odobrenja za kretanje članova posade stranog broda, prenos oružja i municije preko državne granice, granične oznake i druga saobraćajna signalizacija, rješenja o području graničnog prelaza.

Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu („Službeni glasnik BiH“ br. 36/08) propisani su uslovi i postupak ulaska stranaca u BiH, vizni i bezvizni režim, kretanje i boravak stranaca u BiH, kao i uslovi za dobijanje međunarodne zaštite u BiH. Takođe, propisani su i prekršaji i kazne za prekršaje počinjene povredom odredbi Zakona. U skladu sa Zakonom doneseni su provedbeni propisi kojima su definirani postupci ulaska i boravka stranaca, vize, putni list, nadzor i udaljenja, ovlaštenja, pokriće troškova kao standardi o funkcioniranje Imigracijskog centra.

Praznine i razlike

Navedeni zakonodavni okvir u najvećoj mjeri je usklađen sa standardima i najboljom praksom zemalja EU. Razlike u odnosu na dosadašnje obavljanje poslova iz nadležnosti GP BiH zahtjevaju kontinuiranu obuku službenika za vršenje poslova graničnih provjera i nadzora državne granice, te potpunu implementaciju provedbenih propisa u praksi.

5.1.1.2. Rukovođenje i organizacija


Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji GP BiH utvrđene su organizacione jedinice i njihov djelokrug rada, sistematizacija radnih mjesta, opis poslova sa uslovima za njihovo obavljanje i brojem izvršilaca, ovlaštenja i odgovornost u vršenju poslova i zadataka, rukovođenje agencijom i organizacionim jedinicama, radni odnosi i disciplinska odgovornost zaposlenih u GP BiH, programiranje, planiranje rada i ostvarivanje javnosti rada.

3

Komunikacija se uglavnom odvija putem Operativnih centara (centralni nivo), odnosno operativnih dežurnih – vođe smjena (regionalni i lokalni nivo).

Praznine i razlike

Na centralnom nivou rukovođenja ne postoji odjel koji se isključivo bavi analizama ostvarenih rezultata na terenu, odnosno analizom rizika.

Analize vrše odjeli u Glavnom uredu koji u kadrovskom i brojčanom smislu nisu dovoljno efikasni. Izostaje kontinuirano praćenje problematike iz pojedinih oblasti kontrole prelaska državne granice (oblast međunarodnog transporta, prekršaji vezani za granicu, organizirani kriminal i dr.).

Komunikacija unutar jednog nivoa upravljanja uglavnom se vrši putem internih dostavnih knjiga, gdje je praćenje toka realizacije predmeta koji se zadužuju nedovoljno efikasno.

5.1.1.3. Procedure

Procedure i postupci policijskih službenika GP BiH regulisani su uglavnom internim aktima: uputstvima, instrukcijama kojima su data pisana pojašnjenja u vezi provođenja važećih propisa. Na isti način uređena je i komunikacija između organizacionih jedinica GP BiH. Razmjena informacija između različitih nivoa rukovođenja uglavnom se provodi putem operativnih dežurnih službi na lokalnom (Jedinice GP BiH), regionalnom (Terenski uredi) i centralnom nivou (Glavni ured), putem sredstava veze: elektronskim putem (faksom, e-mailom, CD i sl.) i radio sistemom.

U pogledu razmjene informacija koje se odnose na kriminalitet, uspostavljen je koncept kriminalističko-obavještajnog izvještavanja, po kojem se sve značajnije informacije u vezi sa kriminalitetom dostavljaju iz organizacionih jedinica GP BiH u Centralni istražni ured, gdje se vrši obrada (procjena, analiza, provjera kroz baze podataka) radi preuzimanja daljih službenih radnji iz nadležnosti GP BiH.

GP BiH uspostavila je Evidenciju graničnih dosijea (EGD) u kojoj se nalaze podaci o počinjenim krivičnim djelima, prekršajima i drugim neregularnostima koje se odnose na državnu granicu.

Praznine i razlike

Uspostavljena Evidencija graničnih dosijea još nije u potpunosti funkcionalna, obzirom da se informacije i podaci sadržani u ovim dosijeima ne koriste u dovoljnoj mjeri za operativne potrebe i za planiranje aktivnosti.

GP BiH još uvijek nije u potpunosti uspostavila informativni sistem i baze podataka koje će biti automatski dostupne na svim graničnim prelazima. Neophodno je uspostaviti procedure za unos, ažuriranje i brisanje podataka u tim bazama.

Također, GP BiH nema uspostavljene procedure sa nadležnim tijelima vezano za postupanje sa privremeno oduzetim predmetima (posebno u slučaju privremenog oduzimanja transportnih sredstava, goriva, i sl.) jer po pravilu nadležni sudski i tužilački organi ta sredstva ostavljaju pod nadzorom GP BiH do okončanja postupka.

4

5.1.1.4. Ljudski resursi i obuka

Procjena postojeće situacije Nedostatak policijskih službenika je evidentan, što je imalo odraza na organizaciju i efikasno izvršavanje poslova iz nadležnosti GP BiH. U prethodnom periodu, problem nedostatka obučenih policijskih kadrova, GP BiH je rješavala školovanjem kadeta u vlastitom Centru za obuku, koji je funkcionisao kao posebna organizaciona jedinica zadužena za školovanje i obuku službenika GP BiH. Istovremeno putem internih oglasa nastoji se postići popuna policijskih pozicija sa višom i visokom stručnom spremom.

Obuka policijskih službenika u skladu sa Zakonom o policijskim službenicima odvija se u dva osnovna vida: osnovna obuka (školovanje kadeta za rad u GP BiH) i stručno usavršavanje. Tokom 2009. godine uspostavljena je Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova, koja je preuzela nadležnosti Centra za obuku GP BiH u pogledu školovanja kadeta za rad u GP BiH.

Stručno usavršavanje policijskih službenika odvija se putem internih obuka (koje se provode u terenskim uredima i jedinicama prema planovima koji su odobreni od glavnog ureda) i eksternih obuka (obuke koje se provode u saradnji sa raznim tijelima u zemlji i inostranstvu).

Praznine i razlike

Uspostavljanje Agencije za školovanje i stručno usavršavanje zahtjeva da se pristupi prestrukturiranju centra za obuku GP BiH, sa naglaskom na stručno usavršavanje kadrova.

Za vrijeme tzv. „prelaznog perioda“ u skladu sa Zakonom o policijskim službenicima omogućen je prijem policijskih službenika iz drugih agencija, ali zbog malog odziva na prethodno raspisane oglase kao i neadekvatne obučenosti policijskih službenika iz drugih organa za poslove iz nadležnosti GP BiH, ovaj vid zapošljavanja se nije koristio u dovoljnoj mjeri.

GP BiH se i dalje susreće sa problemom obezbjeđenja specijalističkog kadra, posebno u pogledu informacionih tehnologija.

5.1.1.5. Komunikacija i informacione tehnologije


Služba je u značajnoj mjeri opremljena informatičkom opremom, tako da je moguće da skoro svi pripadnici službe komunikaciju sa drugim organizacionim jedinicama vrše elektronskim putem. Komunikacija između Glavne kancelarije, terenskih ureda i jedinica na terenu omogućena je putem LAN-mreže i E-mail vezom.

Komunikacija između organizacionih jedinica GP BiH ostvaruje se putem širokopojasnih radio relejnih mreža (SPIN, SDH, ADSL), putem radio veza i sistemom telefonskih veza koji uključuje i VoIP.

Trenutno sve jedinice GP BiH posjeduju računarsku opremu koja se koristi uglavnom za unos podataka ili pisanje izvještaja, pohranjivanje i djelomično slanje elektronskom poštom akata u viši nivo rukovođenja.

5

U prethodnom periodu potražna djelatnost u GP BiH je značajno unaprijeđena. Na međunarodnim graničnim prelazima vrši se instaliranje čitača putnih isprava koji su uvezani u jedinstven komunikacijski sistem sa direktnim pristupom centralnim bazama podataka (centralizovani sistem), u skladu sa zahtjevima Mape puta za liberalizaciju viznog režima. GP BiH planira da svi međunarodni granični prelazi budu umreženi u ovoj sistem.

GP BiH je uspostavila saradnju sa nadležnim tijelima u BiH, sa kojima na osnovu potpisanih sporazuma, protokola i memoranduma vrši razmjenu podataka i informacija. Također, GP BiH nastoji da u skladu sa raspoloživim budžetskim sredstvima kontinuirano prati i koristi savremene tehnologije u skladu sa preporukama i najboljim praksama zemalja EU.

Praznine i razlike

Računarska oprema koja se nalazi u organizacionim jedinicama GP BiH nije uvezana u jedan sistem, na jedan server, gdje bi razmjena podataka bila automatska. Uvezivanje računara u jedinstvenu informatičku mrežu podrazumijeva osiguranje telekomunikacione opreme kao tehničke podrške.

Organizacione jedinice GP BiH opterećene su formalnim preprekama upravljanja informacijama, koje su uspostavljene strogom hijerarhijom u sistematizaciji GP BiH. Suština problema u oblasti potražnih djelatnosti je da se nakon unošenja i ažuriranja baza podataka na jednom mjestu, ti podaci automatski mogu koristiti u svim jedinicama GP BiH, tj. na svim graničnim prelazima. Na ovaj način se skraćuje vrijeme na relaciji: izvršenje krivičnog djela – unošenje podataka o izvršiocima tog djela u bazu podataka – pristup podacima na svim graničnim prelazima.

Potrebno je dalje preduzimati mjere na uspostavljanju informacionog sistema u GP BiH, te isti učiniti kompatibilnim sa sistemima ostalih policijskih tijela u BiH i inostranstvu. Navedeno podrazumjeva i dalji razvoj Informacionog sistema migracija (ISM), internih baza podataka, kao i implementaciju Sporazuma o uspostavljanju elektronske razmjene podataka iz evidencija policijskih tijela i tužilaštava.

5.1.1.6 Infrastruktura i oprema


Stanje infrastrukture na graničnim prelazima u BiH još uvijek se ne može ocjeniti zadovoljavajućim. Samo manji broj graničnih prelaza zadovoljava sve potrebne infrastrukturne uslove u skladu sa standardima EU. Radi se o novoizgrađenim graničnim prelazima čija izgradnja je bila donirana sredstvima EU.

GP BiH je u prethodnom periodu preduzela značajne napore na nabavci savremene opreme za granične provjere i nadzor granice. To se prije svega odnosi na instaliranje čitača putnih isprava na međunarodnim graničnim prelazima, nabavke opreme za detekciju droga i eksploziva, otkrivanje ilegalnih migranata i sl. Oprema za nadzor državne granice značajno je osavremljena nabavkom raznih senzora, termovizijskih kamera i specijalnih vozila. Na svim graničnim prelazima nije instaliran video nadzor.

6

Praznine i razlike

Dalji razvoj infrastrukture na graničnim prelazima, kao i nabavka opreme ograničena je raspoloživim budžetskim sredstvima za ove namjene. Obzirom na ovu okolnost, potrebno je uspostaviti procedure sa definisanim prioritetima za nabavku opreme.

GP BiH izdvaja značajna sredstva za plaćanje zakupnina prostora koji se koriste kao službene prostorije, te u skladu sa raspoloživim budžetskim sredstvima, biće nastavljen proces izgradnje vlastitih objekata za smještaj organizacionih jedinica.

5.1.2. SLUŽBA ZA POSLOVE SA STRANCIMA

5.1.2.1 Pravni i regulatorni okvir rada službe


Služba za poslove sa strancima osnovana je 01. listopada 2006. godine te čini upravnu organizaciju u okviru Ministarstva sigurnosti BiH sa operativnom samostalnošću.

Služba za poslove sa strancima osnovana je s ciljem da se premjesti kontrola migracija na državni nivo, obzirom da je prethodna nadležnost za kontrolu migracija u zemlji bila na različitim „odjeljenima za strance“ i to:

- Kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova;- Policija Brčko distrikta BiH;- Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske.

S obzirom na ograničene resurse i ovlaštenja, prethodni sistem je bio veoma neučinkovit te je stoga donesena odluka o osnivanju Službe za poslove sa strancima koja pravno utemeljenje ima u Zakonu o Službi za poslove sa strancima („Službeni glasnik BiH“ br. 54 /05).

Značajni napredak u smislu poboljšanja pravnog okvira kojim se reguliraju pitanja kretanja i boravka stranaca u Bosni i Hercegovini, postignut je usvajanjem Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu („Službeni glasnik BiH“ br. 36/08) koji je u dovoljnoj mjeri usklađen sa Pravnom stečevinom (acquis communautaire) EU, a u oblasti imigracija u potpunosti sa Šengenskim sporazumom u oblasti viza. Od momenta stupanja na snagu ovog zakona doneseno je niz podzakonskih akata i to:

- Pravilnik o ulasku i boravku stranaca;- Pravilnik o nadzoru i udaljenu stranaca;- Pravilnik o pokriću troškova udaljena stranaca;- Pravilnik o putnom listu;- Pravilnik o standardima i funkcioniranju Imigracijskog centra;- Pravilnik o ovlaštenjima inspektora za strance;- Pravilnik o ovlaštenjima službenika osiguranja;- Pravilnik o zaštiti stranaca žrtava trgovine ljudima;- Pravilnik o azilu BiH;- Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja kjnige gostiju.

7



Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Službi za poslove sa strancima BiH (u daljem tekstu: Služba) utvrđuje se unutrašnja organizacija Službe, organizacione jedinice, njihov djelokrug rada i nadležnosti, način rukovođenja, programiranje i izvršavanje poslova, pojedina prava i odgovornosti državnih službenika i zaposlenika u obavljanju svojih poslova, ukupan broj državnih službenika i zaposlenika, postupak prijema zaposlenika u radni odnos, sistematizacija radnih mjesta sa opisima poslova za svakog državnog službenika i zaposlenika sa potrebnim uvjetima u pogledu stručne spreme i drugih uvjeta za rad na određenim poslovima, obuka zaposlenih državnih službenika i zaposlenika, broj pripravnika koji se primaju u radni odnos, uvjetima i postupkom njihovog prijema i druge pojedinosti koje se tiču organizacije i sistematizacije Službe.

Shodno navedenom Pravilniku, u sjedištu Službe je Uprava Službe koju čine organizacione jedinice: Kabinet direktora, Ured za strateško planiranje, analizu i statistiku i Ured za unutrašnju kontrolu. Sektori u sjedištu Službe su: Sektor za operativnu podršku, Sektor za readmisiju, prihvat i smještaj stranaca i Sektor za administraciju.

Služba ima i organizacione jedinice-terenske centre i to: Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Istočno Sarajevo, Livno, Doboj, Tuzla, Bihać, Goražde, Bijeljina, Trebinje, Zenica, Travnik, Brčko, Orašje i Ljubuški.

Kao rezultat planskih aktivnosti koje je poduzela Uprava Službe zajedno sa nadležnim Sektorima i terenskim centrima postignuti su veoma zapaženi i značajni rezultati na otkrivanju ilegalnih imigranata.

Postignuti rezultati su skup mnogih faktora, a prije svega pojačanih planskih aktivnosti akcija kontrole kretanja i boravka stranaca prema obavještajnim i operativnim podacima koje je prikupila naša služba.

Kao agencija za kontrolu migracija, Služba za poslove sa strancima je podjeljena na dva glavna segmenta:

1) Inspektore za strance;2) Imigracijski centar.

Inspektori za strance rade u regionalnim terenskim uredima i na taj način pružaju punu pokrivenost terena u cijeloj zemlji, a u isto vrijeme su oni koji rade s prvim elementom nadležnosti Službe (identifikacija, procesuiranje i rješavanje po slučajevima). Inspektori za strance su dalje podijeljeni između terenskih službenika i administrativnih radnika.

Službenici Imigracijskog centra su nadležni za nadzor nad ilegalnim imigrantima i njihovo udaljavanje po potrebi.

Za razliku od GP BiH i SIPA-e, Služba za poslove sa strancima nije policijska agencija. Službenici agencije imaju ograničene ovlasti policijskog tipa (pretres, zapljena, pritvor, upotreba sile uključujući i vatreno oružje, itd) kako bi im se dozvolilo da učinkovito provode operacije borbe protiv ilegalnih migracija u zemlji, te da pružaju osiguranje tokom nadzora pa i udaljavanja ilegalnih imigranata.

8

Praznine i razlike

Na Centralnom nivou rukovođenja ne postoji operativni centar nego se dežurni u terenskim centrima uglavnom pojavljuju kao posrednici u komunikaciji.

Služba za poslove sa strancima nema vlastite i održive kapacitete za obuku, te se još uvijek mora oslanjati na vanjsku pomoć. Strateško planiranje i analiza rizika je i dalje minimalna.

5.1.2.3. Procedure


Međusobne procedure i postupci regulisani su uglavnom internim aktima – uputstvima, na način kojim se određuje komunikacija između osnovnih i unutarnjih organizacionih jedinica Službe za poslove sa strancima.

Veza između organizacijskih jedinica sprovodi se u najvećem dijelu faksom, a potom elektronskim putem. Problem ovog koncepta je zaštita informacija koje se dostavljaju, kao i zaštita njihovog izvora.



Služba je nedovoljno kadrovski popunjena. Sposobnost operativnog osoblja je veoma niska. Sadašnje operativno osoblje čine zaposleni iz prethodnog sistema koji su radili pri MUP-ovima te su prebačeni u ovu Službu. Uloga Službe je u mnogome različita od dosadašnjih struktura, te su joj stoga potrebni visokokvalificirani kadrovi u smislu posjedovanja vještina koji su u standardima EU.

Tako je menadžment Službe kadrovske nedostatke ''premoštavao'' internim premještajima unutar Službe, na način da su se popunjavala radna mjesta koja su neophodna za funkcioniranje Službe.

Obuka je segment kojem se u Službi posvećuje posebna pažnja.



Služba je u značajnoj mjeri opremljena informatičkom opremom, tako da je moguće da skoro svi pripadnici službe komunikaciju sa drugim organizacionim jedinicama vrše elektronskim putem.

Komunikacija između Glavne kancelarije, terenskih ureda i jedinica na terenu omogućena je putem LAN-mreže i E-mail vezom.

Komunikacija između Ministarstva sigurnosti BiH i GP BiH moguća je putem internet E-mail veze. Pristup podacima i njihova zaštita osigurava se na način ograničenja pristupa, uz

9

korištenje posebnih korisničkih imena i šifri. Podaci se redovno snimaju na zaštićene medije i čuvaju na sigurnom mjestu.

5.1.2.6 Infrastruktura i oprema


Sve organizacione jedinice Službe posjeduju informatičku opremu, tako da je moguće da svi pripadnici Službe komunikaciju sa drugim organizacionim jedinicama vrše elektronskim putem. Elektronska komunikacija između Glavnog ureda Službe i Terenskih ureda je ostvarena putem zaštićene Lan mreže i izgradnjom VPN tunela putem interneta. Glavni ured Službe ostvaruje komunikaciju sa Ministarstvom sigurnosti BiH, Uredom Interpola, te Agencijom za identifikaciona dokumenata, evidenciju i razmjenu podataka putem SDH – Državne mreže za prenos podataka i SPIN mreže. Pristup podacima i njihova zaštita se osigurava na način ograničenja pristupa kroz pristupna prava, uz korištenje posebne kombinacije korisničkih imena i šifri.

U sadašnjoj situaciji postojeća oprema se koristi racionalno i funkcionalno u svim organizacionim jedinicama. To se prije svega odnosi na korištenje komunikacijskih sistema, jedinstvenih baza podataka i slično.

Svi terenski uredi i zgrada uprave su povezani na Informacioni sistem za migracije koji se svakodnevno koristi u radu.

5.1.3. UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE 5.1.3.1. Pravni i regulatorni okvir


Uprava za indirektno oporezivanje uspostavljena je Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja („Službeni glasnik BiH“ br. 44/03, 52/04, 4/08, 49/09), kao samostalna upravna organizacija i jedini organ nadležan za sprovođenje zakonskih i drugih propisa o indirektnom oporezivanju, uključujući i nadležnost za naplatu i raspodjelu indirektnih poreza, a indirektni porezi se odnose na uvozne i izvozne dažbine, akcize, porez na dodanu vrijednost i sve druge poreze zaračunate na robu i usluge.

Zakon o upravi za indirektno oporezivanje („Službeni glasnik BiH“ br. 89/05) reguliše nadležnost, organizaciju, rukovođenje UINO, prava i dužnosti zaposlenih, upravljanje ljudskim potencijalima i druga pitanja.

Zakon o postupku indirektnog oporezivanja („Službeni glasnik BiH“ br. 89/05) uređuje postupak utvrđivanja, naplate i kontrole indirektnih poreza.

Zakon o spoljnotrgovinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 7/98) reguliše osnovne elemente sistema za izvoz i uvoz roba i usluga.

Zakon o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 57/04, 12/05, 51/06, 93/08) reguliše postupak sprovođenja i izvršavanja aktivnosti iz oblasti carina, kao i osnovne elemente sistema carinske zaštite privrede BiH, prava i obaveze svih subjekata u carinskim postupcima,

10

reguliše carinsko područje, carinsku liniju, carinski granični pojas, carinski nadzor, postupak carinjenja robe i druge institute koji regulišu sistem carinske zaštite. Carinske dažbine koje se zakonski potražuju i naplaćuju na robu koja je predmet carinjenja zasnivaju se na Zakonu o Carinskoj tarifi BiH.

Odluka o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 63a) je provedbeni akt za provođenje Zakona o carinskoj politici BiH i ista je donesena na osnovu navedenog zakona.

Prednje navedeni Zakon o carinskoj politici BiH i Odluka o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BiH, ne sadrže novine koje su sadržane u posljednjoj konsolidiranoj verziji Carinskog kodeksa Zajednice (npr. status AEO, elektronska analiza rizika, elektronski uvozni i izvozni sistem) i njegovog provedbenog propisa, a pogotovo ne novine sa modernizovanim Carinskim kodeksom zajednice koji je također već objavljen, a u ostalom dijelu su usklađeni sa carinskim propisima EU.

Zakon o porezu na dodanu vrijednost („Službeni glasnik BiH“ br. 9/05, 35/05, 100/08) uvodi obavezu i reguliše sistem plaćanja poreza na dodanu vrijednost, između ostalog, i na uvoz dobara u Bosnu i Hercegovinu.

Zakon o akcizama u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“ br. 49/09) uređuje oporezivanje prometa i uvoza određenih vrsta proizvoda (akciznih proizvoda) posebnim oblikom poreza - akcizom.

U skladu sa navedenim zakonima Uprava za indirektno oporezivanje, odnosno Upravni odbor, donijeli su provedbene propise odnosno operativna uputstva za primjenu istih.

Zakon o kontroli vanjskotrgovinskog prometa roba i usluga od strateške je važnosti za bezbjednost Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 103/09) te reguliše uslove za izvoz, uvoz i provoz oružja, vojne opreme, proizvoda dvojne i posebne namjene, te usluga u vezi s oružjem, vojnom opremom, proizvodima dvojne i posebne namjene. UINO je obavezna u provođenju carinskih postupaka cijeniti ispunjenost uslova propisanih ovim zakonom.

BiH je potpisala Ugovore o saradnji i uzajamnoj pomoći u oblasti carina sa Hrvatskom, Srbijom, Crnom Gorom i Turskom, a u toku su pregovori o zaključenju ugovora sa Makedonijom, Albanijom i Češkom Republikom.

Glavni zadaci UINO, kod ulaska robe na područje BiH, odnosi se na identifikaciju svih roba, kako bi se obezbijedila pravilna naplata prihoda i obavila potrebna provjera u vezi sa ograničenjima zaštite zdravlja ljudi, životinja i biljaka, zaštita nacionalnih blaga od umjetničke, historijske i arheološke vrijednosti. UINO također ima zadatak da osigura uslove da robe prijavljene za izvoz napuste područje BiH, te da se ispoštuju ograničenja i zabrana. UINO ima iste zadatke u vezi sa robom koja je u provozu kroz BiH.

Unutar carinskog područja BiH, UINO ima zadatak obezbijediti da robe ne budu stavljene u slobodan promet na domaćem tržištu, bez da se izvrši odgovarajuća carinska procedura u cilju pravilne naplate prihoda i poštivanja eventualnih ograničenja i zabrana.

11

U skladu sa Carinskim Planovima EU (Carinska strategija Evropske Komisije prije pridruživanja iz 1998. godine), UINO sprovodi reformu carinskih aktivnosti zasnivajući ih na slijedećim prioritetima:

- olakšanje kretanja osoba, roba, usluga i kapitala preko granice i poštivanja odredbi zakona;- saradnja sa drugim uključenim službama;- razvijanje saradnje s obje strane granice.

UINO nesporno prepoznaje da su potrebne značajne promjene i u organizaciji carinskih aktivnosti, kako bi se postiglo efikasno integrisanje sa drugim službama. U vezi sa prekograničnim aktivnostima, koje obuhvaćaju carinske poslove na GP-ma (graničnim prijelazima) i UMC-a (unutrašnjim mjestima carinjenja), UINO je u procesu uvođenja standarda EU, kao što je to navedeno u Odjeljku Carinskih Planova EU, koji se odnosi na graničnu i unutrašnju kontrolu. Ovim Odjeljkom se zahtjeva uspostavljanje standarda u vezi sa zakonodavnim okvirom, analizom rizika i selektivnosti, sistematskim, sveobuhvatnim i fleksibilnim kontrolama, saradnjom sa drugim službama uključenim u kontrolu, kako na granici tako i u unutrašnjosti, odnosima sa privrednicima, odnosima sa javnošću, rukovođenjem, kadrovima i obukom, prostorijama, opremom i kompjuterizacijom.

Praznine i razlike

Po pitanju usklađivanja zakonodavstva i regulatornog okvira u oblasti carina, BiH je ostvarila napredak i dalje ulaže napore na usklađivanju svog zakonodavstva u oblasti carina sa acquis-em (što se radi u okviru Twinning projekta IPA 2008, koji je započeo sredinom 2010. godine), a nakon toga i na pripremi operativnih uputstava na područjima carinskog sistema u kojima to bude potrebno.

U BiH nisu doneseni provedbeni propisi kojima bi bilo uređeno područje carinskog postupanja u vezi s robom za koju postoji osnovana sumnja da povređuje određena prava intelektualnog vlasništva. Stoga se sasvim opravdano i nužnim nametnula potreba normativnog uređenja pitanja carinske zaštite prava intelektualnog vlasništva, radi čega je UINO preduzela aktivnosti na izradi posebnog propisa koji će u svom sadržaju dosljedno slijediti standarde i institute ugrađene u važeće propise EU kojima je regulisano to područje, koji se takođe ubrajaju u pravnu tekovinu. Time će se stvoriti uslovi i za provođenje carinskih mjera za zaštitu prava intelektualnog vlasništva u skladu sa dobrom praksom zemalja EU, u čemu carinska služba ima važnu ulogu, koja se pojavljuje kao ''posrednik'' u odnosu na nosioca prava i navodnog prekršioca određenog prava intelektualnog vlasništva, s tim da carinska služba ne rješava sukob, nego samo utvrđuje postojanje osnovane sumnje u kršenju intelektualnog vlasništva kao privatnog prava.

Potrebno je da BiH pristupi Konvenciji o zajedničkom provoznom postupku - NCTS iz 1987. godine i u cilju rješavanja tog pitanja treba preduzeti sve neophodne aktivnosti i radnje, kako bi se provođenje postupka provoza uskladilo sa postupkom provoza koji se provodi u zemljama EU i zemljama u okruženju.

BiH je ratifikovala Istanbulsku konvenciju o privremenom uvozu, u toku su aktivnosti za primjenu ATA karneta, što će dodatno pojednostaviti postupak privremenog uvoza, a slijedom toga i postupak provoza, obzirom da ATA karnet zamjenjuje nacionalnu carinsku prijavu.

Carinskim kontrolama obuhvaćeno je prikupljanje informacija-saslušavanje, fizički pregled, uzimanje uzoraka i provjera dokumenata. Saslušanja i pregledi zasnovani su na procjeni rizika

12

dokumenata koja prate robu. Uzimanje uzoraka roba za potrebe carinskog postupka se ne vrši u zadovoljavajućem broju iz razloga nedovoljnog posjedovanja odgovarajućih kapaciteta za laboratorijske analize (oprema, prostor, stručna edukacija).

Potrebno je intenzivirati i unaprijediti saradnju sa privrednicima, državnim i entitetskim organima i organizacijama u cilju poboljšanja efikasnosti UINO u pogledu ostvarivanja nadležnosti utvrđenih odgovarajućim zakonima.



Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta uređena je organizacija i način rada Uprave, organizacione jedinice i njihova nadležnost, rukovođenje, ukupan broj državnih službenika i zaposlenika, naziv i raspored poslova po organizacionim jedinicama, opis poslova za svakog izvršioca i uslovi za obavljanje poslova. Poslove iz svoje nadležnosti UINO obavlja putem organizacionih jedinica u Središnjem uredu u Banja Luci i regionalnim centrima u Banja Luci, Sarajevu, Tuzli i Mostaru.

Operativna uputstva za carinske službenike na terenu, u cilju obezbjeđenja dosljednosti u postupanju kroz cijelu strukturu Uprave, nisu u potpunosti završena.

Na pojedinim graničnim prelazima zaposlen je nedovoljan broj izvršilaca. Značajno razmještanje zaposlenih, kao posljedica restrukturiranja bivših carinskih uprava i uspostavljanja UINO je rezultiralo potrebom za dodatnom obukom zaposlenih, kako onih koji obavljaju poslove na graničnim prelazima, tako i zaposlenih na poslovima u unutrašnjim mjestima carinjenja.

Potrebno je uraditi priručnik za rad na graničnim prelazima i mjestima unutrašnjeg carinjenja (UMC).

Praznine i razlike

Potrebno je usvojiti novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, koji je UINO izradila i dostavila Upravnom odboru na saglasnost, u kojem su izvršene izmjene u odnosu na prethodni pravilnik u smislu definisanja načina održavanja graničnih prelaza od strane UINO, te druge organizacione izmjene, a koje će doprinijeti boljem funkcionisanju UINO. Potrebno je nastaviti aktivnosti na izradi odgovarajućih uputstava, kojim će se izvršiti razjašnjenje eventualnih nejasnoća, koje se pojave na terenu pri provođenju propisa.

Potrebno je unaprijediti sistem kontrole rada, nagrađivanja i napredovanja u službi. Također, potrebno je unaprijediti sistem razmjene informacija, kako na nivou organizacionih jedinica UINO, tako i sa ostalim kontrolnim službama na graničnim prelazima.

5.1.3.3. Procedure

Procjena postojećeg stanja

Činjenica je da su carinske procedure vrlo složene što utiče na efikasnost i brzinu njihovog sprovđenja na graničnim prelazima, što znatno utiče na povećanje troškova svih učesnika u carinskom postupku.

13

Postupak uvoznog i izvoznog carinjenja u pravilu se odvija u unutrašnjim mjestima carinjenja (carinskim ispostavama), a carinjenje na graničnim prelazima se vrši zavisno od vrste i vrijednosti robe i učesnika u postupku carinjenja, u skladu sa važećim propisima koji regulišu ovu oblast.

UINO provodi carinske procedure koje su usklađene sa EU standardima, za koje se podnosi jedinstvena carinska prijava koja se obrađuje pomoću informacionog programa ASYCUDA 1.18d. Te carinske prijave se elektronski šalju u informacioni sistem, s tim što je istovremeno potrebno i njihovo podnošenje u pisanom obliku, uz ovjeru i potpis njenog podnosioca, jer u BiH još nije u primjeni elektronsko poslovanje sa važećim elektronskim potpisom (bezpapirno poslovanje).

Da bi se provođenje carinskih procedura pojednostavilo i time ubrzao medunarodni promet roba, UINO je uvela u primjenu određena pojednostavljenja i to: lokalno (kućno) carinjenje u izvozu, prijavljivanje robe na osnovu komercijalnog dokumenta i prijavljivanje na temelju nepotpune prijave, kao i status "ovlaštenog izvoznika" u vezi sa porijeklom robe.

Većina carinskih procedura su već popraćene operativnim uputstvima, što omogućava njihovu lakšu, djelotvorniju i jednoobraznu primjenu u praksi. Međutim, biće potrebno neka od njih revidirati, a za neka područja carinske oblasti pripremiti nova operativna uputstva, a sve u skladu sa carinskom praksom zemalja članica EU.

U carinskoj službi UINO u pogledu sistema upravljanja rizikom putem informacionog programa isti je pokriven modulom selektiviteta u informacionom programu ASYCUDA 1.18d.

Osnovana je i posebna Komisija za analizu rizika, koja prikuplja i unosi u sistem parametre rizika i profile. Sistem analize rizika se zasniva na tri rute selektiviteta: fizički pregled robe i kontrola dokumenata (crvena ruta), kontrola dokumenata (žuta ruta) ili bez kontrole (zelena ruta). Ovaj modul selektiviteta se ne može koristiti u postupku provoza i u pojednostavljenim postupcima.

U carinskoj službi UINO za obradu carinskih prijava u upotrebi je informacioni program ASYCUDA - verzija 1.18d, koji u provođenju carinskih procedura ne može u potpunosti odgovoriti svim zahtjevima, a takođe se koriste i posebne aplikacije za pojedine radnje u provođenju carinskih postupaka.

Praznine i razlike

Pored naprijed navedenih pojednostavljenja koja su u primjeni, od bitnog značaja je uvođenje i ostalih pojednostavljenja carinskih postupaka, kao što su pojednostavljenja u uvoznim postupcima i u postupku provoza, a koja traže adekvatnu informatičku podršku radi njihovog pravilnog provođenja.

Za potrebe carinske službe UINO u pogledu sistema upravljanja rizikom neophodno je dalje izgraditi, kako u organizacionom smislu, tako i u tehničkom smislu, uz ažuriranja baze podataka i usmjeravanje postupanja carinskih službenika shodno utvrđenim kriterijima u analizi i procjeni rizika u svim carinskim postupanjima.

I pored uvođenja naprijed navedenih pojednostavljenja u provođenju carinskih postupaka, potrebno je ostvariti najviši stepen saradnje sa špediterskim preduzećima, s obzirom da je utvrđeno da do zastoja u provođenju carinskih procedura vrlo često dolazi i zbog neblagovremenog preduzimanja njihovih aktivnosti od kojih zavisi brzina carinske procedure.

14

Također, potrebno je obezbijediti maksimalnu jednoobraznost u vođenju neophodnih evidencija na graničnim prelazima i u unutrašnjim organizacionim jedinicama.

Analiza rizika i selektivnosti se provodi temeljem provedbenog akta (Instrukcije o postupku određivanja kriterija selektiviteta). Razmjena informacija koje služe za određivanje kriterija selektiviteta i profila rizika vrši se putem SAR obrasca (sistem analize rizika) koji je sastavni dio navedene Instrukcije. Neophodno je analize rizika upotpuniti sa informacijama drugih Agencija, a posebno kroz rad Zajedničkog centra za analizu rizika.

Obavještajne informacije se uglavnom razmjenjuju između organizacionih jedinica UINO u pisanoj formi, uglavnom posredstvom grupa za obavještavanje u regionalnim centrima, odnosno Odsjeka za obavještavanje UINO.

Profili rizika nisu uspostavljeni za granične prelaze, dok oni koji su uspostavljeni za UMC-e su statični i prepoznatljivi. S tim u vezi, izbor carinskih pregleda još uvijek nije u potpunosti zasnovan na odgovarajućoj analizi uključenog rizika.

U UINO postoji potreba za pojačanim aktivnostima koje se odnose na dubinske kontrole i provjere, te na unapređenju prikupljanja podatka, analizama i korištenju istih u toku kontrole, zatim za analizu rizika i preventivno djelovanje. Stoga se treba ubrzanije razvijati i povećavati mobilnost operativnih kontrolnih jedinica, kako bi se spriječile prevare koje se često odnose na više indirektnih poreza (carina, porez, akciza i dr.).

Također je potrebno posebno voditi računa prilikom provođenja procedure izvoza, uvoza i provoza oružja, vojne opreme, proizvoda dvojne i posebne namjene, te usluga u vezi s oružjem, vojnom opremom, proizvodima dvojne i posebne namjene, u smislu provjere ispunjenosti propisanih uslova.



UINO je uposlila određeni broj pripravnika čija obuka je u toku te također izrađuje planove obuka i osposobljavanja zaposlenih shodno odredbama Zakona o upravi za indirektno oporezivanje koje regulišu ovu oblast.

UINO je organizovala i edukaciju carinskih službenika i trećih lica učesnika u carinskom postupku o pojednostavljenim postupcima, o nepotpunoj prijavi, lokalnom postupku carinjenja pri izvozu i provođenju postupka po TIR karnetu.

Takođe, postoji kontinuirana potreba za dodatnim obukama vezanim za carinske i poreske prevare i utaje.

Praznine i razlike

I pored sprovođenja osnovne obuke i znatnog broja različitih specijalističkih kurseva i obuka, sistem edukacije treba modernizovati i poboljšati. Uočeno je da dosadašnji obim sprovedenih obuka ne može na adekvatan način da odgovori potrebama službe i broju zaposlenih.

Potrebno je kontinuirano provoditi aktivnosti na edukaciji zaposlenih, uključujući i analize rizika i obavještajnog rada, istraga, suzbijanja krijumčarenja i prevara i dr.

15

Također, određene procedure zahtjevaju i dodatnu edukaciju službenika vezano za pregled raznih modela i tipova vozila, kontejnera, sklopova i dijelova, te opreme koja zahtjeva posebnu obučenost (razni fibrooptički uređaji, hemijski detektori, detektori metala, mjerači gustine materijala, oprema za detekciju narkotika, eksploziva i sl.)

Potrebno je izvršiti odgovarajuće obuke i definisati procedure koje bi odgovarale međunarodnim standardima.



Služba je u značajnoj mjeri opremljena informatičkom opremom, tako da je moguće da skoro svi zaposleni komunikaciju sa drugim organizacionim jedinicama vrše elektronskim putem.

Obavještajne informacije se razmjenjuju putem organizacionih jedinica za obavještavanje pismenim putem preko propisanih obrazaca OOI (Obrazac obavještajnih onformacija 4x4) i OII (Obrazac za izlaz informacija) ili usmenim putem ukoliko informacija zahtjeva hitnost. Postojanje operativnog centra sa sistemom radnog vremana 24/7 omogućava razmjenu informacija usmenim i pismenim putem i van radnog vremena.

UINO je razvila i komunikaciju sa javnošću kroz svakodnevne odgovore na pisane i usmene upite medijskih kuća i novinara. U skladu sa potrebama organizuju se PRESS konferencije i šalju se saopštenja za javnost. Putem zvanične web stranice UINO, www.uino.gov.ba, poreskim obveznicima, građanima i medijima, dostupne su sve informacije iz djelokruga rada Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Zakon o slobodi pristupa informacijama u BiH, UINO je u potpunosti primjenila na način tako da je na web stranici postavljen Vodič o postupku pristupa informacijama u UINO, Zahtjev za pristup informacijama i Indeks registar. Na sve upite se odgovara u zakonski predviđenim rokovima.

Sačinjenim i definisanim izvještajima koji se nalaze u skladištu baze podataka centralizovanom u Središnjem uredu Uprave, imaju pristup svi službenici kojima je to neophodno za obavljanje redovnih aktivnosti.

Praznine i razlike

Pored postojeće informatičke opreme, postoji potreba za kontinuiranim nabavkama savremene informaciono-tehničke opreme, koja prati nova tehnička dostignuća u ovoj oblasti.

Informacije se u određenim slučajevima ne uspijevaju razmijeniti dovoljno brzo, iz razloga nedovoljne obučenosti nekih službenika za njihovo korištenje sa centralnog servera, na kojem su uskladištene.

Izvršioci na manjem broju GP često nemaju pristup obavještajnim bazama podataka, zbog problema sa telekomunikacijama, ili one još uvijek nisu formirane po određenim pitanjima.

Uspostavljena je centralna baza podataka „Registar novčanih kazni i prekršajna evidencija“ kojoj je omogućen pristup od strane za to ovlaštenih službenika, a u toku su i aktivnosti na uspostavljanju evidencije obveznika koji su u vezi sa prekršajima i drugim nezakonitim djelima koji su između ostalog vezani i za granicu.

16

http://www.uino.gov.ba/

Znanje i vještina korištenja IT opreme i aplikacija od strane izvršioca je uglavnom skromno, te je potrebno izvršiti edukaciju istih radi lakšeg pristupa rapoloživim informacijama.

5.1.3.6. Infrastruktura i oprema


Infrastruktura i oprema, kao bitan faktor za efikasno i kvalitetno obavljanje poslova na graničnim prelazima se ne može smatrati zadovoljavajućom.

Samo manji broj graničnih prelaza zadovoljava sve potrebne infrastrukturne uslove u skladu sa standardima EU. Radi se o novoizgrađenim graničnim prelazima čija izgradnja je bila donirana sredstvima EU.

Pojedini granični prelazi imaju ograničene mogućnosti za pravilan pregled roba i lica, dok na svim graničnim prelazima nije instaliran video nadzor.

Praznine i razlike

Oprema na većini graničnih prelaza ne odgovara potrebama savremene kontrole na granici, dok je dalji razvoj infrastrukture na graničnim prelazima, kao i nabavka opreme, ograničena raspoloživim budžetskim sredstvima za ove namjene. Obzirom na ovu okolnost, potrebno je uspostaviti procedure sa definisanim prioritetima za nabavku opreme.

Granične prelaze je potrebno opremiti u skladu sa standardima propisanim Pravilnikom o standardima i uslovima izgrađenosti i opremljenosti graničnih prelaza.

Potrebno je postojeću laboratoriju dodatno opremiti u skladu sa standardima EU, kako bi se omogućio povećan broj i kvalitet kontrola.

5.1.4. URED ZA VETERINARSTVO BiH

5.1.4.1. Pravni i regulatorni okvir


Saradnja unutar službe propisana je djelimično Zakonom o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“ br. 34/02), Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja („Službeni glasnik BiH“ br. 25/09), Odlukom o uslovima i načinu rada granično veterinarsko-inspekcijskih prelaza u BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 49/04)), Pravilnikom o uslovima i načinima rada GVI BIH („Službeni glasnik BiH“ br. 45/09), Priručnicima za pregled živih životinja i proizvoda („Službeni glasnik BiH“ br. 96/09), Odlukom o visini naknade za obavezne veterinarsko–zdravstvene preglede u prometu preko granice BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 6/05), Pravilnikom o uslovima uvoza živih životinja, proizvoda životinjskog porijekla, otpadaka, stočne hrane i veterinarskih lijekova u BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 52/09), Odlukom o veterinarskoj svjedodžbi o zdravstvenom stanju životinja i pošiljaka životinjskog porijekla u unutrašnjem i međunarodnom prometu („Službeni glasnik BiH“ br. 33/03, 14/04, 35/05).

17

Praznine i razlike

Potrebno je stvoriti preduslove za provođenje usvojenih zakonskih i podzakonskih propisa u smislu obezbjeđenja materijalnih, finansijskih i ljudskih resursa.

Izgradnja, opremanje, osposobljavanje i rad graničnih veterinarsko-inspekcijskih prelaza i službe BiH mora biti u skladu sa standardima graničnih veterinarskio-inspekcijskih servisa u zemljama članicama EU.

Veterinarski inspektori na granici rade bez posebnih ovlaštenja (inspektorska ovlaštenja zasnovana na Zakonu o upravi BiH – Posebna ovlaštenja), koja su im potrebna za nesmetan i na zakonu zasnovan rad.



Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i Pravilnikom o uslovima i načinu rada graničnih veterinarsko-inspekcijskih prelaza u BiH utvrđena je organizacija i način rada graničnih veterinarskih inspektora.

Veterinarske kontrole uvoza, izvoza i provoza uključuju pregled dokumenata, provjeru identiteta, fizički pregled, donošenje odluka o pregledanim pošiljkama kao i vođenje evidencija o postupcima rada.

Obavještavanje inspektora o izdatim pravnim aktima, rješenjima o nepostojanju veterinarsko zdravstvenih smetnji za uvoz pošiljki ili Odluke, Naredbe ili Uputstva, koja izdaje UzV/KzV BiH, dostavljaju se elektronskim putem, faksom i poštom.

Praznine i razlike

Unaprijediti organogram linije rukovođenja, protoka informacija te vertikalne i horizontalne uvezanosti svih nivoa odgovornosti.

Ne postoje propisi koji sadrže detaljno opisane obaveze i odgovornosti svih učesnika unutar veterinarske službe i na graničnim prelazima, a isto tako i na centralnom nivou.

Ne postoje planovi za nepredviđene situacije posebno kada su u pitanju zarazne bolesti (detaljno razrađeni) za lokalni i centralni nivo.

Ne postoje planovi o zajedničkoj analizi rizika koji će u svakom momentu na graničnim prelazima moći prepoznati slabe tačke aktivnosti vezanih za granicu kada su u pitanju pošiljke koje podliježu veterinarskom pregledu.

18

5.1.4.3. Procedure


Procedure graničnih veterinarskih inspektora sastoje se iz sljedećeg:

a) Prijem obavještenja o pošiljci – najava pošiljki vrši se elektronskim putem popunjavanjem prve stranice obrasca ZVUD-a od strane uvoznika, kako bi se mogle izvršiti sve potrebne pripreme za najavljeni veterinarsko-zdravstveni pregled pošiljki;

b) Kontrola dokumentacije – predstavlja pregled sadržaja popratnih veterinarsko-zdravtsvenih dokumenata koji prate pošiljku i utvrđivanje da li navedeni sadrže sve tražene podatke predviđene postojećim zakonodavstvom kao i ispravnost ovjere navedenog dokumenta;

c) Kontrola identiteta – predstavlja identifikacijski pregled pošiljki kako bi se utvrdilo da svi podaci sadržani na veterinarskom certifikatu odgovaraju stvarnom stanju pošiljke;

d) Fizička kontrola – predstavlja pregled opšteg zdravstvenog stanja cijele pošiljke živih životinja s ciljem uočavanja vidljivih kliničkih znakova bolesti, a kod proizvoda uključuje verifikaciju ambalaže, temperaturnog režima transporta kao i organolektičke pretrage te uzimanje uzoraka za brza testiranja na graničnim prelazima;

e) Uzorkovanje za laboratorijska testiranja – vrši se kod onih pošiljki koje mogu predstavljati rizik po zdravlje ljudi i životinja i šalju se u ovlaštene laboratorije;

f) Laboratorijske kontrole – trebaju se vršiti na osnovu monitoringa planova ili na osnovu sumnje GVI ili obavještenja od strane sistema za hitno uzbunjivanje;

g) Dodatne provjere – vrše se kako bi se potvrdile ili otklonile sumnje GVI u pogledu određenih nedostataka.

Procedure granične veterinarske inspekcije trebaju se provoditi u skladu sa legislativom Evropske unije i prije samog pristupanja Evropskoj uniji, kako bi se osigurala kontinuirana kontrola pošiljki na krajnjoj destinaciji.

Praznine i razlike

Procedure koje se provode moraju se pojednostaviti i biti bazirane na procjeni analize rizika.



Obuka graničnih veterinarskih inspektora koja se provodi je nepotpuna, bez određenog plana za postizanje cilja, bez odgovarajućeg priručnika za tu svrhu, a također nije uspostavljen ni sistem provjere nivoa obučenosti.

Graničnim veterinarskim inspektorima potrebna je obuka iz oblasti provedbe zakonskih i podzakonskih propisa BiH, propisa EU koji se odnose na rad granične veterinarske inspekcije i certifikaciju, dobrobiti životinja, zaraznih bolesti, IT i svih ostalih obuka neophodnih za rad granične veterinarske inspekcije.

Granična veterinarska inspekcija raspolaže sa dovoljno stručnog osoblja, međutim nedostatak dodatnog osoblja predstavlja smetnje efikasnijem radu.

19

Praznine i razlike

Obuka je neophodna i potrebno je da se temelji na priručniku za obuku u skladu sa potrebama legislative i najbolje prakse Evropske unije, kako bi se postigao visoki stepen u sigurnosti ulaza pošiljki životinja i proizvoda životinjskog porijekla.

Postoji potreba za pisanim procedurama za postupanje službenika na graničnim prelazima, kao i za istim procedurama u komunikaciji između centralnog i lokalnog nivoa.



Komunikacija graničnih veterinarskih inspektora sa UzV/KzV BiH odvija se elektronskim, telefonskim i poštanskim putem, te povremenim radnim sastancima.

Svi granični prelazi su opremljeni sa računarskom opremom i putem internet konekcije komuniciraju sa svim službama uključenim u proces.

Trenutno postoji elektronska baza podataka u koju se slivaju podaci sa graničnih prelaza i koji su u svakom momentu dostupni UzV/KzV.

Praznine i razlike

Granični veterinarski inspektori moraju biti povezani sa drugim veterinarskim službama, horizontalno i vertikalno, Agencijom za označavanje životinja, a zatim i sa referentnim laboratorijama kako bi njihov rad bio efikasniji.



Osiguravanje adekvatne opreme i obučenosti osoblja koje provodi kontrolu je imperativ veterinarske službe, a sve to u dobro strukturiranim i razvijenim institucionalnim okvirima.

GVI smješteni su u objekte zajedno sa ostalim službama na granicama osim na GVIP Rača, koji je izgrađen u skladu sa standardima EU.

Praznine i razlike

Granične veterinarske prelaze trebalo bi izgraditi, opremiti i osposobiti tako da bi se mogao odvijati na zakonu utemeljen rad, rad po evropskim standardima, kako bi se osigurali potrebni preduslovi za efikasniji i kvalitetniji rad granične veterinarske inspekcije.

Izgradnju namjenskih objekata za veterinarske inspekcije trebalo bi obaviti prema standardima propisanim za kapacitete granične veterinarske inspekcijske službe u zemljama članicama EU.

20

5.1.5. FITOSANITARNA INSPEKCIJA


Uprava je centralno odgovorno tijelo za zaštitu zdravlja bilja u BiH za saradnju i razmjenu informacija s međunarodnim zvaničnim tijelima i obavještavanje međunarodnih tijela. Nadležni organi u BiH osim Uprave su nadležna ministarstva entiteta i Odjeljenje poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Brčko distrikta BiH.

Fitosanitarna inspekcija je organizovana u sljedećim institucijama:

- Federalna uprava za inspekcijske poslove FBiH; - Republička Uprava za inspekcijske poslove Republike Srpske;- Kancelarija gradonačelnika-Inspektorat Brčko distrikta BiH.


Fitosanitarni nadzor u BiH, kako u prekograničnom prometu robama biljnog porijekla tako i u nadzoru u unutrašnjosti, podijeljen je u tri administrativno-upravna segmenta i to: Federacija BiH, Republika Srpska i Brčko distrikt BiH. Fitosanitarna inspekcija organizovana je u Republičkoj Upravi za inspekcijske poslove Republike Srpske, Federalnoj Upravi za inspekcijske poslove FBiH i Kancelarija gradonačelnika-Inspektorat Brčko distrikta BiH.

Vlada Brčko distrikta BiH i isti su odgovorni za rukovođenje i rad fitnosanitarne inspekcije, kako na granici tako i za provođenje nadzora u unutrašnjosti.

Uprava je osnovana Odlukom Vijeća ministara BiH o osnivanju Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja („Službeni glasnik BiH“ br. 23/04), te su nadležnosti propisane Zakonom o zaštiti zdravlja bilja Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 23/03).

Uprava koordinira saradnju između nadležnih organa entiteta i Brčko distrikta BiH u fitosanitarnoj oblasti.

Nadzor iz fitosanitarne oblasti čine:

- Fitosanitarna kontrola bilja pri uvozu, izvozu i provozu, biljnih proizvoda i regulisanih objekata;- Đubriva i oplemenjivači zemljišta i sredstava za zaštitu bilja, odnosno fitofarmaceutska sredstava (u daljem tekstu FFS) pri uvozu;- Fitosanitarna kontrola bilja, biljnih proizvoda i regulisanih objekata na mjestima gdje se proizvodi prevoze, prerađuju, skladište, prodaju ili koriste na drugi način i dr. sa posebnim propisima.

Saradnja u sistemu rukovođenja pojedinačno unutar službi definisana je u regulativama vezanim za oblast interne sistematizacije i organizacije radnih mjesta u resornim organima u Pravilniku o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta organa administrativne uprave Brčko distrikta BiH i entiteta. Stručna saradnja je definisana zakonima i podzakonskim aktima iz fitosanitarne oblasti nadzora.

Inspektorati po principu teritorijalne nadležnosti, provode aktivnosti koje su prvenstveno u cilju zaštite domaće proizvodnje i tržišta sa aspekta zaštite zdravlja bilja na osnovama navedenih zakonskih i podzakonskih okvira (u prilogu), a u skladu sa međunarodnim propisima.

21

Ovlaštenja fitosanitarnih inspektora u Bosni i Hercegovini sadržana su u sljedećim zakonima:

- Zakon o inspekcijama u Federaciji BiH;- Zakon o inspekcijama u Republici Srpskoj; - Zakon o inspekcijama Brčko distrikta BiH.

kao i materijalnim propisima iz nadležnosti iz fitosanitarne oblasti:

- Zakon o zaštiti novih sorti biljaka BiH (“Službeni glasnik BiH” br. 14/10); - Zakon o fitofarmaceutskim sredstvima (“Službeni glasnik BiH” br. 49/04);- Zakon o sjemenu i sadnom materijalu poljoprivrednih biljaka Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH” br. 3/05);- Zakon o zaštiti zdravlja bilja ( “Službeni glasnik BiH” br. 23/03);- Zakon o mineralnim đubrivima (“Službeni glasnik BiH” br. 46/04).

Pored navedenih propisa na nivou BiH primjenjuju se i propisi na nivou entiteta i Brčko distrikta BiH.

Pravilnik o listama štetnih organizama, listama bilja i biljnih proizvoda i regulisanih objekata su na snazi i objavljeni u („Službeni glasnik BiH” br. 69/09), Pravilnik o uslovima za imenovanje fitosanitarnih inspektora („Službeni glasnik BiH” br. 33/10) i Pravilnik o uslovima za stavljanje u promet, kvaliteti i kontroli kvaliteta mineralnih đubriva, te skladištenju i rukovanju mineralnim đubrivima („Službeni glasnik BiH” br. 90/09). U zemljama Evropske Unije saradnja u sistemu rukovođenja unutar službe nadzora je regulisana i u potpunosti proceduralno opisana u dokumentu “Priručnik za granične inspektore”, koji se konstantno dopunjuje, u skladu sa aktuelnim izmjenama odluka, procedura i rješenja iz ove oblasti.

Praznine i razlike

Laboratorijski kapaciteti nisu akreditovani u skladu sa evropskim sandardima. Fitosanitarne certifikate izdaju Inspektorati entiteta i Brčko distrikta BiH i ne postoji jedinstveni obrazac fitosanitarnog certifikata.

Pravilnik o mjerama za spriječavanje unošenja, širenja i suzbijanje štetnih organizama na bilju, biljnim proizvodima i reguliranim objektima je u proceduri donošenja. Nisu donešeni pravilnici o fitofarmaceutskim sredstvima.

22

5.1.5.2. Rukovođenje i organizacija Procjena postojeće situacije

Rukovođenje u Federaciji nad segmentom granične kontrole je u nadležnosti Federalne uprave za inspekcijske poslove FBiH, odnosno Inspektorata za poljoprivredne inspekcije, u čijem sastavu su i Granični inspektori za zaštitu bilja (u skladu sa Zakonom o inspekcijama u Federaciji BiH).

Fitosanitarna inspekcija u Republičkoj Upravi za inspekcijske poslove Republike Srpske organizovana je u sektoru poljoprivredne inspekcije, na osnovu Zakona o inspekcijama u RS. Sektorom poljoprivredne inspekcije rukovodi pomoćnik direktora, glavni republički poljoprivredni inspektor. Fitosanitarna inspekcija je organizovana isključivo na republičkom nivou.

Fitosanitarna inspekcija organizovana je u kancelariji gradonačelnika-Inspektorata. Fitosanitarnom inspekcijom rukovodi gradonačelnik preko šefa inspektorata i glavnog inspektora.

Organizacija službe u tehničkom smislu je nezadovoljavajuća, s obzirom da nema dovoljno materijalno-tehničkih osnova za češće obilaske graničnih prijelaza, u cilju praćenja rada na terenu, izdvajanja za poboljšanje operativnih uslova rada i međusobne komunikacije te doedukacije iz profesionalnog ugla. Služba nije opremljena ni specijalističkom opremom. Organizacija u dijelu izvršenja nadzora u izvoznoj proceduri na UMC, u Federaciji BiH je ograničena Odlukom Vlade FBiH kojom se onemogućuje proširenje broja uposlenika uprave u svim segmentima, pa tako i u ovom inspektoratu. Situacija je gotovo identična i u Republici Srpskoj.

Na osnovu dosadašnjih analiza, rukovođenje i organizacija ove inspekcije u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH u zavisnosti je od tehničkih elemenata. Razlika je i u liniji rukovođenja i izvršavanja, pripadnosti resornom organu uprave između inspektorata entiteta na jednoj i Brčko distrikta BiH na drugoj strani.

Rukovođenje je otežano prirodom samog lociranja izvršnih segmenata (krajnje administrativne tačke-granice), a i samim tehničko-informacionim mogućnostima, opremljenošću inspekcijskih graničnih ureda.

Kontrola izvršenja rada službenika zasniva se na povremenim posjetima GP-ima, provjerom obaveznih službenih evidencija na graničnim prijelazima o izvršenim nadzorima uvoza/izvoza/provoza ili inicirano eventualnim prijavama na rad inspektora, kao i analizom redovnih i vanrednih izvještaja. Upoznavanje sa izmjenama i dopunama zakonskih odredbi, vezano za nadzor prometa roba iz nadležnosti inspekcije, koje ide od centralne kancelarije inspektorata do inspektora na terenu, provodi se na način da se instrukcije dostavljaju redovnom poštom, uz njeno prethodno telefonsko najavljivanje i privremene instrukcije u FBiH i Brčko distriktu BiH, te putem E-maila i direktno putem IMS u inspektoratu Republike Srpske.

23

Praznine i razlike

Specijalistička opremljenost je nezadovoljavajuća, nema dovoljno materijalno-tehničkih osnova za češće obilaske graničnih prijelaza, kao i doedukacije iz profesionalnog ugla.

Nedostaci u segmentu rukovođenja i organizacije nadzora granične kontrole u fitosanitarnoj oblasti u osnovi su rezultirani necentraliziranim i neuniformnim pristupima problematici nadzora u ovom segmentu, značajnim brojem međusobno neusklađenih zakonskih i podzakonskih akata, nemogućnošću brze razmjene informacija i parcijalnim rješavanjem istovjetnih problema.

Interna saradnja (situacija u sva tri inspektorata) organa nadzora je zadovoljavajuća, uhodana praksa stečena iskustvom rada na ovim pozicijama. Nema registrovanih incidentnih situacija u komunikaciji. Najčešći problemi su tehničke prirode, nemogućnost blagovremenih plaćanja izdataka, organizacije radnih sastanaka i drugo. Povremenim instrukcijama u usmenoj i pismenoj formi postavljaju se mjerila za redovno i vanredno izvještavanje i postupanje.

5.1.5.3. Procedure


Provedba inspekcijskog nadzora iz ove oblasti po svojoj prirodi jeste jedan od osnovnih kriterija da se određena roba može proslijediti u dalju carinsku proceduru. Provedba spada u niz obaveznih pripremnih radnji na GP/CI/UMC za dalji proces uvoza/izvoza ili provoza robe i njenoj provedbi se pristupa na pismeni zahtjev subjekta.

Zakonske obaveze sadržane u nacionalnim zakonskim okvirima iz domena ovog nadzora usaglašene su sa IPPC (Međunarodnom Konvencijom o zaštiti bilja) i Evropskim zahtjevima WTO i SPS za zemlje našeg statusa. Prema njima, a i trenutno provodljivim entitetskim zakonskim okvirima, nadzor nad zdravstvenim stanjem bilja u odnosu na biljne bolesti i štetočine u uvozu može se provoditi samo na graničnim prijelazima (Zakon o zaštiti zdravlja bilja, „Službeni glasnik BiH“ br. 23/03, član. 31) prije ulaska robe u carinsku proceduru, što eksplicitno isključuje bilo kakvu mogućnost prolongiranja provedbe ovog nadzora nad tim robama u unutrašnjost.

Procedura se sastoji iz dva segmenta, administrativnog dijela (kontrole dokumentacije podneska), i tehničke provedbe nadzora robe i sredstava prevoza, na osnovama zakona vezanih za oblast zaštite zdravlja bilja .

U odnosu na Evropsku praksu prema “trećim zemljama” trajanje postupka zdravstvene i fizičko-organoleptičke kontrole od strane domicilnih organa je pozitivno usporedivo, jer sama kontrola, bez kontrole dokumentacije podneska, obično u konkretnim slučajevima ne traje više od 30-45 min. Treba voditi računa da se na jednom prevoznom sredstvu može nalaziti više vrsta roba biljnog karaktera koje podliježu različitim parametrima kontrolnih zahtjeva. Nije isto provoditi zdravstveni nadzor nad pošiljkom sadnog materijala, koji se koristi za dalju reprodukciju, gdje previd inspektora može imati izuzetno velike posljedice. Nadzor sadnog i sjemenskog materijala zahtjeva i duže trajanje procedure.

Fitosanitarni inspektori pri obaveznom pregledu procjenjuju stepen opasnosti od unošenja prouzrokovača karantinskih bolesti i štetočina radi utvrđivanja programa i opsega pregleda (odredjivanja broja pakovanja iz koga ce se uzeti uzorci, broja i veličine uzoraka, laboratorijskih metoda pregleda, preventivnih mjera i dr.).

24

Za procjenu stepena opasnosti služe raspoloživi naučni, stručni i tehnički podaci o ranijim nalazima, podaci o prethodnom pregledu i zemlji porijekla ako je takav pregled izvršen, podaci o karantenskim bolestima i štetočinama na određenim biljnim vrstama domaćinima, o porijeklu bilja, o pouzdanosti fitocertifikata i dr.

Metode uzimanja uzoraka su propisane novim entitetskim/distriktnim ili preuzetim aktima SFRJ. O uniformnosti metoda može se raspravljati, ali nisu imenovane nacionalne laboratorije za kontrole, koje moraju biti certificirane u skladu sa EU zahtjevima o standardima i opremljenosti za određene kontrole. Ovo definiše i vremenski rok za pojedine analize, samim tim i dužinu zadržavanja “incidentnih roba”, ovog segmenta na GP-ima. Mogućnosti uzimanja uzoraka su ograničene, s obzirom na tehničku opremljenost inspektorata i neuređenost modela dostave postojećim laboratorijima, te ne postojanjem karantena na GP-a propisanog za ove robe, što onemogućava stavljanje pod propisanu zakonsku kontrolu “incidentnih roba”, do povratnih relevantnih rezultata.

Unutrašnji akt kojim se propisuje postupanje ovog inspekcijskog organa Federacije BiH je Pravilnik o zdravstvenoj kontroli bilja u prometu preko državne granice („Službeni list SFRJ“ br. 59/91), a u R. Srpskoj i Brčko distriktu BiH Pravilnik o zdravstvenoj kontroli bilja u prometu preko granice R. Srpske („Službeni glasnik RS“ br. 6/98).

U skladu sa pozitivnim zakonskim okvirima prilikom izvoza/uvoza/provoza, obaveza subjekta usluge nadzora je da podnese odgovarajuće zahtjeve taksirane propisanim administrativnim taksama i priložiti potvrdu (uplatnicu), o uplaćenoj visini novčane naknade za konkretni pregled i robu. Po izvršenju zdravstvenog nadzora i ispunjenja zahtjeva u skladu sa Zakonima iz fitosanitarne oblasti, roba se upućuje u dalju graničnu/carinsku proceduru.

Pored nadzora roba biljnog karaktera inspekcijski nadzor, u skladu sa međunarodnim regulativama, obuhvata nadzor prevoznog sredstva, materijala za pakovanje (palete, ambalaže biljnog porijekla), FFS za primjenu u poljoprivredi i šumarstvu, mineralnih i prirodnih đubriva i oplemenjivača zemljišta, zemlje i pošiljki koje sadrže zemlju.

Važno je u ovom segmentu procjene istaći da međusobna komunikacija ova tri administrativno-upravno i izvršno razdijeljena inspektorata, zajedničko planiranje aktivnosti, akcija po posebno interesantnim oblastima ili vrstama roba ne postoji. Svaki inspektorat postupa neovisno bez zajedničke koordinacije, međusobnog izvještavanja u kontinuitetu o uočenom, poduzetom i zajedničke baze Uprave kao osnove za harmonizirani i integrisani nadzor prekograničnog prometa.

Kontrola dokumentacije

Uvozna procedura (GP)

Za robe na režimu slobodnog uvoza:

- Zahtjev za fitosanitarni pregled/taksiran (taksene markice u FBiH, uplatnica u Brčko distrktu BiH i u Republici Srpskoj se taksa na zahtjev se ne naplaćuje); - Fitosanitarni originalni certifikat zemlje porijekla ili Fitosanitarni certifikat reeksportni i kopiju originalnog Fitocertifikata ovjerenu od zemlje reeksporta;- Fakturu na količine za konkretnu pošiljku;- Original uplatnice na iznos naknade za konkretnu robu, propisano Odlukom o visini naknade.

25

Za sjemenski ili sadni materijal:

- Rješenje MVTEO BiH – Uprava o dozvoli uvoza za tu vrstu i količinu bilja i dokument saglasnosti nadležnog entitetskog ministarstva i nadležnog organa Brčko distrikta BiH o dozvoli uvoza za tu vrstu i količinu bilja; - Zahtjev za fitosanitarni pregled/taksiran (taksene markice u FBiH, uplatnica u Brčko distrktu BiH i u Republici Srpskoj se taksa na zahtjev se ne naplaćuje);- Fitosanitarni originalni certifikat zemlje porijekla ili fitosanitarni certifikat reeksportni i kopiju originalnog fitocertifikata ovjerenu od zemlje reeksporta;- Dokument o kvalitetu/sortnosti NAC, OECD i ISTA; - Fakturu na vrstu i količinu za konkretnu pošiljku;- Original uplatnice na iznos naknade za konkretnu robu, propisano Odlukom o visini naknade.

FFS koja se primjenjuju u poljoprivredi i šumarstvu:

- Rješenje MVTEO BiH – Uprava o dozvoli uvoza za tu vrstu i količinu FFS i dokument saglasnosti nadležnog entitetskog ministarstva i nadležnog organa Brčko distrikta BiH o dozvoli uvoza za tu vrstu i količinu FFS; - Dozvola za stavljanje u unutrašnji promet samo u FBiH;- Zahtjev za fitosanitarni pregled/taksiran (taksene markice u FBiH, uplatnica u Brčko distrktu BiH i u Republici Srpskoj se taksa na zahtjev se ne naplaćuje);- Fakturu na vrstu i količinu za konkretnu pošiljku;- Original uplatnice na iznos naknade za konkretnu robu, propisano Odlukom o visini naknade.

Đubriva i oplemenjivači zemljišta:

- Zahtjev za fitosanitarni pregled/taksiran (taksene markice u FBiH, uplatnica u Brčko distrktu BiH i u Republici Srpskoj se taksa na zahtjev se ne naplaćuje);- Fakturu na vrstu i količinu za konkretnu pošiljku;- Original uplatnice na iznos naknade za konkretnu robu, propisano Odlukom o visini naknade;- Certfikat o kvalitetu.

U sve tri procedure u slučajevima kada pošiljka ispunjava sve propisane uslove, u skraćenom upravnom postupku dozvoljava se uvoz stavljanjem klauzule na dokument za pokretanje carinskog postupka koja glasi: POŠILJKA PREGLEDANA-UVOZ DOZVOLJEN.

U slučajevima kada pošiljka ne ispunjava jedan ili više propisanih zahtjeva iz propisa iz fitosanitarne oblasti, primijeniće se mjere propisane važećim zakonima i podzakonskim aktima.

Izvozna i reeksportna procedura (UMC i CI )

- Zahtjev za fitosanitarni pregled/taksirano;- Zahtjev za izdavanje potvrde o zdravstvenom stanju pošiljke (FITOSANITARNI CERTIFIKAT) /taksirano samo u FBiH;- Fakturu na vrstu i količinu za konkretnu pošiljku;- Uvjerenje o zdravstvenom stanju pošiljke;- Original uplatnice na iznos naknade za konkretnu robu, propisano Odlukom o visini naknade.

U slučaju reeksporta, original fitosanitarnog certifikata za robe koje su uvezene u cilju izdavanja reexportnog fitosanitarnog certifikata.

26

U Federaciji BiH, u slučajevima kada pošiljka ispunjava sve propisane uslove, u skraćenom upravnom postupku dozvoljava se izvoz stavljanjem klauzule na dokument za pokretanje carinskog postupka koja glasi: POŠILJKA PREGLEDANA-IZVOZ DOZVOLJEN i izdaje se Fitosanitarni certifikat / sklad sa IPPC i WTO/ i račun za izvršenu uslugu. Kod izvozne procedure u Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH izdaje se samo Fitosanitarni certifikat, bez izdavanja Rješenja o dozvoli izvoza.

Obaveza korisnika je da prilikom izvoza roba koje podliježu obaveznom zdravstvenom pregledu, takve robe prijavi za pregled najkasnije 24,00 sata prije procedure izvoza, kako bi nadležna inspekcija mogla isplanirati i izvršiti kontrolu podneska, a i same robe. Dokumenti zahtjeva i proistekla dokumentacija opisani su prethodno.

Provozna procedura

Pošiljke bilja u provozu (tranzitu) podliježu fitosanitarnom pregledu. U slučajevima kada pošiljka ispunjava sve propisane uslove u skraćenom upravnom postupku, dozvoljava se provoz stavljanjem klauzule na dokument za pokretanje carinskog postupka koja glasi: POŠILJKA PREGLEDANA-PROVOZ DOZVOLJEN.

U slučajevima kada pošiljka ne ispunjava jedan ili više propisanih zahtjeva u provozu iz propisa iz fitosanitarne oblasti, primijeniće se mjere propisane važećim zakonima i podzakonskim aktima. Pošiljke FFS se u tranzitu ne pregledaju već samo evidentiraju. Pošiljke đubriva se u tranzitu ne pregledaju i ne evidentiraju.

Trenutno ne postoje u potpunosti nacionalni alati za provođenje nadzora (akreditovane laboratorije, jedinstven Pravilnik o nadzoru roba u prometu preko državne granice itd.) u ovim segmentima. Pravilnik predstavlja osnovni polazni dokument za uniformno postupanje fitosanitarne inspekcije prilikom provođenja nadzora u cilju spriječavanja unošenja štetnih organizama u BiH i treba biti usklađen sa EU regulativama.

Upoznavanje subjekata vezano za granične procedure

Način postupanja organa u provođenju graničnih procedura i postupanje građanstva, privrednika i korisnika ovog vida nadzora, propisan je i objavljen u službenim glasilima putem sajt stranica, medija, usmenim kontantom i radionicama.

U skladu sa zakonom, fitosanitarni inspektori su kao i ostali službenici sa posebnim ovlaštenjima, samostalni u svom odlučivanju i postupanju u primjeni zakonskih okvira resorne oblasti u pripadajućim administrativno-upravni cjelinama. Po žalbama na rješenje fitosanitarnih inspektora, rješava drugostepeni organ Brčko distrikta BiH odnosno pravna služba resornog entitetskog ministarstva, po administrativno-teritorijalnoj pripadnosti.

Saradnja između komplementarnih službi u različitim administrativnim cjelinama je od momenta pokretanja inicijative za uspostavom nacionalnih zakonskih okvira ove problematike dobila više na pozitivnosti, s obzirom na namjeru rješavanja istovjetnih problema u svim administrativno-upravnim cjelinama. Ali još uvijek ne postoji ustaljena praksa međusobnog informisanja o saznanjima i problemima registrovanim u oblasti djelovanja u vezi sa neurednim pošiljkama i štetnim organizmima.Praznine i razlike

27

Mogućnosti uzimanja uzoraka su ograničene, s obzirom na tehničku opremljenost inspektorata i neuređenost modela dostave postojećim laboratorijima, te nepostojanjem karantena na GP-a propisanog za ove robe, što onemogućava stavljanje pod propisanu zakonsku kontrolu “incidentnih roba”, do povratnih relevantnih rezultata.

Važno je u ovom segmentu procjene istaći da međusobna komunikacija ova tri administrativno-upravno i izvršno razdijeljena inspektorata, zajedničko planiranje aktivnosti, akcija po posebno interesantnim oblastima ili vrstama roba ne postoji. Svaki inspektorat postupa neovisno bez zajedničke koordinacije, međusobnog izvještavanja u kontinuitetu o uočenom, poduzetom i zajedničke baze Uprave kao osnove za harmonizirani i integrisani nadzor prekograničnog prometa. Saradnja između inspektorata realizuje se u incidentnim situacijama u vidu obavještavanja o predmetnom.

Suprotno naprijed navedenom, posebno bi se osvrnuli na element administrativno-teritorijalne odgovornosti ovog nadzora, te predložili potrebu za akciju. Nijednim aktom nije regulisana odgovornost inspekcije jedne administrativno-upravne oblasti za eventualni problem ili incidentnu situaciju nastalu na području odgovornosti inspekcije druge administrativno-upravne oblasti a rezultirano njenim provedenim nadzorom. Da bi smo pojasnili navod neophodno je opisati ovakav jedan slučaj.

Ako granična resorna inspekcija jednog entiteta izvrši nadzor nad robama biljnog karaktera prilikom uvoza u BiH, a ta roba bude predmetom incidentne situacije u drugom entitetu, neprihvatljivo je da inspekcijski organ krajnje destinacije prispijeća robe bude odgovoran, što je sada slučaj. Realnost je takva da je u skladu sa ustavnom nadležnošću odgovarajući entitetski nadzorni organ odgovoran za svoje administrativno-upravno područje, te je istim slijedom i jedini ovlašten za davanje dozvole za uvoz ili izvoz u zdravstvenom smislu, na onim mjestima prekograničnog prelaska roba gdje je prisutan, s obzirom da stoji kao garant izvršne vlasti tog entiteta. Sve do momenta dok ovaj nadzor ne bude na onom institucionalnom nivou koji je adekvatan, ne postoji mogućnost prihvaćanja odgovornosti na ovom principu slijeda provedbe graničnog nadzora. U sklopu ovog definisali bi smo i prazninu nastalu nepostojanjem akreditovanih nacionalnih laboratorija, koje bi kao mjerodavne naučno-stručne ustanove doprinjele rješavanju ovog problema. Očita je i praznina u komunikaciji sa korisnicima usluga, u smislu njihovog upoznavanja sa potrebnim. Osim službenih glasila ne postoje drugi propisani vidovi upoznavanja o nastalim promjenama u obavezama vezanim za procedure prekograničnog protoka roba.



Kako je ovaj granični nadzor sastavni dio obaveza navedenih inspektorata entiteta, planiranje i koordinacija aktivnosti čine dio ukupnog planiranja obaveza za tekući period. Trenutna forma, da je glavni poljoprivredni inspektor odgovoran za rukovođenje i ovim segmentom u Republici Srpskoj, predstavlja funkcionalan oblik rukovođenja u fitosanitarnoj oblasti. U Federaciji BiH nadležnost nad dvadeset jednim zakonom iz oblasti poljoprivrede, (administrativne raslojenosti na kantone), predstavlja nedovoljno funkcionalan oblik rukovođenja

28

u fitosanitarnoj oblasti, potpunog posvećivanja analizama iz ove problematike, kvalitetno planiranje daljih koraka u analizi rizika i menadžmenta rizikom.

U prethodnim poglavljima opisali smo i organizacioni oblik u Brčko distiktu BiH, gdje glavni inspektor Kancelarije gradonačelnika - inspektorat Vlade Brčko distrikta BiH, vertikalnom organizacijom direktno rukovodi fitosanitarnim inspektorima, i ima odgovornosti nad ukupno osam različitih nadzornih oblasti.

Nadzor nad protokom roba u uvozu/izvozu/tranzitu koji se provodi na graničnim prelazima administrativno pripadajućim Federaciji BiH obavljaju granični inspektori zaštite bilja Federacije BiH, i to njih 12 sa izuzetkom aerodroma Sarajevo, i ostalim mjestima carinjenja u unutrašnjosti Federacije BiH u izvoznom procesu gdje se nadzor obavlja od strane Federalnih poljoprivrednih inspektora kancelarija u Sarajevu (2 Federalna poljoprivredna inspektora).

U Republici Srpskoj ovaj nadzor provodi 13 republičkih poljoprivrednih inspektora, a u Brčko distriktu BiH 3 inspektora (na graničnim prelazima koji im administrativno – teritorijalno pripadaju). Na aerodromu Banja Luka i ostalim mjestima carinjenja u unutrašnjosti Republike Srpske nadzor obavljaju republički poljoprivredni inspektori.

Organizaciono-kadrovski okvir granične kontrole zadovoljavajući je za trenutne uslove dužine radnog vremena i izvršenja nadzora u prekograničnom prometu, u skladu sa tehničkim uslovima i brojem graničnih prelaza. U segmentu provedbe nadzora na navedenim UMC i CI u FBiH nema lociranih stalnih kancelarija, već se nadzor obavlja po pozivu stranke.

Stepen osnovne stručne educiranosti inspektora je odgovarajući (fakultetsko obrazovanje), ali postoji potreba za doedukacijom s obzirom na nove biljne bolesti i štetočine, kao i u pogledu EU prakse izvršenja nadzora, izvještavanja i praćenja kretanja roba (službeni jezici, specijalizacije po problematici, edukaciona gostovanja u komplementarnim EU organima). Obzirom na našu poziciju “treće zemlje”, mora se voditi računa da je praksa unutar EU znatno drugačija, a da je za nas obavezujuće ono što karakteriše naš status.

Praznine i razlike

U Federaciji BiH osmisliti strukturalnu formu koja će zadovoljiti provedbu nadzora u prekograničnom prometu i u postupku izvozne procedure na UMC/Carinskim ispostavama te približiti zahtjevima forme poznate u EU.

U praksi zemalja EU više ne postoje granični prelazi i segmenti granične kontrole, ali je obavezna granična kontrola uspostavljena na krajnjim granicama EU prema ''trećim zemljama''. Organizacioni oblik nadzora unutar zemalja EU najčešće ima formu nacionalnog centralnog tijela sa regionalnim inspektorima iz ove oblasti koji provode nadzor i sačinjavaju dokumente potvrde zdravstvene ispravnosti roba za kretanje izvan EU (fitocertifikat).

U unutrašnjem prometu EU primjenjuje se procedura i obrazac dokumenta ''biljnog pasoša''. Ovi navedeni oblici nisu primijenjeni u organizaciji nadzora u BiH po fitosanitarnim osnovama te je potreban adekvatan broj ljudi u Inspektoratima entiteta i Brčko distrikta BiH.

29



U Federaciji BiH u segmentu ovog nadzora, interna komunikacija, komunikacija sa drugim administrativno zasebnim komplementarnim službama, svedena je na telefonsku komunikaciju. Izmjene i dopune instrukcija za postupanje šalju se u vidu službenih dokumenata redovnom poštom uz prethodno telefonsko pojašnjenje za privremeno postupanje a u toku je postupak nabavke softwera, instalacija i uspostavljanje informacionog sistema za sve inspekcije. Podaci o izvršenim nadzorima prikupljaju se sukcesivno, mjesečnim pojedinačnim pismenim izvještajima koje je veoma teško uvrstiti u neku bazu.

Federalni inspektorat raspolaže centralnom bazom za proteklih pet godina, skromno definirajući robe ovog nadzora registrovane u prekograničnom prometu, koja se sačinjava objedinjavanjem mjesečnih izvještaja sa graničnih prijelaza. Na osnovu tih podataka sačinjavaju se zbirni mjesečni/godišnji izvještaji o količinama roba i realizovanim naknadama i taksama. Baza nije komplementarna sa zahtjevima razmjene informacija sa drugom službom, niti sa automatskim uvrštavanjem graničnih pregleda koji bi eventualno bili dostavljeni u elektronskoj formi. Ne postoji ni mogućnost usporedbe sa podacima carinskih organa ili komplementarnih inspektorata.

Elektronska evidencija Inspektorata Republike Srpske u fitosanitarnoj oblasti sadrži detaljne mjesečne izvještaje u kilogramima po vrstama roba, pomoću kojih se prave šestomjesečni i godišnji izvještaji. Elektronska evidencija također obuhvata uzorke poslane na analizu, laboratorijske izvještaje i uočene bolesti i štetočine. Interna komunikacija sa područnim odjeljenjima Inspektorata i graničnim prelazima obavlja se putem e-maila i direktno putem IMS (upravljački ekspertni informacioni sistem).

U Brčko distriktu BiH također postoji elektronska evidencija nadzora prometa ovih roba, a u toku je uspostavljanje informacionog sistema za sve inspekcije.

U Upravi BiH za zaštitu zdravlja bilja je uspostavljen Lokalni centar za analizu rizika koji bi trebao biti softwerski povezan sa Zajedničkim centrom za analizu rizika. Lokalni centar za analizu rizika bi trebao također biti povezan softwerski i hardwerski sa Inspektoratima entiteta i Brčko distrikta BiH, a u svrhu razmjene podataka.

Praznine i razlike

Postojeće evidencije podataka nisu komplementarne zbog čega treba Lokalni centar za analizu rizika uspostaviti funkcionalnim, kako bi se stvorili uslovi za kontrolu realizacije izdatih rješenja za uvoz roba, provedbu presjeka vlastitih informacija sa ostalim službama ovog procesa nadzora i obezbijedila element praćenja robe od uvoza do krajnjeg korisnika (sljedivost).



Materijalno-tehnička opremljenost ovog segmenta inspekcije je poražavajuća. Od neadekvatnog smještaja, nepostojanja osnovnih higijensko-sanitarnih uslova, pa do postojećeg stanja vezanog za opremljenost računarima, priručnom laboratorijskom opremom pa čak i

30

nepostojanja najobičnije telefonske veze kancelarija inspektorata sa graničnim inspektorima. Niti na jednom carinskom terminalu graničnog prelaza u BiH ne postoji kompletno odgovarajući zakonski predviđen prostor za pregled roba i sredstava transporta iz domena fitosanitarnih kontrola, kao ni karantenski prostor specifičan za ovakve robe (sjeme, sadni materijal, bilje, FFS, mineralna đubriva, itd.), koji bi bio usklađen sa EU zahtjevima.

Ne postoji uniformnost u pogledu mogućih smještajnih kapaciteta u objektima na graničnim prelazima, jer i oni sami nisu u potpunosti istovjetni. Također, ne pružaju isti kapacitet i tehničke uslove za provedbu nadzora. Granični terminali su negdje privatni, a negdje državno vlasništvo, što također utiče na regulisanje odnosa vezanih za neophodnu infrastrukturu, smještaj i uvjete rada. Na pojedinim GP-a inspekcije su smještene u objektima čvrstog karaktera a na drugim u metalnim kontejnerima bez osnovnih uslova za higijenu (sanitarni čvorovi). Fitosanitarni inspektori posjeduju adekvatnu službenu odjeću.

Praznine i razlike

Ograničavajući faktor za rad fitosanitarne inspekcije jeste nepostojanje propisanih tehničkih i zakonskih uslova na svakom carinskom terminalu, koji omogućavaju provedbu nadzora, kako u dnevnim, tako i u noćnim i vremenski otežanim uslovima, a u skladu sa ovim dokumentima. Obzirom na prirodu nadzora, uslovi za izvršenje su jasno zakonski izdefinisani, a postavljeni su u cilju zaštite zdravlja bilja i ljudi i oni određuju mogućnost izvršenja u vremenskim i tehničkim uvjetima (Direktiva 98/22/EC).

Shodno postojanju trenutnih smještajnih i radnih kapaciteta potrebno je izvršiti međusobnu raspodjelu istih u skladu sa specijalističkim potrebama za svaku službu posebno.

5.1.6. TRŽIŠNA INSPEKCIJA



Ova služba je podijeljena u tri upravno-administrativne cjeline u BiH, raspoređene po teritorijalnoj nadležnosti (FBiH/ Republika Srpska /Brčko distrikt BiH) u kojima je nadležnost TI propisana propisima entiteta i Brčko distrikta BiH i propisima na državnom nivou.

Obzirom da je služba organizirana u tri (3) odvojene upravno administrativne jedinice raspoređene po teritorijalnoj nadležnosti (FBiH/RS/Brčko distrikta BiH) saradnju unutar službe moguće je posmatrati samo odvojeno.

Saradnja unutar službe jedne administratvne jedinice propisana je zakonom i aktom entiteta i Brčko distrikta BiH.

Kontrola kvaliteta proizvoda pri uvozu na mjestima proizvodnje i u unutrašnjem prometu u FBiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH vrši se na temelju pozitivnih zakonskih i podzakonskih propisa entiteta, te državnih zakona, kao i preuzetih propisa iz SFRJ-e, a kontrola sigurnosti neprehrambenih proizvoda u unutrašnjem prometu propisana je državnim zakonima i podzakonskim propisima ovih zakona.

31

Praznine i razlike

Kako se u FBiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH kontrola kakvoće proizvoda pri uvozu, na mjestima proizvodnje i unutrašnjem prometu roba radi nedonesenih podzakonskih propisa državnog zakona, vrši uglavnom na temelju zakonske regulative entiteta i Brčko distrikta BiH razlog je da se kontrole ne obavljaju u potpunosti pod istim uvjetima, na isti način i po istom postupku.

Nedostatak podzakonskih akata državnog zakona, kojima bi bio regulisan način i postupak obavljanja kontrole kakvoće proizvoda pri uvozu i izvozu, određeni proizvodi koji podliježu ovoj kontroli, definisane nadležnosti kontrolnih organa, kao i propisa kojima bi se propisao način i postupak obavljanja kontrole kakvoće domaćih proizvođača, koji bi bili usklađeni sa propisima zemalja EU, znatno utiče ne samo na različite uvjete rada tržišne inspekcije u FBiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH, nego i na efikasnost i kvalitet rada ove inspekcije.



Federalna tržišna inspekcija organizirana je u okviru Inspektorata tržišno-turističke inspekcije, koji je u sastavu Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Inspektoratom tržišno-turističke inspekcije, u čijem je sastavu federalna tržišna i turističko-ugostiteljska inspekcija, rukovodi glavni federalni tržišno-turistički inspektor (u daljnjem tekstu GFTTI).

GFTTI donosi godišnji Plan i Program rada Inspektorata kojim se, iz razloga što poslovi kontrole kakvoće proizvoda iz uvoza, pri uvozu isključivo ovise o dinamici uvoza, ne planiraju poslovi federalnih tržnih inspektora nadležnih za kontrolu kakvoće proizvoda pri uvozu (u daljnjem tekstu FTI).

Izvršenje godišnjeg Plana i Programa rada ostvaruje se na način da GFTTI donosi mjesečni plan rada, na temelju kojeg se donose tjedni planovi rada za FTI nadležni za nadzor u unutrašnjem prometu roba i usluga. Planovi se ispunjavaju i upućivanjem naloga, upustava i instrukcija za izvršenje određenih poslova uglavnom putem faksa, telefona i putem pošte, te za neke inspektore i elektronskim putem. Na isti način upućuju se nalozi, upustva i instrukcije za izvršenje određenih poslova i za FTI nadležne za kontrolu kakvoće proizvoda pri uvozu.

Nadzor nad radom FTI nadležnih za nadzor u unutrašnjem prometu roba koji su smješteni u četiri ureda od kojih su tri (3) izvan sjedišta Uprave, GFTTI vrši analizom rada tjednih i mjesečnih izvješća o radu koje inspektori iz dva (2) ureda izvan sjedišta Uprave dostavljaju putem faksa, a iz jednog (1) ureda elektronskim putem.

Nadzor nad radom FTI nadležnih za kontrolu kakvoće proizvoda pri uvozu, koji ove kontrole kakvoće proizvoda pri uvozu vrše na dvadeset (20) mjesta carinjenja, GFTTI vrši analizom izvješća o radu, koje inspektori dostavljaju isključivo putem faksa iz jedanaest (11) ureda. Ovom analizom rada ima se uvid o broju izvršenih kontrola, poduzetih mjera, uzetih uzoraka za robe koje podliježu obveznom laboratorijskom ispitivanju, kao i da li su provedene naložene mjere sukladno datim instrukcijama i upustvima, te samim tim i uvid u propisan rad ovih inspektora.

32

GFTTI vrši i neposrednu kontrolu rada svih inspektora povremenim obilaskom inspektora u njihovim sjedištima, te održavanjem povremenih radnih sastanaka u sjedištu Uprave.

Republička tržišna inspekcija organizovana je u okviru Republičke uprave za inspekcijske poslove (Inspektorat). Direktor Inspektorata ima pomoćnika koji rukovodi tržišnom inspekcijom u svojstvu glavnog republičkog tržišnog inspektora.

Glavni republički tržišni inspektor, koji rukovodi Sektorom Republičke tržišne inspekcije, organizuje i izvršava programe rada iz nadležnosti Sektora putem šest područnih odjeljenja do neposrednih izvršilaca na carinskim ispostavama.

Kontrola rada inspektora obavlja se preko mjesečnih, šestomjesečnih i godišnjih izvještaja, kao i neposrednim nadzorom nad radom inspektora.

Rukovođenje se neposredno ostvaruje putem dnevnih, sedmičnih i mjesečnih naloga, uputstava i instrukcija, te preporuka inspektorima.

Tržišna inspekcija Brčko distrikta BiH organizovana je u okviru Inspektorata koji je pri Kancelariji-Uredu gradonačelnika.

Šef inspektorata ima pomoćnika koji rukovodi tržišnom inspekcijom u svojstvu glavnog inspektora Odsjeka inspekcije poslovanja.

Glavni inspektor rukovođenje ostvaruje putem usmenih i pismenih naloga, dnevnih i mjesečnih uputstava i preporuka.

Zakonom o inspekcijama Brčko distrikta BiH određena je obavaza donošenja (svaku) godišnjeg plana i programa rada, te se shodno tome planiraju i kontrole kvaliteta pri uvozu na bazi podataka iz prethodnog perioda iako poslovi kontrole kvaliteta pri uvozu zavise od dinamike uvoza.

Kontrola rada inspektora obavlja se analizom godišnjeg plana rada, te analizom rada mjesečnih i dnevnih izvještaja o radu kao i neposrednim nadzorom nad radom inspektora.

Praznine i razlike

Neodgovarajuća opremljenost svih ureda, te samim tim i nedovoljna materijalno-tehnička i komunikacijska oprema u FBiH i Republici Srpskoj odražava se na otežani način rukovođenja, komuniciranja i razmjene podataka unutar Službe, između Službi entiteta i Brčko distrikta BiH, što onemogućava ne samo u potpunosti propisan rad ovih inspektora, nego se i odražava na kvalitet i na efikasanost u radu.

Obzirom da se u FBiH, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH komunikacija i razmjena podataka obavlja na naprijed navedeni i opisani način, evidentno je da ne samo da je rukovođenje otežano, nego ovakav način koordiniranja dodatno utiče na efikasnost u radu i na kvalitet obavljenih poslova u cijelosti ove službe u entitetima.

Neodgovarajući kancelarijski prostori, te nedovoljna materijalno-tehnička i komunikacijska oprema, onemogućavaju efikasan rad ove službe, što se odražava na otežani način rukovođenja, komuniciranja i razmjene podataka unutar Službe, između Službi entiteta i Brčko distrikta BiH.

33

5.1.6.3. Procedure


U nadležnosti Federalne tržišne inspekcije (u daljnjem tekstu FTI) je kontrola kakvoće proizvoda koja je propisana dole navedenim propisima:

- Zakon o nadzoru kvalitete određenih proizvoda pri uvozu i izvozu („Službeni glasnik BiH” broj 13/03),

- Zakon o kontroli kakvoće određenih proizvoda pri uvozu i izvozu („Službene novine Federacije BiH“ broj 21/97),

- Pravilnik o načinu i postupku obavljanja kontrole kakvoće proizvoda pri uvozu i izvozu („Službene novine Federacije BiH“ broj 39/98),

- Odluka o određivanju proizvoda koji podliježu kontroli kakvoće pri uvozu i izvozu („Službene novine Federacije BiH“ broj 24/98),

- Odluka o određivanju proizvoda za koje kontrolu kakvoće obavljaju poduzeća ovlaštena od strane federalnog ministarstva trgovine („Službene novine Federacije BiH“ broj 24/98),

- Odluka o visini i načinu plaćanja naknade za pokriće troškova kontrole kakvoće određenih proizvoda pri uvozu i izvozu („Službene novine Federacije BiH“ broj 24/ 98),

- Odluka o kakvoći tečnih naftnih goriva („Službene novine Federacije BiH“ i „Službeni list BiH" br. 27/02, 32/02, 28/04,16/05,14/06, 22/07, 101/08 i 71/09),

- Naputak o načinu provedbe Odluke o kakvoći tečnih naftnih goriva („Službene novine Federacije BiH“ broj 27/02),

- Zakona o unutarnjoj trgovini („Službene novine Federacije BiH“ broj 40/10),- Zakon o zaštiti potrošača („Službene novine Federacije BiH“ broj 25/06),- Zakon o duhanu („Službeni glasnik BiH“ broj 32/ 10),- Zakon o nadzoru nad tržištem Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ broj 45/ 04 i

102/09), - Zakon o općoj sigurnosti proizvoda („Sl. glasnik BiH“ broj 102/09).

Kontroli kakvoće podliježu proizvodi:

- na svim mjestima carinjenja na kojima ovoj kontroli podlježu određeni proizvodi pri uvozu prije carinjenja,- u unutarnjem prometu kod distributera i drugim veleprodajnim i maloprodajnim mjestima, te u skladištima uvoznika, - na mjestima proizvodnje domaćih proizvođača.

Nadzor nad kakvoćom proizvoda iz uvoza, te proizvoda domaćih proizvođača na mjestima proizvodnje u nadležnosti je FTI, a kontrola kakvoće proizvoda u prometu na tržištu FBiH u nadležnosti je svih organa tržišne inspekcije (federalnih, županijskih, gradske i općinske).

Kontrolu kakvoće proizvoda pri uvozu i izvozu vrše i poduzeća (društva) koja su ovlasti za kontrolu kakvoće određenih proizvoda pri uvozu i izvozu dobila od Federalnog ministarstva trgovine. Proizvodi koji podliježu kontroli kakvoće pri uvozu i izvozu propisani su Odlukom o određivanju proizvoda koji podliježu kontroli proizvoda pri uvozu i izvozu (“Službene novine FBiH“ broj 24/98) a Odlukom o određivanju proizvoda za koje kontrolu kvaliteta obavljaju preduzeća ovlaštena od strane Federalnog ministarstva trgovine (“Službene novine FBiH“, broj 39/98).

34

Zakonom o kontroli kakvoće određenih proizvoda pri uvozu i izvozu uređuje se kontrola kakvoće određenih proizvoda pri uvozu i izvozu, uvjeti i način na koji se ti proizvodi mogu uvoziti i stavljati u promet na tržište FBiH, a postupak kontrole kakvoće proizvoda pri uvozu i izvozu propisan je Pravilnikom o načinu i postupku obavljanja kontrole kakvoće proizvoda pri uvozu i izvozu (“Službene novine FBiH“, broj 39/98). Federalni tržišni inspektori i ovlaštena poduzeća (društva) do donošenja podzakonskih propisa Zakona o nadzoru kakvoće određenih proizvoda pri uvozu i izvozu (državni zakon), kontrolu kakvoće pri uvozu sukladno navedenim federalnim propisima obavljaju na mjestima carinjenja na isti način i po istom postupku s tom razlikom da se kontrola kakvoće proizvoda pri uvozu koju vrše ovlaštena preduzeća (društva) obavlja bez obavezne laboratorijske provjere kakvoće ili standarda ovisno o vrsti proizvoda. Kontrola kakvoće određenih proizvoda pri izvozu koja je u nadležnosti ovih ovlaštenih društava vrši se na isti način i po istom postupku koji je propisan i za proizvode koji podliježu kontroli kakvoće od strane ovih društava pri uvozu, s tom razlikom što se ove kontrole obavljaju na mjestima utovara. Kontrola kakvoće proizvoda pri uvozu obavlja se na svim mjestima carinjenja na kojima se vrši carinjenje proizvoda koji podliježu kontroli kakvoće pri uvozu, a kontrola kakvoće proizvoda za izvoz na mjestima utovara.

U ovom postupku kontrole kakvoće, kojom se radi provjere da li određeni proizvodi koji se uvoze sukladno propisima kojima se uređuje kakvoća proizvoda ispunjavaju uvjete za stavljanje u promet na tržište FBiH i tržište BiH, federalna tržišna inspekcija i ovlaštena društva po podnesenom zahtjevu uvoznika, putem špeditera vrše: - senzorsku kontrolu kakvoće proizvoda kojom se provjerava propisani sadržaj deklaracije,

da li su proizvodi propisno označeni i upakirani, količine kao i da li prijevozno sredstvo ispunjava propisane uvjete transporta za tu vrstu proizvoda,

- provjeru kakvoće proizvoda koji podliježu obveznom laboratorijskom ispitivanju kakvoće na temelju prethodnog laboratorijskog ispitivanja kakvoće od ovlaštene stručne organizacije(laboratorije). Ova provjera se vrši na način da se od proizvoda uzimaju uzorci i šalju na laboratorijsko ispitivanje kakvoće koja je propisana propisima kojima se uređuje kakvoća za tu vrstu proizvoda,

- za proizvode koje prati popratna dokumentacija da li su propraćeni propisanim ispravama (garantni list, tehničko uputstvo, proizvođačka specifikacija, popis servisa, osigurano servisno održavanje i sl.), da li imaju propisne isprave, oznake, podatke i znakove o usklađenosti s propisima o kakvoći proizvoda kojima se uređuje atestiranje, certificiranje proizvoda itd.,

- ponovnu kontrolu kakvoće proizvoda za koje je izdano Uvjerenje o kakvoći,- kontrolu kakvoće tečnih naftnih goriva FTI vrše sukladno upustvu koje je donijelo Vijeće

ministara BiH na način da pored senzorske kontrole, te količine i prevoznog sredstva, vrše kontrolu usklađenosti dokumenata koja prate tečna naftna goriva koja se stavljaju u promet na tržište BiH sa odredbama Odluke o kakvoći tečnih naftnih goriva nakon čega o usklađenosti tečnih naftnih goriva radi nepropisanog dokumenta izdaju obrazac Uvjerenja o kakvoći.

Laboratorijsko ispitivanje kakvoće tečnih naftnih goriva vrše akreditirane laboratorije koje je imenovalo Vijeće ministara BiH u kojima se vrši kontrola kakvoće prema potrebi i na zahtjev FTI na mjestu carinjenja pri uvozu kao i za potrebe kontrole kakvoće tečnih naftnih goriva u prometu koju u redovitim kontrolama kakvoće vrše FTI nadležni za nadzor u unutarnjem prometu.

35

Federalni tržišni inspektori u nadzoru nad kakvoćom proizvoda pri uvozu poduzimaju sljedeće mjere:

- Izdaju Uvjerenja o kakvoći za proizvode za koje se nakon izvršene kontrole utvrdi da ispunjavaju propisane uvjete kakvoće,

- Izdaju Potvrde (u cilju izbjegavanja zastoja) do izdavanja Uvjerenja o kakvoći u slučajevima kada se uzimaju uzorci za laboratorijsko ispitivanje kakvoće, što je privremeni dokument za potrebe carinjenja, jer je Uvjerenje o kakvoći uvjet za carinjenje proizvoda koje pri uvozu podliježu kontroli kakvoće, kao i da se roba može staviti u promet na tržište FBiH i BiH,

- Donose rješenja kojim se nalaže uvozniku vraćanje odnosno uništenje kontroliranih proizvoda ako se prilikom kontrole utvrdi da proizvodi glede kakvoće ne odgovaraju propisanim uvjetima,

- Donose rješenja kojim se Uvjerenje poništava za proizvode za koje se ponovnom kontrolom utvrdi da ne odgovaraju uvjetima predviđenim za izdavanje Uvjerenja o kakvoći,

- Izdaju prekršajne naloge za utvrđene prekršaje u primjeni propisa.

Tipično (prosječno) vrijeme kontrole traje 1 sat i 30 minuta, s tim da je vrijeme predviđeno od podnošenja zahtijeva, pripreme inspektora za kontrolu, izlaska na mjesto pregleda i kontrolu kakvoće. Ovom vremenu potrebito je dodati i vrijeme od cca 1 sata u slučajevima kada se kontrole vrše na mjesta carinjenja koja nisu pokrivena stalnom prisutnošću FTI kao i vrijeme za odlazak u skladište uvoznika u slučajevima kada je inspektoru moguće ovu kontrolu izvršiti samo u skladištu uvoznika (vrijeme kontrole je realno i ne može biti kraće sve dok je ovako organizirana carinska služba).

FTI nadležni za nadzor u unutarnjem prometu roba nadležni su za kontrole kakvoće svih proizvoda u prometu, na mjestima proizvodnje kao i proizvoda u prometu koji su pri uvozu već podlegli obveznoj kontroli kakvoće i za koje je izdano Uvjerenje. U slučajevima kada se u ovim kontrolama senzorskom kontrolom, te laboratorijskim ispitivanjem kakvoće utvrdi da proizvodi ne ispunjavaju propisane uvjete i standarde kakvoće, poduzimaju se mjere sukladno Zakonu u unutarnjoj trgovini i Zakona o zaštiti potrošača.

Kontrola kakvoće proizvoda u unutarnjem prometu u veleprodajnim i maloprodajnim mjestima u nadležnosti je kantonalne, gradske i općinske tržišne inspekcije koje u ovim kontrolama u slučajevima kada senzorskom kontrolom, te laboratorijskim ispitivanjem kakvoće utvrde da proizvodi ne ispunjavaju propisane uvjete i standarde kakvoće, poduzimaju mjere sukladno istim zakonima i podzakonskim aktima kao i FTI nadležni za nadzor u unutarnjem prometu roba i usluga. FTI nadležna za nadzor u unutarnjem prometu roba i usluga, kantonalna, gradska i općinska tržna inspekcija nadležna je za nadzor nad primjenom Zakona i podzakonskih propisa Zakon o nadzoru nad tržištem Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 45/ 04 i 102/09) i Zakon o općoj sigurnosti proizvoda („Službeni glasnik BiH“ broj 102/09) po kojima se u postupku kontrole neprehrambenih proizvoda u unutrašnjem prometu na tržištu BiH provjerava da li ovi proizvodi ispunjavaju sigurnosne zahtjeve propisane za tu vrstu proizvoda.

Kontrola kvaliteta roba iz uvoza i izvoza u RS vrši se na osnovu Zakona o kontroli kvaliteta poljoprivredno–prehrambenih proizvoda u spoljnotrgovinskom prometu (Službeni list SFRJ br. 28/75, 70/78, 54/86 i 30/91), i Pravilnika o načinu postupka vršenja kontrole kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u spoljnotrgovinskom prometu („Službeni list SFRJ“ broj 23/81).

36

Način postupanja i vršenja kontrola od strane TRI u RS propisan je Pravilnikom o načinu i postupku vršenja kontrole kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u spoljno-trgovinskom prometu kako slijedi:

a) podnošenje zahtjeva uvoznika putem špeditera, za pregled dokumentacije i robe,b) fizički pregled pošiljke koji podrazumijeva pregled količine, pakovanja, označavanja,

ambalaže, deklarisanja, prevoznog sredstva i uslova transportovanja,c) uzimanje uzoraka od proizvoda koje je radi utvrđivanja kvaliteta potrebno laboratorijski

ispitati.

Nakon uzimanja uzoraka, uzorci se dostavljaju na analizu ovlaštenoj ustanovi a uvozniku se izdaje potvrda za potrebe carinjenja.

Nakon dobijenog izvještaja o rezultatima analize, ukoliko roba zadovoljava uslove kvalitete, izdaje se Uvjerenje o kvalitetu.

U slučajevima kada se organoleptičkom kontrolom utvrde nedostaci na robi kao i kada rezultati analize kvaliteta ne zadovoljava uslove kvaliteta, uvozniku se rješenjem odbija zahtjev za izdavanje uvjerenja o kvalitetu, odnosno nalaže povrat robe dobavljaču.

Kontrola kvaliteta goriva u RS se obavlja na način da inspektori, pored količinske i organoleptičke kontrole, vrše i provjeru usklađenosti dokumenata koji prate gorivo sa odredbama Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva ("Službeni list BiH" br. 27/02, 32/02, 28/04, 16/05, 14/06, 22/07, 101/08 i 71/09).

TRI u Republici Srpskoj u skladu sa Zakonom i podzakonskim propisima (u prilogu) vrše kontrole neprehrambenih proizvoda u prometu kojima se provjerava da li su u prometu ovih proizvoda ispunjeni sigurnosni zahtjevi propisani za tu vrstu proizvoda.

Kontrole TI spadaju u najsloženije poslove i ne mogu se pojednostaviti, a inspektori su državni službenici, samostalni u radu i sa posebnim ovlaštenjima.

Kontrola kvaliteta roba iz uvoza i izvoza u Brčko distriktu BiH vrši se na osnovu Zakona o kontroli kvaliteta poljoprivredno–prehrambenih proizvoda u spoljnotrgovinskom prometu („Službeni list SFRJ“ br. 28/75, 70/78, 54/86 i 30/91), i Pravilnika o načinu postupka vršenja kontrole kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u spoljnotrgovinskom prometu („Službeni list SFRJ“ broj 23/81) i Upustva o načinju uzimanja uzorka za vršenje analiza i super-analiza namirnica i predmeta opšte upotrebe („Službeni list SFRJ“ broj 60/78).

Kontrola kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda prilikom uvoza utvrđuje se da li ti proizvodi odgovaraju kvaliteti i drugim svojstvima propisanim za stavljanje takvih proizvoda na tržište BiH.

Način postupanja i vršenja kontrola od strane tržišne inspekcije propisan je Pravilnikom o načinu i postupku vršenja kontrole kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u spoljno-trgovinskom prometu kako slijedi:

- podnošenje zahtjeva uvoznika putem špeditera, za pregled dokumentacije i robe,- fizički pregled pošiljke prije carinjenja koji podrazumijeva pregled količine, pakovanja, označavanja, ambalaže, deklarisanja, prevoznog sredstva i uslova transportovanja,

37

- uzimanje uzoraka proizvoda koje je radi utvrđivanja kvaliteta potrebno laboratorijski ispitati uzima se u skladu sa propisima, u slučaju kada se posumnja u kvalitet i po obavještenju nadležnih institucija.

Nakon uzimanja uzoraka, uzorci se dostavljaju na analizu ovlaštenoj ustanovi, a uvozniku se izdaje potvrda za potrebe carinjenja.

Nakon dobijenog izvještaja o rezultatima analize, ukoliko roba zadovoljava uslove kvalitete, izdaje se Uvjerenje o kvalitetu.

Za proizvode za koje se utvrdi da ne ispunjavaju propisane uslove kvaliteta donosi se rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje certifikata.

Proizvodi za koje je doneseno rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje certifikata mogu u skladu sa carinskim propisima, uskladištiti do okončanja postupka, odnosno dok uvoznik ne otkloni nedostatke (npr. deklarisanje u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača BiH, pakovanje i slično). Ukoliko se odstupanja od kvaliteta ne mogu otkloniti vrši se uništenje robe ili povrat robe dobavaljaču.

Kontrola kvaliteta tečnih naftnih goriva u Brčko distriktu BiH se obavlja u skladu sa odredbama Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva ("Službeni list BiH" br. 27/02, 32/02, 28/04, 16/05, 14/06, 22/07, 101/08 i 71/09). Pored količinske i organoleptičke kontrole tržišni inspektori vrše i provjeru usklađenosti dokumenata koji prate gorivo .

Tržišna inspekcija u skladu sa Zakonom i podzakonskim propisima vrši kontrolu neprehrambenih proizvoda u unutrašnjem prometu kojima se provjerava ispunjenost sigurnosnih i drugih zahtjeva propisanih za tu vrstu proizvoda, dok se kontrola neprahrambenih proizvoda pri uvozu ne vrši, nego se donosi zaključak o odbacivanju zahtjeva zbog nenadležnosti.

Saradnja u Republici Srpskoj i FBiH sa istim i drugim službama, te sa subjektima nadzora obvezna je i propisana je važećim propisima, dok saradnja sa istim službama entiteta i Brčko distrikta BiH nije propisana.

Formiranjem Agencija za sigurnost hrane i Agencije za nadzor nad tržištem, preko ovih Agencija omogućeno je da se prema potrebi u cilju poduzimanja mjera zaštite potrošača te potrebe brzog djelovanja na tržištu BiH u isto vrijeme izvrše kontrole određenih spornih roba i poduzmu propisane mjere na cijeloj teritoriji BiH.

Praznine i razlike

FTI nadležni za nadzor kakvoće proizvoda pri uvozu radi ekonomske neopravdanosti (malog broja pregleda na pojedinim mjestima carinjenja) nije sa sjedištem na svim mjestima carinjenja roba koje podliježu ovoj kontroli prije crinjenja, te se na ovim mjestima kontrola kakvoće proizvoda pri uvozu vrši dolaskom inspektora po podnesenom zahtjevu uvoznika.

Vidljivo je da u entitetima i Brčko distriktu BiH postoje razlike u nadležnostima tržne inspekcije, kao i u procedurama kontrole kakvoće proizvoda pri uvozu i izvozu kao i na mjestima proizvodnje i unutarnjem prometu.

38



FBiH: U Inspektoratu tržno-turističke inspekcije je 25 tržnih inspektora.

Broj od dvadeset pet (25) FTI od kojih su osamnaeset (18) FTI nadležni za kontrolu kakvoće proizvoda pri uvozu a sedam (7) FTI nadležni za nadzor u unutarnjem prometu roba i usluga u potpunosti ne odgovara kako po važećoj sistematizaciji tako i po trenutačnim potrebama.

Ovome doprinosi i nemogućnost planiranja broja FTI za kontrole kakvoće proizvoda pri uvozu iz razloga što broj ovih inspektora ovisi isključivo o organizaciji Carine, dakle o broju mjesta carinjenja na kojima se vrše kontrole kakvoće proizvoda koji podlježu ovoj kontroli, na kojima je i pored malog broja pregleda na nekim mjestima carinjenja postavljen inspektor, kao i da se na pojedinim mjestima carinjenja iz istih razloga i pored toga što nije postavljen inspektor kontrole kakvoće vrše i na tim mjestima carinjenja po zahtjevu uvoznika.

Svi FTI inspektori ispunjavaju uvjete stručne spreme i druge uvjete koji su određeni Unutarnjom sistematizacijom radnih mjesta Uprave (završen pravni, ekonomski, veterinarski, poljoprivreni ili kemijsko-tehnološki fakultet, položen vozački ispit i poznavanje rada na računaru- položen IV stupnja ECEDL) .

Za potrebe usavršavanja u obavljanju poslova kontrole kakvoće roba pri uvozu, na mjestima proizvodnje i unutarnjem prometu roba, ne vrši se educiranje inspektora za ove poslove.

U Republici Srpskoj: Stepen stručne i kadrovske popunjenosti je zadovoljavajući, VSS poljoprivredno-tehnološkog smjera sa 17 izvršilaca u skladu sa sistematizacijom radnih mjesta.

Za potrebe usavršavanja u obavljanju poslova kontrole kakvoće roba pri uvozu, na mjestima proizvodnje i unutarnjem prometu roba, ne vrši se edukacija inspektora.

U Inspektoratu Brčko distrikta BiH ima 11 tržišnih inspektora ovlaštenih za kontrolu u unutrašnjem prometu i kontrolu u unutrašnjem mjestu carinjenja. Propisima nije razgraničena nadležnost inspektora u pogledu obavljanja poslova, jer ne postoje različiti nivoi vlasti kao u entitetima, budući da je Brčko distrikt BiH jedinstvena administrativna cjelina, te u tom smislu svih 11 tržišnih inspektora Brčko distrikta BiH vrši kontrolu u unutrašnjem prometu i kontrolu u unutrašnjem mjestu carinjenja. Međutim, zbog efikasnosti rada stalno su angažovana 2 tržišna inspektora na unutrašnjem mjestu carinjenja, a po potrebi angažuju se i ostali.

Svi inspektori ispunjavaju uvjete stručne spreme i druge uvjete u skladu s Zakonom o državnoj službi u organima uprave Brčko distrikta BiH i Organizacionim planom kancelarije gradonačelnika-inspektorat.

Za potrebe usavršavanja u obavljanju poslova kontrole kvaliteta roba pri uvozu, na mjestima proizvodnje i unutarnjem prometu roba nije vršeno educiranje tržišnih inspektora niti su do sada planirane ove edukacije.

39

Praznine i razlike

Iako inspektori u FBiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH zadovoljavaju propisane uslove za rad na ovim poslovima, za propisan kvalitetan i efikasan rad na ovim poslovim, broj tržnih inspektora je još uvijek manji od stvarnih potreba.

Inspektori nisu dovoljno educirani za obavljanje poslova, koje obavljaju po važećoj zakonskoj regulativi entiteta, Brčko istrikta BiH i propisa donesenih na nivou BiH, a procedure, standardi i regulative zemalja EU nisu im poznati.

U Brčko distriktu BiH kadrovska popunjenost je zadovoljavajuća.U Brčko distriktu BiH ne postoji podjela na različite nivoe vlasti (opštinske, kantonalne i federalne odnosno opštinske i republičke) i analogno tome, nema podjela nadležnosti na inspektore, svi tržni inspektori vrše kontrolu u unutrašnjem prometu i kontrolu u unutrašnjem mjestu carinjenja.

Način i postupak obavljanja kontrole kakvoće proizvoda pri uvozu i izvozu i u unutarnjem prometu roba u FBiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH, ne obavlja se po istoj zakonskoj regulativi, što je i razlog da se ove procedure ne obavljaju u potpunosti na isti način.

Tržišni inspektori nisu dovoljno educirani o procedurama, standardima i regulativi zemalja EU.

Također, entiteti i Brčko distrikt BiH postupaju po različitim regulativama i primjenjuju različite procedure.

U FBiH, Brčko distriktu BiH i RS postupa se po različitoj regulativi te samim tim i primjenjuju različite procedure.



Trenutna opremljenosti TI u FBiH i TRI u Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH sa IT opremom nije u potpunosti zadovoljavajuća, i pored toga što je u Republici Srpskoj i FBiH uspostavljen IT sistem koji u Republici Srpskoj koriste i inspektori za obavljanje kontrola roba u spoljnotrgovinskom prometu, a u FBiH glavni inspektori i četiri (4) FTI nadležna za nadzor u unutarnjem prometu roba i usluga.

U FBiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH ne postoje elektronske baze podataka.

U Republici Srpskoj baza podataka o izvršenim kontrolama i poduzetim mjerama, te visini sredstava koja su naplaćena za naknade po izvršenim pregledima, vodi se kao mjesečni izvještaj o radu po područnim Odjeljenjima RTI koji se dostavljaju Sektoru RTI.

U FBiH bazu podataka o izvršenim kontrolama i poduzetim mjerama vodi glavni inspektor kroz tjedna i mjesečna izvješća o radu inspektora u unutarnjem prometu roba i usluga a mjesečna izvješća inspektora na kontroli kakvoće roba pri uvozu za koje se pored navedenog vode podaci o visini naplaćenih sredstava od naknada za izvršene kontrole kakvoće pošiljki proizvoda pri uvozu.

40

U Brčko distriktu BiH baza podataka o izvršenim kontrolama i poduzetim mjerama te visini sredstava koja su naplaćena za naknade po izvršenim pregledima vodi se kao mjesečni izvještaj o radu i dostavlja glavnom inspektoru i Direkciji za finansije Brčko distrikta BiH.

Podatke o izvršenim nadzorima koji se prikupljaju u formi pisanih izvještaja nije moguće uvrstiti u odgovarajuću i za TI potrebnu bazu podataka.

U FBiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH korištenje baze podataka drugih službi još uvijek nije moguće.

Nema obavezne razmjene informacija sa drugom službom o izvršenim procedurama kontrola kakvoće proizvoda pri uvozu i izvozu, na mjestima proizvodnje i prometu, osim sa Agencijom za sigurnost hrane, a sa Agencijom za nadzor nad tržištem, vezano za izvršene kontrole sigurnosnih zahtijeva koje moraju ispunjavati neprehrambeni proizvodi u prometu.

Radno vrijeme i rad sa drugim službama u Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH usklađeno je samo sa carinskim organima u skladu sa Odlukom o rasporedu radnog vremena u organima carinske službe, po pojedinim carinskim ispostavama.

U FBiH radno vrijeme sa carinskom službom nije moguće uskladiti iz razloga što se na pojedinim mjestima carinjenja vrši mali broj carinjenja roba koje podliježu kontroli kakvoće pri uvozu, te radi ekonomske neopravdanosti na pojedinim mjestima carinjenja se ne može osigurati stalno prisustvo FTI, te iz istih razloga dva inspektora na jednom mjestu carinjenja kao jedina mogućnost da se radno vrijeme uskladi sa radnim vremenom carinske službe.

Komuniciranje i razmjena podataka između organa tržišne inspekcije u entitetima i Brčko distriktu BiH, te organa tržišne inspekcije entiteta i Brčko distrikta BiH obavlja se isključivo preko glavnih tržišnih inspektora u FBiH i Republici Srpskoj, a u Brčko distriktu BiH preko šefa Inspektorata i glavnog inspektora. Ova komunikacija obavlja se putem fiksnih i mobilnih telefona, faks aparata i putem pošte, a prema prema potrebi i elektronskim putem.

Praznine i razlike

Razmjena podataka sa službama uključenim u proces graničnih kontrola, te kontrola koje obavljaju tržni inspektori u untarnjem prometu roba u entitetima i između entiteta i Brčko distriktu BiH, kao i sa odgovarajućim službama susjednih i drugih država ne postoji ili se ne vodi na zadovoljavajući način.

5.1.6.6. Infrastruktura i oprema Procjena postojeće situacije

Materijalno-tehnička opremljenost na mjestima carinjenja roba nije zadovoljavajuća na način da svi uredi nisu uglavnom opremljeni računarima, te su isti sa još uvijek nedovoljnim brojem fiksnih i mobilnih telefona, telefaksa, kopir aparata kao i vozila.

Opremljenost službe sa specijalističkom opremom, odgovarajućim radnim i tehnološkim prostorom, njihova uslovnost na mjestima rada inspektora, kao i mjestima rada inspektora koji vrše kontrolu kakvoće roba pri uvozu nije u potpunosti zadovoljavajuća (neadekvatno opremljene kancelarijske prostorije, bez opremljenosti sa instrumentima za uzorkovanje, rashladnim uređajima za čuvanje uzetih uzoraka i njihov transport do laboratorija za ispitivanje kakvoće i dr.).

41

Federalna tržišna inspekcija nadležna za kontrolu kakvoće proizvoda pri uvozu, na pojedinim mjestima carinjenja koristi urede sa federalnom sanitarnom inspekcijom, a opremu i uređaje koristi sa ovom i drugim inspekcijama koje su sa sjedištem na tom mjestu carinjenja.

Republička tržišna inspekcija koristi zajedničke prostorije i opremu na mjestima carinjenja roba sa sanitarnom inspekcijom.

Tržišna inspekcija u Brčko distriktu BiH prostor na mjestu carinjenja koristi zajedno sa sanitarnom inspekcijom.

Praznine i razlike

Evidentna je neopremljenost prostorija, koju koriste inspektori na mjestima carinjenja i inspektori u unutarnjem prometu roba u FBiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH, koja se ogleda u neodgovarajućoj opremljenosti prostorija sa opremom, uređajima i instrumentima za uzorkovanje.

Radi naprijed navedenog, inspektori nisu u mogućnosti poslove obaviti u potpunosti na propisani način, što direktno utiče na kvalitet obavljenog posla i efikasnost u radu.

5.1.7 SANITARNA INSPEKCIJA


Kao što je već navedeno ova služba je organizovana u tri odvojene organizacione jedinice raspoređene po teritorijalnoj nadležnosti. S tim u vezi, ne postoji zakonska regulativa koja povezuje sve tri službe i koja zahtjeva njihovu međusobnu saradnju.

Saradnja se po potrebi vrši putem glavnih inspektora. To je uglavnom telefonskim putem i putem elektronske pošte, kada postoji sumnja da se na teritoriji BiH nalaze namirnice i predmeti opšte upotrebe, zdravstveno neispravne. Saradnja se također odvija putem Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Agencije za sigurnost hrane BiH i Agencije za nadzor nad tržištem, u cilju zajedničkog djelovanja na prevenciji i sprečavanju unošenja zaraznih bolesti.

Sanitarne inspekcije :

- Republička uprava za inspekcijske poslove RS;- Federalna uprava za inspekcijske poslove BiH, Ministarstva zdravstva kantona i Kantonalne uprave za inspekcijske poslove (8 kantona) i općinski sanitarni inspektorati u opštinama;- Vlada Brčko distrikta BiH, Inspektorat, Ured gradonačelnika.

Procjena postojeće situacije U Bosni i Hercegovini sanitarna inspekcija je podijeljena na inspekcije u entitetima i Brčko distriktu BiH. Zbog toga i imamo tri inspekcije koje su locirane u gore navedenim organima i nadležne su po teritorijalnoj organizaciji BiH.

42

Osnovna zakonska regulativa, koju primjenjuje granična zdravstvena inspekcija Republike Srpske u inspekcijskom nadzoru nad uvozom hrane, predmeta opšte upotrebe, hemikalija i biocida je:

- Zakon o inspekcijama („Službeni glasnik RS“ br. 113/05, 1/08 i 74/10);- Zakon o zdravstvenoj ispravnosti životnih namirnica i predmeta opšte upotrebe („Službeni list SFRJ” br. 53/91);- Zakon o hemikalijama („Službeni glasnik RS” br. 25/09);- Zakon o biocidima („Službeni glasnik RS” br. 37/09);- Zakon o prevozu opasnih materija („Službeni glasnik RS” br. 1/08);- Zakon o predmetima opšte upotrebe („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 50/10).

Osnovna zakonska regulativa koju primjenjuje granična sanitarna inspekcija Federacije BiH u inspekcijskom nadzoru nad prometom životnih namirnica i predmeta opšte upotrebe, prometom lijekova, pomoćnih ljekovitih sredstava i medicinskih sredstava, prometom opojnih droga, prometom otrova i prometom izvora jonizujućih zračenja, u nadležnosti je državnih farmaceutskih inspektora i novog Zakona o lijekovima i medicinskim pomagalima.

- Zakon o sanitarnoj inspekciji („Službeni list RBiH“ br. 02/92 i 13/94);- Zakon o zdravstvenoj ispravnosti životnih namirnica i predmeta opšte upotrebe („Službeni list RBiH” br. 02/92 i 13/94);- Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti („Službeni list RBiH” br. 29/05);- Zakon o prometu otrova („Službeni list RBiH” br. 02/92 i 13/94);- Zakon o prevozu opasnih materija („Službeni list RBiH“ br. 2/92 i 13/98);- Zakon o inspekcijama Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“ br. 69/05);- Zakon o hrani („Službeni glasnik BiH“ br. 50/04).

Zakonska regulativa koju sanitarna inspekcija Brčko distrikta BiH primjenjuje u inspekcijskom nadzoru nad prometom životnih namirnica i predmeta opšte upotrebe, pomoćnih ljekovitih sredstava i medicinskih sredstava, prometom opojnih droga, prometom otrova i prometom izvora jonizujućih zračenja je slična kao i zakonska regulativa koja se primjenjuje u Republici Srpskoj.

U Brčko distriktu BiH se primjenjuje ista zakonska regulativa kojima je regulisana ova oblast kao i u Republici Srpskoj, osim Zakona o inspekcijama koji je regulisan na nivou Brčko distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ br. 24/08 i 25/08).

Na nivou BiH veoma je malo urađeno na stvaranju jedinstvenih pravnih regulativa. Jedina zajednička saradnja je bila na izradi Zakona o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 50/04), te zbog toga entitetske sanitarne inspekcije rade po entitetskim i starim Zakonima i Pravilnicima od SRBiH i SFRJ.

Praznine i razlike

Sve tri inspekcije rade po približno istim zakonima koji su usklađeni ili se usklađuju sa standardima EU osim Zakona o inspekcijama, koji su donešeni za svaki entitet i Brčko distrikt BiH posebno.

43

5.1.7.2 Rukovođenje i organizacija


Zdravstveno-sanitarna inspekcija Republike Srpske je organizovana u okviru Republičke uprave za inspekcijske poslove RS. Zbog postojanja više inspekcija u okviru Inspektorata, direktor Inspektorata ima pomoćnika koji rukovodi zdravstveno-sanitarnom inspekcijom u svojstvu glavnog zdravstveno-sanitarnog inspektora

Glavni federalni sanitarni, zdravstveni i farmaceutski inspektor rukovodi sanitarnom, zdravstvenom i farmaceutskom inspekcijom u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, rukovodi inspektoratom Federalnog ministarstva zdravstva, organizuje i izvršava programe rada u nadležnosti inspektorata neposrednih izvršilaca federalnih graničnih inspektora na kopnenim prijelazima i aerodromima. Saradnja se neposredno ostvaruje putem dnevnih i sedmičnih kontakata, te mjesečnih izvještaja inspektora nad neposrednim inspekcijskim nadzorom pošiljki namirnica predmeta opšte upotrebe, uvozom i prevozom radioaktivnih materija i otrova, kao i putnika u međunarodnom saobraćaju.

Sanitarna inspekcija Brčko distrikta BiH je organizovana u Kancelariji gradonačelnika-Inspekorata Brčko distrikta BiH, kojom rukovodi gradonačelnik preko šefa Inspektorata i glavnog inspektora.

Praznine i razlike

Na osnovu gore navedene organizacione strukture uočljivo je da je lanac upravljanja ostvaren u okviru inspektorata i da inspektorati djeluju kao nezavisne institucije odgovorne svojim Vladama.

5.1.7.3 Procedure


Sanitarni inspektori obavljaju neposredni inspekcijski nadzor radi utvrđivanja zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta opšte upotrebe koji se uvoze. Također vrše uzorkovanje radi laboratorijskog ispitivanja namirnica i predmeta opšte upotrebe, putem ovlaštenih laboratorijskih institucija, radi provjere njihove zdravstvene ispravnosti.

Obavljaju nadzor nad uvozom, izvozom i provozom hemikalija-otrova, a u Brčko distriktu BiH i izvora jonizirajućeg zračenja .

Provođenje inspekcijskog nadzora iz oblasti sanitarne inspekcije jeste jedan od osnovnih kriterija da bi se određena roba mogla proslijediti na dalju carinsku proceduru.

Uvoznik je dužan da prije carinjenja obavijesti graničnog sanitarnog inspektora, putem špeditera, o prispijeću pošiljke. Ovu obavezu uvoznik treba da izvršava tako što će za svaku prispjelu pošiljku podnijeti pismeni zahtjev za pregled pošiljke, kao i prateća dokumenta.

Za namirnice i predmete opšte upotrebe (robe na režimu slobodnog uvoza), potrebna je slijedeća dokumentacija :

- zahtjev za sanitarni pregled pošiljke;- isprava o zdravstvenoj ispravnosti robe, izdata od zemlje porijekla robe;

44

- faktura na količinu za konkretnu pošiljku;- original uplatnice na iznos naknade za pregled predviđen za konkretnu robu, propisano Odlukom o visini naknade. Zahtjev za sanitarni pregled pošiljke treba da sadrži sljedeće podatke:

- ime i tačnu adresu pošiljaoca, uvoznika i korisnika;- sadržinu pošiljke i njenu masu i namjenu;- podatke o isporučitelju i zemlji porijekla;- podatke o prevoznom sredstvu;- vrijeme kada će pošiljka biti pripremljena za pregled i mjesto pregleda;- broj i datum carinske prijave.

Za hemikalije/otrove :

- zahtjev za sanitarni pregled pošiljke;- za Republiku Srpsku odobrenje Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske da se otrov nalazi na listi dozvoljenih, za Federaciju BiH rješenje Federalnog ministarstva zdravstva kojim je odobren uvoz i provoz firmi koja je registrovana u FBiH, a u Brčko distriktu BiH se ne izdaju odobrenja za uvoz otrova, nego se priznaju odobrenja izdata od strane entitetskih organa;- original uplatnicu na iznos naknade za pregled predviđen za konkretnu robu, propisano Odlukom o visini naknade.

Kada se uvoze aditivi kojim se poboljšava kvaliteta proizvoda onda je analiza obavezna. Za odobravanje uvoza aditiva neophodna je slijedeća dokumentacija:

- zahtjev za sanitarni pregled pošiljke;- certifikat o ispravnosti proizvoda;- proizvođačka specifikacija;- original uplatnicu na iznos naknade za pregled predviđen za konkretnu robu, propisano Odlukom o visini naknade.

U Federaciji BiH posebno se vrši kontrola zdravstvene ispravnosti dijetetskih proizvoda, prema Pravilniku o higijenskoj ispravnosti dijetetskih proizvoda, gdje postoji stručna komisija Federalnog ministarstva zdravstva koja vrši registraciju istih.

U Brčko distriktu BiH se primjenjuju propisi Republike Srpske i Federacije BiH zavisno od mjesta teritorijalnog nadzora. Procedura je identična i prilikom izvoza i reeksporta hemikalija-otrova.

Granični sanitarni inspektor je dužan da odmah po prijemu zahtjeva za pregled pošiljke iz uvoza pristupi pregledu prispjele pošiljke. U slučaju prijema više zahtjeva za pregledom namirnica odnosno predmeta opšte upotrebe, granični sanitarni inspektor rješava po prioritetu pregleda, pri čemu mora voditi računa o važnosti i kvarljivosti prispjelih pošiljki.

Pregled prispjele pošiljke obuhvata: - pregled dokumentacije;- utvrđivanje higijenskih uslova pod kojima je pošiljka dopremljena;- fizički pregled pošiljke na prevoznom sredstvu ili u mjestu skladištenja;- organoleptički pregled pošiljke;- uzimanje uzoraka predmetne pošiljke radi laboratorijskih ispitivanja.

45

Kontrolom dokumentacije utvrđuje se njena vjerodostojnost, usklađenost pošiljke sa izjavljenim karakterom i količinom robe, usklađenost deklarisanja robe sa zakonskim obavezama i vjerodostojnost uplatnice o uplaćenoj naknadi za pregled konkretne robe. Kada prilikom orangoleptičkog pregleda utvrdi da je pošiljka zdravstveno ispravna, inspektor daje rješenje o puštanju robe u promet.

Ukoliko prilikom orangoleptičkog pregleda nije u mogućnosti da utvrdi zdravstvenu ispravnost, inspektor će izvršiti uzorkovanje te pošiljke i zatražiti laboratorijsko ispitivanje. Uzorci se uzimaju u količini, broju i na način predviđenim Uputstvom o načinu uzimanja uzoraka za vršenje analize i superanalize namirnica i predmeta opšte upotrebe („Službeni list SFRJ“ br. 60/78) za RS, a u FBiH prema Pravilniku o načinu uzimanja uzoraka za vršenje analize i superanalize namirnica i predmeta opšte upotrebe („Službeni list RBiH“ br. 02/92 i 13/94), dok Brčko distrikt BiH primjenjuje propis koji koristi RS. Prema propisanoj proceduri saglasnost za carinjenje pošiljke, koja se privremeno ne stavlja u promet, u pravilu se ne daje do okončanja rezultata analize. Nakon dobijanja rezultata inspektor donosi rješenje o puštanju robe u promet. U slučaju da je pošiljka robe zdravstveno neispravna inspektor donosi rješenje o vraćanju pošiljke, a ako to nije moguće donosi rješenje o uništavanju pošiljke.

Obavljeni nadzor sanitarnih inspekcija u entitetima u posljednje tri godine predstavljen je u tabelama B i C, u Brčko distriktu BiH za zadnjih godinu dana u tabeli D. Tabele se nalaze u prilogu ovog dokumenta.

Praznine i razlike

Procedura i dokumentacija za uvoz je veoma slična, ali postoji razlika u visini naknada za obavljene zdravstvene preglede pošiljaka prilikom uvoza.

5.1.7.4 Ljudski resursi i obuka


Trenutni raspored graničnih inspektora po graničnim prijelazima i mjestima unutrašnjeg carinjenja je predstavljen u tabelama E, F i G, a koje se nalaze u prilogu ovog dokumenta. Inspektori su zaposleni sa odgovarajućom stručnom spremom i kao takvi zadovoljavaju zakonom propisane uslove za rad u inspekcijskim organima.

Praznine i razlike

U skladu sa direktivama EU i obimom posla za granične prelaze, sadašnji broj graničnih inspektora je nedovoljan, zbog toga što granični prelaz nije 24 sata pokriven sanitarnim nadzorom. Nije realno da se granični prelaz pokriva 24 sata nego da inspektori (najmanje 2) rade u skladu sa radom drugih službi i vanredno kada to nalaže situacija (aerodrom i zarazne bolesti).

46



Komuniciranje i razmjena podataka unutar službe obavlja se isključivo preko rukovodioca inspekcije. Ta komunikacija je svedena na telefonsku komunikaciju i komunikaciju putem službenih dokumenata. Nema razmjene informacija unutar službe koje bi bile dostavljene u elektronskoj formi i ne postoji mogućnost za uspoređivanje podataka.

Praznine i razlike

Ne postoji zajednička baza podataka unutar službe u koju bi imali pristup samo sanitarni inspektori iz ove službe i preko koje bi se moglo pratiti kretanje robe, kao i mjesto sanitarnog nadzora za tu robu. Inspektori nisu opremljeni sa materijalno tehničkim sredstvima kako bi se ostvarila bolja komunikacija unutar službe.



Organizovanjem Federalne uprave za inspekcijske poslove materijalno-tehnička opremljenost Federalne sanitarne inspekcije je poboljšana. Izvršena je nabavka kompjutera a uskoro će biti izvršena i nabavka prenosnih računara na mjestima gdje se mora vršiti carinjenje kao i nabavka automobila. Na Izačiću i Gorici, sanitarni inspektori su odvojeni od tržišnih a pored toga se koriste odvojeni prostori i odvojena oprema. Prvenstveno se misli na adekvatan smještaj, higijenske uslove, sredstva za komunikaciju (telefoni, telefaksi, kompjuteri, internet, mobilne telefone), opremu za uzorkovanje, prevoz i sve ostalo što je neophodno za kvalitetan i efikasan rad inspekcije. Pojedini carinski terminali i prelazi nisu uređeni na način da omogućavaju kvalitetan pregled roba, jer na istim ne postoji prostor predviđen za rad i smještaj sanitarnih inspektora.

Praznine i razlike

Zbog različitih smještajnih kapaciteta ne postoje jednaki uslovi u pogledu smještaja i uslova za rad sanitarnih inspektora. Sve tri sanitarne inspekcije nisu jednako opremljene i nemaju iste uslove za rad.

Zbog načina organizovanja sanitarnih inspekcija u entitetima i Brčko distriktu BiH, ne postoje zajedničke dodirne tačke u pogledu korištenja iste infrastrukture i opreme.

47

5.2. SARADNJA IZMEĐU SLUŽBI

Saradnja između službi u BiH u kontekstu procesa integrisanog upravljanja granicom unaprijeđena je uspostavom Državne komisije za integrisano upravljanje granicom u BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 53/09 i 98/09) od strane Vijeća ministara BiH u julu 2008. godine i Sporazumom o međusobnoj saradnji između institucija uključenih u proces integrisanog upravljanja granicom u BiH. Rukovodioci slijedećih institucija su članovi Komisije: Ministarstvo sigurnosti BiH, Ministarstvo vanjskih poslova BiH, Ministarstvo civilnih poslova BiH, Ministarstvo saobraćaja i komunikacija BiH, Granična policija BiH, Uprava za indirektno/neizravno oporezivanje BiH (UINO), Ured za veterinarstvo BiH, Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja.

Istovremeno sa uspostavom Komisije usvojena je i revidirana Strategija integrisanog upravljanja granicom (IUG) i Akcioni plan za njenu provedbu. Državna komisija za integrisano upravljanje granicom BiH (u daljem tekstu: Komisija) nadležna je, između ostalog za praćenje i nadzor nad implementacijom Strategije i Akcionog plana IUG. S ciljem adekvatnog ispunjenja ciljeva postavljenih pomenutim dokumentima, formirane su četiri potkomisije pri Komisiji, i to: potkomisija za pravni i regulatorni okvir, potkomisija za rukovođenje, organizaciju i procedure, potkomisija za zajedničku analizu rizika te potkomisija za infrastrukturu. Imenovan je Nacionalni koordinator za IUG iz Ministarsva sigurnosti BiH odgovoran za koordinaciju ispunjavanja ciljeva koji se odnose prvenstveno na oblast međuagencijske saradnje. Imenovani su i koordinatori uključenih službi koji su nadležni za ispunjenje ciljeva koji se odnose na saradnju unutar službe i međuagencijsku saradnju. Svi koordinatori putem Nacionalnog koordinatora za IUG redovno izvještavaju Komisiju.

Fitosanitarna, tržišna i zdravstveno-sanitarna inspekcija Republike Srpske maksimalno su uskladile radno vrijeme sa ostalim službama, posebno carinom, te prilagodile rad i mimo nephodnih uslova svjetlosti propisanih zakonskim propisima, a sve u cilju poboljšanja efikasnosti rada i unapređenja međuagencijske saradnje.

5.2.1. Pravni i regulatorni okvir


Sporazum o međusobnoj saradnji između institucija uključenih u proces integrisanog upravljanja granicom u BiH potpisan je u septembru 2009. godine. Potpisnici Sporazuma su slijedeće institucije: Ministarstvo sigurnosti BiH (MSB BiH), Granična policija BiH (GP BiH), UINO za indirektno/neizravno oporezivanje BiH (UINO BiH), Služba za poslove sa strancima BiH (SPS BiH), Ured za veterinarstvo BiH (UV BiH), Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja (UZZBiH), Federalna uprava za inspekcijske poslove Federacije BiH (FUZIP), Republička uprava za inspekcijske poslove Republike Srpske, i Ured gradonačelnika Brčko Distrikta BiH. Sporazum predstavlja pravni okvir za implementaciju međuagencijske saradnje između navedenih institucija, te reguliše osnovne oblasti saradnje, kao što slijedi:

- usklađivanje rada i unapređenje saradnje između organa koji vrše kontrolu prelaska državne granice i zaštitu granice;

- zajedničku analizu rizika; - sprovođenje zajedničkih akcija i drugih aktivnosti; - pružanje stručne i tehničke pomoći i korištenje zajedničke opreme;- određivanje i angažiranje službenika za kontakt;

48

- održavanje sastanaka;- zajedničko obrazovanje i usavršavanje; - razmjenu podataka;- zajedničko informisanje javnosti.

Sporazumom je predviđeno da se pojedini oblici saradnje, kao i druga relevantna pitanja međuagencijske saradnje detaljnije urede Protokolima. Takođe, Sporazum predviđa da postojeći bilateralni sporazumi između uključenih agencija budu usklađeni sa okvirnim Sporazumom.

S ciljem operativne implementacije Sporazuma formirano je Zajedničko radno tijelo (ZRT) koje se sastoji od predstavnika strana potpisnica Sporazuma. ZRT usko surađuje sa potkomisijama formiranim pri Državnoj komisiji za integrisano urpavljanje granicom, te je Komisija zadužena i za cjelokupnu koordinaciju implementacije Sporazuma. Pored gore navedenog Sporazuma postoje i bilateralni Sporazumi o međusobnoj saradnji između GP BiH, kao i poptisani Sporazumi između GP BiH i UZV BiH, te UINO BiH i UZV BiH. Sporazum između GP BiH i UINO BiH je imao potpunu implementaciju, izrađen je Akcioni plan kojim su se detaljnije razradile pojedine oblasti saradnje, formirano je tijelo zaduženo za operativnu implementaciju. Preostala dva bilateralna sporazuma nisu nikada operacionalizirana. Granična veterinarska inspekcija ostvaruje službenu saradnju sa svim službama koje djeluju na granici. Ovu saradnju je potrebno konkretizovati u operativnom smislu, a što proizilazi iz Sporazuma o saradnji službi koje učestvuju u graničnoj kontroli. U skladu sa zakonskim nadležnostima, Sporazumom između UINO i GPBiH jasno su razgraničene nadležnosti ove dvije agencije po kojima:

- GP BiH predstavja vodeću službu za kontrolu kretanje osoba po pitanju graničnog kriminala za trgovinu ljudima;- UINO predstavlja vodeću službu za kontrolu kretanja roba (olakšanje trgovine), a po pitanju graničnog kriminala za krijumčarenje robama.

Prema Sporazumu, službe obavezno sarađuju na otkrivanju sljedećih skrivenih roba: eksplozivi, oružje koje obuhvata i oružje za masovno uništenje i narkotike. GPBiH i carina će razmijeniti svaki obavještajni podatak, koji posjeduje GPBiH, a koji ukazuje da se prethodno navedeni predmeti ilegalno unose na carinsko područje BiH, a carina će zauzvrat poštivati odluku GPBiH da sami izvrše fizički pregled osoba, vozila i tereta u cilju traganja za prethodno navedenim robama. Ukoliko carina odluči da ne uzme učešće u toj kontroli, GPBiH će obično izvršiti pregled samo ukoliko je uočen rizik od prevare.

Uspostavljen je adekvatan mehanizam i pravni okvir za poboljšanje međuagencijske saradnje. Formirana su relevantna tijela sa zaduženjem izrade pravnih akata kojima će se dalje razraditi Sporazum o međuagencijskoj saradnji (ZRT i potkomisije za IUG).

Izrađen je dokument od strane Potkomisije za pravni i regulatorni okvir kojem je prikazan generalni pregled stanja u oblasti zakonodavstva relevantnog za proces integrisanog upravljanja granicom u BiH. Pomenutim dokumentom je prikazano stanje po pojedinim stubovima saradnje, tj saradnja unutar službi, međuagencijska saradnja i međunarodna saradnja, te su prikazani EU zahtjevi i osnovno zakonodavstvo za navedene oblasti. Vezano za oblast međunarodne saradnje, izrađen je dokument u kojem je dat pregled svih međunarodnih bilateralnih i multilateralnih sporazuma i ugovora koji regulišu određene oblasti relevatne za prelazak ljudi, roba i vozila preko državne granice BiH (Odnosi se na Poglavlje 5. 3. Međunarodna saradnja).

49

Potpisivanjem Sporazuma o međuagencijskoj saradnji u oblasti integrisanog upravljanja granicom u BiH stvoren je pravni okvir za potpunu saradnju između svih relevantnih sužbi. Potpuna implementacija Sporazuma predviđena je kroz izradu i primjenu Protokola za pojedine oblike saradnje.

Vezano za pravni i regulatorni okvir u oblasti integrisanog upravljanja granicom izvršene su značajne izmjene, donesen je novi Zakon o graničnoj kontroli u junu 2009. godine („Službeni glasnik BiH“ broj 53/09), te su izrađeni podzakonski akti kojima se regulišu slijedeće oblasti: obavljanje graničnih provjera, granično odobrenje, privremeni granični prelazi, granični incidenti, stadnardi i uslovi izgrađenosti i opremljenosti graničnih prelaza, granična kontrola u međunarodnom tranzitnom prometu, upotreba tehničkih pomagala na graničnim prelazima, odobrenja za kretanje članova posade stranog broda, prenos oružja i municije preko državne granice, granične oznake i druga saobraćajna signalizacija, rješenja o području graničnog prelaza.

Usvojene su Izmjene i dopune Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu („Službeni glasnik BiH“ broj 56/08) te su doneseni podzakonski akati.

Praznine i razlike

Potrebno je izraditi Protokole na potpisani Sporazum o međusobnoj saradnji u oblasti IUG, te osigurati da su svi oblici saradnje detaljno uređeni i u primjeni. Potrebno je revidirati postojeće bilateralne sporazume. Potrebno je uspostaviti adekvatan mehanizam za redovito praćenje stanja, promjena i zahtjeva u oblasti zakonodavstva relevantnog za IUG u skladu sa EU acquis communnautaire. Izrađeni pregled stanja u oblasti legislative je potrebno unaprijediti i konkretizirati, prezentirati uočene praznine i nedostatke u odnosu na EU acquis, te utvrditi plan revizije i izrade novih dokumenata radi harmonizacije sa EU standardima.

5.2.2. Rukovođenje i organizacija


Organizacija rada graničnih prelaza ovisi od kategorije prelaza koji je definisan u sporazumima sa susjednim državama, Odlukama Vijeća ministara BiH, infrastrukture na graničnim prijelazima, frekvencije prometa i drugih uslova, od čega ovisi i prisustvo pojedinih službi (tj. da li se radi o međunarodnim graničnim prelazima ili graničnim prelazima za pogranični promet, da li se radi o prelazima na kojima je dozvoljen promet akciznim robama ili pojedinim specifičnim robama, da li je dozvoljen uvoz ili izvoz roba biljnog ili životinjskog porijekla).

Radno vrijeme službi koje obavljaju poslove na graničnim prijelazima je usklađeno sa nadležnostima tih službi propisanim zakonima i internim aktima. Različite vrste kontrole primjenjuju se u zavisnosti od analize rizika, zahtjevane procedure, raspoloživih informacija i sl.

Sporazumom o međusobnoj suradnji između institucija uključenih u proces integrisanog upravljanja državnom granicom Bosne i Hercegovine institucionaliziran je sistem koji osigurava adekvatnu saradnju i planiranje aktivnosti i čime će se omogućiti razmjena relevantnih informacija i obavještajnih podataka vezanih za sprječavanje kršenja zakona.

Takođe, pomenutim Sporazumom je generalno određena obaveza svih službi da usklade i unaprijede svoj rad na graničnim prelazima, kao što je i usklađivanje radnog vremena, korištenje zajedničke opreme, sprovođenje zajedničkih kontrola i akcija itd.

50

Praznine i razlike

Do potpune implementacije Sporazuma o međusobnoj saradnji između institucija uključenih u proces integrisanog upravljanja državnom granicom u Bosni i Hercegovini postojaće eventualna potreba za saradnjom u pogledu interventnog djelovanja.

Rad svih uključenih službi na graničnim prelazima još uvijek nije u potpunosti organizovan shodno kategoriji graničnih prelaza pošto neke službe nisu uskladile svoje radno vrijeme, što dovodi do zastoja u protoku roba, i što čini dodatni trošak za privrednike.

Planovi za postupanje u vanrednim situacijama nisu urađeni niti na nivou pojedinih službi, niti na međuagencijskom nivou za slučajeve kao što su elementarne nepogode, opasnost od upotrebe radioaktivnih materijala, eksploziva, terorističkih napada, opasnih hemikalija, pojave zaraznih bolesti, povećane iznenadne migracije i sl. Ove planove neophodno je sačiniti za sve vrste graničnih prelaza (pomorski, drumski, riječni i željeznički), te izvršiti njihovo međusobno usklađivanje.

Analize rizika i zajedničke analize rizika kao osnove koje služe za alokaciju resursa i organizaciju rada u svim uključenim službama rizika potrebno je dalje kontinuirano unaprijeđivati.

Također potrebno je razviti sisteme ranog upozoravanja i obavještavanja između uključenih službi, kao preventivne mehanizme kojima će se unaprijediti zajednička analiza rizika, procedure za postupanje i sl.

5.2.3. Procedure


Važeći zakonski propisi definišu obaveze u postupcima prilikom kontrole svake konkretne službe. Podzakonskim provedbenim aktima sve uključene agencije i službe detaljnije su definisale postupke u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti. Potpisanim sporazumom o međusobnoj saradnji između institucija uključenih u proces integrisanog upravljanja državnom granicom u cilju zajedničkog djelovanja, a saglasno zajedničkoj analizi rizika i operativnim potrebama, definisane su zajedničke akcije.

Na temelju navedenog sporazuma, a u cilju poboljšanja efikasnosti, operativnosti i racionalizacije u obavljanju poslova graničnih kontrola izraditi će se procedure kojima će se detaljno razraditi pojedini oblici saradnje čime će se omogućiti zajednička i koordinirana kontrola. U proteklom periodu neke od uspostavljenih zajedničkih procedura (npr „Lauffzetel“ – raspored procedura) pokazale su se kao neadekvatne (opterećenost službenika vođenjem evidencija, nemogućnost elektronske obrade podataka, usporavanje prometa na graničnim prelazima i sl.) te se pristupilo njihovom mijenjanju i ukidanju.

Neke od ustanovljenih procedura još uvijek se teško provode u praksi, odnosno postoje problemi u njihovoj primjeni (npr. slučajevi ustupanja privremeno oduzetih roba u graničnom pojasu, prekršajnog i krivičnog procesuiranja, razmjena podataka i informacija i sl.)

Od posebnog značaja je uspostaviti procedure koje se odnose na rad zajedničkog Centra za analizu rizika i saradnju sa lokalnim centrima.

51

Potrebno je da sve službe uključene u prekograničnu kontrolu pojednostave svoje procedure s ciljem efikasnijeg, bržeg i ekonomičnijeg protoka ljudi i roba preko državne. Saradnja među komplementarnim službama je ograničena, kako domaćim, tako i međunarodnim, i zasniva se na kontaktima u incidentnim situacijama. Ne postoji propisan resorni proceduralno predviđen način komuniciranja medu organima različitih administrativnih cjelina po pitanjima prekograničnog protoka roba. Sa ostalim službama uključenim u graničnu kontrolu roba, tržišnom i sanitarnom inspekcijom, GPBiH, UINO, GVI itd. saradnja i komunikacija ostvarena je samo na nivoima procedure izvršenja nadzora, nije uspostavljena na rukovodećim nivoima i ostvaruje se na inicijativu nekog od nadležnih organa.

UINO koordinira kontrolu prenosa roba i osigurava da ne dođe do pregleda prije nego što osoba, koja ulazi na carinsko područje sa ili bez vozila, bude imala priliku da prijavi robe carini i da se bilo kakvo traganje za skrivenim robama od strane carine i GPBiH ne duplicira. Kontrola roba se odvija na lokaciji koju odredi carina.

U slučaju da GPBiH otkrije skrivene robe, oni će odmah obavijestiti carinu, koja će preduzeti sve potrebne mjere kako bi regulisala situaciju. U tom kontekstu skrivene robe se odmah predaju carini na postupanje.

Praznine i razlike

Nisu razvijene zajedničke procedure za postupanje uključenih agencija. Praksa je pokazala da je neophodno pristupiti izradi i razvoju zajedničkih procedura koje se odnose na pojedine vidove kontrole putnika i roba koje prelaze granicu, postupaka prilikom privremenog oduzimanja roba, vođenja prekršajnih i krivičnih postupaka, zajedničkog rada na graničnim prelazima i sl. Ovakvim procedurama prevazišli bi se problemi koji proističu iz zakonskih nedorečenosti i međusobnog preklapanja nadležnosti, te ubrzao protok roba i putnika na graničnim prelazima te smanjili troškovi.

Model granične kontrole predložen od strane Potkomisije za olakšanje trgovine u kojem su sadržane upute za zajedničke procedure uključenih službi s ciljem olakšanja trgovine, potrebno je dalje unaprijediti.

5.2.4. Ljudski resursi i obuka


Sve agencije i službe uključene u proces integrisanog upravljanja granicom susreću se sa problemom obezbjeđenja potrebnog broja stručnog kadra za obavljanje poslova iz zakonom propisanih nadležnosti. Kadrovska popuna uglavnom je vezana za probleme nedovoljnosti finansijskih sredstava u budžetima institucija i službi, kao i nemogućnošću stimulisanja za prijem određenih vrsta nedostajućih kadrova (informacione tehnologije i sl.)

Problem kadrovske popune Granična policija BiH je u prethodnom periodu rješavala školovanjem kadrova (kadeta) u vlastitom Centru za obuku. Međutim uspostavljanjem Agencije za školovanje i stručno usavršavanje policijskih kadrova na državnom nivou, mora se pristupiti prestruktuiranju Centra sa naglaskom na stručno usavršavanje kadrova. Ostale agencije kadrovsko popunjavanje vršile su putem javnih oglasa u skladu sa zakonskim obavezama.

Obzirom na ciljeve Strategije IUG, obuka kadrova na polju međuagencijske saradnje, zajedničkog postupanja i zajedničke analize rizika nameće se kao imperativ. Ovi ciljevi su

52

uspostavljeni i u Sporazumu o međusobnoj saradnji između institucija uključenih u proces integrisanog upravljanja granicom.

S tim u vezi u prethodnom periodu, tokom 2008 i 2009. godine realizovano je nekoliko zajedničkih obuka, kao što su obuke iz zajedničke analize rizika na lokalnom i regionalnom nivou, obuke za službenike koji rade u lokalnim i zajedničkom centru za anlizu rizika, suprostavljanja prekograničnom kriminalitetu i sl. Međutim ove obuke se ne provode na sistemskoj osnovi.

Praznine i razlike

Potrebno je uspostaviti programe zajedničke obuke za sve službenike u agencijama i službama obuhvaćenim IUG, gdje bi se obuka kadrova iz navedenih oblasti vršila na sistematskoj osnovi sa usaglašenim planovima i programima obuke.

5.2.5. Komunikacija i informacione tehnologije


Jedan od osnovnih elemata koji pomažu djelotvornost graničnih službi je dostupnost modernih komunikacionih mreža i IT tehnologija.

Granična policija BiH i UINO preduzele su značajne korake na uspostavljanju internih informacionih sistema. Međutim ostale agencije obuhvaćene IUG još uvijek se nalaze na početnoj fazi razvoja informacionih sistema. Loša informacijska uvezanost uključenih agencija i službi jedan je od osnovnih razloga nedovoljene i neblagovremene razmjene informacija i podataka. Informacije i podaci o uočenim nepravilnostima u prekograničnom prometu ne razmjenjuju se dovoljno brzo i efikasno između agencija kao i sa drugim graničnim prelazima, što utiče na kvalitet obavljenih kontrola.

Uspostavljanje zajedničkog centra za analizu rizika (anex 1 Sporazuma o osnivanju ZCAR) treba da omogući olakšani i ubrzani protok podataka i informacija između uključenih agencija i službi. Jedan od osnovnih elemenata za nesmetan rad u Lokalnim centrima je implementacija kompletnog IT sistema (IT mreža, baze podataka, linkovi prema Zajedničkom Centru kao i prema Inspektoratima Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH).

Granična veterinarska inspekcija mora biti horizontalno i vertikalno povezana u jedinstven informacioni sistem i sa drugim veterinarskim službama uključenim u kontrole uvezenih pošiljki u državu.

Inspektorat Republike Srpske poboljšao je nadzor fitosanitarne, tržišne i zdravstveno-sanitarne inspekcije kako na granici tako i u unutrašnjoj kontroli uvođenjem savremenih informacionih tehnologija (Inspekcijski informacioni sistem Republike Srpske) čime je omogućena brža i efikasnija dostupnost i razmjena podataka.

Razmjena podataka sa službama uključenim u proces graničnih kontrola nažalost obavlja se samo u slučaju urgentne potrebe. Ista procedura nije ustanovljena u obliku formalnog dokumenta.

Praznine i razlike

53

Informacije koje se odnose na neku od uočenih nepravilnosti u prekograničnom prometu, a vezane su za provedbu inspekcijskog nadzora (na primjer po fitosanitarnim pitanjima), ne razmjenjuju se dovoljno brzo i efikasno među službama na drugim graničnim prelazima.

U ovom segmentu neophodna je potpuna reforma dosadašnjeg stanja, jer ne postoje takvi IT kapaciteti koji bi omogućili blagovremenu razmjenu bitnih informacija, a sve u cilju što efikasnijeg sistema kontrola. Razvoj kompatibilnih komunikacionih i informacionih sistema, zasnovanih na najboljim praksama EU je prioritet u radu svih agencija.

Takođe, neophodno je uspostaviti tehnička rješenja za međusobne konekcije na baze podataka koje su neophodne za rad zajedničkog i loklanih centara za analizu rizika. Potrebno je u što kraćem roku otkloniti preostale tehničke nedostatke kako bi profunkcionisala razmjena informacija i sa tehničkog aspekta, odnosno kako bi se uspostavio održiv sistem razmjene informacija između centra za analizu rizika u agencijama i Zajedničkog centra za analizu rizika. 5.2.6. Infrastruktura i oprema

Trenutna situacija je takva da su granične službe smještene u različitim uslovima u zavisnosti od stepena opremljenosti graničnih prelaza.

Odlukom Vijeća ministara BiH, UINO je data nadležnost da upravlja i održava granične prelaze. Pored toga, Ministarstvo finansija i trezora BiH propisalo je Instrukciju za planiranje i dodjelu sredstava iz proračuna kojom se reguliše način snošenja svih troškova vezanih za upravljanje i održavanje graničnih prelaza.

Praznine i razlike

Na osnovu Sporazuma između Agencija koje učestvuju u integrisanom upravljanju granicom vrše se zajedničko planiranje, izgradnja i rekonstrukcija graničnih prelaza koji bi bili izgrađeni u skladu sa važećim Pravilnikom o standardima i uslovima izgrađenosti i opremljenosti graničnih prelaza.

UINO treba da, u skladu sa Zaključkom Vijeća ministara BiH, usvoji izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta kojim će se formirati organizaciona jedinica koja bi planirala i organizovala izgradnju i održavanje graničnih prelaza, objekata, infrastrukture i opremu, te vršila planiranje režijskih troškova (električne energije, vode, komunalija, zemljarine i dr.) za sve korisnike prostora na graničnim prelazima.

Potrebno je da sve agencije, na osnovu Sporazuma o međusobnoj saradnji u oblasti IUG, dostavljaju svoje planove na osnovu kojih će UINO praviti planove svih investiciono-razvojnih troškova i kapitalnih ulaganja u razvoj i unapređenje graničnih prelaza.

54

5.3. MEĐUNARODNA SARADNJA

5.3.1. GRANIČNA POLICIJA BiH



Imajući u vidu da granica BiH još uvijek nije obilježena, te da je raspadom bivše države došlo do situacije da se veliki broj privatnih posjeda državljana jedne države nalazi na području druge države, u određenim situacijama je dolazilo do incidentnih situacija, koje nisu do sada imale štetne posljedice po odnose BiH sa susjednim zemljama, ali su materijalnu štetu pretrpjeli građani obje države.

Potpisani su Sporazum o određivanju graničnih prelaza i Sporazum o pograničnom prometu i saradnji sa Crnom Gorom i u toku su pregovori sa Republikom Hrvatskom o revidiranju sporazuma kojima je regulisan status graničnih prelaza, a čime će se na adekvatniji način regulisati pitanja kategorija graničnih prelaza kao i bolji uslovi za građane koji žive u pograničnom pojasu.

Bosna i Hercegovina još uvijek nema potpisane sporazume o granici sa susjednim zemljama, što je preduslov za obilježavanje državne granice. Postignut je napredak sa Crnom Gorom s kojom je parafiran Ugovor o granici, te nema otvorenih graničnih pitanja.

Praznine i razlike

Potrebno je da se nakon stupanja na snagu bilateralnih ugovora pristupi izradi provedbenih protokola kojima će se preciznije definisati pojedina područja saradnje. Potrebno je da se ostvari jača saradnja sa graničnim policijama susjednih zemalja s ciljem prevazilaženja postojećih problema (kontrola i zaprečavanje mjesta pogodnih za ilegalan prelazak granice, vršenje graničnog nadzora, i sl.) koji proističu iz činjenice da državna granica nije identificirana i obilježena.



U skladu sa Konvencijom o policijskoj saradnji u Jugoistočnoj Europi, potpisani su provedbeni protokoli o provođenju zajedničnkih patrola, održavanju redovnih sastanaka na svim nivoima (centralnom, regionalnom i lokalnom nivou), i to sa Republikom Srbijom i Crnom Gorom.

Sa Republikom Hrvatskom potpisan je Sporazum o zajedničkom nadzoru državne granice a takođe su potpisani protokoli o provođenju zajedničkih patrola, održavanju redovnih sastanaka, formiranju zajedničkih istražnih timova i službenom tranzitu.

Granična policija BiH takođe ostavruje saradnju sa INTERPOL-om, EUROPOL-om, FRONTEX-om, MARRI centrom, SECI centrom, DCAF-om, a ista se ogleda kroz razmjenu informacija, učestvovanjem u međunarodnim operativnim akcijama suzbijanja ilegalnih migracija i trgovine ljudima, te nadalje kroz edukaciju policijskih službenika, doniranje opreme i sl.

55

Uspostavljen je sistem ranog upozoravanja i razmjene informacja o ilegalnim migracijama za zemlje u regionu.

Ostvaruje se saradnja i sa međunarodnim organizacijama u BIH, kao npr: Delegacija Europske komisije u BiH, EUPM, IOM, ambasade zemalja EU, SAD, EUFOR, ICITAP i druge.

Praznine i razlike

Potrebno je u potpunosti iskoristiti mogućnosti koje proizilaze iz gore navedenih sporazuma, odnosno dovesti do potpune implementacije istih.

5.3.1.3. Procedure


U prethodnom periodu potpisano je više protokola i sporazuma sa susjednim zemljama kojima je uspostavljen normativni okvir za provođenje zajedničkih procedura sa nadležnim tijelima susjednih zemalja na državnoj granici BiH.

U skladu sa Sporazumom između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske o saradnji u nadzoru državne granice („Službeni glasnik BiH“ br. 10/07) potpisani su:

- Protokol između Ministarstva sigurnosti BiH, Granične policije BiH i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske – Ravnateljstva policije o provođenju mješovitih patrola uz zajedničku državnu granicu;

- Protokol između Ministarstva sigurnosti BiH, Granične policije BiH i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske – Ravnateljstva policije o osnivanju zajedničkih grupa za suzbijanje kriminaliteta;

- Protokol između Ministarstva sigurnosti BiH, Granične policije BiH i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske – Ravnateljstva policije o upućivanju službenika za vezu;

- Protokol između Ministarstva sigurnosti BiH, Granične policije BiH i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske- Ravnateljstva policije o službenom tranzitu preko državnog područja druge ugovorne strane u cilju postupanja na vlastitom državnom području.

U skladu sa Konvencijom o policijskoj saradnji u Jugoistočnoj Evropi potpisani su slijedeći Protokoli i Sporazumi:

a) Sa Republikom Srbijom:

- Protokol između Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije o provođenju zajedničkih patrola uz zajedničku državnu granicu;

- Protokol između Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije o održavanju redovnih sastanaka predstavnika granične policije na državnom, regionalnom i lokalnom nivou.

56

b) Sa Crnom Gorom:

- Protokol između Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine i Ministarstva unutrašnjih poslova i javne uprave Crne Gore o organizovanju i održavanju redovnih sastanaka između graničnih policija na državnom, regionalnom i lokalnom nivou;

- Protokol između Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine i Ministarstva unutrašnjih poslova i javne uprave Crne Gore o provođenju zajedničkih patrola uz zajedničku državnu granicu;

- Sporazum između Vijeća Ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Crne Gore o provođenju graničnih provjera na zajedničkim graničnim prelazima.

Održavanje zajedničkih sastanaka i provođenje zajedničkih patrola sa susjednim zemljama, pored preventivnog djelovanja, dalo je prve opipljive rezultate na polju sprečavanja krijumčarenja roba preko državne granice BiH, ilegalnih migracija i spriječavanja svih drugih oblika prekograničnog kriminaliteta.

Praznine i razlike

Zakonodavstvo BiH i susjednih zemalja nije u potpunosti usklađeno u pogledu nadležnosti koje se odnose na nadzor državne granice i vršenje graničnih provjera. Nadležnosti carinskih i policijskih organa susjednih zemalja nisu identični kao u BiH, tako da su pojedina ovlaštenja i odgovornosti policijskih organa i službi susjednih zemalja u pojedinim segmentima drugačija nego u BiH (npr. kontrola opasnih materija, krijumčarenje lica, vozila i sl.)



U dosadašnjem funkcioniranju GP BiH, značajan broj kadrova službe izvršio je obuku u zemljama EU, u različitim oblastima funkcionisanja graničnih poslova. Obuka se izvodila u graničnim centrima u unutrašnjosti država ili pak na samoj granici. S tim u vezi određeni dio službenika je upoznat sa međunarodnom i praksom EU u pogledu vršenja granične kontrole.

Na centralnom i operativnom nivou službenici GP BiH su upoznati sa EU praksom u pogledu razmjene informacija putem centara za kooperaciju (CCPD) što je veoma bitno u daljoj implementaciji obuke službenika na nižoj razini, koji će neposredno učestvovati u radu budućih centara.

Broj službenika koji osim domaćeg poznaju i tom prilikom koriste i strane jezike ne zadovoljava standarde EU.

Praznine i razlike

Odjel za međunarodnu suradnju koji postoji na centralnom nivou upravljanja (Glavnom uredu GP BiH) prati, uspostavlja i održava međunarodnu suradnju, i to u pogledu provođenja obuke odnosno dostavljanja periodičnih izvještaja o radu, radi upoznavanja zemalja u regiji o trendu kriminaliteta i drugih aktivnosti vezanih za državnu granicu.

57

Službenici na nižim nivoima rukovođenja u GP BiH nisu obuhvaćeni obukom iz oblasti integrisanog upravljanja granicama.



Granična policija BiH ima neformalnu saradnju sa Ministarstvima unutrašnjih poslova Srbije i Crne Gore i Republike Hrvatske koja se ogleda u razmjeni podataka i operativnih saznanja na operativnom nivou, te operativnih sastanaka radi organizovanja povremenih zajedničkih akcija na terenu. Na više međunarodnih graničnih prelaza uspostavljene su direktne telefonske linije sa graničnim prelazima u susjednim zemljama koje su u funkciji brže razmjene informacija između susjednih graničnih prelaza i ubrzavanja protoka putnika.

Praznine i razlike

Razmjena informacija na unificiranim obrascima ili standardiziranim komunikacionim sistemima ne postoji na najnižim (lokalnim) nivoima upravljanja, iako ona može biti od pomoći i ukazati na probleme koji se javljaju na pojedinim GP-a i poslužiti kao osnova za povećanje prohodnosti na granici i kvaliteta kontrole.



Ugovorom između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o zajedničkim lokacijama na graničnim prijelazima („Službeni glasnik BiH“ br. 09/05) definisana je uspostava i korištenje zajedničkih graničnih prelaza, izgradnja i zajedničko korištenje objekata, instaliranje i korištenje telekomunikacionih uređaja i slična pitanja. Aneksima ugovora određeno je 6 lokacija koje se koriste kao zajednički granični prelazi.

Sa Crnom Gorom potpisan je Sporazum između Vijeća Ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Crne Gore o provođenju graničnih provjera na zajedničkim graničnim prelazima.

Praznine i razlike

Nedostaju pravne procedure koje utvrđuju obaveze službi u osiguranju zajedničke granice, kako zelene i plave granice tako i prostora oko graničnih prijelaza.

GP BiH učestvuje u razvoju radio sistema TETRA koji je važan ne samo sa aspekta kvaliteta rada policijskih agencija nego i radi kvaliteta prekogranične saradnje sa susjednim zemljama.

Na državnoj granici se ne nalaze objekti koje zajednički koriste agencije iz BiH i susjednih zemalja, u kojima se provode zajedničke aktivnosti.

5.3.2. SLUŽBA ZA POSLOVE SA STRANCIMA

58



S ciljem da se osiguraju uslovi za razvoj efikasnog migracijskog sistema u BiH u smislu poboljšanja pravno regulatornog okvira jest zaključivanje i implementacija sporazuma o readmisiji, koji predstavlja glavni element u saradnji zemalja na području spriječavanja i kontrole ilegalne migracije.

Važno je istaći da je Bosna i Hercegovina potpisnica Sporazuma o readmisiji sa zemljama u okruženju koji predstavljaju glavni element u saradnji zemalja na području spriječavanja i kontrole ilegalne imigracije.

Praznine i razlike

Neophodno je pristupiti reviziji postojećih sporazuma o readmisiji sa susjednim zemljama kojima će se preciznije definisati pojedina područja saradnje odnosno iste uskladiti sa sporazumom potpisanim između Europske zajednice i Bosne i Hercegovine.

S tim u vezi potrebno je saradnju sa zemljama okruženja formalizirati u cilju redovne razmjene informacija i uspostaviti Koordinacijsko tjelo između predstavnika koji provode politiku kretanja i boravka stranaca i azila u Bosni i Hercegovini.



Saradnja Službe za poslove sa strancima i odgovarajućih agencija u Bosni i Hercegovini kao i sa nadležnim službama zemalja u okruženju i zemalja EU obavlja se formalnom korespondecijom ili putem Ministarstva vanjskih poslova BiH.

Služba za poslove sa strancima takođe ostavaruje saradnju sa INTERPOL-om, IOM-om, ICITAP-om, Delegacija Europske komisije u BiH, EUPM-om, ambasadama zemalja EU, SAD-om, EUFOR-om i drugima a ista se ogleda kroz razmjenu informacija, učestvovanjem u operativnim akcijama suzbijanja ilegalnih migracija i trgovine ljudima, te nadalje kroz edukaciju službenika, doniranje opreme i sl.

Praznine i razlike

Postignut je značajan napredak u saradnji sa zemljama iz okruženja u pogledu kontrole ilegalne migracije, međutim, isti bi se trebao intenzivirati zajedničkim edukacijma, operativnim aktivnostima i uspostavom elektronskih sistema razmjene podataka.

5.3.2.3. Procedure

59


U prethodnom periodu potpisano je više protokola o provedbi sporazuma sa zemljama članicama Europske Unije kojim je uspostavljen normativni okvir za provođenje zajedničkih procedura sa nadležnim tijelima susjednih zemalja.



U dosadašnjem funkcioniranju Službe za poslove sa strancima, značajan broj kadrova Službe izvršio je obuku u zemljama EU, u različitim oblastima koje se tiču kontrole ilegalnih imigracija.

Obuka se izvodila u prihvatnim centrima u unutrašnjosti država ili pak na dijelu međunarodnih zona (aerodromi). S tim u vezi, određeni dio službenika je upoznat sa međunarodnom i praksom EU u domenu kontrole ilegalnih migracija.

Prema usvojenim planovima obuke za zaposlene se organizuju obuke koje drže domaći i međunarodni eksperti iz raznih oblasti.

Praznine i razlike

Postoji potreba za kontinuiranim obukama, te angažovanjem zaposlenih u smislu učestvovanja na radionicama, kao i stvoriti uslove da se stečena znanja prenesu na druge uposlene.


Služba je u značajnoj mjeri opremljena informatičkom opremom, tako da je moguće da skoro svi pripadnici službe komunikaciju sa drugim organizacionim jedinicama vrše elektronskim putem. Komunikacija između Glavne kancelarije, terenskih ureda i jedinica na terenu omogućena je putem LAN-mreže i e-mail vezom.

Komunikacija između Ministarstva sigurnosti BiH i Granične policije BiH moguća je putem internet e-mail veze. Pristup podacima i njihova zaštita osigurava se na način ograničenja pristupa, uz korištenje posebnih korisničkih imena i šifri. Podaci se redovno snimaju na zaštićene medije i čuvaju na sigurnom mjestu.


Trenutno ne postoji mogućnost za zajedničku upotrebu infrastrukture i opreme.

5.3.3. UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE (UINO)

60



Okviri bilateralne i multilateralne međunarodne saradnje postavljeni su sporazumima koji regulišu saradnju graničnih službi u različitim oblastima, uključujući i UINO. Navedeni oblici saradnje sprovode se i kroz učešće u različitim međunarodnim organizacijama i regionalnim inicijativama.

Od juna 2007. godine UINO je član IOTA, a od 04. jula 2008. godine Bosna i Hercegovina je članica Svjetske carinske organizacije (WCO). UINO je uključena i u aktivnosti koje provodi SECI – Inicijativa za saradnju država jugoistočne Evrope.

BiH je sa susjednim zemljama sklopila ugovore u kojim je definisano preko kojih graničnih prelaza će se odvijati međunarodni robni i putnički promet, a kategorizacija graničnih prelaza je uređena Protokolom o kategorizaciji graničnih prelaza zaključenih između BiH i susjednih država, s tim da izvjestan broj istih nije u funkciji iz razloga što ne postoje tehnički uslovi za obostrano uspostavljene carinske i inspekcijske kontrole.

BiH je sklopila Ugovore o saradnji i uzajamnoj pomoći u oblasti carina sa Hrvatskom, Srbijom, Crnom Gorom i Turskom, a u toku su pregovori o sklapanju takvih ugovora sa Makedonijom, Albanijom i Češkom Republikom.

U ugovorima o saradnji i uzajamnoj pomoći strane potpisnice ugovora preuzele su obavezu da obezbjeđuju i međusobno razmjenjuju informacije vezane za naplatu carinskih dažbina i poreza, provođenje zakonskih odredbi o zabranama, ograničenjima i obaveznim kontrolama, kao i pružaju pomoć u sprječavanju svih vidova prevara. Smisao ovih ugovora o međusobnoj pomoći je zajedničko ulaganje dodatnih napora u cilju zaustavljanja tendencije nezakonite trgovine ljudima i robama, opojnim drogama, oružjem, radioaktivnim materijalom i sl.

Osim toga, UINO traži pomoć i uspostavu saradnje sa drugim službama, van domena ugovora o uzajamnoj pomoći, kao što je Interpol, kako bi se blagovremeno otkrile i spriječile prevare. Od 22.11.2007. godine u Bosni i Hercegovini u primjeni je Sporazuma CEFTA, a od 01. jula 2008. godine stupio je na snagu Privremeni sporazum o trgovinskim pitanjima između EU i BiH.

Prioritetne obaveze koje proizilaze prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SPP) su usklađivanje carinskih propisa, procedura, radnih praksi i standarda BiH sa pravnom tekovinom - acquis, radnim praksama i standardima EU, čime se stvaraju temelji da carinski sistem i carinska služba, te s njom povezani privredni subjekti, u trenutku pridruživanja, dostignu nivo evropskih carinskih standarda, zatim da se dostigne djelotvornost i spemnost carinske službe za provođenje acquis, tj. da se ti propisi pravilno i ujednačeno provode na cijelom carinskom području. Upravo je to jedan od osnovnih zadataka postavljenih pred UINO u pripremama za članstvo u EU. Postizanjem te svrhe doprinijeće se olakšanju i ubrzanju protoka roba, povećanju efikasnosti carinskih kontrola, modernizaciji carinskog poslovanja, nadgradnji radne prakse u pojedinim carinskim oblastima, pripremama za elektronsko poslovanje i povećanju pravne sigurnosti učesnika u carinskim procedurama.

Trendovi u globalnom trgovinskom sistemu, posebno novi zahtjevi za povećanje sigurnosti, te pojednostavljenje i olakšanje međunarodne trgovine, postavljaju pred UINO potpuno nove

61

zadatke i daju carini jednu novu ulogu, te je i u tom pogledu neophodno usklađivanje našeg carinskog zakonodavstva sa acquis. U ispunjenju ovog zadatka, u novoj ulozi koju će UINO imati u postizanju sigurnosti i olakšavanju globalne trgovine, težište je na upotrebi informacionih tehnologija i metoda modernog upravljanja rizicima.

Od 01. januara 2010. godine u BiH je u primjeni Konvencija o TIR karnetu, čime je omogućeno da se postupak provoza odvija olakšano, u skladu sa TIR Konvencijom, što predstavlja značajno pojednostavljenje carinskog postupka provoza.

Praznine i razlike

Potrebno je na osnovu bilateralnih i multilateralnih sporazuma pristupiti izradi provedbenih protokola kojima će se preciznije definisati konkretna područja saradnje. Također je potrebno je da se ostvari jača operativna saradnja sa carinskim službama susjednih zemalja s ciljem prevazilaženja postojećih problema vezanih za prekogranično kretanje roba.

Postoji potreba za daljim aktivnostima na intenziviranju saradnje sa zemljama sa kojima nisu zaključeni ugovori o saradnji, da bi se obezbijedila bolja saradnja i razmjena informacija.

Treba intezivirati jačanje prisustva UINO na međunarodnom planu u okviru WCO i SECI inicijative, sa zemljama članicama EU, kao i sa drugim zemljama.



UINO u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti, koristi sve mogućnosti saradnje koje su propisane međunarodnim ugovorima, odnosno protokolima o saradnji. Međutim i pored toga, prisutan je nedostatak razmjene međusobnih informacija, odnosno nedovoljne mogućnosti učestvovanja u zajedničkim operacijama koje imaju za cilj otkrivanje i sprječavanje nezakonite trgovine, prekograničnog kriminala, pa samim tim i zaštitu finansijskih interesa i sigurnosti BiH i vanjskih granica Evropske unije.

Praznine i razlike

Iako postoji napredak u saradnji sa susjednim zemljama, isti bi se u borbi protiv prekograničnog kriminala u narednom periodu trebao intenzivirati čemu može doprinijeti organizovanje zajedničkih edukacija, zajedničkh pokaznih vježbi i operativnih aktivnosti, kao i uspostavljanje elektronskih sistema razmjene podataka.

5.3.3.3. Procedure


Iako carinske službe susjednih zemalja imaju potrebu da međusobno razmjenjuju informacije vezano za određene učesnike u spoljnotrgovinskom poslu, važeće propise, postupanja s određenim robama i sl., ta razmjena informacija i saradnje nije sistematska i istu je potrebno podići na viši nivo.

Bosna i Hercegovina je u okviru inicijative putem SECI centra učestvovala u nekoliko međunarodnih operacija na sprečavanju i otkrivanju povreda propisa i suzbijanju prekograničnog

62

kriminala, čime je direktno učestvovala u razmjeni informacija, kontroli po informacijama drugih administracija, kao i povratnim informacijama o rezultatima.

U skladu s Protokolom o razmjeni carinskih informacionih listova kojeg su potpisale UINO i Carinska uprava Republike Srbije, carinski informacioni listovi (CIL-ovi) se razmjenjuju za sva drumska teretna prevozna sredstva (natovarena i prazna) na graničnim prelazima između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije. Razmjena CIL-ova je jedan od oblika sprečavanja prekograničnog kriminala na granicama zemalja jugoistočne Evrope sa ciljem nastavka borbe protiv nelegalne trgovine i carinskih prevara.

Praznine i razlike

Na zajedničkim graničnim prelazima postoji mogućnost zajedničkih kontrola roba i putnika, kao i direktna razmjena potrebnih informacija, s tim da da je u cilju omogućavanja takvog postupanja neohodno stvoriti odgovarajući pravni okvir, te raditi na jačanju međusobnog povjerenja i saradnje.



UINO u okviru postojećeg broja zaposlenih uključuje se u vidove međunarodne saradnje shodno zaključenim ugovorima i potpisanim protokolima.

Prema usvojenom Planu obuke za zaposlene se organizuju obuke koje drže domaći ili međunarodni eksperti iz raznih oblasti.

Pored navedenog, oblast obučavanja svojih zaposlenih UINO vrši posredstvom posebne organizacione jedinice za obuke.

Praznine i razlike

Postoji potreba za kontunuiranim obukama, te angažovanjem zaposlenih u smislu učestvovanja na radionicama, kao i stvoriti uslove da se stečena znanja prenesu na drge uposlene.



Informacioni sistem pruža realne mogućnosti za obezbjeđenje dvosmjernih komunikacija za prikupljanje potrebnih podataka.

Takođe je omogućen pristup međunarodnim bazama podataka kao što su Interpolova baza za zaštitu umjetnina i dr., te mogućnosti u pogledu prikupljanja i razmjene informacija na svim nivoima, ali to ipak ne može zadovoljiti potrebe službe i zahtijeva ulaganje dodatnih napora i materijalnih sredstava kako bi sistem u potpunosti služio svrsi.

UINO je uspostavila svoju web stranicu i ''otvorenu liniju'' koja je u funkciji 24 časa, što je u velikoj mjeri od pomoći svim učesnicima u carinskom postupku.Praznine i razlike

63

Vertikalna saradnja unutar službi i horizontalna saradnja među službama na obje strane iste granice još uvijek ne osigurava pravovremeno sve potrebne informacije.

Jedan od osnovnih elemenata, koji olakšavaju djelotvornost graničnih službi, je raspolaganje modernom IT mrežom, što se postavlja kao ozbiljan cilj.

Potrebno je obezbijediti da se u slučaju potrebe posla omogući pristup uposlenim uvid u evidencije koje se vode pri UINO, a koje se odnose na povrede propisa.



UINO dijeli prostore sa carinskom službom Republike Hrvatske na teritoriji BiH (Doljani, Izačić) i teritoriji Hrvatske (Neum, Hukića Brdo). Planirani su slični projekti sa carinskim službama R Srbije i R. Crne Gore.

U praksi se pokazalo da su zajednički granični prelazi ekonomski opravdani, te da je saradnja graničnih službi daleko bolja i kvalitetnija nego između službi koje su na fizički odvojenim graničnim prelazima.

Granični prelazi nemaju svu potrebnu infrastrukturu i opremu, kao ni odgovarajuću IT komunikaciju na bilateralnom i multilateralnom nivou u skladu s dobrom praksom EU.

Praznine i razlike

Određeni broj graničnih prelaza ne zadovoljava standarde Evropske unije, te je neophodna njihova modernizacija i poboljšanje IT komunikacija.

5.3.4. URED ZA VETERINARSTVO



Međunarodna saradnja ostvarena je između UZV/KZV BiH i Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE) kroz članstvo, a u toku su pregovori za članstvo u Organizaciju UN za ishranu i zemljoradnju (FAO) i Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO).

UZV/KZV na propisan način izvještava međunarodne organizacije za zarazne bolesti o stanju zaraznih bolesti i usvojenim mjerama.

Saradnja se odvija i sa međunarodnim veterinarskim, zdravstvenim i sličnim institucijama i udruženjima (O.I.E, Svjetska zdravtsvena organizacija - WHO, FAO, Evropska komisija i sl.)

UZV/KZV BiH ima bazu/registar podataka o svim uvoznim i izvoznim objektima koji su na listi zemalja članica EU i drugih zemalja, te o podacima iz nadležnosti UZV/KZV BiH.

UZV/KZV teži poboljšanju saradnje s nadležnim službama u drugim zemljama. UZV/KZV ostvaruje saradnju sa drugim državama potpisujući protokole i ugovore o veterinarskoj saradnji.

64

Praznine i razlike

Služba granične veterinarske inspekcije UZV/KZV BiH nije još uvijek uspostavila saradnju sa susjednim zemljama u cilju razmjene informacija i saznanja, što bi trebala biti bilateralna inicijativa.

Za saradnju sa odgovarajućim službama susjednih država, odnosno saradnju sa odgovarajućim međunarodnim organizacijama treba biti određena kontakt osoba.



Granična veterinarska inspekcija nema adekvatno uspostavljenu saradnju sa drugim službama EU i susjednim zemljama.

Praznine i razlike

Veterinarska služba nema razrađen master plan u oblasti međunarodne saradnje.

5.3.4.3. Procedure


Memorandum o razumijevanju sa zemljama CARDS programa o međusobnoj razmjeni informacija isključivo vezanim za rad graničnih veterinarskih inspektora u međunarodnom prometu je izrađen, ali jos uvijek nije potpisan od strane svih zemalja učesnica.

Praznine i razlike

Usklađivanje radnih procedura i radnog vremena službe GVI BiH sa drugim službama na granici te službama GVI u susjednim zemljama - približavanje istih standardima u zemljama EU i dobrim praksama (srednjoročni plan) je od krucijalne važnosti.



Osoblje GVI nije dovoljno obučeno u oblasti međunarodnih standarda i praksi. Saradnja je naročito izražena u razmjeni informacija vezanih za kretanje zaraznih bolesti, edukaciji, učestvovanju na seminarima i okruglim stolovima.

Praznine i razlike

Treba unaprijediti obuku osoblja GVI u oblasti međunarodnih standarda i praksi. Obuka veterinarskih inspektora treba da se temelji na međunarodnim standardima i aktuelnim naučnim dostignućima iz predmetne oblasti.

Postoji potreba za stalnim praćenjem propisa od strane zadužene osobe koja će sve promjene ili nove propise prenijeti nižim nivoima.

65



Putem IT sistema se vrši komunikacija sa domaćim i međunarodnim relevantnim institucijama. Ne postoji direktna komunikacija sa evropskim veterinarskim sistemom za preglede na granici i certifikaciju TRACES.

Praznine i razlike

Međunarodna saradnja se mora vršiti preko UZV/KZV, koja će propisati uslove i načine komunikacije na lokalnim nivoima.

Operativna baza podataka mora se u budućnosti prilagoditi i omogućiti uključenje u evropski veterinarski komunikacijski sistem TRACES.


Procjena postojećeg stanja GVI smješteni su u objekte zajedno sa ostalim službama na granicama osim na GVIP Rača, koji je izgrađen u skladu sa standardima EU.

Ne postoji mogućnost izgradnje zajedničkih GVIP-ova sa susjednim državama na istim lokacijama.

Praznine i razlike

Veliki broj graničnih prelaza nema pretpostavke za kvalitetno obavljanje veterinarsko zdravstvenih pregleda kako je to uređeno na certificiranim graničnim prelazima EU.

5.3.5. FITOSANITARNA INSPEKCIJA



U donesenim zakonskim okvirima nacionalnog nivoa predviđeni su određeni modaliteti koordinacije i saradnje sa međunarodnim tijelima, kako iz nadležnosti zdravlja bilja, tako i međunarodnih trgovinskih odnosa. U sporazumima koje je u ime Bosne i Hercegovine potpisalo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTEO), kao trenutno validna institucija s obzirom na aktuelno organizacijsko uređenje segmenta zaštite zdravlja bilja, u dijelu regulisanja protoka ovih roba u prekograničnoj trgovini, izdiferencirani su obavezujući oblici za uređenje ove oblasti.

Ovaj vid saradnje ne spada u ustavne ovlasti entiteta i Brčko distrikta BiH, pa se sve aktivnosti u ovom domenu odvijaju preko državnih institucija, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Direkcije za Evropske integracije BiH.

66

Po njihovom nahođenju uposlenici u ovom segmentu prisustvuju određenim seminarima, edukacijama ili stručnim treninzima vezano za izradu zakonskih i podzakonskih okvira u organizaciji međunarodnih i NGO institucija.

Praznine i razlike

Model unutar EU, vezano za informisanje i komunikaciju o regulatornim zahtjevima u pogledu realizacije prekograničnog prometa biljem i regulisanim objektima, sasvim je drugačiji od onog koji se kod nas primjenjuje.

Trenutno zainteresirani uvoznici koji žele uvesti robu u BiH, kontaktiraju resorne entitetske organe uprave, ministarstva poljoprivrede, poljoprivredne inspektorate, glavne inspektore, vezano za dobijanje informacija o zakonskim okvirima koji regulišu uvoz na teritorij BiH, odnosno područje određenog entiteta (FBiH ili R.S.).

Odgovor na upite internacionalnih subjekata (u smislu obaveze proistekle iz Konvencija (IPPC), a vezano za evidentiranje pojave biljne bolesti i štetočine na nekoj od pošiljki u prometu preko državne granice), trenutno jedino mogu pojedinačno dati entitetski nadležni poljoprivredni inspektorati, kao i informaciju o zaustavljanju određene pošiljke. To znači da uvoznik ili subjekt koji želi saznati zašto je njegova pošiljka zaustavljena ili vraćena na graničnom prelazu Bosne i Hercegovine treba kontaktirati organ inspekcije onog administrativnog dijela kome pripada konkretni granični prelaz.

5.3.5.2. Rukovođenje i organizacija Procjena postojeće situacije

Bosna i Hercegovina u ovom segmentu, a i u čitavoj resornoj nadležnosti poljoprivrede, nema cjelinu regulisanu nacionalnim ministarstvom poljoprivrede BiH. Entitetska ministarstva i entitetski poljoprivredni inspektorati, kao i inspektorat Brčko distrikta BiH su resorno odgovorni za oblast nadzora prekograničnog prometa.

Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja je institucija zadužena za međunarodnu komunikaciju te je uspostavom web stranice omogućila da svi zainteresovani mogu imati uvida u zakonske i podzakonske akte koje Uprava donosi kao i o aktivnostima koje provodi.

Praznine i razlike

Kao zemlja koja je ratifikovala IPPC (Međunarodnu Konvenciju o zaštiti bilja), te u skladu sa zahtjevima prema propisima WTO, SPS i TBT ugovorima, Bosna i Hercegovina mora uspostaviti adekvatne nacionalne organe i institucije, odgovarajuće instrumente za stalni kontakt po ovoj problematici, te odgovoriti na obavezu obezbjeđenja komuniciranja sa komplementarnom inspekcijom zemlje porijekla robe i izvještavanja o stanju vezano za intercepciju na području administrativno nadzorne odgovornosti. Trenutna situacija je suprotna navedenom.

5.3.5.3. Procedure


67

Trenutni obrazac kojim se regulišu odnosi BiH u međunarodnoj trgovini je takav da u prethodnom procesu dobijanja uvoznog rješenja, na osnovu obrazaca dokumenata prethodne saglasnost ili mišljenja Sektora poljoprivrede entitetskih ministarstava, Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja izdaje dokument Rješenja dozvole za uvoz u BiH, kao osnovni preduslov u smislu obavezne dokumentacije za uvoznu proceduru.

Sa aspekta nadzora prekograničnog protoka ovih roba, po njihovom prispijeću na administrativnom graničnom prelazu, procesom provjere prateće dokumentacije i obavljanja inspekcijskog nadzora na osnovu resornih zakona iz zaštite zdravlja bilja, ocjenjuje se da li roba sa tih aspekta može dobiti rješenje te administrativno-teritorijalno pripadajuće inspekcije, o nepostojanju zdravstvenih ili drugih smetnji za uvoz roba biljnog karaktera ili smetnji za uvoz zaštitnih sredstava na teritoriju BiH.

Praznine i razlike

U slučajevima „incidentnih“ pošiljki potreban vremenski period za ostvarenje službenih kontakta sa komplementarnom inspekcijom zemlje porijekla robe utiče na zadržavanje roba u carinskom/graničnom području, jer ne postoje propisane ni definirane tačke kontakta za zainteresirane strane (inspekcije).



Ljudski resursi za provedbu graničnog nadzora su zadovoljavajućeg kapaciteta. Stručna osposobljenost u osnovnom nivou je obezbjeđena zakonskim uvjetom da inspektori za zaštitu zdravlja bilja mogu biti samo osobe sa minimalno fakultetskim obrazovanjem iz oblasti poljoprivrede.

S obzirom na evidentan nedostatak materijalnih sredstava u budžetima resornih inspektorata, ovi inspektori nemaju priliku da kroz specijalističke seminare ili kurseve proširuju i obnavljaju svoja znanja, niti da se kontinuirano upoznavaju sa promjenama u EU praksi. Kroz TAIEX program EU pokušava se nadoknaditi taj problem i organizirati povremena posjeta inspektora u zemlje EU. Međutim to je nedovoljno potrebno je češće organizirati studijske posjete kao i posjete eksperata EU inspektorati entiteta i Brčko distrikta BiH.

Također, ne postoji sistem saradnje sa komplementarnim inspektoratima u drugim zemljama, kako bi se kroz međusobne studijsko-radne posjete proširila saznanja, kako u organizaciono-izvršnom dijelu, tako i po specijalističkim okvirima nadzora (principi i načini determinacije bolesti ili štetočine, provjera vjerodostojnosti dokumentacije, postupci sa incidentnim robama, itd.) .

Praznine i razlike

Realnost je da sredstvima EU još uvijek nije data podrška ka uspostavi tehničkih kapaciteta za provedbu ovih graničnih nadzora, u smislu da je organizovana edukacija graničnih inspektora u

68

izvršnom dijelu, niti da su podržani zahtjevi za obezbjeđenje minimuma graničnih priručnih laboratorija. 5.3.5.5. Komunikacija i informacione tehnologije


U Federaciji BiH, interna komunikacija, komunikacija sa drugim administrativno zasebnim komplementarnim službama, svedena je na telefonsku komunikaciju,a u toku je postupak nabavke softwera, instalacija i uspostavljanje informacionog sistema za sve inspekcije.

U Republici Srpskoj interna komunikacija, komunikacija sa drugim administrativno zasebnim komplementarnim službama, obavlja se putem e-maila i direktno putem IMS (informacioni sistem).

U Brčko distriktu BiH također postoji elektronska evidencija nadzora prometa ovih roba, u toku je uspostavljanje informacionog sistema za sve inspekcije.

Praznine i razlike

Međutim ne postoji međusobna povezanost između Inspektorata i Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja, čime bi se omogućilo funkcionisanje Lokalnog centra za analizu rizika i omogućilo blagovremeno obavještavanje u skladu sa međunarodnim standardima.



Trenutno ne postoji mogućnost za zajedničku upotrebu infrastrukture i opreme. Svaka inspekcija, odnosno svaki subjekt provedbe nazora pripada različitim institucijama, kako po nivoima uprave (državni/entitetski), tako i po budžetskim izdvajanjima za njegovo funkcionisanje. Tako se dešava da Uprava za indirektno oporezivanje BiH traži da im inspektorati entiteta plaćaju korištenje smještajnog prostora na GP-ma koji su sagrađeni uz pomoć EU, Svjetske Banke ili kreditnim sredstvima na osnovu zaduženja Bosne i Hercegovine. To je po nama «nonsens» s obzirom da su svi učesnici u prekograničnom nadzoru dio zajedničkog sistema zaštite domaćeg tržišta, zdravlja ljudi, bilja i životinja i domaće proizvodnje.

5.3.6. TRŽIŠNA INSPEKCIJA


69


Zakonski i regulatorni okvir nije usklađen sa standardima i regulativama koje primjenjuju zemlje EU.

Praznine i razlike

Zakonski okviri na nivou entiteta i Brčko distrikta BiH, kao ni procedure koje se primjenjuju, nisu usaglašeni, niti na nivou BiH, a niti sa standardima i praksom zemalja EU.



Saradnja tržišne inspekcije entiteta i Brčko distrikta BiH sa odgovarajućim službama zemalja susjeda i zemalja EU se obavlja isključivo putem Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Praznine i razlike

Evidentan je nedostatak saradnje sa zemljama okruženja i zemljama EU, od kojih bi se mogla koristiti iskustva vezana za organizaciju i rukovođenje službom.

5.3.6.3. Procedure


Donošenje propisa koji će regulirati ovu nepokrivenu oblast, a odnosi se na mogućnost zajedničkog rada u kontrolama roba pri uvozu, te informiranje između službi ne možemo predložiti iz razloga što sadašnjim propisima to nije propisano.

Međunarodne informacije i obavještenja se prenose putem Glavnog tržišnog inspektora entiteta i šefa Inspektorata Brčko distrikta BiH i glavnog inspektora, i to na način da on nalaže obavezu i način postupanja, odnosno putem saopštenja u cilju informisanja građana i uvoznika i drugih pravnih i fizičkih lica.

Praznine i razlike

Sa praksom i standardima zemalja EU nismo upoznati, niti su nam ti podaci dostupni.



70

Prema aktu o unutrašnjoj organizaciji broj stručnih izvršilaca koji su obučeni prema domaćem zakonodavstvu je zadovoljavajuća i upoznati su sa postupcima i procedurama u obavljanju kontrola u skladu sa odredbama domaćeg zakonodavstva.

Praznine i razlike

Evidentan je nedostatak edukacije tržišni inspektora entiteta i Brčko distrikta BiH o standardima koji se primjenjuju u zemljama EU.



Služba nema IT komunikaciju sa susjednim zemljama, niti sa zemljama EU.

Praznine i razlike

Nedostatak IT međunarodne povezanosti je evidentan.



Služba tržišne inspekcije na unutrašnjim mjestima carinjenja nema adekvatan prostor za rad, kao ni potrebnu opremu.

Praznine i razlike

S obzirom da je tržišna inspekcija prisutna na unutrašnmjim mjestima carinjenja, korištenje zajedničke infrastrukture i opreme nije moguće.

5.3.7. SANITARNA INSPEKCIJA



Postojeći zakonski okvir ne obavezuje sanitarnu inspekciju na saradnju sa određenim međunarodnim organizacijama i srodnim inspekcijama u regionu, ali i u svijetu. Sada se saradnja odvija preko nadležnih ministarstava i vlada, prvenstveno na projektima Svjetske zdravstvene organizacije, UNICEF-a i drugih sličnih organizacija koje provode projekte u oblasti zdravstva.

Praznine i razlike Ranije navedeno je karakteristično za sve tri sanitarne inspekcije (sanitarne inspekcije entiteta i Brčko distrikta BiH), koje nemaju obavezu saradnje sa međunarodnim organizacijama niti sa sanitarnim inspekcijama u regiji, ali ni na međunarodnom nivou. 5.3.7.2 Rukovođenje i organizacija


71

Ne postoji saradnja između glavnih sanitarnih inspektora entiteta i Brčko distrikta BiH sa glavnim sanitarnim inspektorima drugih zemalja. Čak ako se i odvija bilo kakva saradnja, ona je neformalnog karaktera, a ne saradnja na osnovu nekih sporazumima o saradnji srodnih inspekcija.

Praznine i razlike

Karakteristično je za sva tri glavna inspektora da ne postoji komunikacija i saradnja sa inspektorima iz drugih zemalja, nego se ona odvija preko slijedećih agencija: Agencija za hranu, Agencije za nadzor nad tržištem te Agencije za lijekove i medicinska pomagala.

5.3.7.3. Procedure


Ne postoje međusobno povezane procedure sanitarne inspekcije entiteta i Brčko distrikta BiH sa sanitarnim inspekcijama drugih zemalja.

Praznine i razlike

Karakteristika je da sve tri inspekcije (inspekcije entiteta i Brčko distrikta BiH), nemaju usaglašene procedure i postupke sa standardima zemalja EU. 5.3.7.4. Ljudski resursi i obuka


Zajednička obuka dijela nadzora sanitarnih inspektora sa inspektorima drugih zemalja, odvija se povremeno na trening kursevima, koje organizuju različite međunarodne organizacije.

Praznine i razlike

Obuke koje se organizuju uz predavanja međunarodnih stručnjaka su rijetke i nedovoljne.



Ne postoji stalna razmjena informacija nego samo povremena i neformalnog je karaktera odnosno razmjena informacija se odvija preko Agencije za hranu, Agencije za nadzor nad tržištem i Agencije za lijekove i medicinska pomagala (RASFF i RAPEX sistem).

Praznine i razlike

Trenutna situacija je takva da su sanitarne inspekcije loše opremljene, te ne postoji ni tehnička mogućnost komunikacije, niti razmjene podataka, kako sa odgovarajućim inspekcijama susjednih zemalja, tako ni sa inspekcijama drugih zemalja. 5.3.7.6. Infrastruktura i oprema


72

Ne postoji nikakva zajednička infrastruktura koju koriste naša sanitarne inspekcije entiteta i Brčko distrikta BiH sa sanitarnim inspekcijama drugih zemalja.

Praznine i razlike

Do sada se ovim pitanjima nije posvećivala potrebna pažnja.

6. MIGRACIJE, VIZE, AZIL

Koncept integrisanog upravljanja granicom, pored ostalog, obuhvata i oblast migracija, pri čemu se poseban akcent stavlja na uspostavljanje efikasne saradnje državnih institucija, službi i tijela uključenih u (preko)granične aktivnosti, odnosno državnih institucija koje su u vezi sa ovim aktivnostima.

Radi uređenja i usaglašavanja sa acquis-om EU u predmetnoj oblasti, postignut je značajni napredak, u smislu poboljšanja pravnog okvira kojim se regulišu pitanja kretanja i boravka stranaca u Bosni i Hercegovini, postignut je usvajanjem Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu („Službeni glasnik BiH“ br. 36/08) koji je u dovoljnoj mjeri usklađen sa Pravnom stečevinom (acquis communautaire) EU, a u oblasti imigracija u potpunosti sa Šengenskim sporazumom u oblasti viza. Od momenta stupanja na snagu ovog zakona doneseno je niz podzakonskih akata kojima su definisani postupci ulaska i boravka stranaca, vize, putni list, nadzor i udaljenja, ovlaštenja, pokriće troškova kao standardi o funkcioniranje migracijskog centra:

- Pravilnik o ulasku i boravku stranaca;- Pravilnik o nadzoru i udaljenu stranaca;- Pravilnik o pokriću troškova udaljena stranaca;- Pravilnik o putnom listu;- Pravilnik o standardima i funkcioniranju migracijskog centra;- Pravilnik o ovlaštenjima inspektora za strance;- Pravilnik o ovlaštenjima službenika osiguranja;- Pravilnik o zaštiti stranaca žrtava trgovine ljudima;- Pravilnik o azilu BiH;- Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja kjnige gostiju.

U budućem radu potrebno je donijeti i druge pravilnike propisane Zakonom o Službi za poslove sa strancima.

Uspostavljen je Registar stranaca, kao podzakonski akt Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu BiH. Registar stranaca predstavlja zbir svih evidencija vezanih za izdavanje viza, ulazak, kretanje i boravak stranaca u BiH, odnosno svih slučajeva u kojima su strancima pravosnažnim odlukama nadležnih organa u BiH izrečene prekršajne i kaznene mjere, a koje se vode u skladu sa zakonskim odredbama, i na način propisan zakonom. Registar je u nadležnosti Ministarstva sigurnosti BiH. Pristup je omogućen službama koje su u sastavu ministarstva, te entitetskim ministarstvima unutrašnjih poslova, na način i do nivoa kako je to propisano Pravilnikom. Kao i za svaku bazu podataka, neophodno je konstatno raditi kako na proširivanju evidencijskih podataka, tako i na tome da baza bude pregledna i što jednostavnija za korištenje. Takođe, veliku pažnju treba posvetiti zaštiti podataka od zloupotrebe.

73

Uspostavljen je migracioni centar kao specijalizirana ustanova za prihvat i smještaj stranaca kojima se od strane nadležnog organa donosi mjera o stavljanju pod nadzor. Zabilježen je konstatan rast korisnika IC, te je u 2010. godini u odnosu na 2009. godinu zabilježen rast od 75,28 %, što znači da treba razmišljati u narednom periodu ukoliko trend povećanja korisnika bude prisutan o povećanju smještajnih kapaciteta. Takođe, za potrebe azilanata egzistira i azilantski centar.

Kontinuirano se provodi obuku kadrova iz oblasti primjene zakona koji regulišu pitanja kretanja i boravka stranaca, pitanja vezanih za ostvarivanje prava stranaca na podnošenje zahtjeva za azil, pitanja vezanih za kontrolu ličnih i putnih isprava i viza, odnosno prepoznavanja i otkrivanja krivotvorina, kao i prevenciji, otkrivanju, sprječavanju i suzbijanju ilegalnih migracija, krijumčarenja lica i trgovine ljudima, naročito ženama i djecom. S praksom provođenja obuka treba nastaviti u budućnosti, te kontinuirano usavršavati kadrove organizovanjem, seminara, radionica itd.

Značajan napredak, u smislu poboljšanja pravno regulatornog okvira jest zaključivanje i implementacija sporazuma o readmisiji, koji predstavlja glavni element u saradnji zemalja na području sprečavanja i kontrole ilegalne migracije. Ovi sporazumi uključuju odredbe o readmisiji vlastitih državljana, državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva. S ciljem da osnaže svoju saradnju u efikasnoj borbi protiv ilegalnih migracija potpisan je Sporazum između Bosne i Hercegovine i Europske zajednice o readmisiji lica koja borave bez dozvola.

Sporazumom su definisane obaveze zemalja potpisnica u provođenju procedura readmisije i tranzita lica koja nelegalno borave, kao i troškovi nastali provođenjem navedenih procedura, te je definiran i način zaštite podataka i klauzula o nepostojanju uticaja.

Na zahtjev zemlje članice Europske zajednice ili Bosne i Hercegovine, bit će potpisan provedbeni protokol koji će uključivati pravila o:

- određivanju nadležnih organa;- uslovima za povratke uz pratnju, uključujući tranzit državljana trećih zemalja i lica bez državljanstva pod pratnjom;- dodatnim sredstvima i dokumentima, uz one predviđene Aneksima Sporazuma.

Sporazum između Evropske zajednice i Bosne i Hercegovine o readmisiji lica koja borave bez dozvole stupio je na snagu 1. januara 2008. godine. Implementacija navedenog Sporazuma u dijelu prihvata državljana BiH realizira se preko Ministarstva sigurnosti BiH - Sektora za migraciju. U ovoj oblasti su uočeni značajni problemi zbog toga što ne postoji jedinstvena baza podataka o svim državljanima BiH, a i nadležnost za oblast državljanstva i provjere identiteta nalaze se na različitim nivoima vlasti.

Za efikasnu realizaciju navedenog dijela Sporazuma potrebno je osigurati efikasnu saradnju svih nadležnih institucija s ciljem da se utvrde državljanstvo i identitet lica koje je najavljeno za readmisiju kao bh. državljanin.

Implementacija Sporazuma između Evropske zajednice i Bosne i Hercegovine o readmisiji lica koja borave bez dozvole u dijelu prihvata i povratka državljana trećih zemalja je u nadležnosti Službe.

74

S ciljem da se prati ukupna realizacija navedenog sporazuma i definira profil ilegalnih imigranata, potrebno je razviti zajednički model praćenja između Sektora za migraciju Ministarstva sigurnosti BiH i Službe za poslove strancima.

Takođe, iz zajedničkih izjava koje prate Sporazum između Evropske zajednice i Bosne i Hercegovine o readmisiji kako je predloženo, odnosno smatra se uputnim, da Bosna i Hercegovina zaključi sporazume o readmisiji sa Švajcarskom, Danskom, Norveškom i Islandom, uz iste uvijete kao i sa Evropskom zajednicom, Bosna i Hercegovina je to i učinila sa svim ovim zemljama osim sa Islandom, što će u narednom periodu i učiniti.

Kao jedan od srednjoročnih prioriteta iz Evropskog partnerstva navodi se započinjanje pregovora o sporazumima o readmisiji sa zemljama iz kojih ilegalni imigranti ulaze u Bosnu i Hercegovinu na svom putu prema zemljama Evropske unije, kao i sa zemljama iz kojih potiču ilegalni imigranti.

Bosna i Hercegovina je stavljena na tzv. bijelu šengensku listu, te s tim u vezi kao imperativ se nameće potreba spriječavanja nelegalnih migracija, posebno iz naše zemlje ili iz drugih zemalja preko teritorije Bosne i Hercegovine, prema drugim državama Evropske unije, zemljama kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji, ali i ka drugim državama uopšte. Zbog toga je neophodno ne samo zaključivanje Sporazuma o readmisiji s tim zemljama nego i pooštravanje viznog režima sa svim državama afroarapskog i azijskog kompleksa, kako bi se otežao ulazak njihovih državljana u Bosnu i Hercegovinu i tako spriječio nelegalni tranzit i migracija u Evropsku uniju ili druge zemlje.

Važno je istaći da je Bosna i Hercegovina potpisnica Sporazuma o readmisiji sa zemljama u okruženju koje su u najvećoj mjeri zemlje porijekla ili zemlje tranzita ilegalnih migranata, kako slijedi; Republika Srbija, Republika Hrvatska, Crna Gora.

Potpisivanjem navedenih sporazuma umnogome se olakšalo vraćanje lica koja nelegalno borave na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Takođe, potrebno je posebno naglasiti potpisivanje Sporazuma sa zemljama iz afroarapskog i azijskog kompleksa, kako bi bilo moguće lakše i u što kraćem vremenskom periodu vratiti državljane ovih zemalja, jer dosadašnja praksa nam govori da je saradnja u provjeri i prihvatu lica od strane ovih zemalja jako spora, odnosno u najvećem broju slučajeva zemlje iz ovih regiona ne sarađuju u procedurama povrata svojih državljana koji nelegalno borave u Bosni i Hercegovini.

Sistem unaprijeđenja u oblasti viza, migracija i azila, te njegovog usklađivanja sa evropskim standardima, razvijat će se u okviru odvojenih aktivnosti.

Potrebno je:

- Izvršiti potrebne izmjene i dopune viznog režima BiH, kako bi se uskladio sa acquis-om EU, ali i posebnim interesom BiH;

- Zaključiti preostale bilateralne ugovore o admisiji/readmisiji sa zemljama Evrope.

75

bosna i hercegovina · web viewpravilnikom o unutrašnjoj organizaciji gp bih utvrđene su...

Documents