oko Mazali, Bora bosanski dvor srednjeg vijeka, Glasnik hrvatskih zemaljskih muzeja, 1941Desanka Kovaevi Koji, Zemlja Pavlovia, Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, 2003Bora, srednjovjekovna tvrava vlastelinske porodice Pavlovi Ruevine gradova i dvoraca su jedini ostaci profanog graevinarstva u Bosni i teren na kome se moe prouavati nain ivota tadanjeg gospodara nekog kraja zemlje. Meu njima je i tvrava Bora, koja je u potpunosti sruena nakon dolaska Osmanlija 1463. godine. Smatra se jednim od najslavnijih dvoraca srednjovjekovne Bosne, slavni dvor porodice Pavlovia. Podignut je na raskrsnici vanih puteva, kojisu vodili od istoka na zapad i od sjevera ka jugu.Ime dobio po selu Boru ,jugoistono od ruevina grada, iznad sastavaka Prae i Rakitnice. Vjerovatno je to mjesto odakle Pavlovii vuku svoje porijeklo, odnosno Jablanii Radinovii. Pored se nalazila srednjovjekovna nekropola i lokalitet Gradina.Bora- istie se po borovima; borovac brdo obraslo borovima Borik ili borika borov gaj u kojem se istie borovina. Pored Boraa, Pavlovii su kao linu imovinu imali sljedee tvrave i gradove : Novi ili Pavlovac, grad Brodar na Drini,grad na rijeci Miljackoj, Zveaj, Brodar, Viegrad, Hrtur, Vratov grad, Hododek i drugi. Kao sjedite kneine, moemo pratiti ve od XIII stoljea, tanije iz povelje iz 1244. Godine, a od tad je stalno raen i dograivan. Osnivai gospodstva porodice su bili Pave Radinovi i mlai sin Radoslav.Radoslav je podigao do gospodskog dvora, a porodinu titulu na veliko vojvodstvo. Grad se sastojao iz vie dijelova, koji ukazuju na razliite etape graenja. Glavni i najstariji dio utvrenja Velika Gradina, prvobitno imala osnovu sa kulama,a kasnije kompleks je ojaan sa nizom bedema. Datiran u XIV stoljea. Na zapadu, prema rijeci, nalazilo se istureno, sasvim malo utvrenje ,ostaci u vidu kvadratne kule. Dvor Pavlovia nalazio se vjerovatno u kompleksu Velike gradine, izgraene kao kula na vie spratova. Konaan oblik Bora je dobio u XV stoljeu. Najkasnije izgraena je Mala gradina, izgraena u vrijeme Radoslava PavloviaPavlovii su voljeli gospodski ivot, sja na dvoru, lov, konje, muziku, oruje. Imali su svoje svirae i glumce. Svoj dvor nazivali su slavni dvor gospodstva u Boru. Bili su poboni ljudi, vjerovatno pripadnici Crkve bosanske. Posjedovali su tri carinarnice : u Borau, Olovu i glasinaku. Takoer, spravljali su barut i pravili su topove. Vlastela Pavlovii, nisu imali grb, kao to je bilo odlika kod svih ostalih gospodara na zapadu. Oni su u svojim peatima koristili prikaz grada Boraa, te tako nam najbolje daje prikaz grada za moguu rekonstrukciju.Taj prikaz nije na svima peatima isti, tako sa peata uz 25. 3. 1397. Koju je Pavle Radinovi izdao Dubrovanima, nalazi se predstava utvrenog grada na kojem sredinje mjesto zauzima visoka kula sa isturenim krunitem. Sa obje strane kule, stoje dvije kule bez krunita ( odbrambeni dio ). Sa peata Radoslava Pavlovia od 15. 10. 1432. Iz mirovnog ugovora sa Dubrovanima, iz gradskih bedema izbijaju tri snane kule od kojih je srednja dva puta vea od bonih. Gradska kapija u podnoju glavne kapije ima jasno prelomljen gotiki luk. Takoer, peati Radoslava Pavlovia sa etiri povelje i njegovog sina Ivania, daju nove detalje. Bedem prikazan kao visoka plaforma, sa pokretnim stepenitima. Kule na spratove vidljive siluete prozora u obliku bifora. Kopija gotiki portal sa dvokrilnim vratima. Razvijanje podgraa ispod grada Boraa, poznato u izvorima od 1417. , te postaje vano odredite karavana i bio je vana komunikacija ( vodio je dalje prema Srebrenici, Viegradu, Vrhboni, Zvorniku ).Godine 1411. Bora je nakon to je Srebrenica ula u posjed srpske drave postao je pogranini grad . U ovom dijelu postojala je i kovanica. Ime Bora spominje se i kasnije. Osmanlije su po osvojenju Bosne zadrali zemlje Pavlivia ( matice ) kao administrativnu jedinicu nahiju, pod imenom Pavle. U njoj se spominju ranije srednjovjekovne upe: Bora, Dobrun, Viregrad, Hrtar, Brodar, Vratar,Olovci. Studena i Osat. ArhitekturaSrednjovjekovni bosanski radovi podizali su se na nepristupanim terenima. To su bili u planinskim i brodovitim krajevima obinoteko pristupani grebeni i voda. Ako nije bilo takvog mjesta traila se zgodna okuka rijeke. Tako je podignut i grad Bora. Ako su se dogodile dvije okuke ( kao to je sluaj sa naim gradom i Dobrunom ), morale su se obje utvrditi. Kod Boraa iskoritena j dvostruka okuka, koji se sastoji pored dvora i od utvrda, koje su zahtjevali interesi odbrane, a nalaze se na stjenovitom terenu obiju rijenih okuka, tj. Utvrde se nalaze ina desnoj i na lijevoj strani rijeke. Grad se zauzimao veliki prostor, oko 3/ 4 kilometra. Grad se sastoja iz etiri dijela, tanije tri dijela bila su podijeljena presedlinama, a etvti dio se nalazio na susjednoj okuki s desne strane rijeke na vratolomnom stijenjaku. Grad se razvijao postepeno, i nekoliko decenija. Prvobitni boraki grad zauzimao je onaj dio od rijeke do prve presedline. 1. Mala gradina Kapija se nalazila u zidu koji je branio ulaz u grad, odmah ispod kule koja je titila kapiju. elni zid, koji se sputao niz breuljak, prema sjeveru, koji je zavravao na jednom strmijem dijelu terena povie lokaliteta zvanog iza. Na samom breuljku nalazila se kula, vjerovatno u temelju nepravilnog etverokuta, dijelom prirodna tvorevina, dijelom raena ljudskom rukom. U temeljima te kule nalazila se presvoena cisterna za vodu. Od temelja u vis, kula je vjerovatno bila okrugla, i imala obujam oko 30 metara. Od kapije, u pravcu zapada nalazio se zid 90 metara dug, koji je imao zadatak da titi dio grada sa sjeverne strane i zavrava sa kulom kvadratne osnove. Pored donon kule nalazio se otvor okruglog oblika. Iza ovog otvora nalazilo se na neravno dvorite, koje je s june strane bilo zatvoreno drvenim zgradama sa podrumima. U njih se ulazilo kamenim stepenicama. Idui prema zapadu, nailazi se na udubljenje u zemlji, usjeeno u kamen, koji je predstavljalo cisternu. Iznad se podizala na prirodnom uzvienju vrlo jaka etvrtasta kula, iznutra 6 : 6. Zadatak joj je bio da titi presedlinu, koja je na tom mjestu dijelila Veliku Gradinu od Male. Niz zapadnu padinu od kule, nailazi se na udnu prostoriju nepravilnog oblika. Da se ne bi neprijatelj uspuzao s june strane jarkom, od te prostorije zazidan je otvor. Tu je vjerovatno bila drvena straa, koja je imala bolji pregled nego terena ispod ispod sene niz zapadnu i junu padinu prema rijeci, nego kula iznad nje, s kojom je komunicirala uskim dvoritem i stepenicama. Tu se nalazi grob sa stekom. Ovaj dio grada nosio je odbrambene karakteristike i sluio je u vojne svrhe. Njegovo je bilo da primi prvi udarac neprijatelja. Kula sa zapadne strane, bila je solidna graevina. One je bila isturena straara, a kasnije je ula u opi obrambeni sistem grada ( dimenzije 5 : 5,50, debljina zida 1,10 ). Vjerovatno da je stajala ranije od svih ostalih graevina na ovom dijelu grada. Od ove kule iao je veliki gradski zid, koji je bio elna odbrana grada. 2. Velika GradinaOvaj dio grada ima gotovo okruglu osnovu, iju periferiju ini veliki zid sa istoka, sa sjevera greben i jo neki zidovi, sa zapada zidovi velike etverokutne kule i dijelovi zida. Ova kruna osnova skoro da je raspolovljena grebenom kose, gdje se protee najvaniji dio grada : dvor. Veliki zid duine 48 metara, u pravcu sjevera, imao je na samom poetku deblji od oko 3,30 metara, od kojeg je ouvan samo temeljni dio. On je bio glavni tit ovog dijela grada i Bora uope. Dalje zid je debeo 2 metra, te zatim udara u drugi popreni zid, te zavrava tako to udara u dio stijene. Od stijene dalje se vidi drugi zid, u pravcu sjever jug, duine 34 metra, te zatvara malo dvorite. Od stijene dalje ponovo se nastavlja veliki zid, sad debljine 1,10 m. Njegov kraj vidi na ponoru. Na ovom dijelu zida, nalazi se osmatranica, koja je imala odlian pogled na rijeku i teren sa sjeverne strane grada, na most i gradinu iznad nje. Dimenzija : 2 :3. Tu je pronaeno dosta malih kugli, to se pretpostavlja da je tu bio omanji top. Od osmtraice natrag, ulazi se u malo dvorite, u kome su se nekad nalazile drvene zgrade za vojnike, gdje se takoer nalazi osmatranica. Tu je bio prolaz za pjeake ( gradsku strau ) kroz koji se silazilo u malo dvorite, koje je predstavljalo jednu od mnogih terasa na Boru. Tu se takoer moda nalazila manja kula ili osmatranica, na osnovu hrpe ruevina. Idui dalje, nailazi se na obor, koji je jednim dijelom mogao sluiti kao vrt. Kula kojojm obor zavrava na zapadnom uglu, bila je okrugla i velikih dimenzija. Ona je sluila za stanovanje i inila je sa II oborom i velikom etverokutnom kulom, sredite grada Bora, tanije njegov dvor. Ovaj II obor, bio je dug 45m, a irok 8- 10 m, i zavravao je dobro ozidanom cisternom, sa okruglim rezervarom za vodu,sa gornjim etvrtastim dijelom, presvoen zidanim pokrovcem. Ukupno je bilo etiri obora, i oni su sluili za ispau konja, povrtlarstvo ili voarstvo.IV obor sastojao se od tri terase, od kojih je najdonja trea najinteresantnija i najvea, jer je kroz nju vodio glavni ulaz u grad.Od kula i grobnice, dalje se nailazi na veu zgradu 10 : 7m, koja je vjerovatno bila na spratove i mogue da je bila odreena za glavnu strau. Idui prema zapadu 100 metara, nailazi se na jo jednu gradsku kapiju, koju je branila kula. Od ove kule iao je prema jugu elni zid IV obora. Na njegovom junom kraju, uzdie se kameni kri, a dok se sa sjevera i juga vidi kao figura sveenika. Tu pored statue nalaze se ostaci jo jedne cisterne. Put koji je vodio u grad bio je irok od 2,5 3 metra.Od kapijske kule kroz IV obor idui prema zapadu, nailazi se na drugu presedlinu, koja je razdvajala Veliku Gradinu od grada na Velikoj Stijeni. S lijeva nad provalijom nalazila se vjerovatno straara, koje je pazila na prosjelinu. Na zapadnoj strani udolice , vide se ostavi straarske zgrade, koja je drala na oku Veliki Do i Ljeskov Do, komunicirala stazom s gradinom na Velikoj stijeni, a optiki s glavnim dijelom Velike Gradine. Tu se u blizini nalazila i zhrada ( dvorska kapela ili gostinjska soba, ruaona ) dimenzija 8 : 4 metra. Ispod sjevero zapadne strane nalazilo se dvorite koje je graniilo sa bedemom jarka i jarkom na jugozapadnoj strane, kojim je bila zatiena s te strane velika etverostrana kula na vrhu uvika. Briga o zatiti pokazuje da je ovo bio glavni dio borakog grada.

3. Velika StijenaNa njoj prvobitno se nailazi na udubljenje dimenzija 7 : 4 metra. Ova prostorija mogla je prvobitno sluiti kao kreana, a kasnije za cisternu. Idui dalje od ovih prostorija, silazi se niz nekoliko kamenih stepenica, gdje se dolazi do jednog platoa, na ijem korijenu su istesan bila dva zida. Tu se nalazi jarak, preko koje je bio prebaen most, a ti zidovi su vjerovatno bili dio neke strae koja je uvala taj most. Kada se proe jarak dolazi se do jedne prirodna rajelina, preko koje je takoer bio manji most. Ona je titila prilaz kuli, glavnom uporitu grada, a sama kula podizala se na znatnoj visini od oko 10 metara. oko Mazali pretpostavlja da je ako je tu bio ulaz u grad ova zgrada zamjenjivala kapijsku kulu. Slino obezbjeenje nalazimo i na sjevero istonoj strani, gdje se nailazi na prostoriju dimenzija 10 : 3 metra. Ovaj dio grada bio je najbolje zatien. Sam izbor njegovog poloaja odgovara principima jedne srednjovjekovne fortifikacije. Mazali takoer smatra da je on bio temeljac na kojem se dalje razvijao boraki grad. 4. Dobovska gradina Pripada etvrtom dijelu grada,i nalazio se 400 metara sjeverno od Velike Gradine. Sastojao se od grebena sa utvrdom i mostom preko Prae ispod njega, osiguran sa obje strane po jednom kulom. Zadatak ovog dijela grada bio je u zatiti prelaza preko rijeke i prilaza gradu, i osigruanju ubiranja mostarine. Ispod mosta prolazi je put, vana saboraajnica. Prilazei mostu udaralo se na kulu, koja je bila sagraena u njegovoj blizini. Most je imao jake otpornike, sazidanu uz stjenovitu obalu. Preavi preko mosta dolazilo se do druge kule, skoro istih oblika i dimenzija. Pogled na grad i okolinu sa ove utvrde bio je jako lijep, neobian i romantian. Lako se mogao braniti od mnogo jaeg neprijatelja, pa i u vrijeme pojaanog djelovanja neprijatelja, jer su se branioci mogli skoniti i izvan nje meu stijenama.

Zavrna razmatranja

Materijal koriten za podizanje zidanih dijelova Bora, bio je prvobitno kamen vapnenac. Upotrebljavan je pri zidanju redovno neotesan u veim i manjim komadima ,a slagan je tako da mu ravnije plohe dou na lice zidova. Debljina zidova kree se od 0,7 pa sve do 3,30 metara. Osim vapnenca koritena je u manjim koliinama i sedra. Najvie kod ulaza kule na Maloj Gradini, tako da je kapija bila polukruno zasvoena.Lijepo tesanom kamenu na Borau nema ni traga. Nedostatak plastine dekoracije to Mazali smatra utjecajem Crkve bosanske.Bedemi, obrambeni zidovi, kule, dvor , straarnica bile su zidane od kamena. Od drveta su bile podignute sve ostale zgrade. Kao to je ve navedeno da je stari Bora imao svoj zaetak na Velikoj Stijeni, zatim se gradio srednji dio Velike Gradine, a najkasnije je izgraena Mala Gradina, u vrijeme Radoslava Pavlovia. Tada jevjerovatno pojaan i veliki zid na 3,3 metara, te da je nastalo utvrenje na Dolovskoj Gradini. Vjerovatno i to da su najvaniji obrambeni zidovi Bora imali pri vrhu titove u vidu zubaca, a dovoljni prostora meusobom za voenje borbe lukom ili pukom. Kule su bile na vie spratov, zavravajui terasom, koja je takoer bila okiena titovima. Ona je mogla biti natkrivena krovom, stoastim ako je kula bila okrugla ili u vidu etvrtasto pravilne piramide, ako je bila etverougaona. Kule za odbranu imale su i male prozore, a one za stanovanje vee. Krovovi su bili sigurno od drveta. Takoer, poto je na gradu naen vei broj kamenih kugli, vjerovatno su Pavlovii imali i prilian broj topova.

Okolina Bora : podgrae, cestarina, nekropola .Mazli navodi da se podgrae ili sub Boraz nije nalazilo na mjestu dananjeg Varoita, jer se tu prostiralo groblje. Ono je moglo biti na terenu izmeu lokaliteta Mramor i Radijevi. U borako podgrae spada je i lokaliet iza. Tu su naeni neki ostaci vjerovatno crkve. Mazali navodi da so dubrovaki kolonisti nju izgradili, za svoje potrebe, veliine 10:12 m.Nekrpola grada Bora nalazila se na lokalitetu Begovina, 200 metara u duinu. Pronaen steak sa natpisom, u vidu sljemenjaka, veliine 2, 02 i visine 0,78 m.