biomedicinska instrumentacijabiomedicinska instrumentacija ... · implantabilni elektrostimulator...

30
Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva Biomedicinska instrumentacija Biomedicinska instrumentacija Biomedicinska instrumentacija P2 Električna stimulacija P2 Električna stimulacija Ak.god. 2009./2010. prof.dr.sc. Ratko Magjarević 1 prof.dr.sc. Ratko Magjarević

Upload: others

Post on 16-Feb-2021

7 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • Sveučilište u ZagrebuFakultet elektrotehnike i računarstva

    Biomedicinska instrumentacija

    Biomedicinska instrumentacijaBiomedicinska instrumentacijaP2 Električna stimulacijaP2 – Električna stimulacija

    Ak.god. 2009./2010.

    prof.dr.sc. Ratko Magjarević

    11

    prof.dr.sc. Ratko Magjarević

  • Električna stimulacija Djelovanje električne struje na podražljive

    stanice i tkiva:stanice i tkiva:• mišićne stanice• živčane stanice• živčane stanice

    pogodno je jer se može izvesti uz pomoć l kt d l kt ički t ielektroda, a električki parametri se mogu

    lako kontrolirati Koji su drugi mogući načini podraživanja

    mišića i živaca? Koji su ciljevi električkog podraživanja tkiva?

    2Biomedicinska instrumentacija

  • Električna stimulacija - sistematizacijapo funkciji Dijagnostička

    • brzina provođenja živaca osjetljivost• brzina provođenja živaca, osjetljivost... Terapijska

    • rehabilitacija, funkcijska elektrostimulacija skeletnih mišića, elektrostimulacija srca (engl. pacing), defibrilacija...elektrostimulacija srca (engl. pacing), defibrilacija...

    po trajanju stimulacije Privremena

    kratkotrajna povremena kratkotrajna > npr rehabilitacija defibrilacija potiskivanje• kratkotrajna, povremena kratkotrajna -> npr. rehabilitacija, defibrilacija, potiskivanje boli; površinske ili potkožne elektrode

    Trajna• održavanje vitalnih funkcija (srce, dijafragma), poboljšanje kvalitete života (duboka

    i “ d i i ” i ki j b li ) i l ij đ j istim. mozga, “rate adaptive pacing”, potiskivanje boli...); implantacija uređaja i elektroda

    po smještaju stimulatorapo smještaju stimulatora Vanjska (eksterna) Ugradnja (implantacija)

    3Biomedicinska instrumentacija

  • Električna stimulacija - sistematizacija po organu ili sustavu koji se stimulira

    srce > povremeni ili trajni nepravilan rad srca• srce -> povremeni ili trajni nepravilan rad srca, prestanak rada, fibrilacija

    išići ć j k t ( k t it t ili• mišići -> omogućavanje pokreta (ekstremiteta ili dijafragme), liječenje inkontinencije,

    • mozak i živčani sustav -> nadomjestak ili pojačanje osjeta, liječenje bolesti (epilepsija, hipertonija) ili simptoma (bol, tremor, disanje)

    • kosti -> pospješivanje cijeljenja kostijup pj j j j j j• ostali organi

    4Biomedicinska instrumentacija

  • Implantabilni elektrostimulator srca

    5Biomedicinska instrumentacija

  • Defibrilatori

    6Biomedicinska instrumentacija

  • Stimulacija dijafragme

    7Biomedicinska instrumentacija

  • Funkcijska električka stimulacija

    8Biomedicinska instrumentacija

  • El. stim. – implantabilni FES a) Peronealna proteza

    – el. impulsi sinkronizirani su ssinkronizirani su s pomoću sklopke u peti pacijentove obuće

    b) Blok shema b) Blok shema trokanalnog implantiranog stim lato a stim l sistimulatora; stimulusi na parove elektroda slijede uz različita

    k š j jvremena kašnjenja, radi sinkronizacije rada mišića za postizanje

    k tpokreta

    9Biomedicinska instrumentacija

  • Funkcijska električka stimulacija

    10Biomedicinska instrumentacija

  • Dvokanalni površinski električki stimulator za denervirane mišiće – postavljanje parametaradenervirane mišiće – postavljanje parametara električke stimulacije

    11Biomedicinska instrumentacija

  • Blok shema stimulatora

    Dvokanalni električki stimulator za stimulacije denerviranioh š ć l l čk d

    12Biomedicinska instrumentacija

    mišića – implantirani i upravljački dio

  • Električka shema stimulatora Jednokanal

    ni el. stimulator sstimulator s galvanskim odvajanjem.

    13Biomedicinska instrumentacija

  • El. stimulacija za rast biol. tkiva

    5-20 μA/cm2 5 V, 60 kHz

    14Biomedicinska instrumentacija

  • Građa mišića Mišići su izvršni elementi u

    biološkom sustavu (aktuatori)(aktuatori)

    Izvršenje (neke radnje) postiže se skraćivanjem mišića (kontrakcijom)mišića (kontrakcijom)

    Neposredni uzrok kontrakcije je akcijski

    šj j j

    potencijal koji se širi od neuromuskularne veze duž mišićnog vlaknag

    Kad se mišić podraži električnim impulsom, pojedinačni fibrili (vlakna)pojedinačni fibrili (vlakna) se skraćuju i uzrokuju trzaj mišića

    15Biomedicinska instrumentacija

  • Frekvencija podražaja Prilikom stimulacije, povećanjem frekvencije stimulacije, više nije moguće

    razlikovati pojedinačne trzaje uzrokovane stimulusima (impulsima). Kažemo da je nastupila tetanička kontrakcijaje nastupila tetanička kontrakcija.

    Na samom mišiću više se ne vide pojedinačni trzaji, već je mišić napet i gladak (uočiti malu razliku između napetosti kod stimulacije frekvencijom impulsa od 40 Hz i 80 Hz)

    Kod električne stimulacije tkiva kakvustimulacije tkiva, kakvu zapravo reakciju (odgovor) mišića(odgovor) mišićaželimo?

    16Biomedicinska instrumentacija

  • Modeliranje podražljivosti Stanična membrana odnosno izolirani segment podražljivog

    tkiva može se modelirati linearnim električkim sklopom koji se sastoji od paralelnog spoja otrpornosti r i kapacitivnostise sastoji od paralelnog spoja otrpornosti rm i kapacitivnosti cm membrane, pa je ukupna struja podraživanja jednaka

    a napon na membrani jednakp j

    Ako se takva membrana pobudi pravokutnim strujnim impulsom i (t) = I (za t ≥ 0), napon na membrani rasti će po eksponencijalnom zakonu

    gdje je τm vremenska konstanta membrane. Ako je za podraživanje (depolarizaciju) stanice potrebno postići napon podraživanja VT može se odrediti kolika jestanice potrebno postići napon podraživanja VT, može se odrediti kolika je minimalno potrebna struja za podraživanje navedene stanice odnosno navedenog tkiva

    17Biomedicinska instrumentacija

  • Modeliranje podražljivostiZa beskonačno dugi strujni impuls (t -> ∞), jakost strujnog impulsa mora dosegnuti vrijednost I (t -> ∞) = I0 = VT/R. Struja I0 naziva se strujom reobaze.

    Može se odrediti i minimalni naboj Q0 potreban za postizanje praga stimulacije:

    Minimalni naboj Q0 postiže se za vrlo kratke impulse, tj. kad t -> 0

    Normalizirana energija potrebna za podraživanje je:g j p p j j

    odnosno može se izračunati minimalna energija potrebna za podraživanje za t = 1,25 τe, gdje je τe vrijeme kronaksije

    18Biomedicinska instrumentacija

  • Intenzitetno-vremenska krivuljaili skraćeno I – t krivulja, normalizirana na vrijeme kronaksije

    za struju, naboj i energiju

    19Biomedicinska instrumentacija

  • Empirijski model podražljivosti Pojmovi “struja reobaze” i “vrijeme kronaksije” potječu iz

    prvog, eksperimentalnog modela podražljivosti, koji je opisan hiperbolnom funkcijom:

    Reobaza=I

    0Reobaza=I

    Kronaksija= (empirički model)

    Kronaksija= ln2 (eksponencijalna forumula)e

    e

    00

    j ( p j )e

    eQI

    20Biomedicinska instrumentacija

  • Prodiranje stimulusa Pojačavanjem

    intenziteta stimulusaintenziteta stimulusa povećeva se dubina prodiranja struje i brojprodiranja struje i broj vlakana obuhvaćen stimulacijomstimulacijom

    21Biomedicinska instrumentacija

  • Valni oblici stimulusa Diskusija:

    Zašto se za stimulaciju upotrebljavaju baš• Zašto se za stimulaciju upotrebljavaju baš pravokutni impulsi?U t blj j li i d i l i bli i ti l ?• Upotrebljavaju li se i drugi valni oblici stimulusa?

    22Biomedicinska instrumentacija

  • Valni oblici stimulusa Najčešće se

    upotrebljavaju p j jpravokutni oblici impulsa

    Trajanje i amplituda impulsa izabiru se

    kl dsukladno vremensko-intenzitetskoj krivuljiintenzitetskoj krivulji za pojedini mišić/skupinu mišićamišić/skupinu mišića ili živac

    23Biomedicinska instrumentacija

  • Potiskivanje boli el. stimulacijom Tipični valni oblici i

    parametri koji separametri koji se koriste za potiskivanje boli električkomboli električkom stimulacijom

    24Biomedicinska instrumentacija

  • Ovisnost podražljivosti o polaritetu impulsa

    Katodna vs. anodna stimulacija

    25Biomedicinska instrumentacija

  • Ovisnost podražljivosti o valnom obliku impulsa

    Monopolarni vs. bipolarni impulsi; sinusne struje

    Ekstrapolacija za sinusne struje Koliko je trajanje

    l i d ipoluperiode sinusnestruje za postizanje maksimalne podražljivosti?

    26Biomedicinska instrumentacija

  • Ovisnost podražljivosti o valnom obliku impulsa

    Monopolarni vs. bipolarni impulsi, trajanje impulsa i razmak među impulsimarazmak među impulsima

    27Biomedicinska instrumentacija

  • I – t krivulje za senzorske i motoričke reakcije

    28Biomedicinska instrumentacija

  • Prag podražljivosti - primjer

    29Biomedicinska instrumentacija

  • Literatura: A. Šantić, Biomedicinska elektronika, Šk. knjiga, 1995, str. 20-25 i 205-

    246.J M l i R Pl Bi l t ti O f d P 1995 J. Malmivuo, R.Plonsey, Bioelectromagnetism, Oxford Press, 1995, www.bem.fi, poglavlje 21 (FES); poglavlje 23 (cardiac pacing); poglavlje 24 (defibrillation)

    S. Hamid and R. Hayek, Role of electrical stimulation for rehabilitation and regeneration after spinal cord injury: an overview http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2527422/http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2527422/

    Mayr W, Bijak M, Rafolt D, Sauermann S, Unger E, Lanmueller H: Basic design and construction of the Vienna FES implants - existing solutions

    d t f ti f i l t M di l E i i dand prospects for new generations of implants. Medical Engineering and Physics 2001; 23: 53-60.

    30Biomedicinska instrumentacija