bib.irb.hr · web viewto je plin bez boje i mirisa i zato se smatra opasnim. prilikom udisanja...

ODJEL ZA SESTRINSTVO

Dubravka Gajšek

POVEZANOST PUŠAČKIH NAVIKA RODITELJA S VRIJEDNOSTIMA NIKOTINA U TIJELU DJETETA

Diplomski rad

Zagreb, rujan 2019.

ODJEL ZA SESTRINSTVO

Dubravka Gajšek

POVEZANOST PUŠAČKIH NAVIKA RODITELJA S VRIJEDNOSTIMA NIKOTINA U TIJELU DJETETA

Diplomski rad

Mentor: Prof. Dr. Sc. Darko Ropac, prim.

Zagreb, rujan 2019.

Ovaj diplomski rad je izrađen na Odjelu za sestrinstvo pod vodstvom prof. dr. sc. prim. Darka Ropca, dr. med. i predan je na ocjenu u akademskoj godini 2018/2019.

IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI

Dubravka Gajšek (Ime i prezime studenta)

kojom izjavljujem i potpisom potvrđujem da je diplomski rad: Povezanost pušačkih navika roditelja s vrijednostima nikotina u tijelu djeteta (naslov diplomskog rada)

isključivo rezultat mog vlastitog i samostalnog rada koji se temelji na mojim istraživanjima i objavljenoj literaturi, a dijelovi rada, nalazi ili ideje koje su u radu citirane ili se temelje na drugim izvorima su jasno označeni kao takvi te navedeni u popisu literature.

Izjavljujem da nijedan dio rada nije napisan na nedopušten način, odnosno nije prepisan iz necitiranog rada, te nijedan dio rada ne krši bilo čija autorska prava.

Izjavljujem da nijedan dio rada nije iskorišten za bilo koji drugi rad u drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj ili obrazovnoj ustanovi.

U Zagrebu, _____________ ______________________ (potpis)

TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA

Naslov Povezanost pušačkih navika roditelja s vrijednostima nikotina u tijelu djeteta

Autor Dubravka Gajšk

MentorKomentor

Prof. Dr. Sc. Darko Ropac, prim

Ključne riječi Pasivno pušenje, pušačke navike, roditelji, djeca, kotinin test

Povjerenstvo za ocjenu i obranu diplomskog rada

1. doc.dr.sc. Marta Čivljak, predsjednik 2. prof. dr. sc. Livija Puljak, član3. prof. dr. sc. Darko Ropac, član4. prof.dr.sc. Dinko Puntarić, zamjenski član

Ustanova koja je dodijelila

akademski stupanjHRVATSKO KATOLIČKO SVEUČILIŠTE

Sveučilišni odjel Odjel za Sestrinstvo

Mjesto Zagreb

Država obrane Republika Hrvatska

Znanstveno područje i polje

Biomedicina i zdravstvo

Vrsta studija Sveučilišni

Razina studija Diplomski

Naziv studijskog programa

Diplomski sveučilišni studij sestrinstva

Akademski naziv Magistra sestrinstva

Kratica akademskog naziva

Mag. med. techn.

Vrsta rada Diplomski rad

Jezik diplomskog rada

Hrvatski jezik

Datum obrane 2019.

BASIC DOKUMENTATION CARD

Title Relationship between smoking habits of parents with nicotine values in the body of a child

Author Dubravka Gajšek

MentorCo-mentor Prof. Darko Ropac, MD, PhDKey words Passive smoking, smoking habits, parents, children,

cotinine test

Thesis Committee1. Asisstant Professor Marta Čivljak, MD, PhD, president2. Professor Livija Puljak, MD, PhD, member3. Professor Darko Ropac, MD PhD, member4. Professor Dinko Puntarić, MD PhD alternate member

The Institution Awarding the

Academic Title

CATHOLIC UNIVERSITY OF CROATIA

University Department

Department of Nursing

Location Zagreb

Country of Defense Republic of Croatia

Scientific Area and Field

Biomedicine and Health care, Basic Medical Sciences

Type of Study University

Level of Study Graduate

Study Programme Graduate University Study of Nursing

Academic Title Master of nursing

Abbreviated Academic Title

MN

Type of Thesis Graduate Thesis

Language of Thesis Croatian

Date of Thesis Defense

2019.

SAŽETAK

Pandemija pušenja predstavlja globalni javnozdravstveni i gospodarski problem. Pasivno pušenje štetno djeluje na zdravlje drugih ljudi koji su posredno izloženi duhanskom dimu. Stoga su nedužni pasivni pušači u njihovoj blizini izloženi riziku oboljenja od svih pušačkih bolesti i posljedica. Najveće žrtve ipak

su djeca koja su izložena duhanskom dimu, bolje rečeno žrtve pasivnog pušenja, jer ona ne mogu birati zrak koji udišu prvenstveno u obitelji a zatim i u okolini. Cilj ovog istraživanja je utvrditi povezanost pušačkih navika roditelja sa vrijednostima nikotina u tijelu djeteta. U cilju prikupljanja podataka izradila sam prikladnu anketu koju sam provela u Dječjoj bolnici Srebrnjak na 100 ispitanika, a paralelno sam kod hospitalizirane djece provela Kotinin test na 100 ispitanika kojim se objektivno utvrdilo eksponiranost djece nikotinu kod pasivnog pušenja. Ispitanici su bili hospitalizirana djeca i njihovi roditelji a dobivene podatke sam statistički obradila i utvrdila moguće razlike s obzirom na spol, dob i razinu obrazovanja roditelja, socijalni status te značajnost povezanosti viših vrijednosti nikotina u tijelu djeteta s pušačkim navikama njihovih roditelja (jednog ili oba).

Rezultatima istraživanja je dobiveno je da prema mjestu stanovanja općenito dominira gradska populacija, a također je vidljivo da je veći udio djece s negativnim kotinin testom u gradskom okruženju (75,38%), dok je u ruralnim sredinama veći udio djece bio izložen duhanskom dimu (51,43%), na našem uzorku sa statističkom značajnosti (p=0.015).

S obzirom na bračno stanje također je bilo statistički značajne razlike gdje je kotinin test bio značajno češće pozitivan kod djece čiji su roditelji rastavljeni. U istraživanju je uočena tendencija da postotni udio roditelja s visokom stručnom spremom pretežno manje izlaže djecu cigaretnom dimu, a dokazana je statistička značajnost kod djece roditelja s nižom razinom obrazovanja (p=0.041). Slično tome, prema dobivenim podatcima iz ankete, slabo materijalno stanje utječe značajno na navike pušenja (p=0.039). Kod roditelja koji puše u prisustvu djece (88% i 87%), bilo da su u zatvorenom ili na otvorenom, obzirom na podatke njie bilo statističke zančajnosti u odnosu na rezultate kotinin testa Broj popušenih cigareta, broj pušačkih godinaniti zabrinutost za štetne učinke na zdravlje sebe ili djece nemaju statistički značajnu razliku prema rezultatu kotinin testa (p=0.693, p=0.336, p=0.812, p=0.748), ali se izdvaja podatak da ukoliko je partner ispitivane osobe pokušao prekinuti pušenje, postoji izrazito statistički značajna razlika u smislu manjeg broja pozitivnog kotinin testa, dakle manjoj izloženosti djece duhanskom dimu (p=0,009).

Istraživanjem je dokazano da nije bilo statističke značajnosti između pušačkih navika roditelja i rezultata kotinin testa.

Ključne riječi: pasivno pušenje, pušačke navike, djeca, Kotinin test

ABSTRACT

The smoking pandemic is a global public health and economic problem. Passive smoking has a detrimental effect on the health of other people indirectly exposed to tobacco smoke. Therefore, innocent passive smokers in their vicinity

are at risk of becoming ill with all the smoking diseases and consequences. The biggest victims, however, are children who are exposed to tobacco smoke, or rather victims of secondhand smoke, because they cannot choose to breathe air primarily in the family and then in the environment. The aim of this study is to determine the association of parents' smoking habits with nicotine values in the child's body. In order to collect data, I conducted a suitable survey that I conducted at the Srebrnjak Children's Hospital per 100 subjects, and in parallel with hospitalized children, conducted a Kotina test on 100 subjects, which objectively determined the exposure of children to nicotine in secondhand smoke. The subjects were hospitalized children and their parents, and I statistically analyzed the data and identified possible differences with respect to gender, age and educational level of parents, social status, and the significance of the association of higher nicotine values in the child's body with their parents' smoking habits (one or both)

The results of the study show that the place of residence is generally dominated by the urban population, and it is also evident that a higher proportion of children with a negative cotinine test are in the urban environment (75.38%), while in rural areas a higher proportion of children is exposed to tobacco smoke (51.43%), in our sample with statistical significance (p = 0.015).

With regard to marital status, there were also statistically significant differences where the cotinine test was significantly more often positive in children whose parents were divorced. The study found a tendency that the percentage of parents with a university degree is predominantly less exposed to cigarette smoke, and statistical significance was found for children of parents with a lower level of education (p = 0.041). Similarly, according to the survey data, poor material status significantly affected smoking habits (p = 0.039). In parents who smoke in the presence of children (88% and 87%), whether indoors or outdoors, according to the data, there was no statistical significance regarding the results of the cotinine test Number of cigarettes smoked, number of smokers to worry about adverse health effects themselves or children do not have a statistically significant difference according to the cotinine test result (p = 0.693, p = 0.336, p = 0.812, p = 0.748), but the fact is that if the partner of the study person tried to quit smoking, there is a statistically significant difference in terms of less positive cotinine test, therefore, less exposure of children to tobacco smoke (p = 0.009).

The study showed that there was no statistical significance between parents' smoking habits and the results of the cotinine test.

Keywords: passive smoking, smoking habits, children, Cotinine test

ZAHVALA

U prvom redu, zahvaljujem se prof. dr. sc. Darku Ropac, prim. na strpljenju, pomoći i vodstvu pri izradi ovog diplomskog rada.

Zahvjaljum se Dječjoj bolnici Srebrbnjak što mi je omogućila realzaciju mog diplomskog rada.

Hvala kolegama i prijateljima što su obogatili ovaj dio mog života.Na kraju, zahvaljujem svojoj obitelji na strpljenju, razumijevanju i podršci koje mi nikadanije manjkalo, posebno ne tijekom studiranja.

SADRŽAJ

1.UVOD………………………………………………………………………………………………………………………………….…..1

1.1.Duhanski dim………………………………………………………………………………………………….……………2

1.1.1.Nikotin ……………………………………………………………………………………….………………………3

1.1.2.Određivanje nikotina i njegovih metabolita u urinu ( Kotinin test )…………….……4 1.2.Ovisnost o pušenju - pušačke navike……………………………………………….

…………………………..5

1.3.Pasivno pušenje………………………………………………………………………………………….

…………………7

1.3.1.Negativni učinci pasivnog pušenja……………………………………………………….

…………….8

2.CILJ ISTRAŽIVANJA…………………………………………………………………………………………………….…...…

10

3.ISPITANICI I METODE…………………………………………………..………………………………………….

………...11

3.1. Ispitanici ………………………………………………………………………………...

…………………………………..11

3.2.Kotinin test…………………………………………………………………………………………………………….……

11

3.3.Anketni upitnik ………………………………………………………………………………………………….

……….11

3.4.Statističke metode……………………………………………………………………………………….

………………11

4. REZULTATI…………………………………………………………………………………………………………………………

13

4.1. Sociodemografski podaci…………………………………………………………………………………………13

4.2. Stavovi roditelja vezani za pušenje…………………………………………………………………….……17

4.3.Ponašanje i navike roditelja………………………………………………………………………………………18

4.4. Rezultati kotinin testa………………………………………………………………………………………………22

4.5. Testiranje rezultata kotinin testa s obzirom na promatrane sociodemografske

pokazatelje i navike roditelja………………………………...……………………………………….

…………….23

5. RASPRAVA………………………………………………...

………………………………………………………………………..29

6. ZAKLJUČAK………………………………………………………………………………………………………………………..32

7.PRILOZI…………………..………………………………………………………………...………………………………….

……….33

7.1. Prilog 1. Anketa………………………..

………………………………………………………………………………33

7.2.Prilog 2. Obavijest za ispitanike ………………………………………………………………………………36

7.3.Prilog 3. Informativni pristanak ………………………………………………………………………………39

7.4.Prilog 4. Izjava o poštivanju etičnosti u provođenju istraživanja ……………………………40

7.5. Prilog 5. Odobrenje Etičkog povjerenstva ………………………………………………………………41

7.6. Popis tablica ………………………………………………………………………….

…………………………………42

7.7.Popis grafikona ………………………………………………………………………………………………….

……..42

8.LITERATURA ……………………………………………………………………………………………………...………………

43

ŽIVOTOPIS ………………………………………………………………………………………………………………..……………

48

1. UVOD

Pušenje se smatra jednim od najvećih neprijatelja čovječenstva, te predstravlja globalni javnozdravstveni i gospodarski problem. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine umire više od 6 milijuna ljudi zbog neposrednog pušenja, a 890.000 zbog pasivnog pušenja (1).

Danas se pouzdano zna da pušenje samo po sebi nosi velike posljedice, a osoba koja puši se izlaže povećanom riziku oboljenja od mnogobrojnih bolesti. Riziku oboljevanja nije izložena samo osoba koja puši, već i one osobe koje su uz pušača prisiljene udisati duhanski dim. Takve osobe su zapravo pasivni ili prisilni pušači. Stoga su nedužni pasivni pušači u njihovoj blizini također izloženi riziku oboljenja od svih pušačkih bolesti i posljedica kao i pušači.

Kao najranjivija skupina društva na meti štetnog utjecaja dima najčešće se nalaze djeca koja su najveće žrtve pasivnog pušenja jer ona ne mogu birati zrak koji udišu u obitelji i okolini u kojoj se nalaze. Također se nalaze u osjetljivom razdoblju tjelesnog i emocionalnog rasta i razvoja (1).

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je u svijetu oko 700 milijuna djece odnosno svako drugo dijete na svijetu izložena pasivnom pušenju. Kod izloženosti djece pasivnom pušenju najznačajniju ulogu ima pušenje roditelja koji ima najveći utjecaj na dječju koncentrciju nikotina u organizmu više nego izlaganje duhanskom dimu izvan obiteljskog doma (1).

Procjenjuje se da je u Velikoj Britaniji oko 2 milijuna djece izloženo pasivnom pušenju od koji je polovica redovito izložena duhanskom dimu s obzirom da jedan ili oba roditelja puše. (2,3). U Hrvatskoj 2016. u skopu Global Youth Tobacco Survey istraživanja kod učenika u dobi između 13 i 15 godina starosti, šest od deset učenika (60,1%) bilo je izloženo duhanskom dimu u vlastitom domu, više djevojčice (61,7%) nego dječaci (58,4%) ukupno u Hrvatskoj, kao i u ostalom dijelu Hrvatske (60,7%).(4)

1.1. DUHANSKI DIM

1

Duhanski dim je složena, dinamična i reaktivna smjesa koja sadrži oko 5000 štetnih kemikalija (5).

Među njima su predstavnici gotovo svih skupina organskih spojeva koji se mogu naći u obliku plina i u obliku čestica: ugljikovodici, eteri, alkoholi, aldehidi, fenoli, esteri, ketoni, nitrili, nikotin, alkaloidi, kinini, organski spojevi sumpora, te anorganske tvari arsena, bakra, željeza, nikla, olova, mangana, kadmija, oksidi dušika, ugljik (II) –oksid, ugljik (IV)-oksid, cijanovodik i dr.(6). Pojedinačno i u interakcijama te tvari na različite načine djeluju na pojedine organe, od kojih više od 98 tvari štetno djeluju na zdravlje čovjeka (7). Najčešći uzroci smrti duhanskog dima su kardiovaskularne bolesti, kronične opstruktivne plućne bolesti i razne vrste raka, posebno rak pluća (7).

Sastav dima ovisi o različitim čimbenicima kao npr. dužini cigarete, vrsti duhana, temeraturi izgaranja, aditivima, poroznosti papira i dr. Gledajući sa zdravstvenog stajališta najštetniji sastojci duhanskog dima su katran, nikotin i ugljik (II) –oksid (6).

Prilikom izgaranja duhana događaju se tri osnovne reakcije, a to su: piroliza, gdje se prilikom povišene temperature razgrađuju organske tvari u duhanu na manje molekule. Zatim pirosinteza, kojom se spajaju novonastale molekule u veće. A koje inače nisu prisutne u duhanu. I na kraju suha destilacija, proces koji se događa na poviđenoj temperaturi, a razvija se pri izgaranju na vrhu cigarete. Produkt suhe destilacije sadržaja lišća duhana je katran koji se kondenzira u ljeplivu i sirupastu tekućinu (6).

Ugljik (II) – oksid nastaje prilikom pušenja kao produkt nepotpunog izgaranja duhana. Izgaranjem 1 g duhana nastaje 20-80 mL ugljik (II) –oksida. Jedan dio plina se skuplja u prostoriji, a dio asorbira pušač. To je plin bez boje i mirisa i zato se smatra opasnim. Prilikom udisanja duhanskog dima pluća se pune zrakom pomješanim sa ugljikovim monoksidom. Ugljikov monoksid u organizmu se veže na hemoglobin crvenih krvnih stanica i prilikom toga nastaje karboksihemolobin. Stoga se u krvi pušača za vrijeme pušenja povećava koncentracija karboksihemoglobina i time se smanjuje ukupni kapacitet krvi koja prenosi kisik do stanica (6).

2

1.1.1. NIKOTIN

Nikotin je uljasta bezbojna tekućina bez mirisa koja stajanjem na zraku oksidira, posmeđi te dobije specifičan „duhanski“ miris. Nikotin je droga na koju se organizam vrlo brzo navikne zbog njegovog brzog porasta koncentracije u mozak čime se jača želja za pušenjem i što dovodi do nastanka ovisnosti (6). Iz cigareta koja gori gotovo 75 posto nikotina se otpušta u okoliš u obliku sporednog dima (8).

U kemijskoj strukturi nikotin je 1-metil-2-(-3-piridil) pirolin. Ovisno o vrsti duhana, prirodi zemljišta gdje raste i načinu pripremanja sadržaj nikotina u duhanu varira od 0,6 do 11 posto. Zbog otrovnog svojstva nikotina, duhan za pušenje sadrži najviše 1 do 3 posto nikotina (6).

Bez obzira da li se nikotin udiše ili se asorbira kroz kožu, metabolizam nikotina je sličan. Otprilike se 80 posto nikotina razgrađuje u organizmu, najvećim dijelom u jetri, bubrezima, slezeni i plućima, a manjim dijelom u masnom tkivu. Ostali nerazgrađeni nikotin se izlučuje mokraćom, znojenjem, a za vrijeme dojenja i mlijekom (9).

Primarni metaboliti nikotina su kotinin i nikotin N-oksid. Čak 70 do 80 posto nikotina u organizmu se metabolizira u kotinin (10,11). Nikotin i njegovi metabolite iz organizma se izlučuju putem mokraće, fekalijama, slinom, žuči i znojenjem (12.13).

U krvi pušača, u većoj koncentraciji nalazimo kotinin nego nikotin, a koncentracija mu iznosi oko 250-300 ng/ml. Manjim dijelom kotinin se izlučuje putem urina, dok se ostatak metabolizira u druge metabolite. Metabolit nikotina koji je u najvećoj dozi prisutan u urinu je 3-hidroksikotinin (6).

Od 88 % ukupne doze nikotina koju čovjek primi putem nekog od načina prijenosa može se izmjeriti određivanjem koncentracije nikotina odnosno njegovih metabolita iz krvi, mokraće ili sline. U prosjeku vrijeme poluraspada nikotina iznosi od dva do tri sata, što znači da tijekom povremenog izlaganja njegova koncentracija u serumu oscilira, dok je vrijeme poluraspada kotinina duže i u prosjeku iznosi oko 17 sati (10). Vrijeme poluraspada kotinina kod

3

odraslih procjenjeno je na jedan do dva dana, dok kod djece iz nekog razloga vremenski period duži i iznosi 32-82 sata (10).

Kotinin je u posljednje vrijeme uvelike zamjenio određivanje nikotina u tjelesnim tekućinama, jednim dijelom zbog dužeg vremena poluraspada, ali i upravo zbog razine nikotina koja se tijekom dana mjenja, zavisno o prekidima izloženosti, koji se javljaju prilikom pušenja. Neovisno da li je izmjerena iz sline, urina ili plazme prosječna koncentracija kotinina, je oko 200 puta veća u pušača nego u nepušača (14).

Kao biomarkera u tjelesnim tekućinama prednost nikotina i kotinina proizlazi iz činjenice da imaju visoku specifičnost i osjetljivost kod izgaranja duhana te mogućnost da se i pri niskim koncentracijama precizno odrede. Isto tako postoje mnoga ograničenja pri njihovom korištenju koja se odnose na njihov kratki vijek u tjelesnim tekućinama, tako da se mogu detektirati samo u slučaju nedavne izloženosti duhanskom dimu, te na različitost u metabolizmu i načinu eliminacije (15).

U metabolizmu nikotina i kotinina unutar organizma, osim genetskih varijacija postoje i različiti faktori koji mogu utjecati na metabolizam kao sto je tjelovježba, upotreba lijekova, obroci pojedinca na načina da konzumiranje obroka tijekom pušenja smanjuje razinu nikotina i time se produžuje njegov maksimalni učinak na 30-60 minuta nakon obroka. Još nije tocno poznato zašto ali smatra se da nikotin ima puno duže vijeme poluraspada u tek rođene djece nego u odraslih. Kod razlike među spolovima , kod ženskog spola klirens nikotina je puno veći nego kod muškog spola što može biti povezano sa bržim metabolizmom kod žena (16).

1.1.2. ODREĐIVANJE NIKOTINA I NJEGOVIH METABOLITA U URINU ( KOTININ TEST )

Putem određivanja kotinina, glavnog metabolita nikotina u urinu može se procjeniti izloženost pojedinca prema štetnom utjecaju duhanskog dima. U urinu kotinin se nalazi u velikim količinama (17).

Do sada u urinu je dokazan pozamašan broj metabolita koji se mogu rutinski detektirati. Čak njih 449 se može lako identificirati, a 378 ih se može i

4

kvantificirati, ali i dalje zbog svojih brojnih pogodnosti se u svim istraživanjima koristi kotinin, kao najbolji nikotinski marker (18).

Velika prednost u određivanju nikotina i njegovih metabolita iz urina je u tome što je urin jednostavan za prikupljanje i vrijednosti koje su dobivene mjerenjem koncentracija iz njega relativno točne. Za razliku od onog koji se dobiva putem krvi iz urina se može dobiti kompletan metabolički profil ispitivanog pojedinca, te se iz urina ne moraju uklanjati proteini, kao što je potrebno kada se za određivanje koristi krv (18).

Dokazano je da su kotinin i drugi metaboliti nikotina prisutni u urinu u većim koncentracijama nego u drugim tjelesnim tekućinama. Kod ispitanika kojima je u urinu izmjerena koncentracija kotinina >50 ng/ml smatra se da su bili izloženi utjecaju duhanskog dima (19).

1.2. OVISNOST O PUŠENJU - PUŠAČKE NAVIKE

Da pušači u duhanu traže isključivo nikotin pokazala su pojedina istraživanja. Nikotin izaziva zadovoljstvo i smanjuje stres i anksioznost. Pušači ga koriste za moduliranje razine uzbuđenja i za kontrolu raspoloženja. Pušenje poboljšava koncentraciju, vrijeme reakcije i obavljanje određenih zadataka. (20).

Mozak ima dvije neuronske mreže, sustav generacije žudnje i sustav inhibicije žudnje. Sustav generacije žudnje odgovoran je za motiviranje apetitnih ponašanja, dok sustav inhibicije žudnje čini sustav žudnje generacije kada se postigne sitost. Izravna akcija nikotina je aktiviranje sustava inhibicije žudnje, što rezultira osjećajem zadovoljstva i opuštenosti. Kad se aktivira, sustav inhibicije žudnje suzbija aktivnost u sustavu generacije žudnje, čime inhibira žudnju. Aktivacija sustava inhibicije žudnje izazvana nikotinom i kasnija suzbijanja sustava generacije žudnje prelaze onu koja bi se pojavila zbog sitosti prema apetitima bez lijeka. Prekomjerna i dugotrajna inhibicija sustava za stvaranje žudnje nikotinom potiče brzi razvoj stimulativnih povlačenja povezanih s povlačenjem koje suzbijaju nikotinske učinke. One vraćaju normalnu aktivnost u sustavu generacije žudnje usprkos dugotrajnom inhibicijskom učinku nikotina. (21).

U osnovi se smatra je da je nikotin stimulirajuća droga za centralni živčani sustav. Kod većih doza djeluje istovremeno kao umirujuća i stimulirajuća droga te

5

pruža osjećaj „ budne opuštenosti“, djeluje kao antdepresiv, pripomaže rješavanju stresa i dobrom raspoloženju. S povećanom upotrebom kao i kod većine droga razvija se i otpornost prema nikotinu a to znači da se javlja veća potreba za nikotinom odnosno povećava se broj konzumiranih cigareta dnevno.

U Hrvatskoj 2015.godine provedeno je istraživanje putem društvene mreže gdje su jedani od ciljeva istraživanja bili utvrditi razloge zbog kojih mladi počinju pušiti duhan i utvrditi razloge zbog kojih trenutni pušači žele i dalje pušiti duhan. Zaključci istraživanja su bili da prevalencija pušenja duhana u mladih je visoka. Od ukupnog broja ispitanika 57,4 posto ih se izjasnilo da su pušači. Većina mladih je počela pušiti duhan sa 16 godina a da ne znaju razlog zbog kojeg puše. Nekolicina mladih je počela pušiti zbog osjećaja odraslosti i pritiska društva., i da mladi ostaju pušači zbog osobnog zadovoljstva, stresa i navike (22).

Razvoju pušačkih navika najčešće pridonosi nagovaranje vršnjaka, zatim utjecaj okoline te želja da se pušačkim ponašanjem izjednače s prijateljima (22).

Usprkos negativnim posljedicama pušenja, većina pušača imaju pozitivnu percepciju pušenja budući da kao razlog trenutnog pušenja navode osobno zadovoljstvo, ublažavanje stresa i dosade. Zbog neposrednog zadovoljstva koje pruža udisanje nikotina odnosno pušenje cigarete, ponašanje pojedinca se popravlja u pozitivnom smislu svaki put kada pušač povuče dim. Upravo je to jedan od razloga zašto je naviku pušenja i ovisnost o nikotinu tako teško prekinuti.

Utjecaj socijalne okoline, vršnjaka, obitelji, škole i šire zajednice te individualnih karakteristika i vještina imaju značajnu ulogu u započinjanju i nastavljanju pušenja kod pojedinca. Znanje i stavovi o pušenju povezani su sa stvaranjem pušačke navike. Većina pojedinaca usprkos znanjima o zdravstvenim rizicima pušenja često ih ne povezuju sa sobom i svojim pušenjem, te na smatraju da njihovo pušenje ne šteti drugima.

6

1.3. PASIVNO PUŠENJE

Iako su brojne studije dokazale da je pasivno pušenje odnosno pušenje iz „druge ruke“ štetno za zdravlje osoba koji su pasivni pušači, čini se da ipak nisu svjesni njegove opasnosti u potpunosti (23).

Pojedinci koji ne puše, a nalaze se u društvu pušača su prisiljeni udisati duhanski dim, često gotovo svakodnevno, a ponekad i više sati tijekom dana. Svaka izloženost duhanskom dimu je štetna za zdravlje, pa i onda ako i kraće traje. Razina oštečenja ovisi o mnogobrojnim čimbenicima od kojih vrijeme trajanja izloženosti ima jako važnu ulogu. Prema nekim proračunima ako nepušač boravi u zatvorenoj prostoriji gdje se puši i provede u njoj samo sat vremena izložen je zdrastvenim rizicima kao da je popušio čak četri cigarete (6).

U posljednje vrijeme se ističu i negativni učinci ako je pojedinac bio izložen dimu iz treće ruke. Dimom iz treće ruke su ostaci rabljenog dima a koji se akumulira se u prašini, predmetima i na površinama u kućama u kojima se upotrijebio duhan i ponovo pušta u zrak. Provode se mnoga istraživanja kako bi se zapravo utvrdila kolika je štetnost takvom izlaganju (24) .

Pasivno pušenje zadire u osobnu slobodu nepušača na koju svaki pojedinac ima pravo, a njihovo pravo je da udišu čisti zrak, bez duhanskog dima.

Prilikom pušenja, duhanski dim ulazi u atmosferu iz dva izvora. Prvi izvor je „glavna struja“ koju pušač udiše i izdiše. Drugi izvor „sporedna struja“ opasniji je od prvog koja neprofiltrirana odlazi izravno u okolinu s upaljenog vrha cigarete. U usporedbi sa glavnom strujom, sporedna struja ima dva puta više nikotina i katrana, a pet puta više ugljik monoksida (6).

Najčešće žrtve pušača su djeca, koja su često u obiteljskom domu prisiljena udisati duhanski dim. Prema podacima Svjetske zdrastvene organizacije, pasivnim pušenjem djeca unose u svoj organizam preko 4000 različitih štetnih sastojaka (25). Obzirom da djeca žive u istim prostorijama kao i njihovi roditelji

7

pušači imaju znatno veći rizik da kasnije u životu postanu žrtvama raznih bolesti kako akutnih tako i kroničnih

U nastajanju u prevenciji od mogućih nepoželjnih rizika pušenja, a samim time i izlaganje pasivnom pušenju, Hrvatska je kao i mnoge zemlje provela zakon prema kojem je zabranjeno pušiti u javnim prostorima (26). U ožujku 2017. u Kini je provedeno istraživanje na tu temu. Nakon stupanja na snagu zakona o zabrani pušenja na javnim mjestima, odlučili su provesti istraživanje koliko je taj zakon doista imao pozitivne učinke na samu prevenciju. Postavilo se pitanje da li je zakon doista pomogao u smanjivanju pušenja. Zaključak istraživanja je dovelo do toga da obzirom pušači više ne mogu pušiti na javnim mjestima se povećalo pušenje u njihovim domovima što je dovelo do povećane izloženosti djece duhanu (27).

Različiti su razlozi zašto ljudi puše, kao najčešći faktori navode se socioekonomski i obrazovni status ljudi. Studija koja je provedena u Portugalu potvrdila je da je veća prevalencija pušača među roditeljima sa nižim obrazovnim nivoom i da rizik od izloženosti djeci duhanskom dimu kod kuće raste kada roditelji imaju nizak stupanj obrazovanja. Potvrđeno je također da i geografske pozicije imaju utjecaj nad pušenjem razlikujući ruralna i urbana područja, gdje je prevalencija pušenja značajno varirala od regije na sjeveru Portugala do Lisabona (28).

1.3.1. NEGATIVNI UČINCI PASIVNOG PUŠENJA

Djeca pasivnim pušenjem ( „second hand smoke“ ) unose u organizam 4000 različitih kemijskih sastojaka duhanskog dima štetnih za zdravlje. Djeca su posebno osjetljiva skupina, jer se nalaze u razdoblju tjelesnog i emocionalnog rasta i razvoja (6).

Djeca koja odrastaju uz jednog ili oba roditelja koji puše imaju znatno veći rizik oboljevanja od bolesti dišnog sustava. Češće imaju prehladu, bronhitis, pneumoniju, infekcije uha i reduciranu plućnu funkciju (6).

Kako je astma vodeća kronična respiratorna bolest provedena su mnogobrojna istraživanja na tu temu. Prema podacima s Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, djeca u dobi od 0 do 5 godina koja su bila izložena majčinom

8

pušenju za vrijeme trudnoće imaju 2,1 puta veći rizik za razvoj astme (29). U mnogim istraživanjima je dokazano da pored aktivnog pušenja izloženost pasivnom pušenju može pogodovati razvoju astme kod djece. Istraživanje provedeno na sveučilištu u Marseillu potvrduje kako pasivno pušenje ne utječe direktno na astmu, no međutim potiče njezinu egzarcebaciju (30). Istraživanje provedeno u Brazilu prikazalo je rezultate da na brojku od 643 hospitalizirane djece je postojala visoka zastupljenost pasivnog pušenja i to čak preko 36 posto (31).

Od najčešćih problema koji pogađa respiratorni sustav osim astme, također se javljaju česti rinitisi i rinokonjuktivitisi kod djece koja su izložena pasivnom pušenju. Istraživanje provedeno u Indiji dokazalo je rezultatima da je pasivno pušenje izravno povezano s pojavom alergijskog rinitisa kod velikog broja slučajeva (32).

Pored respiratornih tegoba uzrokovanih pasivnim pušenjem također su razna istraživanja dokazala da djeca koja žive u pušačkim obiteljima, imaju povećani rizik za nastanak meningitisa, oštećenja mentalnog zdravlja, razvoj autizma, niske vrijednosti vitamina C u organizmu, promjene na krvnim žilama. Čak je dokazano da zbog izlaganja pasivnom pušenju dolazi do lezija na koronarnim (srčanim) arterijama i arteriolama u mladih što može biti uzrok iznenadne smrti kod osoba u dobi od 15-te do 35-te godine života (29).

Istraživanja o povezanosti izloženosti duhanskom dimu i rizika za pojavu atopijskih obilježja u djece roditelja pušača su pokazala da ta djeca imaju statistički značajno izraženija atopijska obilježja uključujući eozinofiliju, povećane ukupne vrijednosti IgE u serumu i pozitivan kožni ubodni test na inhalacijske i nutritivne alergene (29).

Poznato je da je duhan štetan u mnogim aspektima i da je za pedeset sastojaka duhanskog dima dokazano karcerogeno djelovanje. Karcerogeni prodiranjem u oralnu sluznicu uzrokuju oštečenje stanične DNA (33). To dokazuje istraživanje provedeno u Brazilu gdje je rezultatima ukazano da djeca koja su bila izložena duhanskom dimu imaju velike mogućnosti nastanka oštećenja DNA. U odnosu na mušku populaciju veći broj nastalih abnormalnosti je zahvatilo žensku populaciju. Pretpostavlja se da će se kod djece koja su svakodnevno bila izložena pasivnom pušenju razviti neke daljnje abnormalnosti u odnosu na djecu koja nisu bila izložena pasivnom pušenju (35).

9

Osim što uzrokuje promjene na razini oštećenja DNA, izloženost duhanskom dimu također potiče i limfocitnu leukemiju kod djece. Radi se o najčešćoj zloćudnoj bolesti dječje dobi. Najčešća je maligna bolest djece i drugi najvažniji uzrok smrti u dobi mlađoj od 15 godina (33). Istraživanje provedeno u Kaliforniji ukazuju na izravnu poveznicu pasivnog pušenja i limfocitne leukemije za vrijeme trudnoće i poslije nje (36).

2. CILJ I HIPOTEZA ISTRAŽIVANJA

Osnovni cilj istraživanja je utvrditi povezanost razine nikotina (mjerenu kotinin testom) u djece sa pušačkim navikama njihovih roditelja.

Osim osnovnog cilja u radu će se pokušati povezati učestalost pušenja s nekim sociodemografskim obilježjima ispitanika te utvrditi da li postoje razlike u pogledu obrazovanja, imovnog stanja u obitelji, te između onih koji žive u gradu u odnosu na one koji žive na selu.

Osnovna hipoteza je da postoji pozitivna povezanost između učestalosti pušenja roditelja i razine nikotina u tijelu njihove djece.

Osim osnovne hipoteze postavljena je hipoteza da ne postoje nikakve razlike u pogledu pušačkih navika roditelja u odnosu na pojedina sociodemografska obilježja.

10

3. ISPITANICI I METODE

3.1. Ispitanici

Ispitanici su djeca hospitalizirana u Dječjoj bolnici Srebrnjak zbog neke respiratorne bolesti kao i njihovi roditelji. U istraživanju je sudjelovalo 100 djece kao i 100 roditelja.

3.2. Kotinin test

Kod djece je provedeno utvrđivanje razine izloženosti duhanskom dimu pomoću kotinin testa. Kotinin test je test kojim se dokazuje prisutnost metabolita nikotina u urinu. Pretraga je neinvanzivna. Uzorak za provedbu testa se uzima iz porcije urina. U istraživanju su se koristile AbuGnost COT test pločice. AbuGnost Cot pločica je brzi imunokromatografski test temeljen na principu kompetitivnog vezanja antitijela između konjugata droge i same droge koja može biti prisutna u uzorku urina. Tijekom testiranja uzorak urina putuje prema gore zbog kapilarnih sila. Kotinin se neće vezati na mjesta za vezanje antitijelima obloženih čestica u testu ako je prisutan u koncentraciji manjoj od 200 ng/mL. Konjugat kotinina vezat će antitijelima obložene čestice te će se u zoni testa pojaviti crvena linija. Obojena linija neće se pojaviti u zoni testa ukoliko je koncentracija kotinina veća od 200 ng/mL jer će se popuniti sva mjesta za vezanje anti-kotinin antitijela. Pozitivan uzorak urina neće stvoriti obojenu liniju u zoni testa zbog kompeticije, dok će negativan uzorak urina ili uzorak koji sadrži manje od 200 ng/mL kotinina stvoriti liniju u zoni testa.

3.3. Anketni upitnik

Među roditeljima je provedena anketa primjenom prikladno strukturiranog upitnika pomoću kojeg su se uz osnovne demografske podatke o djeci i roditeljima prikupili podaci o pušačkim navikama roditelja (jednog ili oba), o razini

11

obrazovanja te set pitanja o poznavanju opasnosti za djecu od pasivnog pušenja. Anketa se nalazi na kraju rada kao Prilog 1.

Svim ispitanicima je objašnjena svrha i postupak istraživanja verbalnim i pisanim putem koji se nalazi kao Prilog 2. Suglasnost za sudjelovanje u istraživanju i izjava o poštivanju etičnost u provođenju istraživanja nalaze se kao Prilog 3 i Prilog 4.

3.4. Statističke metode

Dobiveni rezultati prikazani su tabelarno i grafički te su svi relevantni parametri obrađeni prikladnim statističkim metodama. Hi-kvadrat testom je utvrđena značajnost povezanosti prisutnosti nikotina u tijelu djeteta s pušačkim navikama roditelja (jednog ili oba). Značajnost vrijednosti p određena je na razini od p<0,05, odnosno na razini statističke pogreške manje od 5%.

12

4. REZULTATI

4.1. Sociodemografski podaci

Tablica 1. Rodbinski odnos ispitanika i djeteta

N %

Vi ste djetetu

otac 17 17,0 majka 83 83,0

Ukupno 100 100,0

U tablici 1. prikazani su podaci o rodbinskom odnos ispitanika s djetetetom, može se uočiti da se u većini slučajeva radi o majci (83,0 %)

Tablica 2. Životna dob roditelja

Zivotna dob roditelja

Životna dob djetetovog drugog roditelja

Broj Valjanih 100 99Nedostaje 0 1

Standardna devijacija 5,83 5,80Varijanca 33,99 33,69Minimun 1967 1964

13

Maksimum 1996 1994

U tablici 2. prikazani su statistički podaci za životnu dob djetetovih roditelja.

Na pitanje za živtna dob može se uočiti kako je standardna devijacija 5,83 , uz prosječno odstupanje od 5,83, varijancu od 33,99, dok je minimalna vrijednost iznosi 1967 za godinu rođenja, dok maksimalna vrijednost iznosi 1996 za godinu rođenja.

Na pitanje za životnu dob djetetovog drugog roditelja, može se uočiti kako je standardna devijacija 5,80, uz prosječno odstupanje od 5,80, varijancu 33,69, minimalna vrijednost iznosi 1967 za godinu rođenja, dok maksimalna vrijednost iznosi 1994 za godinu rođenja.

Tablica 3. Mjesto stanovanjaN %

Živite

U gradu 67 67,0Na selu 33 33,0Ukupno 100 100,0

U tablici 3. kod pitanja o mjestu stanovanja može se uočiti kako 67,0 % navodi da živi u gradu, dok njih 33,0 % novodi da živi na selu.

Tablica 4. Koliko djece imate ?

BrojValjanih 100

Nedostaje 0Aritmetička sredina 2,04

Standardna devijacija 0,77Varijanca 0,59Minimum 1

Maksimum 4

U tablici 4. prikazani su statistički podaci za pitanje koliko djece imate. Može se uočiti da prosječno imaju 2,04 djece, uz prosječno odstupanje 0,77, varijancu od 0,59, minimalno imaju 1 djete, dok maksimalno 4 djeteta.

14

Tablica 5. Sociodemografski podaci

N %

Bračni status

u braku/izvanbračnoj zajednici

92 92,0

razvedeni ste 7 7,0 udovac-ica 0 0,0

ništa od navedenog 1 1,0 Ukupno 100 100,0

S kim živite s djetetovim drugim

roditeljem (ocem/majkom)88 88,0

bez partnera-ice 8 8,0 s djetetovim poočimom/

pomajkom/ partnerom-icom 44,0

Ukupno 100 100,0

Stupanj obrazovanj

a

osnovnu 3 3,0 srednju 54 54,0

višu 21 21,0 visoku 22 22,0 Ukupno 100 100,0

Stupanj obrazovanja partnera

osnovnu 2 2,0 srednju 53 53,0

višu 16 16,0 visoku 28 28,0 Ukupno 99 99,0

Jeste li zaposleni

da 82 82,0 ne 18 18,0

Ukupno 100 100,0Je li

zaposlen djetetov

drugi roditelj

da 94 94,0 ne 5 5,0

Ukupno 99 99,0

Materijalno stanje obitelji

jako dobro 7 7,0 dosta dobro 27 27,0 prosječno 60 60,0

nije baš dobro 6 6,0 uopće nije dobro 0 0,0

Ukupno 100 100,0

15

U tablici 5. pokazani su sociodemografski podaci ispitanika. Na pitanje o bračnom statusu, može se uočiti da 92% je navelo da su u braku/izvanbračnoj zajednici, 7% je navelo da su razvedeni, dok njih 1% nije navelo ništa od navedenog.

Na pitanje s kim živite, može se uočiti da je 88% navelo da živi s djetetovim drugim roditeljem (ocem/majkom), 8% je navelo da žive bez partnera –ice, dok njih 4% je navelo da živi s djetetovim poočimom/pomajkom/partnerom-icom.

Na pitanje o stupnju obrazovanja može se uočiti da je 3% navelo da su završili osnovnu školu, 54% je navelo da su završili srednju školu, 21% je navelo da je završilo višu školu, dok je njih 22% završilo visoku školu.

Na pitanje o stupnju obrazovanja drugog roditelja/ partnera može se uočiti da je 2% završilo osnovnu školu, 53% je završilo srednju školu, 16% je završilo višu školu, a 28% je završilo visoku školu.

Na pitanje jeste li zaposleni može se uočiti da je 82% navelo da su zaposleni, a 18% je navelo da nisu zaposleni.

Na pitanje je li je zaposlen djetetov drugi roditelj može se uočiti da 94% zaposleni, a 5% nije zaposleno.

Na pitanje o materujalnom stanju oitelji može se uočiti da je 7% navelo jako dobro, 27% je navelo je dosta dobro, 60% je navelo je prosječno, 6% je navelo nije baš dobro.

16

osnovna srednja visoka viša0

10

20

30

40

50

60

3

54

22 21

Grafikon 1. Stupanj obrazovanja roditelja

dosta dobro jako dobro nije baš dobro prosječno0

10

20

30

40

50

60

70

Grafikon 2. Materijalno stanje obitelji

4.2. Stavovi roditelja vezani za pušenje

17

Tablica 6. Kako bi reagirali da jednog dana Vaše dijete počne pušiti ?

N %

Kako bi reagirali da jednog dana Vaše dijete počne pušiti

Ne bih mu dozvolio-la 23 23,0Pokušao-la bih ga

odgovoriti62 62,0

Ne bih mu zamjerio-la 0 0,0Odobrio-la bi mu 0 0,0

Ne znam 15 15,0Ukupno 100 100,0

U tablici 6. na pitanje kako bi reagirali da jednog dana Vaše dijete počne pušiti vidljivo je da je 23% navelo da mu ne bi dozvolili, 62% bi ga pokušao-la odgovoriti, dok je 15% ne zna šta bi učinili.

4.3. Ponašanje i navike roditelja

Tablica 7. Pušite li ?

N %

Pušite li ?

Da 72 72,0 Ne, prestao-la sam 13 13,0

Nikad nisam pušio/la 15 15,0 Ukupno 100 100,0

Iz podataka prikazanih u tablici 7. čak 72% ispitanika puši, njih 14 % prestalo je pušiti, dok 14 % nije nikada pušilo

Tablica 8. Puši li djetetov drugi roditelj/Vaš partner ?

N %

Puši li djetetov drugi roditelj/ Vaš

Da 65 65,65 Ne, prestao je 17 17,17

Ne, nikad nije pušio 17 17,17 Ukupno 99 100,0

0

18

partner

Iz podataka prikazanih u tablici 8. čak 65,65% ispitanika puši, njih 17,17% prestalo je pušiti, dok 17,17% nije nikada pušilo

Tablica 9. Pušačke navike roditelja

N %

Koliko dnevno popušite cigareta

ne pušim svaki dan 9 12,50 1-5 6 8,33

6-10 16 22,22 11-20 28 38,89

više od 20 13 18,06Ukupno 72 100,00

Jeste li ikad prestali pušiti na

duže vrijeme

da 23 31,94pokušao-la, ali nisam

uspio-la17 23,61

ne 32 44,45Ukupno 72 100,00

Koliko godina pušite

1-3 5 6,954-7 3 4,17

8-10 23 31,94 11-20 35 48,61

više od 20 6 8,33Ukupno 72 100,00

Brine li Vas štetan učinak pušenja na Vaše zdravlje

da, često 18 25,00da, ponekad 47 65,28

ne 7 9,73Ukupno 72 100,00

Brine li Vas štetan učinak pušenja na zdravlje djeteta

Da, često 33 45,83Da, ponekad 32 44,44

ne 7 9,73Ukupno 72 100,00

Pušite li u prisutnosti svog djeteta/djece

da, u zatvorenom prostoru 31 43,05 da, ali samo na otvorenom 29 40,28

ne 12 16,67 Ukupno 72 100,00

U tablici 9. na pitanje o broju dnevno popušenih cigareta 12,50% ispitanika odgovorilo je da ne puši svaki dan, dok najveći udio puši više od 10 cigareta dnevno.

Što se tiče prestanka pušenja na duže vrijeme 31,94 % ispitanika je uspjelo u tome, 23,61 % ih nije uspjelo, dok čak 32 % nije to niti pokušalo.

19

Na pitanje koliko godina sada pušite ispitanici najčešće imaju višegodišnji pušački staž. Njih 31,94 % puši već 8-10 godina, a čak njih 48,61% puši između 11 i 20 godina.

Na pitanje brine li Vas štetan učinak pušenja na Vaše zdravlje, 25% ispitanika često je zabrinuto, njih 65,28% samo ponekad, dok 9,73% uopće nije zabrinuto

Na pitanje brine li Vas štetan učinak pušenja na zdravlje djeteta 45,83% ispitanika često je zabrinuto, 44,44% samo ponekad, dok 9,73% uopće nije zabrinuto. Vjerojatno se među ovim posljednjima nalaze isti oni roditelji koji nisu zabrinuti niti za svoje niti za djetetovo zdravlje radi izloženosti duhanskom dimu.

Na pitanje pušite li u prisutnosti svog djeteta/djece može se uočiti da 43,05% navodi da, u zatvorenom prostoru, 40,28% navodi da, ali samo na otvorenom, dok njih 16,67 navodi ne.

Tablica 10. Razlozi pušenja

N %

Zašto ste počeli-la

pušiti

pušenjem cigareta sam se osjećao-la odraslijim

14 19,44

zbog pritiska društva 18 25zbog stresa 12 16,67

zbog obiteljskih problema, problema u školi i društvu

1 1,39

zbog dosade 4 5,56zbog usamljenosti 0 0

ne znam 23 31,94Ukupno 72 100,00

Glavni razlog zbog kojeg

danas pušim

navika 33 45,83osobno zadovoljstvo 23 31,94

stres 6 8,33dosada 1 1,39

nemogućnost prestanka pušenja 4 5,56ne znam 5 6,95

20

Ukupno 72 100,00

U tablici 10 na pitanje zašto ste počeli-la pušiti može se uočiti da 19,44% navodi da su pušenjem cigareta osjećali odraslijim, 25% navodi da su počeli pušiti zbog pritiska društva, 16,67% navodi kao razlog stres, samo 1,39% navodi zbog obiteljskih problema, problema u školi i društvu, 5,56 % navodi da su počeli pušiti zbog dosade, dok njih 31,94% navodi da ne znaju razlog početka pušenja.

Na pitanje glavni razlog zbog kojeg danas pušim vidljivo je da 45,83% ispitanika navodi da puše iz navika, 31,94% navodi kao razlog osobno zadovoljstvo, 8,33% navodi stres, 1,39% navodi da puše iz dosade, 5,56% navodi da ne mogu prestatiti pušiti, dok njih 6,95% navodi da ne znaju.

Tablica 11. Navike partnera

N %

Puši li djetetov drugi roditelj/ Vaš partner

da 65 65,66 ne, prestao je 16 16,6

ne, nikad nije pušio 18 18,18 Ukupno 99 100,0

0

Koliko dnevno popuši cigareta

ne puši svaki dan 7 10,76

1-5 2 3,08 5-10 9 13,85

10-20 33 50,77 više od 20 14 21,54

Ukupno 65 100,00

Koliko godina sada puši

1-3 2 3,084-7 3 4,62

8-10 16 24,61 11-20 33 50,77

više od 20 11 16,92 Ukupno 65 100,0

0Je li ikad prestao-la pušiti na duže

vrijeme

da 13 20 pokušao je ali nije uspio-la 39 60

ne 13 20 Ukupno 65 100,0

0Brine li ga/nju štetan učinak njegovo/njenog pušenja na osobno zdravlje

da, često 13 20da, ponekad 38

58,46ne 14 21,54

Ukupno 65 100,0

21

0Brine li ga/nju štetan učinak njegovo/njenog pušenja na zdravlje djeteta/djece

Da, često 26 40 Da, ponekad 28 43,08

ne 11 16,92Ukupno 65 100,0

0

Puši li u prisutnosti djeteta/djece

da, u zatvorenom prostoru 27 41,54da, ali samo na otvorenom 28 43,08

ne 10 15,38Ukupno 65 100,0

0

Iz tablice gdje su prikazane navike partnera na pitanje puši li djetetov drugi roditelj/ Vaš partner može se uočiti da 65,66% partnera puši, 16,6% partnera su prestali pušiti, dok njih 18,18 % partnera nikad nisu pušili.

Na pitanje koliko dnevno popuši cigareta vidljivo je da većina partnera, njih čak 50,77% puši između 10-20 cigareta dnevno, dok 21,54% partnera puši više od 20 cigareta dnevno.

Na pitanje koliko godina sada puši većina njih, čak 50,77% puši između 11-20 godina, dok 24,61% partnera puši između 8-10 godina, a 16,92% puši više od 20 godina. Iz prikazanih podataka vidljivo je da unatoč spoznajama o štetnosti pušenja veliki broj partnera ima višegodišnji pušački staž.

Iz odgovora na pitanje je li ikad prestao-la pušiti na duže vrijeme može se uočiti da je 60% partnera pokušalo prestati pušiti ali bez uspjeha, 20% partnera nisu pokušali prestati pušiti, a njih 20% partnera su pokušali prestati pušiti.

O tome brine li ga/nju štetan učinak njegovo/njenog pušenja na osobno zdravlje vidljivo je da je većina partnera ponekad zabrinuta, čak 58,46%, a u manjem broju su često ili nisu uopće zabrinuti.

Na pitanje brine li ga/nju štetan učinak njegovo/njenog pušenja na zdravlje djeteta/djece vidljivo je 43,08% partnera ponekad brine, dok njih 40% često brine, a 16,92% partnera ne brine.

Na pitanje puši li u prisutnosti djeteta/djece može se uočiti da podjednak broj partnera navelo da puše u zatvorenom (41,54%) i na otvorenom prostoru (43,08).

22

Tablica 12. Da li ste pušili za vrijeme trudnoće ?N %

Da li ste pušili za vrijeme trudnoće

da 30 30,0 ne 70 70,0

Ukupno 100 100,0

U tablici 12 vidljivo je da je 30% ispitanika navelo da su pušili za vrijeme trudnoće, a 70% ispitanika nije pušilo za vrijeme trudnoće.

4.4. Rezultati kotinin testa

Tablica 13. Rezultati kotinin testa N %

KOTININ TESTpoz 35 35,0 neg 65 65,0

Ukupno 100 100,0

U tablici 12 . temeljem rezultata kotinin testa utvrđeno je da je čak 35% ispitane djece bilo pozitivno što znači da je kroz duže vrijeme bil izloženo nikotinskom dimu iz cigareta svojih roditelja.

4.5. Testiranje rezultata kotinin testa s obzirom na promatrane sociodemografske pokazatelje i navike roditelja

Testiranje promatranih pokazatelja provedeno je s obzirom na udio odgovora i rezultata kotinin testa. Kako bi se ustanovilo utječu li promatrani parametri na rezultate kotinin testa prikazani su rezultati dobiveni hi-kvadrat testom. Hi-kvadrat test spada u neparametrijske testove i zasniva se na raspodjeli frekvencija unutar tablice kontigencije, a ne na varijabli. Hi-kvadrat test se koristi u slučaju utvrđivanja da li dobivene frekvencije odstupaju od frekvencija koje bismo očekivali pod određenom hipotezom. Statistička značajnost određena je za vrijednost p<0,05.

23

U svrhu ovog istraživanja postavljena hipoteza je da postoji pozitivna povezanost između učestalosti pušenja roditelja i prisutnosti kotina u tijelu njihove djece.

U sljedećim tablicama prikazani su rezultati hi-kvadrat testa za promatrane varijable. U tablici su prikazani udjeli pozitivnosti kotinin testa s obzirom na odabrane varijable. Nadalje je prikazana broj ispitanika u promatranom uzorku

koji ulaze u pojedina testiranja, zatim vrijednost ᵡ² - testa te pripadajuća razina statističke značajnosti p .

Tablica 14. Rezultati kotinin testa kod djece s obzirom na sociodemografske podatke roditelja

Varijabla Kotinin test

Negativan

N=65

%Kotinin

testPozitiv

anN=35

%N

N=100

ᵡ² p

Vi ste djetetu 100 0.281

0.595

majka 53 81,54

30 85,71

otac 12 18,46

5 14,29

Mjesto stanovanja 100 5.905

0,015

selo 16 24,62

18 51,43

grad 49 75, 38

17 48,57

Vi ste 100 6.429

0.040

u braku/izvanbračnoj

zajednici63 96,9

229 82,8

6razvedeni ste 2 3,08 5 14,2

9ništa od navedenog 0 0 1 2,86

Živite 100 6.193

0.045

djetetovim drugim roditeljem

(ocem/majkom)60 92,3

128 80

bez partnera-ice 2 3,08 6 17,04

24

S djetetovim poočimom/pomajko

m/partnericom

3 4,62 1 2,86

Koji stupanj obrazovanja ste završili

100 8.234

0.041

osnovna 1 1,54 2 5,71srednja 30 46,1

524 68,5

7viša 15 23,0

86 17,1

4visoka 19 29,2

33 8,57

Koji stupanj obrazovanja je završio/la djetetov drugi roditelj

100 4.081

0.252

osnovna 1 1,54 1 2,94srednja 34 52,3

120 55,8

8viša 8 12,3

18 23,5

3visoka 22 33,8

56 17,6

5Kakvo je materijalno stanje Vaše obitelji

100 8.329

0.039

jako dobro 40 6,15 3 8,57dosta dobro 23 35,3

84 11,4

3prosječno 36 55,3

824 68,5

7nije baš dobro 2 3,08 4 11,4

3uopće nije dobro 0 0 0 0

Iz tablice 14 uočava se kako su većina ispitanika majke hospitalizirane djece. Vidljivo je i kako je broj ženskih, odnosno muških roditelja u pratnji djeteta s obzirom na pozitivne, odnosno negativne vrijednosti kotinina u urinu konzistentan.

Prema mjestu stanovanja općenito dominira gradska populacija, a također je vidljivo da je veći udio djece s negativnim kotinin testom u gradskom okruženju (75,38%), dok je u ruralnim sredinama statistički značajno veći udio djece izložene duhanskom dimu (51,43%),(p=0.015).

S obzirom na bračno stanje Kotinin test je značajno češće pozitivan kod djece čiju su roditelji razvedeni (p=0,040)

25

U ovom istraživanju utverđena je i statistički značajna razlika izloženosti djece duhanskom dimu u ovisnosti o stručnoj spremi ispitanih roditelja (p=0,041) pri čemu je kotinin test češće pozitivan kod djece roditelja s nižom razinom obrazovanja (veći je udio onih s završenom osnovnom i srednjom školom). Također je očita tendencija da roditelji s višim stupnjem obrazovanja manje izlaže svoje dijete duhanskom dimu. Što se stupnja obrazovanja tiče, kod drugog roditelja ista tendencija nije uočena jer ne postoji statistički značajna razlika (p=0,252).

Slično tome, prema dobivenim podatcima, očigledno materijalno stanje utječe statistički značajno na navike pušenja, što se odražava na pozitivnost kotinin testa. Vrijednost testa je češće pozitivna kod djece roditelja slabijeg imovinskog stanja (p=0.039).

Tablica 15. Rezultati kotinin testa kod djece s obzirom na pušačke navike roditelja


Negativan

N=65

%Kotinin

testPozitivan

N=35

%N

N=100

ᵡ² p

Pušite li 100 7.677

0.053

da 41 63,08 31 88,57

ne,prestao-la sam

12 18,47 1 2,85

nikad nisam pušio/la

12 18,46 3 8,57


Negativan

N=41

%Kotinin

testPozitivan

N=31

%N

N=72

Koliko dnevno popušite cigareta

72 3.060

0.547

Ne pušim svakidan 5 12,20 4 12,9

01-5 5 12,20 1 3,23

5-10 7 17,07 9 29,03

26

10-20 17 41,46 11 35,48

više od 20 7 17,07 6 19,35

Jeste li ikada prestali pušiti na duže vrijeme

72 4.615

0.099

da 17 41,46 6 19,35

pokušao-la sam ali nisam

uspio-la7 17,07 10 32,2

6ne 17 41,46 15 48,3

9Koliko godina sada pušite

72 6.480

0.166

1-3 3 7,32 2 6,454-7 3 7,32 0 0

8-10 9 21,95 14 45,16

11-20 23 56,10 12 38,71

više od 20 godina

3 7,32 3 9,68

Brine li Vas štetan učinak

Vašeg pušenja na

Vaše zdravlje

72 0.725

0,867

da, često 10 24,39 8 25,81

da, ponekad 28 68,29 19 61,29

ne 3 7,32 4 12,90

Brine li Vas štetan učinak Vašeg pušenja na zdravlje Vašeg djeteta/djece

72 4.264

0.371

da, često 17 41,46 16 51,61

da, ponekad 19 46,34 13 41,93

ne 5 12,20 2 6,45Pušite li u prisutnosti svog djeteta/djece

72 0.855

0.652

da, u 16 39,02 15

27

zatvorenom prostoru

da, ali samo na otvorenom

17 41,46 12

ne 8 19,51 4

U tablici 15 prikazani su rezultati s obzirom na pušačke navike roditelja u ovisnosti o rezultatu kotinin testa.

Iako nema statističke razlike, ipak postoji prevaga negativnog kotinin testa kod djece čiji roditelji nisu pušači.

Također broj popušenih cigareta, broj pušačkih godina, pokušaj prekida pušenja niti zabrinutost za štetne učinke na zdravlje samih pušača ili vlastite djece nije imalo značaja na rezultat testa (napominje se kako je broj osoba koje su odgovorile na navedena pitanje za 1 ispitanika veći od ranije spomenutog ukupnog broja ispitanika koji su naveli da su pušači).

Od roditelja koji puše, većina to čini u prisustvu djece (88,00% i 87,10%), bilo da su u zatvorenom ili na otvorenom, međutim taj podatak nema statističke značajnosti s obzirom na rezultat kotinin testa.

Tablica 16. Rezultati kotinin testa kod djece s obzirom na pušačke navike partnera


Negativan

N=65

%Kotinin

testPozitivan

N=34

%N

N=99

ᵡ² p

Pušite li djetetov drugi roditelj / Vaš partner

99 12.964

0.023

da 35 53,85 30 88,24

ne, prestao je 16 24,62 3 8,82ne, nikad nije

pušio14 21,54 1 2,94

VarijablaKotinin

testNegativa

nN=35

%Kotinin

testPozitivan

N=30

%N

N=65

Koliko dnevno popuši cigareta 65 2.230 0.693

28

Ne puši svakidan 5 14,29 2 6,671-5 1 2,86 1 3,33

5-10 6 17,14 3 10,00

10-20 17 48,57 16 53,33

više od 20 6 17,14 8 26,67

Je li ikada prestao-la pušiti na duže vrijeme

65 9.285 0.009

da 10 28,57 3 10,00

pokušao je ali nije uspio-la 15 42,86 16 53,0

8ne 10 28,57 11 36,9

2Koliko godina sada puši 65 4.551 0.336

1-3 2 5,71 0 04-7 1 2,86 2 6,67

8-10 6 17,14 10 33,33

11-20 19 54,29 14 46,67

više od 20 godina 7 20 4 13,33

Brine li ga/nju štetan učinak

njegovog/njenog pušenja na

osobno zdravlje

65 0.415 0.812

da, često 8 22,86 5 16,67

da, ponekad 20 57,14 18 60ne 7 20 7 23,3

3Brine li ga/nju štetan učinak njegovog/njenog pušenja na zdravlje djeteta/djece

65 0.579 0.748

da, često 13 37,14 13 43,33

da, ponekad 15 42,86 13 43,33

ne 7 20 4 13,33

29

Puši li u prisutnosti svog djeteta/djece

65 11.276

0.461

da, u zatvorenom prostoru

10 28,57 17

da, ali samo na otvorenom

16 45,71 12

ne 9 25,71 1

Tablica 16 prikazuje navike pušenja partnera osobe koja anketu ispunjava.

Drugi roditelj je pušač čak u 88,24% djece s pozitivnim, dok ih je pušača 53,85% u skupini s negativnim kotinin testom.

Kao i u prethodnom slučaju, broj popušenih cigareta, broj pušačkih godinaniti zabrinutost za štetne učinke na zdravlje sebe ili djece nemaju statistički značajnu razliku prema rezultatu kotinin testa (p=0.693, p=0.336, p=0.812, p=0.748), ali se izdvaja podatak da ukoliko je partner ispitivane osobe pokušao prekinuti pušenje, postoji izrazito statistički značajna razlika u smislu manjeg broja pozitivnog kotinin testa, dakle manjoj izloženosti djece duhanskom dimu (p=0,009).

5. RASPRAVA

Rezultali dobiveni ovim istraživanjem potvrđuju da je izloženost djece duhanskom dimu i dalje prisutna u velikom broju. Od 100 ispitanika koji su

30

ispunjavali anketu, aktivno puši 72% ispitanika. Poražavajući je rezultat da i njihovi partneri puše i to čak 65,65% . Kada se promatraju rezultati istraživanja Global Youth Tobacco Survey 2011. godine može se uočiti da su u Hrvatskoj djeca izložena pasivnom pušenju čak u obiteljima u 67% slučajeva. Poražavajuća činjenica je ako se uzme u obzir kako 56% djece ima oba roditelja pušača (37). Rezultati dobiveni ovim istraživanjem djelomično se poklapaju sa rezultatima istraživanja koje je provedeno u Kini gdje je pasivnom pušenju bilo izloženo 43,7% (27). Slično istraživanje provedeno u Brazilu pokazalo je da 36% djece bilo izloženo pasivnom pušenju (31).

Zabrinjavajući je podatak da od 72% aktivnih pušača koji su ispunjavali anketu njih 38,89% svaki dan popuši oko 10-20 cigareta, dok njihovi partneri odukupno 65% njih 50,77% također puši 10-20 cigareta dnevno. Unatoč spoznaji o štetnosti pasivnog pušenje i činjenici da u kući imaju dijete, veliki broj ispitanika nije nikad ni pokušao prestati pušiti. Cilj studije provedena 2013. godine u Kini je bio procijeniti utjecaj različitih vrsta pušenja roditelja na izlaganje duhanskom dimu u okolišu kod djece u dobi od 5 do 6 godina. Njihova otkrića ukazuju na to da je razina kotinina u mokraći kineske djece izložene duhanskom dimu iz okruženja u pozitivnoj vezi s svakodnevnim pušenjem roditelja u kućanstvu. Također nije utvrđena razlika u rezultatima kotinina u mokraći kod djece u čijoj je kući bilo djelomično ograničenje pušenja i djece u čijoj kući nije bilo zabranjene pušenja. Utvrđene su razlike u razinama kotinina u mokraći kod djece u čijoj su kući pušači imali različitu razinu dnevne konzumacije cigareta (37).

Poražavajući je podatak da je veliki broj ispitanika (65,28%) i partnera (58,46%) naveo da ih više brine štetan učinak njihovog pušenja na osobno zdravlje, nego na zdravlje njihovog djeteta/djece.

Ukupan zbroj roditelja pušača u istraživanju je 137. Važan je podatak da je njih 84,59% navelo da puše u zatvorenom prostoru i time svjesno izlažu djecu pasivnom pušenju.

Također je bitno reći, da od 100% roditelja koji su ispunjavali anketu, njh 62% je navelo da bi pokušali odgovoriti svoje dijete od pušenja kao odgovor na pitanje kako bi reagirali da jednog dana njihovo dijete počne pušiti. Istrazivanjem provedeno u Brazilu otkriveno je da je podrška roditelja i pažljivo praćenje njihovog djeteta negativno povezano s različitim rizičnim ponašanjem, uključujući pušenje (38).

31

Osjetljivost kotinin testa u kontekstu prepoznavanja izloženosti djece duhanskom dimu je visoka i dobra mjera za razlikovanje djece roditelja pušača od djece roditelja koji ne puše (39).

Statističkom obradom podataka uočeno je da postoji statistički značajna razlika rezultata kotinin testa s obzirom na sociodemografske podatke roditelja /staratelja. To se ponajprije odnosi na mjesto stanovanja (selo/grad) pri čemu su djeca sa sela značajno češće izložena duhanskom dimu od one iz grada. To se može tumačiti drugačijim životnim navikama roditelja. Također značajno utječu i bračno i materijalno stanje te stručna sprema - što pokazuje da stabilne životne prilike unutar obitelji i viši stupanj obrazovanja pogoduju svijesti o štetnosti pušenja na zdravlje djece dok je kotinin test bio značajno češće pozitivan kod djece čiju su roditelji razvedeni, Istraživanje provedeno u Njemačkoj pokazalo je da su djeca samohranih roditelja pozitivno povezana s izlaganjem duhanskom dimu (40)

Od navika pušenja, statistički izrazito velika značajnost postoji u povezanosti pokušaja prestanka pušenja partnera/ drugog roditelja u odnosu na rezultate testa. To je djelom iznenađujuće, budući da slična značajnost nije uočena kod roditelja koji je ispunjavao upitnik. Studijom koja je provedena u Španjolskoj također nije uočena slična značajnost jer je kotinin bio prisutan u urinu kod 14% djece čiji su roditelji izjavili da nisu pušači ili bivši pušači (40).

Činjenica da većina ostalih navika pušenja u skupini roditelja/staratelja koji su pušači ne utječe statistički značajno na pozitivnost kotinin testa može se pripisati nekolicini različitih čimbenika:

Ovo istraživanje ima određena ogranićenja. Najprije, treba uzeti u obzir da se radi o relativno malom uzorku, pogotovo kada je u pitanju pušenje, koje je vrlo rasprostranjeno u Hrvatskoj. Prema procjenama i istraživanju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2015. godine bilježi se podatak o 1,1 mil. punoljetnih stanovnika u Hrvatskoj koji su pušači, odnosno, prema tadašnjim podatcima to čini oko 31% ukupnog stanovništva (30). Na našem uzorku od 100 ispitanika dobivene su približno slične vrijednosti za ispitanike koji su ispunjavali anketu pa se s te strane može reći kako i na malom uzorku dolazi do izražaja trend pušenja.

Drugo, radi se o roditeljima/starateljima koji dolaze kao pratnja djece – pacijenata Dječje bolnice Srebrnjak, što zapravo podrazumijeva da se radi o djeci s određenim akutnim ili kroničnim bolestima – ponajprije respiratornim. Shodno

32

tome, može se reći da se radi o već djelomično selekcioniranoj populaciji, koja dolazi u bolnicu zbog tegoba koje mogu biti izazvane i životnim/okolišnim čimbenicima. Tu na prvom mjestu spada i pasivno pušenje te se u tako probranoj skupini očekuje veća pojavnost djece izložene duhanskom dimu.

Nadalje, kotinin test ne pokazuje nužno izloženost djeteta duhanskom dimu od strane roditelja, već to mogu biti i drugi članovi kućanstva, susjedi ili boravak u zadimljenim ugostiteljskim i drugim objektima. Ipak, iz rezultata ovog istraživanja proizlazi da je tendencija pojave pozitivnog kotinin testa dominantna (ne i statistički značajna, ali vrlo blizu te značajnosti p=0,053) u djece čiji su roditelji pušači, koji ne pokazuju zabrinutost za zdravstveni rizik osoba u svojoj okolini i onih koji nikada nisu niti pokušali prestati pušiti.

Iako u ovom istraživanju nije bilo statističke značajnosti između količine popušenih cigareta i rezultata kotinin testa, u svjetskoj literaturi se spominje da postoji značajna povezanost između redovitosti pušenja roditelja s razinama kotinina u urinu (41). S obzirom na to da ovim istraživanjem nismo uključili točne numeričke vrijednosti kotinina, možemo samo pretpostaviti da bi se vjerojatno i na našem uzorku uočila barem tendencija ka višim vrijednostima kotinina kod djece „okorjelih“ pušača.

6. ZAKLJUČAK

33

Temeljem dobivenih rezultata u ovom istraživanj može se zaključiti da je i dalje prisutan veliki broj pušača roditelja. Ovo ukazuje na činjenicu da je velik javnozdravstveni problem nepotpuna svijest o ozbiljnosti posljedica po zdravlje njihove djece koja su izložena duhanskom dimu. Roditelje više zabrinjava štetan utjecaj pušenja na vlastito zdravlje nego štetan učinak pušenja na njihovu djecu što je zabrinjavajuće.

Ovim istraživanjem dokazana je statistički značajna povezanost između pušačkih navika roditelja i rezultata kotinin testa, čime je potvrđena osnovna hipoteza. Utvrđeno je da je pojave pozitivnog kotinin testa u djece statistički značajno pozitivno povezana s pušačkim navikama roditelja.

Druga hipoteza, kako nema povezanosti izloženosti djece duhanskom dimu s nekim sociodemografskim obilježjima, može se odbaciti. Rezultatima je utvrđeno da su djeca u ruralnim područjima češće izložena duhanskom dimu. Kotinin test je bio značajno češće pozitivan kod djece čiji su roditelji razvedeni. Prema razini obrazovanja roditelja također je uočena statistički značajna razlika pri čemu je izloženost djece nikotinu bila viša kod djece roditelja s nižom razinom obrazovanja. Statistički značajna razlika dokazana je i kod djece roditelja slabijeg imovinskog stanja. Izrazito značajna povezanost utvrđena je kod djece koja su imala pozitivan kotinin test a njihov drugi roditelj pokušava prestati pušiti. Očito se radi samo o bezuspješnom pokušaju prestanka pušenja jer su njihova djeca i dalje bila izložena duhanskom dimu.

Kako u Hrvatskoj usprkos javnozdravstvenim inicijativama tek mali broj pušača prestaje ili razmišlja o prestanku pušenja, sa sigurnošću se može tvrditi da je potrebno poduzeti dodatne mjere i napore u sprječavanju izloženosti vulnerabilnih skupina, ponajprije djece, duhanskom dimu.

7. PRILOZI

34

7.1. Prilog 1. Anketa

Hrvatsko katoličko sveučilište

Ilica 242, Zagreb

ANKETNI UPITNIK

NAPOMENA: Ovaj upitnik je anoniman.

Ispunjava se zaokruživanjem odgovora na postavljeno pitanje. Služi u svrhu izrade diplomskog rada na temu: Povezanost pušačkih navika roditelja s vrijednostima nikotina u tijelu djeteta

Unaprijed hvala na iskrenosti i suradnji.

Datum ispunjavanja upitnika:________________

1. Vi ste djetetu:a) otac b) poočim c) majka d)pomajka

2. Godina Vašeg rođenja: 19____

3. Godina rođenja djetetovog drugog roditelja: 19____

4. Živite:a) u gradu b) na selu

5. Koliko djece imate ? _________

6. Vi ste:a) u braku/izvanbračnoj zajednici b) razvedeni ste c)udovac/ica d) ništa od nevedenog

35

7. Živite:a) s djetetovim drugim roditeljem(ocem/majkom) b) bez partnera-ice c) s djetetovim poočimom/pomajkom/partnerom-icom

8. Koji stupanj obrazovanja ste završili ?a) osnovnu b)srednju c) višu d) visoku

9. Koji stupanj obrazovanja je završio/la djetetov drugi roditelj ?a) osnovnu b)srednju c) višu d) visoku

10. Jeste li zaposleni?a) da b) ne

11. Je li zaposlen djetetov drugi roditelj ?a) da b) ne c) nema te osobe

12. Kakvo je materijalno stanje Vaše obitelji ?a) jako dobro b) dosta dobro c) prosječno d) nije baš dobro d) uopće nije dobro

13. Kako bi reagirali da jednog dana Vaše dijete počne pušiti ?a) Ne bih mu dozvolio-la b) Pokušao-la bih ga odgovoriti c) Ne bih mu zamjerio-la d) Odobrio-la bi mu e) Ne znam

14. Pušite li ?a) da b) ne, prestao-la sam c) nikad nisam pušio/la

AKO JE „NE“ PRIJEĐITE NA PITANJE 24

15. Koliko dnevno popušite cigareta ?a) ne pušim svaki dan b) 1-5 c) 5-10 d) 10-20 e) više od 20

16. Jeste li ikada prestali pušiti na duže vrijeme ?a) da b) pokušao-la sam ali nisam uspio-la c) ne

36

17. Koliko godina sada pušite ?a) 1-3 b) 4-7 c) 8-10 d) 11-20 e) više od 20 godina

18. Da li ste pušili za vrijeme trudnoće ? ( odgovor za majku)a) da b) ne AKO JE ODGOVOR „DA“ KOLIKO CIGARETA DNEVNO ? ______________

19. Brine li Vas štetan učinak Vašeg pušenja na Vaše zdravlje ?a) da, često b) da, ponekad c) ne

20. Brine li Vas štetan učinak Vašeg pušenja na zdravlje Vašeg djeteta/djece ?a) da, često b) da, ponekad c) ne

21. Pušite li u prisutnosti svog djeteta/djece ?a) da, u zatvorenom prostoru b) da, ali samo na otvorenom c) ne

22. Zašto ste počeli-la pušiti (zaokružiti jedan ili više odgovora)a) pušenjem cigareta sam se osjećao/la odraslijim b) zbog pritiska društvac) zbog stresa d) zbog obiteljskih problema, problema u školi i društvu e) zbog dosadef) zbog usamljenosti g) ne znam

23. Glavni razlog zbog kojeg danas pušim je: (zaokružiti jedan ili više odgovora)a) navika b) osobno zadovoljstvo c) stres d) dosada e) nemogućnost prestanka pušenjaf) ne znam

SLIJEDEĆA PITANJA SE ODNOSE NA DJETETOVOG DRUGOG RODITELJA AKO ZAJEDNO ŽIVITE ILI VAŠEG PARTNERA KOJI ŽIVI S VAMA I AKTIVNI JE PUŠAČ (UKOLIKO NEMA TE OSOBE PRESKOČITE PITANJA ). ODGOVORE NA KOJE NE ZNATE ODGOVOR PRESKOČITE:

24. Puši li djetetov drugi roditelj/Vaš partner ?a) da b) ne, prestao je c) ne, nikad nije pušio

25. Koliko dnevno popuši cigareta ?

37

a) ne puši svaki dan b) 1-5 c) 5-10 d) 10-20 e) više od 2026. Koliko godina sada puši ?a) 1-3 b) 4-7 c) 8-10 d) 11-20 e) više od 20 godina

27. Je li ikad prestao-la pušiti na duže vrijeme ?a) da b) pokušao je al nije uspio-la c) ne

28. Brine li ga/nju štetan učinak njegovog/njenog pušenja na osobno zdravlje ?a) da, često b) da, ponekad c) ne

29. Brine li ga/nju štetan učinak njegovo/njenog pušenja na zdravlje djeteta/djece ?a) da, često b) da, ponekad c) ne

30. Puši li u prisutnosti djeteta/djece ?a) da, u zatvorenom prostoru b) da, ali samo na otvorenom c) ne

7.2. Prilog 2. Obavijest za ispitanike

OBAVIJEST ZA ISPITANIKA:

Naziv znanstvenog istraživanja

Povezanost pušačkih navika navika roditelja s vrijednostima nikotina u tijelu djeteta

Poziv

Poštovana/poštovani, pozivamo Vas da Vi i Vaše dijete sudjeluje u istraživanju za izradu diplomskog rada čija svrha je utvrditi prisutnost metabolita nikotina u organizmu djece koja su izložena duhanskom dimu u obitelji.

Obavijest će Vam pružiti podatke čija je svrha pomoći Vam u odluci želite li sudjelovati u ovom znanstvenom istraživanju. Zato Vas molimo pažljivo pročitajte ovu obavijest. Ukoliko u njoj postoje neke nejasnoće, izvolite pitati sudionike koji sudjeluju u ovom istraživanju.

Cilj/svrha znanstvenog istraživanja

38

Ovim istraživanjem želim odrediti povezanost pušačkih navika roditeljima sa vrijednostima nikotina u tijelu djeteta.

S obzirom na to da se radi o istraživanju sa potrebom za uzimanjem bioloških uzoraka ( porcija urina), uz suglasnost za korištenjem podataka prikupljenih anketom potrebna je i suglasnost za uzimanje biološkog uzorka. Kako su svi ispitanici obuhvaćeni istraživanjem pacijenti Dječje bolnice Srebrnjak, prilikom posjeta bit će im dan informirani pristanak, a za dodatne informacije mogu se obratiti ispitivaču ili ostalom medicinskom osoblju uključenom u istraživanje.

Mora li se sudjelovati?

Vaša je odluka želite li sudjelovati u istraživanju ili ne, odnosno želite li dozvoliti da se podaci iz upitnika i rezultati pretraga koriste kao vrijedni podaci iz kojih će se ovo istraživanje učiniti znanstveno vjerodostojnijim. Vaše sudjelovanje je dobrovoljno. Bez posljedica možete promijeniti svoje mišljenje u bilo koje vrijeme. Ukoliko odlučite prekinuti sudjelovanje, molimo Vas da o tome obavijestite glavnog istraživača ili sudionike koji sudjeluju u ovom istraživanju.

Glavni istraživač:

Dubravka Gajšek, bacc.med.techn.

Povjerljivost podataka i uvid u dokumentaciju

Podaci o Vašem djetetu, odgovori iz upitnika i rezultati pretraga obrađivat će se elektronički, a istraživač će se pridržavati interne procedure za zaštitu osobnih podataka. U bazu podataka, oni će biti uneseni pomoću koda i prema inicijalima.

Medicinsku dokumentaciju pregledati će glavni istraživač, ime Vašeg djeteta nikada neće biti otkriveno. Pristup dokumentacij mogu imati članovi Etičkog povjerenstva u ustanovi u kojoj se liječi Vaše dijete.

Kako će se koristiti podaci dobiveni ovim znanastvenim istraživanjem?

Podaci iz ovog znanastvenog istraživanja mogu biti od praktične i znanstvene važnosti, koristit će se u svrhu izrade diplomskog rada te će se objavljivati u znanstvenim publikacijama. Očekujemo kako ćemo na osnovi dobivenih rezultata proširiti znanstvena saznanja o povezanosti pušačkih navika roditelja sa vrijednostima nikotina u tijlu djeteta.

39

Identitet Vašeg djeteta ostati će anoniman.

Tko organizira ovo istraživanje?

Dubravka Gajšek, bacc. med.techn ispred Dječje bolnice Srebrnjak

Tko će ocijeniti etičnost istraživanja?

Etičko povjerenstvo Dječje bolnice Srebrnjak

Napominjem kako se ispitivanje provodi u skladu sa svim primjenjljivim smjernicama čiji je cilj osigurati pravilno provođenje i sigurnost osoba koje sudjeluju u ovom znanstvenom istraživanju uključujući Osnove dobre kliničke prakse i Helsinšku deklaraciju.

Koga kontaktirati za dodatne obavijesti?

Ako želite dobiti dodatne podatke, slobodno se obratite glavnom istraživaču: Dubravka Gajšek, bacc.med.techn.

O pisanoj suglasnosti za sudjelovanje u istraživanju

Presliku dokumenata (potpisane stranice) koji ćete potpisati ako želite sudjelovati u istraživanju, dobiti ćete Vi i glavni istraživač. Originalan primjerak dokumenta zadržati će i čuvati glavni istrživač. Hvala što ste pročitali ovaj dokument i razmotrili sudjelovanje u ovom znanstvenom istraživanju.

40

7.3. Prilog 3. Informativni pristanak

INFORMATIVNI PRISTANAK I SUGLASNOST ZA SUDJELOVANJE U ISTRAŽIVANJU

NASLOV

Upoznat/a sam s izvođenjem ispitivanja, koristima i mogućim nuspojavama sudjelovanja u istraživanju.

1. Potvrđujem da sam dana…………………………………………, u Zagrebu, pročitao/la obavijest za gore navedeno istraživanje te sam imao/la priliku postavljati dodatna pitanja o mogućim nejasnoćama.

2. Razumijem kako je sudjelovanje dobrovoljno, te kako se mogu povući iz istraživanja u bilo koje vrijeme bez navođenja razloga, te bez ikakvih zdravstvenih ili pravnih posljedica.

3. Razumijem kako medicinskoj dokumentaciji moga djeteta imaju pristup glavni istraživač i njegovi suradnici te članovi Etičkog povjerenstva bolnice u kojoj se obavlja ispitivanje. Dajem dopuštenje tim pojedincima za pristup medicinskoj dokumentaciji mog djeteta.

4. Istraživanje se provodi u skladu sa svim primjenljivim smjernicama koje mogu osigurati pravilno provođenje i sigurnost osoba u ovom znanstvenom ispitivanju, uključujući osnove dobre kliničke prakse i Helsinšku deklaraciju.

5. Upoznat/a sam sa svrhom i mogućim komplikacijama predviđenih pretraga.

6. Želim da se rezultati pretraga mog djeteta koriste u svrhu izrade diplomskog rada te tako dajem suglasnost za sudjelovanje.

U Zagrebu:…………………………………………………………………………

Ispitanik/dijete (ime i prezime, tiskanim slovima): …………………………….......................

Roditelj dijeteta ispitanika (ime i prezime, tiskanim slovima):…………………....................

41

Potpis roditelja dijeteta/ispitanika:……………………………………………..…………………………………….

Ispitivač:

Potpis ispitivača: …………………………………………………………………………………..

7.4. Prilog 4. Izjava o poštivanju etičnosti u provođenju istraživanja

IZJAVA O POŠTIVANJU ETIČNOSTI U PROVOĐENJU ISTRAŽIVANJA

Ispitanici/djeca koji će sudjelovati u istraživanju, su roditelji i djeca od 1 mj. do 18 godina koja su hospitalizirani pacijenti Dječje bolnice Srebrnjak. Roditelji će biti zamoljeni da ispune anketu, te će se od pacijenta uzeti biološki uzorak (porcija urina). Statistički će se obraditi dobiveni podaci.

Roditelji djece/ispitanika svojim pismenim pristankom daju suglasnost za sudjelovanje u istraživanju. Svaki roditelj biti će obaviješten o cilju istraživanja, ulozi i prednostima za ispitanika te načinu obrade podataka. Zajamčena je povjerljivost podataka, a pristup dokumentaciji osim glavnog istrživača i suradnika imati će članovi Etičkog povjerenstva Dječje bolnice Srebrnjak.

Ispitanici koji se ne odluče za sudjelovanje u istraživanju moći će se povući u bilo koje vrijeme bez navođenja razloga.

Stoga izjavljujem da će se ispitivanje provesti u skladu sa svim primjenjivim smjernicama, čiji je cilj osigurati pravilno provođenje i sigurnost ispitanika/djece koja sudjeluju u ovom istraživanju, uključujući Osnove dobre kliničke prakse i Helsinšku deklaraciju.

7.5. Prilog 5. Odobrenje Etičkog povjerenstva

42

7.6. Popis tablica

43

Tablica 1. Vi ste djetetu………………………………………………………………………………………………...

………… 13

Tablica 2. Godine rođenja roditelja……………………………………………………………………………………...

…. 13

Tablica 3. Mjesto stanovanja…………………………………………………………………………………………………… 14

Tablica 4. Koliko djece imate……………………………………………………………..

…………………………………… 14

Tablica 5. Sociodemografski podaci……………………………………………………………………………………….. 15

Tablica 6. Kako bi reagirali da jednog dana Vaše dijete počne pušiti……..

…………………………….. 17

Tablica 7. Pušite li……………………………………………………………………………………………………………………

18

Tablica 8. Puši li djetetov drugi roditelj/Vaš partner…………………………………………………………….. 18

Tablica 9. Navike roditelja……………………...

………………………………………………………………………………. 18

Tablica 10. Razlozi pušenja………………………………………………..

…………………………………………………… 20

Tablica 11. Navike partnera……………………………………………………………………………………………………. 20

Tablica 12. Da li ste pušili za vrijeme trudnoće……………………………………………………………………… 22

Tablica 13. Rezultati kotinin testa………………………………………………………………………………...

………… 22

Tablica 14. Rezultati kotinin testa kod djece s obzirom na sociodemografske podatke

44

roditelja……………………………………………………………………………………………………………………………………

23

Tablica 15. Rezultati kotinin testa kod djece s obzirom na pušačke navike roditelja……………. 25

Tablica 16. Rezultati kotinin testa kod djece s obzirom na pušačke navike partnera……………. 27

7.7. Popis grafikona

Grafikon 1. Koji stupanj obrazovanja ste završili………………………………………………………………….. 16

Grafikon 2. Kakvo je materijalno stanje Vaše obitelji………………………………..

…………………………… 17

8. LITERATURA

1. World Healt Organization. Who report on the global tobacco epidemic[ Internet ] 2017. [pristupljeno 05.08.2019.]. Dostupno na: https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/255874/9789241512824-eng.pdf;jsessionid=6B9794583294BC9C79D1C33CEBA0522A?sequence=1

2. Royal College of Physicians. Pasivno pušenje i djeca. Izvještaj Savjetodavne skupine za duhan Kraljevskog liječničkog učilišta. London, 2010: Kraljevsko liječničko učilište.

3. Jarvis M, Sims M, Gilmore A, Mindell J. Utjecaj zakonodavstva bez dima na izlaganje djece rabljenom dimu: podatci o kotinima iz Ankete o zdravlju u Engleskoj. Kontrola duhana. 2012; 21: 18–23.

4. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Svjetsko istraživanje o uporabi duhana u mladih.(online). (pristupljeno 12.09.2019.) Dostupno na https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2017/05/GYTS_HZJZ_WEB_000.pdf

45

https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2017/05/GYTS_HZJZ_WEB_000.pdf

https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2017/05/GYTS_HZJZ_WEB_000.pdf

https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/255874/9789241512824-eng.pdf;jsessionid=6B9794583294BC9C79D1C33CEBA0522A?sequence=1

https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/255874/9789241512824-eng.pdf;jsessionid=6B9794583294BC9C79D1C33CEBA0522A?sequence=1

5. Talhout R, Schulz T, Florek E, van Benthem J, Wester P, Opperhuizen A. Hazardous compounds in tobacco smoke. Int J Environ Res Public Health. 2011;8(2):613–628. doi:10.3390/ijerph8020613

6. Čop N, Perina I, Hudek J. Kako odgojiti nepušača. Zagreb: Školska knjiga, 1993.

7. Benjamin RM. Exposure to tobacco smoke causes immediate damage: a report of the Surgeon General. Public Health Rep. 2011;126(2):158–159. doi:10.1177/003335491112600202

8. Committee on passive smoking, board of environmental studies and toxicology, national research council: Environmental tobacco smoke: measuring exposures and assessing health effects. Washington, DC, 1986: National Academy Press.

9. Benowitz NL, Jacob P III, Fong I. Nicotine metabolic profile in man: comparison of cigarette smoking and transdermal nicotine. J Pharmacol Exp Ther. 1994; 268: 296-303.

10. Hukkanen J, Jacob P III, Benowitz NL. Metabolism and disposition kinetics of nicotine. Pharmacol Rev. 2005; 57: 79–115.

11. Yildiz D. Nicotine, its metabolism and an overview of its biological effects. Toxicon. 2004; 43: 619-32.

12. Balabanova S, Buhler G, Schneider E, Boschek HJ, Schneitler H. Nicotine excretion by the apocrine and eccrine sweat in smokers and passive smokers. Hautarzt. 1992; 43: 73–6.

13. Seaton MJ, Kyerematen GA, Vesell ES. Rates of excretion of cotinine, nicotine glucuronide, and 3hydroxycotinine glucuronide in rat bile. Drug Metab Dispos. 1993; 21: 927– 932.

14. Benowitz NL, Hukkanen J, Jacob P III. Nicotine chemistry, metabolism, kinetics and biomarkers. Handb Exp Pharmacol. 2009; 192: 26-60.

15. Jaakkola MS, Jaakkola JJ. Assessment of exposure to environmental tobacco smoke, European Respiratory Journal. 1997; 2384-2397.

16. Avila-Tang E, Al-Delaimy WK, Ashley DL, Benowitz NL, Bernert JZ, Kim S, Samet JM, Hecht SS. Assessing secondhand smoke using biological markers. Tob Control. 2013; 22(3): 164-171.

46

17. Bertone-Johnson ER, Procter-Gray E, Gollenberg AL, Bundga ME,. Barber LG. Environmental tobacco smoke and canine urinary cotinine level, Environmental Research. 2008; 106: 361–364.

18. Zhang, T, Watson DG. A short review of applications of liquid chromatography mass spectrometry based metabolomics techniques to the analysis of human urine. Analyst. 2015; 140(9): 2907-2915.

19. Moon JH,. Kong MH, Kim HJ. Effect of secondhand smoking, determinated by urinary cotinine level on bone health. Int J Prev Med. 2018; 9-14.

20. Benowitz NL. Nicotine addiction. N Engl J Med. 2010;362(24):2295–2303. doi:10.1056/NEJMra0809890

21. DiFranza JR, Huang W, King J. Neuroadaptation in nicotine addiction: update on the sensitization-homeostasis model. Brain Sci. 2012;2(4):523–552. doi:10.3390/brainsci2040523

22. Perković D, Čivljak M. Stavovi mladih korisnika Facebooka iz Hrvatske o pušenju duhana. Sestrinski glasnik. 2016;21(2):117-124. https://doi.org/10.11608/sgnj.2016.21.028

23. Fernandez S. You Can Reduce Secondhand Smoke Exposure! Prescribing Nicotine Replacement in the Pediatrician's Office, Pediatric Annals. 2017; 46(9): e315-e318. DOI: 10.3928/19382359-20170817-01

24. Moon SY, Kim TW, Kim YJ, Kim Y, Kim SY, Kang D. Public Facility Utility and Third-Hand Smoking Exposure without First and Second-Hand Smoking According to Urinary Cotinine Level. Int J Environ Res Public Health. 2019; 16(5): 855. DOI:10.3390/ijerph16050855

25. Permitasari NPAL, Satibi S, Kristina SA. National Burden of Cancers Attributable to Secondhand Smoking in Indonesiam. 2018;19(7):1951-1955. doi:10.22034/apjcp.2018.19.7.1951.

26. Narodne novine. Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda.Zagreb, 2019. NN 45/17, 114/18 ( pristupljeno 13.08.2019) Dostupno na: https://www.zakon.hr/z/909/Zakon-o-ograni%C4%8Davanju-uporabe-duhanskih-i-srodnih-proizvoda

27. Zheng ZL, Deng HY, Wu CP, Lam WL, Kuok WS, Liang WJ. Secondhand smoke exposure of children at home and prevalence of parental smoking following

47

https://www.zakon.hr/z/909/Zakon-o-ograni%C4%8Davanju-uporabe-duhanskih-i-srodnih-proizvoda

https://www.zakon.hr/z/909/Zakon-o-ograni%C4%8Davanju-uporabe-duhanskih-i-srodnih-proizvoda

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/?term=Fernandez%20S%5BAuthor%5D&cauthor=true&cauthor_uid=28892544

https://doi.org/10.11608/sgnj.2016.21.028

implementation of the new tobacco control law in Macao. Public Health. 2017; 144:57–63. DOI: 10.1016/j.puhe.2016.11.018.

28. Vitoria PD, Nunes C Precioso J. Parents‘educational level and second-hand tobacco smoke exposure at home ina sample of Portuguese children. Rev Port Pneumol. 2017; 23: 221-224.

29. Pavić I, Golmajer Vlahović I.,Pavić I., Čurlin M., Pasivno pušenje i poremećaji dišnog sustava u djece. Paediatr Croat. 2015;59:25-31.

30. Gautier C, Charpin D. Environmental triggers and avoidance in the management of asthma. Journal of Asthma and Allergy. 2017; 7;10: 47-56.

31. Urrutia-Pereira M, Avila J, Solé D. the Program for the Prevention of Childhood Asthma: a specialized care program for children with wheezing or asthma in Brazil. Jornal Brasileiro de Pneumologia. 2016; 42(1): 42-7.

32. Singh S, Sharma BB, Salvi S, Chhatatwal J, Jain KC, Kumar L, Joshi MK, Pandramajal SB, Awasthi S, Bhave S, Rego S, Sukumaran TU, Khatav VA, Singh V, Sharma SK, Sabir M. Allergic rhinitis, rhinoconjuncivitis, and eczema: prevalence and associated factors in children. Clin Respir J. 2018;12(2):547-556. doi: 10.1111/crj.12561. Epub 2016 Oct 12.

33. Petravić T. Utjecaj pušenja cigareta na oralno zdravlje (diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Stomatološki fakultet, 2016.

34. Cavalcante DN, Sposito JC, Crispim BD, Nascimento AV, Grisolia AB. Genotoxic and mutagenic effects of passive smoking and urban air pollutants in buccal mucosa cells of children enrolled in public school. Toxicology Mechanisms and Method. 2017; 27(5): 346-35.

35. Placebo Hrvatska. Medicinski priručnik za pacijente: Akutna limfocitna leukemija. (online). ( pristupljeno 20.08.2019.) Dostupno na : http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-za-pacijente/bolesti-krvi-i-krvotoka/leukemije/akutna-limfocitna-leukemija

37. Dečković-Vukres V, Ivičević Uhernik A, Mihel S. Istraživanje o uporabi duhana u odrasloj populaciji Republike Hrvatske. Hrvatski časopis za javno zdravstvo 2016. (pristupljeno 30.08.2019.) Dostupno na : http://hcjz.hr/index.php/hcjz/article/view/1592

48

http://hcjz.hr/index.php/hcjz/article/view/1592

http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-za-pacijente/bolesti-krvi-i-krvotoka/leukemije/akutna-limfocitna-leukemija



https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/27663282

36. Smith AJ, Kaur M, Gonseth S, Endicott A, Selvin S, Zhang L, Roy R, Shao X, Hansen HM, Kang AY, Walsh KM, Dahl GV, McKean-Cowdin R, Metayer C, Wiemels JL. Correlates of Prenatal and Early-Life Tobacco Smoke Exposure and Frequency of Common Gene Deletions in Childhood Acute Lymphoblastic Leukemia. Cancer Research. 2017; 1;77(7): 1674-1683.

37. Wang Y, Yang M, Tian L, Huang Z, Chen F, Hu J. Et al. Relationship between caregivers’ smoking at home and urinary levels of cotinine in children. Int J Environ Res Public Health. 2014;11(12): 12499–513.

38. Barreto SM, Giatti L, Casado L, de Moura L, Crespo C, Malta D. Contextual factors associated with smoking among Brazilian adolescents. J Epidemiol Community Health. 2012;66(8):723–729. doi:10.1136/jech.2010.122549

39. Balhara YPS, Jain R. A receiver operated curve-based evaluation of change in sensitivity and specificity of cotinine urinalysis for detecting active tobacco use. Journal of Cancer Research and Therapeutics. 2013; 9(1): 84–89.

40. Bolte G, Fromme H. Socioekonomske odrednice izloženosti duhanskom dimu u okolišu i politika pušenja u kućnim kućama, Europski časopis za javno zdravstvo. 2009;19(1): 52–58. doi.org/10.1093/eurpub/ckn114

40. Jurado D, Muñoz C, Luna JDD i Fernández-Crehuet M. Environmental tobacco smoke exposure in children: parental perception of smokiness at home and other factors associated with urinary cotinine in preschool children. Journal of Exposure Science & Environmental Epidemiology. 2004; 14: 330–336. doi:10.1038/sj.jea.7500329

41. Stiby AI, Macleod J, Hickman M, Yip VL, Timpson NJ, Munafò MR. Association of maternal smoking with child cotinine levels. Nicotine Tob Res. 2013; 15(12): 2029–2036. doi:10.1093/ntr/ntt094

49

https://doi.org/10.1038/sj.jea.7500329

https://www.nature.com/articles/7500329#auth-4

https://www.nature.com/articles/7500329#auth-2

https://doi.org/10.1093/eurpub/ckn114

ŽIVOTOPIS

Dubravka Gajšek

Datum i mjesto rođenja: 13.08.1982., Zagreb

Mobitel: 098/9915800

e-mail: [email protected]

OBRAZOVANJE

2014. - Diplomirala na Zdravstvenom veleučilištu, studij Sestrinstva, zvanje: prvostupnica sestrinstva

50

mailto:[email protected]

1997 - 2001. - Škola za medicinske sestre Vrapče, Zagreb, Zvanje medicinska sestra

RADNO ISKUSTVO

2001 -2002 Klinika za dječje bolesti Zagreb

2002 -2003 Pedijatrijska ambulanta dr. Jurković, Sesvete

2003 - 2003 Klinika za infektivne bolesti „ Fran Mihaljević“

2003 – 2007 Ustanova za kućnu njegu i rehabilitaciju „Domnius“

2007- Dječja bolnica Srebrnjak

- Sestra za planirani otpust i edukaciju, glavna sestra za bolničke

infekcije, sestra u Reumatološkoj ambulanti - Tajnica podružnice DB Srebrnjak HUMSA-a - Predsjednica Radnog tima za sestrinsku dokumentaciju Dječje

bolnice Srebrnjak, član radnog tima za akreditaciju Dječje bolnice

Srebrnjak - Član Pedijatrijskog društva HUMS-a

51

bib.irb.hr · web viewto je plin bez boje i mirisa i zato se smatra opasnim. prilikom udisanja...

Documents