boris bjedov - hps.hr planinarskih putova.pdfkoji se odnose na pripremu i uređenje planinarskih...

Boris Bjedov

UREĐIVANJE PLANINARSKIH PUTEVA

DOPUNSKO OBRAZOVANJE I OBNOVA ZNANJA MARKACISTA

PRIRUČNIK

HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZKomisija za planinarske putove

2019.

Izdavač:

Hrvatski planinarski savez

10000 Zagreb, Kozarčeva 22

Tel: 385 1 4823 624

Fax: 385 1 4824 142

http://www.hps.hr

email: [email protected]

Komisija za planinarske putove

http://www.hps.hr/specijalistickedjelatnosti/planinarskiputovi/

email: [email protected]

Prvo izdanje, ožujak 201 9.

Autor:

Boris Bjedov

Suradnici:

Hrvoje Gold

Bernarda Huzjak

Vladimir Rojnić

Crteži:

Josip Antonić

Fotografije:

Berislav Banek, Boris Bjedov, Tomislav Brkić, Marijan Friščić, Bernarda Huzjak, Stanislav

Ivanković, Mirjana Jelavić, Branko Kokolić, HPD Mala Rava, Katja Marasović, Tanja Malovoz,

Matija Perić, Vladimir Rojnić, Bogdan Seliger.

Lektura:

Mirna Marciuš

Urednica:

Bernarda Huzjak

Grafičkolikovno oblikovanje:

Darko Grundler

Priručnik se koristi kao nastavna literatura u obrazovanju markacista HPS-a

Predgovor............................................................................................. 5

1. Uvodna napomena................................................................................ 7

Intenzivnije održavati puteve.....................................................................8

Dovršiti Registar...................................................................................... 8

2. Elementi strategije razvoja planinarstva............................................... 8

Uključiti lokalne planinarske udruge........................................................... 9

Kvalitetnije urediti tehnički zahtjevne dionice...............................................9

Revidirati popis aktivnih markacista............................................................9

Proširiti program obuke markacista...........................................................10

Dodatno školovanje markacista................................................................10

Prekogranični putevi............................................................................... 11

Uvođenje novih informacijskih tehnologija................................................. 11

Aktualizirati sadržaj internet stranica Komisije........................................... 11

Nove planinarske obilaznice.....................................................................12

Unaprijediti suradnju sa srodnim komisijama zemalja u okruženju................ 12

Razvijati suradnju s upravama zaštićenih područja..................................... 12

Aktualizirati sadržaj internet stranica Komisije........................................... 12










3. Briga o održavanju puteva.................................................................. 14

Kada i kako urediti staze......................................................................... 14

Brojevi puteva na terenu.........................................................................15

Brojevi puteva na terenu.........................................................................16

4. Tehnički zahtjevne dionice.................................................................. 17

Izgradnja zahtjevnog puta.......................................................................18

Drvena osiguranja puta...........................................................................19

Metalna osiguranja puta..........................................................................20

Suhozidi............................................................................................... 22

Ferate.................................................................................................. 23

Objava na internetskim stranicama...........................................................24

Registar planinarskih puteva, markacista i obilaznica s pratećim sadržajima...24

Sadržaj

5. Informacije o planinarskim putevima..................................................24

Interaktivna karta.................................................................................. 25

Podaci o korištenju puteva...................................................................... 25

6. Satelitska navigacija........................................................................... 26

7. Elektronički putevi.............................................................................. 27

Motivacija markacista............................................................................. 28

8. Markacisti........................................................................................... 28

9. Kontinuirano osposobljavanje markacista...........................................30

Statusi markacista................................................................................. 32

10. Revizija popisa markacista..................................................................32

Iskaznica markacista.............................................................................. 33

Markacisti bez iskaznice.......................................................................... 33

Potreban broj markacista........................................................................ 33

11. Zaštita zdravlja ljudi i okoliša............................................................. 34

Proces erozije........................................................................................ 35

Kratice..................................................................................................36

Štitimo drveće....................................................................................... 36

Temeljna pravila.................................................................................... 37

12. Planinarske oznake na terenu............................................................. 37

Osnovna markacija.................................................................................37

Okrugla s dodatnim crtama..................................................................... 38

Pojasna markacija.................................................................................. 38

Jedna crta.............................................................................................38

Dodatne oznake.....................................................................................39

Pomoćne oznake.................................................................................... 39

Napuštena oznaka..................................................................................39

13. Planinarski putokazi........................................................................... 40

14. Registracija obilaznica........................................................................ 42

15. Suradnja s planinarima iz susjednih zemalja...................................... 43

16. Prekogranični putevi...........................................................................44

17. Suradnja s turističkim zajednicama.................................................... 45

18. Suradnja s upravama zaštićenih područja...........................................46

19. Zaključna napomena...........................................................................47

Korištena literatura................................................................................ 47

Prilog 1. OZNAČAVANJE BROJA PLANINARSKOG PUTA NA TERENU................48

Prilog 2. POSTUPAK REGISTRACIJE NOVOG PLANINARSKOG PUTA................49

Prilog 3. REGISTRACIJA PLANINARSKIH OBILAZNICA..................................51

Prilog 4. OZNAČAVANJE TURISTIČKIH STAZA............................................ 55

7

Dobro održavan planinarski put pruža udobnost i veću sigurnost za sve korisnike!

Predgovor

Školovanje markacista u Hrvatskom planinarskom savezu, u organizaciji Komisije zaplaninarske putove ima dugu tradiciju. Intenzivnije se ovom obliku osposobljavanjapristupilo početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Tada su započetistandardizirani načini označavanja i uređivanja planinarskih puteva, izdani su pratećipriručnici, dogovoreni statusi markacista te promovirani prvi instruktori markacisti. Utom razdoblju osposobljeno je gotovo 1800 planinara za obavljanje raznih poslovakoji se odnose na pripremu i uređenje planinarskih puteva kao temeljne planinarskeinfrastrukture.

Kao i kod svake druge ljudske djelatnosti i u školovanju kadrova za održavanje putevastalno se unapređuju tehnike i metode rada pri čemu se primjenjuju suvremenatehnička i tehnološka rješenja. Promjene su naročito intenzivirane u proteklih desetakgodina u kojima je godišnje prosječno promovirano stotinjak novih markacista.Uočena je potreba da se uvedene novine približe „starim“ markacistima. Ponukaniprimjerima ponovnog dolaska na tečaj onih markacista koji su već završili tečaj poranijim programima, odlučili smo pripremiti poseban vid obuke u obliku dopunskogobrazovanja i obnove znanja aktivnih markacista.

Taj će se program realizirati uz redoviti tečaj za markaciste kada nam je naraspolaganju tehnika i instruktorski kadar pa na taj način smanjujemo troškovenjegovog organiziranja. S obzirom na značajan broj markacista procjenjujemo da bipostojećim tempom organiziranja 23 tečaja godišnje mogli obuhvatiti sve krajeveHrvatske u razdoblju od 5 godina. Program će se kontinuirano dopunjavati novinamau ovoj djelatnosti, pa bi u roku od 56 godina markacisti ponovo imali priliku osvježitisvoja znanja.

Tečaj će uz teoretski dio imati i onaj praktični, gdje će se na terenu uz savladavanjepojedinih rutina ostaviti konkretan trag u uređenju pojedinih dionica planinarskogputa. Svojim velikim trudom i naročito nesebičnim volonterskim pristupom, markacistisu stekli zavidan status u okviru Saveza zbog čega se stalno otvaraju novemogućnosti pomoći ovoj djelatnosti. I u 2018. godini HPS će osigurati sredstva zaizradu putokaza za putove koji vode do vrhova Hrvatske planinarske obilaznice, amarkacisti u društvima će se pobrinuti za njihovu ugradnju. Po prvi puta osigurana susredstva za pokriće materijalnih troškova, kako bi se sanirale planinarske stazestradale u požarima.

Korištenjem satelitske navigacije sve je manji problem orijentacije i u planini. Zato seaktivnosti markacista sve više usmjeravaju na uređenje podloge po kojoj se hoda.Uvjereni smo da ćemo na taj način znatno povećati sigurnost i time još više približitiprirodne ljepote sve većem broju znatiželjnika. Suvremenom čovjeku koji ne živi sprirodom, siguran odlazak u planinu moguć je jedino uz korištenje izgrađene i dobroodržavane planinarske infrastrukture.

8


Želja nam je da se markacisti s njihovim praktičnim iskustvima aktivno uključe u radovog oblika obuke i svojim interaktivnim pristupom doprinesu unapređenjumarkacističke struke.

Priručnik za dopunsko obrazovanje i obnovu znanja markacista pisan je sažetimstilom. U njemu se na jednostavan način objašnjavaju novosti u održavanjuplaninarskih puteva. On sadrži i najbitnije dugoročne odrednice ove djelatnostisadržane u usvojenoj Strategiji razvoja hrvatskog planinarstva do 2025. g. kako bi sesudionicima ove obuke približili dugoročni ciljevi. Priručnik sadrži i kratki podsjetnik nanačine označavanja puta na terenu. Polaznici tečaja će usvojiti i osnovna znanja oinformatizaciji naše djelatnosti te načinu kako se uključiti u poslove koji se tičuodržavanja Registra planinarskih puteva HPSa. Usvojit će i način korištenja mobilnogtelefona pri orijentaciji u planinarenju.

Dopunskim markacističkim obrazovanjem markacisti će imati priliku obnovitipostojeća i steći nova znanja i vještine, a što je najvrijednije, brojna iskustva svojegdugogodišnjeg samozatajnog rada na održavanju planinarskih puteva moći ćepodijeliti s drugim sudionicima i na taj način pridonijeti još boljem obavljanju oveznačajne planinarske aktivnosti.

Novi izgled značke markacista voditelja

Bernarda Huzjak

Pročelnica Komisije za planinarskeputove

9


Početkom devedesetih godina prošlogstoljeća Komisija za planinarske putoveHrvatskog planinarskog saveza krenulaje u intenzivno osposobljavanje planinaraza poslove uređenja i označavanjaplaninarskih puteva i stjecanje nazivamarkacist. Kako su odmicale godine,tako su se mijenjali pristupi, načinioznačavanja, uvodile se nove tehnike itehnologije rada, ali sve te inovacije nisuna organiziran način dolazile domarkacista koji su završili tečaj poranijim programima.

Upravo dopunsko obrazovanje iosvježavanje znanja osnovni je razlogpripreme ovog priručnika. U njemu suukratko navedene osnove uređenja ioznačavanja planinarskih staza, aposebna pažnja posvećena je temama skojima se većina markacista nije susrelana tečaju. Kako u kratkom roku nijemoguće dodatno obučiti mnogomarkacista dogovoreno je da se najprijekrene s voditeljima markacista budući dabi oni trebali voditi akcije uređenja staza

u svojim društvima. Zamišljeno je da sedodatno osposobljavanje organizira poregijama u organizaciji Komisije zaplaninarske putove u vrijeme održavanjatečaja za markaciste, kada su naraspolaganju i potrebna tehnika iinstruktori markacisti.

Odluka Izvršnog odbora HPSa da seumjesto tiskanja priručnik objavi namrežnim stranicama Saveza put je kaosuvremenjavanju sustava obrazovanjauvođenjem raznih oblika eučenja. Na tajnačin omogućena je jednostavna dopunasadržaja priručnika i izbjegnuti troškovinjegove naklade.

U 2015. godini usvojena je Programskaosnova i strategija razvoja hrvatskogplaninarstva 2015.2025. Rezultat je toorganiziranog pristupa trasiranjubudućnosti planinarstva u kojoj jesudjelovao veliki broj planinarskihudruga i pojedinaca. Ovo je prilika da seosvrnemo na ciljeve koji se odnose naplaninarske puteve kao temeljplaninarske infrastrukture.

Slavko Tomerlin Tatek, počasni instruktor markacist

1. Uvodna napomena

1 0


Aktivnosti koje će pripomoći realizacijizacrtanih ciljeva vodi Komisija zaplaninarske putove, a njih možemogrupirati u tri najvažnija područja:

kvalitetno održavanje puteva registracija planinarskih obilaznica školovanje markacista

Glavno opredjeljenje je da se na temeljuprikupljenih podataka, aktivnosti usmjerena kvalitetno održavanje najfrekventnijihputeva. Na taj se način brine o sigurnostiplaninara i štiti priroda pri čemu seizbjegavaju nepotrebna lutanja. Bitno jenapomenuti da se i daljnje aktivnostiusmjeravaju na brigu o postojećimputevima, a nove je moguće odobravatiuz uvjerljive argumente primjenjujućipropisanu proceduru (Prilog 2.).Odobravanje novih puteva u znatnojmjeri ovisi i o ukidanju postojećihtemeljem prikupljenih podataka onjihovom korištenju.

Za ostvarenje zacrtanih strateških ciljevapotrebno je realizirati niz planiranihzadataka markacista.

Intenzivnije održavati puteve

Nažalost, jedan dio planinarskih putevanije redovito održavan pa stogapredstavlja problem u snalaženju iprolasku tim trasama. Strateškoopredjeljenje je da se težište aktivnostistavi na kvalitetu i uređenost podloge pokojoj se planinari kreću, osobito na

najposjećenijim putevima. Pritomsvakako treba imati na umu da se radovine izvode na štetu prirode.

Dovršiti Registar

Objava Registra planinarskih puteva spratećim sadržajima na internetstranicama HPSa predstavlja kvalitetaniskorak organiziranih markacista. Bitno jeu što kraćem roku dovršiti Registarunosom novih i kompletiranjempostojećih podataka. Kako bi se obuzdalanajezda predlaganja novih planinarskihstaza neophodno je dogovoriti i propisatiproceduru registriranja novogplaninarskog puta, vodeći pritom računao strategiji razvoja i ograničenjima kojaproizlaze iz odluka najviših tijela Saveza.Nužno je dovršiti i započetu procedurukategorizacije planinarskih puteva.

Uključiti lokalne planinarske udruge

Opredjeljenje je da se planinarski putevipovjeravaju na održavanje lokalnimplaninarskim društvima. Sretna jeokolnost ta, da se planinarske udrugeosnivaju u manjim mjestima Like,Dalmatinske Zagore, Gorskog Kotara,Slavonije, Dalmacije i na otocima.Lokalna društva će s manje truda itroškova brinuti o planinarskim

2. Elementi strategije razvoja planinarstva

Naznačimo odredište

Označimo oba smjera

11


11

putevima, lakše uspostaviti suradnju slokalnom samoupravom, turističkomzajednicom, ustanovama zaštićenihpodručja i sl. Važno je da društvakadrovski ojačaju i osposobeodgovarajući broj markacista te razumijupotrebu odvajanja registriranihplaninarskih puteva od raznih drugihstaza koje čine turističku ponuduraznovrsnijom.

Kvalitetnije urediti tehničkizahtjevne dionice

Na nekim planinarskim putevima kojičine jedini pristup planinarskomodredištu postoje nezaobilazne dionicepotencijalno opasne za sudionike, tesamim time predstavljaju problemprolasku većini planinara. To suprovalije, velike strmine ili velike strme

stijene, a često i potoci koje je potrebnoprijeći. Kako bi se osigurao ugodan isiguran prolaz neophodno je kvalitetnourediti takve opasne dionice puta. Tomogu kvalitetno uraditi osposobljeneekipe s dobrom opremom iodgovarajućim materijalima provjerenekvalitete. HPS je putem Komisije zaplaninarske putove spremanorganizacijski i stručno pomoći urealizaciji ovog zadatka.

Revidirati popis aktivnih markacista

Neophodno je ponovno pregledati popismarkacista kako bi došli do onih koji sustalno aktivni, te time osiguratikvalitetnu podlogu za analize o dužinamaputeva po markacistu. To bi ujednoslužilo kao putokaz za određivanjemjesta održavanja tečajeva idodjeljivanje putova društvima naodržavanje. Potrebno je poticati društvada na tečajeve upućuju planinare kojiveć rade u markacističkim sekcijama, akoji se zbog nezavršenog tečaja nenalaze u registru.

Trenutno je u registru gotovo 1800markacista, od kojih je 1300 aktivnih.Nažalost, sva društva nisu revidirala svojpopis. Ovu aktivnost treba shvatiti kaotrajan zadatak kako bi kontinuiranomogli znati na koga možemo računati.

Proširiti program obuke markacista

U proteklih 28 godina organizirana su 62tečaja za markaciste u svim područjimaRepublike Hrvatske. Praksa je pokazalada je teško predviđeni program obukekvalitetno realizirati kroz dvodnevnivikend tečaj. Tako se teoretski dio tečajaprotegne dugo u noć, a na praktičnomdijelu se ne stignu obraditi svi specifični

Redovito obnavljamo oznake

1 2


detalji, prvenstveno oni kod uređenjakrižanja planinarskih puteva, uređenjapodloge staze po kojoj hodamo,satelitska navigacija i sl. Otuda potrebada se tečaj organizira kroz dva vikenda.

Dodatno školovanje markacista

Veliki broj markacista završio je tečajprije mnogo godina. U međuvremenu sumijenjana pravila, uvodile su se novetehnike rada, usvajale suvremenemetode obrade podataka pa se pojavilapotreba organizirane dopune iosvježavanja znanja markacista. Samorijetki markacisti su i sami uvidjelimanjkavosti u znanjima i osjetili potrebuda ponovo odslušaju tečaj kako bi seupoznali s novostima. Otuda potreba dase organizira dopuna i osvježavanjeznanja, kojim bi najprije pristupilimarkacisti voditelji. To je ujedno jedanod najboljih pristupa uvođenjumehanizma licenciranja.

Prekogranični putevi

Prekogranični putevi su aktivnost nakojoj se radi kod granice sa Slovenijom.

Tek ulaskom Hrvatske u Schengenskiprostor bit će moguće prelaziti granicu poplaninarskoj stazi. Do tada granica semože legalno prolaziti isključivo naslužbenim graničnim prijelazima. Čekajunas aktivnosti na definiranju i pripremi za

Više cijenimo rad markacista

Akcija uređenja puta

1 3


korištenje puteva koji prelaze granicuprema Bosni i Hecegovini, Crnoj Gori iSrbiji na području Fruške gore.

Uvođenje novih informacijskih

tehnologija

Kvalitetnu obradu informacija oplaninarskim putevima, markacistima iobilaznicama nemoguće je zamisliti bezinformatičke podrške u obliku relacijskebaze podataka (Registra). Tu su još ibrojni prateći podaci o društvima,planinama, osobama s kontakt podacimai sl. Da bi se podigla kvaliteta informacijao putevima uključena je i obradaprostornih podataka. Snimljene su traseplaninarskih staza uz pomoć satelitskenavigacije. GNSS tragovi se mogupreuzeti iz Registra, a nudi se i isječaktopografske karte na kojoj je ucrtan tragputa i svih okolnih planinarskih puteva.Konačan cilj je kvalitetna GIS aplikacijapomoću koje će korisnici na jednostavannačin klikom miša na geografskoj kartidobiti sve relevantne informacije oplaninarskim putevima.

Uskoro će doći vrijeme kada ćebespilotne letjelice snimati stanjeprohodnosti na planinarskim stazama itako dati neophodne informacije o

potrebi organiziranja akcija uređenjaputa (vidi:

https://www.youtube.com/watch?v=umRdt3zGgpU&feature=youtu.be).

Da bi se uključili u suvremene tokove još2012. godine odlučeno je da seplaninarski putevi mogu označiti samoelektroničkim tragom bez klasičnihoznaka bojom na terenu.

Komisija svoje sastanke organizira uzpomoć videokonferencije što omogućavabržu razmjenu informacija i donošenjaodluka, što podrazumijeva da članovi nemoraju putovati do mjesta sastanka.

Aktualizirati sadržaj internet stranicaKomisije

Svakim danom sve veći broj planinarakoristi internet kako bi prikupilineophodne informacije potrebne zapripremu i organizaciju izleta u prirodu.Podaci o planinarskim putevima,njihovom održavanju, markacistima,

Uređenje puta nakon udara groma

Duler na Dinari

1 4


obilaznicama i drugim sadržajima izdomene Komisije za planinarske putovenalaze se na internet adresi:

http://www.hps.hr/specijalisticke

djelatnosti/planinarskiputovi/.

Stalnom aktualizacijom sadržaja ovihweb stranica želi se omogućitikvalitetnija komunikacija s brojnimplaninarima i društvima.

Nove planinarske obilaznice

Cilj je nastaviti praksu otvaranja novihplaninarskih obilaznica premadogovorenim procedurama. Svakaobilaznica je poticaj za obilazak pojedinihplaninskih područja, ali istodobnopredstavlja afirmaciju planinarskihudruga osnivača. Komisija će rado sasvojim iskustvima pomoći osnivačima uosmišljavanju trase i pripremi dnevnikaobilaznice.

Unaprijediti suradnju sa srodnimkomisijama zemalja u okruženju

Želja nam je uspostaviti što kvalitetnijusuradnju s komisijama za planinarskeputeve susjednih zemalja. To će nam istotako biti prilika za razmjenu iskustava,ali i pripremu prekograničnih puteva kao

i obilaznica koje predviđaju obilazakvrhova u više zemalja. Dragocjena sunam iskustva proizašla iz suradnje sPlaninskom zvezom Slovenije, stoga ihnamjeravamo primijeniti i na suradnju sostalim susjedima.

Razvijati suradnju s upravamazaštićenih područja

Dobar dio planinarskih puteva nalazi se uzaštićenim područjima. Izuzetno je važnonastaviti uspješnu suradnju s upravamazaštićenih područja. Dobro uređene stazeomogućuju posjetiteljima parkova da nasiguran način uživaju u prirodi uzmaksimalnu zaštitu okoliša.

Ovako opsežan program aktivnostimarkacista realizira se volonterskimradom, što se posebno prepoznaje uplaninarskim udrugama kao neprofitnimorganizacijama.

Nove planinarske obilaznice

Cilj je nastaviti praksu otvaranja novihplaninarskih obilaznica premadogovorenim procedurama. Svakaobilaznica je poticaj za obilazak pojedinihplaninskih područja, ali istodobnopredstavlja afirmaciju planinarskihudruga osnivača. Komisija će rado sa

Nakon požara na Poštaku

1 5


svojim iskustvima pomoći osnivačima uosmišljavanju trase i pripremi dnevnikaobilaznice.

Unaprijediti suradnju sa srodnimkomisijama zemalja u okruženju

Želja nam je uspostaviti što kvalitetnijusuradnju s komisijama za planinarskeputeve susjednih zemalja. To će namisto tako biti prilika za razmjenuiskustava, ali i pripremu prekograničnihputeva kao i obilaznica koje predviđajuobilazak vrhova u više zemalja.Dragocjena su nam iskustva proizašla izsuradnje s Planinskom zvezom Slovenije,stoga ih namjeravamo primijeniti i nasuradnju s ostalim susjedima.

Razvijati suradnju s upravamazaštićenih područja

Dobar dio planinarskih puteva nalazi se uzaštićenim područjima. Izuzetno jevažno nastaviti uspješnu suradnju supravama zaštićenih područja. Dobrouređene staze omogućuju posjetiteljimaparkova da na siguran način uživaju uprirodi uz maksimalnu zaštitu okoliša.

Ovako opsežan program aktivnostimarkacista realizira se volonterskimradom, što se posebno prepoznaje uplaninarskim udrugama kao neprofitnimorganizacijama.

Osnovna markacija

1 6


3. Briga o održavanju puteva

Svi registrirani planinarski putevi uRepublici Hrvatskoj dodijeljeni su naodržavanje jednoj od temeljnihplaninarskih udruga. Očekuje se da ćebriga o održavanju biti što ravnomjernijeraspoređena među planinarima. Danasnažalost svako drugo planinarsko društvo

još uvijek nije preuzelo održavanje nekogputa ili planinarskog objekta. Briga oputevima dobrovoljna je i ovisi oentuzijazmu pojedinaca koji djeluju udruštvima. Naš je zadatak da međuplaninarima razvijamo upravo svijest opotrebi održavanja puteva, te da ihstalno podsjećamo na entuzijaste koji sutrasirali, označili i održavaju puteve pokojima se sigurno hoda i uživa uljepotama prirode.

Održavanjem planinarskih puteva bavese školovani markacisti. Njihov jezadatak redovito održavanje puta, štopodrazumijeva uređenje podloge po kojojse hoda, obnavljanje planinarskihoznaka, natpisa, putokaza i obavijesnihploča. Ono što također ulazi umarkacističke dužnosti je redovitovođenje odgovarajućih evidencija, kao iizvještavanje o aktivnostima.

Kada i kako urediti staze

Preporuča se jednom godišnje, u vrijemebujanja vegetacije, očistiti put kako bibio lako prohodan, a svake 34 godineosvježiti signalizaciju. Pritom stalno trebaimati na umu da put treba biti podobanza sigurno korištenje planinarima koji gaprvi put posjećuju.

Naglasak je na čišćenju grmlja kojeotežava prolaz te uređenju tla kojimprolazi planinarska staza. Ako je upitanju teren s vegetacijom, uz stazu jepotrebno ostaviti mladice drveća koje ćejednog dana praviti hlad i to na način daim se skrate bočne grane, a vrh se ostavida nesmetano raste. Na kamenitomterenu, u svakoj je akciji dobro popravitiili ozidati strmije dijelove puta. Naputevima na kojima kiše i bujica odnosedio terena nužno je napraviti

Akcija uređenja staze

Oznaka na sjevernoj strani

1 7


odgovarajuću zaštitu. Najčešće se tomože riješiti kanalićima za odvodnjuoborinskih voda. Na kamenitom terenukanalići se moraju ozidati raspoloživimkomadima kamenja dok se na zemljanimterenima prokopani kanalići osiguravajudrvenim motkama ili oblicama. Njihćemo osigurati drvenim klinovimazabijenim u tlo kako ih bujica ne bimogla odnijeti. Prilikom postavljanjaklinova, potrebno je paziti da klinovi neostanu viriti iznad razine oblice.

Posebno je važno dobro urediti putevekoji se intenzivno koriste. Na taj načinpovećavamo sigurnost planinara,

omogućujemo im užitak u druženju sprirodom, ali isto tako brinemo o zaštitiokoliša i znatno reduciramo nepotrebnalutanja okolnim terenom. Isto tako,kvalitetno uređena podloga smanjujepotrebu čestih intervencija održavatelja.Osim redovitog održavanja postoje iposebne okolnosti za izvanredne akcijeuređenja planinarskog puta kao što suprimjerice štete nastale od ledene kišekoja lomljenjem drveća često napravibrojne prepreke na putu, odroni uslijedbujica i pomicanja tla, sjeća šume,morene i sl.

Ponekad je kod većih radova potrebnodovesti mehanizaciju kao što prikazujeslika uređenja dionice Premužićeve stazeu Parku prirode Velebit u blizini BaškihOštarija. Prije izvođenja većih radova napodlozi puta potrebno je kontaktiratinadležnu Šumariju, Hrvatske vode ijavnu upravu zaštićenog područjaukoliko put njime prolazi.

Obnavljanje markacija na Crnopcu

Uređenje Premužićeve staze na Velebituuz pomoć mehanizacije

Uređenje trase puta

1 8


Brojevi puteva na terenu

Početkom 2016. godine dogovoreno je dase pristupi obilježavanju brojevaplaninarskih puteva na terenu (Prilog 1.).Dva su osnovna razloga za to: boljesnalaženje planinara i lakše organiziranjepotrage za unesrećenim osobama. Put seobilježava brojem iz Registraplaninarskih puteva Hrvatskogplaninarskog saveza kojeg vodi Komisijaza planinarske putove i javno jedostupan na internetskoj adresi:http://info.hps.hr/putovi/.

Oznake prikazane brojem planinarskogputa upisuju se na putokazima iputokaznim pločama, te ispod okruglemarkacije na približno 15 minuta hoda ili600 do 800 m trase puta, kao i na svimsjecištima planinarskih puteva.

Označavanje broja puta na terenumoguće je tek kad se utvrdi brojčanaoznaka i objavi u Registru planinarskihputeva HPSa.

Oznake nije neophodno stavljati nasamostalne nepovezane puteve koji nisusastavni dio mreže planinarskih puteva(nemaju križanje s drugim planinarskimputem, npr. većina otoka).

Dimenzije brojčanih oznaka, boja, mjestopostavljanja i sl. regulirano je općimpravilima propisanima u udžbeniku zamarkaciste u izdanju HPSa. Prilikompostavljanja markacističkih oznaka valjapaziti na ukupnu skladnost i preglednostposebice kod dodavanja brojčane oznakena postojeće putokaze i putokazne ploče.

Preporuča se izdavačima planinarskihkarata i autorima internetskihplaninarskih stranica da koriste navedenipristup označavanja planinarskih putovakoji je temeljen na Registru.

Broj puta na kamenu

Označavanje broja puta

1 9


Tehnički zahtjevne dionice su dijeloviplaninarskog puta koji predstavljajuopasnost za siguran prolaz i moguprouzročiti ozljeđivanje prolaznika. Upravilu, radi se o konfiguraciji terenakojeg nije moguće proći bez pridržavanjarukama ili je podloga za hodanjenepouzdana (sitni sipar, močvara,korijenje, travnate strmine i sl.). Jedanod indikatora zahtjevnosti mogu bitinezgode koje su se dogodile na tojdionici puta. Ponekad dionicu puta trebatehnički osigurati kako bi se zaštitilapriroda od erozija, oštećivanja prirodnihznamenitosti, brige o zaštićenimobjektima i sl. U takvim slučajevimarješenje treba tražiti izborom nekogdrugog puta ili uređenjem dionice stazekako bi se omogućio siguran prolaz.

Tehnički zahtjevne dionice nužno jeosigurati na kvalitetan način što se možepostići:

provjerenim tehničkim rješenjima ugradnjom certificiranih materijala, izvođenjem radova od straneosposobljenih osoba, korištenjem adekvatne opreme.

U prvoj fazi neophodno je prikupitipodatke o svim teško prohodnimdionicama puta i obraditi ih u okviruRegistra planinarskih puteva. Planinarskeudruge zadužene za održavanjeplaninarskog puta koji sadrži tehničkizahtjevnu dionicu moraju podatke otome obraditi i dostaviti ih Komisiji.

Među podacima o tehnički zahtjevnojdionici bitno je navesti:

planinarski put i lokaciju dionice, kratki opis dionice s razlozima zauređenje, dužinu dionice u metrima, prijedlog tehničkog rješenja, nekoliko fotografija postojećeg stanja.

4. Tehnički zahtjevne dionice

Tabla najave zahtjevnog puta

20


Kad se prikupe podaci o zahtjevnimdionicama i sagleda potreban opsegradova tražit će se organizacijska,kadrovska pa i financijska rješenja kakobi se pomoglo društvima u rješavanjuovog problema i podigne se razinadostupnosti planinarskih ciljeva širokomkrugu namjernika.

Izgradnja zahtjevnog puta

Razlozi za uređenje zahtjevne dioniceputa mogu biti različiti, a rješenje prijesvega ovisi o podlozi po kojoj se hoda.Tri su vrste terena:

močvarno tlo ili voda koju treba proći, strmi zemljani teren, strmi kameniti teren.

Pri pronalaženju najboljeg rješenja trebapoštovati ova pravila:

pokušati pronaći alternativno rješenjeda se izbjegne opasna dionica, najvažnija je sigurnost osoba koje putkoriste, put mora biti prohodan u svimdijelovima godine, oborinske vode treba čim prije odvestis građenog puta, u izboru tehničkog rješenja imati naumu njegovu trajnost, izvedba mora biti usklađena sokolišem, radove trebaju izvesti osobe s

odgovarajućim stručnim znanjem iiskustvom, veće zahvate povjeriti profesionalcima.Podvodni teren ili češće potok kojegtreba prijeći je razlog da se nađekvalitetno rješenje za siguran prolaz.

Močvarni ili trajno blatan teren najčešćese može proći postavljanjem većihkomada kamenja s ravnim gornjimpovršinama raspoređenih tako da nesprječavaju otjecanje vode. Dobro surješenje drveni piloti te ravni i dugačkidijelovi debla koji se najčešće strojnozabijaju u tlo. Mogu se koristiti kao diokonstrukcija vodnih građevina kako bi naslabo nosivo tlo prenijeli težinu i drugaopterećenja. Radi lakšeg zabijanja u tlo,vrh (šiljak) pilota se mora posebnozaštiti, najčešće stožastom metalnomkošuljicom s čeličnim šiljkom na vrhu. Zapilote se koristi isključivo tvrdo drvo.

Zahtjevni put

Zahtjevni put

Uređenje odvodnje

21


Preko njih će se postaviti podloga zaprijelaz, deblje daske ili grede. Ponekadće biti nužno postavljanje prepiljenihdebala ukoliko se radi o šumskom terenubez kamena. Za prijelaz trajnih ilipovremenih potoka najbolje je postaviti

mostić pritom vodeći računa o najvišimvodostajima. Uz ovakva rješenjaprijelaza potrebno je postavitiodgovarajuće rukohvate.

Strmi zemljani tereni na livadama ili ušumama znaju biti opasni već kod nagibaod 45° naročito kod većih rosa ili kiše.Rješenje treba tražiti izgradnjomserpentina ili stepenica. Strmine snagibom većim od 60% potrebno je,nakon urezivanja puta, ozidati kako sene bi zemlja urušavala i tako ponovostvarala opasnost za prolaznike. Namanjim strminama dobro je rješenje itzv. biološka zaštita izvedena živimbiljem, npr. zasijavanjem trave,oblaganje busenjem, sadnjom sadnicastabala (bagrem) i sl. Ponekad je u šumidovoljno zategnuti kvalitetno uže vodećiračuna da se omogući rast drveća zakoje je uže vezano.

Strmi kameniti tereni i litice mogu seosigurati uz pomoć stepenica i drugihrješenja od drveta, koja su bolji izbor odkamena i metala, uz to su trajnija i lakšeih je dopremiti. U pravilu, potrebno je

urediti podlogu za hodanje, ali i zapridržavanje rukama. Ponekad jedovoljno pažljivo posložiti suhozid kojidrži vanjski rub staze, a trajno rješenjeje usijecanje stepenica u litici, samo štoto iziskuje veliki napor. Na strmimkamenitim terenima izuzetno je bitno puti osiguranje izvesti tako da stijene kojepriroda povremeno obrušava ne uništeizgrađeno osiguranje puta. Na taj načinće one predstavljati i manju opasnost zaprolaznike.

Kako se najveći broj planinarskih putevanalazi u područjima raznih oblika zaštiteprirode, svaki zahvat zahtijeva proceduruodobrenja od strane javne ustanove iodgovarajućeg ministarstva.

Drvena osiguranja puta

Drveni materijal u pravilu možemo naći uprirodi i prilagoditi ga našim potrebama.Iskoristiv je u brojnim tehničkimrješenjima, pa nam može poslužiti i kaopodloga i kao rukohvat. Raspoložividrveni materijal često utječe na konceptrješenja. Ako nema dovoljno debelihdebla koristimo tanja u kombinaciji sisprepletenim granama. Ukoliko možemobirati, poželjno je koristiti one vrstedrveća koje imaju veću trajnost kao ariš,bagrem ili crnogorica s dosta smole.Moguće su različite vrste drvenihosiguranja.

Drveno osiguranje puta

Drveni most na Medvednici

22


Drvene ljestve se koriste na stjenovitomili sipkom strmom terenu. Na uzdužnegrede dodaju se poprečne tako da seurežu utori koji se pričvrste dugačkimčavlom ili vijkom. Prema potrebi može sedodati rukohvat.

Rub stepenica se može formirati pomoćudrvenih gredica. Stepenice na mekomterenu dobro je obrubiti drvenimoblicama koje su međusobno povezane.Ponekad je na sipkom terenu dovoljnoporedati nekoliko kolaca i povezati ihisprepletenim granama prije nego sepojedina stepenica poravna materijalom.

Zaštitna debla štite rub staze isprječavaju eroziju terena. Često je koduskih staza problem kvalitetno osigurativanjski rub. Jedno od kvalitetnih rješenjaje postaviti i učvrstiti deblo koje dajesigurnost prolazniku i čuva teren ododronjavanja. Sve aktivnosti naosiguranju puteva drvenim materijalimadobro je organizirati u suradnji spredstavnicima hrvatskih šuma, jer onimogu pomoći u nabavci odgovarajućegmaterijala te u stručnoj obradi i izvedbina terenu.

Metalna osiguranja puta

Metalna osiguranja su trajnija oddrvenih. Treba ih unaprijed pripremitiprema detaljnoj skici osiguranja dioniceputa. O dobroj pripremi ovisi koje vrste ikoličine pojedinih metalnih dijelovatrebamo. Bitno je koristiti materijalprovjerene kvalitete kako bi osiguralisigurnost planinara.

Metalni klinovi

Metalni klin sa zavarenom trakom služiprvenstveno za fiksiranje drvenihosiguranja puta. Klin štiti drvenu greduod micanja. Limeni dio se čekićem

priljubi uz drvenu površinu, a može sepričvrstiti i vijkom. Dubina u koju sezabija ovisi o promjeru drvenog dijelakojeg drži.

Klin bez zavarene trake često se koristina mjestima gdje se prolaznik trebapridržavati rukom, a posebno namjestima gdje se obrušavaju stijene igdje zategnuta sajla ne bi dugo izdržala.

Metalni klin za osiguranje služi zapovezivanje užeta ili metalne sajle. U tusvrhu na vrhu ima omču. Prijepostavljanja u stijenu potrebno je izbušitiodgovarajuću rupu. Dubina rupe jenajmanje 25 cm, a širina oko 1,5 mmviše od promjera klina. Promjer klina jenajmanje 20 mm, a dužina ovisi onamjeni metalnog klina. Što je stijenamekša klin se mora postaviti na većudubinu. Najduži su klinovi 1,2 do 1,5 m.Postavljaju se u okomitom položaju i

Metalni klin za osiguranje

Metalni klin sa zavarenom trakom

23


služe za osiguranje kod prolaska uzprovalije. Oni su i najvećeg promjera (30mm), a težina im je oko 8 kg.

Prije zakucavanja klina u rupu sepostavljaju 23 drvene letvice, najboljeod ariša, koje nakon upijanja vlageosiguravaju nepomičnost i stabilnostklina. Klinovi se mogu učvrstiti iposebnom vrstom ljepila.

Metalni klin s repićem na kraju, zarazliku od običnog klina, sprječavaproklizavanje gojzerice. Postavlja se namjestima neophodnog oslonca za noge,ali i na okomitim stjenovitim usponimapa ga koristimo i za ruke i za noge. Kadaga koristimo za pridržavanje rukom,izrađuje se varijanta koja na donjojstrani ima veliku prilagođenu omču. Nataj način sprječavamo da prethodnipenjač stane na prste sljedećem. Omčaje posebno korisna onima koji koristenaveze i druge vrste osiguranja.

Dvojni klin je sigurniji oslonac za nogeod pojedinačnog. To su dva klinapovezana metalnom pločom. Za njegovumontažu potrebno je pripremiti posebanalat, koji omogućuje bušenje druge rupena zadanom razmaku i pod istim kutom.Izrada klina mora biti precizno izvedenasa svim dimenzijama i jednakimrazmakom krakova. Iz sigurnosnihrazloga važno je kod postavljanja

dvojnog klina, klin postaviti u vodoravnipoložaj.

Klin za stepenice se koristi za prolazakpreko okomite stijene. Postavlja se jedaniznad drugoga. I ovdje je kod bušenjaneophodan alat radi određivanjapreciznog razmaka. Njegova konstrukcijaprilagođena je za oslonac noge kao i zaprihvat rukom. Također omogućavakorištenje samoosiguranja.

Metalno uže (sajla) postavlja se izmeđumetalnih klinova za osiguranje. Prvi izavršni klin buši se pod kutom što utječena pouzdanost osiguranja. Uže može bitikompaktno ili pleteno. Kompaktno užeteško se postavlja. Najčešće se koristipleteno uže najmanjeg promjera 10 mm,a nedostatak mu je pucanje pojedinihupletenih žica, što može ozlijediti rukupri prolasku.

Metalni klin s repićem

Dvojni klin

Metalni klin za stepenice

24


Metalne ljestve

Metalne ljestve s kompaktnomstrukturom su dobro rješenje iz punorazloga. Pretpostavka je da se uzmuprecizne mjere, obzirom da se na mjestumontaže teško mogu dodatnoprilagođavati. Prije svega pružajuugodan i siguran prolaz i lako semontiraju. Nedostatak im je njihovamasivnost i težina, s obzirom da ih trebadopremiti na, u pravilu, teško dostupnamjesta. Fotografija prikazuje metalneljestve koje su vrijedni planinari PDKamenjaka postavili početkom 2017. g.na stazi koja kroz Mudnu dol vodi premaHahlićima u riječkom zaleđu.

Suhozidi

Naši krški krajevi poznati su posuhozidima građenima u različitenamjene. Materijal je pri ruci, a tehnikagradnje je prilično jednostavna. Potrebnoje malo dobre volje i usvajanje nekolikoprincipa gradnje:

veći komadi dolje, a manji iznad, vanjski i gornji dio kamena treba bitišto ravniji, svaki kamen otraga valja podbočitisitnijim, slagati poput cigli tako da nemaprocjepa po vertikali, zid se po visini postepeno sužava.

Suhozidima se mogu savladati i ozbiljneprepreke što najbolje ilustrira fotografijamosta na Krčiću podno Dinare.

Podzidavanje puta

Nove ljestve u Mudnoj doli

Most na Krčiću

25


Ferate

U planinarstvu je prihvaćen talijanskinaziv via ferrata za čeličnim užetomosigurani put po strmim stjenovitimterenima. Često ih prate dodatnaosiguranja poput klinova, stepeništa,mostova i sl. Radi opasnosti zaprolaznike, ferate se koriste uz obaveznuopremu koja se sastoji od: kacige,rukavica, pojasa, Y seta s kočnicom icipela. Traže solidnu fizičku i psihičkuspremnost.

Prve ferate izrađene su u Alpama zavojne potrebe u pripremi Prvog svjetskograta. Kasnije su ih počeli održavati ikoristiti planinari. Danas je prepoznatanjihova popularnost i sve više se gradekao proširenje turističke ponude brdskihpodručja. Pretpostavlja se da ih danasima preko 1000.

Među planinarima postoje poklonici željniizazova koji su spremni na dugačkaputovanja da bi se na neke planinarskeciljeve popeli feratama. U Alpskimzemljama ferate su kategorizirane potežinama. Postoje posebni pravilnici,kojima su regulirana pravila i standardiza njihovu izgradnju, u kojima sudetaljno opisani postupci odobrenja,izbora materijala, načina izgradnje,neophodne opreme za korištenje, načineupozorenja za korisnike i sl.

HPD Bilo iz Koprivnice izgradio je 2017.g. klinčanu stazu na stjenovitom vrhuKalnika u dužini od 60 m s visinskomrazlikom 40 m. Staza je zahtjevna, pružamogućnost za provjeru osobnihsposobnosti i može poslužiti kaovježbalište za HGSS i vodiče.

Ferata

26


Jedan od važnih zadataka markacista jepriprema informacija o planinarskimputevima i njihova prezentacija u ciljuprivlačenja što većeg broja znatiželjnika.Upravo posjeta planinara je najboljanagrada za uloženi trud.

Objava na internetskim stranicama

Svaki novi planinarski put, svaka novaobilaznica, svaka velika akcija na obnoviplaninarskog puta zaslužuje objavu nainternetskim stranicama i drugimmedijima. Poziv je to svima da naugodan i siguran način dožive sve onošto se obilazniku nudi, prije svegaprirodne ljepote kraja.

Internet je važan medij koji svakimdanom dobiva na važnosti zbog svojebrzine, cijene i dostupnosti. Mnogeudruge imaju svoje internetske stranice,a na raspolaganju je i stranica Komisijena webu HPS.

Registar planinarskih puteva,markacista i obilaznica s pratećimsadržajima

Sredinom 2013. g. objavljen je Registar spodacima o planinarskim putevima,registriranim markacistima i svimobilaznicama u Republici Hrvatskoj.Uložen je veliki trud da se prikupe iobrade svi ovi podaci pri čemu su najvećidoprinos dali markacisti iz planinarskihudruga. Početkom 2017. g. kompletiranisu podaci o markacistima i obilaznicama,jedino nedostaje desetak postoplaninarskih puteva. Relacijska bazapodataka sadrži i čitav niz pratećih serijapodataka kao što su planine, društva,osobe s kontakt podacima i sl.

Posebnost Registra je dio njegovogsadržaja koji se odnosi na prostornepodatke. Mogu se preuzeti tragovi putevasnimljeni uređajima satelitske navigacijei koristiti ih u obilasku. Isto tako svakom

5. Informacije o planinarskim putevima

Južni smjer spuštanja s Orljaka

27


putu pridružen je isječak topografskekarte 1:25000 s ucrtanom trasom puta isvim okolnim putevima, obuhvaćenihopsegom karte. Za razliku od klasičnihplaninarskih karata velikih formata,isječci su malog formata i ne treba ihljubomorno čuvati, jer su uvijek dostupnis ugrađenim najnovijim promjenama.

Interaktivna karta

Sljedeći korak u razvoju Registra jegeoinformacijsko rješenje okrenutopotrebama krajnjih korisnika aplikacije.Primarna namjena geoinformacijskihsustava (GIS) je upravljanje prostornimpodacima te raznim događajima idoživljajima vezanih uz njih. Kvalitetaprograma nije samo u sadržajima samekarte, već i u svemu onome što se uobliku raznih uvida može dobiti najednostavan način odabirom pojedinihdetalja karte. Osim samih podataka oputu, njegovoj dužini, visinskom profilu,vremenu hodanja, zahtjevnim detaljimana putu i sl. tu bi se našle informacije o

mogućim pristupima, mogućnostimasmještaja i prehrane, kontakt podacimaza dodatne informacije, zanimljivostimana putu, serije fotografija, pa čak i videosnimak prolaska stazom.

Najviše zahvaljujući samozatajnom,strpljivom radu Darka Grundlera,suradnika Komisije pod sam kraj 2018.g. oživjela je na internet adresi:karta.hps.hr Interaktivna planinarskakarta Hrvatske, kao spoj prostornih iostalih podataka iz Registra.

Podaci o korištenju puteva

Nije lako doći do podataka o obilaskuplaninarskih puteva. Veći je brojmogućih izvora, ali nije ih jednostavnopovezati i vjerovati u njihov obuhvat ipouzdanost. To su upisne knjige udomovima i na vrhovima, izvještajivodiča izleta, web stranice pojedinihdruštava i sl. Izuzetno je važno doći dofrekvencije posjete putevima, kako binapustili one koji se ne koriste i sposebnom pažnjom uredili onenajposjećenije.

Razmatra se ideja o nabvci uređaja zamjerenje broja posjetitelja. Uređaj sediskretno ugradi na mjestima koja se nemogu mimoići.

Kapela Zavižan

Sklonište na Javorovoj kosi

28


Globalni navigacijski satelitski sustavi(GNSS) omogućuju bilo komeutvrđivanje svog točnog položaja bilogdje u svijetu. Uz pomoć elektroničkihprijemnika, koristeći radiovezu sasatelitima, moguće je izračunati svojulokaciju (geografsku širinu i dužinu) inadmorsku visinu. Većina prijemnika imasposobnost spremanja lokacije (putnetočke). Uređaj računa precizno vrijeme ipoložaj na kojem se nalazi i te podatkebilježi u kratkim vremenskim intervalima.Jednom snimljeni podaci (trag) mogu seponuditi za korištenje. Preciznostmjerenja je veća što prijemnik ima vezus većim brojem satelita.

Grafički prikaz ilustrira mrežu satelita.Kako su sve to tijela u kretanju brojdostupnih satelita se stalno mijenja.

Postoji više različitih globalnihnavigacijskih satelitskih sustava, aliamerički Generalni pozicijski sustav(GPS) jedini je od 2007. g. potpunofunkcionalan i javno dostupan. Europskaunija razvija svoj sustav pod imenomGalileo, koji će biti kompatibilan sameričkim i ruskim sustavom, a njegoveusluge će biti također svima dostupne ibesplatne.

Slikoviti prikaz mreže satelita može sedoživjeti na adresi:

https://en.wikipedia.org/wiki/Global_Positioni

ng_System#/media/File:GPS24goldenSML.gif

Koristeći tehničke mogućnosti satelitskenavigacije, snimljeni su tragoviregistriranih planinarskih puteva iposredstvom interneta nude se svimkorisnicima da ih prenesu na svoj uređaji koriste za kretanje u prostoru.

Tako im se olakšava snalaženje uprostoru i bitno povećava sigurnostkretanja. Nude se besplatne aplikacije zapametne telefone, koje omogućujusnimanje i korištenje GNSS tragovapoput Locus Map i OruxMaps za androideili Avenza Maps za sve platforme.Polaznicima tečaja dopunskogobrazovanja markacista će se ponuditimogućnosti instaliranja programanavigacije, usvajanje osnovnih znanja ukorištenju i dostaviti posebnopripremljena uputa.

6. Satelitska navigacija

Ručni navigacijski uređaj

29


Više od jednog stoljeća planinarski putevina ovom području označavaju setradicionalnim planinarskim oznakama(markacijama) u kombinacijama bijele icrvene boje. Dobro uređeni i označeniputevi najvažniji su uvjet sigurnogkretanja u planinama. Pojavom novihmogućnosti satelitske navigacije iskazujese potreba njenog korištenja usvakodnevnom životu pa tako i uplaninarstvu. Tako se rodila ideja da seneki novi planinarski putevi „obilježe“satelitskim tragom. Ta nova vrstaelektroničkog planinarskog puta (eputa)u svemu je jednaka klasičnom putu osimšto se umjesto oznaka bojom na terenuput obilježava elektroničkim načinom. Tevirtualne oznake postavljaju se pomoćuGNSS uređaja i na temelju njihovihsnimki obilaze.

Na inicijativu Hrvoja Zrnčića, prvi jetakav put otvoren u proljeće 2013.

godine i vodi od Gubavčevog polja,nedaleko Gračaca, na Lisac (1335 m) iBukovi vrh (1399 m). Očekuje se da ćetakav, pomalo adrenalinski načinplaninarenja privući određeni brojpoklonika pa je predviđeno da se čitavopodručje Velebita istočno od Crnopca udužini od oko 30 km obilježava isključivoelektroničkim načinom. Bitan preduvjetza osnivanje elektroničkog puta jepreuzimanje brige o njegovomodržavanju od strane neke odplaninarskih udruga. U ovom slučajuodržavanje podrazumijeva samouređivanje podloge po kojoj se hoda.

U Registru planinarskih puteva HPSa,elektroničkim načinom označene su nekepristupne ceste (npr. cesta koja odJadranske magistrale vodi na Libinjskukosu) kojih još nema u topografskimkartama, a pristupi su mogući iautomobilima.

7. Elektronički putevi

Lisac odredište elektroničkog puta

30


Markacisti su planinari osposobljeni zaodržavanje planinarskih puteva. Osnovnoje pravilo da je markacist član osnovneplaninarske udruge udružene u HPS, gdjena organiziran način sudjeluje u uređenjuplaninarskih puteva. Postoje želje drugihplaninarskih udruga (vodiči, HGSS) da seuključe u ovu djelatnost, ali sada se sveaktivnosti održavanja planinarskihputeva mogu obavljati isključivo u okviruplaninarskog društva.

Markacisti su u društvima organizirani ukomisije, sekcije, odbore i sličneorganizacijske oblike pogodne zaorganizirani rad na redovitom održavanjuputeva o kojima brine društvo. Uvijek jenetko na čelu ove grupe tko planiraakcije i vodi brigu o putevima društva.Očekuje se da to bude markacistinstruktor ili markacist voditelj obziromna njihovo akumulirano znanje iiskustvo.

Motivacija markacista

Izuzetno je bitno da markacisti u svomplaninarskom društvu izbore kvalitetanstatus, koji se prije svega temelji načinjenici da su spremni dobrovoljnouložiti svoje znanje i trud u dobroodržavanje planinarskih puteva. Pri tometreba stalno imati na umu razne mjerekoje su usmjerene na motivacijumarkacista kao:

8. Markacisti

Markiranje Orljaka

31


prikupljanje i objavljivanje podataka oautorima i godinama otvorenja puta

učiniti javno dostupnim podatke ozadnjoj akciji uređenja puta

redovito objavljivanje popisa aktivnihmarkacista po društvima

besplatan smještaj za vrijeme akcijemarkiranja ugraditi u odredbe Pravilnikao poslovanju i upravljanju planinarskimobjektima

nalaženje načina za pokriće troškovaorganiziranih akcija uređenja puteva

pokušati izboriti dodatnu policuosiguranja markacista u vrijeme akcijeodržavanja puteva

prepoznati i nagraditi markaciste kojisu se posebno istaknuli svojimzalaganjem. To se može postići dodjelompriznanja matične udruge ili pripremomprijedloga za jedno od priznanja HPSa.

Valja očekivati da će se među godišnjimnagradama Izvršnog odbora HPSa naći izaslužni markacisti ili društva kojamarljivo brinu o redovitom održavanjuplaninarskih staza.

markacistima nastojati nabaviti majicusa znakom markacista, kako bi juponosno nosio na akcijama markiranja

najaktivnije markaciste uključivati urazne projekte koje realizira HPS, aodnose se na pripremu i prezentacijuplaninarskih puteva.

U tom smislu valja nastaviti akcijuprikupljanja podataka o autorima puteva,samozatajnim entuzijastima koji suosmislili i trasirali tisuće kilometaraputeva, uredili ih za sigurno korištenjemnogim budućim generacijama. Na tajće način imena tih anonimnih pojedinacai kroz publicistiku biti zasluženoprezentirana javnosti i postati vrijedandio hrvatske planinarske povijesti.

Podjela diploma na tečaju

32


Prvi kontakt s temama uređivanja ioznačavanja planinarskih putevaplaninari imaju unutar programatemeljnog školovanja u planinarskojškoli. Predlažemo da se uz 15 postojećihtema programa Opće planinarske školeuvrsti posebna tema „označavanje iodržavanje planinarskih puteva“. U tusvrhu Komisija je pripremila prigodniprogram prezentacije i rado gadistribuira svim zainteresiranimdruštvima. To bi trebalo biti polazište zasljedeće specijalističke oblikeobrazovanja prema afinitetu pojedineosobe. Oni koji prepoznaju potrebuosobnog angažmana na uređenjuplaninarskih staza usmjeravaju se uprograme školovanja markacista.

Intenzivnije organizirano školovanjemarkacista počelo je 1991. godine. Izgodine u godinu postepeno je rastao brojtečajeva i povećavao se broj sudionika,

tako da je dostigao brojku od okostotinjak polaznika godišnje. Zbogstalnog povećanja broja, tema i potrebada se na praktičnom dijelu posvetiznatno više pažnje kod rutina zaodržavanje planinarskih puteva, od2017. godine tečaj se organizira kroz dvavikenda.

Osim tečaja za markaciste, od 2012.godine održava se Radionica za obraduGNSS tragova i izradu isječaka karata sucrtanim tragom. Radionica se organiziraparalelno s tečajem ukoliko se prijavidovoljan broj sudionika. Osim što jeuvjet da se u radionicu uključujuregistrirani aktivni markacisti, očekuje seda polaznici vladaju osnovniminformatičkim znanjima i da na Radionicudođu sa prijenosnim računalom. U sklopuradionice svim se sudionicima instalirajupotrebni programi pomoću kojih se izvodinastava u trajanju 5 školskih sati.

9. Kontinuirano osposobljavanje markacista

Teoretski dio u idealnim uvjetima

33


Od 2017. godine kreće još jedan vidobuke namijenjen velikom brojumarkacista, prvenstveno voditelja, kojisu tečaj završili po ranijim programima.Njima je potrebno pružiti nova znanja iusvojene tehnike rada kako bi svi putevibili uređeni na istovjetan način.

Svi programi obuke stalno se proširuju idopunjavaju novim tehničkotehnološkimdostignućima. Osim potrebe da se što

kvalitetnije pristupi uređenju ioznačavanju planinarskih puteva, važnoje pripremiti i učiniti dostupnim brojneinformacije neophodne za pripremu izletai sigurno kretanje u prirodi. U tompravcu pripremljeni su treninzi na kojimaće se koristiti pametni telefoni zasnimanje i korištenje GPX tragova i takouz satelitsku navigaciju povećatisigurnost kretanja planinara.

S diplomom u rukama

34


Za kvalitetan pristup organizacijiškolovanja markacista neophodno jeraspolagati osvježenim stanjem brojaaktivnih markacista po društvima.Trenutni pregled markacista za svakodruštvo dostupan je u Registru nainternet stranici Saveza. Ovaj podatakuvijek treba dovoditi u odnos sa brojemkilometara planinarskih putevapovjerenih društvu na održavanje.

Statusi markacista

Status markacista stječe sepohađanjem i uspješnim završetkomtečaja za markaciste u organizacijiKomisije za planinarske putove. Već kodprijave na tečaj stječe se status najava.Osoba koja nije završila dio programatečaja ima status kandidat. Planinari sazavršenim tečajem, mlađi od 18 godina,dobivaju status markacist beziskaznice. Markacist može uređivati,označavati i održavati planinarske putevepod stručnim vodstvom markacistavoditelja.

Status markacist voditelj dobiva se naprijedlog planinarskog društva uz uvjetda je markacist s najmanje 2 godinestaža, da je sudjelovao na najmanje 10akcija te da je završio planinarsku školuili da je stariji od 40 godina s najmanje10 godina planinarskog iskustva.Markacist voditelj samostalno planira,organizira i predvodi markacističke akcijeizgradnje, uređivanja i održavanjaplaninarskih putova. On isto takosudjeluje u svim oblicima stručnogusavršavanja markacista u organizacijiKomisije. Kada u markacističkoj akcijisudjeluje nekoliko markacista voditeljaoni između sebe odabiru onog kojipredvodi tu akciju.

Markacisti instruktori su promoviraniiz statusa voditelj i aktivno sudjeluju usvim oblicima markacističkih aktivnosti,te brinu o stanju planinarskih puteva nateritoriju RH, a završili su stručnoosposobljavanje za ovo planinarskozvanje. Kandidate za markacisteinstruktore predlaže Komisija. Komisijaujedno određuje voditelje školovanja(mentore) za obuku markacistainstruktora iz redova postojećihinstruktora. Markacist instruktorpredlaže, planira, organizira i provodistručno školovanje markacista. Predlažeunapređenje stručnog osposobljavanja iusavršavanja markacista uvođenjemsuvremenijih tehnika i metoda rada irazvija nove programe temeljnog idodatnog obrazovanja markacista.Markacist instruktor stalno razvija svojesposobnosti i proširuje svoja stručnaznanja.

Svi markacisti vode se u Registru pobroju iskaznice, a voditelji po brojuznačke. Pod kraj 2018. g. bilo je 1262aktivnih markacista. Razlika do 1783.zapisa su neaktivni markacisti, najave ilikandidati.

10. Revizija popisa markacista

Diplome i iskaznice

35


Iskaznica markacista

Iskaznica markacista je u dva navrataredizajnirana. Godine 2014. smanjena jekoličina podataka koji se već nalaze naiskaznici HPSa. Još jednom je dorađena2016. g. kada je uz neke manje korekcijeizostavljena fotografija, obzirom daiskaznica markacista vrijedi samo uzpredočenje članske iskaznice HPSaovjerene za tekuću godinu. Planira seizrada iskaznica od tvrde plastike kaouvod za buduću elektroničku iskaznicu.

Markacisti bez iskaznice

Iako je po novom Pravilniku KPPomogućeno da se markacistima beziskaznice prizna status markacista, jošuvijek u Registru imamo 18 aktivnihmarkacista bez iskaznice. Očekuje se dadruštva za njih zatraže promjenu statusakako bi im se izdala nova iskaznica sastatusom markacist.

Potreban broj markacista

Volonterskim radom velikog brojamarkacista entuzijasta obilježeno je oko6000 km planinarskih puteva poplaninama Hrvatske. Na taj načinstvorena je vrijednost koja zasigurno nijedovoljno prepoznata niti istaknuta.Trenutno je mnogo veći problemnedovoljan broj markacista u pojedinimdruštvima zaduženim za brigu oputevima, nego njihov ukupan broj. Zatose kod pripreme tečajeva ide ciljanoprema ovim društvima ili traže rješenjada se briga o putovima dodjelidruštvima, koja imaju dovoljnoosposobljenih članova. Za kvalitetnoodržavanje gotovo 2000 km putevagodišnje potrebno je približno 1500aktivnih markacista. To znači da trebanastaviti s održavanjem 23 tečajagodišnje po regijama, kako bi se unarednih desetak godina, uz prirodanodljev, osposobio potreban broj

markacista. Odnos broja voditelja imarkacista u načelu je dobro odmjeren,jer u prosjeku na 4 markacista postojijedan voditelj. Po društvima taj odnosvarira, a posebno je zapaženo da jedandio društava nema voditelja. Trenutno je11 aktivnih instruktora što nije dovoljno,pogotovo ako se uzme u obzir njihovaživotna dob. Zato je pokrenutaprocedura pripreme trojice članovaKomisije za zvanje instruktora i što jeposebno važno, svi su izvan Zagreba.Dobra je praksa da se kandidati zainstruktore generiraju iz redova članova isuradnika Komisije, jer se od instruktoraočekuje i dobro poznavanje sveukupneproblematike vezane uz planinarskeputeve.

36


Već u 3. čl. Ustava je zapisano da suočuvanje prirode i čovjekova okolišanajviše vrednote poretka RepublikeHrvatske. Svatko je dužan u sklopusvojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrbposvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode iljudskog okoliša, stoji u nastavku (čl.70).

Pri trasiranju i održavanju planinarskihputeva važno je sačuvati fenomene žive inežive prirode (biološka i geološkaraznovrsnost) kao i stvorena dobra, prijesvega kulturna. Prema Registruzaštićenih područja Ministarstva zaštiteokoliša i energetike (stanje 28. studenog2017.) u Republici Hrvatskoj ukupno jezaštićeno 420 područja u različitimkategorijama. Zaštićena područja danasobuhvaćaju preko 12% kopnenogteritorija Republike Hrvatske. Kako velikidio planinarskih puteva prolazipodručjima raznih oblika zaštite nužno jeradove na održavanju planinarskih stazaobavljati u suradnji s upravamanadležnih javnih ustanova. Samo naVelebitu postoji 832 km registriranihplaninarskih puteva. Upravo zbog toga,markacisti imaju veliku obvezu iodgovornost.

Planinarenje je način i stil životausmjeren na zaštitu zdravlja ljudi, aliistodobno i brigu o prirodi i ljudskomokolišu. Kretanje na svježem zrakupospješuje memoriju i koncentraciju,umanjuje stres, pozitivno djeluje na radvitalnih organa i opće fizičko i psihičkostanje organizma. Markacisti kreirajuambijent za boravak ljudi u prirodi kojimće se omogućiti zdrav život, odmor irazonoda. Također je u svemu tomevelika obveza i odgovornost markacista.

Markacisti odlučuju kojim putem će seljudi kretati. Pritom u prvom planu trebaimati brigu o prirodi. Čovjek već svojimprisustvom zagađuje prirodu: gazi bilje,plaši divljač, izaziva buku, ostavlja raznetragove. Bitno je da planinarski putvodi područjem gdje je štetanajmanja. U prirodi čovjeka je težnja daotkriva i osvaja mjesta na kojima nitkonikada prije njega nije bio.

Planinarske puteve planirajmo sa štomanje intervencija u prirodi. Planinarskiće putevi zaobilaziti staništa rijetkih iliugroženih biljnih vrsta. Suživot sprirodom ne znači povratak na staro

11. Zaštita zdravlja ljudi i okoliša

Hoffmannov put u Samoborskom gorju

37


razdoblje i ne traži od nas da seodreknemo blagodati modernetehnologije.

Vrijedno je istaknuti dobre primjeresuradnje s upravama zaštićenih područjana održavanju planinarskih puteva:školovanje rendžera na markacističkimtečajevima, postavljanje putokaza udogovoru s Komisijom, obavještavanje ostanju na putevima, kao i drugu pomoćdruštvima održavateljima puteva.

Proces erozije

Najčešći problem s kojim se susrećumarkacisti kod uređenja puteva jeerozija tla. Evo što utječe na eroziju:

Na prirodne elemente čovjek uglavnomne može utjecati, ali o njima trebarazmišljati kada se uređuje planinarskiput. U budućnosti se mogu očekivati svemasovniji posjeti prirodi poticani stalnimnaglašavanjem važnosti slobodnogvremena i zdravog načina života.Masovni posjet planinarskim putevimaneminovno ubrzava geomorfološkepromjene tla. Prolazeći označenomstazom većina bira mekši ravniji diodonjeg ruba puta posebno za vrijemevlažnog vremena. Tako se širina stazestalno povećava. Na strmim terenimablizu šume dovoljno je pomaknuti put ušumu koja bolje čuva teren.

Većina planinarskih puteva je nazemljanim terenima s prisutnomvegetacijom. Hodanjem najprije stradabiljni pokrov koji je presudan za pravilnudrenažu tla. Biljke svojim korijenjem

povezuju tlo i štite ga od prirodnihnepogoda: kiše, leda, sunca, vjetra.Najprije stradaju najosjetljivije biljke iput postaje prepoznatljiv što potičeostale prolaznike da ga koriste. Ubrzotime nestane zeleni dio i put se pretvarau korito, to dublje što je nagib terenaveći. Tlo ne upija padaline pa svaka kišadodatno ispire i odnosi materijal, usputstvarajući rov i blato na stazi. Put sestalno širi ili dobiva paralelne staze, štosamo ubrzava procese erozije tla. Takvihdionica ima gotovo na svim planinarskimputevima koji se intenzivno koriste. Nanama je da pokušamo naći rješenja:

Uređivanje puta

38


strme dionice mogu se ublažitiserpentinom posebno ako se novadionica dobro pripremi

na šumovitim terenima stazu uvijektreba usmjeriti s gornje strane debla

urediti odvodne kanale kako bujica nebi uništavala stazu

donji rub staze ozidati ili postavitidrvene oblice

ako je moguće po stazi se mogupostaviti kamene podloge ili još boljestepenice (tako se usput branimo odbrdskih biciklista) od poslaganog kamenavodeći računa da je površina što ravnija

Kratice

Kod puteva sa serpentinama česta jepojava kratica koje pojedinci najčešćekoriste prilikom spuštanja. Upravokratice snažno utječu na eroziju terenaradi svoje okomitosti i neuređenostipodloge. Ostaje nam samo da apeliramona savjest planinara da ne koriste kraticei tako štite prirodu. Na mjestima gdje jeovaj problem posebno izražen dobro jepostaviti obavijesnu ploču s upozorenjemi/ili napraviti fizičku prepreku.

Štitimo drveće

Svako drvo je dragocjeno i ne pripadasamo nama pa nije red da gaozljeđujemo zakucavajući čavle koji držeputokaz ili čak markaciju. Šume suneprocjenjivo bogatstvo i dužnost jesvakog pojedinca brinuti o zdravljudrveća. Svojedobno su neki planinarskiputevi u Gorskom Kotaru bili obilježenimetalnim markacijama zakucanimčavlom u drveće duž puta. Planinarimase učinilo da ova inovacija olakšavaobilježavanje puta. Sve su oznakeidealnih dimenzija i ponudile su trajnijerješenje. Oznake se u miru pripreme uradionici i samo se na terenu bez punomuke zakucaju u debla. Od ove prakse

se odustalo. Probudila se svijest opotrebi brige o svakom stablu u prirodi,jer ćemo na taj način pridonijeti čuvanjuzdravlja naših šuma.

Danas još uvijek mnogi markacistiobavijesne ploče i putokaze zakucavaju udrveće umjesto da ih stave na drvene ilimetalne kolce pored puta. Većina seodlučuje na praktično rješenje da se nadrvetu jednostavno ispiše tekst odredištai potrebno vrijeme.

Naročito je važno da markacisti buduprimjer. Ne dirati već zaobilazitizaštićene biljke, ne zabijati table iputokaze u živo drveće, ne ostavljatitragove markacističkih akcija održavanjaputa.

Pojedinci imaju naviku lijepiti naljepnices amblemom društva na neprimjerenimmjestima (u domu, na upisnim kutijama,ulaznim vratima, štokovima, krevetima isl.) To nikako nije reklama, a u Slovenijismo upozoreni da bi mogli očekivatinovčane kazne.

Prirodu trebamo čuvati i ne zagađivati je,jer ćemo tako ljepše i zdravije živjeti.Priroda ne treba nas nego mi nju…

Urasli putokaz

39


Ovo je prilika da se podsjetimoplaninarskih oznaka koje koristimo naterenu. Početkom devedesetih kada jeHPS krenuo u organizirano održavanjetečajeva za markaciste napokon sustandardizirane vrste, oblici i dimenzijeznakova kojima se obilježavajuplaninarske staze. Koristi se bijela icrvena boja, a najčešće njihovakombinacija.

Temeljna pravila

Kod postavljanja planinarskih oznaka naterenu važno je pridržavati se temeljnihpravila kako bi se održao jedinstvenipristup na cijelom teritoriju RepublikeHrvatske. U nastavku su navedenaosnovna pravila:

markacija se postavlja po mogućnosti uvisini očiju

kad god je to primjereno koristi seosnovna okrugla markacija

u pravilu se postavlja s desne strane uodnosu na pravac kretanja

gustoća oznaka ovisi o situaciji naterenu vodeći računa da se u svako dobagodine od jedne markacije vidi slijedeća

kod jednobojnih oznaka izbor boje ovisio nijansi podloge, vodeći računa da je štobolje vidljiva

uz osnovnu markaciju koristi se samojedna dodatna oznaka

jednako kvalitetno treba označiti stazuu oba pravca kretanja

posebno pažljivo se označava početakstaze i sva križanja planinarskih puteva

markacije na ukinutim planinarskimputevima treba poništiti

12. Planinarske oznake na terenu

Osnovna markacija

Okrugla markacija je osnovna oznaka uoznačavanju planinarskih puteva. Ona senajčešće se koristi. Ostale oznakekoristimo samo u situacijama kada iznekih razloga nije praktično upotrijebitiosnovnu oznaku. Odstupanje oddogovorenih dimenzija predviđeno jejedino kod prelaska preko veće livade, alinajviše dvostruka veličina

40


Okrugla s dodatnim crtama

Radi upućivanja planinara da put nagloskreće na okrugloj markaciji dodaje sedodatna crta u pravcu slijedeće oznake.Koristi se najčešće na tlu, tako da se vidiiz oba pravca. Ako se koristi uuspravnom položaju u pravilu se stavljasamo jedan repić, obzirom da je dolaznipravac zadan položajem markacije.Izuzetak je oznaka na rubu serpentine,gdje se mogu postaviti oba repića

Pojasna markacija

Pojasna markacija se koristi kad se zbogpremalog promjera podloge ne možepostaviti okrugla oznaka. Kada drvonaraste, pojasna se pretvori u okruglumarkaciju, a višak boje pažljivo ostružeili poništi sivom bojom. Pojasnumarkaciju trebamo promatrati kao„razvučenu“ okruglu markaciju

Dok je drvo izrazito tanko, a nemadrugog izbora, postavlja se dvostrukapojasna markacija kako bi bila lakšeuočljiva.

Jedna crta

Crvenu ravnu ili prelomljenu crtu upravcu kretanja puta crtamo na tlu, takoda je vidljiva iz oba smjera. Na terenugdje je tamno kamenje, umjesto crvenekoristi se bijela boja da bi bila boljeuočljiva.

41


Dodatne oznake

Dodatne oznake prate okruglu markacijui uvijek se crtaju ispod osnovnemarkacije.

Oznaka X najavljuje križanje višeplaninarskih puteva. Crta se 30 do 50 mprije križanja. Crte u oznaci X široke su1,52 cm i sijeku se pod pravim kutom.Ove oznake ne treba stavljati predplaninarskim objektima i kod odvojaka zaizvor, vidikovac i sl.

Strelica označava naglo skretanjeplaninarskog puta. Duga je najviše 15cm. Širina crte 2 cm, a krakovi strelice 6cm. Strelica može biti okrenuta samolijevo ili desno, a nikako prema gore ilidolje.

Brojevi ili slova ispod okrugle markacijeupućuju na broj markiranog puta ilikraticu oznake puta, odnosno obilazniceu čijem je sastavu put. Oznaka sepostavlja nakon svakih 20tak minutahoda i nakon križanja puteva.

Pomoćne oznake

Kad put vodi ka većim površinamaotvorenog prostora livade ili sitnogkamenjara, tada najčešće nemapogodnog mjesta za obilježavanje traseplaninarskog puta i u tom se slučajutreba snalaziti rabeći razne pomoćneoznake.

Naslagano kamenje u obliku stošcaupućuje da tuda prolazi put. Naročito jepraktično u uvjetima slabe vidljivosti.Među kamenje se može postaviti drvenikolac.

Metalne cijevi, plastični ili metalnikolci se učvrste betonskom stopom ilisitnim kamenjem. Može se koristiti ibetonirani stupić, po mogućnostiarmiran. Ako ima prostora na vrhu secrta okrugla markacija, a kod manjihpromjera pojasna.

Napuštena oznaka

Usporedna markacija je napuštena2016. g. Procijenjeno je da jenepotrebna, jer ju može zamijeniti jednacrta koju je lakše nacrtati. Dodatnirazlog leži u činjenici da nije bila uskladu osnovnog pravila 363. Naimeizmeđu dvije crvene crte dužine 20takcm bila je predviđena bijela širinetakođer 3 cm.

42


Vođeni željom da u što skorije vrijemesvi planinarski putevi u Hrvatskoj buduoznačeni na jednak i prepoznatljiv način,Komisija za planinarske putove utvrdilaje novi izgled i sadržaj planinarskogputokaza (putokazne ploče). Naravno dapostojeći putokazi ne mogu „preko noći“biti zamijenjeni novima, međutimpotrebno je započeti s njihovomobnovom i postupno raditi sukladnodotrajalosti postojećih putokaza.

Tipski planinarski putokaz (putokaznaploča) treba sadržavati sljedećeelemente:

osnovnu okruglu markaciju kojaukazuje da se radi o planinarskom putu

broj planinarskog puta iz Registraplaninarskih putova

naziv odredišta

predviđeno vrijeme hodanja doodredišta

strelicu koja upućuje na pravackretanja

Pripremljeni su radionički crtežiputokaznih ploča s tehničkomspecifikacijom u dvije dimenzije:

manja ploča 35 x 15 cm, s 12odredišta, isti smjer

veća ploča 40 x 30 cm, s 4 odredištaistog smjera ili ukupno 3 odredišta s 2strelice

Prednost se daje putokaznoj ploči manjihdimenzija.

13. Planinarski putokazi

43


U područjima gdje imamo gustu mrežuplaninarskih puteva s velikim brojemodredišta treba imati na umu da je najednom stupu moguće postaviti do 4putokazne ploče. Tamo gdje su križanjagušća, navodimo jedno usputnoodredište i ponavljamo najvažnijekrajnje odredište.

Preporučamo koristiti pocinčane stupovefi 60, ukupne visine 2,5 m (1/5 seukopa), s PE čepom na vrhu. Ondje gdjeje to moguće, dobro je dogovoriti sturističkom zajednicom korištenjezajedničkih stupova (jeftinije za sve imanje se opterećuje prostor).

Na putokazu se uvijek navodi broj putana kojem je putokaz postavljen.

Razmatra se ideja o korištenjunaljepnica s QR kodom kako bi se uzpomoć mobilnog telefona mogle dobitidodatne informacije o planinarskom putuna kojem se putokaz nalazi.

Putokaz na skretanju za Badanj

44


Planinarska obilaznica (nekad su se zvaletransverzale) predstavlja osmišljen načinobilaska pojedinih planinarskih odredišta.Ideja se temelji na motivaciji planinarada prođu planinarskim putevima dociljeva gdje ih čekaju žigovi, kako bi udnevniku obilaznice potvrdili svojuposjetu. Iniciraju ih planinarska društvaili skupina društava koja brinu o svimposlovima, od izdavanja dnevnikaobilaznice, evidencije i nagrađivanjaobilaznika do postavljanja žigova nakontrolnim točkama i održavanjapristupnih planinarskih puteva.

Dugogodišnja tradicija (1957. prvaobilaznica u RH) rezultirala je detaljnomprocedurom Registracije planinarskih

obilaznica (vidi Prilog 3.). Trenutno, podkraj 2018. g. u Registru su 139obilaznice, od kojih 94 zadovoljavajuzadane uvjete, 11 ne zadovoljavaju, a 34su deaktivirane.. Najpopularnija jeHrvatska planinarska obilaznica o kojoj(pored Velebitskog planinarskog puta)brine Hrvatski planinarski savez putemKomisije za planinarske putove.

Obilaznicom, planinarska društvaobilježavaju svoje obljetnice, posvećujuih istaknutim članovima, pozivaju širokikrug planinara u svoj kraj nudeći im ononajljepše što planine i priroda nude. Zatoi u budućnosti treba očekivati nekolikonovih obilaznica svake godine.

14. Registracija obilaznica

Sakupljena priznanja raznih obilaznica

45


Cilj Komisije za planinarske putove jeuspostaviti što kvalitetniju suradnju skomisijama za puteve planinarskihsaveza od zemalja u okruženju.Ostvareni kontakti s Komisijom izSlovenije dali su odlične rezultate i tupraksu treba nastaviti. Isto tako želja jeuspostaviti suradnju s komisijama ostalihsusjednih zemalja, a po mogućnosti i šireregije. Brojni zajednički interesi mogu senaći u domeni održavanja i označavanjaplaninarskih puteva, a važna tema su iprekogranični putovi prije i nakonprimjene Shengena.

Mnogi planinari susjednih zemaljaposjećuju naše planine, kao što i našiobilaze planinska područja susjednih

zemalja. O tome ne postoje meritornipodaci, osim povremenih upita za pomoću pripremi izleta ili podataka o obilaskupojedinih obilaznica. Neki podaci oobilaznicima su dostupni na internetstranicama za Hrvatsku planinarskuobilaznicu ili popularnu Gojzericu uorganizaciji HPD Željezničar iz Zagreba.

U suradnji Komisija za planinarskeputeve Slovenije i Hrvatske priprema seObilaznica prijateljstva kojom se želidodatno potaknuti međusobna posjetaplaninara. Zamišljena je kao obilaznicakojom bi se obuhvatilo 40 planinskihvrhova, po 20 iz svake zemlje. Polovicanjih bila bi na području bliže državnojgranici, a ostatak diljem dviju zemalja.

15. Suradnja s planinarima iz susjednih zemalja

Radni sastanak komisija Slovenije, Srbije i Hrvatske u rujnu 2018.g. na Kalniku

46


Prekogranični putevi su oni planinarskiputevi koji prelaze državnu granicu.Jedan dio takvih puteva stariji planinaripamte iz doba kada su to bile republičkegranice u istoj državi. Nakonosamostaljenja više ne postoji načinlegalnog prelaska državne graniceplaninarskim putem. Neki koji o tomenisu vodili računa imali su neugodnosti.Niti ulaskom RH u EU nije legaliziranprelazak državne granice izvan službenoggraničnog prijelaza. Tek nakon štoHrvatska uđe u Schengenski prostor bitiće moguće koristiti prethodno odobreneprekogranične planinarske puteve, zasada isključivo prema Sloveniji.

Postoje planinarski putevi koji dolaze dodržavne granice, ili idu duž nje npr. naŽumberku, Zagorju ili obroncima Fruškegore, međutim, prelazak na terorijdruge države nije dozvoljen. Nekaplaninarska društva trasirajuprekogranične puteve i pripremajuobilaznice koje ih uključuju, ali sve dokse obostrano ne legalizira prelazak, oveputeve i obilaznice nažalost nije mogućeuključiti u Registar.

Postoji zakonska mogućnost prelaskadržavne granice planinarskim putem, alisamo jednokratno uz propisaneprocedure i odobrenje obje države. Naovaj način organizirani su nekiplaninarski pohodi u Istri.

16. Prekogranični putevi

Sudionici prvog susreta komisija Slovenije, Srbije i Hrvatske na Vranilcu

47


Razvojem turizma i stalnim povećanjembroja gostiju sve je prisutnija potreba dase turistička ponuda obogati uređenimplaninarskim, ali i drugim (turističkim,poučnim, hodočasničkim) šetnicama.Sretna je okolnost da baš na područjimaboravka velikog broja gostiju imamodugačke planinske lance. Upravo ovanedirnuta priroda predstavlja mamackojeg treba učiniti dostupnim brojnimljudima koji često dolaze iz urbaniziranihsredina, bez prilike da nešto slično doživeu svom kraju. To je veliki zadataklokalnih turističkih zajednica da usuradnji s planinarskim udrugama uredepristupe prirodi, te ih učine atraktivnim isigurnim.

Važno je da propisanim planinarskimmarkacijama označavamo samoplaninarske staze. Sve ostale šetnice,poučne staze, turističke “razglednice”,vjerske i hodočasniče putoveoznačavamo drugim primjerenim,maštovitim oznakama. Na taj način ćemospriječiti da neodgovarajuće opremljeniizletnici zalutaju na teške i opasnijeterene i smanjiti broj nesreća.

Očekuje se da turističke zajednicepomažu planinarskim društvima uoznačavanju i održavanju planinarskihputeva, prvenstveno u pokrivanjutroškova prijevoza i nabavci potrebnogmaterijala (alat, putokazi, boje,kistovi...). Isto tako dobra je praksa da

obučeni markacisti označavaju i ostaletematske staze koristeći primjerenelokalne oznake. U tu svrhu svojevremenoje izrađen prigodni letak (Prilog. 4.) kojije dostavljen svim turističkimzajednicama u Republici Hrvatskoj kao isvim planinarskim društvima.

17. Suradnja s turističkim zajednicama

Putokaz u mjestu Sv. Lucija naIstarskom planinarskom putu

48


Veliki dio planinarskih puteva prolazipodručjima koja su pod raznim oblicimazaštite prirode. Otuda se javlja i potrebada se održavanju ovih staza pristupa sposebnom pažnjom i u dogovoru sjavnim upravama zaštićenih područja. Toprvenstveno znači:

pridržavati se pravila propisanih zazaštićeno područje

koristiti dizajn putokaza i obavijesnihploča osmišljenih za zaštitno područje

akcije održavanja planinarskih putevaugraditi u planove aktivnosti zaštićenogpodručja

sve akcije na terenu prethodnodogovoriti s javnom ustanovom

zatražiti pomoć javne ustanove,naročito kod obavljanja većih radova zakoje je potrebno raspolagati potrebnomopremom (motorna pila, agregat,dostava materijala i sl.)

od javne ustanove zatražiti financijskupomoć za pokriće troškova nabavke boja,kistova i drugog materijala.

18. Suradnja s upravama zaštićenih područja

Obavijesna ploča zaštićenog područja

49


U priručniku sam pokušao, osim novihstvari uvedenih u praksu uređenja ioznačavanja planinarskih puteva, dobardio teksta posvetiti strateškimopredjeljenjima prihvaćenima od najvišihtijela Saveza. Tako je osim suvremenijihnačina i tehnika rada markacista trasiranput budućih aktivnosti svih onih koji suse opredijelili za ovu hvale vrijednuplaninarsku aktivnost.

Vjerujem da će znanja i akumuliranaiskustva prikazana u ovom priručnikupomoći u planiranju i organiziranju akcijaodržavanja planinarskih puteva.

Prilozi:

1. Označavanje broja puta na terenu

2. Postupak registracije novog puta

3. Postupak registracije obilaznica

4. Označavanje turističkih staza

19. Zaključna napomena

Korištena literatura:

1. B. Jordan, B. Seliger, J. Rovan, T. Tomše: Priročnik za markaciste, Planinasa zvezaSlovenije, Ljubljana, 2009.

2. Mario Bogdanović: Projekt priključenja evropskim pješačkim putevima u funkcijiunapređenja turističke ponude RH, Prvi hrvatski kongres ruralnog turizma:Perspektive razvoja ruralnog turizma s međunarodnim sudjelovanjem, Volume: 1.listopad, 2007.

3. Mario Miler: Što je WebGIS?, Geodetski fakultet, http://www.planinarskiportal.org/static/web_app/tekstovi/tematski/sto%20je%20webgis.pdf

4. Matjaž Vrhunc: Potna erozija na planinskih poteh, Ljubljana, 2006.

5. Miljenko Lapaine, Miroslava Lapaine, Dražen Tutić: GPS za početnike, Zagreb,2004. http://www.geografija.hr/teme/karteigis/gpszapocetnike/

6. Radenko Lazarević: Geomorfologija, Institut za šumarstvo i drvnu industriju,Beograd, 1975.

7. Tone Tomše: Zaštita prirode na pješačkim stazama. Alpine savez Slovenije.Ljubljana, 1993.

8. Zdenko Kristijan: Planinarski putovi, HPS, Zagreb, 2011.

50


Prilog 1.

OZNAČAVANJE BROJA PLANINARSKOG PUTA NA TERENU

1.

Radi boljeg snalaženja planinara na terenu, a posebno radi lakšeg organiziranjapotrage za unesrećenim osobama, zahtjeva se obilježavanje planinarskog putanjegovim brojem iz Registra planinarskih putova Hrvatskog planinarskog saveza.Registar vodi Komisija za planinarske putove i objavljen je na internet adresi:http://info.hps.hr/putovi/.

2.

Oznake prikazane brojem planinarskog puta upisuju se na putokaznim pločama kao iispod planinarskih markacija na svakih 15tak minuta hoda, odnosno na svakih 600 do800 m trase puta. Broj puta nužan je na svim raskršćima planinarskih puteva.

Oznake nije neophodno stavljati na samostalne, nepovezane puteve koji nisu sastavnidio mreže planinarskih puteva (nemaju križanje s drugim planinarskim putem).

3.

Broj u registru planinarskih puteva sastoji se od serije dvoznamenkastih brojeva, unajsloženijem slučaju u tri dijela:

a) oznaka planine/područja (npr. 13Južni Velebit)

b) oznaka geografske cjeline unutar planine/područja (npr. 04Stap)

c) broj puta (npr. 03StapJelova Ruja)

Svaki dio oznake manji od 10 ima vodeću nulu. Na terenu se stavlja broj sadržan udrugom i trećem dijelu oznake puta, bez prve vodeće nule, u našem primjeru 403.Ukoliko se oznaka sastoji samo od dva dijela, navodi se samo broj iz drugog dijela,dakle redni broj puta, bez vodeće nule. Javno dostupni Registar u koloni oznaka sadržibroj puta koji se označava na terenu.

4.

Označavanje broja puta na terenu dozvoljeno je tek nakon što se utvrdi broj puta iobjavi se u Registru.

5.

Dimenzije brojčane oznake, boja, mjesto postavljanja i sl. regulirano je općimpravilima propisanim u udžbeniku za markaciste u izdanju HPSa. Pritom se morapaziti na ukupnu skladnost i preglednost, a posebice kod dodavanja brojčane oznakena postojeće putokaze i putokazne ploče.

6.

Preporuča se izdavačima planinarskih karata i autorima web planinarskih stranica dakoriste navedeni pristup označavanja planinarskih putova jer je temeljen na Registru.

7.

Način označavanja broja planinarskog puta na terenu usvojen je na 16. sastankuKomisije održanom 20.01.2016. g.

Komisija za planinarske putove HPS

Pročelnica:

Bernarda Huzjak v.r.

51


Prilog 2.

Sukladno članku 28. Pravilnika Komisije za planinarske putove HPSa, na sastankuodržanom 5. srpnja 2017. donosi se

POSTUPAK REGISTRACIJE NOVOG PLANINARSKOG PUTA

Uvod

Svi sazivi Skupštine Hrvatskog planinarskog saveza (HPS) kod razmatranjasrednjoročnog plana razvoja, od 2003. g. ponavljaju stratešku odrednicu zadržavanjapostojećeg broja planinarskih putova, a za odobravanje novih traži se detaljna analiza,čvrsta argumentacija i odobrenje Komisije za planinarske putove (KPP). Ista odredbanašla se u Programskoj osnovi i strategiji hrvatskog planinarstva 2015.2025. godine.

Već dugi niz godina HPS ukazuje na potrebu da se razne turističke šetnice, poučne,hodočasničke i druge neplaninarske staze označavaju oznakama različitim odplaninarskih markacija te da se i na taj način smanji mogućnost nezgode i učestalepotrage za nestalim i ozlijeđenim osobama.

1.

Inicijativu za otvaranje novog planinarskog puta pokreće planinarska udruga (društvo)koja će preuzeti brigu o njegovom održavanju ukoliko se donese odluka o njegovojregistraciji.

Odabir trase zamišljenog puta napravit će pojedinac ili grupa unutar planinarskogdruštva i ideju prezentirati markacističkoj sekciji i vodstvu društva, radi usuglašavanjaunutar društva. Ako predloženi put dijelom prolazi registriranim putem drugogplaninarskog društva potrebno je zatražiti njihovu suglasnost.

Ideju s obrazloženjem društvo će prijaviti Komisiji. Pored detaljno opisanih razloga zaosnivanje novog puta, obrazloženje će sadržavati i opis elementa koji put čineplaninarski atraktivnim. Tu se prvenstveno misli na prirodne fenomene u planini,kulturnopovijesne znamenitosti, vidikovce, izvore pitke vode i sl. Posebno je nužnoobraditi moguće zahtjevne dionice puta i predložiti način njihovog osiguranja. Važno jedati osnovne informacije o mogućnostima pristupa početnim točkama puta,mogućnostima smještaja i prehrane i sl. Uz obrazloženje je potrebno priložitipopunjenu tiskanicu s podacima o putu koja se nalazi na mrežnim stranicamaKomisije, kao i GPS trag, odnosno ucrtanu trasu na topografskoj karti DGU.

Kao dodatnu argumentaciju predlaže se dostava fotografija najinteresantnijih detaljaputa, videosnimki obilaska puta, linkova na internetske stranice s dodatniminformacijama i sl.

Ako predložena trasa dijelom ili u cijelosti prolazi zaštićenim područjem, to se moraobvezno naznačiti u prijedlogu. U obrazloženju navesti iz kojih će se izvora financiratiradovi na putu, osobito ako su financirani ili sufinancirani od strane lokalnesamouprave ili turističke zajednice, iz fondova EU ili nekih trećih subjekata.

2.

Komisija za planinarske putove razmatra prijedlog osnivanja novog puta tako daprikuplja dodatne informacije, procjenjuje njegov značaj za planinarstvo, procjenjujeulogu u obogaćivanju planinarske infrastrukture, analizira kadrovske mogućnostidruštva za preuzimanje brige o uređenju i održavanju puta i sl. Zadatak za obraduzaprimljenog prijedloga preuzima jedan od članova Komisije, u pravilu onaj koji jezadužen za područje gdje se nalazi predloženi put i o tome priprema pismeni prijedlog.

Suglasnost na predloženu trasu, na temelju argumentiranog i opsežno obrazloženogprijedloga, Komisija može dati u cijelosti, predložiti odgovarajuće izmjene i dopune iliodbiti suglasnost. Prvi uvjet za razmatranje ideje i davanje suglasnosti je da u Društvudjeluje barem jedan aktivni markacist HPSa. U slučaju kada predložena trasa dijelomili u cijelosti prolazi zaštićenim područjem Komisija će uputiti Društvo na obvezudobivanja suglasnosti i od tih ustanova. Posebno će upozoriti na dobivanje suglasnostiod vlasnika preko čijih posjeda put prolazi. Po mogućnosti, prije davanja suglasnosti

52


na ideju, predstavnici Komisije u suradnji s predlagateljem i prema potrebi sažupanijskim savezom organiziraju obilazak cijele ili dijelova trase puta kako bi seuvjerili da su ispunjeni svi elementi potrebni za njegovo osnivanje.

Argumenti koji su prevagnuli u odluci navode se u pismu Komisije što se dostavljaDruštvu predlagaču. Tekst odluke priprema član Komisije koji je izradio prijedlogodluke. Odluka Komisije dostavlja se s adrese elektroničke pošte KPP ili pismomputem ureda HPSa.

3.

Radovi na putu mogu započeti tek nakon pribavljanja svih suglasnosti temeljempozitivne odluke Komisije. Društvo će put trasirati i označiti (markirati) u skladu spropisanim pravilima označavanja planinarskih puteva. Radove na zahtjevnimdionicama koordinirat će stručni tim Komisije.

Pregled novomarkiranog puta nakon završetka radova mogu izvršiti stručnipredstavnici Društva – markacisti voditelji, a ako u Društvu nema voditelja, zatražit ćese pregled voditelja markacista županijskog ili gradskog saveza, a može gaorganizirati i Komisija. Stručne osobe će procijeniti jesu li izvršeni svi potrebni radovina putu i predložiti uklanjanje uočenih nedostataka, a dužnost je Društva da otkloni tenedostatke u predloženom roku.

Kad je posao uređenja puta konačno dovršen i kada su otklonjeni svi uočeninedostatci, Društvo o tome dostavlja obavijest Komisiji tj. zahtjev za uvrštenje puta uRegistar planinarskih putova, uz popunjenu tiskanicu i GPS trag dovršenog puta. ČlanKomisije koji je pripremao podloge za odluku o novom planinarskom putu, na temeljuobavijesti društva o dovršetku radova unosi podatke u Registar.

U nekim zaštićenim područjima prirode puteve markiraju zaposlenici parka, pa njihovomarkiranje i održavanje puteva treba riješiti izravnim dogovorom i suradnjom upravejavne ustanove s jednim ili više planinarskih društava.

4.

Planinarski put se privremeno ili trajno zatvara kod nastanka prilika koje bitno utječuna sigurnost planinara (prirodne sile, oštećenja osiguranja, štete na flori i fauni,vlasnički odnosi i sl.), što uključuje i nebrigu oko redovitog održavanja puta.Održavatelj puta kod nastanka navedenih prilika privremeno zatvara put ili dio puta,kako bi se izvršili potrebni radovi održavanja i otklonili uzroci opasnosti. U tu svrhuodržavatelj na terenu postavlja obavijesne ploče i putem medija (internet, društvenemreže i dr.) obavještava planinare o zatvaranju puta. KPP će zatvoreni putprivremeno isključiti iz Registra.

Kad su otklonjeni uzroci zatvaranju puta, miču se obavijesne ploče, obavještavajuplaninari i put se ponovo uključuje u Registar.

U slučaju neredovitog održavanja planinarskog puta Komisija može put dodijelitidrugom održavatelju.

5.

Od autora puta, odnosno društva koje je uredilo put, očekuje se priprema informacijeo otvaranju novog planinarskog puta, koja se objavljuje u Hrvatskom planinaru i nainternetskim stranicama Saveza. Informaciju o novom putu može pripremiti i nekadruga osoba koja raspolaže s kvalitetnim informacijama o putu (član društva iliKomisije). Planinarsko društvo ili županijski savez mogu otvaranje novog putaobilježiti prigodnim pohodom.

Komisija za planinarske putove HPS

Pročelnica:

Bernarda Huzjak v.r.

53


Prilog 3.

REGISTRACIJA PLANINARSKIH OBILAZNICA PRI KOMISIJI ZA PLANINARSKEPUTOVE HRVATSKOG PLANINARSKOG SAVEZA

Komisija za planinarske putove Hrvatskog planinarskog saveza (dalje: Komisija)utvrdila je krajem 2005. godine uvjete i preporuke za osnivanje i održavanjeplaninarske obilaznice. O tome su početkom 2006. godine u pisanom oblikuobavještena sva planinarska društva koja su do tada održavala ili upravljala nekom odplaninarskih obilaznica u Hrvatskoj. Ti su uvjeti potom objavljeni na mrežnoj straniciHPSa i otisnuti u priručniku za markaciste Planinarski putovi: Kristijan, Zdenko. 2011.(str.125.127.), a sastavni su dio teorijskog dijela svakog markacističkog tečaja.Pravila i uvjeti su dopunjeni na temelju odluke Komisije od 1. ožujka 2016. godine.

U razdoblju od 2006. do početka mjeseca ožujka 2016. godine uvršteno je 96obilaznica na popis onih koje zadovoljavaju uvjete Komisije za planinarske putove. Tajpopis, kao i podrobne podatke o svakoj obilaznici možete vidjeti na mrežnoj straniciHrvatskog planinarskog saveza: (http://info.hps.hr/putovi/obilaznice).

Na planinarske obilaznice utemeljene prije 2006. godine, dakle na razdoblje prije nošto su utvrđeni uvjeti za registraciju – ti uvjeti nisu retroaktivno primjenjivani.

Definicija

Komisija polazi od određenja planinarske obilaznice kao označenog (markiranog)planinarskog puta ili skupine označenih planinarskih putova na kojem (kojima) senalaze kontrolne točke, kao njeni sastavni dijelovi ili etapni ciljevi i moguće ih jeobilaziti tijekom cijele godine, bez uvjetovanja smjera i roka završetka obilaska. Jediniograničavajući činitelj u pogledu mogućnosti obilaska kontrolnih točaka tijekom cijelegodine su vremenske prilike koje uvjetuju najprimjerenije vrijeme i najpogodnije dobagodine za siguran obilazak trase.

Tko može osnivati planinarske obilaznice

Postupak osnutka smiju provesti:

osnovna planinarska udruga

skupina osnovnih planinarskih udruga

gradski planinarski savez

županijski planinarski savez

Hrvatski planinarski savez, samostalno ili u suradnji s drugim nacionalnimplaninarskim savezom (savezima).

54


Osnivanje i registracija planinarske obilaznice

Planinarska udruga koja namjerava osnovati obilaznicu mora o tome obavijestitiKomisiju. Ideju za osnivanje nove obilaznice treba obrazložiti, predložiti kontrolnetočke, opisati ih i skicirati trasu ako ona obuhvaća još neregistrirani planinarski put ito treba poslati Komisiji prije bilo kakvih radova na terenu ili tiskanja dnevnika.

Ako je obilaznica zamišljena tako da obuhvaća trasu već registriranog planinarskogputa pa radovi na terenu nisu potrebni ili ako iziskuju samo čišćenje trase i/iliopremanje kontrolnih točaka, Komisija će pregledati tekst dnevnika te eventualnozatražiti izmjene, dodatna pojašnjenja, ukazati na moguće greške te dati ili uskratitisuglasnost o otvorenju. O tome će obavijestiti planinarsku udrugu u primjerenomroku.

Tek nakon što je planinarskoj udruzi izdana suglasnost za osnivanje planinarskeobilaznice ona može otpočeti markirati trasu, opremati KTe, urediti i otisnuti dnevnikobilaznice, izraditi značku itd. Za krajnji postupak registracije treba ispuniti „upitnikobilaznice“ (obrazac je na mrežnoj stranici http://www.hps.hr/specijalistickedjelatnosti/planinarskiputovi/). Ispunjen i ovjeren upitnik, uz koji se prilaže iprimjerak dnevnika treba poslati na adresu Hrvatskog planinarskog saveza Komisijiza planinarske putove. Pritom u dnevniku na stranici osobnih podataka obilaznikatreba otisnuti žig planinarske udruge osnivača (upravljača) obilaznice.

Komisija razvrstava obilaznice u dva temeljna registra (popisnika):

1. Popis planinarskih obilaznica koje zadovoljavaju uvjete Komisije.

2. Popis planinarskih obilaznica koje ne zadovoljavaju uvjete Komisije

Uz ova dva, Komisija vodi i popis obilaznica koje su ukinute ili iz nekog razloga više nepostoje (deaktivirane).

Uz svaku obilaznicu koja ne zadovoljava uvjete Komisije, naveden je i razlog tome.Nakon što

održavatelj ukloni nedostatke, Komisija obilaznicu uvrštava u prvu skupinu. Suprotnotome, ako

upravljač, nakon što ga Komisija obavijesti o nedostacima uočenima na obilaznici kojubi trebao održavati, ne ukloni te nedostatke u zadanom roku ta se obilaznicauvrštava u drugu skupinu.

Ako planinarska udruga uspostavi planinarsku obilaznicu bez da prethodno zatražisuglasnost Komisije, to može ispraviti i uputiti naknadni zahtjev 12 mjeseci nakonotvorenja obilaznice.

Uvjeti za planinarsku obilaznicu Komisije za planinarske putove

1. Obilaznica mora imati svog upravljača koji skrbi o svemu što je vezano uz nju. Touključuje: obavijest o nakani za osnivanje obilaznice i prijavu obilaznice Komisiji.Nadalje: trasiranje, označavanje i održavanje puta ili puteva, obilježavanje kontrolnihtočaka, izradu i postavljanje žigova (osim ako nije predviđeno da se obilazak dokazujeisključivo na temelju priloženih fotografija), tiskanje i distribuciju dnevnika,evidentiranje obilaznika, te ovjeru i povrat dnevnika.

55


2. Obilaznica mora biti dobro označena (markirana) i redovito održavana. Svekontrolne točke veznih obilaznica (ma u kojem se obliku kontrolne točke nadovezivalejedna na drugu linijskom, kružnom, polukružnom itd.) moraju biti međusobnopovezane označenim planinarskim putom. Svaka kontrolna točka kod točkastihobilaznica mora biti povezana označenim planinarskim putom (putevima) sa svojimishodištem.

Za označavanje planinarske obilaznice vrijede sva pravila i upute kao i zaoznačavanje planinarskih puteva.

Planinarska udruga koja namjerava osnovati planinarsku obilaznicu moraimati barem jednog aktivnog člana sa završenim tečajem za markaciste.

3. Kontrolne točke moraju biti jasno i jednoznačno obilježene. Minimalno označavanjemora obuhvatiti barem oznake KT1, KT2, KT3. Ako je KT vrh planine, uz njegov nazivmora biti napisana i njegova nadmorska visina. Lako prepoznatljive kontrolne točke,poput crkve, kapelice, kulturnog i povijesnog spomenika, starog grada, špilje, hotela,gostionice i sl. se ne obilježavaju.

Sve zadane KTe moraju biti na planinarskim putevima u Republici Hrvatskoj. Isto seodnosi i na djelomično zadane kontrolne točke (početnim slovom, minimalnomvisinom ili nekim drugim uvjetom). Izvan planinarskih puteva u Republici Hrvatskojsmiju biti samo zadane kontrolne točke obilaznica koje je Hrvatski planinarski savezutemeljio u suradnji s drugim nacionalnim planinarskim savezom (savezima).

Iznimno, izvan planinarskog puta smije biti najviše 10% ukupne trase ako su na njojkontrolne točke na mjestima koja su bitna obilježja obilaznice i čine njenuprepoznatljivu smisaonu cjelinu.

4. Osnivač obilaznice mora izdati dnevnik koji uz naziv obilaznice i jasna pravilaobilaska mora sadržavati: nazive kontrolnih točaka, mjesta za upisivanje nadnevkaobilaska kontrolnih točaka i prostor predviđen za otiskivanje žigova ili lijepljenjefotografija (fotografije se mogu i posebno prilagati uz dnevnik). Nadalje, dnevnikmora sadržavati mjesta za upisivanje osobnih podataka obilaznika, i to barem: ime,prezime i adresu, te podatke o održavatelju (upravljaču) obilaznice i adresu na kojuobilaznici trebaju slati dnevnike na ovjeru.

Planinarske obilaznice koje uz obilazak kontrolnih točaka imaju uvjet i sudjelovanje napohodu, razmatrat će se kao odvojene cjeline (obilaznica + pohod). Pritom osnivačbilaznice može kao uvjet, uz obilazak kontrolnih točaka, uvrstiti najviše dva pohoda ito isključivo ona koja sam organizira.

Ako se upravljač više ne može brinuti o obilaznici, dužan je o tome u pisanom oblikuobavijestiti Komisiju. U tom će slučaju Komisija nastojati obilaznicu povjeriti drugomupravljaču ili će je ukinuti.

Ovi se uvjeti primjenjuju od 3. ožujka 2016. godine.

56


Preporuke za planinarsku obilaznicu Komisije za planinarske putove

1. Obilazak kontrolnih točaka trebalo bi dokazivati otiskom žiga, a samo u izuzetnimprilikama fotografijom obilaznika. U tom smislu održavatelj bi svaku kontrolnu točkutrebao prikladno opremiti žigom, metalnom kutijom i upisnom knjigom.

2. Za sve posjetitelje koji ispune uvjete predviđene pravilima obilaznice trebapredvidjeti simboličan dar ili uspomenu u obliku značke, bedža, pločice ili barempisanoga priznanja.

3. Preporučljivo je da dnevnik obilaznice bude formata A6 (105 x 148 mm).

4. Poželjno je da u dnevniku ili u zasebnom izdanju bude tiskan opis puta, koji osimpojedinosti o trasi planinarske obilaznice, okvirnog vremena potrebnog da se dođe odjedne kontrolne točke do iduće, treba sadržavati i osnovne podatke o prirodnim,kulturnim i drugim značajkama kraja kojim trasa obilaznice prolazi.

5. Korisno je u dnevniku otisnuti ili uz njega priložiti zemljovid ili skicu s ucrtanomtrasom obilaznice. Ako se obilazak kontrolnih točaka dokazuje fotografijama, uzpodatke o obilazniku treba predvidjeti i mjesto za njegovu fotografiju.

6. Ako je kontrolna točka domaćinstvo, gostionica, restoran, hotel i sl., u dnevnikuobilaznice treba uz vlasnika kućanstva ili naziva ugostiteljskog objekta, biti navedenanjegova adresa i telefonski broj.

7. Trasa i kontrolne točke nove obilaznice ne bi se smjele preklapati s trasom ikontrolnim točkama postojećih obilaznica. Ako se preklapanje ne može izbjeći, trebaga svesti na najmanju moguću mjeru. Pri trasiranju nove obilaznice treba, ako jeikako moguće, izbjegavati ceste, osobito asfaltne.

8. Treba izbjegavati obilaznice bez zadanih kontrolnih točaka. Ako planinarska udrugaipak ustraje na osnivanju takve obilaznice, tada mora, ako već ranije nije, preuzetiobvezu održavanja barem jednog planinarskog puta. Umjesto potpune slobode priizboru, preporučuje se da dvadesetak posto kontrolnih točaka budu vrhovi hrvatskihplanina ili neka druga odredišta u Hrvatskoj (planinarski objekti, stari gradovi itd.).

9. GNSS trag. Za vezne obilaznice Komisija očekuje od planinarskih društava da uzpopunjeni „Upitnik obilaznice“ dostavi i njen GNSS trag.

Prilog 4.

Ne dočekavši proljeće 2019. napustile su

nas zauvijek legende hrvatskih markacista

Jasna Kosović i Tomislav Pavlin. Ostavivši

markiran trag na mnogim bespućima

hrvatskih planina, neobilježenim putevima

požurili su na vječno sunčane proplanke.

boris bjedov - hps.hr planinarskih putova.pdfkoji se odnose na pripremu i uređenje planinarskih...

Documents