ZAVRNI RAD

Tema: Podizanje zasada maline (Rubus idaeus) na 1ha zemljine povrine sortiment Vilamet (Willamette)

S A D R A J

Uvod11. Osnovni podaci o poljoprivrednom gazdinstvu32. Karakteristike zemljinog posjeda42.1 Veliina zemljinog posjeda42.2 Lokacija42.3 Zemljite42.4 Predkultura 42.5 Sortiment42.6 Potronja vode42.7 Svjetlost52.8 Temperaturni uslovi5

3. Priprema zemljita i podizanje zasada6

3.1 Priprema terena63.2 Duboko oranje63.3 Povrinska priprema63.4 Program zatite maline od bolesti i tetoina7

4. Sadnja84.1 Vrijeme sadnja84.2 Priprema izdanaka84.3 Tehnika sadnje84.2 Naslon8

5. Predraun investicionog ulaganja za podizanje zasada malina na 1ha (obraun za prvu godinu)9

5.1 Trokovi materijala95.2 Trokovi usluga95.3 Trokovi radne snage10

6. Isplativost investicionog ulaganja u podizanje zasada maline u drugoj godini projekta..11

7. Izvori finansiranja investicionog projekta128. Rezime investicionog projekta13

Uvod

Bosna i Hercegovina ima velike povrine ekoloke, nezagaene i obradive zemlje, istih izvora vode i istog vazduha, to predstavlja optimalne uslove za intenzivnu organsku proizvodnju kako biljnih tako i ivotinjskih kultura. Dodatne prednosti su relativno niski trokovi radne snage i rijetka upotreba mineralnih gnojiva te hemikalija za zatitu biljaka u BiH u zadnjih 10 godina. Svijest o zdravlju i fizikom izgledu dovela je do konstantnog rasta potranje za tzv.laganim, zdravim, funkcionalnim i organskim prehrambenim proizvodima, to uz blizinu najveih svjetskih trita ini ovaj ekonomski sektor izuzetno privlanim za ulaganja. Istovremeno, trajno smanjenje broja povrina za uzgoj organske hrane u Evropi ini BiH vodeim potencijalnim proizvoaem organske hrane na ovom kontinentu.Organska kontrola (OK) je certifikacijsko tijelo u BiH za certifikaciju proizvoaa organske hrane koje je akreditovano od IFOAM-a 2007. godine.

Mogunosti za ulaganje u proizvodnju voa i povra

Prilike za investiranje u sektore proizvodnje voa i povra u BiH odlikuju se mogunou ulaganja u primarni proizvodni kao i u preraivaki sektor. Bosna i Hercegovina se odlikuje visoko kvalitetnim voem i povrem koje se moe koristiti kao gotov proizvod, u svjeem stanju, ali i kao sirovina za finalni proizvod. Godine iskustva u preradi s visoko kolovanim kadrom i iskusnim strunjacima u primarnoj proizvodnji otvaraju velike mogunosti za potencijalne investitore. Uzgoj voa i povra ima dugu tradiciju u BiH i predstavlja vanu granu bh. privrede.

U prijeratnom periodu BiH je imala razvijenu industriju prerade voa i povra. Mnoga od ovih postrojenja trebaju nove i savremene tehnologije. Ovo moe biti ansa za potencijalne investitore koji mogu ostvariti investiciju u BiH u ovom sektoru kroz privatizaciju postojeeg postrojenja. Investicijom u BiH otvaraju se mogunosti pristupa tritima susjednih drava s kojima BiH ima potpisan ugovor o slobodnoj bescarinskoj trgovini (CEFTA ugovor). Kroz istoriju, BiH je predstavljala raskrsnicu civilizacija, religija i kultura. Pozicionirana u srcu Balkanskog poluostrva sa solidnom infrastrukturom puteva i eljeznica, BiH ima kapacitet da potencijalnim investitorima postane proizvodni i preraivaki centar iz kojeg se lako moe doi do svih lanica CEFTA ugovora kao i zemalja iz EU.

Sa skoro netaknutom prirodom i visoko kvalitetnom vodom, BiH ima mogunost da postane vodei proizvoa kako organske tako i konvencionalne hrane u regionu. Zahvaljujui svojim prirodnim bogatstvima i razliitim klimatskim tipovima unutar zemlje, neke od poljoprivrednih kultura mogu se uzgajati i vie puta u toku iste kalendarske godine, to investitoru prua mogunost bre otplate investicije kao i kontinuiranog snabdijevanja trita sirovinom.

1

Strani investitori imaju pravo na pogodnosti prilikom ulaganja u BiH kao to su:

pogodan porezni sistem za strane ulagae, ulagaki kapital ne podvrgava se oporezivanju (oslobaa se plaanja carine i carinskih trokova na investiciju), slobodno zapoljavanje stranih dravljana, u skladu s radnikim i imigracionim pravom u BiH, slobodan transfer prihoda u inostranstvo kao rezultat investicije u BiH, zatita od nacionalizacije, eksproprijacije, oduzimanja imovine ili mjera koje imaju slian efekt.

Investicioni projekat, koji je predmet ovog zavrnog rada, odnosi se na podizanje zasada maline na 1ha zemljine povrine.

2

1. Osnovni podaci o poljoprivrednom gazdinstvu

1.1. Vlasnito i struktura posjeda

Redni brojPoljoprivredno zemljite u upotrebi

osnov po kojem se koristipovrina (ha)

1. Vlasnitvo5,00

2. Zakupljeno-

3. Ustupljeno koritenje bez naknade-

4. Ustupljeno koritenje sa naknadom3,00

Ukupnona raspolaganja za sopstvene potrebe 2,00

1.2 Osnovna sredsta u upotrebi na gazdinstvu

Redni brojNazivJedinica mjereKoliina

1.

ZEMLJITE

1.1.Oranice i bateha5

2.OBJEKTI

2.1.Kuam2120

2.2.Stajam230

2.3.ivinarnikm22

2.4.Ambarm260

2.5.Garaam220

3.MEHANIZACIJA

3.1.Traktorkomada1

3.2.Plugkomada1

3.3.Drljaakomada1

3.4.Sjetvospremakomada1

3.5.Rasipa min.ubrivakomada1

3.6.Prikolicakomada1

4.STONI FOND

4.1.Svinjekomada5

4.2.ivinakomada20

32. Karakteristike zemljinog posjeda

2.1 Veliina zemljinog posjeda

Porodino poljoprivredno gazdinstvo je odluilo da 1ha zemljita stavi u funkciju podizanja zasada maline, sortimenta Vilamet (Willamett).

2.2 Lokacija

Blago nagnuti sjeverni, sjeveroistoni ili sjeverozapadni poloaji, zaklonjeni od jakih vjetrova i pripeke (visokih temperatura).Za uzgoj ovog sortimenta povoljna je blizina bukovih uma. Na veim nadmorskim visinama (preko 800 m) dolaze u obzir i june ekspozicije. Moe se gajiti na visinama i do 1100 m.

2.3 Zemljite

Rastresito, plodno, slabo kiselo (pH 5,5 do 6,0), humus 5,0%. Gazdinstvo je prethodno izvrilo agrohemijsku analizu zemljita jer se u prethodnim godinama bavilo iskljuivo ratarenjem. Nisu pogodna zabarena, krena, glinovita, suva, jako pjeskovita i zemljita sa visokim nivoom podzemne vode.

2.4 Predkultura

Pogodna su strna ita, kukuruz, graak, soja, pasulj, boranija. Nisu pogodne jagoda, malina, krompir, paradajz, krevine, pa ni ledine ukoliko se prethodno dobro ne pripreme. Razlog je u prenoenju bolesti venua izdanaka maline (Verticillium). Gazdinstvo je na zemljinom posjedu namjenjenom za uzgoj maline u prethodnoj godini imalo zasad kukuruza.

2.4 Sortiment

U naim proizvodnim uslovima najvie su zastupljene Vilamet tamnocrvena i Miker svjetlocrvena. Ovo su poznocvjetne i samoplodne sorte u visokom stepenu. Preporuuje se gajenje jedne sorte ili najvie 2 3.Gazdinstvo se odluilo za sortiment Vilamet jer je dvogodinja sorta i jer daje plodove koji su daleko otporniji na virusna oboljenja, za razliku od sortimenta Miker, i jer daje trino atraktivnije plodove fizikih karakteristika (boja, oblik, ukus).

2.5 Potronja vode

Sortiment Vilamet troi znatno vie vode nego kotiave voke. Srednje bujan izdanak troi transpiracijom 200 ml vode na dan. Malini treba najmanje 600 700 mm padavina godinje, a vani su mjeseci maj i jun. 2.6 Svjetlost

Malina je heliofit, to znai da treba dosta svjetlosti, i zbog toga se gazdinstvo opredjelilo na palirski sistem gajenja i pravac redova sjever jug.

2.7 Temperaturni uslovi

Prilikom odabira sortimenta imalo se u vidu kakva je izdrljivost biljke na temperaturne uslove na naim podrujima, kao i esta kolebanja u temperaturama.Pod snijegom malina izdri i do 350C, na golomrazici izdanci izmrzavaju na 18 do -260C. Korijen izmrzava na 12 do 140C. Rani jesenji mrazevi priinjavaju dosta tete, a kasni proljetni su manje tetni. Povoljna je srednja godinja temperatura vazduha 8 do 100C, a u vegetacionom periodu 13 do 150C.

53. Priprema zemljita i podizanje zasada

3.1 Priprema terena S obzirom da je prethodni usjev bio kukuruz neophodno je bilo krenje bunova, ila, krupnog kamenja i sl. i uraeno je nivelisanje terena. Prisustvo otpornih korova uslovljavalo je primjenu totalnog herbicid (Herbatop, Glifosfat, Cidokor ili Roundap). Kalcifikacija je obavezna ako je kiselost zemljita ispod pH 4,5, i ona se izvodi postepeno u toku dvije godine.

3.2 Duboko oranje

Duboko oranje je obavljeno na 30 do 40 cm mjesec dana prije sadnje i ostavljeno u otvorenim brazdama. Prethodno je izvreno i meliorativno ubrenje stajnjakom sa 30-50 tona/ha i 700-800 kg/ha NPK 7:14:21, 10:12:16, ili 4:7:28.

3.3 Povrinska priprema

Povrinska priprema pred sadnju podrazumjevala je unoenje preostalih koliina stajnjaka i mineralnih ubriva (jer nisu sva data pri osnovnoj obradi), unakrsno tanjiranje, drljanje i konano priprema sjetvospremaem. Pripremljeno zemljite je bilo sa sljedeim osobinama:

3-5 % humusa, 8-10 mg P2O5 (fosfor), 18-20 mg K2O (kalijum) na 100 gr zemlje i pH 5,5 6,5.

63.4 Program zatite maline od bolesti i tetoina

IZIMSKO PRSKANJE: Izvodi se prije kretanja vegetacije u periodu poetka pucanja pupoljaka (temperatura iznad 70C), prvenstveno protiv lisnih uiju i titastih uiju i grinja. PREPARATI: Bijelo ulje (Olicion) u koncentraciji 4%, ili Galpar 0,4% plus Bakrocid 0,5%.

IIPRVO PROLJETNO PRSKANJE: Izvodi se u fazi bubrenja i pucanja pupoljaka, neposredno po zavrenom vezivanju izdanaka. PREPARATI: Blauvit 0,4% ili Cuproxat 0,35% plus Thiodan E-35 0,2%.

IIIDRUGO PROLJETNO PRSKANJE: Izvodi se u fazi listanja i pojave prvih zatvorenih cvjetnih pupoljaka. PREPARATI: Venturin SC 50 0,3% ili Polyram DF 0,2% plus Sumithion 50 EC 0,15% ili Perfekthion 0,15%.

IVTREE PROLJETNO PRSKANJE: Izvodi se pred otvaranje prvih cvjetova. PREPARATI: Folicur 50 WP 0,15% plus Decis 2,5 EC 0,04 % plus Orthus 5 SC 0,1% ili Basudin 600 EW 0,15%.

VETVRTO PROLJETNO PRSKANJE: Izvodi se poslije precvjetavanja (nikako u cvijetu), oko 2 sedmice pred berbu. PREPARATI: Quadris SC-75 0,075%, Mythos 0,25% plus po potrebi folijarno ubrivo kalijum nitrat 0,5%.

7

4. Sadnja

4.1 Vrijeme sadnje

Gazdinstvo se opredjelilo za jesenju sadnju jer je naroito vana za suvlja i rastresitija zemljita kao to ima na raspolaganju.Sadnja se mo vriti i u toku zime, sve do proljea. 4.2 Priprema izdanaka

Sadnja e se obaviti odmah poslije vaenja sadnog materijala. Dobra sadnica je duine 50 cm, promjera (debljine) 6-10 mm, sa 8 do 10 glavnih ila dobro obraslih ilicama. ile e se skraivati na 10-15 cm, osvjeiti ostale presjeke, potopiti u smjeu ilovae i vode sa dodatkom zatitnih preparata od bolesti Previcur N (0,25%) + Benomil (0,1%). Ostatak ila moe se posaditi u dobro pripremljenu zemlju.

4.3 Tehnika sadnje

Sadnja e se obavljati po oblanom i tihom vremenu. Prvo je potrebno sadnice rasporediti u brazdu, zatim rastresitom plodnom zemljom prekriti ile uz lagano sabijanje.Zatim brazdu napuniti zemljom, a povrinu ne treba jako sabijati jer se stvara pokorica. Jedan radnik za dan zasadi 300 500 sadnica. Pred kretanje vegetacije izdanci e se skraivati na 15-20 cm, odnosno 2-3 pupoljka. 4.4 Naslon

Gazdinstvo je za ovu namjenu nabavilo stubove bagrema. Zatita drvenih stubova e vriti potapanjem u 5% rastvor plavog kamena. Duina stubova je 2,3 metra, debljina pri vrhu 10 cm. Rastojanje drvenih stubova e biti 5 m,. Pocinkovana ica promjera 2,9 mm, a donja e biti tanja 2,3 mm. Razmak sadnje 2,2 m izmeu redova, a u redu 0,25 m.

8

5. Predraun investicionog ulaganja za podizanje zasada maline na 1ha (obraun za prvu godinu)

5.1 Trokovi materijala

R. br.Vrsta materijalaJed. mjereKoliinaCijena po j. mj.Iznos u KM

1.Sadnicekom.19.000,000,407.600,00

2.Stajnjaktona15,0010,00150,00

3.Mineralna ubrivaa) NPK 8:12:26 +3% MgOB) KAN (27% N)kg/hakg/ha700,00300,000,600,40420,00120,00

4.Stubovi za naslonkom.1.000,001,501.500,00

5.Potporni stubovikom.250,002,00500,00

6.Pocinkovana icakg/ha400,001,40560,00

7.Ekseri 31/31kg/ha40,001,4056,00

8.Ekseri za kosnikekg/ha20,001,4028,00

9.Koii za razmeravanjekom.1.500,000,06699,00

10.Pesticidi (5 tretiranja)po priloenom uputstvu830,00

11.Vezivo PVCkg10,0040,00400,00

Ukupno (1 do 11)12.263,00

5.2 Trokovi usluga

R. br.Vrsta materijalaJed. mjereKoliinaCijena po j. mj.Iznos u KM

1.Pedoloka i agrohemijska analiza zemljitauzorak250,00100,00

2.Ravnanje i ienje terenaas330,0090,00

3.Prevoz stajnjakaas1230,00360,00

4.Oranjeas630,00180,00

5.Tanjiranjeas330,0090,00

6.Drljanjeas230,0060,00

7.Izvlaenje brazdaas813,00104,00

8.Prevoz sadnica i mineralnog ubrivaas230,0060,00

9.Prevoz stubova, ica i ekseraas1530,00450,00

10.Prskanje (3x)as1213,00156,00

11.Meuredna obrada (3x)as3013,00390,00

12.Kultiviranje (3x)as1330,00390,00

13.Prevoz plodovaas4013,00520,00

Ukupno (1 do 13)2.950,00

5.3 Trokovi radne snage

R. br.Vrsta radne snageJed. mjereKoliinaCijena po j. mj.Iznos u KM

1.Priprema terenaradni dan420,0080,00

2.Utovar i rasturanje stajnjakaradni dan1320,00260,00

3.Obiljeavanje pravca redova i popravka brazderadni dan520,00100,00

4.Priprema sadnica za sadnjuradni dan520,00100,00

5.Sadnja i prekraivanje sadnicaradni dan2020,00400,00

6.Zalivanje posaenih sadnica (x2)radni dan1020,00200,00

7.Rasturanje mineralnih ubriva (x3)radni dan320,0060,00

8.Pljevljenje i runo okopavanje u pravcu redova (x3)radni dan3020,00600,00

9.Sjeenje i iznoenje odsjeenih izdanakaradni dan520,00100,00

10.Popuna praznih mjestaradni dan320,0060,00

11.Postavljanje naslona utovar, istovar i raznoenje stubova, kosnika, ica i eksera pobijanje stubova, postavljanje i zatezanje iceradni dan

2

30

20,00

20,00

40,00

600,00

12.Ostali radoviradni dan220,0040,00

Ukupno (1 do 12)1322.640,00

Ukupno 5.1 + 5.2 + 5.3 17.853,00

106. Isplativost investicionog ulaganja u podizanje zasada maline u drugoj godini vijeka projekta

Red. br.OpisJed. mjereKoliina (obim)Cijena po jed. mjereIznos KM% uee

1234567

ITrokovi materijala1.600,0011,9

1.Stajnjaktona1510,00150,00

2.Mineralna ubriva580,00

2.12.2NPK 8:16:26 + 3% MgOKAN (27% N)kgkg7004000,600,40420,00160,00

3.Pesticidi (5 tretiranja)po priloenom programu zatite830,00

4.Vezivo PVC kg10,004,00400,00

IITrokovi usluga1.540,0011,5

1.Dovoz stajnjaka as/trakt630,00180,00

2.Dovoz mineralnog ubriva as/trakt230,0060,00

3.Kultiviranje (3x) as/trakt3013,00390,00

4.Prskanje (5x) as/trakt3013,00390,00

5.Prevoz plodova as/motok4013,00520,00

IIITrokovi radne snage7.780,0058,1

1.Rasturanje stajnjaka radni dan520,00100,00

2.Rasturanje mineralnog ubriva radni dan420,0080,00

3.Vezivanje izdanaka i zatezanje ice radni dan2020,00400,00

4.Uklanjanje mladih izdanaka (3x) radni dan2020,00400,00

5.Runo okopavanje u pravcu redova (2x) radni dan2020,00400,00

6.Berba plodova radni dan30020,006000,00

7.Rezidba i iznoenje starih izdanaka radni dan1040,00400,00

IVAmortizacija1.880,0014,0

VOstali trokovi (porez na zemlju, nepredvieni trokovi)600,005,0

A.Ukupni trokovi (I+II+III+IV+V)13.400,00100,00

B.Vrijednost proizvodnje 10.000,00 kg x 3,00 KM30.000,00

Dobit (B-A)Uee dobiti u vrijednosti proizvodnje16.400,0054,7

7. Izvori finansiranja investicionog projekta

Porodino poljoprivredno gazdinstvo godinje ostvaruje prihode od davanja 2 hektra zemljita u zakup, i to 1.000,00 KM (konvertibilnih maraka).Ostvareni prihod je nedovoljan kako bi se postigla profitabilnija poljoprivredna proizvodnja, bez obzira i na prihode ostvarene u prethodnim godinama bavljenja poljoprivredom.Kao glavni izvor finansiranja ovog investicionog ulaganja posluie finansijska sredstva iz kreditne linije za poljoprivrednike.Poljoprivredni proizvoa se opredjelio za kredit u iznosu od 20.000,00 KM, sa rokom otplate od 2 godine, i grejs periodom od 1 godine, uz fiksnu kamatnu stopu od 6,40%.Plan otplate kreditaGodinaPeriodOstatak dugaKamataOtplataAnuitet

1120.100,000,000,000,00

1220.200,500,000,000,00

1320.301,500,000,000,00

1420.403,010,000,000,00

1520.505,030,000,000,00

1620.607,550,000,000,00

1720.710,590,000,000,00

1820.814,140,000,000,00

1920.918,210,000,000,00

11021.022,800,000,000,00

11121.127,920,000,000,00

11221.233,560,000,000,00

21321.339,72106,701.778,311.885,01

21419.561,4197,811.778,311.876,12

21517.783,1088,921.778,311.867,23

21616.004,7980,021.778,311.858,33

21714.226,4871,131.778,311.849,44

21812.448,1762,241.778,311.840,55

21910.669,8653,351.778,311.831,66

2208.891,5544,461.778,311.822,77

2217.113,2435,571.778,311.813,88

2225.334,9326,671.778,311.804,98

2233.556,6217,781.778,311.796,09

2241.778,318,891.778,311.787,20

* Naknada za bankarske trokove iznosi 20,00KM po zahtjevu8. Rezime investicionog projekta

8.1 Rezultat poslovanja u prvoj godini

Ukupna ulaganja u nultoj godini odnosno godini osnivanja zasada : 17.853,00 KM.Ukupna dobit ostvarena pod pretpostavkom da je otkupna cijena za 1kg = 3,00 KM i prinos po 1ha iznosi 45.000,00 KM.Ostvareni prihod: UKUPNA DOBIT 45.000,00 KM - UKUPNI TROKOVI 17.853,00 KM - OSTALI TROKOVI 600,00 KM - AMORTIZACIJA 1.880,00 KM (na zasad i mehanizaciju) = 24.667,00 KM BRUTO OSTVARENA DOBIT - 10% porez na ostvarenu dobit = 22.424,00 KM NETO OSTVARENA DOBIT

8.2 Rezultat poslovanja u drugoj godini

Pretpostavka je da u drugoj godini prinos nee biti 15 tona/hektru, nego neto manji. UKUPNA DOBIT 30.000,00 KM - UKUPNI TROKOVI 13.400,00 KM - OSTALI TROKOVI 600,00 KM - AMORTIZACIJA 1.880,00 KM (na zasad i mehanizaciju) = 14.120,00 KM BRUTO OSTVARENA DOBIT - 10% porez na ostvarenu dobit = 12.836,00 KM NETO OSTVARENA DOBIT

8.3 Finalni rezultat poslovanja

Ukupna ostvarena dobit za prvu i drugu godinu iznosi 35.260,00 KM.Uzimajui u obzir kreditno zaduenje i sistem njegove otplate moemo zakljuiti da e poljoprivredno gazdinstvo uspjeno izmiriti obaveze prema davaocu kredita.

Nakon izmirenja obaveza prema davaocu kredita, gazdinstvo prema zavrnom obraunu ostvaruje 13.921,00 KM NETO OSTVARENE DOBITI, to ovo investiciono ulaganje ini isplativo i svakako vrijedno proirenja i na ostale poljoprivredne povrine koje gazdinstvo ima u posjedu.

Na strani plasmana finalnog proizvoda, gazdinstvo sav prinos planira plasirati na evropsko trite.

13