biblija.teologija

8/8/2019 biblija.teologija

1/12

BIBLIJSKA TEOLOGIJA

Biblija = iz grkog jezika to biblion svei (knjiica),mn. ta biblia sveii, zbirka (zbornik) mnogo knjiga.

Po etnolokoj izvedenici, Biblija je zbirka knjiga (knjiica).Sveto Pismo alternativni naziv za Bibliju, rabe ga i drugi narodi (lat. Scriptura Sancta)

Biblija je knjiga jedne vjeroispovjesti a ona moe biti idovska kranska a osnova je i za Kuraan (sadri djelove Starog i Novog zavjeta)

Dijeli se na 2 djela: - Stari zavjet (batina idova Hebrejska Biblija ne obuhvaa sve djelove kao kranska ali se moepoistovjetiti) (10. st. BC 1. st. AD)

- Novi zavjet (sastavili Krani) (49 AD 98 AD)

Kanon = mjerilo ( normativ ) po kojem se mjeri koja je knjiga dio Biblije a koja nije. (idovski kanon, Kranski kanon)idovski kanon Starog zavjeta je sueniji od kranskog kanona jer ne sadri sve knjige Starog zavjeta.

Knjige Svetog pisma su nadahnute od Boga i mjerodavne su za vjeru i udoree a nisu znanstveni prikaz.

538 390 BC (Doba izgradnje velike sinagoge u Jeruzalemu) idovi skupljaju svoje svete spise i oblikuju popis tihsvetih knjiga (to je poetak stvaranja idovskog kanona).

70 AD Rimljani razaraju Jeruzalem (i veliki hram tj. sinagogu) i istjeruju idove (osim u Galileji)90 AD idovi se skupljaju u mjestu Jamnia (izmeu Tel Aviva i Jeruzalema) te objavljuju popis svih knjiga koje su za

idovstvo obvezatne i vrijedne. Time objavljuju svoj idovski kanon kako bi se odvojili (razgraniili) od spisa novevjere (Kranstva).

Krist roen 4 - 6 BC, umro 30 AD Isus se nije rodio 0. (nulte) godine nego 4 do 6 godina ranije pogreka je nastala u5. stoljeu jer se tada poelo raunati vrijeme po dananjem principu, a prije toga se raunalo po rimskim carevima(npr. 5-te godine cara Dikolecijana).

u 5. stoljeu Papa nareuje jednom monahu (Dionizije Mali) da proui povijest rimskih careva i odredi kada je Isusroen. On je u popisu ispustio jednog cara koji je vladao samo 5 godina te od tuda dolazi greka u proraunu.

Isus je roen za vrijeme posljednje ili pretposljednje godine vladavine cara Heroda (4-5 god. BC) i ivio je 34 do 36godina, a ne 33 godine kako to obino biva prikazano.

Evanelja = interpretacije a ne striktno povjesni dokumentiMatejevo (75-80 AD) Pokuava zapisati sjeanja o Isusovom roenju (prva 2 poglavlja) no veina toga je preuzeta iz Starog

zavjeta (zvijezda koja vodi mudrace koji nose darove, pokolj nevine djeice)Lukino Evanelje (85 AD) pokuao donijeti neke podatke iz Isusova djetinjstva (od ivuih roaka)Markovo Evanelje (65-70 AD) podatke za svoje evanelje crpio od Petra kojemu je bio prevoditelj na grki (Petrov tuma,

tajnik).40 - 50 AD Quele = izvor Zbirka na Aramejskom jeziku (na njemu se temelji Matejevo evanelje).Matej crpi podatke od Marka, a Luka je upoznat sa radom Marka i Mateja te poznaje Q.Marko pie za Krane u RimuMatej pie za idove koji su postali KraniLuka pie za Krane u Siriji i Maloj Aziji

Krani imaju 7 knjiga vie u Starom zavjetu 1. i 2. knjiga Makabejaca, knjiga Siraha, knjiga Mudrosti, knjiga Tobija,Judita i djelovi Estere. Deuterokanonske knjige. (gr. deuteros = drugi)

Protokanonske knjige (gr.protos = prvi) sve ostale (prve knjige) koje su priznate i od Krana i od idova.

idovi priznaju kao mjerodavne knjige za idovsku religiju samo one knjige koje su pisane Hebrejskim jezikom pa zato nepriznaju ovih 7 knjiga koje su pisane Grkim jezikom.

250 BC (do 150 BC) Biblija (Stari zavjet) je prevedena sa hebrejskog na grki u Aleksandriji jer je tamo ivjela velikaidovska zajednica koja je izgubila kontakt sa hebrejskim jezikom ali ne i vjerom. Tada nastaje Septoaginta -Prijevod Sedamdesetorice itav Stari zavjet je preveden s hebrejskog na grki ali su se dodavale i neke noveknjige (ovih 7 Deuteokanonskih knjiga) koje idovi ne priznaju kao dio njihovog Starog zavjeta. Naziv KnjigaSedamdesetorice

je dobiven po legendi koja kae da je izvornik Starog zavjeta na hebrejskom dan 70-ici mudraca daga prevedu u 40 dana, a zatim su sakupljeni svi prijevodi i usporeeni te je ustanovljeno da su svi prijevodi identini znai prijevod na grki je bio toan.

1

1


2/12

Palestinski kanon idovi koji ne priznaju deuterokanonske knjige tj. SeptoagintuKranski kanon idovska dijaspora koja priznaje Septoagintu (kanon u dijaspori).

U 11 st. (1007. god) nastaje najstariji sauvani izvornik na hebrejskom jeziku Kodeks Petrogradski (Lenjingradski) koji jeStaljin prodao Englezima kako bi nahranio gladne Ruse.

Taj Kodeks je mlai od Septoaginte za 1200 godina, te je zato Septoaginta vrlo pouzdan prijevod (u to doba se vieznalo hebrejski nego u 11 st.). Kako je Kodeks pisan na hebrejskom to dokazuje da su idovi vrlo vjerno sauvali svoj

jezik.idovska religija nacionalna religija (vezana na njihove granice)Kranstvo otvoreno je svijetu

116 AD Papijas radi popis knjiga od tada na dalje vrijedi Sveto pismo kao referentno.1562. g. Tridenski koncil donosi dekret u kojemu su opisane sve knjige koje Krani priznaju nadahnutima i

vjerodavnima od Boga.M. Luther ne priznaje onih 7 knjiga (deuterokanonskih) oslanjajui se na idove i protivei se Rimu.

Apokrifi (gr. apokrifo = skrivati) drugi naziv za deuterokanonske knjige (nepriznate od idova i Protestanata).I Krani imaju svoje apokrife (iz Novog zavjeta) 2 - 5 st. Tomino, Petrovo evanelje, knjiga apokalipse. Crkva ih nijepriznala kao slubene spise (zbog naivnih, magijskih opisa). Krani sve novonastale spise nakon poetka 2. st. AD smatrajuapokrifima.

Krani prihvaaju sve knjige Starog zavjeta kaoSveto pismo Stari Z. + Novi Z. = BiblijaZnai po katolikoj Bibliji postoji: 46 knjiga Starog zavjeta + 27 knjiga Novog zavjeta = 73 knjige.Od 46 knjiga Starog zavjeta, 39 knjiga je priznato i od idova i Protestanata, a preostalih 7 knjiga su deuterokanonske knjige

priznate samo od Katolika.Stari zavjet te su knjige nastale u razdoblju od 10. st. BCdo kraja 1. st. AD (ukupno 1100 godina) a u njima su opisane

povijest, mudre izreke, poslovice itd.Novi zavjet od 49 AD do 98 AD (Pavlova poslanica Solunjanima, Ivanovo evanelje).

Stari zavjet je savez Boga s Izraelskim (idovskim) narodom ili posebni odnos ljubavi i prijateljstva sa idovima.Novi zavjet je novi oblik odnosa Boga i ljudi koji je svojim ivotom, svojom smru na kriu i svojim uskrsnuem od mrtvihustanovio Isus Krist.

Biblija nije knjiga za zabavu. Crkva predlae itanje Biblije kao istinski susret s Bogom.Biblija nije knjiga prirodnih znanosti.Biblijski pisci piu o pojavama i dogaajima onako kako su ih shvatili u okvirima vjere tj. ele otkriti vjerski smisao.

Biblija zapoinje Knjigom Postanka, a zavrava Otkrivenjem (Apokalipsom).

Prva knjiga u Bibliji knjiga o prapovijesti ovjeanstva pisci nisu mogli iskusiti to doba ali su stvaranje svijeta i ovjekaprikazivali u svjetlu vjere govore od kuda taj svijet, smisao postojanja ... NE znanstveno, ve teoloki.

Znanstveni i teoloki pristup upotpunjuju jedno drugo, nema sukoba iako idu u razliitim smjerovima.Teoloko gledanje odnos ovjeka u odnosu na Boga, opis ovjeka i njegove savijesti.

Povijesni dogaaji u Bibliji nisu preneseni sa znanstvenog stajalita, ve kao odnos izmeu ovjeka i Boga. Biblijski piscipokuavaju pokazati neku viu instancu, dok povjesniari vide samo slijed dogaaja tj. uzrok uinak.

Biblija zbirka knjiga koje idovi i Krani smatraju normativnom knjigom vjere svjedoanstvo vjere knjiga vjere, istine i ivota (namjenjena vjernicima) knjiga iskustva jednog naroda rije Boja uperena ovjeku zapis jednog dijaloga koji je voen izmeu Boga i ovjeka vjerniki susret s Ocem Bogom.

Podjela Starog zavjeta:Po hebrejskom nainu:Petoknjije: 1) Tora 2)Povijesne Knjige 3)Rani proroci 4)Kasniji proroci 5)Spisi

moe se svesti na 3 djela: Povijesne , Proroke, Spisi.Po kranskom nainu: 1)Povijesne knjige 2)Proroke knjige 3)Mudrosna knjievnost

Petoknjije se pripisuje Mojsiju, tj on je dao napisati samo osnovne zakone koji su se kasnije nadopunjavali i s vremenom jeproizalo pozamano djelo. Knjiga postanka, Knjiga izlaska, Levitski zakonik, Knjiga brojeva, Ponovljeni zakon

Stari zavjet po kranskom nainu podjele:

2

2


3/12

1) Povijesne knjigea) Jouina knjiga ulazak Izraelaca u Kanaan i osvajanje obeane zemlje

b) Knjiga Sudaca razdoblje kada zemljom upravljaju suci (6 malih i 6 velikih sudaca) (1230 1030 BC)Obje knjige su nastale na temelju usmene predaje

c) Prva i druga Samuelova knjiga Samuel je bio sudac, sveenik i prorok za vrijeme kada Izraelci izlaze izEgipta (1250 1230 BC)

d) Prva i druga Kraljeva knjiga izabranje i pomazanje prvoga kraljaaulusa sa sjeditem u Hebronu (1030 BC)

U Kanaanu je 12 Izraelskih plemena koja su samostalna i svako ima svoje plemenske poglavare no svi imaju samo jednogkralja. U doba Jouina ulaska u zemlju, grad Jerihon je bio razruen Oko 1030 BC aulpostaje kraljem Samuelje bio protiv toga tj. htio je da i dalje ostanu religijska zajednica ali narod je htio kralja koji bi ih vodio u rat(protiv Filistejaca) i pobjede (trebalo je organizirati narod, vojsku i imati kralja)

Filistejcisu ivjeli oko Tel Aviva i imali organizirano drutvo, luke, gradove (5 gradova 5 kraljevstava udrueno)aula nasljeuje David 1010 BC on osvaja Jeruzalem (tu su ivjeli Jegustejci) i pretvara ga u svoju prijestolnicu te

ujedinjuje 12 Izraelskih plemena. David osvaja i druge gradove a meu njima iMegido poznat kao Vrata Palestine.Megido grad koji je kroz povijest najvie razaran po njemu dolazi nazivArmagedon tjHar Megido.Salomon nasljeuje Davida 980 930 BC otkida 10 sjevernih plemena i postaju samostalni. 2 plemena na jugu ne

ulaze u taj savez (Judino i Benjaminovo pleme).

Ezekija i Joua juni kraljevi (dobri kraljevi)Samarija pada 721 BC, okupiraju je Asirci te odvode pripadnike tih 10 plemena u Asiriju (podruje Mezopotamije) inaseljavaju ih tamo. (idovi su tamo ivjeli sve do arapskog izgona 1948 godine nakon proglaenja drave Izrael).

611 BC Babilonski kralj rui Asirskoga kralja i zasjeda na prijestolje587 BC Nabukodonosor rui Jeruzalem (zavretak druge Knjige Kraljeva).Nastaje stapanje plemena kraj Knjige Kraljeva. nakon toga nastajuKnjige Ljetopisa.

Sve ove navedene knjige (posebno Knjige Kraljeva) do Knjige Ljetopisa opisuju povijest od poetka svijeta (Adam i Eva)pa sve do kralja Davida kojega glorificiraju kao idealnog vladara a preuuju njegove slabosti (zaljubio se u tuu enu a njenmu se borio za njega pa ga je David dao staviti u prve borbene redove kako bi poginuo a David postao zakonski mu). Knjiga Ljetopisa to isputa, a Knjiga Kraljeva opisuje i povratak Izraelaca u obeanu zemlju.

Perzija poraava Babilon Perzijski kralj daje proglas idovima da se slobodno vrate u Izrael (538, 523, 516 BC)

To su bile Povijesne knjige idovi ove knjige prihvaaju kao Proroke knjige jer se povijest opisuje na proroki nain.

2) Proroke knjige:Izaija (740-701 BC), Jeremija (625-587 BC), Ezekiel(587-538 BC) 3 velika proroka zato to su njihove knjige velike

(opirne po 50-60 poglavlja).12 malih proroka iza sebe ostavili kratke spise (po 10 ili manje poglavlja) pa se zato zovu mali proroci.

3) Mudrosna Knjievnost:1) Psalmi 2) Knjiga O Jobu 3) Izreke 4) Propovijedi 5) Pjesma nad pjesmama 6) Knjiga mudrosti(60 BC najmlaa knjiga Starog Zavjeta) 7) Knjiga Siraha.

Dueterokanonske knjige Mudrosne Knjiga Mudrosti i Knjiga Siraha

Povijesne 1. i 2. Makabejska (povijest idova od 186 -140 BC, ustanak idova protiv grkeokupacije)Stari zavjet priprava tj. vrijeme koje prethodi IsusuNovi zavjet djelovanje Isusa i njegov nauk

Rije Zavjet znai Savez.Hebr.Berit gr.Diateka lat. Testamentum hrv.ZavjettjSavez.Sredinji pojam Starog i Novog zavjeta jeSAVEZ Savez je neto to se stavlja izmeu dvaju subjekata: Boga i naroda tj.

Boga i pojedinca, tj. to je savez prijateljstva, savez veze.U Bibliji se rije zavjet koristi kako bi se oznailo da li se radi o Starom ili Novom zavjetu, ali se u svim biblijskim tekstovima

umjesto rijei zavjet koristi rije savez.

Jeronim (prijeklom iz Dalmacije) je autor prvog prijevoda Biblije na latinski jezik Vulgata (4. i 5. st. AD)

Na starom hrvatskom jeziku na ikavici: Sveto pismo Staroga uvita i Novoga uvita.

3

3


4/12

Sveto pismo Starog zavjeta je pisano na hebrejskom jeziku. Hebrejski jezik u Isusovo vrijeme je moderniziran i izmjenjenpod utjecajem aramejskog i djelomice grkog jezika. Aramejski jo uvijek nije mrtav jezik jer se govori u nekim kranskimselima u Libanonu te u Iraku od kuda su krani mahom protjerani a najvei dio njih se naselio u Europi i to veim djelom okoFrankfurta. Dodue oni svoj jezik zovu Asirski umjesto Aramejski. Hebrejsko pismo je zapravo Aramejsko pismo.

Podjela Novog zavjeta:

Novi zavjet: 5 Povijesnih knjiga

14 Pavlovih poslanica 7 Apostolskih poslanica 27 knjiga Otkrivenje (Apokalipsa)

1) Evanelja:4 Evanelja Marko, Matej, Luka, Ivan (oni nisu uvijek autori ve autoriteti tj. pokretai inicijative za evanelje)Evanelje gr. euangelion lat. evangelium = radosna vijest. Od tuda i naziv aneo (angelos = glasnik)

a) Evanelje po Marku 55 60 AD najstarije Marko je bio Petrov uenik i tuma na grki. Petar dolazi uRim oko 55 AD te preuzima vodstvo kranske zajednice 62 AD Petar biva muen Poslije Petrove

smrti, sljedbenici mole Marka da zabiljei i popie sve Petrove govore (kateheze) kranskoj zajednici.b) Evanelje po Mateju 75 80 AD Mateju je pravo (idovsko) ime Levi a bio je carinik evanelje je

pisao za idove u Palestini i Siriji Vrlo vjerojatno Matej nije autor ovog evanelja no dri se da je Matejduhovni pokreta (inicijator) tog evanelja Pisano je na grkom jeziku no pretpostavlja se da je jezgraovog evanelja na aramejskom jeziku jer je to bio jezik idova u Jeruzalemu.

c) Evanelje po Luki 80 85 AD Luka je bio lijenik evanelje je pisao za Krane u Maloj Aziji i toizvrsnim grkim jezikom.

d) Evanelje po Ivanu 98 AD evanelje je vjerojatno napisao neki njegov uenik jer je Ivan u to doba bio vrlostar (98 godina ili vie) u evanelju ne ponavlja ve izreeno u prethodna 3 evanelja nego daje noviizriaj i poklanja panju Isusovom govoru Ivan udesa ne naziva udesima ve znakovima tj. svako udoje znak Boji i ima poseban znaaj a Ivan ih pokuava tumaiti na teoloki nain (npr. kruh kod idova ima imaterijalno i duhovno znaenje)

Prva 3 evanelja su pisana grkim jezikom i vrlo su slina no imaju i odreenih razlika. Prva 3 evanelja (Marko, Matej, Luka) su Sinoptika evanelja gr. Sinopctik ita se jednim pogledom jer

su vrlo slina pa se lako vide razlike koje upuuju to je netko opisao opirnije a to je netko ispustio Svako od tih evanelja gleda i opisuje Isusa te tumai njegov nauk u skladu sa potrebama odreene zajedniceza koju je to evanelje pisano U skladu sa Isusovim govorom ali prilagoeno.

etvrto evanelje (Ivan) je Teoloko evanelje pokuava na teoloki nain tumaiti uda kao znakove Boje.

2) Djela Apostolska: (napisao Luka oko 85. g. AD)Opis i djelovanje prvih Isusovih uenika (Apostola) koji su krenuli u svijet nakon Isusova uskrsnua i uzaaa danavijetaju i propovijedaju Isusove rijei obuhvaa od duhova do Pavlova odlaska u Rim i zavretka u zatvoru(Pavao je pogubljen zajedno sa Petrom 62 AD a po nekim drugim izvorima 67 AD (izmeu 62 67 AD)

3) 14 Poslanica (Pavlovih):Poslanice Rimljanima, 1. i 2. Poslanica Korianima, Poslanica Hebrejcima itd.Latinizirani grki: epistola od epistole sveana poruka, poslanica

Latinizirani grki: evangelium od euangelion

Pavao pie poslanice onim kranima kojima je on propovijedao (tako pie Rimljanima da bi ih pripremio naevanelja).

4) 8 Apostolskih Poslanica:Jakovljeva, 1. i 2. Petrova, 1. 2. i 3. Ivanova, Judina + Otkrivenje (Apokalipsa proroki spis, Ivan oko 96. g. AD)

Kako se itaju biblijski tekstovi: Post 1.26 Knjiga Postanka 1. poglavlje 26. redakPost 1.1 2.4a Knjiga Postanka 1. do 2. poglavlje, 1. redak do 4. retka prva polovica

(oznaka 'a' znai redak se dijeli na 2 dijela, 'a' je prva polovicaretka)(ovdje bi to znailo da su starija i novija predaja spojene zajedno)

Otk 6.4c Knjiga Otkrivenja (Apokalipsa), 6. poglavlje, 4 redak i to 3. dio tog retkaIz 1-39 Knjiga Izaija, 1. do 39. poglavljePnz 6.2-3 Ponovljeni Zakon 6. glava, 2. do 3. redak

Povijesni dio (kako je nastao Stari zavjet):

4

4


5/12

1250 BC izlazak iz Egipta1250 1040 BC vrijeme sudaca1030 BC prvi kralj aul1010 BC na vlast dolazi kralj David (vlada do 980 BC) koji oko 1000 BC osvaja Jeruzalem i stvara mono kraljevstvo

ujedinivi 12 plemena, te osvaja neke susjedne drave. David je nasljedio aula u Hebronu no uvidio je znaajJeruzalema, te nakon osvajanja tog grada od njega stvara glavni grad. Ujedinjava 10 sjevernih i 2 juna plemena.Uspio je pripojiti Edom (na jugu, blizu Sinaja), podruje oko Mrtvog mora Moab, Aram na sjeveru (glavni grad jeDamask). Nije uspio osvojiti jedino podruje pod Filistejcima (5 gradova - kraljeva). Filistejci su to podruje naselili

doavi s Krete (od 1200 1150 BC). Davida nasljeuje Salomon (njegov sin) za ije se vladavine razvija bogataspisateljska djelatnost. Pisci obilaze plemena i skupljaju usmenu predaju a na temelju toga nastaje Biblija. Jahvistika predaja (J) oko 950 BC Bog se naziva Jahve, o Bogu se govori kao o ovjeku, o Bojimosjeajima kao o ljudskim. No ujedno ima i neto teologije. Predaja je nastala u Jeruzalemu (Judeja)

934 BC Kraljevstvo Salomonovo (Davidovo) rescjepilo se na sjeverni i juni dio. Podjelio ga je Jerobua (bio je Davidovgraditelj) i on odvaja 10 sjevernih plemena te se osamostaljuje i proglaava kraljem, dok sin Salomonov ostaje sa 2juna plemena. Jerobua daje izgraditi hram i zabranjuje svojim podanicima odlazak u Jeruzalem (samo 12 km odgranice) te sam imenuje sveenike. Pod njegovim utjecajem se na sjeveru Jahvistika predaja poinje razvijati u novupredaju Elohistika predaja (E) 850 750 BC teoloki je razvijenija, jae naglaava transcedenciju boju(izbjegava opis Boga kao ovjeka), prvi put se pojavljuju aneli (poslanici Boji) preko kojih Bog komunicira saljudima. Predaja je nastala u Samariji.

721 BC Asirija rui sjeverno kraljevstvo i raseljava idove oko Eufrata (Mezopotamija). Mnogi sveenici, zanatlije bjeesa sjevera na jug i donose svoju teologiju (tradicije, predaje). Tako nastaje Jehovistika predaja (JE) kao

pokuaj spajanja sjeverne i june tradicije u jedan opus.650 BC Deuteronistika predaja (D) nastaje iz kole, ima razvijeniji pogled i razmiljanje o Bogu, pokuava nanovo

iitati sve stare predaje o Bogu. Nastaje reforma i stvara se ponovljeni zakon.622 BC Joija dolazi na vlast (poznat kao duhovan kralj). Od sveenika doznaje da u Jeruzalemskom hramu ima skrivena

jedna Mojsijeva knjiga, koja biva prihvaena kao knjiga ponovljenog zakona (12 do 26). Na temelju te knjige, Joijaprovodi duhovnu promjenu.

Knjige kraljeva Deuteronomistiki opus611 BC Asirija je unitena od Babilona.587 538 BC Babilonsko suanstvo. Oko 550 BC za vrijeme Babilonskog suanstva nastaje vrlo teoloki utemeljena

predaja Sveenika predaja (P)539 BC Perzijski kraljDarije rui Babilon i osniva Perziju. On daje idovima dozvolu da se vrate u Izrael. Po povratku u

Izrael, nastaju 1. knjiga ljetopisa, 2. knjiga ljetopisa, knjiga Ethemija, knjiga Ezra one opisuju povijest od stvaranjasvijeta i zavravaju sa svojim vremenom (povratkom iz Babilona).

538 515 BC Knjiga Ezra, opisuje obnovu Jeruzalema450 350 BC posljednja velika redakcija Starog zavjeta (Petoknjija)250 150 BC prijevod opusa na grki (Septoaginta)150 60 BC knjige koje su pripojene Septoaginti

Masoretski tekst oko 750 AD najstariji sauvani masoretski tekst je Petrogradski kodeks (nastao oko 1101 AD)

Povijesni dio (kako je nastao Novi zavjet):Isus je roen oko 4 6 BC (neznamo tono, godine su brojene po rimskim carevima, Dionizije Mali se prevario za 6 godina

pri izraunavanju Isusova roenja, a umro 7 travnja 30 godine (na taj dan je bio blagdan Pasha).Nakon njegove smrti, Isusovi uenici propovijedaju njegov nauk.

3 etape (kristologije): 1) Usmena predaja2) Poslanice

3) EvaneljaIsusovo djelovanje (20. 30. g. ) + Propovijed o njegovom djelovanju do otprilike 50. godine. Izmeu 30. 50. godinenastaje i razvija se Kristologija. Nastaju Pavlove poslanice, stvara se slika Krista ali ne fizika ve teoloka slika. Polazite zakristologiju je uskrsnue od mrtvih.Pavlove poslanice 49-62 AD najstariji spisi Novog zavjeta opisano Pavlovo misijsko putovanje (poslanice

Solunjanima)Do kraja 1. stoljea Marko pie evanelje (70. g.) Isusa su prepoznali kao sina Bojeg pri krtenju u rijeci Jordan.

Matej pie evanelje opisana je spoznaja da je Isus sin Boji od trenutka zaea.Markovo evanelje Pretpostavka: napisano prije idovske katastrofe, kada su idovi raspreni po Mediteranu

nema tragova tj. ne pie o propasti Jeruzalema (70 AD) Isus opisuje se njegova vizija budunosti: Ne oplakujte mene ene Jeruzalemske, ve sebe I djecu

svoju odnosi se na ono to e se dogoditi 70 godine AD (propast Jeruzalema)Matejevo evanelje Josip zauzima posebno mjesto u opisu Isusova djetinjstva

Lukino evanelje sadri izvore o Mariji (preko poznanika) i izvor o izgubljenom sinu, preljubnici .Ivanovo evanelje oko 114. godine u Egiptu krui papirus pronaen prije 30-ak godinaNovi zavjet prva knjiga = Poslanica Solunjanima, zadnja knjiga = Ivanovo evaneljeLuka uzima od Mateja, a Matej uzima informacije od Marka i Q-spisa (na aramejskom 40-50 AD ubrzo prevedeno na grki)

5

5


6/12

Opis Isusa u sva 4 evanelja:

Marko Isus kao sin boji u Jeruzalemu (od trenutka krtenja u rijeci Jordan)Matej Isus kao mesija, pomazanik tj kao obeani starozavjetni mesija (gr. hristos = hebr. maijah = lat. mesias)Luka Isus dolazi kao lijenik, pun dobrote (Isus ne osuuje preljubnicu) puno dobrote, njenosti, ljubaviIvan teoloki prikaz Isusa, tumai to Isus za nas znai

Opis muke Isusove: spis oko 40 AD, prihvaen od onih koji Isusa prihvaaju kao svog uitelja.Poslanice Hebrejima: pie ih neidov, vjerojatno Ivan.

Kumran 1947. god. vano arheoloko nalazite na zapadnoj obali Mrtvog mora. biblijski, pravni, gospodarski spisi na hebrejskom, aramejskom, latinskom, grkom, arapskom nastalo od 150 BC 68 AD pisali ih Eseni,vjerska zajednica izolirana u pustinji koji nisu zanimala zbivanja oko njih ve su se bavili vjerskim pitanjima, pobijenisu 68 AD od strane Rimljana. prema spisima Novog zavjeta nema traga o Esenima i nema traga o Esenskimspisima o kranima nije aktuelno.

TEOLOGIJA

theos + logos = Bog + rije (nauka) teologija vieznaajna drugi hrvatski naziv je bogoslovlje

Biblijska teologija nauka o Bogu koja se temlji na Bibliji kao glavnom izvoru te naukeO Bogu NE govore na isti nain biblijska i dogmatska teologija ili pak grka teologija.

Egzegeza analiza biblijskih tekstova, izvlaenje smisla iz biblijskih tekstova

Biblijski pisci ne poznaju ope pojmove kao to ih poznaju grka filozofija. Biblijski pisac ne zakljuuje iz univerzalnihpojmova niti iz silogistikog razmiljanja. To je zato to su ivjeli u drukijem svijetu za razliku od Grka koji su razvilifilozofiju.Izraelci su iza sebe ostavili Bibliju i mnoga djela koja tumae Bibliju a ne filozofska djela. idovi su prevodili Sveto pismo naaramejski jezik u to vrijeme je to bio najznaajniji jezik (trgovina itd.)

Targumi slobodni prijevodi Svetog pisma. Nisu prevedeni doslovno, ve su neki djelovi opirno prevedeni (tumaenje). prijevod Starog zavjeta na puki aramejski jezik, djelom protumaen i proiren dodacima

Talmud zbornik idovskih djela (rabinske literature) zbirka idovskih tumaenja Mojsijeva Zakona1) Mina drugi po redu tj. misli se na Toru koja je sveta knjiga odmah poslije Biblije2) Barajta 3) Toseftu tumaenja nejasnoa iz Mine

idovi su objavili Talmud kao drugu knjigu odmah poslije Biblije a obuhvaa gornja tri djela.

idovi nisu ostavili filozofska djela sve do 6 st. AD kad su poeli znaajnije prihvaati grku filozofiju (pojava Arapa Islama)jer su ivjeli okrueni Arapima koji su preuzeli grku filozofiju i razvili je u svom obliku.

Majmonid 11. st. poznati idovski filozof, sintetizirao je idovsku religiju u 13 lanaka. 13. lanak je vjera u uskrsnue, tektada se uskrsnue pojavilo u idovskim pogledima.

Hebreji nisu poznavali ni - diskurzivni (silogistika) pogled petar = ovjek = razumno bie

ni - spekulativan pogled aproksimacija, opi pojmovi, ovjek svojim umom stvara ope pojmove(univerzalne)

U biblijskom nainu razmiljanja je mitopejsko razmiljanje (gr. mitos = initi, stvarati mitove). Zato u Bibliji ima mnogoslika, usporedaba i predoba iz ivota.

10 st. BC Jahvistiki pogled stvori Bog ovjeka od praha zemlje i udahne mu duu (Bog pustio duboki tvdi san naAdama, izvadio mu rebro i od njega napravio enu).

6 st. AD sveeniki pisac stvori Bog ovjeka na sliku svoju, muko i ensko stvori.

Duboki san = proroko vienje, pojavljuje se svega par puta u Bibliji pad u trans, spoznaje.

Evo kostiju od mojih kostiju, meso od mojega mesa opis tijesne veze, rodbinske veze, najblie u krvnome srodstvu, ali iopis vrlo prijateljske veze.Adam spoznao bie njemu najblie Eva ima istu narav, ista svojstva kao i prvi ovjek (Adam). Ista je, jednakovrijednakao mukarac. Time biblijski pisci stavljaju enu u istu razinu kao mukarca tj imaju ista prava i iste obveze.

6

6


7/12

Biblija za idovstvo i kranstvo je objavljena knjiga prepoznaje boje otkrivenje, govor objava Bog dolazi doljudi (saginje se) pa im otkriva svoj nauk.

Filozofija je bila slukinja teologiji skolastika se razvija u 10-11 st. AD i tada mijenja takvo shvaanje (nastaju promjene).

Bog je preduhitrio ovjeka, ali i ovjek trai Boga: odakle sam, kamo idem to je osnovno pitanje svih religija i naroda pase u principu niti jedan narod (religija) na moe nazvati ateistikom. U Budizmu pojam Boga nije nadnaravno(transcedentalno) shvaen kao u drugim religijama, ve se Budizam bavi ovjekom tj. To je antropoloka religija tj ovjek je u

sreditu zbivanja (patnja, nirvana).

U Bibliji je prisutno Boji silazak ovjeku, te ovjekov uspon prema Bogu.

Sveto pismo Bog ima razna imena a svako ima veliko znaenje Jahve, Jehova sva ta imena sadre neto od boanskog svojstva, pa imena imaju vei znaaj nego danas. blagoslovljeno ime njegovo = misli se = hvaljena njegova svojstva

Poznavati Boga u biblijskom smislu znai susresti Boga, priznati ga, ljubiti ga, ivjeti po njegovom zakonu.Poznavati ima i egzistencijalno i ivotvorno znaenje.

Drvo ivota = drvo spoznanja dobra i zla poznavati dobro i zlo znai ivot. Ovo nije prirodoznanstveno ve teolokoobjanjenje. U Kanonskim religijama drvo ivota je drvo oko kojeg se slavilo blagdane, obljetnice itd.

Zmija simbol Boga pada, odvodi Izraelce (prve ljude) od Boga.

Ep o Gilgameu takoer se pojavljuje drvo ivota i zmija (kad je Gilgame posegnuo za drvom u vodu, zmija ga ugrizla)

NAZIVI BOGA:

Imena na hebrejskom jeziku: El Bog (singular)Elohim Bog / Bogovi (plural)Eloah Bog (iz ovog naziva nastao izraz Alah)

El singular pojavljuje se u svim semitskim jezicima, u korjenu te rijei je uzvienost i moElohim plural Kanaanci a poslije njih Hebreji su smatrali jednog Boga u koga vjeruju ali su u njemu kao jednom biu

sadrani svi epiteti koji se Bogu pridodjeljuju (jedno bie koje u sebi ima puninu boanstva)Eloah u pjesnikim tekstovima (psalmi) iz njega nastao naziv Alah (to nije vlastito ime ve naziv)

Jahvistika predaja Jahve je vlastito ime BogaElohistika predaja izbjegava se naziv (ime) Jahve a upotrebljava se Elohim da bi se naznaila boja transcedencija

(upotrebljava se prvi put aneo kao veza Boga i ovjeka jer Bog ne moe direktno govoriti ovjeku)

Adonai hebr. rije od Adon = gospodinAdonai = gospodin nad gospodinima, gospodar gospodaraU Bibliji dodatak +ai kao pojaanje znaenja imenice (npr. junak-junaina)

Naziv Adonai dolazi iz spisa naenih u Ra E amra (Ugarit) izmeu Sirije i Libanona, otkapanjem knjinice.

Jahve sveto ime koje se nije izgovaralo (umjesto njega govorilo se Adonai)Jahve smatramo osobnim Bojim imenom.Jahve ime su prije Hebreja koristili Midijanci, a do Hebreja je doao preko MojsijaJehova do 18 st. a nakon toga se ustanovilo da je pravi naziv JahveMasuriti su dodali samoglasnike tj tokice jer se u prvotnom imenu nije smjelo ita mijenjati.

Jahve Elohim Gospodin Bog

JHVH Jahve, ali se H na kraju ne izgovara tako se pisalo bez samoglasnika iz starohebrejskog glagola hawah = aktivno, biti aktivan, biti prisutan Bog koji je stalno aktivno prisutan

JHVH (idovski naziv) tetragram (etiri suglasnika) u srednjem vijeku postojalo je mistino uvjerenje da rije koja

oznauje Boga imaetiri slova

(npr. lat. Deus, njem. Gott, franc. Dieu, esp. Dios, tur. Alla) tako su Boga nazivali Tetragrammatos (onaj sa etiri slova)Melek kralj ( u Starom zavjetu pojavljuje se za Jahve)Baal Kaananski Bog, boanstvo, gazda

Hebreji su taj naziv koristili samo nakon dolaska u Kaanan, a kasnije je predstavljalo sramotu (poganski bog)

7

7


8/12

Ibaal ljetopisi Samuelov sinIboet ovjek sramote

Jahu (Jah, Jo) stari Semiti na jugu Palestine (Midijanci) nisu imali posebno ime za Boga ve samo On (tajanstveni On)Iz Jahu je dolo Jahve ali se ne zna tono kada.Martin Luther u njemakoj Bibliji pie Er = On

Ja sam onaj koji jesam objava Boja prema biblijskom pismu (to je Bog rekao Mojsiju da kae kad doe Izraelcima)

time je Bog objavio ime Jahve Mojsiju Bog je drutven u svojoj biti, on je viedimenzionalan to krani vjeruju dok idovi i Muslimani NE komentiraju svojesvete knjige jer im to nije dozvoljeno tj. dozvoljeno ih je samo itati.

Krani od Novog zavjeta vjeruju u Sveto Trojstvo. U Starom zavjetu Bog je jedan jedincani, apsolutni, transcedentalan

Vjera u jednoga Boga teza zapoinje od tri proroka Izaije 8. st., poetak 6. st. i kraj 6. st. BC

U Egiptu u 14 st. BC za vrijeme faraona Amenofis IV (ili Eknaton) pojavljuje se monoteizam, dok su svi ostali imalipoliteizam. On je pokuao uvesti samo jednoga Boga i predoio ga simbolom sunca (Bog sunca). Poslije njegove smrti,politeizam je ponovno bio doputen.Simbol sunca (simbol boanstva) imali su i Etruani i stari Germani (to je iskoristio Hitler za svastiku)

Monoteizam kod Hebreja je Bog transcedentalan, on nadilazi sve to postoji u prirodi.

Prema starozavjetnim tekstovima Bog se ne vee uz naciju, on je apsolutno slobodan (nije vezan samo za Hebreje vepostoje naznake da je objavljen i drugim narodima), a ne vee se ni uz svemir(kosmos).

Bog nije vezan ni uz prostor ni vrijemeBog nije materijalno bie (nema tijelo) pa time gdje nema materije nema ni prostora pa

ni vremena. Bog je nadspolan (sadri oba spola ali ih nadilazi)Prije poetka On je bio, poslije svretka On e biti.

Bog je ivot tako se i Isus objavio Ja sam istina, i ivot, tko vjeruje u mene, ivjet e.Bog je ljubav objavljeno u Ivanovim poslanicama

Isus ukazao da nema mukog i enskog, tj. nema materijalnog tijela ve samo duhovno tijelo u raju poput anela.

Mitski elementi sinovi Boji (super ovjek) = mjeanjem Bogova i ena. Tako su nastali prastanovnici Kanaana (bili suvisoki gorostasi)

Potop odnosi se na Mezopotamiju (tamo su bile velike poplave, potopi). Potop je zapravo paradigma u kojoj su sadrane svekatastrofe i patnje koje su zahvatile ovjeka.

BIBLIJSKA ANTROPOLOGIJA

Biblija, Stari i Novi zavjet u sreditu svog opisa ima Boga ali i ovjeka (izabranog naroda) tj. opisuje se odnos Boga i izabranognaroda.

Biblijski jezik o ovjeku je puki jezik, koji ne govori sa znanstvene strane, ve ovjeka shvaa kao Boje stvorenje sogranienim sposobnostima, ogranieno bie ali istovremeno transcedentno bie jer njegov ivot ne zavrava u grobuve postoji ivot poslije ovozemaljske smrti. To bi bila teoloka antropologija.

Tek poslije povratka iz babilonskog suanstva idovi donose sa sobom i neke vjerske sadraje (poruke) kojih nije bilo prije uskrsnue mrtvih (tijela), vjera u ivot poslije smrti.

Uskrsnue je u Starom zavjetu bilo nasluivano ali ne i konkretno, a jasno se pojavljuje tek u 2-3. st. BCProrok Daniel uskrsnut e jedni na slavu a drugi na svoju sramotu2. knjiga Makabejaca sve to vidi na nebu (zvijezde..) je Bog stvorio, a tebi e Bog stvoriti novo tijelo.

Biblijski pisac puki govori o ovjeku, govori pripovjedaki. ovjeka se moe shvatiti jedino usporedo prema Bogu, kaoduhovno bie. Biblijski pisci pokuavaju djelomice odgovoriti na pitanja o Bogu.

Razlika izmeu grkog i biblijskog poimanja ovjeka:Grko dualistiko poimanje ovjeka filozofsko poimanje ovjeka (Sokrat, Platon, Aristotel). ovjek je sastavljen od

tijela i od due (ovjek kao psihosomatska cjelina). Znai sastavljen je od dva elementa: materijalni + formalnielement. Dua je tijelu forma tj. tijelu daje formu. Platon je drao da je dua ovjekova proizala od Boga kao ista

8

8


9/12

ideja te se spojila s ovjekovim materijalnim tijelom i da prebiva u tijelu kao u zatvoru te da jedva eka da seoslobodi tijela i ode u svijet ideja. Grci nisu poznavali uskrsnue.

Biblijsko monistiko poimanje ovjeka ovjek nije sastavljen od tijela i due ve ovjekjest tijelo ijest dua. Ukljuujetri elementa: tijelo (basar), dua (nefe), duh (ruah). Tijelo je meso, a dua je osjetilna, razumna. Meso znai da jeovjek od krvi i mesa, meso je za biblijskog pisca element po kojemu se ovjek moe oitovati (pojaviti) u ovommaterijalnom svijetu. U materijalnom svijetu, ovjek treba materijalni medij za pojavu. Dua nije dovoljna zamaterijalni svijet. Biblijski pisac rabei izraz basar (tijelo-meso) misli na povezanost ovjeka sa materijalnim svijetom

tj. sa zemljom.S obzirom na tri elementa, moralo se misliti na uskrsnue jer sva tri djela imaju znaaj. Basar (meso) je propadljivi element, tj

meso i krv ne mogu uskrsnuti i ne mogu ui u Kraljevstvo Boje. Duh i dua nisu propadljivi.

ovjek poslije smrti se u Bojem svijetu pojavljuje sa svojim tijelom ali ono nije fizike (materijalne) naravi. To tijelo jefilozofski (teoloki) pojam.

Tijelo nije samo materijalno ve je i neto vie od toga tijelo je stvarnost po kojoj se ovjek oituje kao osoba to je onastvarnost kojom ovjek pristupa Bojem svijetu.

Isusa nitko nije vidio kako je tono on uskrsnuo, odnosno taj postupak nisu mu bila prepreka vrata, a u isto vrijeme se pojaviona nekoliko mjesta znai mogao se oitovati kroz neki medij kojim su ga vidjeli oni koji su to eljeli. Isto tako rijeikoje je izgovorio ne bi bilo mogue snimiti jer se radilo o duhovnom tijelu Tijelo koje slui kao medij tj. ovjekkao osoba, kao cjelina.

Postavlja se pitanje: Je li se memorija tj. sjeanja gube ili ostaju nakon smrti? Teolozi smatraju da ovjekov duh prima tasjeanja. Smatraju da uz to duhovno tijelo kojim pristupaju u Boji svijet idu i sjeanja koja je ovjek sakupio tokomivota.

Nema vremenskog obiljeja, uskrsnue nastupa odmah nakon smrti.

Biblija: ovjek = Adam od Adama znaenje Zemlja tj. zemljanin pa time i ovjeanstvo.Bog je udahnuo duh u zemljino bie i tako je nastao ovjek. To nije prirodoznanstveno objanjenje ve teoloko.

Teoloko NE kako je ovjek nastao nego to je nastalo. Mora se opisati kako je to i zato nastalo. Tko je i to je taj ovjek.

ovjek jest tijelo, tj. tijelo jest sastavljeno od zemlje i u zemlju se vraa (prah si i u prah e se vratiti)ovjek nije samo tijelo (prah, zemlja) ve i neto boanstveno a to je duh (po tome je ovjek slika Boja)

Identifikacija ovjeka i slike Boje U ovome svijetu ovjek je slika Boja, tj. ovjek predstavlja na neki nain Boga.Nisu kipovi, slike kao slike Boje nego je ovjek slika Boja.

Oblikova Bog ljude, oblikova ovjeanstvo izmeu biblijskog i znanstvenog opisa nema razlike biblijski tvrdi da jeovjeka stvorio Bog, a da li ga je stvorio izravno ili preko nekog predoblika tako da se razvio u ovjeka nije predmetteologije ali se ne sukobljava sa znanou.

Taj problem je rijeen prije 2. vatikanskog koncila (pomirene su prie kompetencija teologa je da teoloki govori o tome, akompetencija znanstvenika je da znanstveno govori a obje ne smiju prelaziti svoje kompetencije).

Da li je Bog stvorio jednog mukaraca i enu ili vie te na jednom mjestu ili vie mjesta na to pitanje trebaju odgovoritiznanstvenici, a bibliari odgovaraju na to pitanje odgovaraju ovako ako se u isto vrijeme to bie homoniziralo na bilokojem mjestu (Europa, Azija, Afrika) onda je to stvorenje Boje.

Stari zavjet promatra ovjeka kao dio zajednice, a zajednica se smatra kao jedno tijelo, kao jedan ovjek ( korporativnaosobnost).

U Starom zavjetu, sav izraelski narod ima tj. jest korporativna osobnost.

Abraham treba li rtvovati prvoroenca. Bog mu objavio da ne sputa ruku na svoga sina. ovjek se ne smije rtvovati.ovjek je slika Boja. ovjek ne smije rtvovati druge ljude, ve samo ivotinje. U Novom zavjetu Isus ukida i takvurtvu tj sebe nudi kao rtvu za ovjeanstvo.

Adam to smo svi mi, svi smo utjelovljeni u Adamu kao prvom ovjeku. Naa sudbina nas povezuje sa prvim ovjekom, uprvom ovjeku smo svi mi sagrijeili i sve poinje od tog prvog ovjeka. Svi ljudi batinimo grijenost od jednog

ovjeka (tzv.istoni grijeh

).Za razliku od grkog dualistikog shvaanja ovjeka, idovsko shvaanje je monoteistiko (dua je proeta tijelom i obrnuto).

Starozavjetni narod Boga smatra svojim ocem Abijah (otac moj/Jahve), Jaab (Jahve/otac)

9

9


10/12

Prorok Hoea prikazao povijest Izraela kao odnos sina i oca (740 - 701 BC)Jeremija teolog povijesti pozivao narod na obraenje i odmah im obeava bolju budunost.

Jo se u Starom zavjetu koriste opisi Boga kao zarunika zaruenog narodom kao zarunicom.

Osim to su u Bogu vidjeli mukarca vidjeli su u Njemu i majinske vrline.U Novom zavjetu, zarunik Isus ima zarunicu Crkvu.

Slika Boga kao pastira i naroda kao stada.

Knjiga Izaije proroka 66 poglavlja Proto-Izaija, 8 st. BC, prvih 39 poglavlja (ne sve) Deutero-Izaija, sredina 6. st. BC, poglavlja 40-55 Trito-Izaija, oko 520. god. BC, poglavlja 56-66

berit = savez pojavljuje se u prasemitskom jeziku.birit = izmeu neto kao lanci kojima se veu ljudi.

U hrvatskom jeziku u 19. st. prevedeno kao zavjet.Vrhbosanski Nadbiskup ari preveo Bibliju na hrvatski jezik 1943. g. i koristi naziv Savez.Od 1968 koristi se rije zavjet (prijevod Biblije Kranske sadanjosti zadrava rije zavjet)

U Bibliji je savez unilateralan savez Bog predlae, tj. ima inicijativu pa je to savez odreen od jedne strane za razlikuod bilateralnog saveza.

Dokumenti naeni kod Ankare u Turskoj pojavljuju se primjeri unilateralnog saveza kojima su suvereni nametali pravila iugovore drugim narodima ili vlastodrcima.

Hefiti juna Turska nakon iskapanja pronaeni su obrasci za sklapanje razliitog saveza velika slinost sa opisimasklapanja saveza u Bibliji.

10 zapovijedi najvaniji savez izvorno 2 ploe jednakog sadraja (jedna za Boga, druga za narod). To su klauzule da binarod mogao potivati Boga.

Svjedoci sklapanja saveza izmeu Boga i naroda su nebo i zemlja. Na poetku predstavljanje subjekata (Ja sam Gospodin Bog tvoj),

onda kratka povijest (koji te izveo iz Egipta)zatim uvijeti saveza (10 zapovijedi)i na kraju svjedoci (nebo i zemlja)pa blagoslovi i kletve (PNZ ponovljeni zakon)

Sve predaje (od Jahvistike do Sveenike) pridaju Mojsiju veliku ulogu.

Obnavljanje saveza liturgijski in (duhovni) kojim narod putem svojih vjerskih ljudi obnavlja vjerovanje (Jouina knjiga 24.glava, PNZ 6. i 26. glava)

Povijesni kredo ispovijest vjere

U Novom zavjetu Isus sklapa novi savez po uzoru na stari savez (Mojsije na Sinaju) ovo je krv .

Zakon Boji zakonHebr. torah = zakon jrh (jarah) uputiti nekoga nekamo, pokazati put, smjernica, putokaz, uputa, uputstvo.

Mojsijev zakon petoknjije.

TANAH Zakon (Torah), Proroci, Spisi tako zakon zovu u Bibliji (Stari zavjet)

Novi zavjet je nadogradnja Starog zavjeta, tj. reinterpretacija Starog zavjeta u smislu Isusa Krista.Posljednja veera = Pashalna veera

Bogotovlje tovanje Boga u zajednici kroz neke obrede njegovanje odnosa prema Bogu iskustvo susreta s Boanstvom nije privatna stvar, ve stvar zajednice

10

10


11/12

ne smije se improvizirati, ide po nekim tokama izraz ovjekove elje i dunosti tovanja Boga

Kultura njegovanje odnosa prema Bogu tradicijama vlastitog naroda (ili nekog drugog) kulturu susreemo u svakoj religiji isto kao i bogotovlje

Molitva moe biti privatna stvar za razliku od bogotovlja koje je stvar zajednice.

Elementi bogotovlja:1) Sveta mjesta npr. Olimp u Grkoj, a u Starom zavjetu su to poviena mjesta poput Jeruzalema, Hermona, ali i

svete rijeke kao Jordan 2) Sveti predmeti na svetim mjestima kovezi, rtvenici3) Sveta vremena uvjetovana nekim posebnim prirodnim dogaajima (sunce, mjesec)

poistovjeuju prirodne pojave s Boanstvom kod objavljenih religija to nije sluaj to sureligije knjige

na povijesnim zbivanjima blagdani koji slave neke povijesne dogaaje (boravak u pustinji,Sinaj, Egipat)

4) Dodatni elementi nakana, uinci, nositelj bogotovlja, krug sudionika bogotovlja, intenzitet bogotovlja.

U Starom zavjetu bogotovlje se shvaa kao posao, rad.hebr. abodah = posao, rad kult, bogotovlje.Bog izvede Izraelce u Obeanu zemlju da Ga tuje

Abraham 18. st. BC (pretpostavka je da je ivio u 18 st. BC, no neki smatraju da je ivio u 15. st. BC)Bog sklapa savez s Abrahamom.

Nakon razaranja hrama u Jeruzalemu, bogotovlje se nastavlja u sinagogama. U njima se skupljalo, molilo, pjevalo, tumailoSveto pismo ali NE i rtvovalo.

Sinagoga gr. sin agen = dolaziti zajedno.hebr. bet knesset = dom sastajanja (molitve)

Krani su do ruenja hrama u Jeruzalemu ili u sinagogu sa idovima

rtva, molitva, ienja, zavjeti, post bogotovlje u Krana Isus je sebe rtvovao, euharistija kao rtva. Misa je

shvaena kao nekrvna rtva. Molitva je neposredni kontakt izmeu molitelja i Boga.Nebo naziv za Boga jer idovi nisu smjeli izgovarati Jahve. Oe na koji jesi na nebesima = Oe na koji jesi Bog.Sveenici nositelji kulta

Objava:

objava je Boji in. objava tajne, budunosti nekome Bog se objavio na mnogo naina objava se s vremenom razvijala, sazrijevala

Objava je konkretni povijesni dogaaj, pisac misli na neke osobe iz Starog zavjeta koje su postojale.Bog se nije objavio samo jedanput nego je Bog sa ljudima (svojim stvorenjima) takorei putovao.U Starom zavjetu posebno iskustvo jednog naroda, tj. to je zapis tog iskustva.

Privatne objave Meugorje, Fatima, LurdSlubena objava Sveto pismo mjerilo vjere

Biblija NORMA vjerovanja i udotvornog ivota

Bog sebe objavljuje u onoj mjeri koja je potrebna da bi Ga ovjek prihvatio i shvatio.Bog sebe NIKADA ne pretvara u objekt, jer bi onda ovjek bio jai od Boga.Bog objavljuje smisao dogaaja.

Kanali Boje objave udesna djela

povijesni dogaaji (netko (prorok) te dogaaje tumai, npr. izlazak iz Egipta, Babilonsko suanstvo) sve u prirodi (ivotinje, njihov instinkt, ovjekovo divljenje prirodi)

Novi zavjet i svi Pavlovi spisi su pisani na grkom jeziku.

11

11


12/12

Evanelje = radosna vijestgr. eu angelion = dobra (radosna) vijest (poruka)Angelis = vjesnik, onaj koji navijeta aneo.

Evanelje nastanak Markovo obuhvaa vremensko razdoblje od 1 godine, kod Ivana ak 3 godine, dok se za ostala dvaevanelja ne zna tono, ali svakako vie od godine dana.

Pavao je prvi upotrijebio rije Eu Angelion poruku Isusovu je nazvao Eu Angelion.

Markov spis (65-70 AD) upotrebljava taj izraz tj. tim izrazom zapoinje svoje djelo Poetak Evanelja

Markovo evanelje nije biografija Isusa Krista u dananjem smislu rijei, ali je navjetaj poruke i propovijedanja Isusa Krista u

povijesnom ruhu.Marko nije sakupljao povijesne podatke, izvori su mu predaja starijih narataja, vie teoloki nego povijesno.

Marko je prilikom pisanja imao stariji predloak s Isusovim govorima, polemikama s Farizejima, Isusove usporedbe, Isusovaudesa Marko ih je preradio, smjestio je grau u prostor i vrijeme.

Predaje tj tekstovi koji su zapisani u zajednici a koje je Marko iskoristio kao grau za svoje evanelje: Podrobni izvjetaji o muci i smrti Isusovoj te o uskrsnuu (detaljni opisi) Zbirka galilejskih govora Zbirka usporedbi (tumai npr. sjeme posijano .) Izvjetaji o udesima

Izvjetaji i odlomci o zajednici Apokalipsa u kojoj Isus otkriva budue dogaaje

Matej posvjedoio Isusa kao sina Bojeg (Marko to nije pisao)

Djela apostolska ne opisuju Isusov ivot kao evanelja, npr. pie se da je Isus inio udesa ali nije precizirano koja udesa.

Marko opisuje rimskog zapovjednika pri raspeu Isusa koji kae: zaista, ovaj ovjek bijae sin Boji

Isus poziva uenike da ga slijede ali ne vie u nauku ve da ga slijede u vjeri.

Markova mesijanska tajna Isus govori apostolima da nikome ne govore da je on Mesija.Kasnije su uenici, sljedbenici prihvaali samo po sebi (nije trebalo biti nigdje zapisano) da je Isus bio Mesija

Prema Marku, Isus govori mnoge usporedbe od kojih su neke vrlo teko razumljive. prispodobeAktualizacija nekih Isusovih usporedbi Marko prilagoava tj tumai i aktualizira Isusove usporedbe na svoju zajednicu(Rimljani) a ne na zajednicu u Galileji itd. To su radili i drugi evanelisti (Matej i Luka) time se govori o nekimproblemima u novoj zajednici i to ne vrijedi samo za Isusovo vrijeme ve i za sva vremena do danas je zadrano ucrkvenim propovijedima.

Kako se Isus odnosio prema Mojsijevom zakonu Isus nije doao ukinuti zakon (objava Starog zavjeta) nego ga dovriti na to je upuivao Marko.

to mi je initi da uem u ivot vjeni? Isus kae: ono to pie u zakonu , idi i sve to ini.

Isus potuje zakon, ne ukida ga ve dovrava.

Strogo potivanje abata nita ne radi na abat, ak je bilo ogranieno putovati pjeice na 2 km.Nije ovjek stvoren radi abata, ve je abat stvoren radi ovjeka. ovjek je time vie Boji ovjek.

Zapovijedi ima 365 broj dana u godiniZabrana ima 587 broj kostiju u ovjeka

copyright dozersky2003 / 2004

************ THE END ************

12

12

biblija.teologija

Documents