biologija - razvoj embrija

BIOLOGIJA ~ Razvoj embrija (seminarski rad)

1. SLIDE { / }

2. SLIDE

Hormoni su kemijski vjesnici koji reguliraju mnoge vidove trudnoće. Oni pripremaju maternicu da primi oplođeno jajašce i javljaju joj kada treba otpočeti proces rađanja. Oni pripremaju dojke za dojenje, potiču proizvodnju mlijeka i djeluju na rast ploda. Nekoliko važnih hormona radi zajedno prije trudnoće i za trajanja trudnoće.

Odmah nakon menstruacije, hormon stimulacije folikula (folicule-stimulating hormone, engl. kratica FSH) potiče u jajniku razvoj jednog jajašca. Svakog mjeseca u jednom od jajnika, od nekoliko »folikula« u kojem se nalazi po jedno nezrelo jajašce, jedno jajašce sazrije i kreće u jajovod gdje će, ako bude oplođeno spermijem, započeti trudnoća. Ponekad sazrije više od jednog folikula odnosno jajašca, što, ako dođe do oplodnje, može rezultirati višeplodnom trudnoćom. Hormon nazvan luteinizacijski hormon (LH) uzrokuje da folikuli nabubre, puknu i otpuste jajašce. Hormoni koji sudjeluju u ovom procesu, zvanom ovulacija, također izazivaju blagi porast tjelesne temperature i promjenu lučenja žlijezda materničnog ušća.

Kada nastupi oplodnja, žuto tijelo, ili corpus luteum koji okružuje jajašce, počinje rasti i proizvoditi male količine hormona progesterona. To pomaže održavanju trudnoće. Kasnije, posteljica proizvodi velike količine progesterona, 10 puta veće nego što ih proizvodi tijelo žene koja nije trudna. Progesteron sprječava kontrakcije maternice i potiče rast krvnih žila u stijenci maternice koje su bitne za prehranu djeteta.Kako oplođeno jajašce putuje i ugnijezdi se u sluznicu maternice, ono razvija prstolike izbočine koje će postati posteljica i izlučivati goleme količine hormona estrogena. Nešto estrogena proizvode jajnici, ali znatno veća količina dolazi iz vaše posteljice. Estrogen možemo smatrati ključnim hormonom trudnoće. Osim što pomaže pri omogućavanju oplodnje, on uzrokuje rast i mijene maternice i endometrija, cerviksa, vagine i dojki. Estrogen također utječe na kontrolu nekih ključnih tjelesnih procesa, kao što je stvaranje inzulina.Osim progesterona i estrogena, posteljica proizvodi još dva važna hormona: ljudski korionski gonadotropin i ljudski placentarni laktogen. Ljudski korionski gonadotropin(HCG) je prvi hormon koji stvara posteljica i može se reći da je vjesnik trudnoće. Testovi na trudnoću mogu otkriti ljudski korionski gonadotropin u mokraći. Smatra se da ljudski korionski gonadotropin sprječava majčino tijelo da odbaci plod kao strano tijelo. Kada dođe do oplodnje i implantacije, stanice trofoblasta počinju lučiti ljudski korionski gonadotropni hormon (HCG, engl. Human Chorionic Gonadotrophiri) koji sprječava menstruaciju. Djelovanjem tog hormona žuto tijelo u jajniku se povećava i nastavlja lučiti spolne hormone koji također potiču bujanje sluznice maternice i sprječavaju menstruaciju. Ti su hormoni posebno važni u prvoj fazi trudnoće, a poslije veliku količinu hormona koji održavaju trudnoću luči posteljica.Ljudski placentarni laktogen je hormon uglavnom povezan s rastom ploda; on mijenja metabolizam žene tako da šećeri i bjelančevine postaju lakše dostupni djetetu. Ljudski placentarni laktogen također stimulira razvoj dojki i priprema ih za proizvodnju mlijeka.Za vrijeme čitave trudnoće stvara se niz hormona u različitim količinama kako bi zadovoljili potrebe ploda koji raste.

3. SLIDE { / }

Dva se glavna ženska hormona, estrogen i progesteron, povećavaju u trudnoći na količine 10 puta veće nego prije trudnoće. Otprilike nakon 12 tjedana trudnoće, posteljica i plod proizvedu više

hormona nego majčino tijelo.

4. SLIDE

{ Cijelo ljudsko tijelo razvija se iz jajne stanice diobom, ali da bi jajašce (ovum) u žene počelo rasti i dijeliti se, mora se prije toga spojiti sa spermijem. To spajanje jajašca sa spermijem jest oplodnja, fertilisatio. Stvaranje jajašaca i spermija, te njihovo spajanje i razvoj djeteta ostvaruju spolni organi.


Spolni organi nastaju iz jednake zajedničke osnove, ali se u muškarca i žene razvijaju u različite sustave. Pritom osnovni dio spolnoga sustava čine spolne žlijezde u kojima se stvaraju spolne stanice. Razvoj spola ovisi o nasljednoj naravi zametka te o usmjerenju razvoja spolnih žlijezda (gonada) i o njihovoj hormonskoj djelatnosti. Spajanjem majčine spolne stanice koja ima polovičan (haploidni) broj kromosoma s istovjetnom očevom stanicom nastaje zametak. Spolni kromosomi određuju spol jedinke i ženski zametak ima dva X – kromosoma (ženski kariotip 46/XX), a muški zametak ima X – kromosom i Y – kromosom (muški kariotip 46/XY). Sukladno kariotipu spolne se žlijezde obično razvijaju u jajnike ili u sjemenike.Spol djeteta određuje jedan par njegovih kromosoma koji se zovu spolni kromosomi. Žene imaju dva kromosoma koji se zovu X kromosomi U muškaraca su spolni kromosomi različiti; jedan je X kromosom, a drugi je Y kromosom. Prisutnost Y kromosoma određuje da se embrij razvije kao muškarac. Jajašca sadrže samo X kromosome. Spcrmiji mogu sadržavati ili X ili Y kromosom.Svakog mjeseca u tijeku menstruacijskog ciklusa, jedno jedino jajašce napušta jajnik. To se zove ovulacija. U trenutku oplodnje jajašce i spermij se spajaju i udružuju svoje kromosome. Nastaje embrij s 23 para, odnosno 46 kromosoma. Ako jajašce oplodi spermij koji sadrži X kromosom, nastat će ženski embrij (s dva X kromosoma). Ako se spermij s Y kromosomom udruži s X kromosomom iz jajašca, nastat će muški embrij. Na taj način uvijek očev doprinos određuje spol djeteta.

5. SLIDE

Kako dolazi do začeća (koncepcije)?1 Oplodnja ili fertilizacija počinje sjedinjenjem spermija i jajne stanice u prvoj trećini jajovoda. Jajna stanica je oplodno sposobna između 12 i 24 sata nakon ovulacije. Spermiji su oplodno sposobni oko 48 sati nakon ejakulacije.Jedno jajašce (ovum) sazrijeva u maloj šupljini (folikul) unutar jajnika. Prstasti izdanci (fimbrije) na ljevkastom kraju jajovoda smješteni su tako da prihvate jajašce kada nastupi ovulacija. Pri ovulaciji folikul prsne, probije stijenku jajnika i oslobađa jajašce koje zatim ulazi u jajovod gdje dozrijeva. Jajna stanica je obavijena s dvije membrane: zonom pellucidom i membranom granulozom. Jajna stanica putuje kroz jajovod gdje se može susreti sa spermijima. Spermij u akrosomskoj kapi nosi enzime za razgradnju obložnih stanica (Corona radiata) koje su smještene oko jajne stanice. Akrosom spermija i zona pellucida jajašca sadržavaju receptore specifične za ljudske spermije. Ako nisu specifični za vrstu, ne može doći do oplodnje. Spermij prodire kroz membranu jajne stanice uz pomoć enzima akrozina koji sam luči. Nakon prodora prvog spermija, zona pellucida zadeblja te onemogućuje ulazak ostalim spermijima. Time se sprječava poliploidiju, tj. nastanak organizma s više od dva niza homolognih kromosoma. Glava spermija koji je ušao u jajnu stanicu počinje bubriti. Iz nje se oslobađa muška predjezgra (pronukleus), s haploidnim brojem kromosoma. Repni dio spermija otpada. U jajnoj stanici udružuju se haploidna predjezgra jajašca (n = 23) i spermija (n = 23) u zajedničku jezgru oplođene stanice – zigote. Tijekom sljedeća 24 sata oplođeno se jajašce podijeli, zatim se opetovano dijeli dok za tri dana ne dođe u stadij morule kada višestanično jajašce nalikuje sićušnoj malini. Kada jednom dospije u maternicu, jajašce odbacuje svoju vanjsku stijenku i postaje blastocista koja ubrzano raste i ugnijezdi se (implantira) u endometrij (unutarnju stijenku) maternice, gdje tijekom sljedeća dva tjedna raste i postaje embrij. Na slici gore desno vidimo fertilizacija (oplodnja) — Premda se i sto spermija pokušava probiti kroz zid jajašca, samo će jedan uspjeti, a ostalima će nakon toga put biti zapriječen. Na povećanoj fotografiji gore, spermij, koji se vidi lijevo, sigurno je pobjednik jer mu je vidljiv samo rep, dok se spermiju s desne strane vidi glava kojom uzaludno pokušava prodrijeti unutra.

1SKRAĆENA VERZIJA: Već nakon jednog dana po oplodnji, jajašce se počinje vrlo brzo razvijati. U samo tri dana nastaje nakupina od 13

do 32 stanice, nazvana morula, koja napušta jajovod i ulazi u maternicu. Kako morula raste, stvara se šupljina ispunjena tekućinom. Sada se morula naziva blastocita. Osmog dana nakon oplodnje, brza dioba stanica povećava blastocitu na nekoliko stotina stanica. Po dolasku u maternicu, blastocita se ugnijezdi u sluznicu maternice i čudesnim tempom nastavlja svoj rast. U prvom mjesecu, dok oplođeno jajašce (zigota) ne postane embrij, ono povećava svoju veličinu 40 puta.


6. SLIDE

Novonastala zigota ponovo stekne potpuni (dvostruki) broj kromosoma (2n = 46), koji se podvostručuju i pripremaju za prvu mitotičnu diobu. Nakon prve mitoze slijede mnogobrojne mitoze. Ta se faza naziva BRAZDANJE. Od oplodnje do dvostaničnog oblika potrebno je oko 30 sati. U sljedećih 10 do 20 sati nastaje četverostanični oblik. Sve stanice još uvijek imaju isti oblik i građu. Taj se rani zametak dalje dijeli (brazda) i putuje kroz jajovod prema maternici nošen trepetljikama u jajovodu. Prolazeći kroz jajovod i dalje u maternicu, RANI ZAMETAK (EMBRIO) „hrani" se pomoću osmoze i difuzije iz hranjivih izlučina koje luče žljezdane stanice jajovoda i maternice. Četverostanični oblik trećim brazdanjem prelazi u osmostanični oblik i nakon otprilike 72 sata nastane početni ZAMETNI MJEHURIĆ – BLASTOCISTA. Blastocista se sastoji od trofoblasta, vanjskog sloja stanica i embrioblasta. Stanice trofoblasta luče enzime koji razgrađuju pojedine stanice endometrija maternice. Blastocista se ugnježđuje (implantira) u sluznicu maternice između 7. i 8. dana nakon oplodnje. Tu se blastocista i dalje hrani difuzijom iz nove podloge endometrija i to stanicama graničnog sloja trofoblasta koji sve više buja. Stanice maternične sluznice koje su u blizini blastociste, djelovanjem hormona progesterona i estrogena jako bujaju. U tim se stanicama nakuplja veća količina hranjivih tvari. To su decidua stanice. Iz njih trofoblast upija hranjive tvari potrebne za razvitak ranog zametka. Zametak se tako prehranjuje 8 do 12 tjedana, premda se oko 16. dana poslije oplodnje, odnosno, oko 7 dana nakon implantacije, postupno razvija POSTELJICA (PLACENTA) od stanica trofoblasta i decidua stanica. Ona će osigurati prehranu i izmjenu plinova, ali u kasnijoj fazi embrionalnoga i fetalnog razvitka. Nakon brazdanja slijedi druga faza zametnog razvoja - GASTRULACIJA. U ovoj se fazi pojedine skupine stanica svrstavaju u stanične slojeve, tj. u zametne listiće. Oni su osnova svih organa i ljudskih organskih sustava. Nastaje zametni oblik sa zametnim listićima - GASTRULA. Iz tri zametna listića, vanjskoga ili ektoderma, srednjega ili mezoderma i unutrašnjega ili endoderma, daljnjim diobama stanica razvit će se osnove pojedinih organa i organskih sustava. To je razdoblje ORGANOGENEZE. Tako će se od endoderma razviti crijeva, jetra i pluća, od mezoderma kosti, mišići, srce krvne žile, mokraćni i spolni organi, a od ektoderma živčani sustav s osjetilima i koža.

7. SLIDE { / }

8. SLIDE

Liječnici općenito računaju dob fetusa od početka zadnje menstruacije, a ne od stvarnog datuma začeća koje se obično događa dva tjedna kasnije. To je zato što se termin poroda utvrđuje oko 40 tjedana (devet mjeseci) nakon zadnje menstruacije, iako zapravo od začeća do poroda prođe samo 38 tjedana. U vrlo ranoj trudnoći jasnije je računati starost embrija od datuma začeća (postkoncepcijska dob). Kasnije u trudnoći, uobičajeno je računati dob embrija od datuma početka zadnje menstruacije(gestacijska dob). Čak i ako su termini trudnoće prilagođeni rezultatima ultrazvučnog pregleda, liječnik će gotovo bez izuzetka koristiti gestacijsku dob kao glavni kriterij za praćenje njenog napredovanja.

biologija - razvoj embrija

Documents