bilješke o galskom ratu

7/23/2019 Bilješke o Galskom Ratu

http://slidepdf.com/reader/full/biljeske-o-galskom-ratu 1/5

Bilješke o galskom ratu

Galski rat

Knjiga prva

1.Galija je cijela podijeljena na tri dijela od kojih prvi nastanjuju Belgi, drugi Akvitanci, a

treći oni koji se vlastitim jezikom nazivaju Kelti, a našim Gali. Oni se meu so!om "izmeu

se!e# razlikuju jezikom, ured!ama i zakonima. Gale od Akvitanaca dijeli rijeka Garumna, a

od Belga rijeke $ekvana i %atrona. Od svih ovih "plemena# najhra!riji su Belgi, z!og toga što

su uljudnošću i o!razovanošću najviše udaljeni od provincije "misli se na dio Galije koji je !io

pod rimskom vlašću prije &ezara#, a najmanje 'esto k njima dolaze trgovci i uvoze "najmanje#

ono što se ti'e omekšanja duha, naj!li(i su Germanima, koji nastanjuju "prostor# preko rijeke

)ene ")ajne#, s kojima stalno vode rat. *!og tog razloga +elvećani pak ostale Gale nadvisujuhra!rošću, jer "što# se u svakodnevnim !itkama suko!ljavaju sa Germanima, jer ili ih od!ijaju

od svojih granica ili sami zameću rat na njihovim granicama "unutar njihovih granica#.

ednim dijelom"...#zauzima po'etak od rijeke )odan, nastavlja se rijekom Garumnom, preko

"Atlantskog oceana# do granice sa Belgima, grani'i s rijekom )ajnom od +elvećana i

$ekvanaca i primi'e se prema sjeveru.

-. Kod +elvećana dugo je !io najslavniji i najuzvišeniji Orgetori. On je za konzulovanja

%arka %esale i %arka /izona naveden (eljom vlasti napravio "organizirao# urotu plemstva i

predlo(io plemenskoj zajednici da izau iz svojih granica sa svim zalihama0 to je !ilo

prelagano, !udući da su se isticali svim vrlinama, dokopati se imperija 'itave Galije. a to ih

je lako nagovorio !udući da su +elvećani sa svih strana okru(eni prirodnim polo(ajem0 s jedne strane rijekom )enom, najširom i najdu!ljom, koja odvaja polje +elvećana od

Germana, s druge strane veoma visokom planinom urom, koja se nalazi izmeu $ekvanaca i

+elvećana, te s treće strane jezerom 2emano i rijekom )odanom, koji našu provinciju

odvajaju od +elvećana. *!og toga se dogaalo da se nisu široko skitali i te(e su sa susjedima

mogli zaratiti3 z!og toga su ljudi (eljni ratovanja !ili o!uzeti velikom !oli3 z!og pak mnoštva

ljudi i slave ratovanja i junaštva odlu'ili su krenuti prema granicama.

4. 5im stvarima zavedeni i ugledom Orgetoriksovim pokrenuti odlu'ili su pripremiti ono što

se ti'e putovanja, tegleće stoke i teretnih kola što veći !roj, što više toga posijati, da !i na putu

imali pri ruci o!ilje (ita, te sa susjedima sklopili mir i prijateljstvo. *a pripreme za tu stvar

"taj pothvat#, odredili su se!i da je dovoljno dvije godine0 treće godine su zakonom potvrdili putovanje. Orgetoriks je iza!ran za vou. On sam poduze poslanstvo. a tom putu nagovorio

je Kastika, Katamantaledinog sina, $ekvanca, 'iji otac je mnogo godina dr(ao vlast kod

$ekvanaca i od senata rimskog naroda !ijaše prozvan prijateljem, da zauzme vlastu svojoj

dr(avi, !udući da je "njegov# otac prije "njega# imao3 isto tako 6umnoriksa, +eduanca, !rata

6ivicijakova, koji je u ono vrijeme dr(ao vlast u svojoj zemlji i !io veoma "do!ro# prihvaćen

u narodu, nagovorio je da se istog prihvati i da njegovu kći o(eni.

7. 5a situacija je +elvećanima javljena preko poslanika. /rema svojim o!i'ajima Orgetoriksa

su priveli da se !rani na sudu okovan. Osuen je tre!ao !iti ka(njen, da ga spale na ognjem.

a dan odluke sudske rasprave Orgetoriks je skupio u sudnici 'itavu svoju o!itelj, !lizu deset

tisuća ljudi, sa svih strana, sve svoje štićenike i du(nike, kojih je velik !roj dr(ao, i doveo ih

onamo3 pred njima se izrezao. Kako se dr(ava z!og toga potaknuta odlu'ila istjerati svoje



pravo oru(jem, poglavari su sakupili mnoštvo ljudi s polja, Orgetoriks je !io mrtav0 nije se

udaljio od sumnje, iako su +elvećani dosudili, da sam se!i zada smrt.

8. /oslije njegove smrti +elvećani ništa manje nisu pokušavali ono što su odlu'ili, izaći iz

svojih granica. Kad su već odlu'ili !iti spremni za taj pothvat, zapalili su sve svoje gradove,

!rojem oko dvadeset, sela oko 'etiri stotine, svoje privatne kuće, sve (ito osim onog koje susa so!om namjeravali ponijeti spališe, da ako !ude uklonjena nada u povratak doma tre!aju

!iti pripremljeniji izvrći se svakoj opasnosti, zapovjedili su da si svatko ponese iz kuće teret

hrane za tri mjeseca.

1.

1. re'enica0

Gallia 9 su!jekt 9 nom. sg. (.r. imena zemlje 9 Galija

divisa est 9 imenski predikat 9 4. sg. ind. per:ekta akt. divido 4. visi, visum 9 je podijeljena

omnis 9 atri!ut su!jekta 9 nom. sg.(. r. pridjeva omnis, omne 9sav, svaki, cijeli

in partes tres 9 prijedlo(ni izraz0

in 9 prijedlog s akuzativom i a!lativom 9 u, na partes 9 akuz. pl. (.r. imenice pars, partis f. 9 dijela

tres 9 akuz. pl. (.r. glavnog !roja 9 tri

;uarum . gen. dijelni 9 gen. pl. (.r. odnosne zamjenice 9 koji, koja, koje

unam 9 o!jekt odnosne re'. 9 akuz. pl. (.r. gl. !roja unus, una, unum 9 jedan, jedna, jedno

incolunt 9 predikat odnosne re'enice 9 4. pl. ind. prez. akt. incolo 4. 9ui, itum 9 nastanjivati

Belgae 9 su!jekt odnosne re'enice 9 nom. pl. m.r. imena naroda 9 Belgi

aliam 9 o!jekt odn. re'. 9 akuz. sg. (.r. zamjeni'kog pridjeva alius, alia, alium 9 drugi, ostali

A;uitani 9 su!. odn. re'. 9 nom. pl. m.r. imena naroda 9 Akvitanci

tertiam 9 o!jekt odn. re'. 9 akuz. sg. (.r. rednog !roja 9 treći

;ui 9 nom. pl. m.r. odnosne zamjenice qui, quae, quod

lingua 9 a!l. sredstva 9 a!l. sg. (.r. imenice lingua, -ae, f. 9 jezik

ipsorum 9 gen. posvojni 9 gen. pl. pokazne zamj. ipse, ipsa, ipsum 9 sam

&eltae 9 nom. pl. m.r. imena naroda 9 Kelti

nostra 9 a!l. sredstva 9 a!l. sg. (.r. posvojne zamjenice noster, nostra, nostrum 9 naš 9 odnosi

se na lingua

Galli 9 nom. sg. m.r. imena naroda 9 Gali

appellantur 9 predikat odnosne re'enice 9 4. pl. ind. prez. pas. appello 1. 9 nazivati

-. re'enica0

+i 9 su!jekt 9 nom. pl. m.r. pokaz. zamj. hic, haec, hoc 9 ovaj, ova, ovo

omnes 9 atri!ut su!jekta 9 nom. pl. m.r. pridjeva 9 svi di::erunt 9 predikat 9 4. pl. ind. prez. akt. differo, ferre, tuli, latum 9 razlikovati se

inter se 9 prijedlo(ni izraz0

inter 9 prijedlog s akuz. 9 izmeu, meu

se 9 akuz. povratne zamj. 9 se

lingua 9 a!l. o!zira 9 a!l. sg. (.r.

institutis 9 a!l. o!zira 9 a!l. pl. sr. r. institutum, -i, n. - ured!a

legi!us 9 a!l. o!zira 9 a!l. pl. (.r. lex, legis,f.9 zakon

4. re'enica0

:lumen 9 su!jekt 9 nom. sg. sr. r. flumen, -inis, n. 9rijeka

Garumna 9 apozicija su!jekta 9 nom. sg. m.r. imena rijeke 9 Garumna " danas Garonne# Gallos 9 o!jekt 9 akuz. pl. m.r. imena naroda 9 Gali



a! A;uitanis 9 prijedlo(ni izraz0

a! 9 prijedlog s a!l. 9 od

A;uitanis 9 a!l. pl. m.r. imena naroda 9 a!lativ odvajanja

%atrona, $e;uana 9 apozicije su!jekta 9 nom. sg. (.r.

a Belgis 9 prijedlo(ni izraz0

a 9 prijeldiog s a!l. 9 od Belgis 9 a!l. pl. m.r. imena naroda 9 a!lativ odvajanja

dividit 9 predikat 9 4. sg. ind. prez. akt. divido 4. 9 podijeliti

7. re'enica

+orum omnium 9 gen. dijelni 9 gen. pl. m.r. pokazne zamj. i pridjeva 9 od svih njih

:ortissimi sunt 9 imenski predikat0

:ortissimi 9 nom. pl. superlativa pridjeva fortis, -e - hra!ar

sunt 9 4. pl. ind. prez. akt. sum, esse, fui 9 !iti

Belgae 9 su!jekt 9 nom. pl. m.r. imena naroda

propterea 9 prilog 9 zato, stoga "propter ea 9 z!og toga# ;uod 9 odnosna zamj. 9 što 9 uvodi uzro'nu re'enicu

a!sunt 9 predikat 9 4. pl. ind. prez. akt. absum, abesse, affui - !iti udaljen

longissime 9 prilo(na oznaka mjesta 9 prilog od longus 3, 9 dug "najviše udaljeni#

a cultu et humanitate 9 prijedlo(ni izraz 9 a!l. odvajanja0

a 9 prijedlog s a!l. 9 od

cultu 9 a!l. sg. m.r. 9 o!i'aj, na'in (ivljenja

humanitate 9 a!l. sg. (. r. humanitas, -atis, f . 9 o!razovanje, uljudnost

provinciae 9 gen. posvojni 9 gen. sg. (.r. provincia, -ae, f . 9 provincija "rimska#

minime;ue saepe 9 prilo(na ozn. vrem. 9 prilog s enklitikom 9 a najmanje 'esto 9 vrlo rijetko

ad eos 9 prijedlo(ni izraz0

ad 9 prijedlog s akuz. 9 k, prema

eos 9 akuz. pl. m.r. pokazne zamj. is, ea, id 9 onaj, ona, ono

commeant 9 predikat 9 4. pl. ind. prez. akt. commeo 1. 9dolaziti, ulaziti, izlaziti

at;ue 9 sastavni veznik 9 i

ea 9 o!jekt od important 9 akuz. pl. sr. r. pokazne zamjenice

;uae 9 nom. pl. sr.r. odnosne zamj.

pertinent 9 predikat odnosne re'enice

ad 9 prijedlog s akuz. 9prema

e::eminandos 9 akuz. pl. m.r. gerundiva 9

animos 9 akuz. pl. m.r.

important 9 predikat uzro'ne re'. proimi;ue sunt 9 imenski predikat0

proimi 9 nom. pl. m.r. superlativa pridjeva 9 naj!li(i

Germanis 9 dat. o!jektni 9 dat. pl. m.r. imena naroda

;ui 9 nom. pl. m.r. odnosne zamj. 9 uvodi odn. re'enicu

incolunt 9 predikat odn. re'. 4. pl. ind. prez. akt.

trans 9 prijedlog s akuz.9preko

)henum 9 akuz. sg. m.r. imena rijeke 9 )ajna

;ui!uscum 9 cum ;ui!us 9 prijedlo(ni izraz

cum 9 prijedlog s a!l. 9 sa

;ui!us 9 a!l. pl. m.r. odnosne zamj.

contineter 9 prilog vremena 9 stalno gerunt 9 predikat



!ellum 9 o!jekt od gerunt

8. re'enica

<ua de causa 9 prijedlo(ni izraz0

6e 9 prijedlog s a!l. 9 s, o, od, po, izmeu ;ua 9 a!l. sg. (. r.odn. zamj. u zna'enju pokazne

causa 9 a!l. sg. (.r. imenice 9

+elvetii 9 su!jekt 9 nom. pl. m.r. imena naroda

;uo;ue 9 enklitika 9 pak

praecedunt 9 predikat 9 4. pl. ind. prez. akt.

reli;uos 9 atri!ut o!jekta 9 akuz. pl. m.r. pridjeva 9 ostali

Gallos 9 o!jekt od praecedunt 9 akuz. pl. m.r. imena naroda

virtutue 9 a!l. o!zira 9 a!l. sg. (.r. imenice virtus, 9utis, :. 9 hra!rost

;uod 9 odn zamj. u zna'enju uzro'nog veznika

:ere 9 prilog 9 o!i'no

cum Germanis 9 prijedlo(ni izraz0cum 9 prijedlog s a!l. 9 s, sa

Germanis 9 a!l. pl. m.r. imena naroda

contendunt 9 predikat 9 4. pl. ind. prez. akt. contendo 4. 9 suko!ljavati se

cotidianis proeliis 9 a!l. mjesta0

cotidianis 9 a!l. pl. sr.r. pridjeva

proeliis 9 a!l. pl. sr.r.

cum 9 uzro'ni veznik 9 zato, jer

aut 9 rastavni veznik 9 ili

prohi!ent 9 predikat uzro'ne re'enice 9 4. pl. ind. prez. akt.

eos 9 o!jekt uzro'ne re'. 9 akuz. pl. m.r. pokazne zamj.

suis :ini!us 9 a!l. odvajanja0

suis 9 a!l. pl. m.r. posvojne zamjenice

:ini!us 9 a!l. pl. m.r. imenice

ipsi 9 su!jekt uzro'ne re'. 9 nom. pl. m.r. pokazne zamj.

gerunt 9 predikat uzro'ne re'. 9 4. pl. ind. prez. akt.

!ellum 9 o!jekt uzro'ne re'. 9 akuz. sg. sr.r.

in eorum :ini!us 9 prijedlo(ni izraz0

eorum 9 gen. posvojni 9 gen. pl. m.r. pokazne zamj.

in 9 prijedlog s a!l. 9 u, na

:ini!us 9 a!l. pl. m.r. imenice

-.

1. re'enica

Apud 9 prijedlog s akuz. 9 kod

+elvetios 9 akuz. pl. m.r. imena naroda +elvetii, 9orum, m. 9 +elvećani

longe 9 prilog vremena 9 dugo

Orgetori 9 su!jekt 9 nom. sg. m.r. oso!nog imena

no!illissimus 9 dio imenskog predikata 9 nmo. sg. m.r. superlativa pridjeva no!ilis, e 9 slavan

ditissimus 9 dio imenskog predikata 9 divitissimus 9 nom. sg. m.r. superlativa pridjeva dives,

divitis 9 !ogat

:uit 9 dio predikata 9 4. sg. ind. prez. sum, esse, :uiet 9 sastavni veznik



-. re'enica 9 nezavisno9slo(ena sastavna re'enica0

=s 9 su!jekt 9 nom.sg. m.r. pokazne zamj. is, ea, id 9 on, ona, ono

%. %essala et %. /isone consuli!us 9 a!lativ apsolutni !ez participa

inductus 9 particip per:ekta pasiva 9 atri!ut su!jekta 9 voen

cupiditate 9 a!lativ uzrokaregni 9 genitiv o!jektni

:ecit 9 predikat

coniuratione4m 9 o!jekt od :ecit 9 9organizirao urotu

persuasit 9 predikat

et 9 sastavni veznik

civitati 9 dativ o!jektni

ut 9 veznik izri'ne re'enice

eirent 9 predikat izri'ne re'enice

de :ini!us suis 9 prijedlo(ni izraz0

de 9 prijedlog s a!lativom

:ini!us 9 a!latv odvajanjasuis 9 atri!ut a!lativa odvajanja

bilješke o galskom ratu

Documents