biblometrijska analiza ^asopisa radovi [umarskog …~ajke ~asopisa radovi [umarskog instituta,...

Stru~ni ~lanak Prispjelo - Received: 16. 06. 2004.Professional paper Prihva}eno - Accepted: 22. 11. 2004.

UDK: (025.12+303.71):630(051)"1998-2002"

Vesna [pac*

BIBLOMETRIJSKA ANALIZAÂSOPISA "RADOVI" [UMARSKOG INSTITUTA,

JASTREBARSKO (1998 – 2002)

BIBLIOMETRIC ANALYSISOF THE JOURNAL "WORKS FOREST RESEARCH INSTITUTE,

JASTREBARSKO" (1998-2002)

SA@ETAK

Cilj ovog istraìvanja bio je bibliometrijskim mjerenjima utvrditi osnovne zna-~ajke ~asopisa Radovi [umarskog instituta, Jastrebarsko za razdoblje od 1998. –2002. godine. Analizirana je kategorija ~lanka, broja autora po ~lanku, institucijaiz koje autori dolaze te broj navedenih referencija po ~lanku, a utvrdilo se i kojise tip literature naj~e{}e koristi te kolika joj je starost. Napravljena je usporedba srezultatima dobivenim istraìvanjem provedenim 1985. godine.

Klju~ne rije~i: analiza ~lanaka, citatna analiza

UVOD

INTRODUCTION

Objavljivanje znanstvenih rezultata klju~na je faza znanstvenog rada kojom serezultati izlaù javnoj prosudbi i uporabi, ali i za{ti}uje intelektualno vlasni{tvo(LASI]-LAZI], 1996). ^lanci u ~asopisima osnovni su oblik priop}avanja rezul-tata znanstvenoga istraìvanja.

Brzina zastarijevanja informacija i prirast novih informacija nije u svakomeznanstvenome podru~ju jednak. O tome ~esto ovisi i broj aktivnih znanstvenih ~a-

211

V. [pac, 2003: Biblometrijska analiza ~asopisa "Radovi" [umarskog instituta, Jastrebarsko (1998 - 2002)Rad. [umar. inst. 39 (2): 211–222, Jastrebarsko

* Vesna [pac, dipl.ing., dipl.bibliotekar, [umarski institut, Jastrebarsko1 Ulrich´s Periodicals Directory je serijska publikacija koja svake godine donosi popis svjetskih ~asopi-

sa podijeljenih prema znanstvenim podru~jima

sopisa. Prema Ulrich's Periodicals Directory1 za 2000 godinu u podru~je {umar-stva klasificirano je 2788 ~asopisa. U Hrvatskoj na istome podru~ju izlazi 6 ~aso-pisa, od kojih je 5 znanstvenih.

Radovi [umarskoga instituta u Jastrebarskome izlaze od 1966. godine. Izlazena hrvatskom jeziku, sa saètkom, sadràjem i opisom slika, grafikona i tablica nahrvatskom i engleskom jeziku. Namijenjeni su znanstvenicima s podru~ja {umar-stva i srodnih disciplina, ali i {umarima u praksi, kao temelj za unapre|enje i raz-voj {umarske struke i znanosti.

Znanstveno i akademsko napredovanje izme|u ostaloga ovisi o broju objav-ljenih radova. Pri tome se posebno vrednuju radovi objavljeni u publikacijama kojesu indeksirane u nekim od me|unarodnih indeksnih publikacija, odnosno biblio-grafskim bazama podataka.

Bibliometrijska istraìvanja propituju kvantitativne aspekte, produkcije, dise-minacije i upotrebe objavljenih znanstvenih informacija. Naj~e{}e se koriste slje-de}i bibliometrijski pokazatelji: broj objavljenih radova (iskazuje produktivnostpojedinca ili ustanove ne mjere}i njihovu kvalitetu); broj citata (govori o odjekuobjavljenih radova bez kvalitativnih konotacija); ~initelj utjecaja ili "impact factor"(odnos broja citata koje u jednoj godini dobiju radovi objavljeni u nekom ~asopisuu prethodne dvije godine) (MARIÎ], 2003).

Cilj je ovoga ispitivanje bibliometrijskim mjerenjima utvrditi osnovne zna~aj-ke ~asopisa Radovi za razdoblje od 1998. – 2002. godine te time ukazati na ulogukoju ima u hrvatskoj {umarskoj znanstvenoj zajednici, odnosno u prijenosu rezul-tata istraìvanja hrvatskih autora {iroj zajednici u podru~ju {umarstva.

Ovaj je period signifikantan po tome {to je hrvatsko {umarstvo 1998. godineizgubilo {est vrhunskih {umarskih znanstvenika, a {to je rezultiralo primanjem mla-dih stru~njaka, koji su se, pod nadzorom starijih kolega, tek morali razviti u is-traìva~e koji su sposobni samostalno publicirati.

MATERIJALI I METODE

MATERIALS AND METHODS

Istraìvanjem je obuhva}eno petogodi{nje razdoblje izlaènja ~asopisa Radovi[umarskog instituta, Jastrebarsko, i to od 1998. do 2002. godine.

Analiza ~lanaka ra|ena je analizom slijede}ih pokazatelja: kategorizacija ~lan-ka, broj autora po ~lanku, institucija iz koje autor dolazi, broj navedenih referen-cija po ~lanku, UDK stru~na oznaka te jezik saètka i sadràja.

Analizom referencija utvr|eno je koji tip literature se naj~e{}e koristio te koli-ka je starost kori{tene literature, a rezultirao je popisom najzna~ajnijih ~asopisakoji se koriste u {umarskoj znanosti.

Podaci su prikupljeni induktivnom metodom (brojanje), metodom klasifikaci-je i komparativnom metodom (RYBAK BUDI], 1993), a obra|eni su u programuMicrosoft Excel pomo}u kojeg su ra|ene tablice i grafi~ki prikazi rezultata.

212


REZULTATI I RASPRAVA

RESULTATS AND DISCUSSION

Cilj je ovog istraìvanja bio bibliometrijskim mjerenjima utvrditi osnovne zna-~ajke ~asopisa Radovi za razdoblje od 1998. – 2002. godine.

Tijekom ispitivanog razdoblja izdano je 5 volumena ~asopisa Radovi s po 2broja po volumenu, ukupno 10 brojeva.

U ~asopisu Radovi je tijekom ispitivanog razdoblja objavljeno ukupno 72 ~lan-ka, a od toga je 65 znanstvenih ~lanaka. Broj ~lanaka varira od 5 do 11 po broju.Prosje~no je po broju objavljeno 7,2 ~lanak ili, ako promatramo samo znanstvene~lanke (one koji uz autora sadrè uvod, metode, rezultate, raspravu, zaklju~ke,saètak i referencije), onda je prosjek 6,5 ~lanaka po broju.

Znanstveno i akademsko napredovanje znanstvenika ovisi o broju objavljenihradova. Pri tome se posebno vrjednuju radovi objavljeni u publikacijama koje suindeksirane u me|unarodnim bazama podataka. âsopis Radovi indeksiran je uCAB-ovim bibliografskim bazama Forestry Abstractsu, TreeCD-u, CABDirectu iCABAbstractsu i u FAO-voj bazi AGRIS, po ~emu spada u a2 grupu ~asopisa kojise boduju kod napredovanja u zvanje (ZAKON O ZNANSTVENOISTRA@I-VA^KOJ DJELATNOSTI, 1996). Porast broja ~lanaka u zadnje dvije godine mo-gu}e je stoga dovesti u vezu s postavljenim minimalnim uvjetima za izbor u zvanjekoje je propisalo Ministarstvo znanosti i tehnologije (MINIMALNI UVJETI ZANAPREDOVANJE, 1997).

âsopisi malih znanstvenih sredina, u koju spada i na{a, nisu u dovoljnombroju zastupljene u najva`nijim me|unarodnim bibliografskim bazama podataka.Prema nekim istraìvanjima (ZIELINSKI, 1985) samo 2% ~asopisa iz zemalja urazvoju sudjeluje u me|unarodnom znanstvenom obavijesnom sustavu {to je "udiokoji preko me|unarodnih indeksnih slu`bi predstavlja znanstvenu produkciju80% svijeta". Propozicije koje te slu`be postavljaju, ~asopisi malih sredina ~estote{ko zadovoljavaju.

Kategorija ~lanka

Udio izvornih znanstvenih radova me|u objavljenim znanstvenim ~lancima u~asopisu Radovi je gotovo 50%, dok je stru~nih radova najmanje, niti 3% (Slika 1).Jedan je broj u cijelosti posve}en odràvanju znanstvenostru~nog savjetovanja iz{umskog sjemenarstva i u njemu su objavljeni prezentirani referati i rasprave.

UDK

Pregledavaju}i stru~ne oznake ~lanaka, dodijeljene prema Univerzalnoj deci-malnoj klasifikaciji (UDK, 1981), vidi se da se najve}i broj ~lanaka (43,08%) baviuzgajanjem {uma (prirodna i umjetna obnova {uma, sjemenarstvo, rasadni~arstvo,po{umljavanje, proreda), njih 23,08% se bavi podru~jem {umarske biologije (sta-ni{ta, klima, pedologija, botanika, fitoekologija), 20,00% se bavi za{titom {uma

213


(tipovi {tete, mehani~ko i kemijsko suzbijanje {tetnika, utjecaj atmosfere), 4,62%dendrometrijom, rastom i prirastom, 4,62% iskori{tavanjem {uma (izrada ba~ava,industrijskim drvenim otpadom), 3,08% {umarskom politikom, a samo se 1,54%bavi upravljanjem i organizacijom {uma (Slika 2).

Autorstvo

Analizom je obuhva}eno 65 znanstvenih i stru~nih ~lanaka na ~ijoj je izradi ra-dilo 123 autora (svakom se autoru, bez obzira da li je samostalni autor ili koautor,dodjeljuje autorstvo), {to zna~i da je prosje~an broj autora po ~lanku 1,89. Brojautora po ~lancima se kre}e od 1 do 7 (Slika 3).

214


Slika 1. Kategorije ~lanaka s rasporedom objavljivanja izvornih znanstvenih radova tijekom promatranograzdoblja

Fig.1. Papers categories with publication schedule of originale papers during the analysed period

Slika 2. Zastupljenost podru~ja prema UDK oznakamaFig.2. Representation of UDC divisions

Broj jedanoautorskih ~lanaka je 38 (52,78%), dok su samo 3 ~lanka (4,17%) s5 i vi{e autora (Slika 4). Pri izradi rada u 34 je ~lanaka ostvarena je suradnja auto-ra, i to suradnja znanstvenika unutar iste ustanove ili suradnja znanstvenika iz dvi-ju ili tri razli~ite ustanove. Daleko najve}i broj radova (75,21%) dolazi sa [umar-skog instituta. Od drugih institucija najbrojniji su radovi autora sa [umarskog fa-kulteta i Hrvatskih {uma te autori u kategoriji ostalo (umirovljeni djelatnici [u-marskog instituta i [umarskog fakulteta). Naj~e{}u su suradnja ostvarivali znan-stvenici [umarskog instituta me|usobno, a sura|ivali su i s autorima sa [umarskogfakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu i "Hrvatskih {uma" (Slika 5). U promatranom raz-doblju nije ostvarena niti jedna suradnja s nekom me|unarodnom institucijom iliautorom pri izradi ~lanaka.

Ukoliko broj radova proizi{lih od autora sa [umarskog instituta dovedemo uodnos s brojem potencijalnih autora koji imaju status istra`iva~a na Institutu, tadasu u ispitivanom razdoblju znanstvenici Instituta prosje~no godi{nje u Radovimaobjavili 11,4 ~lanka. U ispitivanom je razdoblju objavljivalo 77,14% (27) djelatni-

215


Slika 3. Broj autora po ~lanku tijekom ispitivanog razdobljaFig.3. Numbers of authors per papers during the analysed period

Slika 4. Broj autora po ~lankuFig.4. Number of authors per paper

ka Instituta, a me|u njima 16 koji su objavili tri i vi{e radova, 5 koji su objavili dvarada i 6 autora koji su objavili samo po jedan rad (Tablica 1). Grupa djelatnika,koji ~ine 22,86% ukupnog korpusa autora [umarskog instituta (me|u njima 5znanstvenih novaka, 2 stru~na suradnika i 1 znanstveni savjetnik), nije objaviloniti jedan rad u ~asopisu Radovi u promatranom razdoblju. Ve}ina spomenutihznanstvenih novaka zaposlena je u periodu od 2000.-2002. godine.

Analiza referencija

Broj referencija po ~lanku varira od 3 do 111. Ukupno je, u 65 promatranih~lanka, navedeno 1149 referencija, odnosno 17,68 referencija po ~lanku. Najve}ibroj referencija po ~lanku imaju izvornoznanstveni radovi (20,97), zatim izlaganjasa skupova (19,4), pregledni radovi (15,58) i prethodna priop}enja (13,64), a naj-manje referencija imaju stru~ni radovi (12).

216


Slika 5. U~e{}e autora prema pripadnosti pojedinoj institucijiFig.5. Participation of authors institutions

Tablica 1. Produktivnost autoraTable 1. Authors productivity

Broj ~lanaka koji je neki autor objavio sam ili s nekimNumber of papers in proportion to number of authors

Broj autoraNumber of authors

PostotakPrecentage

1 ~lanak 24 47,06%

2 ~lanka 9 17,65%

3 ~lanka 7 13,73%

4 ~lanka 4 7,84%

5 ~lanaka 2 3,92%

6 ~lanaka 2 3,92%

7 ~lanaka 1 1,96%

8 ~lanaka 1 1,96%

9 ~lanaka 1 1,96%

Uspore|uju}i dobivene rezultate s postavkama da se ~lanci s manje od 10(PRICE, 1965) ili manje od 5 referencija (MARI^I], 1992) ne mogu smatratiznanstvenim radom, dobivamo podatak da od 65 ~lanaka njih 18, prema Priceo-voj, odnosno 3, prema Mari~i}evoj postavci, ne zadovoljava ovakav uvjet znan-stvenosti. Prosje~an broj referencija po ~lanku, za {umarske i srodne ~asopise, pre-ma ]ukac iznosi 11,9 (]UKAC, 1985). Broj referencija po ~lanku u ~asopisu Ra-dovi ve}i je od {umarskog prosjeka {to po istom autoru pokazuje vi{u razinu znan-stvenosti.

Nositelji informacija podijeljeni su u kategorije: ~asopisi, knjige, zbornici sa znan-stvenih skupova, doktorske disertacije, magistarke radnje, elektroni~ki izvori i ostalo.

Pokazalo se (Slika 7) da su najzna~ajniji izvor informacija ~asopisi (52,60%). Po-stotak zastupljenosti ~asopisa u kori{tenim izvorima informacija kre}e se od 38,81%do 61,65% po ~lanku. Knjige sudjeluju s 25,26%, zbornici radova s 9,26%, ostali do-kumenti (katalozi, enciklopedije, rukopisi, karte i sl.) s 9,60%, doktorske disertacije s

217


Slika 6. Kretanje broja referencija po brojevimaFig.6. Quantity of references per volumes

Slika 7. Razdioba kategorija nositelja informacijeFig.7. Participation of sources

1,90%, magistarski radovi s 0,43% te mre`no dostupni dokumenti (Internet i webstranice, elektroni~ki ~asopisi, baze podataka) s 0,95% u ukupnom broju referencija.

Kori{teno je 156 razli~itih ~asopisa s ~lancima pisanim na 13 svjetskih jezika.Naj~e{}e su citirani ~lanci iz tri vode}a hrvatska {umarska ~asopisa (Slika 8), dokse svi ostali ~asopisi spominju u rasponu od 1 do 7 puta. Iz provedene analize vid-ljivo je da je hrvatski jezik kao jezik ~lanka najzastupljeniji (68,64%), zatim slijedeengleski (19,35%) i njema~ki jezik (7,95%) (Slika 9). Ova tri jezika ~ine gotovo97% citiranih referencija. Jezik referencija nije u direktnoj vezi s kategorijom~lanka - sve kategorije imaju podjednaku jezi~nu strukturu referencija. Da li je raz-log ovakvom odnosu slabije poznavanje stranih jezika, te`a dostupnost nekih stra-nih relevantnih ~asopisa ili ne{to tre}e, tek bi trebalo istra`iti.

218


Slika 8. Naj~e{}e citirani ~asopisiFig.8. Most frequently cited journals

Slika 9. Zastupljenost pojedinih jezika u kori{tenoj literaturiFig.9. Participation of most frequently used languages

Kori{tenje ~lanaka iz specijaliziranih ~asopisa naju~inkovitija je metoda raz-mjene informacija me|u podru~jima u {umarstvu i upu}uje na multidisciplinar-nost u znanosti op}enito (STEEL, 2000).

Kao {to Slika 10 pokazuje, najve}i dio kori{tene literature starije je od 10 go-dina (45,18%), dok su se najmanje koristile informacije objavljene u zadnje dvijegodine (8,78%). Najstariji citirani dokument je knjiga iz 1869. godine, dok rado-va "nulte" godine (radova objavljenih u godini citiranja) ima 39. Ovi potonji naj-~e{}e su ~lanci objavljeni u ~asopisu Radovi, izlaganja sa skupova ili ~lanci u e-ver-ziji. Prosje~na starost referencija je 13,37 godina {to pokazuje da je proces dobi-vanja rezultata dugotrajan, da dobiveni rezultati dugo ili uop}e ne zastarijevaju,ali i da se istraìvanja nastavljaju na prethodna. Knjige spadaju u prosje~no "najsta-rije" referencije, a mre`no dostupni dokumenti u "najmla|e".

Od ukupnog broja navedenih referencija 179 (15,58%) su samocitati nekogod autora. U prosjeku je to 2,75 samocitiraju}ih referencija po ~lanku, odnosno,15,58% svih referencija su samocitati.

Jezi~na barijera pokazala se velikom preprekom u znanstvenoj komunikaciji,stoga objavljivanje, prvenstveno na engleskom jeziku, moè pove}ati {anse ~asopi-sa da u|e u neku od citatnih baza. Mada se vidljivost ~asopisa sa znanstvene peri-ferije (ZMAI], 1989) ne bi trebala pove}avati njihovim ulaskom u Science Cita-tion Index (Current Contents) i mada to ne bi trebalo biti klju~no za skretanje po-zornosti me|unarodne znanstvene javnosti na rezultate nastale u tim zajednicama,tj. "kapilarnom informacijskom mreòm" znanstveni bi rad trebao prona}i svoj putdo citatnih indeksa, ~ini se da je ipak jezik razlog {to se ~lanci iz ~asopisa Radovislabo citiraju u me|unarodnim znanstvenim ~asopisima.

ZAKLJUÂK

CONCLUSION

Iz rezultata istraìvanja ~asopisa Radovi za razdoblje 1998. – 2002. mogu seizvesti slijede}i zaklju~ci:

219


Slika 10. Starost referencijaFig.10. Age of references

� Broj ~lanaka po broju varira od 5 do 10. Ukupno je objavljeno 72 ~lanka od kojih65 znanstvenih. Prosje~no je po broju objavljeno 6,5 znanstvena ~lanaka.

� Me|u objavljenim je ~lancima 49% izvornih znanstvenih.� Najve}i broj ~lanaka(43%) bavi se podru~jem uzgajanja {uma gledano prema

stru~noj UDK oznaci pridodanoj svakom ~lanku.� Broj autora po ~lanku kre}e se u rasponu od 1 do 7, odnosno, prosje~no 1,89

autora po ~lanku. Objavljeno je 53% jednoautorskih ~lanaka.� 77% znanstvenika Instituta je objavilo barem jedan ~lanak u promatranom raz-

doblju. Gotovo ¼ znanstvenika Instituta nije objavila niti jedan ~lanak u istomperiodu.

� Autori ~lanaka dolaze iz 10 razli~itih institucija. Njih 73% je sa [umarskog insti-tuta, Jastrebarsko. Naj~e{}a je suradnja me|u autorima iz iste institucije.

� Radovi su pisani na hrvatskom jeziku sa sadràjem, saècima, naslovima, natpi-sima nad tablicama i potpisima pod slikama na engleskom.

� Broj referencija po ~lanku kre}e se od 3 do 111, prosje~no 17,68 referencija po~lanku. Naj~e{}e su referirani ~lanci iz ~asopisa (53%), a naj~e{}e referirani ~a-sopis je ~asopis Radovi.

� Prosje~na starost kori{tene literature je 13 godina. Najstariji kori{teni dokumentje knjiga iz 1869. godine.

� Samocitiranost autora je 15%.� Svi objavljeni radovi indeksirani su u CAB-ovim bazama podataka.

Analiza referencija, u odnosu na prethodno istraìvanje (]UKAC, 1985), kojemoè posluìti za usporedbu, pokazala je:� Zastupljenost ~asopisa, kao nosioca informacija, neznatno je smanjena, dok je

zastupljenost knjiga pala za otprilike 13%. To je razumljivo ako se usporedi vri-jeme potrebna da knjiga do|e do znanstvenika s vremenom koje je potrebno~lanku za isti "put".

� Postotak doma}ih ~asopisa u referencijama smanjio se za 40%, a zastupljenostknjiga ostala je podjednaka. Dostupnost ve}eg broja ~asopisa i baza podatakamogao bi biti razlogom smanjenja zastupljenosti hrvatskih ~asopisa u referenci-jama.

� Broj referencija starijih od 10 godina smanjio se, a broj referencija objavljenih ugodini citiranja se pove}ao s 0% na 8%. îni se da je pristup najnovijim infor-macijama i trend u me|unarodnim znanstvenim ~asopisima da se citiraju noviradovi imao utjecaj i na autore koji objavljuju u Radovima.

� Redovitost izlaènja ~asopisa Radovi popravila se u odnosu na stanje iz 1985.godine. âsopis je do 1990. godine izlazio neredovito, nije imao odre|eni ritamizlaènja, a nakon toga izlazi jedan volumen s po 2 broja godi{nje. To se moètuma~iti pove}anom produktivno{}u autora, uvr{tavanjem Radova u a2 grupu~asopisa (MINIMALNI UVJETI ZA NAPREDOVANJE, 1997) i politikom no-vog Uredni{tva.

220


LITERATURAREFERENCES

CAB Abstracts // http://web5.silverplatter.com/webspirs/start.ws?customer=zagreb1 (28.09.2003.)]UKAC, N., 1985: Procjena nau~nosti ~asopisa za {umarstvo i drvnu industriju iz SFRJ prema

izdava~kim karakteristikama i strukturi referencija ~lanaka (magistarski rad). Zagreb: Sveu-~ili{te u Zagrebu

LASI]-LAZI], J., 1996: Znanje o znanju. Zagreb : Zavod za informacijske studije Odsjek za in-formacijske znanosti

MARIÎ], S., B. SOROKIN, Z. PAPE[, 2003: Pokazatelji znanstvene komunikabilnosti ~asopi-sa iz Hrvatske bibliografije, Niz B. // Informatologija 24(3-4): 109 – 128

Minimalni uvjeti za izbor u znanstvena zvanja, 1997 // Narodne novine 38 • http://www.nn.hr/sluz-beni-list/sluzbeni/index.asp (19.03.2003.)

PRICE DE SOLLA, D. Networks of Scientific Papers // Science 149(7): 510 - 515RYBAK BUDI], E., 1993: Identifikacija podru~ja grafi~ke tehnologije u formalnoj i neformal-

noj komunikaciji. Magistarski rad. Vara`din: Sveu~ili{te u ZagrebuSTEEL, T.W., 2000: The impact of interdisciplinary research in the environmental sciences: A fo-

restry case study // Journal of the american society for information science 51(5): 476 - 484Univerzalna decimalna klasifikacija sa sistemom izmena : 630 {umarstvo. 1981: 1.izd. Beograd:

Jugoslavenski centar za tehni~ku i nau~nu dokumentacijuZakon o znanstvenoistraìva~koj djelatnosti, 1996 // Narodne novine 59 • http://www.nn.hr/sluz-

beni-list/sluzbeni/index.asp (19.03.2003.)ZIELINSKI, C., 1995: New equities of information in electronic age. // British medical journal

6993(310): 1480 – 1481ZMAI], LJ., S. MARIÎ], V. SIMEON., 1989: Visibility of peripheral journals trough the Scien-

ce Citation Index. // Information processing and management 25: 713 – 719

221


BIBLIOMETRIC ANALYSISOF THE JOURNAL "WORKS FOREST RESEARCH INSTITUTE,

JASTREBARSKO" (1998-2002)

Summary

A bibliometric analysis of the journal Works Forest research Institute, Jastrebarsko, forthe 1998-2002 period, has shown that 65 original scientific papers (on average 6.5 papersper issue) and 7 reviews were published. Forty three percent (43%) of the papers dealt withsilviculture. Fifty three percent (53%) were written by a single author, and the average num-ber of authors per paper was 1.89. Most authors were the employees of the Forest ResearchInstitute, Jastrebarsko. All papers were in Croatian with the title and summary in English.An average of 17.68 references were cited per article (predominantly papers published in jo-urnals), and the references were written in 17 different languages. The references used wereon average 13 years old. Only 15% of the authors cited themselves. Comparison of the ob-tained results with the results from 1985 shows that the book, as a source of information, istoday 13 % less used; references older than 10 years are fewer and today some of the litera-ture cited ranges from 0 - 1 year old. The journal Works Forest research Institute, Jastrebar-sko is regularly published (one volume with two numbers each year).

Key words: papers analysis, citations analysis

222


biblometrijska analiza ^asopisa radovi [umarskog …~ajke ~asopisa radovi [umarskog instituta,...

Documents