AMACIZGLASNIK

DRUŠTVO DIPLOMIRANIH INŽENJERA I

PRIJATELJA KEMIJSKO TEHNOLOŠKOG STUDIJA

ALMAE MATRIS ALUMNI CHEMICAE INGENIARIAE

ZAGRABIENSIS (AMACIZ)BROJ 59, prosinac 2017. | ISSN 1845-0038

59

Slika na naslovniciSpomen-ploča Vladimira Preloga, rad Slavena Miličevića

NAKLADNIKDruštvo diplomiranih inženjera i prijatelja Kemijsko-tehnološkogstudija u Zagrebu (AMACIZ)

UREDNIŠTVOJelena Macan, glavna urednicaGordana Matijašić, grafička urednicaKruno KovačevićMarko Rogošić

ADRESA UREDNIŠTVAFakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije,10000 Zagreb, Marulićev trg 19glasnik@fkit.hr

Žiro račun AMACIZ-aIBAN: HR6423600001101408998

OIB 52827984480

TISAKPrintera Grupa d.o.o.

Sponzori AMACIZ-aPopis obuhvaća razdoblje od 29. ožujka do 27. listopada 2017.

BRONČANI SPONZORI (150 – 249 kn)Jasna Juračić

ČLANOVI PODUPIRATELJI (81 – 149 kn)Ivan Jukić, Milan Ortner, Neda Ortner, Nada Strumberger, Marijan Tomaš

AMACIZ zahvaljuje svim sponzorima i podupirateljima!

| 1

Glasnik • 59

ww

w.a

mac

iz.h

r

25 godina Glasnika 2

S FAKULTETA98. obljetnica kemijsko-inženjerskog studija 3SAJAM IDEJA 2017: Od ideje do proizvoda u farmaceutskoj industriji 5Laboratorij za automatiku i mjerenja 795. obljetnica Zavoda za organsku kemiju 8

PREDSTAVLJAMO USPJEŠNE KOLEGEProf. dr. sc. Tomislav Bolanča 9Novi prodekani FKIT-a 11

ZANIMLJIVOSTIFKIT u medijima 13Kamo idu kemijski inženjeri? 13FKIT na Festivalu znanosti 2017. 16

PREDSTAVLJAMO VAMZnanstveni projekt „Izravna oporaba komunalne otpadne vode za navodnjavanje membranskim tehnologijama“ 18

SUSRET GENERACIJEKrčka avantura 20Generacija KTO 1967./68. 2160. obljetnica upisa na Fakultet 22

IZ RADA SEKCIJAAkademski zbor Vladimir Prelog 24Planinarsko-izletnička sekcija 25Likovna sekcija 28Znanstveno-stručni kolokviji 30

OSVRTI I PRIKAZI 32

GLASNIK ČESTITA 35

IN MEMORIAM 40

Sadržaj

2 | Glasnik • 59

25. GODINA GLASNIKAU jubilarnom 50. broju Glasnika opširno je opisano njegovo izdavanje kao skromne brošure u crno-bijelom izdanju na 6 – 10 stranica (brojevi 1 − 28) koje je uređivao UO AMACIZ-a na čelu s Brankom Kunstom. Osim Društvenih vijesti pokrenuta je rubrika Predstavljamo Vam koju su uređivali pozvani urednici iz gospodarstva i znanosti (M. Hraste, S. Mutak, Z. Šoljić, T. Dragičević, V. Konić, N. Trinajstić, J. Herak, B. Kunst, B. Kamenar, K. Petrić, N. Blažević, K. Kovačević, B. Pastuović, Ž. Dević, J. Stopić, E. Hodžić, M. Kedmenac, I. Legiša). Od broja 23 uvedena je rubrika Razgovori koja je s urednicom Šteficom Cerjan-Stefanović davala vedriju notu sadržaju Glasnika. AMACIZ-ovi alumni iz Chromosa, Ine, Narodnih novina i Plive omogućili su besplatno tiskanje Glasnika i njegovu distribuciju. Odlukom Upravnoga obora uređivanje Glasnika od brojeva 29 − 38 preuzima glavna urednica Marija Kaštelan-Macan s članovima uredništva Krunom Kovačevićem i Adijem Čajevićem. Osmišljen je novi vizualni identitet, a zahvaljujući Narodnim novinama list izlazi dvobojno. Dodjeljivanjem ISSN-broja Glasnik ulazi u bazu podataka hrvatskih časopisa, što ga čini dostupnijim širem krugu čitatelja. Uredništvo se trudilo privući čitatelje rubrikama Predstavljamo Vam uspješne kolege i Vijesti iz povijesti, a posebice tiskanjem Glasnika 38 u boji, otvorivši put novom uredništvu na čelu s glavnim urednikom Markom Rogošićem te članovima uredništva K. Kovačevićem i grafičkom urednicom Gordanom Matijašić (Glasnik 39 − 48). Maštovite korice, mnoštvo lijepih fotografija, zanimljiv sadržaj okrenut budućnosti FKIT-a te predstavljanje mlađe generacije naših alumna na rukovodećim mjestima privukli su novu generaciju čitatelja. Jelena Macan glavna je urednica Glasnika od broja 49 s iskusnim članovima uredništva (M. Rogošić, K. Kovačević, G. Matijašić). U brojevima koje je dosad uredila pokazala je da, slijedeći putove svojih prethodnika, kreće i vlastitim stazama. Nastavlja se s predstavljanjem uspješnih kolega, opširno izvješćuje o zbivanjima na Fakultetu, obogaćuje časopis zanimljivim iskustvima kolega koji su upoznali kulturu i znanost zemalja u kojima su boravili. Nastavlja s neizostavnim prilozima o radu i uspjesima zbora, likovne sekcije, znanstvenih kolokvija, sportaša i planinarsko-izletničke sekcije. U jubilarnom 50. broju detaljno su obrađeni prilozi iz prethodnih brojeva, a razveselila nas je vijest da su na mrežnim stranicama AMACIZ-a dostupni svi brojevi Glasnika, što je olakšalo i pisanje ovoga osvrta. Uvedeno je predstavljanje srodnih strukovnih društava, što se nastavilo i u sljedećim brojevima. Voditelji međunarodnih

i domaćih znanstvenih projekata pozvani su da njihov sadržaj i cilj prikažu u Glasniku. I u idućim je brojevima mnogo zanimljivih tema: izbor novoga dekana Brune Zelića, utemeljenje Nagrade „Vjera Marjanović-Krajovan“ za najbolje studente svih studija Fakulteta, posjet svjetski poznatog znanstvenika Egona Matijevića matičnom fakultetu gdje se s nostalgijom sjetio svojih profesora i uživao u atmosferi starog analitičkog laboratorija. Dekan nastoji privući nove članove AMACIZ-a plaćanjem članarine svim diplomiranim studentima za prvu godinu. Fakultet je sve češće u medijima, naše mlade znanstvenice i izumitelji dobitnici su prestižnih nagrada, čime pronose glas Fakulteta. Svečano je obilježena 95. obljetnica kemijsko inženjerskog studija, sve je jača razmjena studenata: naši studenti odlaze na praksu ili studijski semestar u inozemstvo, dok Fakultet zauzvrat prima strane studente sa svih strana svijeta. Članak „Kamo idu kemijski inženjeri“ iznosi zanimljive podatke o „migraciji“ naših bivših studenata. Fakultetom se sve češće bave emisije HRT-a koje promiču znanost i tehnologiju. Sajmovi ideja u suradnji s HGK-om pružaju nastavnicima i studentima mogućnost da prikažu svoja istraživanja korisna gospodarstvu, a gospodarstvenicima da ih pozovu na suradnju. U broju 53. predstavljen je naš alumni i novi akademik Mladen Žinić koji se pridružio mnogim kemijskim inženjerima u HAZU, što svjedoči o kvaliteti naših studija (M. Karšulin, S. Ašperger, H. Iveković, M. Proštenik, B. Kamenar, D. Sunko, D. Fleš, V. Škarić, V. Pravdić, N. Trinajstić, L. Klasinc, M. Hraste, N. Kallay, V. Šunjić).Glasnik 54. izvješćuje o svečanom obilježivanju 25. obljetnice AMACIZ-a i uspješnom radu njegovih sekcija. Prikazano je sudjelovanje znanstvene skupine s FKIT-a u projektu CARBAZYMES financiranom sredstvima Obzora 2000., te uključivanje FKIT-a u projekt TARGET financiran preko EU-fondova. Danima otvorenih vrata Fakultet potiče učenike srednjih škola da se upoznaju sa zanimljivim istraživanjima i postanu naši studenti. Mnogo je još zanimljivih priloga u novim brojevima Glasnika, od čestitaka nagrađenim profesorima i studentima do predstavljanja uspješnih kolega, prikaza knjiga i udžbenika, postignuća svih sekcija AMACIZ-a i sentimentalnih susreta brojnih generacija upisanih od davnih 1950-ih do nešto mlađih. Ograničeni prostor ne dopušta pojedinačno nabrajanje mnogih uspješnih kolega spomenutih u Glasnicima, pa predlažem zainteresiranima da čitaju Glasnik i prate stalni napredak Fakulteta proteklih godina.

Uredništvo

| 3

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije obilježio je 98. obljetnicu kemijsko-inženjerskog studija svečanom sjednicom koja je održana 23. listopada 2017. u velikoj predavaonici na Marulićevu trgu 20 – Predavaonici nobelovca Vladimira Preloga.

98. obljetnica kemijsko-inženjerskog studija

Svečanost je počela Lijepom našom i kratkim prikazom povijesti kemijsko-inženjerskog studija iz kojega je izniknuo današnji Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije. Voditeljica je zatim pozdravila uvažene goste iz znanosti i gospodarstva, sve zaposlenike i studente Fakulteta. Okupljenima se prvo obratio prof. dr. sc. Ante Jukić, predsjednik Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa, osvrnuvši se na nezamjenjivu ulogu Fakulteta kao glavnog zamašnjaka djelatnosti društva, počevši od prof. Franje Hanamana koji je 1930-ih oživio tada sustalo društvo, do današnjih dana kada nastavnici i asistenti Fakulteta sudjeluju u izdavačkoj djelatnosti i organizaciji skupova i radionica HDKI-ja. Prof. dr. sc. Vesna Tomašić u ime Akademije tehničkih znanosti hrvatske pozdravila je skup i najavila skoru 25. obljetnicu te mlade akademije.

Prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu osvrnuo se na nastupe Sveučilišta na međunarodnim i domaćim sajmovima inovacija u kojima redovito sudjeluju i izlagači s Fakulteta. Tom prilikom uručio je priznanja i medalje prisutnim inovatorima i upravi Fakulteta. Zatim se okupljenima obratio prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu, koji je posebno naglasio inovativnost i izvrsnost Fakulteta, tj. njegovih zaposlenika i studenata te napomenuo da Sveučilište mora biti potpora društvu i gospodarstvu, radeći na razvoju ne samo znanosti i nastave, već i etičkih principa, suradnje i međusobnog poštovanja.

Nakon toga okupljenima se obratio novi dekan Fakulteta, prof. dr. sc. Tomislav Bolanča. Osvrnuo se na tradiciju i vrijednosti koje stoje u temeljima današnjeg i budućeg Fakulteta, te istaknuo najznatnija dostignuća u protekloj akademskoj godini: prihvaćen je novi Statut Fakulteta te su izrađene i dopunjene samoanalize Fakulteta i doktorskog studija Kemijsko inženjerstvo i primijenjena kemija. Rezultati znanstvenih istraživanja uključeni su u nastavu novih izbornih kolegija radi obrazovanja stručnjaka konkurentnih na tržištu rada. U 2016./17. na Fakultetu su pokrenuta tri nova projekta koje financira Hrvatska zaklada

Okupljeni na proslavi 98. obljetnice kemijsko-inženjerskog studija

Dekan s dobitnicima Dekanove nagrade

4 | S Fakulteta

za znanost, tako da Fakultet trenutačno ima devet projekata HRZZ-a, po čemu smo među uspješnijim institucijama u državi, a nastavnici Fakulteta uključeni su u još pet projekata HRZZ-a čiji su nositelji na drugim ustanovama. Spomenuo je i projekte Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), a od međunarodnih projekata najvažniji je projekt CARBAZYMES, financiran u okviru linije Obzor 2020. Aktivno je i pet projekata iz linije CEEPUS.

Nastavljaju se aktivnosti Fakulteta oko unaprjeđenja nastave i cjeloživotnog obrazovanja, primjerice omogućivanjem slobodnog upisa pojedinih kolegija preddiplomskih i diplomskih studija bivšim studentima našega i drugih tehničkih fakulteta, sada zaposlenima u gospodarstvu i zainteresiranima za dopunu svog znanja. Stoga su rezultati projekta Qualitywatch Instituta za razvoj obrazovanja postavili Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije medu prva tri visoka učilišta po kvaliteti u Gradu Zagrebu.

Suradnja i prijenos znanja u gospodarstvo jačali su i u ak. god. 2016./2017., te je ukupno sklopljeno 27 ugovora o poslovnoj suradnji, među kojima je dekan posebice istaknuo one s tvrtkama Pliva Hrvatska d.o.o., INA – Industrija nafte d.d., INA Maziva d.o.o., Muraplast d.o.o., Selk d.d., Cinkarna

Prorektor M. Šimpraga uručuje dekanu T. Bolanči priznanje i medalju za najbolji kemijski izum s Varšavske izložbe inovacija

Celje, Jadranski naftovod d.d. i Vodovod Pula d.o.o. Na Fakultetu je otvoren laboratorij za automatiku i mjerenja, novo opremljen uz pomoć tvrtke Siemens Hrvatska i partnerske tvrtke ARP Lučko d.o.o. (za više detalja vidi str. 7), a u sklopu Sajma ideja otvorena je novouređena Velika predavaonica Fakulteta na Marulićevu trgu 19 koja studentima nudi jedinstvenu tehnologiju edukacije na virtualnim kromatografskim sustavima (vidi str. 5).Fakultet je bio glavni organizator skupa 4th International Symposium on Environmental Management – Towards Circular Economy koji je održan u prostorima Fakulteta, te 17. međunarodne škole kromatografije s oko 100 sudionika iz Hrvatske i susjednih zemalja. U organizaciji 25. hrvatskog skupa kemičara i kemijskih inženjera u Poreču sudjelovalo je više nastavnika Fakulteta. Djelatnici Fakulteta također su sudjelovali u organizaciji skupova Primjena matematičkog modeliranja i numeričkih simulacija u kemijskoj procesnoj industriji, 4th International Conference Implementation of Microreactor technology i 10th Joint Meeting on Medicinal Chemistry. Bili su uključeni u organizaciju i izvođenje radionice „Intelektualno vlasništvo i komercijalni nastup za novo eksperimentalno i tehnološko rješenje u organskoj kemiji“, te aktivni sudionici Festivala znanosti.

Dekan je na kraju okupljenima pročitao pismo studentice našega Fakulteta Ree Veseli, koja je na tromjesečnoj praksi u odjelu za istraživanje i razvoj tvrtke Bosch, blizu Stuttgarta. Njezini domaćini oduševljeni su njezinim fakultetskim obrazovanjem, a ona je bila sretna uvidjevši koliko široko znanje Fakultet uistinu pruža. Nada se da će Fakultet nastaviti ići u tom smjeru, s osuvremenjivanjem postojećih i dodavanjem novih kolegija i motiviranim osobljem. Dekan je stoga njoj i drugim studentima obećao da će se potruditi oko svega nabrojanoga, da bi svoje ciljeve i planove mogli ostvariti u domovini.

Uslijedilo je svečano potpisivanje sporazuma o suradnji na istraživačkim, razvojnim i obrazovnim projektima između INA – industrije nafte d.d. i Fakulteta. U ime Ine ugovor su potpisali članovi uprave Ivan Krešić i Davor Mayer, dok je u ime Fakulteta potpisao dekan Fakulteta. Zatim su se okupljene dojmili violinistica Katarina Kutnar i pijanist Ivan Galić živom izvedbom skladbe Čardaš Vittorija Montija.

Potpisivanje sporazuma o suradnji Fakulteta i Ine: dekan T. Bolanča i članovi uprave D. Mayer i I. Krešić

Čardaš

| 5

Glasnik • 59

SAJAM IDEJA 2017: Od ideje do proizvoda u farmaceutskoj industriji

Svečano otvorenje multimedijske predavaonice: dekan Tomislav Bolanča, direktor tvrtke Shimadzu d.o.o. Gordan Tomac, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Lidija Kralj i prorektor Miljenko Šimpraga

U sklopu obilježavanja 98. obljetnice kemijsko-inženjerskog studija Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, 23. listopada 2017. održan je peti po redu Sajam ideja. Sajam se i ove godine održao na FKIT-u, u prostorima na Marulićevu trgu 19, a suorganizator je bila Hrvatska gospodarska komora. Sloganom Sajma ideja Sinergija hrvatske industrije i znanosti, te ovogodišnjom temom Od ideje do proizvoda u farmaceutskoj industriji, nastoji se provesti važna misija Fakulteta – potaknuti i ojačati višegodišnja uspješna suradnja gospodarstvenika i predstavnika industrije sa znanstvenicima i studentima Fakulteta, na dobrobit cijeloga društva. Sajmom ideja Fakultet želi predstaviti svoja suvremena istraživanja i ojačati svoju ulogu u razvoju gospodarstva te se u skladu s tim strateški usmjeriti i aktivno uključiti u industrijski razvoj.

Priliku za razmjenu iskustava i kontakata iskoristilo je 135 sudionika s Fakulteta i industrije. Djelatnici su Fakulteta svojim usmenim i posterskim priopćenjima prikazali svoja znanstvena istraživanja, uspješno realizirane projekte u suradnji s industrijom i mogućnosti za dodatnu suradnju s industrijom i gospodarstvom. Sudionici iz industrije iznijeli su načine rješavanja problema vezanih uz tematiku Sajma te mogućnosti i potencijal za suradnju s Fakultetom. Posebno ističem da je petero predavača predstavilo tvrtke koje dosad u takvom obliku nisu sudjelovale na Sajmu ideja, a zainteresirane su za suradnju s Fakultetom znanstvenim

Nakon toga bio je red na dodjelu Fakultetskih nagrada i priznanja studentima. Najboljim studentima diplomskih studija dodijeljene su nagrade „Vjera Marjanović-Krajovan“, koje su u ime tvrtki podupiratelja uručili njihovi predstavnici:• Andreja Žužić, studij Kemijsko inženjerstvo, nagradu je

u ime INA – industrije nafte d.d. uručio Ivan Krešić• Marija Posarić, studij Kemija i inženjerstvo materijala,

nagradu je u ime Končar – Instituta za elektrotehniku d.d. uručio Rajko Gardijan

• Robert Ostrički, studij Ekoinženjerstvo, nagradu je u ime Zagrebačkih otpadnih voda d.o.o. uručila Astrid Werbolle

• Nikolina Stipaničev, studij Primijenjena kemija, nagradu je u ime Plive Hrvatska d.o.o. uručila Helena Štorek

Nagrađeni su i najbolji studenti pojedinih godina studija na sva četiri studija:1. godina preddiplomskih studija: Anabela Ljubić – studij KI, prosjek 4,9152. godina preddiplomskih studija: Mia Gotovuša – studij KI, prosjek 4,9413. godina preddiplomskih studija: Barbara Farkaš – studij PK, prosjek 4,9661. godina diplomskih studija: Stjepan Džalto – studij KI, prosjek 5,000Dodijeljena su i priznanja najboljim studentima preddiplomskih studija u ak. god. 2016./17.:Tina Posedi – studij Kemijsko inženjerstvoAmanda Čavar – studij Kemija i inženjerstvo materijalaMateja Novak – studij EkoinženjerstvoBarbara Farkaš – studij Primijenjena kemija.

Uručene su i Dekanove nagrade za studentske znanstvene radove u akademskoj godini 2016./17., Petri Blazinić, Leu Cuculiću, Miji Dubravić, Luki Đuranu, Miji Grbavcu, Teni Gvozdanović, Kristini Havidić, Tajani Horvat, Ani Lekić, Tei Lovrinov, Moniki Marković, Nataši Marolt, Nikolini Mrkonjić, Ani Peranić, Anni Poropat, Tinu Raheliću, Antoniji Tomić, Valentini Travančić, Aneli Udovčić, Josipu Vinčiću, Ivani Zrinski, Ivani Živković i Marti Žulj.

Svečanost je završena akademskom himnom Gaudeamus igitur, nakon čega je uslijedilo veselo druženje na domjenku.

Jelena MacanFotografije: Ivana Lujić

6 | S Fakulteta

Izlaganje Aleksandra Danilovskog u usmenoj sekciji Sajma ideja

Dio Organizacijskog odbora Sajma ideja 2017 s dekanom: Svjetlana Krištafor, Nataša Perin, Tatjana Gazivoda Kraljević, Marijana Hranjec, dekan Tomislav Bolanča, Ivana Šagud, Irena Škorić i Danijela Ašperger

Dodjela prve nagrade za najbolji studentski rad: studenti Robert Bedoić i Filip Brkić s Anom Špehar iz tvrtke-sponzora Agroproteinka d.o.o., prodekanicom Tatjanom Gazivoda Kraljević i svojim mentorom Igorom Dejanovićem

ili stručnim projektima te suradnjom temeljenom na rješavanju konkretnih problema u proizvodnji.

Na otvaranju Sajma sudionike su pozdravili dekan Fakulteta prof. dr. sc. Tomislav Bolanča, mr. sc. Tajana Kesić Šapić iz Hrvatske gospodarske komore, prof. dr. sc. Ana Stavljenić-Rukavina iz Grada Zagreba, glavni tajnik Hrvatskog inženjerskog saveza Davor Podgorčić, u ime Sveučilišta u Zagrebu prorektor prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga i rektor prof. dr. sc. Damir Boras, te prof. Lidija Kralj, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. U završnom dijelu otvaranja Sajma ideja svečanim je rezanjem vrpce otvorena nova multimedijska Velika predavaonica, koja je uz standardne multimedijske sadržaje opremljena i virtualnim kromatografskim sustavima, instaliranima na 66 prijenosnih računala. Vladanje radom na kromatografskim sustavima važno je za kemijsku i mnoge srodne industrije, a pojedinačni kromatografski sustavi skuplji su od milijun kuna. Stoga mogućnost obrazovanja na virtualnim sustavima čini ovu predavaonicu jedinstvenom u bližem okružju. Softverska podrška donacija je tvrtke Shimadzu d.o.o. Croatia.

Na Sajmu je održano sedam predavanja vezanih uz temu Sajma Od ideje do proizvoda u farmaceutskoj industriji te pet predavanja u studentskoj sekciji čiji je cilj bio upoznati studente s mogućnostima dobivanja stipendija poznatih hrvatskih tvrtki te im olakšati put prema zaposlenju i realizaciji vlastitih inovativnih ideja. U posterskoj je

sekciji predstavljeno 18 studentskih postera te 12 postera s pojedinih zavoda Fakulteta, a sponzori i donatori predstavili su se na sedam štandova. Dodijeljene su tri nagrade za najbolje studentske radove, koje su u ime sponzora Agroproteinke d.d. i Accumulara d.d. dodjeljivale Ana Špehar i Silvija Petković. Prvu nagradu dobili su Robert Bedoić, Filip Brkić i Tomislav Horvat, dok su drugu nagradu dobile Maja Farkaš i Nevena Milčić, te Marko Zubak.

Održavanje Sajma ideja 2017 omogućili su pokrovitelji Sveučilište u Zagrebu, Grad Zagreb, Hrvatski inženjerski savez i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike; sponzori Pliva Hrvatska d.o.o., ACG Lukaps d.o.o., Fidelta d.o.o., JGL d.d., KEFO d.o.o., Labtim Adria Hrvatska d.o.o., Shimadzu d.o.o., Elka d.o.o., Ru-Ve d.o.o. i Belupo d.d., te donatori Sekcija za medicinsku i farmaceutsku kemiju Hrvatskog kemijskog društva, Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa i Hrvatska gospodarska komora.

O Sajmu ideja i otvaranju nove multimedijske predavaonice izvijestili su Hrvatska radiotelevizija i Jutarnji list, a izvještaj je objavljen i na mrežnim stranicama HGK i portalima.

Sajam ideja održao se već petu godinu zaredom, nastavljajući tradiciju prvog takvog događanja na Sveučilištu u Zagrebu kojeg je 2013. započela prof. dr. sc. Zlata Hrnjak-Murgić, te postao prepoznatljiva manifestacija na kojoj se susreću znanstvenici i studenti Fakulteta s predstavnicima industrije i gospodarstva.

Marijana Hranjec, Nataša Perin i Ivana ŠagudFotografije: Ivana Lujić

| 7

Glasnik • 59

Na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije 9. lipnja 2017., svečano je otvoren Laboratorij za automatiku i mjerenja unutar Zavoda za mjerenja i automatsko vođenje procesa čija djelatnost obuhvaća istraživanje i razvoj na području modeliranja, mjerenja, dijagnostike, vođenja i optimiranja procesa. Namjena novouređenog laboratorija je educirati studente, doktorande te polaznike stručnih studija i cjeloživotnog obrazovanja o suvremenim metodama mjerenja, vođenja i dijagnostike procesa. Također je potpora seriji edukacija iz područja automatskog vođenja, mjerenja i optimiranja sustava za vođenje, što se provode za potrebe industrije.

U posljednjih godinu dana FKIT je u suradnji s tvrtkom Siemens Hrvatska i partnerskom tvrtkom ARP Lučko d.o.o. modernizirao laboratorijska postrojenja za podučavanje mjerenja i automatskog vođenja procesa. Laboratorijska postrojenja imaju praktičnu primjenu u nastavi, ali i kao laboratorijski ekvivalenti industrijskih jedinica sa svom funkcionalnošću koju nalazimo u industriji. Na njih je ugrađena suvremena mjerna i regulacijska oprema, a sve je podržano sustavom za vođenje SIMATIC PCS7 najnovije generacije. Sustav obuhvaća informatičku, mjernu i regulacijsku opremu, izvedeni su elektro-ormar i instalacije za potrebe pet postojećih laboratorijskih procesa te je ugrađena i konfigurirana mjerno-regulacijska oprema. Usto, instalirana je i računalna podrška s četiri nadzorna monitora, softverom za vođenje, grafičkim sučeljem te simulacijskim paketom za simuliranje dinamičkog vladanja postrojenja. Tako koncipiran laboratorij i sustav za vođenje predstavlja simulaciju tipične operatorske sale u procesnoj industriji. Komercijalna vrijednost opreme i inženjerskih radova koje je Siemens uložio u laboratorij iznosi više od 350.000 kuna. FKIT je, uz već postojeću opremu i sustav, na dodatno opremanje, pripremu i građevinske radove utrošio oko 130.000 kuna.

„Zajedno s našim partnerima s FKIT-a prepoznali smo izazove koje donose ubrzani razvoj sustava za vođenje, inteligentna osjetila, internet stvari te velike količine podataka iz industrijskih procesa. U Siemensu Hrvatska ovu suradnju smatramo strateškom i našim doprinosom viziji Industrije 4.0“, izjavio je Mladen Fogec, predsjednik Uprave Siemensa Hrvatska prilikom svečanog otvaranja te dodao: „Ono što me veseli u okviru ove suradnje je i međusobna razmjena znanja. Tako je FKIT već proveo edukaciju Siemensovih zaposlenika, a djelatnici Fakulteta pohađali su Siemensove tečajeve.“

Laboratorij se ujedno priprema i za sljedeći korak – virtualizaciju, koja podrazumijeva opremanje softverskim alatima za modeliranje i simulaciju realnih industrijskih postrojenja. Kada ta faza projekta bude dovršena, bit će to najsuvremeniji digitalizirani laboratorij koji predstavlja iskorak prema viziji Industrije 4.0.

Više informacija o Laboratorijubolf@fkit.hr, http://lam.fkit.hr

Nenad Bolf

Laboratorij za automatiku i mjerenja

Dio laboratorija s operatorskim sučeljem

Sa svečanog otvaranja laboratorija: dekan FKIT-a B. Zelić, voditelj Laboratorija N. Bolf, prorektor Sveučilišta u Zagrebu M. Šimpraga i predsjednik Uprave Siemens Hrvatska M. Fogec

8 | S Fakulteta

Mini-simpozij povodom 95 godina Zavoda za organsku kemiju okupio je brojne organske kemičare sa Sveučilišta, Instituta „Ruđer Bošković“, gospodarstva i druge sudionike. Dekan FKIT-a Bruno Zelić zajedno s rektorom Sveučilišta u Zagrebu Damirom Borasom otkrio je spomen-ploču s likom Vladimira Preloga, djelo akademskog kipara Slavena Miličevića. Na ploči je natpis: Vladimir Prelog, profesor organske kemije 1935. – 1941., na put ka Nobelovoj nagradi krenuo je iz Zavoda za organsku kemiju.Rektor Boras biranim je riječima govorio o FKIT-u kao jednom od najboljih fakulteta na Sveučilištu, te čestitao na obljetnici, zahvalio dekanu Zeliću na odličnoj suradnji u proteklom razdoblju i zaželio nastavak takve suradnje s novoizabranim dekanom Tomislavom Bolančom. Prodekanica za nastavu Irena Škorić je kao organizatorica mini-simpozija zahvalila dekanu B. Zeliću na podršci inicijativi, te Nikoli Basariću, Krunoslavu Kovačeviću i Mariji Kaštelan-Macan na savjetima. U prvom dijelu skupa govorili su stariji znanstvenici koji su poznavali Vladimira Preloga i imali priliku s njim surađivati. Krunoslav Kovačević je u svojem predavanju naslovljenom: Zavod za organsku kemiju – ishodište Prelogove zagrebačke škole organske kemije dao kratak životopis V. Preloga, te opisao njegovo školovanje i znanstveni rad sve do 1935., kada iz Praga dolazi u Zagreb, na tadašnji Tehnički fakultet. Naveo je suradnike (diplomande, doktorande, suradnike iz „Kaštela“) s kojima je Prelog u šest zagrebačkih godina objavio 50-ak znanstvenih radova u svjetskim časopisima, a koji su kasnije postali profesori na mnogim fakultetima sveučilišta u Zagrebu, Rijeci i Sarajevu. Opisao je i iduće generacije Prelogovih učenika koje je Prelog pozivao u

svoj laboratorij na ETH u Zürichu, te pokazao fotografije s njihovih susreta u Zürichu i u Zagrebu. Na kraju je nabrojao kako se Hrvatska odužila svojem nobelovcu: državnim odlikovanjima, održavanjem simpozija, izdavanjem knjiga i poštanskih maraka, imenovanjem ulica, otkrivanjem bista itd. Tu je uvrstio i imenovanje predavaonice Prelogovim imenom, te postavljanje ploče na zidu predavaonice.

Akademik Vitomir Šunjić govorio je na temu Kako sam prošao kroz Zavod za organsku kemiju, prisjetivši se svoga boravka na ZOK-u u vrijeme studija oko 1960., te svojega diplomskog rada kojega je radio kod prof. Viktora Hahna. Akademik Mladen Žinić je u predavanju Crtice iz sjećanja na Vladu Preloga i stari ETH u Zürichu evocirao uspomene na svoj boravak na ETH 1978. Prisjetio se Donalda J. Crama, Jean-Marie Lehna i Charlesa J. Pedersena koji su u to vrijeme surađivali s Prelogom, a Nobelovu nagradu su dobili nešto poslije njega (1987.). Naglasio je da se kod Preloga susreo s krunastim eterima i ionoforima, koji su ga inspirirali za daljnja istraživanja u supramolekularnoj kemiji. Miljenko Dumić izložio je svoje Sjećanje na znanstvenika, učitelja i prijatelja Vladimira Preloga čiji se „kotač istraživanja“ snažno zavrtio u Zagrebu. Zadržao se na Prelogovu zagrebačkom razdoblju (1935. – 1941.). Izlaganje je popratio brojnim dokumentima i fotografijama, te dodatno okarakterizirao Preloga kao znanstvenika i prijatelja Hrvatske.

Grace Karminski-Zamola, umirovljena profesorica Zavoda s najduljim radnim vijekom, održala je predavanje Vladimir Prelog, utemeljitelj sintetske organske kemije u Zavodu

95. obljetnica Zavoda za organsku kemiju

U petak 29. rujna na našem je Fakultetu održan mini-simpozij „95 godina Zavoda za organsku kemiju“. Bila je to prigoda i za proglašenje Velike predavaonice na Marulićevu trgu 20 Predavaonicom nobelovca Vladimira Preloga, te postavljanje spomen-ploče s Prelogovim likom i prigodnim tekstom.

Prodekanica I. Škorić otvara mini-simpozij Rektor D. Boras i dekan B. Zelić otkrivaju spomen-ploču Vladimira Preloga

| 9

PREDSTAVLJAMO USPJEŠNE KOLEGE

Predstavljamo uspješne kolegeProf. dr. sc. Tomislav BolančaDekan FKIT-a

U listopadu 2017. na dužnost je stupio novi dekan Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, prof. dr. sc. Tomislav Bolanča. Rođen je 19. svibnja 1974. u Zagrebu. Diplomirao je 1998. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu magistrirao je 2000. i doktorirao 2003. Redoviti je profesor FKIT-a te voditelj sveučilišnog specijalističkog poslijediplomskog studija Ekoinženjerstvo, a u mandatu prošle uprave bio je prodekan za poslovanje. Član je Stalnog upravnog odbora Central European Group for Separation Sciences, te član Upravnog odbora i potpredsjednik Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa. Objavio je više od 60 znanstvenih radova, član je uređivačkog odbora dva međunarodna znanstvena časopisa. Kao predsjednik ili član znanstvenog i organizacijskog odbora sudjelovao je u organizaciji dvadesetak većinom međunarodnih skupova. Ovlašteni je auditor za ISO 14001 te je predsjednik upravnog odbora spin-off tvrtke Comprehensive Water Technology d.o.o. Godine 2014. dobio je međunarodnu nagradu Medal and Award for Achievements in the Field of Chromatography and Related Separation Techniques koju dodjeljuje Central European Group for Separation Sciences, te je dobitnik zlatne medalje i plakete na 41. međunarodnoj izložbi inovacija INOVA 2016.S novim dekanom razgovarao je član uredništva Glasnika, prof. Marko Rogošić.

za organsku kemiju FKIT-a. Pokazala je nove fotografije i dokumente o Prelogovim radovima iz predratnog razdoblja i kemijske strukture heterocikličkih spojeva kojima se u to vrijeme bavila Prelogova grupa. Povezala je interes prema heterocikličkim spojevima s današnjim znanstvenim istraživanjima u Zavodu i naglasila kontinuitet rada na određenim klasama spojeva još od Prelogova vremena. Predstojnica Zavoda Silvana Raić-Malić predstavila je Znanstvenu djelatnost Zavoda za organsku kemiju. Dala je pregled predstojnika Zavoda od 1945. do danas, pokazala rezultate međunarodnih i domaćih znanstvenih projekata, te Zavodsku bibliografiju za zadnjih pet godina, iz kojih je vidljiva široka znanstvena, nastavna i stručna produkcija zavoda.

U drugom dijelu mini-simpozija govorili su dobitnici Prelogove nagrade za mlade organske kemičare. Svi su oni diplomirali ili doktorirali u Zavodu za organsku kemiju, a neki od njih su danas i sami nastavnici Zavoda. Tom su prilikom pokazali rezultate svojih istraživanja nakon dobivanja nagrade:• Linda Tomašković (Fidelta d.o.o.): Protuupalni

makrolidni hibridi • Ivo Piantanida (IRB): Zanimanje: heterociklička

kemija i biokemija • Nikola Basarić (IRB): Fotokemijsko generiranje kinon-

metida u inkluzijskim kompleksima • Irena Škorić (FKIT): Fotokemijskom metodologijom do

funkcionaliziranog bicikličkog[3.2.1]-skeleta • Marijana Hranjec (FKIT): Biološki aktivni derivati

benzimidazola i njihova moguća primjena Sve prezentacije bile su vrlo zanimljive i pokazale da su se dobitnici Prelogove nagrade profilirali u vrsne znanstvenike koji rade vrlo zahtjevna istraživanja, da imaju jaku međunarodnu suradnju i da se s pravom mogu zvati nastavljačima „Prelogove zagrebačke škole organske kemije“.

Irena Škorić i Krunoslav KovačevićFotografije: Ivana Lujić

Spomen-ploča Vladimira Preloga, rad Slavena Miličevića

10 | Predstavljamo uspješne kolege

Poštovani kolega, zajedno smo, na moje, a nadam se i Vaše zadovoljstvo surađivali u prošloj upravi. Na osnovi zajedničkog iskustva znadem koliko naporno to može biti. Koja je bila – da tako kažem – kap koja je prelila čašu i potaknula Vas na kandidaturu?Surađivali smo i puno prije dolaska u fakultetsku upravu. Dobro se sjećam naših diskusija prije obrane mojeg doktorata, vezano uz kromatografiju i moderne metode modeliranja. Suradnju smo nastavili i objavili niz znanstvenih radova iz tog područja. Na osnovi naših zajedničkih istraživanja te onih moga šireg tima, od tvrtke Dionex odnosno Thermo Fisher Scientific ostvario sam donacije kapitalne opreme i potrošnog materijala ukupne vrijednosti uvelike preko milijun kuna. Lijep je osjećaj kada se radeći svoj posao može napraviti nešto dobro, može napraviti razlika. Taj sam osjećaj imao i u fakultetskoj upravi. Spomenut ću u prvom redu osnivanje spin-off tvrtke Fakulteta i Sveučilišta u Zagrebu koja uspješno radi već skoro tri godine, te renoviranje većeg dijela prostora Fakulteta i znatno povećanje mogućnosti korištenja novih tehnologija u obrazovanju (npr. u velikoj predavaonici na Marulićevom trgu 19). Kap koja je prelila čašu i potakla me na donošenje odluke o kandidaturi bila je želja da nadalje na sličan način pridonosim razvoju Fakulteta. Pri tome sam imao u vidu da svaka sljedeća uprava mora biti „bolja“ od prethodne, što je dobro poznat osnovni postulat upravljanja sustavima. Promišljajući budućnost Fakulteta okupio sam suradnike koji se slažu oko temeljnih vrijednosti koje želimo poticati, a to su izvrsnost, poštovanje, uključivost, odgovornost i integritet. Sagledavajući njihove dosadašnje rezultate u svojim resorima, uvjerio sam se da imamo dobre „igrače“. Vjerujem da će uz moju pomoć kao koordinatora taj tim skladno „igrati“ i da će se Fakultet mirno i stabilno razvijati tijekom mog mandata.

Ako pravilno čitam Vaš program, preustroj Fakulteta ipak bi morao čekati preseljenje na novu lokaciju, koje je čini se sve dalje. Koje su po Vama glavne prepreke da se to ostvari i u sadašnjim prostorima?Kaže se da je lako biti general poslije bitke. Iz današnje perspektive pitam se je li ikada bilo stvarne mogućnosti da se projekt „Borongaj“ realizira?! Bazeni, klizališta, umjetne rijeke, brodići, niskolebdeći objekti, 20.000 ljudi svakodnevno u kampusu, električni automobili, energetski održiva gradnja… Pa niti Massachusetts Institute of Technology nema novaca za investicije takovih razmjera, a njegov godišnji proračun je na skoro 20 % ukupnog proračuna Republike Hrvatske. Citirat ću kancelara Otta von Bismarcka: Politika je umijeće mogućeg. Preustroj nije nemoguće provesti, međutim postavlja se pitanje hoće li se forsiranom provedbom preustroja ostvariti poboljšanje ili upravo suprotno. Suradnja između nastavnika s različitih organizacijskih jedinica ili zavoda ionako je više nego zadovoljavajuća, postoje uhodani sustavi korištenja kapitalne opreme, surađuje se na različitim projektima. Organizacijski preustroj dovodi nas do dvije mogućnosti: djelovanje novih, objedinjenih zavoda na više lokacija (što znači da bi svaki djelatnik zavoda radio na svojoj dosadašnjoj lokaciji), ili preseljenje opreme i adaptacija prostora da bi se dobila „homogena“ radna sredina. Mislim da prva mogućnost ne nudi poboljšanje, a druga nije ostvariva iz niza razloga, uključujući i financijske. No obvezujem se da ću

raditi na rješenju navedenih problema, ili izgradnjom novih prostora ili adaptacijom postojećih.

Kao insajder, ne mogu se oteti dojmu da se naši nastavni programi u velikoj mjeri preklapaju. S druge strane, pregled kvalitete i tempa zapošljavanja naših studenata upućuje da poslodavci ne prave veliku razliku među pojedinim našim studijima. Ima li dakle prostora za racionalizaciju, smanjenje broja studijskih programa? S obzirom na perspektive zapošljavanja, ima li mogućnosti za smanjenje upisnih kvota?Iako se načelno slažem, tu bih tvrdnju malo drugačije formulirao: tržište rada ne prepoznaje, tj. nije mu komunicirana razlika u programima. Komunikaciju s tržištem rada najbolje promiče razvoj suradnje s gospodarstvom, koja pak pomaže u razvoju proizvoda i usluga s visokom dodanom vrijednosti, potiče razvoj tržišta, a time i potrebu za zapošljavanjem studenata koji su završili FKIT. Racionalizacija studijskih programa i smanjivanje kvota može biti velika kočnica kako razvoju naše struke tako i razvoju pripadajućeg dijela gospodarstva. U vrijeme kada je jedan od strateških ciljeva Republike Hrvatske otvaranje novih visokoškolskih ustanova kao temelj razvoja Hrvatske (isto je i u svijetu), smanjivanje kvota i racionalizacija sustava u programskom smislu nikako se ne može uklopiti u navedeno. Stoga, upravo suprotno, moramo naći način za proširivanje i nadopunu postojećih programa, ako je moguće i otvaranje novih, što između ostalog izravno može utjecati na povećanje kvota kao i na potrebu za zapošljavanjem novih nastavnih kadrova, u prvom redu docenata.

Fakultet je donio dokumente kojima nastoji odabrati najbolje doktorande za svoje buduće docente. Međutim, čini se da previše mjesta u studijskom programu za nove docente nema. Kako zadržati najbolje ljude na Fakultetu? Nije li to tzv. inbreeding? Što ako se na natječaje počnu javljati ljudi s drugih institucija?Kod zapošljavanja docenata na našem Fakultetu teško da postoji inbreeding. Naš Fakultet je među visokoobrazovnim institucijama u Republici Hrvatskoj koje imaju vrlo visoke rezultate na polju znanstvenih istraživanja. Samim time poslijedoktorandima koji ne dolaze s našeg Fakulteta vrlo je teško konkurirati za docentska mjesta. Što se tiče konkurencije za navedena mjesta izvan granica Hrvatske, ne može se zanemariti jezična barijera. Malo je vjerojatno da će kandidati iz razvijenijih zemalja tražiti docentsko mjesto na Fakultetu, a također je malo vjerojatno da će oni iz manje razvijenih zemalja biti konkurentni. Dugoročno naravno da će se zapošljavati i kandidati koji ne dolaze iz našeg sustava, no to ne treba gledati negativno. To znači da su kandidati iz našeg sustava konkurentni da rade u drugima. Time se upravo realizira jedan od strateških ciljeva akademske zajednice, povećana kratkoročna i dugoročna mobilnost nastavnika.

Statistika je neumoljiva – što je više doktoranada to je veća znanstvena produktivnost Fakulteta. Kako dakle povećati broj kompetitivnih znanstveno-istraživačkih projekata, domaćih i međunarodnih?Slažem se, ali uz nadopunu da broj poslijedoktoranada još više utječe na produktivnost Fakulteta. Fakultet je jedan od znanstveno najproduktivnijih na Sveučilištu u Zagrebu, čime se svrstava u sam vrh hrvatske znanosti i ostvaruje nužan

| 11

Glasnik • 59

uvjet za dobivanje većeg broja kompetitivnih projekata. U idućem mandatu osnovat ćemo Ured za transfer tehnologije i međunarodnu suradnju u kojem ćemo zaposliti najmanje jednu osobu. Aktivnosti Ureda bit će vezane uz upravljanje projektima: administriranje projekata, predlaganje projektnih timova i njihovo povezivanje s raspisanim pozivima, pomoć pri izradi dokumentacije i prijavi projekata. Neće se posebno razlikovati stručni, znanstveni, infrastrukturni i drugi projekti te suradnja s gospodarstvom. Ured će podršku pružati svakoj vrsti projekta ili suradnje, pritom pokušavajući dobiti najviše za Fakultet objedinjavanjem aktivnosti i pronalaskom novih niša za budući korak više. Nažalost, sustav mnogo bolje prepoznaje nastavni rad sveučilišnih nastavnika, procjenjujući različita izvješća o održanim satima nastave (i to na godišnjoj razini), dok se drugoj polovici radnoga dana (znanosti) pridaje manje pozornosti. Poticajno? Zasigurno ne.

Diplomand ste PMF-a, a doktorand FKIT-a. Možete li iz te pozicije ocijeniti sličnosti i razlike dviju institucija? Koje su naše komparativne prednosti, a koje mane?To je bio vrlo sretan splet okolnosti: obrazovanje na dvije ponajbolje institucije vezane uz kemiju i kemijsko inženjerstvo te srodne tehnologije osiguralo mi je jako dobru startnu poziciju za daljnji razvoj. U današnje vrijeme potpuno je jasno da mobilnost na svim razinama znatno doprinosi povećanju izvrsnosti. Upravo s tog gledišta rekao bih da postoji znatno više prednosti negoli nedostataka. Ipak, moram priznati da su moja osobna poslovna dostignuća vezana uz FKIT. Radeći na Fakultetu skoro dvadeset godina doživio sam puno lijepih trenutaka. Uz veliko uvažavanje PMF-a koji mi je dao bazu, ipak sam ja dijete FKIT-a.

Velik ste dio svoje energije u proteklom razdoblju uložili u spin-off tvrtku CWT. Kome ćete ostaviti to svoje djetešce? Kakva je tvrtkina budućnost? Kad će dobiti mlađega brata ili sestricu?Osnovati prvu spin-off tvrtku u 100 %-tnom vlasništvu institucija na Sveučilištu u Zagrebu poseban je osjećaj. Sinergija vizije, poslovne umješnosti i velike doze hrabrosti uz ekipu velikih entuzijasta ne može se dogoditi svaki dan. Tvrtka već skoro tri godine plovi nemirnim poslovnim vodama, sada ima dva zaposlenika, a nadam se i daljnjem rastu. Preboljeli smo dječje bolesti, puno smo naučili i radit ćemo u smjeru kreiranja realne mogućnosti za otvaranje još jedne spin-off tvrtke. Pokušat ćemo dodatno educirati i usmjeriti studente prema (akademskom) poduzetništvu i odškrinuti im vrata samozapošljavanja. Otvaranje i rad spin-off tvrtki nedvojbeno je mjerilo i dokaz kompetentnosti i konkurentnosti fakulteta.

Tomislav privatno?Najviše volim provoditi slobodne trenutke kao obiteljski čovjek. Svi volimo sport, pa naše dvije djevojčice Dora i Ivona i supruga Gordana čine idealan tim za aktivan boravak u prirodi.

Razgovarao Marko Rogošić

Novi prodekani FKIT-aPRODEKANICA ZA NASTAVU

Izv. prof. dr. sc. Tatjana Gazivoda Kraljević

Rođena u Koprivnici 25. siječnja 1975. Srednješkolsko obrazovanje stekla je u Kemijskoj školi u Varaždinu i diplomirala na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu 2000. Doktorirala je 2007. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s disertacijom Novi C-5 supstituirani pirimidinski i furo[2,3-d]pirimidinski derivati 4,5-didehidro-L-askorbinske kiseline: sinteza i ispitivanje antitumorskih i antivirusnih djelovanja. U Zavodu za organsku kemiju Fakulteta zaposlena je od 2000., docentica od 2011. i izvanredna profesorica od 2017. Nositeljica je i sunositeljica više kolegija iz područja organske kemije i sinteze te medicinske kemije na preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima Fakulteta. Sunositeljica je kolegija Organska kemija, Primijenjena organska kemija i NBK zaštita sveučilišnog preddiplomskog studija Vojno inženjerstvo Hrvatskog vojnog učilišta „Franjo Tuđman”. Na preddiplomskom i diplomskom studiju Fakulteta nositeljica je ili sunositeljica pet kolegija treće razine primjene e-učenja u nastavi. Mentorica je devet diplomskih radova, 15 završnih radova, jednog rada nagrađenog Rektorovom nagradom i tri doktorska rada čija je izrada u tijeku. Znanstveno se bavi sintetskom organskom i medicinskom kemijom, klasičnim i suvremenim sintetskim metodologijama, dizajnom i strukturnom karakterizacijom novih biološki aktivnih molekula. Objavila je 27 znanstvenih radova iz selekcije Current Contents. Voditeljica je hrvatsko-slovenskog bilateralnog projekta Synthesis and cytostatic activities of the novel pyrrolo[2,3-d]pyrimidine derivatives te suradnica na dva međunarodna i pet domaćih projekata. Od 2013. koordinatorica je pri Fakultetu u procesu pripreme i provedbe preddiplomskih sveučilišnih studijskih programa Vojno vođenje i upravljanje i Vojno inženjerstvo te od 2014. članica Vijeća ta dva studija kao predstavnica Fakulteta.

12 | Predstavljamo uspješne kolege

PRODEKAN ZA POSLOVANJE

Prof. dr. sc. Ante Jukić

Rođen u Vukovaru 18. travnja 1971., gdje je 1990. i maturirao. Na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije diplomirao je 1997., magistrirao u području prirodnih znanosti 2001. i doktorirao u području tehničkih znanosti 2004. radom Optimiranje procesa dobivanja i svojstava polimernih aditiva mazivih ulja. Od 1998. do 2001. znanstveni je novak u Zavodu za elektrokemiju, a nakon toga u Zavodu za tehnologiju nafte i petrokemiju. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2005., izvanrednog profesora 2009. i u redovitog profesora 2013. Predaje više kolegija iz područja naftno-petrokemijskih procesa i proizvoda, kemije sintetskih polimera, te vodikove energije i ekonomije. Znanstveno se bavi radikalskim kopolimerizacijama, funkcionalnim i nanostrukturiranim polimernim materijalima, uljnim nanofluidima, a u zadnje vrijeme i procesima proizvodnje biodizela i mješavinama mineralnih goriva i biogoriva. Kao koautor objavio je više od 60 recenziranih znanstvenih radova u časopisima i zbornicima. Vodio je i sudjelovao u osam znanstvenih projekata i preko 40 stručnih suradnji. Stalni je recenzent više časopisa (Polymer, Energy and Fuels...). Nagrađen je Rektorovom nagradom (1997.), nagradom Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu za znanstveno dostignuće (2000.) te nagradom Akademije tehničkih znanosti Hrvatske za mlade znanstvenike „Vera Johanides“ (2004.). Predsjednik je Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa, član izvršnog odbora Znanstvenog vijeća za naftu i plin HAZU i član predsjedništva Hrvatskog društva za goriva i maziva. Od srpnja 2010. do kraja 2016. bio je glavni urednik časopisa Goriva i maziva. Sudjelovao je u organizaciji i programsko-znanstvenim odborima više međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova (Ružičkini dani, Goriva, Maziva i drugi).

PRODEKAN ZA ZNANOST I MEĐUNARODNU SURADNJU

Doc. dr. sc. Hrvoje Kušić

Rođen u Zagrebu 26. kolovoza 1975., gdje je maturirao 1994. na XV. gimnaziji. Na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije 2001. je diplomirao, a 2006. doktorirao u području tehničkih znanosti s radom Smanjenje organskog opterećenja obojenih otpadnih voda primjenom naprednih oksidacijskih procesa. Od 2001. zaposlen je u Zavodu za polimerno inženjerstvo i organsku kemijsku tehnologiju. prvo kao znanstveni novak te naposljetku kao docent od 2013. Nositelj i sunositelj je više kolegija iz područja inženjerstva i zaštite okoliša na preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima Fakulteta. Znanstvena djelatnost usmjerena mu je na istraživanje zelenih, održivih tehnologija za pročišćavanje voda i obradu otpada, prvenstveno prema razvoju i primjeni naprednih oksidacijskih procesa te novih materijala aktivnih pod Sunčevim zračenjem s primjenom u zaštiti okoliša. Rezultate svoga dosadašnjeg znanstvenog-istraživačkog rada prikazao je u jednoj znanstvenoj knjizi, nekoliko poglavlja u znanstvenim knjigama i preko 70 cjelovitih radova, većinom objavljenih u CC-časopisima. Voditelj je jednog domaćeg i jednog međunarodnog znanstvenog projekta, a sudjelovao je na 11 znanstvenih (međunarodnih i domaćih) projekta. Član je uredništva znanstvenih časopisa Journal of Advanced Oxidation Technologies i Journal of Nanotoxicology and Nanomedicine te je stalni je recenzent za više od 20 znanstvenih časopisa. U više navrata usavršavao se u inozemstvu: 2002. i 2004. na Državnom sveučilištu Floride, SAD, te tijekom 2007. i 2008. na Državnom sveučilištu u Jacksonu, SAD, u ukupnom trajanju od 20 mjeseci. Dobitnik je godišnje državne nagrade za znanost u području tehničkih znanosti za 2011.

| 13

ZANIMJIVOSTI

FKIT u medijima

Dobitnice stipendije „Za žene u znanosti“ 2017.; D. Juretić Perišić druga je slijeva (foto: faH)

I ove godine medijski je opsežno popraćena dodjela stipendije „Za žene u znanosti“ UNESCO-a i L’Oreala, koju je dobila znanstvena novakinja Fakulteta Daria Juretić Perišić. HRT je 6. travnja 2017. o tome izvijestila u Vijestima na 1. programu, a 7. travnja u sklopu emisije „Dobro jutro Hrvatska“ razgovaralo se sa stipendisticama. Tekstove o stipendisticama objavili su Jutarnji list od 5. travnja, Večernji list i Narodni list od 6. travnja, kao i brojni mrežni portali.

Nastavlja se redovito izvještavanje HRT-a o znanstvenom radu pojedinih istraživača Fakulteta. Tako su emitirana dva priloga o istraživanjima izv. prof. dr. sc. Zvonimira Glasnovića iz područja ekološki prihvatljivih energetskih tehnologija, u emisijama „Eko-zona“ od 10. svibnja i „Društvena mreža“ od 11. svibnja. O istraživanjima izv. prof. dr. sc. Zvjezdane Findrik Blažević na europskom projektu CARBAZYMES bilo je riječ u emisiji „Prometej“ od 25. svibnja.

Popraćena su i zbivanja na Fakultetu: u emisiji „Iz svijeta znanosti“ na Radiju Sljeme prof. dr. sc. Irena Škorić najavila je mini-simpozij povodom 95 godina Zavoda za organsku kemiju FKIT-a. U sklopu emisije pušten je arhivski razgovor s Vladimirom Prelogom, povodom svečanog imenovanja velike predavaonice na Marulićevu trgu 20 Predavaonicom nobelovca V. Preloga. U emisiji „Dobro jutro Hrvatska“ od 23. listopada najavljeno je svečano otvorenje multimedijske predavaonice na Marulićevu trgu 19, koju je u razgovoru u samoj predavaonici predstavio dekan FKIT-a prof. dr. sc. Tomislav Bolanča. O mogućnostima rada na virtualnim sustavima koje nova predavaonica pruža izvijestio je isti dan i portal Jutarnjeg lista.

Fakultet se našao u vijestima i zbog pritužbi dijela studenata na preoštre kriterije doc. dr. sc. Svjetlane Krištafor, nositeljice kolegija Opća i anorganska kemija, kojima pripisuju vrlo lošu prolaznost na rujanskim ispitnim rokovima. Nakon što je više mrežnih portala prenijelo te pritužbe bez ikakve provjere, Večernji list od 5. listopada objavio je članak u kojemu dekan FKIT-a prof. T. Bolanča i predsjednik Studentskog zbora FKIT-a Dominik Varga tvrde da su pritužbe neutemeljene i da je jednostavno riječ o teškom, a temeljnom kolegiju, za čije se svladavanje treba uložiti više truda (alumni FKIT-a nesumnjivo dobro znaju kako je to). Varga je dodao da je obraćanje putem medija neprimjeren način komuniciranja s Fakultetom te je riječ o nedopuštenom pritisku na rad nastavnika, Fakulteta i cjelokupnog Sveučilišta. S time se možemo samo suglasiti i poželjeti da u budućnosti portali naprave novinarski minimum i istraže drugu stranu prije objavljivanja senzacionalne priče.

Sve priloge i tekstove možete vidjeti, čuti i pročitati na mrežnoj stranici Fakulteta: https://www.fkit.unizg.hr/mediji

Uredništvo

Sukladno sustavu osiguravanja kvalitete, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu (FKIT) provodi anketu o zapošljavanju među nedavno diplomiranim studentima. Trogodišnji ciklus prikupljanja podataka odabran je da bi se mogla kreirati praktična krivulja dinamike zapošljavanja i izvući što je moguće više informacija iz razmjerno male količine prikupljenih podataka. Prikuplja se samo sljedeće: podaci o radnim mjestima od trenutka diplomiranja do trenutka slanja ankete te broj mjeseci do nalaska prvoga zaposlenja. Smatramo da bi opširne i zamorne ankete znatno smanjile povrat i time

pouzdanost prikupljenih podataka. Nadalje, prikupljeni podaci o ranom stadiju razvoja karijere omogućuju FKIT-u da izravno poveže poslodavce koji povremeno od nas traže prikladne kandidate s nezaposlenim ili studentima s neadekvatnim zaposlenjem. Na taj način FKIT razvija i društvenu komponentu svoga djelovanja.U ovom se članku prikazuju rezultati treće takve ankete; prve dvije provedene su 2009. i 2014.1 Podaci su prikupljeni od siječnja do početka lipnja 2017., na uzorku od 262 studenta koji su diplomirali u razdoblju 2013./14. – 2015./16.

1 objavljeno u Glasniku br. 53, nap. ur.

Kamo idu kemijski inženjeri?

14 | Zanimljivosti

Podaci o završenim prvostupnicima nisu prikupljani jer neznatan broj studenata napušta FKIT nakon završenoga preddiplomskoga studija.

PROBLEMI SA ZAPOŠLJAVANJEMNa osnovi iskustva iz prethodnih anketa, prepoznali smo nekoliko kategorija studenata koji imaju problema sa zapošljavanjem. Jednu od njih čine oni koji se nisu odazvali anketi, njih 10 (3,15 %). Za pretpostaviti je da se veći dio njih još uvijek nije zaposlio ili se nije zaposlio u struci; ima indicija da je dio njih u inozemstvu. Deklarirano nezaposlenih je 16 (5,06 %). Postoci u ovim dvjema kategorijama vrlo su slični onima iz 2014. Tu su i zaposleni na tzv. stručnom osposobljavanju, bez zasnivanja radnog odnosa. Takvo je iskustvo imalo 28 studenata (8,83 %). U odnosu na 2014. to je povećanje za više od tri postotna poena. Iz odgovora se vidi da sve veći broj studenata nakon osposobljavanja nastavlja raditi kod istih ili sličnih poslodavaca, što znači da ideja ispunjava svoju svrhu – u 2014. to je bila tek iznimka. Nažalost, kao i u 2014. tvrtke su rijetko proizvodne; najčešće se radi o državnim ili javnim ustanovama – čini se da država podupire samu sebe.

NASTAVAK ŠKOLOVANJAStudij na FKIT-u dobar je temelj za nastavak školovanja. Od 262 studenta njih barem 48 nastavlja školovanje (18,32 %). To je slično postotku iz 2009., a znatno više od postotka iz 2014. (oko 13 %). Povećanje je posljedica toga što je RH ponovo počela financirati zapošljavanje asistenata i doktoranada. Sukladno tome, manji broj studenata odlučio se za školovanje u inozemstvu, njih 10 (3,23 % u odnosu na 5,74 % u 2014.) – očito nitko ne ide iz države bez ljute potrebe!Znatno je porastao broj naših studenata – zaposlenika Instituta Ruđera Boškovića (13 odnosno 4,19 %) koji međutim ne upisuju doktorat na našemu Fakultetu nego drugdje. Na FKIT-u je zaposlen 21 doktorand (ili 6,77 % ukupno diplomiranih). Oni rade kao asistenti ili kao suradnici na znanstveno-istraživačkim projektima, a upisuju doktorat na FKIT-u. Na drugim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu zaposlena su četiri diplomirana studenta FKIT-a, po jedan na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Tekstilno-tehnološkom fakultetu i Metalurškom fakultetu u Sisku.

RASPODJELA POSLOVANa slici 1. prikazana je opća raspodjela ponuđenih poslova. Podaci se odnose na ukupan broj ponuđenih poslova (268) intervjuiranim studentima.U inozemstvu je šestero naših diplomiranih studenata radilo na ukupno osam radnih mjesta u struci. Kod poslova u Bosni i Hercegovini radi se o povratku studenata u zavičaj; poslovi u Njemačkoj i Irskoj dio su suvremene hrvatske priče o odljevu radne snage. I dio nezaposlenih, odnosno zaposlenih izvan struke sreću traži u Njemačkoj.

Slika 1. Opća raspodjela poslova ponuđenih studentima FKIT-a

U osnovnom i srednjem školstvu posao je, stalni ili privremeni, našlo 8 diplomiranih studenata što je veliko smanjenje u odnosu na 2014., kada se radilo o 41 studentu. Sasvim nova kategorija su poslovi na visokoškolskim ustanovama bez nastavka školovanja – to su zamjenska radna mjesta zbog odlaska zaposlenih djelatnica na rodiljni dopust. Bilježimo 10 takvih slučajeva.Broj poslova u državnim i javnim službama razmjeran je udjelu na anketi iz 2014., a u gotovo polovici slučajeva radilo se o stručnom osposobljavanju.U sektoru trgovine i usluga ponuđeno je 40 radnih mjesta, što također odgovara udjelu iz 2014. Od zanimljivijih poslova, bilježimo jedno zaposlenje u projektnom uredu iz područja kemijskog inženjerstva te jednog diplomiranog studenta FKIT-a koji radi kao slobodni umjetnik.

Kemijski inštitut, Ljubljana, SlovenijaSveučilište države São Paulo, BrazilInstitute of Science and Technology Austria, Klosterneuburg, AustrijaUniversität Duisburg-Essen, NjemačkaHelmholtz Zentrum Berlin für Materialien und Energie, NjemačkaUniversity of Southampton, Ujedinjena KraljevinaSveučilište u Bayreuthu, NjemačkaEberhard Karls Universität Tübingen, NjemačkaKompetenzzentrum Holz GmbH Linz, AustrijaPolymer Competence Center Leoben GmbH, Austrija

Inozemne ustanove na kojima diplomirani studenti FKIT-a nastavljaju školovanje

Ministarstvo financija, Carinska upravaMinistarstvo gospodarstva, Sektor za energetikuMinistarstvo obrane, Nuklearno-biološko-kemijska obranaMinistarstvo zdravstvaHrvatska agencija za okoliš i priroduHrvatska akreditacijska agencijaEnergetski institut „Hrvoje Požar“Državni hidrometeorološki zavodNastavni zavod za javno zdravstvo „Andrija Štampar“Institut za medicinska istraživanja i medicinu radaHrvatski geološki institutŽupanijski zavodi za javno zdravstvoŽupanijski odjeli, odnosno uredi Grada Zagreba za djelatnosti iz područja zaštite okoliša, poljoprivrede, energetike, razvoja…Gradska komunalna poduzećaInstitut „Ruđer Bošković“

Ustanove zapošljavanja diplomiranih studenata FKIT-a u javnom sektoru

| 15

Glasnik • 59

Slika 2. Poslovi u „realnom“ sektoru ponuđeni studentima FKIT-a

Na slici 2. je brojnost ponuđenih poslova u „realnom“ sektoru RH, po industrijskim grupacijama. Udio poslova u „realnom“ sektoru zadržan je u odnosu na situaciju 2014. Znatno se promijenila situacija s obzirom na pojedine grupacije. Farmaceutska je industrija porasla s oko 27 % na gotovo 57 % – u tijeku je investicijski ciklus, a velik dio porasta industrijske proizvodnje i izvoza RH odnosi se upravo na farmaceutsku industriju. Naftna i petrokemijska industrija pala je s 33 % na 12 % udjela – s obzirom na probleme u kojima se nalaze INA i Petrokemija Kutina i ovo je očekivani rezultat. Slijede prehrambena industrija, metaloprerađivačka industrija sa strojogradnjom te industrija boja, lakova i premaza sa udjelima sličnim kao 2014. Ostale grane zapošljavaju razmjerno malo diplomiranih studenata FKIT-a pa i varijacije u zapošljavanju ne treba razmatrati na razini pojedinačnih trendova.

DINAMIKA ZAPOŠLJAVANJADinamika zapošljavanja iskazana je kumulativnim prikazom udjela zaposlenih o vremenu zapošljavanja, iskazanom u mjesecima. Na slici 3. prikaz je za sve studente koji su diplomirali u promatranom razdoblju u usporedbi s anketom iz 2014. Grafički prikaz pokazuje da 13 % studenata odmah nakon diplomiranja počinje raditi, u roku od šest mjeseci zapošljava se gotovo 65 % studenata, više od 80 % studenata zaposli se u roku od godine dana, a zaposlenost od 90 % (ne nužno u struci) dosegne se u roku od dvije godine. Daljnje zapošljavanje je vrlo sporo. U usporedbi s 2014. situacija je nešto bolja.

Gledano po godištima, svaka sljedeća godina u promatranom razdoblju bila je nešto bolja jer je gospodarstvo postupno izlazilo iz krize, u potpunoj suprotnosti s prethodnim razdobljem 2009. – 2014. Napravljena je i raspodjela i po studijima, nešto se brže zapošljavaju diplomirani studenti kemijskog inženjerstva. U 2014. to su bili studenti primijenjene kemije. Čini se da za tržište rada nije presudno koji je studij pojedini kandidat završio.

Farmaceutske tvrtke (59 radnih mjesta): Pliva d.o.o. Zagreb, Belupo d.d. Koprivnica, Fidelta d.o.o. Zagreb, Hospira d.o.o. Zagreb, PharmaS d.o.o. Zagreb, PrimeVigilance d.o.o. Zagreb, Biofarm d.o.o. Lučko, Jadran Galenski laboratorij d.d. Rijeka, ACG Lukaps d.o.o. LudbregNaftna i petrokemijska industrija (13 radnih mjesta): INA d.d., Petrokemija d.d. KutinaPrehrambena industrija (9 radnih mjesta): Sladorana d.o.o. Županja, Carlsberg Croatia d.o.o. Koprivnica, Cedevita d.o.o. Zagreb, Badel d.o.o. Sisak, Ostrea d.o.o. Stankovci, PIK Vrbovec Mesna industrija d.d., Viro Tvornica šećera d.d. Virovitica, KIM Mljekara Karlovac d.o.o.Metaloprerađivačka industrija sa strojogradnjom (9 radnih mjesta): Oxidal d.o.o. Kerestinec, Plamen d.o.o. Požega, Elektroda Zagreb d.d., Metalska industrija Varaždin d.d., Nicro d.o.o. Zagreb, Đuro Đaković Specijalna vozila d.d. Slavonski Brod, Feroimpex d.o.o. Zagreb, Novi Feromont d.o.o. Donji KraljevecIndustrija boja, lakova i premaza (7 radnih mjesta): IVASIM d.o.o. Ivanić Grad, Iskra Zelina kemijska industrija d.o.o., Chromos Svjetlost d.o.o. Lužani, Chromos d.d. Samobor, Aqua V.M.V. d.o.o. Zagreb, Chromos Commerce d.o.o. ZagrebElektroindustrija (2 radna mjesta): Elka d.o.o. Zagreb, Selk d.d. KutinaIndustrija nemetala (3 radna mjesta): Calcit Lika d.o.o. Ličko Lešće, Lipik Glas d.o.o.Industrija papira (2 radna mjesta): DS Smith Unijapapir Croatia d.o.o. Zagreb, Hartmann d.o.o. KoprivnicaIndustrija gume i plastike (1 radno mjesto): Muraplast d.o.o. KotoribaGraditeljstvo (1 radno mjesto): Izgradnja d.o.o. Domašinec

Tvrtke zapošljavanja diplomiranih studenata FKIT-a u „realnom“ sektoru

16 | Zanimljivosti

0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 240,0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

0,7

0,8

0,9

1,0

udio

mjeseci od diplomiranja do zaposlenja

Anketa iz 2017. Anketa iz 2014.

Slika 3. Dinamika zapošljavanja diplomiranih studenata FKIT-a – usporedba ankete iz 2017. s onom iz 2014.

ZAKLJUČCINa osnovi analize prikazane ankete i anketa iz prethodnih razdoblja moguće je izvući sljedeće zaključke:• odabrana metodologija anketiranja ima povrat iznad

95 % i pruža mogućnost kvalitetne analize prikupljenih podataka i izvlačenja relevantnih zaključaka

• u rezultatima se jasno prepoznaju sve značajke stanja u „realnom“ sektoru – rast gospodarstva znači i rast zapošljavanja, kako ukupno, tako i po pojedinim granama

• pri zapošljavanju u javnom sektoru, odnosno u sektoru trgovine i usluga jasno se odražava svaka pojedinačna državna mjera poticanja zapošljavanja; zapošljivost međutim manje ovisi o ukupnom stanju gospodarstva nego li je to slučaj kod realnog sektora

• u roku od šest mjeseci zapošljava se gotovo 65 % studenata, a više od 80 % studenata zaposli se u roku od godine dana; studenti se zapošljavaju sličnom brzinom neovisno o završenom studiju

• tržište rada postupno postaje sve fleksibilnije; u odgovorima na anketu iz 2017. više je poslova na određeno vrijeme nego u onoj iz 2014.; mladi diplomirani studenti FKIT-a u takvom se okružju sve bolje snalaze i uspijevaju pronaći nove poslove u razmjerno kratkom roku.

Marko Rogošić

Od 24. do 29. travnja 2017. održan je petnaesti Festival znanosti u 23 grada diljem Hrvatske, pa tako i u Zagrebu, u Tehničkom muzeju Nikole Tesle. Tema ovogodišnjeg Festivala bilo je vrijeme, kako kažu organizatori: „Vrijeme u koje smo svi uronjeni, tu rijeku bez povratka, uzrok svake mijene.“ Ove je godine i pravo vrijeme za obilježavanje 160. godišnjice rođenja jednog od najvećih hrvatskih znanstvenika, Andrije Mohorovičića, koji je utemeljitelj Službe točnog vremena. Kako vrijeme može biti fizikalno, psihološko, astronomsko, povijesno, meteorološko, tako su radionice održavali ljudi različitih struka, od meteorologa pa do kemijskih inženjera. Stoga su i studenti Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije zajedno s asistentima i profesorima (većinom iz Zavoda za analitičku kemiju) organizirali pet radionica.

Posjetitelji udubljeni u radionicu „Vrijeme liječi sve, ali ništa bez kemije!?“ (foto: Tehnički muzej Nikole Tesle)

FKIT na Festivalu znanosti 2017.

| 17

Glasnik • 59

Asistent Dario Dabić i studentice Dorina Vidović i Ines Topalović održali su radionicu „Vrijeme liječi sve, ali ništa bez kemije!?“. Prikazali su nekoliko različitih eksperimenata od kojih je svima, odraslima i djeci, najsimpatičnije bilo tzv. živo blato. Uz to su po grupama rješavali i detektivski slučaj dokazivanjem iona, pri čemu su oni najuspješniji i najbrži dobili prigodne nagrade.Asistentica Mirta Čizmić i studentica Antonela Čović na zanimljiv način su prikazale plošnu kromatografiju u svojoj radionici „Boje i kemija“ uz pomoć filtar-papira, flomastera i destilirane vode. „Vrijeme je za čokoladu!“ naziv je radionice profesorice Danijele Ašperger i studentice Jasmine Beganović. Na početku su objasnile od čega se dobiva svima omiljen prehrambeni proizvod, čokolada, kako se ona čuva i jede te koliko je zdrava. Sam eksperiment sastojao se od mrvljenja i odmašćivanja čokolade, odvajanja masti i kakao mase centrifugiranjem, a krajnji cilj bio je pomoću filmske krvi dokazati da čokolada sadrži željezo.Profesorica Dragana Mutavdžić Pavlović i studentica Andrea Martinović prikazale su dva eksperimenta u svojoj radionici „Putovanje kroz vrijeme – minerali“. Sve je posebno oduševilo tzv. „nevidljivo pismo“ koje su posjetitelji crtali kistovima po papiru i kad bi se papir osušio i poprskao žućkastom bojom, prikazala bi se nacrtana slika. Drugi eksperiment bio je dokazivanje metala u otopini na temelju specifičnog obojenja uz odgovarajuće reagense, što je zbog raznih obojenja nastalih miješanjem reagensa bilo jako zanimljivo, posebno djeci manjeg uzrasta.

Studenti Emina Mehić, Aleksandra Putnik, Stjepan Džalto i Franko Palčić s asistentima Fabijom Faragunom i Rokom Blažicom iz Zavoda za tehnologiju nafte i petrokemiju i Markom Racarom iz Zavoda za fizikalnu kemiju pokušali su predočiti kako vrijeme utječe na kemijske pokuse u radionici „Vrijeme u kemijskim pokusima i mjerenjima“. Prvo su izveli pokus s četiri kapljevine različitih kinematičkih viskoznosti da pokažu kako je vrijeme obratno proporcionalno viskoznosti, tj. što kapljevina brže prijeđe put između oznaka, viskoznost je manja. U pokusu jodnog sata pomiješaju se dvije otopine (otopina vodikova peroksida i kalijeva jodida s otopinom natrijeva tiosulfata, sulfatne kiseline i škroba) te mjeri vrijeme potrebno da se ona oboji. Iz grafičkog prikaza ovisnosti vremena o volumenu natrijeva tiosulfata odredi se njegov volumen i koncentracija. Utrkom puževa na zanimljiv način prikazano je svojstvo puzanja materijala, a iz pokusa se dalo zaključiti da trakica puža koji najbrže stigne do cilja ima najveću brzinu puzanja i najprije će doći do loma.Vrata Festivala bila su otvorena svim naraštajima, a uz dobru interakciju publike i studenata moglo se puno toga naučiti i vidjeti. Studenti FKIT-a zajedno s asistentima i profesorima vesele se novom Festivalu znanosti jer, kako je rekao Thomas J. Watson1: „Mudrost je iskoristiti vrijeme i znanje na pravi način“. A pravi način je zasigurno Festival znanosti.

Ines Topalović

1 Predsjednik i glavni izvršni ravnatelj (CEO) IBM-a 1914. – 1956., u doba njihova rasta u međunarodnu tvrtku (nap. ur.)

Prof. D. Ašperger mami pozornost analizom čokolade (foto: Jasmina Beganović)

Asistenti i studenti s radionice „Vrijeme u kemijskim pokusima i mjerenjima“ (foto: Katarina Faraguna)

FKIT na Festivalu znanosti 2017.

18 | Glasnik • 59

PREDSTAVLJAMO VAM

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike RH, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Hrvatska zaklada za znanost odobrili su financiranje projekta „Izravna oporaba komunalne otpadne vode za navodnjavanje membranskim tehnologijama“ (ReHOHMem, PKP-2016-06-8522, https://dolardavor.wixsite.com/rehohmem) kroz Program poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena. Projekt je počeo s realizacijom 1. travnja 2017. na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Vrijednost projekta iznosi 1.492.908,72 kuna, a trajat će 2 godine. Industrijalizacija, porast ljudske populacije i klimatske promjene tri su ključna uzroka globalnog problema opskrbe vodom namijenjenom piću, te za industrijske i poljoprivredne potrebe. Sve više zemalja suočava se s jakim sušama i njihovim posljedicama. Prinosi poljoprivrednih kultura i sigurnost opskrbe hranom postaju sve nestabilniji i ugroženiji. Realno je očekivati da će utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu biti sve negativniji kroz dolazeća desetljeća. Stoga je potrebno primijeniti nove tehnologije kako bi se ublažile negativne posljedice klimatskih promjena. Direktiva Europske unije upućuje na ponovnu uporabu obrađene otpadne vode kada god je to moguće, te da njezino odlaganje ne smije imati štetan učinak na okoliš. Stoga oporaba otpadne vode, tj. njezina adekvatna obrada s ciljem ponovnog korištenja, postaje sve važnija u upravljanju vodnim resursima, u funkciji je zaštite okoliša, te ima svoje opravdane ekonomske i socijalne razloge. Poljoprivreda je jedan od najvećih potrošača vode. Zbog toga je primarni cilj projekta pokazati mogućnost oporabe otpadne komunalne vode radi navodnjavanja poljoprivrednih usjeva, pri čemu rizici za zdravlje i okoliš moraju biti svedeni na minimum. Za postizanje tog cilja primjenjuju se napredne membranske tehnologije mikrofiltracije, ultrafiltracije, nanofiltracije i reverzne osmoze, te membranski bioreaktori. U Hrvatskoj i na razini Europske unije ne postoje smjernice niti regulativa za oporabu otpadne vode. Projekt se stoga vodi prema najvažnijim smjernicama za oporabu voda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), regulativama Australije, Agencije za zaštitu životne sredine SAD-a (US EPA), države Kalifornije itd. Otpadne vode za oporabu mogu sadržavati cijeli niz opasnih tvari te će se prilikom njihove obrade primjenom membranskih tehnologija pratiti

najvažniji parametri: patogeni mikroorganizmi (bakterije, virusi) i kemijska zagađivala (biorazgradive organske tvari, makro- i mikronutrijenti, teški metali, anorganske soli, hormoni, itd.). Posebno će se istražiti učinkovitost uklanjanja određenih kategorija novih zagađivala kao što su etinilestradiol 17-α (EE2), estradiol 17-β (E2), estron (E1), diklofenak, makrolidni antibiotici, metiokarb, neonikotinoidi, oksadiazon i tri-alat. U Hrvatskoj se za obradu komunalne otpadne vode koriste isključivo konvencionalni uređaji za obradu voda (KUOV). Međutim, zakoni i direktive svake godine sve su stroži te pojava novih zagađivala u komunalnim vodama dovodi do potrebe zamjene KUOV-a novim tehnologijama. Oporaba otpadne vode u Hrvatskoj praktički ne postoji – obrađena komunalna voda iz preko 150 KUOV-a ispušta se u prirodne vodonosnike. U Hrvatskoj se proizvede oko 330 Mm3/god komunalne otpadne vode (od čega oko 50 % od kućanstva i 18 % od gospodarskih aktivnosti), s time da je samo 47 % odvoda spojeno na javnu odvodnju. Ovaj projekt pokazuje mogućnost primjene naprednih membranskih tehnologija u oporabi otpadnih voda komunalnog porijekla za potrebe navodnjavanja u poljoprivrednoj proizvodnji, čime se povećava dostupnost vode iz dodatnih pouzdanih izvora vode uz integrirano i održivo korištenje vodnih resursa. Današnje pretjerano crpljenje površinskih i podzemnih voda za potrebe

Znanstveni projekt „Izravna oporaba komunalne otpadne vode za navodnjavanje membranskim tehnologijama“

Izravn

Projekt s

*S

a oporaba

se financira u

aktivnosti u

Sadržaj ove p

komunalne

u sklopu Pro

u području k

publikacije isk

e otpadne v

(

ograma Vlad

klimatskih pro

ključiva je odg

ode za nav

(ReHOHMe

de Republike

omjena za ra

govornost Fa

vodnjavanje

m)

Hrvatske za

azdoblje od

kulteta kemijs

e membrans

a poticanje is

2015. do 2

skog inženjers

skim tehnol

straživačkih

2016. godin

stva i tehnolo

logijama

i razvojnih

e

ogije

| 19

Izravn

Projekt s

*S

a oporaba

se financira u

aktivnosti u

Sadržaj ove p

komunalne

u sklopu Pro

u području k

publikacije isk

e otpadne v

(

ograma Vlad

klimatskih pro

ključiva je odg

ode za nav

(ReHOHMe

de Republike

omjena za ra

govornost Fa

vodnjavanje

m)

Hrvatske za

azdoblje od

kulteta kemijs

e membrans

a poticanje is

2015. do 2

skog inženjers

skim tehnol

straživačkih

2016. godin

stva i tehnolo

logijama

i razvojnih

e

ogije

navodnjavanja uzrokuje emisiju nutrijenata u prihvatne vode, te nestašicu i stres vode na lokalnoj razini, što se sve može smanjiti oporabom otpadne vode za navodnjavanje. Europska komisija prepoznala je važnost oporabe otpadne vode, a zadani ciljevi projekta pokazat će učinkovitost primjene membranskih tehnologija u

Zagrebu, Međimurskih voda d.o.o., Instituta „Ruđer Bošković“ (IRB), Plive te Agroproteinke d.d. Grupu s FKIT-a čine glavni istraživač i voditelj projekta doc. dr. sc. Davor Dolar, prof. dr. sc. Krešimir Košutić, izv. prof. dr. sc. Danijela Ašperger, mr. sc. Marinko Markić te doktorand Marko Racar, mag. ing. cheming. Iz Međimurskih voda u projekt su uključeni mr. sc. Nada Glumac, Natalija Kolenić, dipl. inž. i Katarina Jambrošić, dipl. inž. Suradnici na projektu s IRB-a su dr. sc. Dario Omanović, dr. sc. Ivanka Jerić, Jasmin Pađan, mag. ing. oecoing., i Lidija Brkljačić, dipl. inž. Iz Plive i Agroproteinke suradnici su dr. sc. Sanja Radman i Ana Špehar, dipl. inž.Uz već navedene ciljeve, namjera projekta „Izravna oporaba komunalne otpadne vode za navodnjavanje membranskim tehnologijama“ jest da se na državnoj razini započne s oporabom otpadnih voda primjenom naprednih tehnologija, uz istovremeni razvoj propisa za buduću oporabu otpadnih voda. Iako Hrvatska ne oskudijeva vodom, to ne znači da ne treba razvijati i primjenjivati prepoznate tehnologije obrade otpadnih voda s ciljem njihove oporabe i po okoliš sigurnog zbrinjavanja.

Davor Dolar

oporabi otpadne vode u poljoprivredne svrhe na razini lokalne zajednice i mogućnost ublažavanja negativnih posljedica suše na poljoprivredu.Interdisciplinarnost projekta ReHOHMem vidljiva je u istraživačkom timu koji se sastoji od istraživača s Fakulteta kemijskog inženjerstva (FKIT) Sveučilišta u

Ultrafiltracijska membrana GE ZW1 Laboratorijski membranski bioreaktor

20 | Glasnik • 59

SUSRET GENERACIJA

Krčka avantura

Kad misliš da si sve zadano odradio, zaskoči te još neka obaveza: pa eto i davno obećanih par rečenica o našoj ekskurziji krajem svibnja 2017. Elem, onomad sam se u nekom bunilu i euforiji (bit će svježa bunika stigla, štonoreče bivši nam predsjednik) obećao za organizaciju 8. proljetne edicije „Susreta generacija“ kako smo ga pretenciozno nazvali. Panika je zavladala već na onoj divnoj večeri u Subotici u proljeće 2016. kad se, po već ustaljenoj praksi, uz zvuk fanfara najavljuje sljedeći organizator. Jedino što sam u tom trenutku znao bilo je da ćemo se družiti na Krku, sve drugo bilo je prilično disperzno. Dobro sad, na Krku ima dosta toga za vidjeti, smještajni kapaciteti su više nego dostupni i dostatni, najmemučilo naše brojčano stanje i ča će Vakula reć? Vakuolu na stranu, na njega se ionako ne može vanjski utjecati, zaintrigirati dovoljan broj ljudi da odvoji svoje slobodno vrijeme, razbije rutinu obiteljskih vikend-ručkova, razvažanja potomstva po rođendanima, sportskim i inim aktivnostima, nije jednostavna zadaća. Čekao sam te prijave kao halogeni elementi elektrone, zaključio sam listu tek kad sam osjetio da s druge strane stiže zaglušujuća tišina. Tri do četiri podugačka maila kasnije, našli smo se u petak, 26. svibnja navečer u legendarnom „Volsu“ (bar Volsonis u centru Krka), gdje je evaporirao i najmanji tračak moje sumnje u dobar provod, nakon pogleda na veselo i drago društvance koje se okupilo i konzultacije s prognostičarskim internetskim stranicama. Uz takvu ekipu, dobra zabava i prekrasna atmosfera bili su zajamčeni. Sutradan nas je čekala gusarska drvena galija „Otac Roko“ da nas proveze po krčkom i puntarskom zaljevu. Kapetan Alen i „mali“ od kužine Veljko pobrinuli su se da atmosfera ne splasne ni u jednom trenutku. Obišli smo otočić Košljun u središtu Puntarske drage i zaputili se prema rtu Negrit i uvali Lisičnjak, gdje su se Morževi i pokoja Delfina okupali i osunčali. Za to vrijeme na brodu se spremao ručak, jednostavno pripremljena oborita riba. Nakon ručka išli smo maltretirati galebove na Kormat, kaže Alen da su još tjedan dana nakon nas nekako čudno letjeli, teretniji no inače i blago iritirani prejedanjem. Nakon izleta čekao nas je ozbiljan posao, u Vrbniku su nam četiri vinarije otvorile svoja vrata, pa smo se nakon kraćeg odmora od mora zaputili prema vrbničkom polju žlahtine i gradiću koji stoljećima živi od tog polja. Oni koji su se zaputili osobnim automobilima

propustili su ugođaj vožnje u transporteru kod Mile taksista; još nije ušlo u obaveznu turističku ponudu otoka Krka, ali pitanje je vremena kad će. Kao što pjesma kaže, Vrbnik je nad morem, ali prva stanica naše žlahtinske ture bila je ispod razine mora, podrum vinarije PZ Vrbnik na adresi Namori 2. PZ je kratica za poljoprivrednu zadrugu i to ne samo kao dio „trgovačke marke“, ta cijenjena ustanova zbilja djeluje kao poljoprivredna zadruga vrbančanskih zadrugara (kad se male ruke slože…). Par butelja za degustaciju, par za doma, za prijatelje, rodbinu i poslovne partnere. Kako i doliči, iz zadruge smo se povezli vlakićem (snijeg smo, s obzirom na doba godine, jedino mogli iskemijat) do vinarije Ivana Katunara, gdje se opet degustiralo i trgovalo, ušli smo i u podrum gdje smo zamijetili kvalitetne kemikalije poznatih hrvatskih tvrtki koje se koriste u vinogradarstvu i proizvodnji vina. Sljedeća stanica našeg veselog vlaka bila je vinarija Šipun (ružin pupoljak na lokalnom dijalektu) koja je ime dobila prema ulici u kojoj se nalazi. Vinarija je u vlasništvu obitelji Dobrinčić koja se oduvijek bavi uzgojem loznih cijepova, tako da su sva vrbnička vina proizvedena od loze koju su Dobrinčići uzgojili. Osim neizostavne žlahtine, sve više vrbančanskih vinara sadi sušćan ili

Capo di banda... naš Ivek

Večera u Restoranu NADA

| 21

sansigot, hrvatsku autohtonu sortu s pješčanog otoka Suska u Kvarnerskom zaljevu od koje rade solidno crno vino. Završili smo u vinariji Nada gdje smo se više bavili kušanjem aperitiva jer smo tamo imali ne toliko svečanu koliko veselu i razigranu večeru, mada ni svečanosti nije falilo (sretan rođendan imala je naša draga Ružica). Budući da su svi krčki sopci bili zauzeti turnejama s Rolling Stonesima, Tućelosima1 odnosno Coldplayom, nama je od lokalnih muzičkih vrednota ostalo samo tri petine grupe Insula. No dečki su odradili gažu fenomenalno, pa je plesni podij bio trajno zauzet do dugo u noć, a plesnih koreografija koje su se izmjenjivale ne bi se posramili ni u Plesu sa zvijezdama ili

1 Two Cellos (nap. ur.)

X-faktoru. U nedjelju smo se nakon jutarnje kave prošetali po starorimskom-srednjovjekovnom gradu Krku. Obilazak je skraćen zbog retroaktivne groznice subotnje večeri uzrokovane iznimnim plesačkim naprezanjem, pa je kava na rivi bila puno primjerenija od mahnitog proučavanja krčkih lokaliteta. Nakon kavice i opraštanja od kućedomaćina zaputili smo se do OPG Dvori Svetog Jurja iznad istoimene uvale. Dio ekipe se po putu zagubio, oni najuporniji bili su dostojno nagrađeni delicijama koje nudi gazda Robert (Žuža), ali još više jedinstvenim pogledom na Plavnik i Cres.Za iduću godinu najavljeno je krstarenje jedrilicama. Tko preživi, pričat će.

Ivo CrnolatacFotografije: Ivo Crnolatac i Tonća Ćaleta Prolić

Minulo je prvih 50 godina od našeg prvog susreta – jednog sunčanog, jesenskog dana – u Velikoj predavaonici u Pierottijevoj ulici. Tada smo upisali Kemijsko-tehnološki odjel Tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Godine zajedničkog studiranja i druženja zauvijek su nas povezale.Vrijeme da se ponovno podsjetimo mladenačkih dana i da svojom nazočnošću svjedočimo o proteklim zajedničkim lijepim i „teškim“ trenucima – ali i o novim iskustvima koje smo stjecali u ovo malo vremena u struci i osobnim životima.

Okupili smo se 6. listopada 2017. u Velikoj predavaonici na Marulićevu trgu 20, predavaonici u kojoj smo proveli najviše vremena slušajući predavanja profesora, čije nas fotografije u predavaonici i na stubištu zgrade podsjećaju na studentske dane. Dočekao nas je dekan prof. dr. sc. Tomislav Bolanča, predstavio je Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije kao moderan, vrlo kvalitetan fakultet, koji i danas školuje vrlo uspješne inženjere.

Generacija KTO 1967./68.

 

   

Vesela ekipa na brodu

22 | Susret generacija

Nižepotpisani dr. sc. Antun Glasnović, red. prof. u mirovini, obratio se svojoj generaciji kao predsjednik AMACIZ-a i sažeto upoznao nazočne s aktivnostima Društva.

U radnom dijelu predstavljen je svojevrsni generacijski spomenar Ruke kao krila do uspješnog prizemljenja. Jedan od naših kolega na crnobijeloj fotografiji na početku studija polijeće na ulazu u zgradu na Marulićevu trgu 20, dok drugi, i danas aktivni paraglajder, uspješno prizemljuje. Nakon predstavljanja nazočnih, druženje je nastavljeno u konobi Bracera, gdje se imalo puno toga za ispričati. Zaključeno je da se sljedeće druženje obnovi nakon pet godina, ne čekajući dugih deset godina do ponovnog susreta.

Antun Glasnović

Sastajemo se od 1987. svakih pet godina, ovo je naše sedmo okupljanje. Upisali smo se 1957. na Kemijsko-tehnološki odjel Tehnološkog fakulteta. Bilo nas je dvjestotinjak, a diplomiralo oko 130 i o njima imamo podatke u adresaru. Prvi su diplomirali 1961., a većina 1962. i svi su našli posao u struci. Tada su na Sveučilištu u Zagrebu studirali studenti iz svih krajeva bivše države, pa i stranci. Posebna nam je radost vidjeti naše kolege iz Bosne i Hercegovine, Makedonije, Srbije, Slovenije. Okupiti kolege svakih pet godina zahtijeva više od slanja dopisa i e-poruka. Potrebna je volja i želja za susretima, ostalo je to u nama od studija i začudo traje.

Šezdesetu obljetnicu obilježili smo 28. rujna 2017. Organizacijski odbor (Ranka Franz-Štern, Vesna Hladnik, Marija Kaštelan-Macan, Srećko Matošić, Danko Škare) obavio je sve pripreme i uputio prvu obavijest u ožujku i travnju, a drugu krajem lipnja ove godine. Kao i prethodnih obljetnica sastali smo se u 13 sati u Velikoj predavaonici Fakulteta (Marulićev trg 20). Zaštićeni je to spomenik kulture, a od 29. rujna 2017. predavaonica nosi ime

60. obljetnica upisa na Fakultetnobelovca Vladimira Preloga, profesora organske kemije tadašnjeg Tehničkog fakulteta od 1934. do 1941.

Ove nas se godine okupilo 35. Sjesti poslije 60 godina u klupe gdje je sve počelo budi sjećanja na prve susrete s kolegama, prva predavanja. Skup je otvorila kolegica prof. dr. sc. Marija Kaštelan-Macan, prenijevši pozdrave spriječenoga Danka Škare. Pozdravio nas je dekan Fakulteta prof. dr. sc. Bruno Zelić i održao prigodan govor o današnjem Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije, studijima, studentima, zapošljavanju i perspektivi. Kolegica Kaštelan-Macan (za sve nas Đina) pokazala je slike naših prethodnih okupljanja i predložila da se predstavimo i ukratko upoznamo prisutne s radom u struci. Prema rečenom možemo zaključiti, bili smo uspješna generacija. Imamo i izrazito uspješnih, poimence prisutni akademik Marin Hraste i dr. sc. Franjo Gregurić, ratni predsjednik Vlade nacionalnoga jedinstva. Prof. Kaštelan-Macan posebno je naglasila i navela zasluge svima nam drage pokojne kolegice dr. sc. Grete Pifat-Mrzljak. Sve njene uspjehe nije bilo moguće ukratko predočiti, no većina

| 23

Glasnik • 59

nas to zna i ponosi se njenim rezultatima. Minutom šutnje prisjetili smo se pokojnih, prema zadnjim podacima pedesetak kolegica i kolega. Prije početka proslave zapalili smo pet velikih svijeća za pokojne na svetom zagrebačkom mjestu – Kamenitim vratima.Prema tradiciji fotografirali smo se, kao i prije pet godina, na ulazu u Fakultet (Marulićev trg 20) i pred zapadnim zidom zgrade u parku uz spomenik Marku Maruliću. Tada nas je bilo 44 i pokojni prof. Mladen Bravar. Ove godine na slici nas je 35, 16 kolega i 19 kolegica. Pogled na ovogodišnju fotografiju i onu od prije pet godina na istome mjestu, objavljenu u Glasniku AMACIZ-a br. 49, naveo me na ponovni obilazak toga mjesta. Morala sam to ponovno vidjeti uživo. Na ovogodišnjoj slici iznad trećeg reda veliki je ukrasni grm visok više od dva metra i isto toliko širok. Prije pet godina grm se na slici ne vidi, bio je mnogo niži. Gledam lijepi zeleni grm, ima male bodlje, brzo raste. Mi se malo smanjujemo, manje nas je na proslavi, a ipak, hrabro prkosimo godinama. Sastajemo se i veselimo našim susretima.

Proslavu završavamo ručkom u obližnjem restoranu Obrtnički dom. Dogovorili smo, doduše ništa nije zabilježeno, da ćemo svake godine 28. rujna u 12 sati doći na kavu u taj restoran. Sljedeće 2018. sastanak je u srijedu. Nema prijava, nema obavijesti, nekoliko nas će zapamtiti i doći. Vidjet ćemo. Kolege koji propuste sastanak na kavi 28. rujna svake godine, očekujemo u srijedu 28. rujna 2022. na istome mjestu u 13 sati. Jasno, o toj 65. obljetnici slijedit će uobičajena obavijest.

Na kraju, zahvala svima koji su pomogli, a posebno upravi Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije.

Ranka Franz-ŠternFotografija: foto Bitunjac

1. red: Stanka Mehmedagić (Živec), Vera Linić (Stipčić), Stanislava Buscher (Šargač), Emilija Marković (Broz), Ljubica Katić (Pupovac), Dragica Milinković, Ada Jengić, Franjo Gregurić, Vlasta Kaufman (Brusić), Šime Martinis, Nada Šćurić (Purgar), Eržika Matijević (Sabači)2. red: Branko Poljak, Jasna Maceković (Agić), Marija Gasler (Filipović), Marija Kaštelan-Macan, Marija Kos, Darinka Deanić (Malečić), Boško Raičević, Končeta Štokalo (Milevoj), Nada Car Plevnik (Perčić), Tonči Roje, Sergej Miloševski, Vesna Hladnik (Lukić)3. red: Marin Hraste, Srećko Matošić, Zdenko Jurinić, Aleksandar Veldin, Boris Derniković, Milan Ortner, Vilko Ondrušek, Leon Kauzlarić, Petar Žižić, Ranka Franz-Štern, Janko Barić

24 | Glasnik • 59

IZ RADA SEKCIJA

Akademski zbor Vladimir Prelog

Nakon godišnjeg koncerta 19. ožujka 2017. u HGZ-u, o kojem smo pisali u Glasniku br. 58, Zbor je nastavio s radom i nastupima sve do ljeta. Najprije je 31. svibnja nastupio na 40. Susretima glazbenih amatera Grada Zagreba u dvorani Centra za kulturu Trešnjevka (CeKaTe), kao drugi među deset zborova i vokalnih ansambala. Na programu su bile tri skladbe: Lapidabant Stephanum (Iva Juras), O vos omnes (Pablo Casals) i Thula Sizwe (trad. iz Južne Afrike) u kojoj je solistica bila Ivana Galić, a djembe je svirao Branko Trajkov. Publika je s velikim aplauzom nagradila naše izvedbe. Ivan Josip Skender, predsjednik Stručnog povjerenstva, o našem nastupu je napisao: Velike pohvale za nastup AZ Vladimir Prelog idu prvenstveno umjetničkoj voditeljici, maestri Ivi Juras. Osim pohvale za skladbu „Lapidabant Stephanum“ (koja je znalački pisana i izvanredno „leži“ ansamblu), mora se istaknuti i kompaktan ton zbora usprkos akustici dvorane CeKaTe. Osim rijetkih intonativnih nestabilnosti u unutarnjim dionicama i pri crescendima, izvedbi se nema što prigovoriti. Sve skladbe su bile odlično dinamički gradirane i interpretacijski razrađene. Skladba „Thula Sizwe“ bila je vrlo efektno i skladno izvedena u svim elementima, uz pratnju djembe, scenski pokret i odličan solo nastup sopranistice Ivane Galić.

Na poziv Hrvatske udruge bivših studenata i prijatelja Tekstilno-tehnološkog fakulteta (AMCA-TTF) naš je zbor nastupio 6. lipnja 2017. na 14. Godišnjoj skupštini Društva, u velikoj predavaonici TTF-a. Na početku smo izveli himne Lijepa naša i Gaudeamus igitur, a nešto kasnije Thula Sizwe, vrlo atraktivnu i ritmičnu pjesmu plemena Zulu punu pokreta i pljeskanja, koju je brojna publika primila s oduševljenjem. Povodom Svjetskog dana glazbe, 21. lipnja, zbor je nastupio u paviljonu na Zrinjevcu i brojnoj okupljenoj

publici otpjevao niz popularnih skladbi iz našega programa: Hear My Prayer, Kumbayah, Up Above My Head, Thula Sizwe, Day-O, Terezinka i na kraju Mici. Kvaliteti izvedbe pridonijeli su raspoložena dirigentica Iva Juras, te solisti Ivana Galić i Stojan Trajkov. Jasno, cijeli zbor je odlično reagirao i publika je zaista s razlogom bila vrlo zadovoljna. Nakon tog lipanjskog nastupa razišli smo se i proveli dugo toplo ljeto.

S radom smo nastavili početkom rujna, jer nas uskoro, sve do Nove godine, očekuju brojni nastupi. Već krajem listopada nastupamo u Domu za starije na Trnju, kao dio programa društvene odgovornosti, gdje ćemo izvesti popularnije skladbe, primjerene publici i prostoru. Početkom prosinca u Zaprešiću nastupamo na koncertu Black Music Tribute, na kojem ćemo izvesti niz gospel pjesama američkih crnaca ili one afričkog plemena Zulu. Tu vrstu glazbe vježbamo sa solisticom Ivanom Galić, te uz gitarsku pratnju Darka Horvata. Pripremamo se i za Božićni koncert kojega ćemo održati 22. prosinca u crkvi sv. Katarine na Gornjem Gradu, zajedno s muškim zborom Zagrebački liječnici pjevači. To je nastavak tradicije održavanja božićnih koncerata, te nastavak suradnje s ovim poznatim muškim ansamblom. O svemu tome pisat ćemo u proljetnom broju Glasnika.

Kruno Kovačević

Nastup na Skupštini AMCA TTF-a

Nastupi tijekom ljeta i do kraja godine

| 25

Glasnik • 59

Planinarsko-izletnička sekcijaVugrovečke livade(22. travnja 2017.)

Sredinom travnja bili smo na prvom ovogodišnjem izletu (nakon godišnjeg izleta kojeg je, kao i svih prethodnih godina, organizirao profesor Emir Hodžić) na kojem je naš legendarni Damir Markić bio samo izletnik, a ne i pročelnik i vodič. Pristala sam, naime, da uz svoju prijateljicu Vesnu Gjurčević Kantura, dobru poznavateljicu istočnih sljemenskih staza, vodim alumne i prijatelje AMACIZ-a na prvi izlet u nizu budućih uz novo vodstvo. Za vjerne članove planinarsko-izletničke sekcije AMACIZ-a koji nisu bili na Skupštini ili na zadnjih nekoliko izleta u 2016. napisat ću ukratko što znači novo vodstvo.Nakon što je Damir Markić osam godina kao pročelnik sekcije organizirao i vodio u prosjeku šest izleta godišnje, zahvalio se na povjerenju i zamolio članove za razumijevanje odluke da odstupi s položaja pročelnika i vodiča izleta. Nitko se nije htio umjesto njega prihvatiti te obveze, jer je dostići profesionalne standarde organizacije izleta koje je postavio i ostvarivao Damir vrlo teško. Na godišnjoj Skupštini izabrali smo zato novog pročelnika, Nedjeljka Kujundžića zvanog Nidžo, koji je tom prigodom izjavio da mu je čast što je u velikoj konkurenciji izabran za pročelnika. Uz gromoglasan pljesak i smijeh prihvatili smo njegovo pročelništvo. Budući da smo Nidžu manje-više prisilili na taj pristanak, nekolicina prijatelja divote prirode, kulturnih znamenitosti i ugodnog druženja obvezala se da će svatko od nas voditi jedan izlet u 2017. do nalaženja odgovarajućeg stalnog rješenja. Učinili smo to kako se planinarsko-izletnička sekcija ne bi ugasila.Bila sam prva na redu kao vodič. Moje promišljanje je uključivalo: javni prijevoz za koji vrijede pretplatničke karte ZET-a, blizina Zagreba (dakle Sljeme, ali ne baš staze koje vode do Grafičara, Runolista ili Hunjke), manje zahtjevne staze koje mogu šećući proći svi bez podjele u grupu A i B, ručak za svaki džep i svakako još neki sadržaj osim hodanja. Napisala sam letak koji je privukao 25 AMACIZ-ovaca na Vugrovečke livade. Sve je bilo kao što sam zamislila i kao na letku. A sadržaj?, zapitat ćete. Vrijeme – da ljepše ne može biti, vidici – melem za oči, raznolikost flore – zadivljujuća, gulaš po želji – repete, glazba za ples – za svaku životnu dob, druženje – za pet. Sretni i veseli vratili smo se kući.

Molim, pogledajte karte istočnog dijela Sljemena i pronađite Vugrovečke livade. Voljela bih da i vi uživate u prekrasnim vidicima na vrhove i obronke Zagrebačke gore, da se divite nježnim velikim cvjetovima bijelih anemona koje su u to doba godine u punom cvatu, kao i da zastanete pred ponosnim hrvatskim orhidejama u svim nijansama plavo-ljubičaste boje, ponekad sa smeđim odsjajem, koje narod zove – kaćuni i koji su zaštićeni.

Helena Jasna MencerFotografija: Zdenka Kuzmić

Organizatorica u prvom planu

Bosanska Krupa jedanaesti put(28. svibnja 2017.)

Kada se nešto ponavlja jedanaest puta, isto mjesto, isti put, ista hrana, isti ljudi – to je ili savršeno ili nemoguće. Moguće je, što smo pokazali 28. svibnja kada smo se okupili u Pierottijevoj u 8 sati i krenuli prema Bosanskoj Krupi, dobro raspoloženi – pa sve znamo: kuda idemo, zašto idemo. Jedva smo dočekali Hrvatsku Kostajnicu, gdje smo popili kavicu, poslikali se i krenuli u Bosnu. Pratila nas je Una, prvo s lijeve strane, a kada smo je ugledali s desne znali smo da smo blizu. U Krupi odbor za doček, slijedi grupiranje: jedni prema novom restoranu, a drugi na Stari grad i obilazak novih sedam mostića. Krenuli smo u omjeru 1 : 1, uz dogovor da se nađemo pred autobusom u 15 h. Grupa koja se popela na Stari grad sjetila se djevojke Krupljanke, jer ta je legenda romantičnija od: „Krupa je dobila ime po krupu – rudniku željeza“. Lijepo je uređen Stari grad, sa svojim topom, prekrasnim vidicima na sve strane i mirisima Une. Svi smo primjetili puno bolje uređenje, ne samo staroga grada, nego cijele Bosanske Krupe, čistoća, cvijeće i ti pomiješani mirisi cvijeća i čevapa, sve je to naša Bosanska Krupa. Spustili smo se prema „Krupić dvorima“ i bili na drvenom mostu. Most je obnovljen, divan je, a bio je model slikaricama našeg AMACIZ-a. Drago nam je bilo da je u obnovi mostova na Uni sudjelovala i Hrvatska. Kada smo se umorili, sjeli smo u kavanicu uz Unu, a tamo sve naši pravi Krupljani: Faruk,

Pogled na Unu

26 | Iz rada sekcija

Slatkovodni akvarij među karlovačkim rijekama(18. lipnja 2017.)

HPD Kapela, „stariji brat“ AMACIZ-ove planinarsko-izletničke sekcije, u okviru svoje tradicije, a podupirući važnost očuvanja vlažnih staništa (Ramsarska konvencija, 1971.), jednom godišnje obilazi neko od tih područja. Njihovim tragom, na takav je izlet u nedjelju 18. lipnja krenula i naša sekcija, u organizaciji naše Štefice Cerjan-Stefanović i uz novog-starog vodiča Slavka Ferinu – Mrvu.Kad organizirate i planirate izlet u karlovački kraj nudi vam se pregršt sjajnih i interesantnih stvari, vezanih uz povijest ili prirodu, pa osmišljavanje može biti laka i teška zadaća. Ovisno o tome što više želite pokazati, karlovačku zvijezdu i parkove ili hidrogeološke atrakcije četiriju rijeka na kojima grad živi i između kojih se još provlače životno važni komunikacijski smjerovi! Kad još k tome dodamo najnoviju atrakciju, jedini slatkovodni akvarij u Hrvatskoj, odabrali smo blažu varijantu koju mogu bez problema izdržati sve kategorije hodača i koja stane u jedan dan.Kratka je vožnja do Karlovca i jedva smo stigli ispričati poznatu priču da je to jedan od malobrojnih gradova koji točno znaju svoj rođendan, osnovan je podno stare gradine Dubovac kao tvrđava radi zaštite od turskih osvajanja u ravnici na utoku Korane u Kupu (o njima i Mrežnici nismo ni stigli, za zainteresirane smo „prošetali“ nešto literature kroz bus). Ime je dobio po osnivaču, austrijskom nadvojvodi Karlu i građen je po zamisli idealnog renesansnog grada u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom. Stigavši u grad koji nosi atribut „grad parkova“, posjetili smo njegov, možda najljepši, Koranski ili Vrbanićev perivoj, nastao po ideji i na inicijativu Josipa Vrbanića, ljekarnika i karlovačkog gradonačelnika, uz potporu Društva za poljepšavanje grada koje je u Karlovcu osnovano davne 1886. Kružnu šetnju započeli smo uz poznato kupalište na Korani i, nakon zajedničke fotografije, uživali u njegovu razgledu, od samog ruba Karlovačke zvijezde do rijeke i njezinih mostova, pontonskog i drvenog, koji su nam omogućili povratak drugom stranom. Karlovački slatkovodni akvarij smješten je uz desnu obalu rijeke Korane, ukopan i pokriven zemljanim nasipima. Inspiracija za oblikovanje je povijesna karlovačka zvijezda

Branko. Opet grljenje, ljubljenje i poznato: „Šta ima?? Što vas nema??“ Blaga nas je kišica upozorila da je vrijeme za polazak prema autobusu, gdje nas je čekala druga grupa sa svojim oduševljenjem i pričom o novoizgrađenom objektu Zlatna nit, gdje su uživali u kavici, a i u blagom penjanju.Autobusom smo krenuli prema Algi, našoj najvažnijoj točki zadržavanja, gdje nas je sve pozdravio gazda Salih i svi dragi konobari. Slijedilo je dobro poznato jelo: begova čorba, teletina ispod peke s krumpirima, salate i kolač. Sve isto, ali bolje!! Požurili smo pojesti i krenuli u osvajanje podija za ples uz divnu glazbu. Uvijek su nam svirali Elvisa, a ta glazba je glazba naše mladosti, ona nam je „u kostima“, zato svi tako dobro i plešemo. Spuštao se mrak, kišica sipila, Una je bučila, a i čaplja nas je pozdravljala, mirno stojeći na maloj adi usred Une. Nekako smireni, dobri i zadovoljni krenuli smo prema Zagrebu, nije nas smetalo ni čekanje na granici, niti poduži put, misli su nam bile pune divnih slika Une i oko 23 h bili smo u našem Zagrebu.

ŠCSFotografije: Tereza Surla, Zdenka Kuzmić, Ankica Nišević i Štefica Cerjan-Stefanović

U Hrvatskoj Kostajnici

U Zlatnoj niti

Zajednička fotografija

| 27

Glasnik • 59

Boljun – Skitača – Crna Punta – Trget(17. rujna 2017.)

okružena obrambenim zemljanim „bedemima“. Skupivši se u centru objekta koji ima formu trga iz kojeg se šire tri glavna pješačka pravca i vođeni vodičem, razgledali smo slatkovodni akvarij izgrađen kao primjer rijeke koja cijelim tokom protječe kroz Hrvatsku – Kupe, a obilazak ide u smjeru njezina toka. Gornji tok karakteriziraju brzaci preko kojih se rijeka ruši u kanjon. Erozijom u planinskim ili krškim područjima rijeka urezuje kanjone ili stvara doline. Osim više od pedeset ribljih vrsta upoznali smo i ostale stanovnike rijeka i močvara te invazivne i nove vrste koje se pojavljuju u našim rijekama!Uspješno svladavši pauzu za kavu, ponovno smo prešli most na Korani te krenuli uzvodno prema Rakovcu gdje započinje šetnica „Zeleni val“. Uređena staza, dopunjena oznakama i nazivima postrojbi koje su nas branile u Domovinskom ratu, pruža se između cestovne obilaznice i Korane. Po prijelazu stare ceste prema Plitvičkim jezerima zagazili smo i u poljske puteve između obrađenih i posijanih njiva. Cilj nam je bilo mjesto „zagrljaja“ Korane i Mrežnice, koje dalje nastavljaju zajednički do susreta s Kupom u urbanom dijelu Karlovca. U tom očuvanom kutku prirode napravili smo pauzu s okrjepom iz ruksaka, uživajući u pogledu na slapište nakon kojega počinje zajednički tok dvaju krških riječnih bisera: dolazeće Korane, koja nam je u mašti nudila šum slapova Plitvica iz kojih se i rodila, i zelenooke krške ljepotice Mrežnice, koja je svoju neponovljivu ljepotu bistrila preko 94 slapa i slapišta nakon što je započela svoj tok, svom silinom provalivši iz kamenitog podzemlja Slunjskog poligona.Srca i duše punih prirode, kratkom smo se šetnjom kroz polja vratili do Mostanja gdje nas je čekao bus da nas odveze do ručka podno starog grada Dubovca. Vozeći se gradom nismo mogli izbjeći podsjećanje na povijest i atrakcije koje su ostale iz vremena Napoleonove okupacije kad su s obje strane ceste prema moru posađene platane, danas poznate kao Marmontova aleja. Vrijeme ručka i druženja opasno se približilo (davno je bila kava u akvariju!), žurno smo se podijelili u još aktivne koji polaze na Dubovac i hedoniste koji s terase restorana uživaju u pogledu na Kupu i na pravilno raspoređene ribiče koji očekuju svoj ulov, vaganje i puštanje nazad u prirodu. Gostoprimstvo nam je pružio već provjereni restoran „Kvaka“, smješten na samoj obali u sklopu (pazite sad!) veslačkog kluba Korana na obali Kupe!Ostalo je povijest, od veselog žagora pri dolasku i sjedanju za stol do glasnih zdravica i upita kad ćemo doma jer nam je vrijeme istjecalo. Znali smo Štefica i ja, sjajno bi se tu uklopila i kakva glazba koju nam je neumorno nudio naš Damir, ali bilo bi to previše u kratkoći dana koji je ostao iza nas! Samo da znate, bilo je još ideja od kojih smo privremeno odustali, kao što su pavlinski samostan i crkva Majke Božje Snježne u Kamenskom ili muzej domovinskog rata u Turnju! Zato, pratite objave za izlete AMACIZ-a i pridružite nam se, jer sigurno imamo kakav djelić prirode ili povijesti kojim ćemo vas iznenaditi i očarati!

Slavko Ferina

Kada su se u nedjelju 17. rujna u 6:30 članovi planinarske sekcije AMACIZ-a počeli skupljati na uobičajenom mjestu u Pierottijevoj ulici, vremenska situacija nije bila optimistična, ali atmosfera među sudionicima Amacizovih izleta uvijek je vedra i obećavajuća. Dovoljan je bio jutarnji pozdrav-komentar voditeljice izleta Štefice, koja nije mislila da će se svi odazvati pozivu na istraživanje nepoznate Istre. Izgleda da ni njoj, veteranki ovakvih okupljanja još nije jasno koliko su se ona uvukla pod kožu sudionicima. Kiši usprkos, autobus je krenuo skoro pa na vrijeme i uskoro se sve odvijalo prema uobičajenom redoslijedu, uz neizbježno: jutarnje čašćenje da bi se izdržalo do predviđene stanke za kavu u Boljunu. Svi veseli i razigrani, a vani kiša lije li ga lije… U jednom trenutku netko je primijetio da je prestala i da se počinju pojavljivati prve zrake sunca. U Boljunu je bilo jasno da je kiša odustala od nas i svi smo uživali u ljepoti tog glagoljaškog središta iz XII. stoljeća, gdje su ukrasi na rijetkim autima i na pročelju jedne kuće govorili da je dan prije vjerojatno tu bila svadba ili neko drugo slavlje. Zaključila sam da drugih aktivnosti tu i nema.

28 | Iz rada sekcija

Likovna sekcija

Dragi AMACIZ-ovci,

Listopad je i Likovna sekcija radi punom parom. Već „španciramo“ Zagrebom s našim slikama na izložbama u organizaciji Centra za kulturu i informacije Maksimir (CKIM). Prva jesenja izložba bila je od 18. do 28. rujna u Narodnom sveučilištu Dubrava pod nazivom „Španciramo Zagrebom Dubrava“. Autor izložbe bio je Vladimir Đerek, koji organizira i ostale likovne izložbe CKIM-a. Uz AMACIZ sudjelovale su amaterske likovne grupe: Udruženje likovnih umjetnika Grupa ‘69, Likovna udruga Angelico ‘09 i Hrvatsko likovno društvo. Druga izložba pod nazivom „14. smotra likovnog stvaralaštva amatera grada Zagreba“ održana je od 18. do 30. listopada u galeriji Centra za kulturu Novi Zagreb u Remetincu. Na toj izložbi prikazani su samo najnoviji radovi slikara amatera slikani u 2016. i 2017. Sudjelovale su iste likovne grupe kao i na prethodnoj izložbi.Od našeg zadnjeg javljanja u Glasniku u organizaciji CKIM-a imali smo skupne izložbe: „Španciramo Zagrebom Travno“ u galeriji Kulturnog centra Travno od 3. do 19. svibnja 2017.; „Izložba na pola godine 8.“ u CKIM-u od 1. do 19. lipnja 2017.; „Dijaspori s ljubavlju“ u Hrvatskoj matici iseljenika od 6. srpnja do 31. kolovoza 2017. Samostalna izložba slika Likovne sekcije AMACIZ-a bila je u prostoru Knjižnice Augusta Cesarca u Šubićevoj ulici 40 od 13. ožujka do 10. travnja 2017. U istim prostorijama od 6. do 30. lipnja postavljena je samostalna izložba naše slikarice Terezije Bitevija, pod nazivom „Zanimljivo od nezanimljivog“. Njezini radovi su zaista zanimljivi, a sastoje se od predmeta (odbačenih stvari i dijelova elektroničkog otpada) postavljenih na platno i zatim obojenih, tako da tvore cjelinu. Još jednu skupnu izložbu, koju je organizirala naša Gorana Stojnić, imali smo u kavani „Škrabatorij“ na Gornjem gradu, Katarinin trg 3, od 3. do 18. svibnja 2017.U prostoriji na Fakultetu redovito se okupljamo srijedom od 16 do 19 sati, bavimo se crtežima olovkom i ugljenom na papiru. Slikamo portrete, uglavnom ljudski lik prema modelu. Dva mjeseca predavat će nam akademski slikar Marko Pašalić, koji će zamijeniti našeg stručnog voditelja Dinu Zrneca koji je u Beču na stručnom usavršavanju. Zadovoljni smo s Markom jer se trudi oko nas i uči nas pristupati crtežu na novi način. Tako još nismo učili, pa je zanimljivo svima, ne samo „prvašićima“. Naša keramička grupa također marljivo radi i stvara nove zanimljive figure. Njihove radove vidjet ćemo na skoroj izložbi.

Vesna Hrustpročelnica Likovne sekcije

Nastavili smo prema planu, kiša više nije bila neki određujući čimbenik. Jedno zaustavljanje izvan programa bilo je u Kršanu, jednom od najstarijih neistraženih mjestašaca u Istri, napuštenijem od Boljuna, gdje ruševine manjeg dvorca svjedoče o davnim boljim vremenima. U razgledavanju mjesta dragocjene su bile intervencije našeg drugog voditelja izleta iz Istre, gosp. Stjepana Jaklina, koji nam je pokušao približiti ljepote i značaj takvih, sada zapuštenih prostora.Penjanje na uzvisinu u blizini doma Skitača vrijedilo je truda: pogled odozgo je inspirativan i umirujući, no tu je počeo prilično uzbuđujući dio našeg obilaska. Od Brovinja krenuli smo prema svjetioniku Crna Punta, smještenom podno sela Skitača. Taj svjetionik sada je namijenjen robinzonskom odmoru onih koji si to mogu priuštiti: građevina posebna oblika, u predivnoj šumi, izvanredan pogled na more i otoke, mir, izoliranost koji su danas toliko potrebni da se izdrži u metežu svakodnevnog života. Nismo imali mnogo vremena uživati u svemu tome, vratili smo se istom stazom prema autobusu. Za dodatni doživljaj pobrinule su se moje još nerashodane gojzerice zbog kojih sam uzela prisilnu stanku. Zahvaljujem Nidži koji je tu stanku ispunio diskusijom o razdoblju u kojem upravo živimo. Ozbiljna diskusija nije me spriječila uživati u ljepoti koja mi je bila podastrta: hodanje kroz šumu s pogledom na more koje je svjetlucalo obasjano suncem i mijenjalo sve nijanse zelene i plave. Tako se može izbjeći sumorno i depresivno raspoloženje kojem smo danas sve skloniji: kraći izlet u manji dio naše lijepe Hrvatske i učinak depresije slabi. Veličina i cilj izleta su proizvoljni!Pomalo umorni, ali ispunjeni prelijepim utiscima krećemo iz Brovinja prema Trgetu gdje nas je čekala zaslužena okrepa. Za razgledavanje tog zanimljivog ribarskog naselja u Raškom zaljevu nije bilo vremena, no mogli smo uživati u pogledu na zaljev i brodice koje su se lijeno ljuljale na blago valovitom moru, te u ukusnoj hrani, uz zvuke harmonike na kojoj je mladi harmonikaš izvodio poznate vječne melodije. Kiša je počela padati tek toliko da nam dade znak da je uvijek spremna pojaviti se, ali nas više nije ometala. Ako postoji neka primjedba na odstupanje od predviđenog i očekivanog, to je u vezi vremena koje je iskazalo svoju ćudljivost i promjenljivost: očekivala se uglavnom kiša, no ona je u većoj mjeri izostala. Svima na radost i veselje!

Irena StopferFotografije: Renata Topić Maksimović

| 29

Glasnik • 59

Ewa Majstorović, Riba 1, keramika

Ivanka Pavušek, Idared, akvarel

Tatjana Pompe, Kistovi, akvarel

Nika Raos Stojnić, kocka, raku

30 | Iz rada sekcija

Dragi AMACIZ-ovci,

od posljednjeg broja Glasnika održana su tri vrlo zanimljiva predavanja kolega s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije. Predavači su bili dr. sc. Jozefina Katić, dobitnica nagrade „Ivan Plotnikov“ FKIT-a najboljem mladom znanstveniku; doc. dr. sc. Davor Dolar koji je predstavio projekt u okviru Programa poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena te doc. dr. sc. Hrvoje Kušić koji je izložio rezultate uspostavnog istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost.

Ljerka Kratofil Krehulavoditeljica znanstveno-stručnih kolokvija

Znanstveno-stručni kolokviji

Sinteza i karakterizacija poluvodičkih svojstava SnS2 filmovaDr. sc. Jozefina KatićFakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u ZagrebuKontakt: jkatic@fkit.hr8. svibnja 2017.

Dr. sc. Jozefina Katić predstavila je rezultate istraživanja sinteze i karakterizacije filmova kositrova disulfida. SnS2 atraktivan je i obećavajući fotokatalizator koji apsorbira Sunčevo zračenje u vidljivom dijelu spektra, a i dobra je alternativa komercijalnim ugljikovim anodama u litij-ionskim i natrij-ionskim baterijama. Međutim, zbog visoke cijene proizvodnje teži se pronalaženju novih, jeftinijih tehnika sinteze SnS2 fotokatalizatora, pa je predložena jednostavna, ekonomski i ekološki prihvatljiva metoda sinteze SnS2 filmova potenciostatskom anodnom polarizacijom kositra u elektrolitskoj otopini sulfidnih iona. Formirani SnS2 filmovi istraživani su elektrokemijskim metodama in situ i površinsko-analitičkim metodama ex situ.Elektronska struktura SnS2 filmova razmatrana je u okviru modela energijskih vrpci i formiranja Schottkyjeve barijere na međufaznoj granici SnS2|elektrolit. Primjenom Mott-Schottkyjeve analize određeni su poluvodički parametri i konstruirani dijagrami energijskih vrpci. Iz termodinamičkih podataka određeni su položaji Fermijevih nivoa anodne i katodne razgradnje SnS2 filma i kompetitivnih redoks reakcija koje se odvijaju na međufaznoj granici SnS2|elektrolit. Na temelju dobivenih rezultata ocijenjena je stabilnost poluvodičkog SnS2 filma u čvrsto-faznim procesima katodne razgradnje učešćem elektrona i anodne razgradnje učešćem elektronskih šupljina, što je ključno za fotokatalitičku djelotvornost materijala.

| 31

Glasnik • 59

Izravna oporaba komunalne otpadne vode za navodnjavanje membranskim tehnologijamaDoc. dr. sc. Davor DolarFakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u ZagrebuKontakt: dolar@fkit.hr15. svibnja 2017.

| 31

Environmental Implications of the Application of Nanomaterials in Water Purification Technologies (NanoWaP)Doc. dr. sc. Hrvoje KušićFakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u ZagrebuKontakt: hkusic@fkit.hr10. srpnja 2017.

Doc. dr. sc. Hrvoje Kušić predstavio je rezultate projekta čiji je glavni cilj razvoj održive tehnologije na bazi naprednih foto-oksidacijskih procesa uz korištenje nanokompozitnih fotokatalizatora za pročišćavanje voda koje sadrže farmaceutike. Rješavanje problema onečišćenja voda jedno je od glavnih pitanja zaštite okoliša s ciljem očuvanja zdravlja ljudi i ekosustava. U novije vrijeme, u otpadnim vodama i prirodnim prijemnicima identificirane su postojane kemijske tvari iz grupe farmaceutika, sredstava za zaštitu bilja te industrijskih kemikalija koje imaju potencijalno negativan utjecaj na okoliš. Stoga se nameće potreba za razvojem i primjenom učinkovitih naprednih tehnologija za obradu voda. Fotokatalitička obrada voda, koja se temelji na korištenju nano-TiO2, pruža sinergiju naprednih oksidacijskih procesa i primjene nanočestica bez nastajanja sekundarnog otpada te ima visoki potencijal postati komercijalna tehnologija za obradu različitih vrsta otpadnih voda.Radi nadvladavanja ograničenja tehnologija koje se temelje na primjeni nano-TiO2 (tendencija nanočestica aglomeraciji tijekom obrade, potreba za njihovim uklanjanjem nakon obrade te razmjerno niska aktivnost pod djelovanjem Sunčevog zračenja), razvijena su dva nova fotokatalizatora na bazi nano-TiO2: u kombinaciji sa sintetskim zeolitom koji je modificiran željezom, te u kombinaciji sa SnS2, drugim materijalom poluvodičkog tipa. Učinkovitost obrade voda korištenjem tih kompozitnih fotokatalizatora pod Sunčevim zračenjem procijenjena je integralnim pristupom, koji je istovremeno uključivao praćenje uklanjanja ciljanih farmaceutika preko uobičajenih pokazatelja kvalitete voda i procjenu potencijalnih štetnih učinaka na okoliš.

Doc. dr. sc. Davor Dolar predstavio je projekt koji će istražiti mogućnost oporabe otpadnih voda komunalnog porijekla za potrebe navodnjavanja primjenom membranskih ekoloških održivih tehnologija (MEOT). Time bi se izravno povećala poljoprivredna proizvodnja, povećala dostupnost vode osiguranjem dodatnih pouzdanih izvora vode, integrirano i održivo koristili vodni resursi, izbjeglo bi se korištenje pitke vode za potrebe navodnjavanja, smanjilo pretjerano crpljenje površinskih i podzemnih voda i emisija nutrijenata u prihvatne vode, te smanjila nestašica i stres vode kao i ovisnost o klimatskim promjenama.Naime, industrijalizacija, porast ljudske populacije i klimatske promjene tri su ključna uzroka vezana uz globalni problem opskrbe vodom namijenjene za piće te za industrijske i poljoprivredne potrebe. Očekuje se da će klimatske promjene imati sve negativnije učinke na poljoprivredu kroz buduća desetljeća, pa treba ulagati u nove tehnologije kako bi se ublažile negativne posljedice. Primarni cilj projekta je pokazati mogućnosti oporabe otpadne vode za potrebe navodnjavanja, pri čemu rizici za zdravlje i okoliš moraju biti svedeni na minimum. Da bi se to postiglo, koristit će se napredne tehnologije kao što su MEOT: mikrofiltracija, ultrafiltracija, nanofiltracija, reverzna osmoza te membranski bioreaktori. MEOT su ključne u području zaštite okoliša, posebno zbog kvalitete dobivenog efluenta i svoje nedestruktivnosti, te se uistinu mogu smatrati ekološki održivim tehnologijama oporabe otpadnih voda.

32 | Glasnik • 59

OSVRTI I PRIKAZI

Istaknuti profesori: Helena Jasna Mencer

kroničnoj radišnosti uspijevali naći vremena za suradnju i druženje.

O djelatnosti prof. Mencer na Sveučilištu u Zagrebu govore njeni bliski suradnici, bivši rektori prof. dr. sc. Branko Jeren (kojemu je bila prorektorica) i prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš (koji je bio njen prorektor). Obojica govore o Jasninoj jasnoj viziji, o dijeljenju sličnih ideja, o kontinuitetu i suradnji, o iskrenoj želji za boljim, za ljepotom i dobrotom, o zajedničkoj radosti zbog uspjeha i žalu zbog neuspjeha. Obojica govore o „visokoj“ sveučilišnoj politici kao o poslu kojim se određuju sudbine cijelih – posebno „malih“ – naroda. O kontemplativnoj i pomalo lamentativnoj naravi tih tekstova svjedoče i izabrani naslovi: Helena Jasna Mencer – hod ispred vremena prof. Jerena odnosno Život s Jasnom 2002. – 2006., i prije, i kasnije prof. Bjeliša. Naslov posljednjega teksta ovdje znatno je jednostavniji: Kolegica iz generacije 61; autor je dr. sc. Krunoslav Kovačević koji – suprotno naslovu – ne govori o šezdesetima već prvenstveno o razdoblju djelovanja prof. Mencer nakon odlaska s rektorske funkcije, odnosno o njihovoj suradnji u razvoju i promicanju ideje alumnija na Sveučilištu u Zagrebu.

Treći dio knjižice nosi naslov Život i djelo i sastoji se od kratkog životopisa, nakon čega slijedi poglavlje Prijenos znanja i odgoj mlađih suradnika koje je osvrt na njen nastavni rad, poglavlje Međunarodno aktivna i priznata znanstvenica o osnovnim temama koje su je znanstveno zaokupljale te poglavlje Prva rektorica Sveučilišta u Zagrebu koje donosi faktografiju o njenom radu u sveučilišnoj upravi.

Četvrti dio knjižice je iscrpna Bibliografija, kako je to već običaj u knjižicama ove edicije, peti je Životopis u slikama, novost u ovoj ediciji i velika vrijednost ove knjižice. Izdanje završava Izvorima.

Knjižica je promovirana prigodnom svečanošću na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije u lipnju 2017. te nakon toga lijepim druženjem uz razgovor, čokoladnu tortu i pjenušac.

Što reći za kraj? Vi ćete nabaviti i pročitati ovu knjižicu i možda saznati nešto novo o prof. Mencer. Nama koji smo pisali priloge sve o Jasni sada je manje-više znano, ali naše će vrijeme neumitno proći. Ostat će ovo svjedočanstvo koje će možda pronaći neki budući istraživač povijesti znanosti i sveučilišne naobrazbe u Hrvata. Možemo se samo nadati da će čitajući ove retke uspjeti uhvatiti, osim podataka, još i duh vremena i emociju zapretenu ispod naslaga tada već vremešna i suha teksta.

Marko Rogošić

E D I C I J A

Istaknuti profesori

HELENA JASNA

MENCER

ED

ICIJ

A Is

takn

uti p

rofe

sori

HE

LEN

A J

ASN

A M

EN

CE

R

ISBN 978-953-6470-79-2

9 7 8 9 5 3 6 4 7 0 7 9 2

Urednica knjige: Marica IvankovićUrednica edicije: Marija Kaštelan-MacanNakladnik: Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2017.ISBN: 978-953-6470-79-2Broj stranica: 108

Jedanaesta knjiga iz edicije „Istaknuti profesori“ posvećena je Heleni Jasni Mencer, istaknutoj profesorici našega Fakulteta u miru, ali i prvoj i zasada jedinoj rektorici Sveučilišta u Zagrebu, koje ju je izabralo i za profesoricu emeritu. Nakon prethodne knjižice o prof. Hanamanu koja nas je vratila u nešto dalju prošlost, edicija se vratila suvremenicima, odnosno svome osnovnome konceptu koji se zasniva na sjećanjima najbližih suradnika, kolega i prijatelja osobe kojoj je knjiga posvećena.

Ipak, ovo je izdanje posebno po tome što se u njemu, Predgovorom, urednica i idejna začetnica edicije prof. dr. sc. u miru Marija Kaštelan-Macan emotivno oprašta od urednikovanja, osvrćući se na svih jedanaest dosadašnjih knjižica. Nakon ovoga teksta slijedi i drugi predgovor, naslovljen kao Riječ urednice, prof. dr. sc. Marice Ivanković, doktorandice i bliske suradnice naše bivše rektorice, o tome kako suradnja u znanosti i istraživanju evoluira u iskreno i duboko prijateljstvo.

Slijedi niz kraćih tekstova ljudi čiji su se životni puti gusto prepleli s Jasninim (kako smo je privatno najčešće zvali), tekstova njenih mentora, kolega iz srednje škole i sa studija, s Fakulteta, sa Sveučilišta, rektora, doktoranada… Tu je iskrena osobna posveta i sjećanje na zajedničke srednjoškolske dane Sonje Pondeljak Gračner, dr. med. dent., pod naslovom Moja prijateljica, a zatim tekst naslovljen Talentirana znanstvenica i nastavnica mentora njene disertacije prof. dr. sc. Branka Kunsta koji „pokriva“ razdoblje njene znanstvene inicijacije. Slijedi prilog dr. sc. Božice Pintarić, čiji je dugačak naslov Sjećanja iz našeg zajedničkog života na Zavodu za fizikalnu kemiju Tehnološkog fakulteta dovoljno deskriptivan po sebi. Svoj sam tekstić naslovio Uvijek je tu negdje! nastojeći oslikati situaciju u kojoj sam se našao kao doktorand čija je mentorica otišla na „važnije posle“ i kako smo unatoč njenoj

| 33

Glasnik • 59

Organska fotokemija – Principi i primjena

B. Wardle, Principles and Applications of Photochemistry, John Wiley, Sussex, 2009.), autorice su pronašle učinkovit i edukativan pristup iznošenja gradiva na jednostavan način, bez nepotrebnog detaljnog matematičkog opisivanja. Razina znanja koja se na taj način postiže dovoljna je za kvalitativno razumijevanje većine fotofizičkih i fotokemijskih procesa te njihovih primjena.

Knjiga je podijeljena u 11 poglavlja. U prvih šest poglavlja autorice opisuju procese apsorpcije elektromagnetskog zračenja te fotofizičke procese pobuđenih molekula što uključuje procese zračenjem i bez zračenja. U naredna četiri poglavlja opisane su fotokemijske reakcije podijeljene po vrsti kromofora koji u njima sudjeluju, a uključuju reakcije alkena, aromatskih i karbonilnih spojeva. U zadnjem, 11. poglavlju, autorice su opisale primjenu fotokemije u zaštiti okoliša i u organskoj sintezi, te iznijele važnost fotokemije u bio-sustavima na primjeru fotokemije molekula DNA. Posebno je naglašena važnost izučavanja fotokemijske stabilnosti lijekova čije fotokemijske transformacije mogu dovesti do vrlo neželjenih učinaka toksičnosti ili fotoalergija. Na kraju svakog poglavlja autorice su navele literaturne izvore koje su koristile u pisanju teksta, a poslužit će čitateljima koji žele produbiti spoznaje koje se u udžbeniku nisu mogle obraditi. Na kraju knjige nalazi se kazalo pojmova.

Autorice su uložile jako veliki trud i napravile odličan posao sakupivši građu koja uključuje poglavlja iz fotofizike i fotokemije. Navedeni trud zaslužuje svaku pohvalu, a generacije studenata bit će zahvalne na trudu autorica učeći gradivo prezentirano u ovom udžbeniku.

Nikola Basarić

ORGANSKA FOTOKEMIJAPrincipi i primjena

Ilijana Odak i Irena Škorić

Ilija

na O

dak

i Ire

na Š

kori

ć

OR

GA

NS

KA

FO

TOK

EM

IJA

| P

rinc

ipi i

pri

mje

na

Autorice: Ilijana Odak i Irena ŠkorićNakladnik: Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u ZagrebuRecenzenti: prof. dr. sc. Marija Šindler, dr. sc. Nikola Basarić, doc. dr. sc. Nela MalatestiISBN: 978-953-6470-80-8ISBN elektroničkog izdanja: 978-953-6470-81-5Broj stranica: 127

U lipnju 2017. izašao je sveučilišni udžbenik Organska fotokemija – Principi i primjena, autorica doc. dr. sc. Ilijane Odak i prof. dr. sc. Irene Škorić, u nakladništvu Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije (FKIT), Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o prvom udžbeniku takvog sadržaja na hrvatskom jeziku – do njegova izdavanja postojala su samo skripta Molekularna fotokemija, autora prof. dr. sc. H. Vančika, namijenjena studentima Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) Sveučilišta u Zagrebu. Knjiga je napisana primjereno zahtjevima sveučilišnoga udžbenika, a namijenjena je prvenstveno studentima preddiplomskih, diplomskih i doktorskih studija FKIT-a. Naime, tekst udžbenika bazira se na sadržaju kolegija Organska fotokemija kojeg prof. I. Škorić predaje na diplomskom studiju FKIT-a, a bit će koristan i kao podloga za kolegij Principi i primjena organske fotokemije kojeg prof. Škorić drži na doktorskom studiju istog fakulteta. Nadalje, udžbenik će biti odličan priručnik i studentima drugih studija, prvenstveno PMF-a, gdje se na diplomskoj razini predaje kolegij Fotokemija, a na doktorskom studiju kolegij Organska fotokemija, zatim na kolegiju Primjena svjetla u medicinskoj kemiji Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, kao i pomoć mnogim kemičarima, fizičarima ili biolozima koji se susreću s problemima iz fotokemije/fotofizike u svakodnevnoj praksi. Kako je doc. I. Odak nastavnica Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, riječ je i o međusveučilišnoj suradnji u izradi udžbenika, koji je svečano predstavljen u Auli Sveučilišta u Zagrebu 12. listopada 2017.Izneseno gradivo pojednostavljuje materiju fotofizike i fotokemije koja je u mnogim udžbenicima vrlo kompleksna. Naime, za potpuno razumijevanje fotofizičkih procesa potrebno je znanje iz kvantne kemije, što iziskuje vrlo jaku matematičku podlogu. Međutim, koristeći kao izvor udžbenike iz fotokemije na engleskom jeziku (prvenstveno

Uvod u nanotehnologiju

Autori: Stanislav Kurajica i Sanja Lučić BlagojevićNakladnik: Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa, Zagreb 2017.Recenzenti: prof. dr. sc. Lidija Ćurković, dr. sc. Mile Ivanda, znan. sav., prof. dr. sc. Saša OmanovićISBN: 978-953-6894-59-8Broj stranica: 518

34 | Glasnik • 59

Sveučilišni udžbenik Uvod u nanotehnologiju plod je nastavnog i znanstvenog iskustva dvoje nastavnika Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije (FKIT), prof. dr. sc. Sanje Lučić Blagojević i prof. dr. sc. Stanislava Kurajice. Nakon dulje potrage za nakladnikom, udžbenik je objavljen u nakladi Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI), koje je time dodalo vrijedan naslov svojoj dojmljivoj nakladničkoj djelatnosti. Udžbenik je bogato opremljen slikama u boji (njih gotovo 400) koje zorno ilustriraju pojave i zakonitosti o kojima se govori u tekstu, te ih time približavaju čitatelju. Knjiga k tome nije pisana isključivo kao udžbenik za studente FKIT-a, već i kao priručnik znanstvenicima i stručnjacima koji ulaze u područje nanotehnologije i nanomaterijala, ili se njime već bave. To je vidljivo iz širine obrađene literature – u knjizi je navedeno ukupno preko 200 literaturnih izvora, čiji je popis dan nakon svakog poglavlja. S obzirom na znanstvenu i stručnu podlogu autora, naglasak knjige je na nanomaterijalima, no nisu zanemareni ni drugi aspekti nanotehnologije. Autori prepoznaju da će, zbog intenzivnog razvoja ovog područja znanosti i tehnologije, neka poglavlja zastarjeti, no zbog didaktičkog i sustavnog pristupa odabranim temama vjerujem da će Uvod u nanotehnologiju služiti svojoj svrsi dugo vremena.

U Uvodu dane su definicije nanotehnologije, navedene njezine značajke i pojašnjeni osnovni pojmovi. Nakon objašnjenja motiva razvoja nanotehnologije, dan je njegov povijesni pregled od nesvjesne primjene koloidnih disperzija u Starom vijeku, preko razvoja koloidne kemije i glasovitog Feynmanova predavanja do eksplozije nanotehnologije i nanoproizvoda od njihovih „službenih“ početaka 1980-ih do danas.U poglavlju Svojstva na nanorazini njaprije se općenito govori o posebnostima nanomaterijala u odnosu na makromaterijale, tj. „obične“ materijale. Te posebnosti uključuju kvantne fenomene koji na toj razini dolaze do izražaja, utjecaj znatno većeg udjela površine, promjene odnosa sila na nanorazini te konačno strukture nanonakupina. Zatim se sustavno daje pregled električnih, optičkih, magnetskih, toplinskih, mehaničkih, kemijskih i površinskih svojstava nanomaterijala. Tu su zanimljivi primjeri poput samočistećih površina uslijed lotosova efekta, promjene optičkih svojstava sa smanjenjem veličine čestica kvantnih točaka i primjena slojevitih materijala nanometarske debljine slojeva za gigantske magnetootpore koji su omogućili stalni porast kapaciteta čvrstih diskova. No dan je i trijezni osvrt na moguću toksičnost i okolišnu štetnost nanočestica.Iduće poglavlje bavi se tehnikama karakterizacije materijala na nanoskali: elektronskom mikroskopijom i pretražnim sondnim mikroskopima, od kojih je širem čitateljstvu poznat mikroskop atomskih sila (AFM). Dani su primjeri njihove primjene te navedene prednosti i mane svake od tehnika. U poglavlju o nanoizradi detaljno su prikazane raznovrsne metode koje se koriste za izradu nanostrukturiranih materijala, nanočestica svih oblika te za manipulaciju tvarima na nanorazini. Obrađene su litografske metode, metode taloženja iz plinovite faze i druge metode nanošenja,

te postupci priprave stabilnih disperzija, tankih filmova i slojeva, složenijih i anizotropnih nanostruktura, koji uključuju sol-gel postupak i samoorganiziranje molekula.U dva iduća poglavlja detaljno su obrađene dvije danas najzastupljenije klase nanomaterijala. Poglavlje Metalne i keramičke čestice i nanostrukturirani materijali kratak je prikaz svojstava i uporabe raznih anorganskih nanočestica, keramičkih nanovlakana, prevlaka i premaza, nanoglina i aerogelova te priprave i primjena nanostrukturiranih metalnih i keramičkih materijala. U poglavlju Ugljikove nanostrukture detaljno su obrađeni povijest, sinteza, svojstva i primjena fulerena i ugljikovih nanocjevčica. Upućeni čitatelj zamijetit će odsutnost grafena, najnovije zvijezde u području nanomaterijala. Mogu samo pretpostaviti da je to posljedica (pre)dugog čekanja na objavljivanje rukopisa, s obzirom na to da je široko istraživanje primjene grafena razmjerno novo.Poglavlja Nanobiotehnologija i Nanoelektronika daju detaljan pregled primjene nanomaterijala i nanotehnologije u tim specifičnim područjima, od biosenzora do isporuke lijekova, od tranzistora do molekulskih elektroničkih naprava. Iako nadilaze područje rada autora i predviđenog čitateljstva, to su interdisciplinarna područja koja su sve važnija za obrazovanje i usavršavanje kemijskih inženjera i kemičara koji se bave razvojem i primjenom materijala.Poglavlje Polimerni nanokompoziti razjašnjava razlike između mikrokompozita i nanokompozita uslijed znatno povećane površine nanopunila, pa time i međupovršine između faza u kompozitu, od koje dobrim dijelom ovise svojstva kompozitnih materijala. U poglavlju se zatim obrađuju priprava i struktura nanokompozita s ugljikovim nanocjevčicama, slojevitim nanopunilima (najčešće nanoglinama), nanočesticama i kvantnim točkama, te konačno njihova svojstva i primjena.U posljednjem poglavlju Sadašnjost i budućnost nanotehnologije autori se pomalo filozofski osvrću na društveni, zdravstveni i okolišni utjecaj nanotehnologije te smjerove kojima će tehnologija i čovječanstvo krenuti u budućnosti. Knjiga završava popisom simbola.

Moram primijetiti da se, iako je HDKI uzoran nakladnik, u knjizi ipak zamijeti nedostatak profesionalnog uređivanja i korekture, što ne bi bio slučaj da u Hrvatskoj postoji pravi nakladnik znanstvene literature. No kako znanstveno nakladništvo nije isplativo ni nakladnicima ni autorima, interesa nakladnika nema, a autore na ovakve pothvate goni isključivo entuzijazam za svoje područje i želja da u njemu ostave trajan doprinos. Bez obzira na to, Uvod u nanotehnologiju svojim opsegom i opremom može konkurirati svakom inozemnom udžbeniku i priručniku u tom području. Mogu samo poželjeti još takvih knjiga i neuništivih entuzijasta, u očekivanju vremena kad će znanstveno i znanstveno-popularno nakladništvo vratiti dostojanstvo koje je imalo nekoć, kao jedan od zamašnjaka razvoja i napretka društva.

Jelena MacanPrikaz izvorno napisan za Kemiju i industriji, objavljen u Glasniku s dopuštenjem uredništva.

| 35

GLASNIK ČESTITA

Glasnik čestitaGlasnik čestita djelatnicima, alumnima i studentima FKIT-a, dobitnicima vrijednih nagrada!

Red. prof. Đurđa Vasić-Rački dobitnica je nagrade Akademije tehničkih znanosti Hrvatske „Moć znanja“ za životno djelo za 2016.

Dr. sc. Martina Hrkovac, bivša asistentica Fakulteta sada zaposlena u Pliva d.d. dobitnica je nagrade Akademije tehničkih znanosti Hrvatske mladom znanstveniku „Vera Johanides“ za 2016. za kandidate iz gospodarstva.

Doc. dr. sc. Vilko Mandić dobitnik je nagrade „Ivan Plotnikov“ Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije za najboljeg mladog znanstvenika za 2016. Tea Lovrinov, Tin Rahelić i Domagoj Vrsaljko dobitnici su platinaste medalje za najbolju inovaciju iz kemije, Uređaj za ekstruziju polimernih filamenata za izradu mikroreaktora pomoću 3D pisača, na međunarodnom salonu inovacija IWIS 2017 održanom u Varšavi 9. – 11. listopada 2017.

Dominik Načinović i Ivan Rimac dobitnici su brončane medalje za inovaciju Samočisteći cement na Indijskom međunarodnom sajmu inovacija IIA Fair 2017, održanom u Vishakhapatnamu, Indija, 9. – 11. rujna 2017.

Melani Adamić-Golić nastupila je kao hrvatska reprezentativka na svjetskom prvenstvu u taekwondou održanom u gradu Muju, Koreja, 24. – 30. lipnja 2017. Mjesto u reprezentaciji zaslužila je osvojivši zlatnu medalju na europskom prvenstvu u taekwondou do 21 godine održanom u Sofiji, Bugarska, 4. – 10. travnja. Također je osvojila brončanu medalju u kategoriji iznad 73 kg na svjetskoj univerzijadi održanoj 19. – 30. kolovoza u Taipeiju, Tajvan.

Ana-Marija Čižmek (Razvoj i validacija SPE-HPLC-DAD metode za određivanje plave boje u dizel gorivima, mentorice Sandra Babić i Tatjana Tomić), Martina Miloloža i Nikolina Janton (Potencijal izoliranih bakterijskih kultura u stvaranju aktivnog mulja za bioremedijaciju farmaceutske otpadne vode, mentorica Marija Vuković Domanovac), Ida Boček (Utjecaj položaja dušikova atoma na spektroskopska svojstva i interakciju s DNK/RNK regioizomera temeljenih na imidazo[4,5-b]piridinu, mentorice Marijana Hranjec i Nataša Perin), Maja Farkaš i Nevena Milčić (Oporaba kafilerijske otpadne vode za navodnjavanje hibridnim postupkom koagulacije, pješčane filtracije i ultrafiltracije, mentor Davor Dolar), Evelina Mustapić i Nikolina Miličević (Modifikacija površine implantnih materijala s ciljem poboljšanja biokompatibilnosti, mentorica Helena Otmačić Ćurković), Franko Palčić i Krunoslav Šlogar (Poboljšanje stabilnosti uljnih nanofluida kemijskom funkcionalizacijom ugljikovih nanocijevi metakrilatnim polimerima, mentor

Ante Jukić), Antonija Glavač (Ultrazvučna i toplinska stabilnost euromarkera Solvent Yellow 124 i procjena toksičnosti razgradnih produkata, mentorica Dragana Mutavdžić Pavlović), Filip Car i Ivana Ćevid (Ispitivanje fizikalno-kemijskih svojstava polimera koji se koriste u 3D tiskanju, mentor Domagoj Vrsaljko), Edita Krmpotić i Petra Tominac (Izrada i karakterizacija elektroispredenih nosača s uzrokovanom topografijom za uzgoj ljudskih stanica kože (ili oka), mentorica Emi Govorčin Bajsić), Žana Nevjestić (kao koautor sa studentom FER-a, Matematički model NTC termistora), Josipa Papac, Klara Perović i Maja Halužan (Određivanje ekotoksičnosti farmaceutika u vodi, mentorica Danijela Ašperger), Paula Kašner, Lucija Ivanjko i Anita Dergez (Razvoj i primjena metalnih monolitnih struktura za smanjenje emisija hlapljivih organskih spojeva u atmosferu, mentorica Vesna Tomašić), Dženita Šola, Ana-Marija Tomić i Andreja Žužić (Analiza i optimiranje rada postrojenja, mentori Željka Ujević Andrijić, Ivan Mohler i Nenad Bolf) te Robert Bedoić, Filip Brkić i Tomislav Horvat (Povećanje energetske učinkovitosti procesa destilacije primjenom dizalica topline, mentor Igor Dejanović) dobitnici su Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu za studentske znanstvene radove. Marko Rukavina dobitnik je Rektorove nagrade za posebni natjecateljski uspjeh u karateu. Rektorove nagrade svečano su dodijeljene 6. srpnja 2017. na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Stjepan Džalto dobitnik je stipendije Zaklade Adris za studente preddiplomskog i diplomskog studija za 2017.

Andreja Žužić, Marija Posarić, Robert Ostrički i Nikolina Stipaničev dobitnici su nagrade „Vjera Marjanović-Krajovan“ studentima koji su u prethodnoj akademskoj godini diplomirali kao najbolji studenti svakog od četiri studija FKIT-a. Nagrada im je uručena na Svečanoj sjednici Fakultetskog vijeća 23. listopada 2017.

T. Rahelić, T. Lovrinov i D. Vrsaljko s medaljom i diplomom IWIS 2017

36 | GLASNIK čestita

Doktorske disertacije (veljača – rujan 2017.)Mateja Hajduković: Fizikalno-kemijska i analitička karakterizacija funkcionaliziranih nanomaterijala kao potencijalnih tenzidnih senzora (mentorica: Mirela Samardžić)Ema Horak: Kemijski optički senzori temeljeni na derivatima benzimidazola (mentorica: Ivana Steinberg)Dragutin Tušek: Sorpcija imitanata bojnih otrova na prirodnom i sintetskom zeolitu (mentorica: Danijela Ašperger)

Završni radovi specijalističkih studija (ožujak – rujan 2017.)Poslijediplomski specijalistički studij Naftno-petrokemijsko inženjerstvo Ivana Čović Knezović: Mogućnosti prerade biomase za proizvodnju hidroobrađenog biljnog ulja kao goriva (mentor: Ante Jukić)

Sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij EkoinženjerstvoValentina Benc: Zaštita podzemnih voda u slijevu rijeke Gacke (mentor: Zoran Nakić)Nikola Cvitan: Analiza trenda kakvoće voda izvora Sveti Ivan, Bulaž i Gradole (mentor: Ivan Halkijević)Dora Čović: Održivi razvoj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Ivan Perica, Oklaj (mentor: Ivica Kisić)Barbara Devčić: Uloga hiporeičke zone u integralnom pristupu zaštite podzemnih i površinskih voda i ekosustava ovisnih o podzemnim vodama (mentor: Zoran Nakić)Smiljana Janžek: Povremena mjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora – stanje i trendovi na području sjeverozapadne Hrvatske (mentorica: Vesna Tomašić)Zdeslav Karlovac: Upravljanje oborinskim otjecanjem sa autoceste (mentor: Davor Malus)Mate Škoda: Utjecaj bure na kvalitetu tla u okružju grada Paga (mentor: Ivica Kisić)Milan Zrakić: Poboljšanje gospodarenja otpadnim vodama grada Siska izgradnjom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (mentorica: Ana Lončarić Božić)

Diplomski radovi(ožujak – rujan 2017.)Studij Kemijsko inženjerstvoMihael Antonije Košćak: Sušenje biljaka infracrvenim zračenjem (mentorica: Aleksandra Sander)Viktoria Babić: Sinteza i karakterizacija čvrstih otopina iz sustava ZrO2-Y2O3 (mentor: Stanislav Kurajica)Kristian Bakić: Fotokatalitička razgradnja fenolnih spojeva TiO2 katalizatorima (mentor: Vanja Kosar)Maja Beloša: Toplinska svojstva i razgradnja PAK/ TiO2 nanokompozita (mentorica: Sanja Lučić Blagojević)Petra Blazinić: Adsorpcija bojila za tekstil na poroznom kompozitnom nosaču (mentorica: Marica Ivanković)Filip Brleković: Optimiranje priprave kalcijevog manganita (mentorica: Jelena Macan)Leo Cuculić: Priprava poroznih peleta kao nosača lijeka (mentorica: Gordana Matijašić)Antonela Čović: Određivanje farmaceutika u aktivnom mulju (mentorica: Danijela Ašperger)Ivona Dolčić: Kemijsko recikliranje poli(etilen-tereftalata) (mentorica: Ljerka Kratofil Krehula)Alen Đalapa: Priprema Cu(II)/politiraminskog kompleksa kao katalizatora za mjerenje koncentracije askorbinske kiseline (mentor: Stjepan Milardović)Ivona Filipović: Oksidacija polifenolnih spojeva u cijevnom reaktoru (mentor: Vanja Kosar)Marta Hac: Uklanjanje antiparazitika iz retentata reverzne osmoze na aktivni ugljen u koloni (mentor: Davor Dolar)Marija Jerolimov: Projektiranje destilacijskih kolona s razdjelnom stijenkom za tri proizvoda (mentor: Igor Dejanović)

Dominik Kosir: Ekstrakcija eteričnog ulja i koncentrata iz smilja (mentorica: Aleksandra Sander)Marina Kostešić: Interakcije kristala kalcijevog hidrogenfosfata dihidrata s aminokiselinama (mentorica: Jelena Macan)Nikolina Kovačev: Utjecaj sastava i debljine katalitičkog sloja na aktivnost monolitnog katalizatora/reaktora (mentorica: Vesna Tomašić)Maja Kovačić: Primjena nanosuspenzija u postupku ekstrakcije (mentorica: Jasna Prlić Kardum)Tea Lovrinov: Optimiranje svojstava polimernih materijala za izradu mikroreaktora (mentor: Domagoj Vrsaljko)Monika Marković: Fotokemijske i termičke transformacije β,β’-disupstituiranog 2-benzofuril-derivata o-divinilbenzena u kiselom mediju (mentorica: Dragana Vuk)Mateja Marolt: Utjecaj morfologije polimernih mješavina na osnovi PLA na mehanička svojstva (mentor: Domagoj Vrsaljko)Nikola Milosavljević: Sušenje prirodnih materijala u sušioniku s raspršivanjem (mentorica: Aleksandra Sander)Žana Nevjestić: Priprema kloridnog senzora na feksibilnoj podlozi (mentor: Stjepan Milardović)Doroteja Novosel: Zaštitne prevlake za metale na osnovi PCL/nano-ZnO (mentorica: Mirela Leskovac)Maja Perčić: Priprava poroznih nosača za uklanjanje industrijskih bojila iz vodene otopine (mentorica: Marica Ivanković)Iva Petrić: Priprema mješavine za tabletiranje granuliranjem u fluidiziranom sloju raspršivanjem taline (mentor: Krunoslav Žižek)Marko Plazanić: Izvodljivost dvostruko-protočne elektrokemijske ćelije za pretvorbu topline u električnu energiju kod visokih gustoća struje (mentor: Zoran Mandić)Tin Rahelić: Optimiranje polimernih mikroreaktora izrađenih aditivnom proizvodnjom (mentor: Domagoj Vrsaljko)Ana Sertić: Visokoučinkovito kogeneracijsko postrojenje na šumsku biomasu (mentor: Igor Sutlović)Dženita Šola: Priprava i karakterizacija N-[2-klor-6-metilfenil]-2-[[6-[4-(2-hidroksietil)-1-piperazinil]-2-metil-4-pirimidinil]amino]-5-tiazolkarboksiamid-N-oksida (mentorica: Vesna Tomašić)Marija Talajić: Mikrokapsuliranje dronedaron hidroklorida (mentorica: Gordana Matijašić)Ana-Marija Tomić: Regulacija temperature u šaržnim reaktorima (mentor: Nenad Bolf)Antonija Tomić: Usporedba različitih tipova reaktivacije kompozitnih fotokatalizatora za obradu voda (mentor: Hrvoje Kušić)Antonija Višević: Morfologija i mehanička svojstva PAK/TiO2 nanokompozita (mentorica: Sanja Lučić Blagojević)Ivana Zorić: Granuliranje u fluidiziranom sloju taljenjem: usporedni studij in situ metode i metode raspršivanjem (mentor: Krunoslav Žižek)Marko Zubak: Razvoj bežičnog optičkog kemijskog senzora za praćenje stanja rana (mentorica: Ivana Steinberg)Andreja Žužić: Modeliranje apsorpcijskog rashladnog procesa pokretanog solarnom energijom (mentor: Veljko Filipan)

Studij Kemija i inženjerstvo materijalaJasmina Beganović: Fotokatalitička razgradnja cefdinira (mentorica: Sandra Babić)Nediljko Beus: Priprava kompozitnog biomaterijala na temelju polimerne matrice i hidroksiapatita dopiranog metalnim ionima (mentor: Hrvoje Ivanković)Vesna Bijelić: Priprava i svojstva ugljikove nanocjevčice/PCL nanokompozita (mentorica: Emi Govorčin Bajsić)Ivan Bratanović: Utjecaj kemijske obrade drvene vune na zapaljivost drvo-cementnog kompozita (mentor: Juraj Šipušić)Sara Cvetković: Priprava kompozitnog materijala na temelju visoko poroznog hidroksiapatita i funkcionaliziranog poliestera (mentor: Hrvoje Ivanković)Ana-Marija Čižmek: Razumijevanje međuodnosa UV filtri – farmaceutski aktivne tvari tijekom fotolitičkih procesa (mentorica: Sandra Babić)Mateja Grbac: Karakterizacija PAK/ TiO2 emulzija pripravljenih in

| 37

Glasnik • 59

situ polimerizacijom (mentorica: Sanja Lučić Blagojević)Mijo Grbavac: Priprava i karakterizacija biokompozita na osnovi polietilena niske gustoće ojačanih rižinim ljuskicama (mentorica: Emi Govorčin Bajsić)Tamara Grgić: Ispitivanje ubrzivača vezanja aluminatnog cementa (mentor: Juraj Šipušić)Marina Ivanko: Optimiranje ZnO slojeva za fotokatalitičku namjenu (mentorica: Jelena Macan)Petra Klarić: Ocjena fotokatalitičke aktivnosti PEDOT/TiO2 fotokatalizatora tijekom razgradnje Acid Blue 25 bojila u vodi uz simulirano Sunčevo zračenje (mentorica: Zlata Hrnjak-Murgić)Monika Kraljević: Utjecaj aditiva na ranu hidrataciju portland cementa raznih proizvođača (mentorica: Nevenka Vrbos)Marko Levačić: Određivanje kvantnih prinosa fotokemijskih transformacija tiofenskih i piridinskih derivata (mentorica: Irena Škorić)Martina Perlog: Utjecaj uvjeta sinteze na fotokatalitičku djelotvornost kompozita polipirol/cinkov oksid (mentorica: Ljerka Kratofil Krehula)Marija Posarić: Priprava i karakterizacija silicijem dopiranog visokoporoznog hidroksiapatit-kitozan kompozitnog materijala (mentor: Hrvoje Ivanković)Ivan Spajić: Modifikacija grafenova oksida aromatskim aminima (mentor: Zoran Mandić)Jasmina Stjepanović: Ispitivanje fotokatalitičke djelotvornosti kompozita polipirol/titanijev dioksid pri vidljivom svjetlu (mentorica: Ljerka Kratofil Krehula)Petra Švelić: Razvoj prevlake za privremenu zaštitu od korozije čeličnih površina u uvjetima visoke korozivnosti okoliša (mentorica: Sanja Martinez)Šejla Zukić: Razvoj faza u sustavu ZrO2-SiO2 tijekom termičke obrade amorfnih prekursora (mentor: Juraj Šipušić)Ivana Živković: Priprema ZnO/PANI nanokompozita i njegova primjena u fotokatalitičkoj razgradnji bojila (mentorica: Zlata Hrnjak-Murgić)

Studij EkoinženjerstvoAlan Badrov: Fotolitička razgradnja albendazola u okolišu (mentorica: Sandra Babić)Dejan Bogojević: Sinteza i optička karakterizacija novih heteroaromatskih kromofora (mentorica: Lidija Furač)Mario Bohač: Relevantni aspekti integriranih sustava obnovljivih izvora energije (mentor: Zvonimir Glasnović)Borna Božiković: Fotolitička i fotokemijska razgradnja atrazina u cijevnom reaktoru (mentor: Tomislav Bolanča)Valentina Čorak: Energetski potencijal miješanog komunalnog otpada (mentor: Igor Sutlović)Žaklina Đuranec: Uklanjanje farmaceutika iz voda UV-A/TiO2/Fe-ZSM5 procesom (mentorica: Ana Lončarić Božić)Martin Gojun: Matematički model procesa kodigestije sirutke i goveđe gnojovke (mentor: Bruno Zelić)Kristina Havidić: Utjecaj obrade površine nano-silike na svojstva PCL kompozita (mentorica: Mirela Leskovac)Nikolina Janton: Bioremedijacijski potencijal aktivnog mulja u obradi farmaceutske otpadne vode (mentorica: Marija Vuković Domanovac)Lea Jocić: Fotokemijske i termičke transformacije β,β’-difuranskog derivata o-divinilbenzena u kiselom mediju (mentorica: Dragana Vuk)Denija Krivičić: Biorazgradnja lignoceluloznog otpada procesom kompostiranja (mentorica: Marija Vuković Domanovac)Željka Kuzmić: Sinteza i fotokemija β,β’-disupstituiranog 5-metil-2-furilnog derivata o-divinilbenzena (mentorica: Dragana Vuk)Maja Lovrić: Primjena ionskih kapljevina u procesima desulfurizacije i denitrifikacije goriva (mentorica: Lucija Foglar)Teodora Lukavski: Ocjena efikasnosti TiO2/PPy nanokompozitnog fotokatalizatora tijekom procesa pročišćavanja voda (mentorica: Zlata Hrnjak-Murgić)Saša Marcinek: Karakterizacija interakcije metala u tragovima s organskim ligandima UV/Vis spektrometrijom (mentor: Tomislav Bolanča)

Rafaela Matanović: Izvedba pH senzora ink-jet printanjem (mentor: Stjepan Milardović)Nikolina Mrkonjić: Karakterizacija 3D elektroispredenih materijala s različitom geometrijom (mentorica: Emi Govorčin Bajsić)Petra Orehovački: Okolišni aspekti primjene nanokompozitnih fotokatalizatora uz simulirano Sunčevo zračenje za uklanjanje farmaceutika iz vode (mentor: Hrvoje Kušić)Robert Ostrički: Fotokatalitička razgradnja diklofenaka pod simuliranim Sunčevim zračenjem (mentorica: Ana Lončarić Božić)Josipa Papac: Biorazgradnja antiparazitika u vodi (mentorica: Danijela Ašperger)Ana Peranić: Utjecaj obrade površine nano-silike na svojstva PLA kompozita (mentorica: Mirela Leskovac)Anita Perešin: Enzimatska sinteza 6-cijano-4-ketoheksan kiseline (mentorica: Zvjezdana Findrik Blažević)Anja Pintar: Okolišni aspekti reaktivacije TiO2-SnS2 i njegova primjena u obradi voda (mentor: Hrvoje Kušić)Mateja Rakarić: Ekološki i energetski aspekti otpada na razini grada srednje veličine (mentor: Veljko Filipan)Tea Sokač: Matematički model enzimatske sinteze 6-cijano-4-ketoheksan kiseline (mentorica: Zvjezdana Findrik Blažević)Jelena Šetinc: Blokiranje NF membrana – testiranje modela (mentor: Krešimir Košutić)Monika Šuman: Određivanje otopljenog i partikularnog organskog ugljika u prirodnim vodama (mentorica: Ana Lončarić Božić)Vedran Vučić: Primjena fluorescentnih derivata benzimidazola u funkcionalnim materijalima (mentorica: Ivana Steinberg)Ante Zdrilić: Sinteza naftoksazola fotokemijskom ciklizacijom 4-stiriloksazola (mentorica: Irena Škorić)Tanja Zmijanac: Niskotemperaturna katalitička oksidacija toluena u metalnom monolitnom reaktoru (mentorica: Vesna Tomašić)Marija Ždrakić: Kontrola oblika kristala u postupku šaržne kristalizacije (mentorica: Jasna Prlić Kardum)Maja Žužić: Energetski i ekološki aspekti industrijskih revolucija (mentor: Zvonimir Glasnović)

Studij Primijenjena KemijaIda Boček: Sinteza i spektroskopska karakterizacija novih amino-supstituiranih tetracikličkih derivata imidazo[4,5-b]piridina, (mentorica: Marijana Hranjec)Dino Bubaš: Karakterizacija metalurškog i petrokemijskog koksa kao punila za anode u sustavu katodne zaštite (mentorica: Helena Otmačić Ćurković)Ines Cazin: Nove heterogene fotoreduktivne transformacije organskih materijala (mentorica: Silvana Raić-Malić)Leo Dorogi: Spektroskopska ispitivanja novih fluorescentnih probi temeljenih na benzimidazolu za određivanje pH i metalnih iona (mentorica: Svjetlana Krištafor)Maja Farkaš: Priprema plošne referentne elektrode printanjem ink-jet printerom (mentor: Stjepan Milardović)Matija Galjer: Nanošenje titanatnih nanocijevi na stakleni supstrat (mentor: Stanislav Kurajica)Martina Guliš: Hidrotermalna sinteza dopiranog nanokristaličnog CeO2 (mentor: Stanislav Kurajica)Mario-Livio Jeličić: Ispitivanje kinetike naprednih procesa oksidacije prioritetnih onečišćivala (mentor: Šime Ukić)Sena Jorgić: Sinteza, karakterizacija i fotokemijske transformacije 3- i 4-piridinskih derivata stilbena (mentorica: Irena Škorić)Magdalena Kralj: Priprava kompozita metalni oksid/grafen i njegova primjena u superkondenzatorima (mentorica: Marijana Kraljić Roković)Livia Kurajica: Novi hibridi nukleobaza i ferocena: sinteza, strukturna karakterizacija i elektrokemija (mentorica: Tatjana Gazivoda Kraljević)Vladimir Lukačević: Uklanjanje bakrovih iona u otpadnim vodama upotrebom elektrokemijskog protočnog reaktora (mentorica: Marijana Kraljić Roković)Andrea Martinović: Ekstrakcija farmaceutika iz sedimenta (mentorica: Dragana Mutavdžić Pavlović)Nikolina Miličević: Priprema umjetne patine na bronci i njena

38 | GLASNIK čestita

modifikacija fosfonskim kiselinama (mentorica: Helena Otmačić Ćurković)Josipa Milošević: Sinteza i biološka ispitivanja novih 4-alkil-1,2,3-triazolnih derivata benzimidazo[1,2-a]kinolina (mentorica: Silvana Raić-Malić)Evelina Mustapić: Modifikacija brončanih površina dugolančanim fosfonskim kiselinama (mentorica: Helena Otmačić Ćurković)Ljubica Nikolaš: Optimiranje razdvajanja pesticida u HPLC analizi (mentor: Šime Ukić)Franko Palčić: Karakterizacija sirove naftenske nafte „Križ“ (mentor: Ante Jukić)Martina Pejnović: Primjena IC termografije pri očvršćivanju polimera u kalupima (mentor: Vanja Kosar)Mia Plenča: Eksperimentalno određivanje i modeliranje razdjeljivanja propionske kiseline između vode i organskih estera (mentor: Marko Rogošić)Marko Robić: Emisija izazvana agregacijom u razvoju novih fluorescentnih proba i senzora (mentorica: Lidija Furač)Petra Roškarić: Sinteza, spektroskopska karakterizacija i antioksidativna aktivnost novih metoksi- i hidroksi-supstituiranih heteroaromatskih derivata (mentorica: Marijana Hranjec)Ivana Sokol: Sinteza i spektroskopska karakterizacija konjugata kinolina i ferocena premoštenih 1,2,3-triazolom (mentorica: Tatjana Gazivoda Kraljević)Nataša Stankir: Sinteza grafena hidrotermalnim postupkom i njegova primjena u superkondenzatorima (mentorica: Marijana Kraljić Roković)Milica Stevanović: Karakterizacija 2-deoksiriboze-5-fosfat aldolaze u reakciji sinteze bočnog lanca statina (mentorica: Ana Vrsalović Presečki)Nikolina Stipaničev: Sinteza biološki aktivnih bis-triazolnih dimera purina i purinskih izostera (mentorica: Silvana Raić-Malić)Krunoslav Šlogar: Priprava i karakterizacija mješavina sirovih nafti (mentor: Ante Jukić)Ivana Šoić: Razvoj elektrokemijske impedancijske metode za ocjenu djelotvornosti inhibitora korozije armature u betonu (mentorica: Sanja Martinez)Ines Šoljić: Razvoj metode za ispitivanje zadržavanja inhibitora korozije na metalnim površinama (mentorica: Sanja Martinez)Kristina Tolić: Ekstrakcija farmaceutika iz vode (mentorica: Dragana Mutavdžić Pavlović)Mia Zaračko: Sinteza i karakterizacija nanokompozita srebra i huminskih kiselina (mentor: Tomislav Bolanča)

Završni radovi(ožujak – rujan 2017.)Studij Kemijsko inženjerstvoTatjana Baković (mentorica: Ana Vrsalović Presečki)Gabriela Brnadić (mentor: Igor Dejanović)Karlo Cmrk (mentor: Zvonimir Glasnović)Filip Crnković (mentor: Nenad Bolf)Emina Džanić (mentorica: Svjetlana Krištafor)Luka Đuran (mentorica: Jasna Prlić Kardum)Dionizije Fa (mentor: Ante Jukić)Mirna Filakovac (mentorica: Aleksandra Sander)Josip Jazbec (mentor: Igor Dejanović)Matej Kadić (mentorica: Marijana Hranjec)Angela Kapitanović (mentorica: Marijana Hranjec)Kristina Kezerić (mentorica: Gordana Matijašić)Petra Kolesarić (mentorica: Vesna Tomašić)Marija Komljen (mentorica: Marica Ivanković)Katarina Komljenović (mentorica: Ana Vrsalović Presečki)Martina Koren (mentorica: Vesna Tomašić)Igor Kultan (mentor: Igor Dejanović)Igor Lukanović (mentorica: Lidija Furač)Valerija Matković (mentorica: Zvjezdana Findrik Blažević)Dominik Načinović (mentor: Nenad Bolf)Nikolina Nascimento Mrakovčić (mentorica: Zlata Hrnjak-Murgić)Marijana Perković (mentorica: Vesna Tomašić)Juraj Petanjek (mentorica: Gordana Matijašić)Mario Pipunić (mentor: Šime Ukić)

Anna Poropat (mentorica: Helena Otmačić Ćurković)Tina Posedi (mentorica: Zlata Hrnjak-Murgić)Viktorija Prevarić (mentor: Tomislav Bolanča)Ivan Pucko (mentorica: Sanja Lučić Blagojević)Lucija Rakitničan (mentor: Hrvoje Kušić)Lucija Rebrović (mentorica: Svjetlana Krištafor)Žarko Šaravanja (mentor: Veljko Filipan)Helena Šimek (mentorica: Silvana Raić-Malić)Mateja Štanfel (mentorica: Gordana Matijašić)Marina Štokić (mentorica: Gordana Matijašić)Luka Tomičak (mentor: Nenad Bolf)Ivona Tomljanović (mentor: Hrvoje Kušić)Juraj Tonković (mentor: Vanja Kosar)Katarina Varzić (mentor: Vanja Kosar)Ivan Vrban (mentorica: Zlata Hrnjak-Murgić)Dolores Židanić (mentorica: Dragana Mutavdžić Pavlović)

Studij Kemija i inženjerstvo materijalaLuka Benić (mentorica: Emi Govorčin Bajsić)Amanda Čavar (mentor: Vanja Kosar)Tamara Fiolić (mentor: Domagoj Vrsaljko)Melani Horvat (mentorica: Ljerka Kratofil Krehula)Viktorija Katušić (mentor: Domagoj Vrsaljko)Monika Kovačević (mentorica: Jelena Macan)Roko Kranjčec (mentorica: Marijana Kraljić Roković)Lucija Krmek (mentorica: Sanja Lučić Blagojević)Maja Lipovski (mentorica: Jelena Macan)Gordana Martinko (mentorica: Ljerka Kratofil Krehula)Nicole Mesaroš (mentorica: Marijana Kraljić Roković)Ela Milčić (mentorica: Emi Govorčin Bajsić)Elvira Pek (mentorica: Sandra Babić)Ivan Peretin (mentorica: Dragana Vuk)Filip Petric (mentorica: Ljerka Kratofil Krehula)Barbara Šimanović (mentorica: Helena Otmačić Ćurković)Miroslav Štos (mentor: Krešimir Košutić)Irena Tomurad (mentor: Bruno Zelić)Ines Topalović (mentorica: Sandra Babić)Ana-Marija Vican (mentorica: Helena Otmačić Ćurković)Dorina Vidović (mentorica: Sandra Babić)Viktorija Vučko (mentorica: Aleksandra Sander)Nikola Vugrinec (mentor: Domagoj Vrsaljko)Matej Zlatar (mentor: Stanislav Kurajica)Marta Žulj (mentorica: Mirela Leskovac)

Studij EkoinženjerstvoJosipa Dželalija (mentorica: Ana Lončarić Božić)Božana Đuranović (mentorica: Mirela Leskovac)Damjan Gracin (mentor: Zvonimir Glasnović)Ivan Grgurev (mentorica: Nevenka Vrbos)Lora Hariri (mentorica: Ana Lončarić Božić)Dora Kolman (mentor: Krunoslav Žižek)Katarina Kuzmec (mentorica: Mirela Leskovac)Matea Lilić (mentorica: Jasna Prlić Kardum)Kristian Nikolić (mentor: Igor Sutlović)Mateja Novak (mentorica: Tatjana Gazivoda Kraljević)Iva Pavičić (mentor: Krešimir Košutić)Dario Tomić (mentor: Vladimir Dananić)Ivana Elizabeta Zelić (mentorica: Marija Vuković Domanovac)

Studij Primijenjena kemijaRamiza Ahmetović (mentorica: Irena Škorić)Tea Borojević (mentorica: Danijela Ašperger)Kristina Bukač (mentorica: Dragana Vuk)Ivana Bukovčan (mentorica: Jelena Macan)Valentina Domitrović (mentor: Krunoslav Žižek)Milena Dragojević (mentorica: Irena Škorić)Barbara Farkaš (mentor: Tomislav Bolanča)Maja Halužan (mentorica: Danijela Ašperger)Lucija Kisić (mentor: Vladimir Dananić)Nina Kovač (mentor: Davor Dolar)

| 39

Glasnik • 59

Ana Kraš (mentor: Davor Dolar)Edita Krmpotić (mentorica: Marijana Hranjec)Petra Lojan (mentorica: Tatjana Gazivoda Kraljević)Vilma Lovrinčević (mentorica: Dragana Vuk)Ana Lozančić (mentorica: Dragana Mutavdžić Pavlović)Ivana Mađor-Božinović (mentorica: Danijela Ašperger)Mara Majić (mentorica: Tatjana Gazivoda Kraljević)Katarina Majnarić (mentorica: Lidija Furač)Mia Marić (mentorica: Danijela Ašperger)Mateja Markotić (mentorica: Dragana Vuk)Nikola Mihaljević (mentor: Zoran Mandić)Marijana Pavišić (mentorica: Sanja Martinez)Kristina Pavlović (mentorica: Irena Škorić)Vedran Petrić (mentor: Davor Dolar)Martina Piškor (mentorica: Silvana Raić-Malić)Helena Prpić (mentorica: Silvana Raić-Malić)Marko Rukavina (mentor: Vladimir Dananić)Valnea Sindičić (mentor: Šime Ukić)Ivana Sučija (mentorica: Lucija Foglar)Ivana Šarić (mentor: Stjepan Milardović)Domagoj Šubarić (mentorica: Sanja Lučić Blagojević)Petra Tominac (mentor: Stanislav Kurajica)Lucija Višić (mentorica: Ivana Steinberg)Anamarija Volf (mentorica: Zvjezdana Findrik Blažević)Lucija Zovko (mentorica: Ivana Steinberg)Ivana Zrinski (mentorica: Sanja Martinez)

Dragi članovi AMACIZ-a!Velik dio aktivnosti Društva financira se Vašim članarinama i velikodušnom podrškom. Godišnja članarina iznosi 80 kn, a za veće uplate dobiva se status sponzora:

Članovi podupiratelji: 81 – 149 kn Brončani sponzori: 150 – 249 kn Srebrni sponzori: 250 – 499 kn Zlatni sponzori: > 500 kn.

Imena sponzora i članova podupiratelja objavljujemo u svakom broju Glasnika, a na svakoj uplati od srca zahvaljujemo!

Podaci za uplatu:

IBAN: HR6423600001101408998.DRUŠTVO DIPLOMIRANIH INŽENJERA I PRIJATELJA KTS – AMACIZ10000 ZAGREBMarulićev trg 20OIB 52827984480

40 | Glasnik • 59

IN MEMORIAM

Tog sunčanog, teškog, sparnog 4. srpnja iznenada nas je napustila naša Lucija Foglar. Djetinjstvo provodi u krugu svojih najmilijih, na predivnome otoku Lastovu kojega je duboko nosila u svojem srcu i duši. Voljela je more, njegove dubine, snagu i mirnoću, jer joj je davalo snagu da i usprkos teškoćama s lakoćom kroči nepoznatim znanstvenim i životnim stazama. Njezin entuzijazam i želja za saznavanjem novoga vode je put Zagreba, na Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, gdje diplomira 1989. pod mentorstvom prof. Štefice Cerjan-Stefanović. Iste godine dobiva Nagradu Sveučilišta u Zagrebu za najbolji znanstveni rad i zapošljava se nakratko kao nastavnik Fizikalne kemije u Kemijskom obrazovnom centru u Zagrebu. Već 1990. započinje svoj znanstveni put kao znanstveni novak na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije, u Zavodu za industrijsku ekologiju. Tijekom 1991. uključuje se u znanstveno-istraživački rad u okviru projekta financiranog od Ministarstva znanosti, tehnologije i informatike „Otpadne vode industrija proizvodnje i primjene organskih bojila“ voditeljice prof. Natalije Koprivanac. Pod mentorstvom prof. Felicite Briški 1997. brani magistarski rad „Uklanjanje azo bojila iz otpadnih voda“, a 2002. doktorski rad pod naslovom „Istraživanje procesa denitrifikacije otpadne vode s aktivnim muljem“. Kako je uvijek stremila višem, doktorat, rad s mladim ljudima, suradnicima sa Zavoda, velik broj znanstvenih i stručnih članaka te sudjelovanje na seminarima i znanstveno-stručnim simpozijima rezultirali su 2006. njezinim izborom u docenta. 2011. izabrana je u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika, a u zvanje izvanrednog profesora u području tehničkih znanosti, polje kemijsko inženjerstvo izabrana je 2017. Bila je aktivna članica Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa, Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu i Društva diplomiranih inženjera i prijatelja kemijsko tehnološkog studija u Zagrebu.U znanstvenoj, nastavnoj i stručnoj djelatnosti kao i u svemu što je radila, bila je vrlo uspješna, temeljita, a nadasve jednostavna i skromna. Znanstveni interes Lucije Foglar bio je usmjeren na istraživanje mogućnosti smanjenja onečišćenja

voda primjenom bioloških metoda i adsorpcije. Bavila se izučavanjem procesa biološke denitrifikacije i istraživanjem mehanizama razgradnje nitrata radi njihova uklanjanja iz otpadnih i prirodnih voda. Ispitivala je prisutnost bakterija roda Legionella u vodoopskrbnim sustavima. Istraživala je ultrazvukom potpomognutu oksidacijsku desulfurizaciju dizelskog goriva i biološku obradu rezultirajućih otpadnih voda. Izučavala je i reaktorske sustave za biološku obradu otpadnih voda rafinerija nafte. Posvetila se izučavanju, kako ih je nazivala, mikrića koji su najmanji, okom nevidljivi, a tako snažni i osobito važni u ekologiji, svijetu koji nas okružuje te nadasve u biotehnologiji. Bila je voditeljica jednog domaćeg znanstvenog projekta i njegova tri slijedna potprojekta. Aktivno je sudjelovala u realizaciji dva domaća znanstvena projekta. Rezultati njezinih istraživanja, nažalost prekinutih njezinim preranim odlaskom, prezentirani su na deset međunarodnih i 18 domaćih znanstvenih skupova, od čega su dva pozvana predavanja na međunarodnim skupovima. U svojem vrlo plodnom znanstvenom radu objavila je jedno poglavlje u knjizi i 27 znanstvenih radova u časopisima i u zbornicima radova s međunarodnih znanstvenih skupova.Na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije izvodila je nastavu na preddiplomskim i diplomskim studijima unutar kolegija Ekotoksikologija i Kemijski i biokemijski procesi u tlu i sedimentu. Sudjelovala je u izradi internih skripata za laboratorijske vježbe iz kolegija Zaštita okoliša i Mikrobiologija. Autorica je interne skripte „Ekotoksikologija“. Iznimno je voljela rad s mladima. Za njih joj ništa nije bilo teško napraviti. Rado im je prenosila svoje znanje i iskustva, pomagala im da uspješno završe svoje školovanje i krenu u život. U svojem kratkom, ali vrlo plodnom znanstvenom radu mentorirala je osam završnih i deset diplomskih radova. Nesebično je pomagala svojim kolegama i prijateljima, što je mnogima pomoglo dosegnuti neslućene visine. Imala je još bezbroj novih ideja, planova za budućnost, koje će nažalost njezinim preranim odlaskom ostati nerealizirani. No novim generacijama ostat će puno toga kroz njezine članke, skripta i radove.Svima koji su imali mogućnost i čast upoznati je iznimno će nedostajati, jer bila je velik prijatelj, a mnogima je bila i bit će uzor na svim životnim putevima.

Beata Gabrić (preuzeto iz Kemije u industriji dopuštenjem uredništva)

Izv. prof. dr. sc. Lucija Foglar(Split, 14. siječnja 1966. – Zagreb, 4. srpnja 2017.)

| 41

Glasnik • 59

Prof. dr. sc. Sanja Papić(Zagreb, 8. listopada 1958. – Zagreb, 24. kolovoza 2017.)

Krajem kolovoza zauvijek nas je napustila moja dugogodišnja suradnica Sanja Papić, istaknuta profesorica i znanstvenica na Zavodu za polimerno inženjerstvo i organsku kemijsku tehnologiju Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije. Na Tehnološkom fakultetu (danas FKIT) Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1983., a pod mojim mentorstvom magistrirala je 1989. i doktorirala 1997., iz područja tehničkih znanosti.Počele smo surađivati sad već daleke 1984., po Sanjinom dolasku na naš Zavod, kada sam je upoznala kao skromnu, samozatajnu i vrijednu poslijediplomandicu. Ubrzo smo našle zajednički znanstveno-istraživački interes, a rekla bih i ljubav, prema i danas propulzivnoj grani kemijske industrije, sintetskim organskim bojilima. Tema njezina magistarskog rada oslanjala se i na intenzivnu suradnju s Institutom za kemiju bojila Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Baselu, u Švicarskoj i Institutom za razvoj i istraživanje kompanije CIBA – GEIGY, također u Baselu. To je bio i početak bogatog zajedničkog publiciranja u prestižnim međunarodnim časopisima, ali i suradnje s „Organskim bojilima“, proizvodnim dijelom tvrtke Chromos – Katran – Kutrilin, Grafičkim bojama Samobor i Cinkarnom Celje. Veliku pomoć u ispitivanju primjenskih svojstava novih sintetskih bojila dao je Tekstilno-tehnološki fakultet, a to je bio i početak Sanjine intenzivne suradnje na tom području.Novi smjer u znanstveno-istraživačkom radu uslijedio je s izradom disertacije „Optimiranje procesa koagulacije/flokulacije kod obrade obojenih otpadnih voda“. Rješavanje problema otpadnih voda zagađenih proizvodnjom i primjenom organskih sintetskih bojila bilo je tada tek u začetku zanimanja svjetske akademske zajednice. Preventivni pristup i održivost u zaštiti i upravljanju okolišem karakteriziraju daljnji rad Sanje Papić. Prije svega na istraživanju metoda pročišćavanja obojenih otpadnih voda, a zatim i na iznalaženju metoda za uklanjanje drugih onečišćivala iz voda, kao što su površinski aktivne tvari, pesticidi ili petrokemikalije. Postaje prepoznatljiva kod nas i u svijetu, posljednjih desetak godina posebno u istraživanju naprednih oksidacijskih tehnologija kao uspješnih

metoda za obradu voda. Objavljuje 50-ak radova u visoko kategoriziranim međunarodnim časopisima, sudjeluje kao voditeljica ili suradnica u znanstveno-istraživačkim projektima, ali i stručnim projektima za potrebe hrvatskog gospodarstva.Istovremeno napreduje u nastavnom zvanju, od pripravnice do redovite profesorice. Predlaže nove kolegije i izvodi nastavu na svim studijima našeg Fakulteta, najviše na studiju Ekoinženjerstva. Postaje cijenjeni nastavnik i pedagog. Bila je dugogodišnja predsjednica Ekoinženjerske sekcije HDKI-ja, član AMACIZ-a, kao i član mnogih drugih društava i udruga. Sanja je svojom osobnošću bila istinski pripadnik akademske zajednice. Uglađena, vedra, susretljiva, iskrena i pouzdana, uvijek spremna za raspravu i iznalaženje rješenja za bilo kakve probleme. U godinama koje smo provele radeći zajedno i ja sam od nje puno naučila. Bila je uvijek spremna na zajednički rad, što se odrazilo u odličnim rezultatima međunarodnih i domaćih projekata u kojima je sudjelovala. Uvijek me iznova znala iznenaditi svojim entuzijazmom, radošću i nadasve strpljivošću kojom je pristupala radu sa studentima i istovremeno iskazivala poštovanje prema njima. Treba istaknuti da je kao voditeljica preko 35 diplomskih radova objavila šest znanstvenih radova u koautorstvu sa studentima u uglednim časopisima s međunarodnom recenzijom. Njezino izuzetno zalaganje u nastavnom radu, od asistentice do profesorice, sigurno je doprinijelo stručnom obrazovanju mnogih generacija studenata našeg Fakulteta.Želim izraziti duboku zahvalnost mlađoj kolegici na pune 33 godine lijepe i uspješne suradnje. Sanja je svojim znanstveno-istraživačkim radom i svojom osobnošću pridonijela razvoju i afirmaciji Zavoda za polimerno inženjerstvo i organsku kemijsku tehnologiju FKIT-a kao prepoznatljive znanstveno-istraživačke i nastavne sredine kod nas i u svijetu. Uspomene na nju, koja je godinama bila dio naše svakodnevnice, iskristalizirat će se tek puno kasnije. Draga Sanja, uvijek ću se rado sjećati naših rasprava, razgovora i opservacija. Sjećat ću se s divljenjem Vaše odanosti obitelji, suprugu, kćerima, oduševljenja unucima. Dugogodišnja i više nego uspješna suradnja i obostrano razumijevanje i uvažavanje postupno je preraslo u prijateljstvo i veliko međusobno poštovanje. Sjećam se da Vam je jedna od želja bila da napišete knjigu – udžbenik za jedan od svojih kolegija. Spominjali ste i planove o novim zajedničkim znanstveno-istraživačkim projektima. Bio je to jedan od naših posljednjih razgovora, vedar i pun optimizma. Nedostajat ćete dosadašnjim suradnicima Zavoda, kolegicama i kolegama s kojima ste surađivali na našem Fakultetu i van njega, i sasvim sigurno meni osobno. Hvala Vam na svemu i počivajte u miru.

Natalija Koprivanac