Blaeni Alojzije Stepinac

Alojzije Stepinac

Blaeni Alojzije Stepinac

zagrebaki nadbiskup (1937.-1960.)

Roen8. svibnja1898.BrezaripokrajKraia,Hrvatska

Preminuo10. veljae1960.Krai,Hrvatska

Proglaen slugom Bojim9. listopada1981.

Beatificiran3. listopada1998.uMariji Bistrici

Slavi se uukatolikoj Crkvi

Spomendan10. veljaeStepinevo

Simbolipalma, kardinalsko odijelo,

Zatitnikprogonjeni, zatvorenici, bolesnici

Zatitnik gradova, krajeva i dravagradZagreb,Hrvatska

Zatitnik zanimanjasveenici, radnici, poljodjelci, studenti

Svetitagrob uzagrebakojkatedrali

Blaeni Alojzije Stepinac(Brezari pokraj Kraia,8. svibnja1898. -Krai,10. veljae1960.)[1],zagrebakinadbiskupikardinal, proglaenblaenim1998. Smatra se jednim od velikanaKatolike Crkve u Hrvatskoj.

Stepinev kardinalski grbDjetinjstvo je proveo u rodnom mjestu. Klasinu gimnaziju zavrio je uZagrebu. Za vrijemePrvog svjetskog ratasudjelovao je u borbama na talijanskom i solunskom frontu, bio je ranjen i pet mjeseci zarobljenik. Iz rata se vratio kui s inom potporunika. Nakon studija uRimu, zareen je zasveenika1930. godine. Na njegov prijedlog osnovan jeCaritas Zagrebake nadbiskupije, kojem je bio na elu. Imenovan je nadbiskupom koadjutorom1934. godine. Iste godine zareen je zabiskupa.Postao je zagrebakinadbiskup1937. godine. Kao arki i neumorni propovjednik Boje rijei pohaao je svoju prostranu nadbiskupiju promiuiKatoliku akciju, Caritas ipobonostpremaDjevici Mariji. Utemeljio je brojne nove upe i organizirao proslavu 1300. obljetnice evangelizacijehrvatskog naroda.[2]Za vrijemeDrugog svjetskog ratapomagao je progonjene i patnike, zbrinuo je 500 prognanih slovenskih sveenika te 6717 bolesne i gladne djece.[3]Prosvjedovao je protiv progonaidovai provedbe nacistikih zakona. U govoru31. listopada1943. ispredzagrebake katedraleosudio je svakudiskriminaciju,rasnu, nacionalnu i vjersku, zatvaranje i ubijanje nevinih, otimanje i pale imovine i mirnih sela.Nakon dolaska komunista na vlast, odbio je odvojenje Katolike Crkve uHrvatskojodVatikana. U montiranom procesu, osuen je na 16 godinazatvorai prisilnog rada. Pet godina proveo je u zatvoru uLepoglavi, a od kraja1951. do svoje smrti10. veljae1960. godine u kunom pritvoru u Kraiu.PapaPio XII.imenovao ga jekardinalom1952. godine. Umro je na glasu svetosti primivisvete sakramente. Vijest o njegovoj smrti objavljena je na naslovnicama dnevnihnovinairom svijeta, amisazadunica sluila se i uRimu,Montrealu,New Yorku,Chicagu,Rio de Janeirui drugim svjetskim gradovima. Pokopan je u kripti zagrebake katedrale uz prisutnost mnotvo vjernika.PapaIvan Pavao II.proglasio ga je blaenim3. listopada1998. godine uMariji Bistrici. U nastavku procesa kanonizacije kardinalAngelo Amatoobznanio je da je lijeniko povjerenstvoKongregacije za kauze svetacautvrdilo novi sluaj udesnog izljeenja po Stepinevu zagovoru, ime se ostvaruju uvjeti za proglaenje Stepinca svetim.Sadraj[sakrij] 1Mladost (1898.-1924.) 1.1kola i vojska 1.2Studiji i prosidba 1.3Sveeniki poziv 2Od sveenika do nadbiskupa (1924.-1941.) 3Razdoblje NDH (1941-1945.) 3.1Prvi dani nove drave 3.2Otpor postupanju protiv Srba i idova 3.3Otpor prisilnim vjerskim prijelazima 3.4Protiv Jasenovca i rasizma 3.4.1Propovijed od 31. listopada 1943. 3.5Spaavanje srpske djece 3.6Vlasti NDH protiv Kaptola i Stepinca 3.6.1Pripremanje uhienja Stepinca 3.6.2Pripremanje atentata 3.7Prosvjed zbog angloamerikog bombardiranja hrvatskih gradova 3.8O etnikom ienju Hrvata 4Zatvorenik Jugoslavije (1945.-1960.) 4.1Napeti mir 4.2Uhienje i suenje 4.3Zatvor i kuni pritvor 4.4Kardinal 5Kanonski postupak za proglaenje Alojzija Stepinca blaenim i svetim 5.1Pravednik meu narodima 6Osporavanja 7Prijepor oko Josipa Manolia i trovanja Alojzija Stepinca 8Zanimljivosti 8.1Ulice 8.2Kulturno-umjetnika drutva 8.3kole i socijalne ustanove 8.4U umjetnikim djelima 8.5Spomenici 9Vidi jo 10Literatura 11Izvori 12Vanjske povezniceMladost (1898.-1924.)kola i vojska

Vitraju crkvi Gospe Lurdske uRijeciAlojzije Viktor Stepinac rodio se kao peto od osmerodjeceJosipa Stepinca i njegove druge ene Barbare. Josip je ve imao etvero preivjele djece iz svoga prvog braka s mladom udovicom, koja je umrla ubrzo nakon roenja posljednjeg djeteta. Josip je bio napredan poljoprivrednik, koji je svu zaradu ulagao u obraivanje zemlje. Bio je lan velikeobiteljikoja je do godine1878. ivjela kao zadruga u Brezariu, zapadno odZagreba.Alojzije je zavrio etiri razreda u mjesnoj osnovnojkoli, pa je1909. poslan uZagrebu klasinu gimnaziju kao uenik koji plaa kolovanje. Maturirao je1916., a nekoliko dana nakon toga, upravo uoi 18. roendana, pozvan je uaustrougarskuvojsku, te je29. lipnjastupio u 96. Karlovaku pukovniju i otiao na estomjesenu obuku uRijeku. U vojsci nije podnosio da se pred njim psuje - to ga je zaokupljalo cijelog ivota - a nedjeljom poslijemise, kad su drugi kadeti odlazili u javne kue ili traili sline zabave, on se penjao uz 561 stubu dosvetita Majke Boje na Trsatukako bi sluao drugumisu.UPrvom svjetskom ratuborio se na talijanskom bojitu; u srpnju1918. ranjen je u nogu, zarobljen te iduih pet mjeseci provodi kao zarobljenik u nekoliko talijanskih logora (uMestrikodVenecije, zatim uFerrarii na kraju uNoceriuUmbriji)[4], gdje se prihvatio uenjatalijanskog jezika.Austrougarsko carstvose raspadalo, uZagrebuse formiraloNarodno vijee, raale su se nove nacionalne drave, carKarlo IV.razrijeio je vojsku zakletve vjernosti, stvorena jeJugoslavenska legija, koja je poslana da se bori naSolunskoj fronti. Stepinac se javio kao dragovoljac u Jugoslavensku legiju u kojoj mu nisu priznali in porunika iz austrijske vojske ve samo in potporunika.[4]Zaslugom Jugoslavenskog odbora otputen je iz logora6. prosinca1918.godine i poslan uSolungdje je proveoBoiu karanteni.[4]Solunska fronta je bila probijena u rujnu iste godine i prave borbe bile su ve okonane.[4]Stepinac je nakon premjetanja iz Soluna uVranje,GnjilaneiPritinudemobiliziran te se uproljee1919. godine vratio kui u asnikom inupotporunikaredovne vojske a1920.godine promaknut je u in priuvnogporunika.[4]Studiji i prosidbaPo povratku kui otac ga je nagovarao, da ode na sveuilite. Stoga je ujesen1919. otputovao uZagreb, obiao razne fakultete i napokon se odluio za agronomiju, koja bi mu omoguila da pomae ocu na ve znatnomobiteljskomimanju. UZagrebuje postao aktivan lan Katolikog akademskog drutva "Domagoj", revno obavljao vjerske dunosti i uvidio, da mu raskalaeno ponaanje kolega studenata nije nimalo po volji. Odluio je napustiti studij na kraju prvog semestra, ne pristupivi ispitima, i vratio se pomagati ocu, koji ga je postavio za upravitelja jednog od najveih obiteljskih posjeda uKamenarevu. Doselivi se u Kamenarevo pristupio je mjesnom ogrankuKatolike mladei.Godine1922. uBrnuna meunarodnom skupu katolike mladei s jo 1500 drugih mladihHrvatanosio je velikuhrvatsku zastavuna elu hrvatske skupine, gdje je stekao i nekoliko doivotnih prijatelja. Tada je njegov otac poeo misliti kako je vrijeme, da se Lojzek oeni i to mu je rekao. Veliki posjed u Kamenarevu prenijet je na Alojzija, kako bi imao dom za buduu nevjestu i to ga je napokon potaknulo da uini prvi korak.Pisao je Mariji Horvat, kerki svog uitelja iz osnovne kole. Udvaranje se obavilopotomi oni su razmijenili mnogo pisama. No, s vremenom Stepinac je pisao sve rjee i sa sve manje interesa. Marija mu je vratilaprsten, a Stepinac je nije ni pokuavao navesti da se predomisli. Vratio joj je njezina pisma i zamolio je da uniti njegova, poelivi joj svako dobro u buduem ivotu.Sveeniki pozivStepinac je i dalje bio bez odreenih nakana, neodluan to bi uinio u ivotu. Njegov bivi razrednik u gimnaziji, veleasni Josip Lonari, rano ga je uoio kao neobinog djeaka i mogueg buduegsveenika. Godine1924. pisao mu je i natuknuo, ne izravno nego u prikrivenoj prispodobi, da svrha njegova ivota lei u sveenikom pozivu.I dalje pun sumnja, Stepinac je otputovao uakovona zbor Orlova, jednog od drutavaHrvatskog katolikog pokreta, gdje se upoznao sFranjom eperom, mladiem koji je upravo maturirao i spremao se poi u jednorimskosjemenite. Stepinac mu je povjerio kako i sam razmilja o sveenikom pozivu i kako eli poi uInnsbruck, gdje je studirao njegov stric, kanonikMatija Stepinac, i gdje su se predavanja drala nanjemakom jeziku. Nije elio nastaviti studij uZagrebu, koji je bio pun njegovih starih prijatelja i gdje bi mu teko bilo uiti na miru.Ponovno je posjetio Lonaria i rekao mu kako je napokon nakanio stupiti u sjemenite, samo to se nije mogao odluiti kamo bi poao. Lonari ga je uputio da poe uRimna Gregorijansko sveuilite kodisusovaca. Otac mu je bio bogat i mogao je plaati pristojbe i njegovo uzdravanje, pa je Stepinac prihvatio sugestiju. Stoga je Lonari napisao sjajnu preporuku za rektora, a injenica da je Matija Stepinac bio njegov stric pomogla mu je, da bude primljen. Napokon je u listopadu1924. u svojoj 26. godini krenuo uRim.Od sveenika do nadbiskupa (1924.-1941.)URimuje naGregorijanskom sveuilituStepinac sedam godina studiraoteologiju. Zareen je ujesen1930. ucrkvisvetog Petra Kanizija, amladu je misusluio u crkviSanta Maria Maggiorena blagdanSvih svetih. U srpnju idue godine poloio je posljednje ispite, stekao naslov doktorateologijei vratio se u zaviaj.Stepinac je odmah elio prionuti posluupnikate je podnio molbu, da mu se dodjeliupa. Meutimnadbiskup Bauerodluio je dovesti ga u Zagreb u svojukurijute ga je imenovaoceremonijarom, dao mu sobu u dvoru i plau od 500 dinara mjeseno. No, Stepinac nije mirovao, ve je nagovorio nadbiskupa Bauera, da izda okrunicu25. studenog1931. kojom je osnovao ustanovuCaritasna podrujuzagrebake biskupijes ograncima u svakoj upi, koja se treba baviti dobrotvornim radom. Na elo Caritasa postavljen je Stepinac, koji se s oduevljenjem prihvatio posla. Jedna od njegovih prvih akcija na elu zagrebakogCaritasabilo je otvaranjepukih kuhinjai poticanje ljudi na davanje dobrovoljnih priloga.

Spomenik Stepincu uLudbreguGodine1932. na svoje, i ne samo svoje, zaprepatenje imenovan je nadbiskupom-koadjutorom. Nadbiskup Bauer proslavio je1932. svoj 80. roendan i dolo je vrijeme, da se potrai njegov nasljednik. Bio je to mukotrpan proces, jer je za nadbiskupovo imenovanje trebalakraljevaprivola poredpapine. Nakon podosta kandidata, koji nisu uspjeli zadovoljiti bilo kralja bilo druge zahtjeve, u razgovoru sasenjskimbiskupom Stareviem iskrsnulo je Stepinevo ime. Premda nije dosegnuo kanoniku dob, da postanebiskupom, imao je doktorat Gregorijanskog instituta i zbog toga je na njegaSveta stolicablagonaklono gledala. Pored toga bio je i solunski dobrovoljac, to je pozitivno utjecalo na kralja.Kada je Stepinac saznao da e postati Bauerov nasljednik, prvo je gledao bez rijei u nadbiskupa Bauera, a onda je prasnuo usmijeh. No, kada je nadbiskup Bauer ponovio svoju tvrdnju, Stepinac je pao na koljena govorei kako je mlad i sasvim neprikladan. Monsinjor Pellegrinetti tjeio ga je: "Budite mirni! Pogreka da ste mlad postaje svakim danom sve manja."Stepinac je tada uzeo gesloIn Te, Domine, speravi(U tebe se, Gospodine, uzdam). Nakon posveenja i odlaska uBeograd, da poloi zakletvu kralju, u svom dnevniku je napisao:Posjetio sam sve beogradske katolike upe. Da je vea sloboda i dovoljno radnika,Srbijabi za 20 godina bila katolika.Zbog ove reenice dvadesetak godina kasnije bit e optuen za upletanje u ratne zloine protivSrba. Postavi nadbiskup radikalno je smanjio broj veera i primanja u nadbiskupskom dvoru, a meu nekim sveenicima nazivan jeboljevikimnadbiskupom.Nakon smrti nadbiskupa Bauera7. prosinca1937. Stepinac je ponio puni naslov poloaja na kojem jede factove bio.U tom razdoblju ima zgoda kako je uao ufranjevaki red. Godine1934. na Kongresu franjevakih profesora iz svih slavenskih zemalja primljen je u franjevce treoredce, na zamolbenu elju o. Dionizija, upravitelja zagrebakih treoredaca.Sveenik Juraj Lahner prouavao je stare spiseHrvatskog saborai otkrio, da postoji zavjet, to ga je Hrvatski sabor jo1739. godine uinioBogu, a jo nije bio izvren. Tada je haralakuga, pa je na Hrvatskom saboru uVaradinu, u prosincu 1739. odlueno je, da se uLudbreguizgradi kapela, akoSvevinjizaustavi kugu u Moslavini i Slavoniji. Izabran je Ludbreg, jer se u njemu dogodilo euharistijsko udo1411. godine i u njemu se uvarelikvija Krvi Kristove. Stepinac je bio pokrovitelj izvrenja zavjeta. Godine1940., objavio je poziv hrvatskom narodu, da se tijekom proslave 1300. godinjicekranstvauHrvata, izvri zavjet Hrvatskog sabora i izgradi kapela. Zbog tekih prilika, zavjet je izvren tek1996. godine.Razdoblje NDH (1941-1945.)Podrobniji lanak o temi:Katolika crkva u NDHPrvi dani nove draveDva dana nakon uspostaveNezavisne Drave Hrvatske,12. travnjaStepinac je posjetioSlavka Kvaternika, kako bi mu estitao uspostavu nove drave. Nekoliko dana kasnije,16. travnja, primio ga je iAnte Paveli. Oba ova posjeta zbila su se prije potpisivanja kapitulacije17. travnja1941. Tako je Stepinac prekrio svoju zakletvu vjernosti kralju.Petar Milutin Kvaternik, brat vojskovoeSlavka kvaternika, pokuao je10. travnja1941. uCrikvenicipreuzeti vlast u ime NDH, ali je pritom poginuo. Tijelo mu je preneseno u Zagreb, gdje je Stepinac osobno predvodio pogrebne obrede, to je poast koju jedan nadbiskup rijetko prua.Stepinevauskrsnapropovijed bila je posveena blagoslovu mira; mjesto ukatedralirezervirano za predstavnika vlade zauzimao je tom prigodom generalSlavko Kvaternik, koji je prije svretka mise priao nadbiskupu Stepincu kraj oltara, kleknuo i poljubio mu prsten molei biskupski blagoslov.Dana,28. travnjaStepinac alje kleru nadbiskupije okrunicu, u kojoj odreuje, da se4. svibnjapo svim upnimcrkvamaodri sveaniTe Deumpovodom proglaenja Nezavisne Drave Hrvatske.Dogaaji su ovo, koji su narod na donijeli ususret davno sanjanom i eljkovanom idealu. asovi su ovo, u kojima ne govori vie jezik, nego krv svojom tajanstvenom povezanou sa zemljom, u kojoj smo ugledali svijetlo Boje i s narodom uz kojega smo nikli. () kolikogod bili heterogeni faktori, koji utjeu na tok zbivanja, ipak je lako razabrati ruku Boju na djelu. () Govorei vam dakle kao predstavnik Crkve i pastir dua molim vas i pozivam da svim silama nastojite i radite oko toga, da naa Hrvatska bude Boja zemlja, jer e samo tako moi izvriti dvije bitne zadae, koje kao drava imade da izvri u koristi svojih lanova. () Vjerna Bogu i Crkvi pokazat e, da vjeruje, da je konani cilj svega ljudskog teenja vjenost, gdje se nalazi prava vjena domovina. () No vjerna Bogu i Crkvi naa e Hrvatska () postaviti i najvre temelje i zdravog razvitak zemaljskih narodnih vrednota i svoje dravne slobode i vrstoe. () Moramo svuda upozoravati i uiti, da sveti zanos i plemenito oduevljenje u izgraivanju temelja mlade Drave Hrvatske bude nadahnut strahom Bojim i ljubavlju za Boji zakon i njegove zapovijedi, jer e samo na Bojem zakon, a ne na lanim naelima ovoga svijeta Drava Hrvatska moi biti izgraena na vrstom temelju.(Krito 2, dokument br. 10, str. 3436)Otpor postupanju protiv Srba i idovaPodrobniji lanak o temi:Stepinac i idovi

Alozije Stepinac (krajnje desno), na sahraniMarka Doena.[5]Idila nije dugo trajala, jer je ve14. svibnjaStepinac poslaopoglavnikuprosvjedno pismo:Ovaj as primio sam vijest, da su ustae u Glini postrijeljali bez suda i istrage 260 Srba. Ja znam, da su Srbi poinili tekih zloina u naoj domovini u ovih dvadeset godina vladanja. Ali smatram ipak svojom biskupskom dunou, da podignem svoj glas i kaem, da ovo po katolikom moralu nije dozvoljeno, pa Vas molim, da poduzmete najhitnije mjere, na cijelom teritoriju Nezavisne Drave Hrvatske, da se ne ubije nijedan Srbin, ako mu se ne dokae krivnja radi koje je zasluio smrt. Inae mi ne moemo raunati na blagoslov neba, bez kojega moramo propasti.(Krito 2, dokument br. 15, str. 3940)(PogledajteKatolika crkva u NDH#Prosvjedi zbog progona i pogroma, te lanakSrbi u NDH.)Dana,22. svibnjaStepinac je prosvjedovao protiv odredbe, da sviidovimoraju nositi idovski znak. U pismu upuenom ministru unutranjih poslovaAndriji Artukoviupie: Da se pripadnicima drugih narodnosti ili drugih rasa oduzme svaka mogunost egzistencije i da se na njih udari ig sramote, to je ve pitanje ovjenosti i pitanje morala. () Dananje drutveno ureenje i opi moralni pojmovi koji vladaju ne udaraju ig sramote ni na robijae koji su puteni iz tamnice () Nisu obiljeeni vidljivim znakom ni konkubinarci, ni poznati preljubnici, pa ni same javne bludnice.(Krito, 2, dok. br. 30, str. 5051)Da bi odobrovoljio vlasti predloio je, da se odidovazahtijeva da kupe znak bez obaveze da ga nose, nadoknaujui tako dravi trokove izrade. (Meutim, ima u tom pismu i dijelova, koji Stepincu ne idu u prilog. Takve su dijelove onda oni, koji Stepinca osuuju trgali iz cjeline i tako izopaavali. A neki su pak Stepinevi branitelji te dijelove izostavljali, to Krito spominje u fusnoti uz dokument. Pogledajteire o tom dopisu u lanku "Stepinac i idovi".)Povodom upuivanja "nearijevaca" u koncentracijske logore, Stepinac je21. srpnja1941. poslaopoglavnikuPaveliudopis, koji je uhistoriografiji,publicisticii propagandi izazvao brojne kontroverze.Vidi o tome:Dopis Anti Paveliu 21. srpnja 1941.Otpor prisilnim vjerskim prijelazimaNakon nasilnih pokrtavanja i masovnih likvidacija Srba(vidi lanakSrbi u NDH), Stepinac piePaveliu:Svaka upotreba sile moe donijeti katastrofalne posljedice ugleduKatolike Crkve. Potrebno je uzeti u obzir sve mogunosti, ak i sluaj, daSrbiiz prkosa odlue masovno prijei naislam. Upravo zbog toga mislim da je nuno s osobitom pomnjom birati misionare koji e se poslati meuSrbe, a ne povjeravati taj zadatak sveenicima ili redovnicima koji nisu razboriti i kojima bi u ruci bolje stajao revolver nego raspelo.[nedostaje izvor]FranjevacAleksa Benigarnavodi, da je vidjevi, da nove vlasti ne mare za njegove prosvjede, Stepinac ve u tijeku1941. g. poslao je povjerljivu okrunicu sveenstvu, u kojoj pie:Kada dou k vama osobe idovske ili pravoslavne vjeroispovijesti, koje se nalaze u smrtnoj opasnosti, pa zaele konvertirati na katolicizam, primite ih, da spasite ljudske ivote. Ne zahtijevajte od njih nikakvo specijalno vjersko znanje, jer pravoslavni su krani kao i mi, a idovska je vjera ona, iz koje kranstvo vue svoje korijene. Uloga je i zadaa krana u prvom redu spasiti ljude. Kada proe ovo vrijeme ludila i divljatva, ostat e u naoj Crkvi oni, koji budu konvertirali zbog uvjerenja, dok e se ostali, kada opasnost prijee, vratiti u svoje.(Benigar, str. 395)Benigar ne navodi izvor, pa je status ove okrunice upitan.(Vidi vie o tome uKatolika crkva u NDH i progoni Srba#Otpor prisilnom prijelazu u katolianstvo).Protiv Jasenovca i rasizmaU pismuPaveliu24. veljae1943., Stepinac prosvjeduje zbog umorstva sedmoriceslovenskihsveenika uJasenovcu.Iz svega moram zakljuiti, da su svi poubijani. Rei e se, da su bili protudravno raspoloeni. Zato nisu izvedeni pred sud? () Ovo je sramotna ljaga i zloin, koji vapije u nebo za osvetom, kao to je sramotna ljaga itavi Jasenovac za Nezavisnu Dravu Hrvatsku. () itava javnost, a napose rodbina ubijenih trai zadovoljtinu, odtetu, izvoenje krvnika pred sud. Oni su najvea nesrea Hrvatske!(Krito, 2, dokument br. 243, str. 255)Stepinac je u nekoliko propovijedi, koje su imale znaajan javni odjek iako su ustake vlasti zabranjivale, da budu tiskane, osudiorasistikuideologiju i politiku. U tim propovijedima jasno osuuje progone ne samo na rasnoj nego i na nacionalnoj osnovi.(Pogledajte o tome u odlomkuPropovijedi protiv rasizma, u lankuStepinac i idovi.)Propovijed od 31. listopada 1943.Osobiti odjek imala je njegova propovijed od31. listopada1943., odrana na zavretku pokornike procesije okupljenim tisuama vjernika na trgu predkatedralom. Ova je propovijed, u svojoj cjelini, tipina za Stepineva uvjerenja i njegov doivljaj svijeta; naroito je vaan njen uvodni, "proroanski" dio. Iz te pozicije, on odgovara kritikama koje suCrkviupuivanje s raznih strana.Stepinac zapoinje na nainstarozavjetnogproroka, koji iba pokvarenost svojeg narataja ("posljednjih dvadeset godina"), odnosno cijelog "modernog" doba ("posljednja dva stoljea"). Prvi dio propovijedi posve je religiozan i usmjeren na pokoru za grijehe.Bog je na Stvoritelj, a mi bijedni zemaljski crvi, koji svojem Stvoritelju dugujemo potovanje i poslunost, ili, drugim rijeima, mi smo veliki dunici Boji. A, evo, ima ve vie od dva stoljea, da Europa, a i itav svijet, koji je htio biti pametniji od Boga, uskrauje Bogu duno potovanje. Tko da ocrta sav smrad, to je izbaen protiv Boga preko novina i knjiga samo u zadnjih dvadeset godina? Tko da vjerno ocrta zloinake pobaaje, izvrene u zadnjih dvadeset godina u ime tobonje znanosti i tobonjih socijalnih indikacija? Tko da opie svu prljavtinu ivota tolikih branih drugova? Tko da opie sve zlo, to ga je donijela poganska moda dananjeg enskog svijeta? Tko da opie svu razuzdanost i nepotenje, to se u zadnja dva decenija opaala na morskim plaama i drugim kupalitima? Ta dovoljno se sjetiti samo nae rijeke Save.Dananje nevolje plod su naih grijeha i Boja kazna. Mi smoradi naih grijeha pali u ruke Boga ivoga, koji danas poput groma obara ne samo pojedine gradove i sela, nego i itave narode. Zato, ako se elimo spasiti od potpune propasti, moramo seponiziti pred Bogom i iskrenom pokorom okajavati grijehe.Nakon toga slijede dijelovi propovijedi, koji imaju neposredni politiki znaaj, pa se mnogo ee citiraju. Stepinac koristi priliku,da javno odgovorim nebrojenim tajnim savjetnicima s lijeva i s desna, s brda i s dola, koji svaljuju naCrkvukrivnju za zla djela koja se zbivaju. Rije je o tri vrste prigovora.1. Da nismo pravodobno i da nismo kako bi trebalo ustali protiv zloina, koji su se zbivali po pojedinim krajevima nae domovine.Stepinac: mi nismobilo ija politika trublja. Uvijek naglaavamo principe vjenoga zakona Bojega, ali ne moemo nikoga prisiliti da ih vri.Zato ne moemo odgovarati ni za koju tu usijanu glavu u sveenikim redovima.Nije Crkva ta, koja je hukala na rati, nitistvarala u duama nezadovoljstvo i podivljalost, koja je urodila tako alosnim posljedicama. Ova opaska upuena je nastanovite krugove, organizacije i pripadnike drugih narodnih skupina, to se svakako odnosi naSrbe, a takoer moda i naidove.2. Druga vrst optubi su za filokomunizam.Katolika Crkvaodluno odbacuje komunistiki sustav, iako smatra da socijalne reforme i pravednija razdioba dobara jesu potrebne. Crkva ne moe priznati sustav, koji bi htio seljaku oduzeti njegovu zemlju, privatniku potenom trudom steenu imovinu, koji negiraobitelji koji bi htio negirati osobnogaBogai svesti ispovijedanje vjere u etiri zida.A moda bi ti isti, koji nam stavljaju taj prigovor, bolje uinili, da pokucaju na vrata vlastite savjesti i da se upitaju, nisu li mnogi, koji se skrivaju poumama, otili onamo ne iz kakvog uvjerenja o istinitosti komunizma, nego esto puta iz oaja radi neovjenih metoda nerazboritih pojedinaca, koji su mislili da mogu raditi to ih volja, i da za njih ne postoji zakon ni ljudski ni Boji.3. Optuuju nas takoer da smo pristaerasizma; Crkva je meutim svoj stav o tome odavno izrekla.:Katolika Crkva ne poznarasakoje gospoduju, i rasa koje robuju.Katolika Crkvapozna samo rase i narode kao tvorevine Boje, a ako koga vie cijeni, to je onaj, koji ima plemenitije srce, a ne jau pesnicu. Za nju je kralj kao ovjek u kraljevskoj palai upravo tako ovjek kao i zadnji siromah i ciganin pod atorom (...) Sistem strijeljanja stotine talaca radi zloina, kojem se ne moe otkriti krivca, poganski je sistem, koji nikad nije urodio dobrim plodom.(objavljeno uStepinac mu je ime, str. 4550 ova propovijed nije bila tiskana, jer su ustake vlasti to zabranile.)No, svejedno je do samog krahaNDHkoncelebrirao sveanu misu i pjevaoTe DeumnaPavelievroendan. Istovremeno bivao je opsjednutgrenouovjeanstva i propovijedao je protiv psovke, needna odijevanja i raskalaenosti, to izaziva opravdanu Boju srdbu i kaznu. ak je organizirao i tjedan protiv psovke. U uvjetima masovnih pokolja, to izgleda udno; ali prvi dio gore navedenog govora objanjava njegovu izvorno religijsku inspiraciju.Spaavanje srpske djeceU nizu promidbenih djela, koja glorificiraju Stepinca, navodi se da je on organizirao zbrinjavanja 7.000 srpske djece sa Kozare, od svibnja od srpnja1942. Meutim, voditelj te akcije je bilaDiana Budisavljevi, koja u svojemDnevnikuspominje, da se Stepinac prvo opravdavao da ne moe nita uiniti, a zatim davao velika obeanja koja nije ostvario.(Dnevnik Diane Budisavljevi, str. 54 i 55.)Tek od sijenja1943. pruio je ozbiljnu pomo u spaavanju novih grupa djece i brizi o njima(str. 117 i d.). U tome je bio samo jedan od mnogih, jer se aktiviralo niz pojedinaca, a veliku ulogu je imala iilegalnakomunistikaAntifaistika fronta ena(AF). Ukupno je u toj akciju zbrinuto vie od 12.000djece. Iako Stepineva uloga u tome nije bila presudna, on jest znaajno pomogao, barem od sijenja1943. Dr.Julije Budisavljevi, Srbin, bio je spreman svjedoiti u korist Stepinca pred komunistikim sudom, ali mu to nije omogueno.(Dnevnik Diane Budisavljevi, str. 164)Vlasti NDH protiv Kaptola i StepincaZauzimanje nadbiskupa Stepinca za ljude, koje su ustake vlasti progonile kao dravne neprijatelje (naroito idove i Srbe) Paveli nije podnosio, pa je svoju netrpeljivost prema nadbiskupu na odreeni nain i iskazivao (npr. nepozivanjem Stepinca u protokolarnim prigodama kad je nazonost predvodnika Crkve bila oekivana).(Matkovi, str. 127)Ustaki tajni agenti drali su na oku crkvene veledostojnike i bili nezadovoljni njihovim dranjem. IzvjetajUstake nadzorne slubeod1. prosinca1943. navodi:Zagrebako sveenstvo riedko je kada pokazalo svoju odanost narodu i narodnim probitcima. () Zagrebaki Kaptol je i danas iz tog razloga mrtva trublja, njegovi predstavnici mrtvi trubljai, jer su zakazali i ostavili na cjedilu hrvatsku narodnu borbu. () Oni niti danas nisu iskreni suradnici hrvatske vlade niti narodni borci, kao to je to sluaj sa klerom u Slovakoj, nego su anglofili i jugoslaveni, a to je njihova najvea sramota. Treba naglasiti, da je danas zagrebaki Kaptol sjedite promibe upereno protiv njemake vojske. () Isti krugovi direktno su negativno raspoloeni prema ustakom pokretu.Spominju uglavnom pojedince na niem stupnju crkvene hijerarhije, ali takoer ipoznati govor nadbiskupa Stepinca, tj. propovijed od 31. listopada 1943.(Krito 2, dokument br 319, str. 328341)Pripremanje uhienja StepincaNakon zakljuakaHrvatske biskupske konferencijeo vjerskim prelazima, o emu Stepinac piePaveliu20. studenog1941.,Ante PaveliiEugen Dido Kvaterniknavodno su planirali poetkom1942. uhititi Stepinca. Od toga ih je odvratioSlavko Kvaternik, koji je izRimaposlao uZagrebdr.Nikolu Ruinovia, da ih odvrati i da upozori Stepinca.(Ruinovi, str. 120-127; Krito 3, str. 7780)Pripremanje atentataU srpnju1943. izvren je neuspjeliatentatna generalaIvana Prpia, efaGlavnog stoera oruanih snaga. Atentat je organizirala ustaka "grupa Tomi", koja je pod neposrednom poglavnikovom kontrolom radila na likvidaciji njegovih neprijatelja, a cilj mu je bio da opomenedomobranstvozbog sve veeg bjeanja domobrana upartizane. U programu likvidacija te grupe bio je, navodno, i atentat na nadbiskupa Stepinca. O tome svjedoi jedno izvjee njemakog policijskog ataea u Zagrebu Hansa Helma od3. srpnja1944.. Kako atentat na Prpia nije uspio (iako je ovaj ranjen sa dva metka), organizatori su kompromitirani, pa je od atentata na Stepinca odustalo.(Krito 2, dokument br. 342, str. 354; Krito 3, str. 88-89)Prosvjed zbog angloamerikog bombardiranja hrvatskih gradovaStepinac je osudiosaveznikobombardiranje hrvatskog kopna1944., gdje sunjemakesnage imale jaka uporita. U pismu upuenom britanskom veleposlaniku priSvetoj stolici7. oujka1944. navodi:Bez pretjerivanja moe se kazati, da nijedan narod za vrijeme ovoga rata nije tako nemilosrdno pogoen kao nesretni hrvatski narod. Pod pokroviteljstvom i po eljama stanovitiih velikih sila, u zemlji se bore svi protiv sviju. () Kroz stoljea mi smo bili posljednja brana protiv azijske invazije Europe.Razaranja koja uzrukuju anglo-amerika bombardiranja mogla bi dovesti do toga, da hrvatski narodpodlegne razaralakim elementima, pa Stepinac upozoravada svaka akcija ove vrste, nije drugo nego razaranje svijeta, na koji Vaa zemlja moe ubudue raunati.Poziva stoga:Ne dozvolite, Ekselencijo, da mali narod bude kompletno razoren. Narod koji u svojoj cjelosti nije odgovoran za ovo to se sada dogaa na njegovom teritoriju.(Krito 2, dokument br. 331, str. 344346. Original na francuskom, engleski prijevod u arhivi britanskog ministarstva vanjskih poslova)O etnikom ienju HrvataStepinac je pri kraju svog pismaPaveliuod6. oujka1943., u kojem prosvjeduje zbog popisa "nearijevaca" pri emu su, u skladu s rasistikim zakonima, prijetili nasilni raskidi "rasno mjeovitih brakova", dodao i sljedei pasus:"Poglavnie! U Italiji imade vie desetaka tisua naih nevinih ljudi iz Gorskog kotara, Primorja i Dalmacije, zatoenih po logorima, veim dijelom ena i djece. Glad, bolesti, patnje svake vrsti prouzrukuju vrlo velik pomor meu tim nesretnicima. Ozbiljno se bojati, da se takovim postupkom ide za istrebljenjem puanstva iz onog dijela nae domovine.Kada je Stepinev izaslanik u Rimu traioosloboenje i pomaganje tih naih nesretnika, odgovoreno mu je:to se vi paate u na postupak s tim ljudima, kako ste vi postupali u Hrvatskoj!(Krito 2, dokument br. 246, str. 257258)Zatvorenik Jugoslavije (1945.-1960.)Napeti mirVidjevi da se blii kraj njegovoj vladavini, spartizanimana praguZagreba, Paveli se obratio Stepincu kao poglavaru Katolike Crkve s iznimnim autoritetom i zamolio ga da vodi privremenu vladu, ali Stepinac je odbio rekavi:To je vaa stvar kome ete predati vlast. U politiku se ne mijeam, ali ostajem tu, pa bilo to bilo.[nedostaje izvor]U Zagreb su partizanske snage ule8. svibnja1945. Stepinac je traio odkomunistikihvlasti prekid progona i osvete nad ideolokim protivnicima. Nekoliko dana nakon toga sam Stepinac je uhien i protiv njega se vodila istraga.Josip Broz Titou Zagrebu se2. lipnja1945. sastao s predstavnicima Kaptola. Dan kasnije Stepinac je puten. Nakon toga su odnosi Crkve i novih vlastiDemokratske federativne Jugoslavijenekoliko mjeseci bili korektni.No, takav odnos nije dugo potrajao jer su22. rujna1945. hrvatski biskupi objavliliPastirsko pismo o nasiljima komunistike vlasti. To je dovelo do zaotravanja sukoba. Prema tvrdnjamaTitoje predlagao Stepincu odvajanje Katolike Crkve u Hrvatskoj odSvete stoliceali je to Stepinac odbio.Na reakciju vlasti ekalo se oko mjesec dana, a onda se pojavilaTitovaizjava u svim novinama u kojoj se on pita - izmeu ostalog - zato nikada nije objavljeno pastirsko pismo protiv ubijanja Srba uHrvatskoj. Nakon togapartijskije tisak pojaao napade na Stepinca ibiskupe, a uvredljivi natpisi osvanuli su na zidovima kua u blizini dvora i katedrale dok su sveenici i redovnice doivljavali uvrede i zlostavljana na ulicama.Prilikom dolaska na blagoslov nove upe sv. Petra uZapreiu4. studenog1945., Alojzije Stepinac i zapreiki upnikisusovacMatija Paieknapadnuti su kamenjem i jajima. Napad je organizirala komunistika vlast. Spretnou vozaa Stjepana Kranjeca, u napadu nije bilo stradalih. U spomen na taj dogaaj, otkrivena je spomen-ploa s likom bl. Alojzija Stepinca i prigodnim tekstom na proelju kapelice sv. Petra u Zapreiu2004. godine.[6]Komunistika tajna sluba uhodila je i prislukivala Stepinevu rodbinu. Tko od njih nije suraivao s reimom, uao u partiju ili nije bio "podoban" bio je podvrgnut maltretiranjima, ispitivanjima i progonima te nije mogao dobitiposao. Njegov roeni brat ubijen je kao komunistiki suradnik, a bratova ena bila je u kontaktu s partizanima u umi. Stepinev neak bio je teko ranjen u dvaatentata, zlostavljan u kaznionici, psihiki propao i zavrio u duevnoj bolnici. Stepineva sestra tefanija imala je psihike probleme uslijed toga.[7]Uhienje i suenjeDana18. rujna1946. u pola est ujutro policajci su uli u zgradu biskupije i priveli Stepinca jer je protiv njega podignuta optunica. Izmeu ostalog optuen je, da je pozdravio ustake voe dok se jugoslavenska vojska jo borila s njemakim i talijanskim snagama i pozvao sveenstvo da s njima surauje; da je pretvorio tradicionalne crkvene sveanosti i procesije u politike manifestacije za Pavelia i sluio misu svakog10. travnja, na godinjicu osnivanjaNDH, a odrao je i misu prilikom otvaranja ustakog Sabora; da je izabrao za svoje zamjenike Vuetia i Cecelju, poznate ustake simpatizere; da je prihvatio i sakrio arhiv ministarstva vanjskih poslovaNDH; da je podravao ustaki otpor nakon osloboenja zemlje itd.No, nekoliko mjeseci prijeVatikanuje upueno upozorenje, da e Stepinac biti uhien, sa zahtjevom da ga smjene, jer...Jugoslavija ne moe tolerirati graane koji su sluili interesima drugih...Vatikan je o tome obavijestio Stepinca rekavi mu neka sam odlui o tome to e uiniti, ali gaVatikannee prisiljavati da napusti Jugoslaviju. Stepinac je ostao, sudski proces je pokrenut, a presuda je donesena11. listopadaiste godine. Proglaen je krivim po svim tokama optunice i osuen na 16 godina strogog zatvora. Unato inzistiranjima poznatih osoba srpske nacionalnosti za svjedoenje na suenju, koja bi bila Stepincu u korist, tuitelji nisu dopustili, da takvi podatci izau u javnost.Zatvor i kuni pritvorDana19. listopada1946.prebaen je sjeverno od Zagreba uLepoglavu[8]nekadanjipavlinskisamostankoji je pretvoren u zatvor. Tu je proveo pet godina. Smjeten je u posebno krilo za naroite zatvorenike, koji su bili potpuno odijeljeni od ostalih. Susjedna elija pretvorena je u kapelicu, gdje se svaki dan sluio misu.Stepinev dnevni raspored bio je jednostavan: ustajao je u 5 sati i spremao se za misu, koju je sluio u 6 sati. U 9 sati imao je etnju po dvoritu. U podne su mu donosili ruak izvana, a potom je slijedio kratak odmor i nova etnja u 15 sati. Bili su mu doputeni povremeni posjeti. Godine1947., majka Barbara vidjela ga je dvaput prije nego li je umrla, a Stepineva sestra tefanija dolazila je redovno dvaput mjeseno donosei muknjige, rublje i druge potreptine.Iz zatvora je uvjetno puten5. prosinca1951.[8]i prebaen uKrai, gdje se nastanio kod upnika Vranekovia. Bio je to jasan pomirbeni potez vlade prema Crkvi, ali i prema Zapadnom svijetu. Dani su mu tekli u itanju, pisanju, prevoenju,molitvii sluenju misa.Ljetise kupao urijeci, a uivao je i u etnjama. Reim ga je pustio na uvjetnu slobodu, ali su zato u Kraiu uveden strogi policijski nadzor:Otkako je doao na izdravanje (kazne) u sjedite rodne upe, svi su upljani ivjeli pod stalnim nadzorom. Posjetitelji koji bi dolazili u Krai bili su temeljito pregledavani jer se reim bojao da koji od njih ne nosi zasunjenom Nadbiskupu neko pismo ili neki drugi dokument. Nisu mu se mogli pribliiti na uobiajen nain, ve bi se presvukli u kraiku narodnu nonju ili bi se potajice, na straarovu oku nedohvatnim vratima, probili u upnu kuu. Autobusi i vozila koja bi prolazila kroz Krai bili su pod nadzorom i vie puta su bili zaustavljani, a putnici pregledavani. Vie se puta dogodilo da su takvi posjetitelji bili odvedeni u mjesnu policijsku stanicu, gdje su ih ispitivali o razlogu dolaska u Krai te o smjeru kretanja.[9]Zdravlje mu nije bilo dobro i lijenik mu je preporuio da ne provodi cijele sate kleei u nezagrijanoj crkvi. Zatvarao se zatim u ispovijedaonicu, gdje je upnik Vranekovi instalirao malu elektrinu grijalicu i svjetlo za itanje.Kardinal

Sarkofag bl. Alojzija Stepinca uZagrebakojkatedrali, kojeg je izradio akademski kipar Hrvoje Ljubi. Ispod je grobnica zagrebakih biskupa i nadbiskupa.Na audijenciji kod pape Pija XII. skupina se Hrvata zanimala kad e nadbiskup Stepinac postati kardinalom, na to je papa odgovorio:[10]Nemate, dodue, kardinala, ali imate svetca.(Pio XII.)Dana29. studenog1952.u Vatikanu je objavljen popis novihkardinalana kojemu je bilo i Stepinevo ime. Vlast mu nudi, da napustiHrvatsku, no Stepinac to odbija. Na tajnom konzistoriju12. sijenja1953.papa Pio XII. imenovao je 24 nova kardinala, meu kojima je nadbiskup Alojzije Stepinac.[10]Godine1953.dr Ludwig Heilmeyer, poznati hematolog izFreiburga, dijagnosticirao jepolicitemiju, rijetkubolestkrvi, koja nastaje zbog stvaranja prevelikog broja crvenih krvnih zrnaca, a razvila setrombozau lijevoj nozi. Bolest se nije mogla obuzdati i10. veljae1960.kardinalAlojzije Stepinac je preminuo, u 14 sati i 15 minuta[11]uspio je apnutifiat voluntas tua(budi volja tvoja), bolno je uzdahnuo tri-etiri puta i umro.Postoji tvrdnja, da je nakon osamostaljenjaHrvatskeobdukcijom Stepinevihkostijuutvreno, da sadre neke tetne radiokativne spojeve, iz ega se zakljuuje, da su gakomunistikevlasti godinama trovale, dok je bio u pritvoru.[nedostaje izvor]Nadbiskup-koadjutorFranjo epernaredio je, da zvone sva zagrebaka crkvena zvona i da se na zvonicima istaknucrnezastave. Od dravnog je slubenika zatraio, da se tijelo doveze uZagrebi sahrani u kriptiprvostolne crkve. Vlasti su to u prvi mah odbile, ali su se12. veljaeipak predomislile. Stepinac je sahranjen u prvostolnoj crkvi u Zagrebu ispod glavnog oltara pokraj lijesa biskupaMaksimilijana Vrhovca, a u kripti se nalaze i tijelaPetraiIvana Antuna Zrinskog,Frana Krste FrakopanateEugena Kvaternika. Pogrebni je obred zavren pjevanjem pjesmeEcce quomodo moritur iustus(Evo kako umire pravednik).Kanonski postupak za proglaenje Alojzija Stepinca blaenim i svetimPapaIvan Pavao II.proglasio je Stepinca blaenim uMariji Bistrici,3. listopada1998., pred mnotvom od oko 500.000 vjernika. Njegov spomendan, Stepinevo, slavi se10. veljae. Na proslavi Stepineva u Rimu 2014., urimskoj hrvatskoj crkvi sv. JeronimaprefektvatikanskekurijalneKongregacije za kauze svetih kardinal Angelo Amato obznanio da je nadlena lijenika komisija utvrdila sluaj udesnog ozdravljenja po zagovoru bl. Stepinca, te da je o tome obavijestiopapu Franju.Pravednik meu narodima

Slika sa likom blaenoga Alojzija Stepinca uZagrebakoj katedrali.Dvaput je (1970. i1994.) bila pokrenuta inicijativa, da za svoje zasluge u spaavanju idova Stepinac dobijeizraelskopriznanjePravednik meu narodima, ali je oba puta odbijeno.(Vidi lanakStepinac i idovi.)OsporavanjaPredsjednikRepublike Srbije(ietnikivojvoda)Tomislav Nikoliizraava krajem svibnja 2015. godine zabrinutost zbog najave da bi Katolika Crkva mogla Alojzija Stepinca ubrzo mogao proglasiti svetim: u razgovoru s kardinalom Kurtom Kochom (koji je posjetio Srbiju u svojstvu predsjednika Papinskoga vijea za jedinstvo krana i razgovarao s Nikoliem o pripremama za posjet predsjednika Srbije Vatikanu planiranog za rujan 2015.), Nikoli je izrazio zabrinutost da bi takva odluka naruila sve ono to je do sada uraeno na poboljanju odnosa izmeu Srbije i Hrvatske.[12]Ubrzo potom (02. lipnja 2015. god.) srbijanski mediji prenose kako jeSrpska pravoslavna Crkvaodluila zapoeti pregovore s Hrvatskom biskupskom konferencijom povodom "kontroverznog nadbiskupaStepinca"; navodno izvori iz SPC izjavljuju medijima da je to pitanje nametnula (srbijanska) dravna politika, ali barem jedan velikodostojnih SPC to Alojziju Stepincu govori: "Mi ga smatramo ustakim zloincem jer je bio inicijator prekrtavanja pravoslavnih Srba i njih 244.000 do kraja 1943. preveo u katolianstvo. Hrvati smatraju to dobroinstvom jer ih je spasio sigurne smrti od faista".[13]Prijepor oko Josipa Manolia i trovanja Alojzija StepincaJosip Manoli, komunistiki policajac i obavjetajac najvieg ranga koji je u presudno vrijeme osamostaljenja Republike Hrvatske obnaao kljunu dunost predsjednika Vlade RH - a koji je na poetku Stepinevog utamnienja bio ef zatvorskog sustavaSR Hrvatske, a potom u sastavuUDBEnadzirao sve politike zatvorenike uSFRJ- prezentirajui knjigu svojih memoara "Politika i domovina: Moja borba za suverenu i socijalnu Hrvatsku" izlazi 2015. godine u javnost s detaljima o uhienju, suenju i tretmanu Alojzija Stepinca. Manoli tvrdi da je ef komunistike JugoslavijeJosip Broz Tito- na sastanku u Beogradu kojem je meu nekolicinom prisutnih sudjelovao i ef hrvatskih komunistaVladimir Bakari- bio jo prije ulaskaJugoslavenske Armijeu Zagreb 1945. god. naredio da se nadbiskupa Stepinca ubije, ali je ubojstvo sprijeio tadanji naelnik OZNE u HrvatskojIvan Stevo Krajai.[14]Postulator postupka za proglaenja bl. Alojzija Stepinca svetim mons. Juraj Batelja (profesor na Katolikom bogoslovnom fakultetu Sveuilita u Zagrebu) odgovara na Manolieve izjave i pisanje tvrdnjom da Manoli sustavno nastoji prikriti istinu o trovanju Alojzija Stepinca u vrijeme dok je njegovo utamnienje nadzirao J. Manoli: sudske medicinske komisije su prouavanjem Stepinevih posmrtnih ostataka utvrdile da je on bio zraen, a u njegovim kostima su pronaene toksine supstance kadmija, kroma, olova i arsena. Batelja iznosi da je J. Manoli vlastoruno potpisao da se nakon obdukcije iz sudske medicine izuzmu svi instrumenti (kare, noevi, stakalca, posude) koji su bili u kontaktu sa Stepinevim mrtvim tijelom ili organima.[15]Zanimljivosti Stepinac je jedini crkveni velikodostojnik, koji se popeo naTriglav,1936., dok je bio pomoni zagrebaki nadbiskup. To je obiljeeno postavljanjem spomen-obiljeja u crkvici na Kredarici, 300 metara ispod vrha,5. kolovoza2006.[16]Ulice Od1999.godine Postoji ulica pod imenom Cardinal Stepinac Way u amerikom graduChicagu.[17]Kulturno-umjetnika drutva Tamburaki orkestar Kardinal Stepinac - Vancouver, Kanada Hrvatski kulturi klub - Kardinal Stepinac - New Yorkkole i socijalne ustanove Od1948.godine u New Yorku postoji kola "Archibishop Stepinac High School", White Plains,New York.[18] Hrvatska kola Kardinal Stepinac - Chicago[19] 1992radi staraki dom i njegovalite u St. Johns Parku,Australija,Cardinal Stepinac Village. Osnovna kola "Kardinal Alojzije Stepinac" Krai Djeji centar kardinal Stepinac - Haiti Hrvatsko australsko drutvo kardinal Alojzije Stepinac - Geelong (Australija)[20] Hrvatka katolika kola kardinal Stepinac - Toronto, Kanada[21]U umjetnikim djelima Hrvatski glumacAnte Vicannapisao je i reirao kazalini komadGospodine, u Tebi je moja nadau kojem se govori o suenju Stepincu.[22]Spomenici

Bista Kardinala Stepinca ispred katedrale uMelbourneu,AustralijaVidi jo Katolika crkva u NDH Katolianstvo u Hrvata Stepinac i idovi Jzsef Mindszenty scar RomeroWikizvorima izvorni tekst na temu:Oporuka kardinala Stepinca

Na stranicamaWikicitatapostoji zbirka osobnih ili citata o temi:Alojzije Stepinac

Literatura Juraj Batelja:Blaeni Alojzije Stepinac - svjedok Evanelja ljubavi, Postulatura blaenoga Alojzija Stepinca, Zagreb, II. dopunjeno izdanje 2010.,ISBN 978-953-7441-12-8 Aleksa Benigar:Alojzije Stepinac hrvatski kardinal, Zagreb: Glas Koncila, 1993. (2. izdanje. Prvo izdanje u Rimu, 1974.) Ivan Gabelica:Blaeni Alojzije Stepinac i hrvatska drava, feljton objavljivan u asopisuZatvorenik, glasiluHrvatskog drutva politikih zatvorenika. Prvi nastavak objavljen je u broj 145. u travnju2004, a zavrni, etrdeseti, u broju 186. u rujnu2007.. Vladimir Horvat: Kardinal Alojzije Stepinac, muenik za ljudska prava, Meridijani, Zagreb-Samobor-Krai, 2008.,ISBN 978-953-239-096-4 Nikola Ruinovi:Moja sjeanja na Hrvatsku, Zagreb: Meditor, 1996. Josip Vranekovi:Dnevnik. ivot u Kraiu zasunjenog nadbiskupa i kardinala Alojzija Stepinca (5. XII. 1951. 10. II. 1960.), Postulatura blaenoga Alojzija Stepinca, Zagreb, 2006.,ISBN 953-7441-01-6 Stepinac mu je ime. Zbornik uspomena, svjedoanstava i dokumenata, priredio:Vinko Nikoli, Zagreb: Kranska sadanjost, 1991. (Prvo izdanje: Barcelona, 1978.)Izvori1. Jump upGlas Koncila: Bl. Alojzije Stepinac, Kronoloki pregledPreuzeto 22. lipnja 2010.2. Jump upDuda, Bonaventura: S. Celina pie o o. Aleksi i kardinalu Stepincu, Informativni bilten Vicepostulature s. Bojeg Alekse Benigara, Zagreb 2008.3. Jump upHorvat, Vladimir: Kardinal Alojzije Stepinac, muenik za ljudska prava, Meridijani, Zagreb-Samobor, Krai 2008.4. Jump up to:4,04,14,24,34,4Ljubo Boban,Kontroverze iz povijesti Jugoslavije 2, kolska knjiga-Stvarnost, Zagreb, 1989.,ISBN 86-03-99598-2, str. 339.-340.5. Jump upPovrno i pristrano djelo o Bl. Alojziju Stepincu6. Jump upBlaeni Alojzije Stepinac, glasnik postulature, Zagreb, God. 11. (2004.)7. Jump upBatelja, Josip: Stradanja u Federalnoj Hrvatskoj, Blaeni Alojzije Stepinac, glasnik postulature, Zagreb, God. XV., 2008.8. Jump up to:8,08,1Juraj Batelja, Blaeni Alojzije Stepinac - svjedok Evanelja ljubavi, 2010., str. 4369. Jump upJuraj Batelja, Blaeni Alojzije Stepinac - svjedok Evanelja ljubavi, 2010., str. 436-43710. Jump up to:10,010,1Juraj Batelja, Blaeni Alojzije Stepinac - svjedok Evanelja ljubavi, 2010., str. 43811. Jump upJuraj Batelja, Blaeni Alojzije Stepinac - svjedok Evanelja ljubavi, 2010., str. 44012. Jump up"Nikoli: Zahvalnost zbog Kosova, zabrinutost zbog Stepinca", Radio televizija Srbije 28. svibnja 2015. god.13. Jump up"Za Srbe zloinac, za Hrvate idol: etiri take razilaenja okoStepinca", Slaana Vukainovi za "Blic", 02. lipnja 2015.14. Jump up"JOSIP MANOLI 'Tito je poslao oficira Ozne da likvidira Alojzija Stepinca, ali je Stevo Krajai kardinala upozorio da se skloni'", Tomislav Mami za "Jutarnji List", 8. srpnja 2015.15. Jump up"KAPTOL UZVRATIO MANOLIU: Stepinevo je srce danima uvano u samostanu, a nadb. eper ga je predao agentima Udbe tek nakon prijetnje", Juraj Batelja u "Jutarnji List" 15. srpnja 2015.16. Jump upAlojzije Stepinac jedini crkveni velikodostojnik na Triglavulanak u "Novom listu", 7. srpnja 2006. Preuzeto 5. sijenja 2012.17. Jump upHrvatska upa sv. Jeronima u Chicagu: Puta Kardinala StepincaPreuzeto 5. sijenja 2012.18. Jump up(engl.)Archibishop Stepinac High School: HistoryPreuzeto 5. sijenja 2012.19. Jump uphttp://www.stjeromecroatian.org/eng/shoolcsks.html20. Jump uphttp://ahdgeelong.com.au/21. Jump uphttp://www.torontozupa.com/site/parish-organizations/the-croatian-catholic-school22. Jump upbljesak.info:Preminuo glumac Ante Vican, bljesak.info, 22. oujka 2014.