bib.irb.hr...izdavač: sveučilište josipa jurja strossmayera u osijeku fakultet za odgojne i...

DIDAKTIČKIIZAZOVIIII:DIDAKTIČKARETROSPEKTIVAIPERSPEKTIVA

KAMOIKAKODALJE?

DIDACTICCHALLENGESIII:DIDACTICRETROSPECTIVEANDPERSPECTIVEWHERE/HOWDOWEGOFROMHERE?

Zbornikradova

ConferenceProceedings

MeđunarodnaznanstvenakonferencijaDIDAKTIČKIIZAZOVIIII:didaktičkaretrospektivaiperspektivaKAMOIKAKODALJE?InternationalConferenceDIDACTICCHALLENGESIII:DidacticRetrospectiveandPerspectiveWHERE/HOWDOWEGOFROMHERE?

ZBORNIKRADOVACONFERENCEPROCEEDINGS

Osijek,2020.

Izdavač:SveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijekuFakultetzaodgojneiobrazovneznanosti,Osijek,RepublikaHrvatska

Suizdavač:Hrvatskaakademijaznanostiiumjetnosti,CentarzaznanstveniraduVinkovcima

Zaizdavača:prof.dr.sc.DamirMatanović

Uredništvo:prof.dr.sc.AnđelkaPeko(Osijek,RepublikaHrvatska)prof.dr.sc.MilenaIvanušGrmek(Maribor,RepublikaSlovenija)prof.dr.sc.JasminaDelchevaDizdarevikj(Skoplje,RepublikaSjevernaMakedonija)

RecenzentiZbornika:prof.dr.sc.ZlatkoMiliša,Filozofskifakultet,SveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijeku,RepublikaHrvatskaprof.dr.sc.DanimirMandić,Učiteljskifakultet,SveučilišteuBeogradu,Srbija

Recenzentiradova:izv.prof.dr.sc.EminaBerbićKolar;prof.dr.sc.IrellaBogut;prof.dr.sc.EditaBorić;doc.dr.sc.TijanaBorovac;doc.dr.sc.MajaBrustNemet;doc.dr.sc.LaraCakić;prof.dr.sc.JasminaDelčevaDizdarevikj;dr.sc.KarolinaDobiBarišić;izv.prof.dr.sc.SnježanaDobrota;doc.dr.sc.Snježana Dubovicki; izv. prof. dr. sc. Marina Đuranović; dr. sc. Tvrtko Galić; dr. sc. SenkaGazibara;dr.sc.AntonijaHuljev;prof.dr.sc.MilenaIvanušGrmek;doc.dr.sc.ManuelaKarlak;doc.dr.sc.IvicaKelam;prof.dr.sc.LjiljanaKolenić;doc.dr.sc.IrenaKlasnić;izv.prof.dr.sc.Goran Livazović; izv. prof. dr. sc.Mirko Lukaš; doc. dr. sc. ValentinaMajdenić; doc. dr. sc.NevenkaMaras;dr.sc.DinaMehmedbegovićSmith;dr.sc.AnaMirkovićMoguš;prof.dr.sc.VesnicaMlinarević;DianaMoslavacBičvić;prof.dr.sc.AnđelkaPeko;red.prof.art.MiraPerić;izv. prof. art. dr. sc. Antoaneta Radočaj Jerković; doc. dr. sc. Ksenija Romstein; dr. sc. IdaSomolanjiTokić;doc.dr.sc.TihanaŠkojo;doc.dr.sc.TomislavTopolovčan;izv.prof.dr.sc.DariaTot;doc.dr.sc.RahaelaVarga;izv.prof.dr.sc.TenaVelki;izv.prof.dr.sc.TihomirŽivić

Lektura(hrvatskijezik):dr.sc.AntonijaHuljevLektura(engleskijezik):doc.dr.sc.RahaelaVargaPrijevod(engleskijezik):doc.dr.sc.RahaelaVarga;RužicaTokićZecKorektura:dr.sc.AntonijaHuljevNaslovnica:izv.prof.art.GoranKujundžićUDK:JosipaZetovićPripremazatisak:Zebra,VinkovciTisak:Zebra,Vinkovci

ISBN978-953-6965-92-2

Publisher:JosipJurajStrossmayerUniversityofOsijekFacultyofEducation,Osijek,Croatia

Co-publisher:CroatianAcademyofSciencesandArts,TheCenterforScientificWorkinVinkovci

Forthepublisher:ProfessorDamirMatanović,Ph.D.Editorialcommittee:ProfessorAnđelkaPeko,Ph.D.(Osijek,Croatia)ProfessorMilenaIvanušGrmek,Ph.D.(Maribor,Slovenia)ProfessorJasminaDelchevaDizdarevikj,Ph.D.(Skopje,NorthMacedonia)ReviewersoftheBookoftheProceedingsProfessor ZlatkoMiliša, Faculty of Humanities and Social Sciences, Josip Juraj StrossmayerUniversityofOsijek,Croatiaprof.dr.sc.DanimirMandić,TeacherEducationFaculty,UniversityofBelgrade,SerbiaPaperreviewers:AssociateProfessorEminaBerbićKolar,Ph.D.;ProfessorIrellaBogut,Ph.D.;ProfessorEditaBorić,Ph.D.;AssistantProfessorTijanaBorovac,Ph.D.;AssistantProfessorMajaBrustNemet,Ph.D.;AssistantProfessorLaraCakić,Ph.D.;ProfessorJasminaDelčevaDizdarevikj,Ph.D.;KarolinaDobiBarišić,Ph.D.;AssociateProfessorSnježanaDobrota,Ph.D.;AssistantProfessorSnježanaDubovicki,Ph.D.;AssociateProfessorMarinaĐuranović,Ph.D.;TvrtkoGalić,Ph.D.;Senka Gazibara, Ph. D.; Antonija Huljev, Ph. D.; Professor Milena Ivanuš Grmek, Ph. D.;AssistantProfessorManuelaKarlak,Ph.D.;AssistantProfessorIvicaKelam,Ph.D.;ProfessorLjiljanaKolenić,Ph.D.;AssistantProfessor IrenaKlasnić,Ph.D.;AssociateProfessorGoranLivazović, Ph. D.; Associate Professor Mirko Lukaš, Ph. D.; Assistant Professor ValentinaMajdenić,Ph.D.;AssistantProfessorNevenkaMaras,Ph.D.;DinaMehmedbegovićSmith,Ph.D.;AnaMirkovićMoguš,Ph.D.;ProfessorVesnicaMlinarević,Ph.D.;DianaMoslavacBičvić;ProfessorAnđelkaPeko,Ph.D.;Professor inArtMiraPerić;AssociateProfessorAntoanetaRadočajJerković,Ph.D.;AssistantProfessorKsenijaRomstein,Ph.D.;IdaSomolanjiTokić,Ph.D.;AssistantProfessorTihanaŠkojo,Ph.D.;AssistantProfessorTomislavTopolovčan,Ph.D.;AssociateProfessorDaria Tot,Ph.D.;AssistantProfessorRahaelaVarga,Ph.D.;AssociateProfessorTenaVelki,Ph.D.;AssociateProfessorTihomirŽivić,Ph.D.Proof-reading(Croatian):AntonijaHuljev,Ph.D.Proof-reading(English):AssistantProfessorRahaelaVarga,Ph.D.Translation(English):AssistantProfessorRahaelaVarga;RužicaTokićZecTextreview:AntonijaHuljev,Ph.D.Frontpage:AssociateProfessorGoranKujundžić,Ph.D.inArtUDK:JosipaZetovićLayout:Zebra,VinkovciPrinting:Zebra,VinkovciISBN978-953-6965-92-2

6

PROGRAMSKI I ORGANIZACIJSKI ODBOR

• prof.dr. sc.AnđelkaPeko, redovitaprof.u trajnomzvanju, Fakultet zaodgojne iobrazovne znanosti, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, RepublikaHrvatskapredsjednica

• prof. dr. sc. Milena Ivanuš Grmek, redovita prof. u trajnom zvanju, Pedagoškafakulteta,UniverzavMariboru,Slovenija

• prof.dr.sc.JasminaDelchevaDizdarevikj,Filozofskifakultet,Univerzitet“Sv.KiriliMetodijˮ,Skopje,RepublikaSjevernaMakedonija

• dr. sc. Anica Bilić, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju, Hrvatska akademijaznanostiiumjetnosti,CentarzaznanstveniraduVinkovcima

• doc. dr. sc. Jan Alexis Nielsen, Institut for Naturfagenes Didaktik, KøbenhavnsUniversitet,Danska

• dr. sc. Dina Mehmedbegovic Smith, Institute of Education, University CollegeLondon,UjedinjenoKraljevstvo

• dr. sc. Fabio Armand, Institute Pierre Gardette, Intercultural and InterreligiousComponent,CatholicUniversityofLyon,Francuska

• dr. sc. Mariusz Samoraj, Wydział Pedagogiczny Uniwersytetu Warszawskiego,Poljska

• doc.dr.sc.SnježanaDubovicki,Fakultetzaodgojneiobrazovneznanosti,SveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijeku,RepublikaHrvatska

• doc. dr. sc. Rahaela Varga, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, SveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijeku,RepublikaHrvatska

• dr.sc.AntonijaHuljev,poslijedoktorand,Fakultetzaodgojneiobrazovneznanosti,SveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijeku,RepublikaHrvatska

7

PROGRAMME AND ORGANISATION COMMITTEE

• Professor Anđelka Peko, Ph. D., Faculty of Education, Josip Juraj StrossmayerUniversityofOsijek,Croatia,ChairoftheCommittee

• ProfessorMilenaIvanušGrmek,Ph.D.,FacultyofEducation,UniversityofMaribor,Slovenia

• ProfessorJasminaDelchevaDizdarevikj,Ph.D.,FacultyofPhilosophy,University”Ss.CyrilandMethodiusˮinSkopje,NorthMacedonia

• AnicaBilić,Ph.D.,CroatianAcademyofSciencesandArts,HeadofHAZUVinkovci

• Associate Professor Jan AlexisNielsen, Ph. D., Department of Science Education,UniversityofCopenhagen,Denmark

• Dina Mehmedbegovic Smith, Ph. D., Institute of Education, University CollegeLondon,UK

• Fabio Armand, Ph. D., Institute Pierre Gardette, Intercultural and InterreligiousComponent,CatholicUniversityofLyon,France

• MariuszSamoraj,Ph.D.,FacultyofEducation,UniversityofWarsaw,Poland

• Assistant Professor Snježana Dubovicki, Ph. D., Faculty of Education, Josip JurajStrossmayerUniversityofOsijek,Croatia

• Assistant Professor Rahaela Varga, Ph. D., Faculty of Education, Josip JurajStrossmayerUniversityofOsijek,Croatia

• Postdoctoral ResearcherAntonijaHuljev, Ph.D., Faculty of Education, Josip JurajStrossmayerUniversityofOsijek,Croatia

8

SADRŽAJ / CONTENTS

PREDGOVOR/FOREWORD.....................................................................................13AnđelkaPeko............................................................................................................15Različite perspektive poučavanja: poučavamo li (ne)jednako poučavati?/Distinctive TeachingPerspectives:DoWeTeachHow to Teach in the Same/DifferentWay?

AnicaBilić..................................................................................................................27Jezična i književna zavičajnost kao didaktički izazov – pogled iz arealastaroštokavštine i akuta/Regional Identity in Language and Literature as aDidacticChallenge–ViewFromtheAreaoftheOldŠtokavianDialectandtheAcuteAccent

EmerikMunjiza.........................................................................................................45Diferencirano i reducirano obrazovanje djevojčica u obveznom školstvuHrvatske druge polovice 19. stoljeća/Differentiated and Reduced ObligatoryEducationforGirlsintheSecondHalfofthe19thCenturyinCroatia

DinaMehmedbegović-Smith....................................................................................67Zdravalingvističkaprehrana(HLD):učenjejezikakaoključansastojakčovjekovedobrobiti/Healthylinguisticdiet(HLD):languagelearningasakeyingredientinourwell-being

SnježanaDubovicki...................................................................................................78Jesmolipozitivnousmjereninabudućnostusveučilišnojnastavi?/DoWeFocusonthePositiveFutureinHigherEducation?

VesnicaMlinarević,RužicaTokićZec.......................................................................92Akademskonepoštenjestudenataukulturivisokoškolskeustanove/AcademicDishonestyofStudentsintheCultureofHigherEducationInstitutions

GoranLivazović,SaraKakuk...................................................................................107Odgoj i socijalizacija u slobodnom vremenu: korelati sociodemografskihobilježja i aktivnosti slobodnoga vremena/Leisure Time Education andSocialization: Correlates of Socio-Economic Characteristics and Leisure TimeActivities

MajaBrustNemet..................................................................................................121Samoprocjena pedagoške profesionalnosti učitelja i nastavnika/Self-AssessmentofthePedagogicalProfessionalismofTeachers

TihanaŠkojo,MirnaSabljar...................................................................................132Interakcija nastavnika i učenika u nastavi instrumenta/Interaction betweenStudentsandTeachersinPianoLessons

9

RenataJukić,SenkaGazibara.................................................................................147Afektivniishodiučenjaukurikulumimanastavničkihstudija/AffectiveLearningOutcomesinTeacherTrainingCurricula

PetraPejićPapak,MelanijaMohorić.....................................................................162Poticajno razredno ozračje: elementi uspješnosti poučavanja/StimulatingClassroomEnvironment:ElementsofSuccessfulTeaching

IvanaBorićLetica....................................................................................................173Povezanostsamoreguliranogaučenja,načinapoučavanjaučiteljiceiškolskogauspjeha/Connection Between Pupils’ Self-Regulated Learning, Teachers’TeachingStrategiesandSchoolGrades

DraganaTurić..........................................................................................................186Procjene odgojitelja o čimbenicima koji utječu na kulturu dječjega vrtića/KindergartenTeachers’AssessmentofFactorsInfluencingKindergartenCulture

DraženkaSkupnjak,DariaTot................................................................................196Uloganeformalnogaiinformalnogaučenjauprofesionalnomrazvojuučitelja/TheRoleofNon-FormalandInformalLearningintheProfessionalDevelopmentofTeachers

AnaČelik.................................................................................................................208Suradničkoučenjeiinformacijsko-komunikacijskatehnologijauadolescentskojdobi/AdolescentCooperativeLearningandICT

AnaMirosavljević...................................................................................................219Humanistička i holistička perspektiva socijalnoga razvoja djeteta/HumanisticandHolisticPerspectivesonaChild’sSocialDevelopment

MirelaSkelac..........................................................................................................231Supervizijakaooblikstručnogausavršavanjausustavuodgoja iobrazovanja/Supervisionasaformofprofessionalsupporttoemployees intheeducationsystem

ChristianeDunoyer,NataliaBichurina...................................................................244O didaktici frankoprovansalskoga jezika: stvarna praksa i kulturološkoprikazivanje u neformalnoj jezičnoj transmisiji/Linguistic practices, culturalrepresentations and non-formal language transmission: the case offrancoprovençal

EditaBorić,MartaZečević......................................................................................255Kvaliteta domaćih zadaća u nastavi prirode i društva/Homework Quality inNatureandSocietyClasses

TomislavaVidić.......................................................................................................267Razredno-nastavnoozračje,podrškaokolineisocijalnekompetencijeučenika/ClassroomEnvironment,SocialSupport,andStudents'SocialCompetence

10

UrszulaDernowska.................................................................................................279Izjave o misiji škole i svakodnevna školska praksa: istraživanje percepcijesrednjoškolskih ravnatelja/School mission statements and daily practice inschools: An exploration of how secondary school principals perceive themissionoftheirschools

AnitaZovko,JelenaVukobratović..........................................................................289Pristupnastavikrozprojektnoučenje/Project-BasedApproachtoTeaching

EdinBranković,MarkoBadrić................................................................................310Iskustva unutrašnje motivacije: kvalitativno istraživanje iskustava kodadolescenata/Experiences of intrinsic motivation: a qualitative study onadolescentexperiences

RahaelaVarga,MarijanaŠtengl,DanijelaTerzić...................................................320Potencijal Hargreavesova modela za određivanje kulture škole/DiagnosticPotentialofHargreaves'ModelofSchoolCulture

KatarinaŠeravićLovrak..........................................................................................331Razvojdječjeinteligencije/TheDevelopmentofChildren'sIntelligence

AntonijaHuljev.......................................................................................................339Pitanje u nastavi: udžbenici za nastavu hrvatskoga jezika i književnosti/QuestioninClass:TextbooksforCroatianLanguageandLiteratureClasses

JasnaŠulentićBegić,AmirBegić............................................................................350Zaštovolimsvirati?Individualnitečajsviranjakaoizvanškolskaaktivnost/WhyDoILikePlaying Instruments? IndividualCourseon InstrumentPlayingasanAfter-SchoolActivity

ClaudineFréchet.....................................................................................................366Mikrotoponimizatransmisijugovorenoga jezikamanjina/Microtoponymyfortransmissionofavernacularminoritylanguage

TomislavTopolovčan..............................................................................................376Nekedilemeimogućnostiistraživanjaulogedigitalnihmedijaunastaviiučenju/CertainDilemmasandOpportunitiestoResearchtheRoleofDigitalMediainTeachingandLearning

IvanaŠustek............................................................................................................389Povezanost društvenih mreža i socijalne kompetencije učenika/ConnectionBetweenSocialNetworksAndStudents’SocialCompetence

FabioArmand.........................................................................................................398Didaktička perspektiva i revitalizacija ugroženoga jezika: slučajfrankoprovansalskoga jezika u departmanu Ain (Francuska)/Didacticperspectives and revitalization of an endangered language: The case offrancoprovençalintheAinDepartment(France)

11

MarinaMatićTandarić...........................................................................................409Oblikovanje životnih stilova adolescenata i uloga odgojno-obrazovnihstručnjaka/AdolescentLifestylesandtheEducationalExperts’Role

MirkoLukaš,KarloKimer.......................................................................................421Promicanje odgojne ulogemedija u nastavi povijesti/Promoting the Role ofMediainHistoryClasses

ElenaRizova............................................................................................................434Didaktički pristup pismenosti: metoda Paula Freirea/Didactic approach toliteracy:MethodofPauloFreire

VjeranŠergo...........................................................................................................444Odrasleosobe i tehnologija:mogućnostiučenja tablet računalimakodosobastarijeodrasledobi/AdultsandTechnology:PossibilitiestoLearnWithTabletComputersAmongElderlyPopulation

AnaPopović,AntonelaKrišto,IrellaBogut............................................................457Izazovi obrađivanja pojmova iz prirodoslovlja u ranoj i predškolskoj dobi:brojalice kao sredstvo rada/Challenges of Teaching Science at Early andPreschoolAge:NurseryRhymesasTeachingAid

LidijaMiočić............................................................................................................467Izazovi multimedijske nastave hrvatskoga jezika/The Challenges of UsingMultimediawhenTeachingCroatianlanguage

IzabelaPotnarMijić,LujaZamečnik.......................................................................475Dramskapedagogijaupoticanjumotivacijeikreativnostiuučenjunjemačkogajezika/Drama Pedagogy Used for IncreasingMotivation and CreativitywhenLearningGermanasaForeignLanguage

KatarinaMatijević..................................................................................................486Upotreba AAC-a u razvoju pismenosti kod djece s teškoćama u razvoju:program ABC Maestro/Using AAC to Develop Literacy in Children withDevelopmentalDifficulties:TheABCMaestroProgramme

IvanLenard,DajanaVinković.................................................................................494Socijalizacijaučenikasteškoćamaurazvojuuosnovnojškoli/SocialIntegrationofStudentswithDevelopmentalDelaysinPrimarySchool

NinaErdeš...............................................................................................................506Pokretiplesufunkcijirazvojasocijalnihimotoričkihvještinadjecesteškoćamau razvoju/UsingMovementandDance to ImproveSocial andMotorSkills inChildrenwithDevelopmentalDifficulties

VlastaSvalina..........................................................................................................520Mobilnapedagogijausuvremenojnastaviengleskogajezika/MobilePedagogyinContemporaryELT

12

JulijanaŠijić.............................................................................................................528Didaktička analiza udžbenika poduzetništva za nastavu predmetapoduzetništvougimnazijama iostalimsrednjimškolama/DidacticAnalysisoftheEntrepreneurshipTextbooksforSecondarySchools

ZoranHorvat...........................................................................................................540Diskalkulijaunastavimatematike/DyscalculiainMathematicsClass

RenataMarinković..................................................................................................552Kvalitetnepretpostavkerazvojaifunkcioniranjavisokogaobrazovanja/QualityPrerequisitesforDevelopmentandFunctioningofHigherEducation

13

Predgovor

Školajevažnomjestorazvojaučenikoveosobnostitejenjezinamisijausmje-ravanjeučenikananačindanjih,kaoinjihoveučitelje,neprestanopotičenaprimjenunovihidejaimetoda,uporabuiosmišljavanjeinovacija,razvijanjekritičkogamišljenjainjegovanjekreativnosti.Uškolisemorajustvaratiuvjetikojićeomogućitiučenicimastjecanjefunkcionalnogaznanjairazvijanjevještinakojesuimneophodnezasuvre-meniživot.Zapravo,ciljjedaseučeniciosjećajudobrodokuče,dasuzainteresiraniimotiviranitijekomnastavnihaktivnosti,dasusvjesnivlastitihsposobnosti,daznajusurađivati i uvažavatidruge,damogukonstruktivno rješavatiprobleme–ne samoškolske,većiživotne.Utomprocesurazličitidioniciodgojaiobrazovanjaneizbježnonailazenaraznovrsneizazove.

Međubrojnimdidaktičkimizazovimadanašnjice istaknutesuodređenetemena koje su sudionici konferencije posebno skrenuli pozornost. Svojim su radovimaobuhvatiliproblemenasvimrazinamaodgojno-obrazovnogasustava.Narazinipred-školskogaodgojaiobrazovanjaproblematiziranasurazličitagledištadječjegaranogarazvoja.Izazovikojiseodnosenanastavuuosnovnimisrednjimškolamaobuhvatilisustvaranjepoticajnogarazrednogaozračjaikulture,unutrašnjumotivaciju,različitenačine poučavanja i učenja, uporabumedija i udžbenika itd. Izazovi visokoškolskenastaveposebnosepronalazeuobrazovanjubudućihučiteljainastavnika,krozinici-jalnoobrazovanjeikasnijiprofesionalnirazvoj.Nasvimrazinamaobrazovanjaiskri-staliziralesusetemesocijalnogarazvojaučenikaiprimjeneinformacijsko-komunika-cijsketehnologije,kaodvaparalelnaprocesatemeljenanameđusobnojuključivosti.Velikibrojradovaproblematizirapitanjarazvojaiočuvanjaidentiteta.Pitanjaotometkosmoitkoželimobitipredstavljajufilozofskupodloguodgojnomcilju,aobilježjaidentiteta pronalazimo u proučavanju lingvističke tradicije i razvoja pismenosti usuvremenimokolnostima.Podloguzatosvakakopružaosvrtnapovijesneizazovekojisuuspješnoprevladaniinudeputokazpremabudućnosti.Školabitrebalabitimjestoukojemususuvremeneteorijeodgojaiobrazovanjaugrađeneuškolskodjelovanje.

Činisedasepromjeneuškoliostvarujuizuzetnosporo.Idanassepitamozaštojegotovo400godinaodprvedidaktikeKomenskogajošuvijekvažnopropitatipou-čavanjeisvedidaktičkeodrednicesameškole.Ovajekonferencijaotvorilanizizazovakojetektrebaanalizirati,istraživatiiodreditipromjenu,nametnuvširaznapitanja:Ukojojsmomjeriosvijestilivrijednostikoječinenaškulturniidentitet?Kakokrenutidaljeipotaknutiprimjeneperspektivapoučavanjakojeomogućujuaktivanpoložajučenikaunastavi?Koji je smjerpromjenaunašoj školi?Nanjih, inabrojnadrugapitanja,nužnojenastavititražitiodgovore.

Urednice

14

Foreword

Theschoolisanimportantplaceforthedevelopmentofstudent'spersonalityanditsmissionistodirectstudentsinawaythatencouragesthem,aswellastheirteachers,toapplynewideasandmethods,touseanddesigninnovations,todevelopcriticalthinkingandtonurturecreativity.Conditionsmustbecreatedatschoolthatwill enable students to acquire the functional knowledge and develop the skillsnecessary for modern life. In fact, the goal is to make students feel good whilelearning, tobe interestedandmotivatedduringtheactivities, tobeawareof theirown abilities, to know how to cooperate and respect others, to be able to solveproblemsconstructively-notonlyinschool,butalsoinlife.Inthatprocess,variousstakeholdersineducationinevitablyfaceavarietyofchallenges.

Amongmanydidacticchallengesoftoday,certaintopicsarehighlightedbytheconferenceparticipants.Theirpaperscoveredproblemsatalllevelsoftheeducatio-nalsystem.Atthepre-school level,differentperspectivesonearlychildhooddeve-lopmentareproblematized.Challengesrelatedtoteachinginprimaryandsecondaryschools included the creation of a stimulating classroom atmosphere and culture,intrinsic motivation, different teaching and learning methods, use of media andtextbooks,etc.Challengesofhighereducationareespeciallyfoundintheeducationof future teachers, through initialeducationandsubsequentprofessionaldevelop-ment.Atall levelsofeducation,thetopicsofstudents'socialdevelopmentandtheapplication of information and communication technology have emerged, as twoparallelprocessesbasedonmutualinclusiveness.Alargenumberofpapersproble-matizeissuesofidentitydevelopmentandpreservation.Questionsaboutwhoweareandwhowewanttoberepresentthephilosophicalbasisofeducationalgoal,andwefind the characteristics of identity in the study of the linguistic tradition and thedevelopmentof literacy in contemporary circumstances.Thebackground to this iscertainlya reflectionon thehistorical challenges thathavebeensuccessfullyover-come and offer a new path towards future. The school should be a place wheremoderntheoriesofeducationareembeddedinschoolwork.

Changesinschoolseemtobeextremelyslow.Eventoday,onewonderswhyitisstill,almost400yearssinceKomensky'sfirstdidactics,that it isstill importanttoquestionteachingandalldidacticdeterminantsoftheschoolitself.Thisconferenceopened up a series of challenges that have yet to be analyzed, investigated anddetermined,raisingvariousquestions:Towhatextenthavewebecomeawareofthevalues that make up our cultural identity? How to move on and encourage theapplication of teaching perspectives that enable students to take an active role inteaching?Whatisthedirectionofchangeinourschool?Itisimperativetocontinueseekinganswerstothese,andmanyotherquestions.

Editors

15

RAZLIČITE PERSPEKTIVE POUČAVANJA: POUČAVAMO LI (NE)JEDNAKO POUČAVATI?

Preglednirad UDK:37.063

dr.sc.AnđelkaPeko,redovitaprofesoricautrajnomzvanjuSveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijeku

FakultetzaodgojneiobrazovneznanostiOsijek,Hrvatska

Sažetak:Uraduseanaliziraju različiteperspektivepoučavanjakojimaučitelji trebajuovladati jerprimjene pojedinih perspektiva poučavanja određuje položaj učenika u nastavi. U kon-tekstukognitivističkogashvaćanjaučenjaipoučavanjaprevladavatransmisijskaperspek-tivadokukonstruktivističkoučenje ipoučavanjemožemosvrstati razvojnu,perspektivunaukovanja,njegujućuperspektivuteperspektivudruštvenereforme.Uradujeanaliziranaprisutnostrazličitihperspektivapoučavanjaunastavikojusunapedagoškojpraksiproma-traliibilježilistudenti,budućiučitelji.Oniprocjenjujutransmisijskuperspektivupoučava-njakaoprevladavajućuperspektivuunastavi.Studentisuuočiliprisutnostidrugihpers-pektivapoučavanjaunižimrazredimaosnovneškoleštoukazujeinaprisutnostkonstruk-tivističkepedagoškeparadigme.Promjenabiunastavitrebalaićiusmjeruprevladavanjakonstruktivističkoga učenja i poučavanja. Uz objektivnu analizu kvalitete nastave i unjezinomkontekstuperspektivepoučavanjakojuučiteljiprimjenjujunužnojeisubjektivnopromišljanjeučiteljatemotiviranostupogleduodređenepromjene.Promjenapotječeizosobnerefleksijetejenužnoosvijestitiokvirodvijanjapromjene.Ključneriječi:nastava,perspektivepoučavanja,položajučenika,učitelji,studenti

O PROBLEMU

Nastavanaučenikadjelujeposredstvomnjegovaosobnogaiskustvakojestječeodgovarajućomaktivnošću(učenjem),adoaktivnostimožedoćiakoučenikposjedujeodgovarajućeznanjeisposobnosti(Jelavić,2008).Ubitijenastavaposredovanousva-janjenegenetičkihobjektivnihdispozicija zadjelovanje (Palekčić, 2013).Nastava jedanasusmjerenadrukčijojsvrsiiciljevimauodnosunaprošlost.Kurikulumkaomjestosusretateorijeiprakse(Mijatović,2005)ostavljaprostorainicijativiikreativnostiuči-teljauunaprjeđivanjukvaliteteobrazovanja.Nedopuštasepoučavanjeukojemujesveunaprijedodređeno.Ključnajeulogaučiteljauoblikovanjunastavekojabitrebalapredstavljativrijednostzasvakogaučenika.Poučavanjeiučenjeosnovasusvakena-stave.Okvalitetipoučavanjapretežnoovisikvalitetaučenja.Poučavanjepredstavljaskraćeni procesučenja kojenije utemeljenona vlastitom iskustvu, nego se koristeiskustvima drugih, usustavljenima u različitim izvorima (Bognar i Matijević, 2002).Omogućujeneposrednupedagoškupomoćučenicimapristjecanjuznanja,razvijanjusposobnostiioblikovanjustavova.

Anđelka Peko

16

Idanasnakon387godina,zapravoodprvedidaktikeKomenskoga,akoželimopromjenunastavevažnojepropitatipoučavanje.Terhart(2001)određujepoučavanjekaoorganiziranuprimjenunastavnihmetodakojimaseprilagođavaju“vanjskiˮuvjeti“unutarnjimaˮ, tj. na vlastitoj aktivnosti utemeljenim procesima učenikova učenja.Pratt(2006)proširujeznačenjepoučavanjanavodećidaperspektivapoučavanjaobu-hvaćaciljeve,metode i razlogenjihoveprimjeneusmjerenihskupuvjerovanja ina-mjerakojećeusmjeritiučiteljevodjelovanje.Ciljevi,metode,aktivnost,inicijativnost,suradnjakaoioblikovanjevrijednostiučenika,oviseoperspektivipoučavanjaučitelja.Dakle,uperspektivusepoučavanjaugrađujeskupvjerovanjainamjerakojećeodre-ditiučiteljevodjelovanje.Sukladnotomu,namećeseosnovnopitanjeotomukakvajeperspektivapoučavanjaprimjerenaurazvojupoželjnihkompetencijamladih,štozasobompovlačiipitanjeučiteljevaprofesionalnogadjelovanjakojimbitrebaodopri-nositirazvojupojedincaidruštva.

Uradujepozornostusmjerenanarazličiteperspektivepoučavanjakojeomo-gućujurazličitpoložajučenikatepropitivanjeizobrazbebudućihučiteljaglederazli-čitihperspektivapoučavanjaunastavi.

CILJEVI RAZLIČITIH PERSPEKTIVA POUČAVANJA

Nastavajejošuvijektemeljnioblikposredovanjasadržaja.Posebnoćekvalitetunastaveodreditiperspektivepoučavanjakojeučiteljiprimjenjuju.Stogajenužnopo-taknutiipomagatiučiteljimauprimjenionihperspektivazakojejenužnouložitidu-goročnomnogovremena i napora.Uporabom različitihperspektivapoučavanjaneposredujusesamovrijednisadržajivećsenarazličitenačineomogućujeosobnirastirazvoj učenika. Usmjerenost nastave učenicima postaje osnovni aksiom današnješkole.

U nastavku je opisano pet perspektiva poučavanja: transmisijska, razvojna,naučnička, njegujuća i perspektiva društvene reforme. Analizirajući te perspektivepoučavanja,uvjetnobisemoglogovoritiokognitivističkomshvaćanjuučenjaipou-čavanjaukojemuprevladavatransmisijskaperspektivadokukonstruktivističkouče-njeipoučavanjemožemosvrstatirazvojnu,perspektivunaukovanja,njegujućupers-pektivu te perspektivu društvene reforme. Različite perspektive poučavanja imajusvojeposebnosti.

Poučavanje analizirano iz transmisijske perspektive, naglašava Pratt (2006),učinkovitojeakojeprisutnavelikapredanostnastavnimsadržajima.Učiteljevjeciljiznijetiučenicimaodređenukoličinuinformacijadabiučenicioblikovaliznanja,spo-sobnostiivještinenaštodjelotvornijiiučinkovitijinačin.Očekujeseodučiteljasiste-matičnostuvođenjukrozskupzadatakakojivodidosuverenogavladanjasadržajem.Odučenikasepakočekujedanaučesadržajuoblikukoji jeodobrenivaljan.Dabitransmisijskaperspektivabilauspješna,učiteljipostavljajujasneciljeve,morajudobrorazjasnitinejasnoće,odgovoritinapitanjaiprilagodititempopredavanja,učinkovito


17

koristitivrijemepredavanja,pregledatiuratkeirazvitiobjektivnasredstvazaprocjenuučenja.Nastavaseshvaćakaouvođenje,predstavljanje,objašnjavanje.Učenjesedo-življavakaoreceptivanproces(Palekčić,2015).Učiteljikojiprimjenjujutransmisijskuperspektivu imaju poteškoća u osmišljavanju problema iz stvarnoga svijeta, izvanučionice,kaosredstvaoživljavanjasadržaja.Primjenjujućituperspektivuučiteljiimajudominirajućuuloguunastavi.Osnovnuslabostteperspektivekonstruktivistivideu“tromomznanjuˮtepredlažuaktiviranjeučenikauprevladavanjunetransparentnogaznanja(Palekčić,2015).

Razvojna se pak perspektiva temelji na konstruktivističkompoimanju učenjakojepolaziodciljaobrazovanjausmjerenogarazvijanjusloženihisofisticiranihnačinarazmišljanja i rješavanja problemaunutar sadržaja ili područja rada. Početkom20.stoljećaDewey,Kerschensteiner,Bruneridrugizagovarajukonstruktivističkepristupeunastavi,određujućiučenjekaokonstruktivniproces.Učiteljimorajuznatikakonji-hoviučenicirazmišljajusobziromnasadržajigraditiputovekojivodeodučenikovanačinarazmišljanjadopoboljšanih,složenijihnačinarazmišljanjaizaključivanja.Uče-nicigradesvojerazumijevanjeumjestoreproduciranjaučiteljevarazumijevanja.Vodeseučeniciodprethodnihnačinarazmišljanjadonovihsloženijihoblikazaključivanjairješavanjaproblema.Učiteljimorajuiskoristitisvojeznanjeistručnostnanačindaneugrozeciljdokojegatrebapomoćiučenicimauizgradnjinjihovihvlastitihoblikarazu-mijevanja(Pratt,2006).Riječjeoprocesimaindividualnogaučenjausocijalnoodre-đenimpodručjima.Kognitivni semodelproširuje integrirajući afektivne i socijalno-kulturološkevarijable.Polaziseodshvaćanjaučenjakao“situiranekognicijeˮuzna-glašavanješkolskogaučenjauznužnosttransferanaučenogauškolinasituacijesva-kodnevnogaživota(Palekčić,2015).

Izperspektivenaukovanjaučenjejelakšekadaseradinavjerodostojnimzadat-cimaizprakseiuokruženjuukojemućetobitiprimijenjeno.Učiteljikojirabenaučni-čkuperspektivuotkrivajuunutarnjiustroj izvedbebilouučionici ilina radnimmje-stima.Vodebrigudaučeniciradenazadatcimakojisusmisleniiznačajnizazajednicuprakse.Važnojedaučiteljanaliziraskojegapoložajaučenicikrećuikakvesusposob-nostizadaljnjirad.Učenjejevišeodizgradnjespoznajnihstrukturailistručnihsposob-nosti,naglašavaPratt(2006).Učenikkoristiobrazovanjeiliobukukaosredstvoučenjanovogadjelovanjaiusvajanjenovogaidentiteta.Učenjejepitanjerazvojasposobnostiiidentitetauodnosunaostalečlanovezajedniceprakse.Trisupostavketogapogleda:a)učenjejeprocesusvajanjakultureiobičajaokoline;b)znanjeseizgrađujeudruštvukrozsudjelovanjeugrupi;c)postojedvijevrsteproizvodaučenja-stručnost(kompe-tencije)idruštveniidentitetuodnosunazajednicuprakse.Svremenomučiteljikori-stećituperspektivupoučavanjapružajusvemanjeuputaidajusvevećuodgovornostučeniku jer se učenici razvijaju od ovisnih do neovisnih pojedinaca. Teškoća je teperspektiveupronalaženjuznačajnihivjerodostojnihzadatakazarazrednunastavu.

Njegujućaperspektiva,zaPratta(2006),pretpostavljadadugotrajanitežakraduložen u postizanje uspjeha dolazi iz srca, a ne iz glave. Učitelji su usmjereni ciljupomaganjaučenicimakakobibilizadovoljnisvojimuspjehomidavjerujuusebekao

Anđelka Peko

18

učenike.Tražeputovepostizanjaciljauravnotežiizmeđubrigezasvakogaučenikaipostavljanjateškihizazova.Pomažuučenicimaupostavljanjuizazovnihciljevapotičućiozračjepovjerenjapazećidanežrtvujusamoučinkovitosukoristakademskihpostig-nuća. Pružaju stalnoohrabrenje i podrškuuz jasnaočekivanja i razumne ciljeve zasvakogaučenikateprocjenjujunaučenopratećiindividualnirasticjelokupanuspjeh.Pomažeseučenicimaupripremanjupolaganjaispitakaoizazovnihiostvarivih.Učenicisumotiviraniiproduktivnikadarješavajuproblemebezstrahaodneuspjeha.Uspjehjerezultatvlastitihsposobnostiučenika,auloženćetruduučenjepodržatiučitelj ivršnjaci.Željenirezultatiučenjauključujusamodostatneisamopouzdaneučenikekojivjerujuu snagu vlastitihpostupakaupostizanjuočekivanoga znanja. Teškoća je teperspektiveučiteljimauodređivanjugranice izmeđusavjetovanja ipoučavanja.Negovoriseospuštanjustandardajeručiteljiodučenikatražedaprocijenesvojpoložajiodnospremaodređenojpraksi.Učiteljiprimjenomnjegujućeperspektivepostavljajuprimjerenezahtjevepostavljajućivisokaočekivanjaipoimajuuspjehsredstvompove-ćanjasamopouzdanjaisamopoštovanja.

Glassernesamodazagovaraovuperspektivuvećjuiugrađujeusvojupraksu.Ukazujedajebitnoučiteljimadaučenicishvateodređeneidejeibuduustanjuprika-zatisposobnostrazumijevanjaonogačemusupoučeni.Učiteljmožebitiistinskisurad-nikprocesaučenjakojiprenosiporuku–javamželimpomoćidabudetekompetentniilivišeodtoga(Glasser,2001).

Perspektivujedruštvenereformeteškojednoznačnoodrediti.Razlikujeseodostalihperspektivapoučavanjapoodređenomskupuidealapremakojimarade.Učite-ljistomperspektivompoučavanjanesamodatumačesvijet,većgapokušavajupro-mijenitiuskladusasvojimidealima.Držesvojeidealeneophodnimzaboljedruštvo,uvjerenikakoodgovarajusvima ida jekrajnjiciljpostićidruštvenupromjenu,anesamoučenjepojedinca.Idealiostajujasnoidubokopovezaniuzživotenjihovihuče-nika.Učenicimorajuvjerovatidasuimidealijednakovažnikaoinjihovimučiteljima.Odučenikasetražiosvijestitisvojpoložajiodnospremaodređenojpraksi.Tekstoviiprakseanalizirajusepremaonomuštojerečeno,štonijerečeno,štojeuključenoiliizostavljenodabimoglizauzetivlastitistavidruštvenodjelovatisciljempoboljšanjavlastitaživota.Teškoćajeteperspektivepoučavanjadaimakrajnjedvijekvalitativneorijentacije:lošailiizvrsnaovisnoospremnostiučenikauprihvaćanjunjezineosnovnevrijednosti(Pratt,2006).Promjenebikojimasetežiuhrvatskomškolstvutrebaleugra-đivati ovu perspektivu poučavanja. U društvenom kontekstu promijenio se ustrojdruštva, od unitarnoga do demokratskoga, gradi se bolje društvo što zahtijeva iugradnjudrukčijihvrijednostiiidealaunastavuicjelokupnikontekstškole.

Evidentna je razlikameđu navedenim perspektivama poučavanja u pogleduciljeva,vjerovanjainačinanjihovapostizanja.Uzto,primjećujesedakonstruktivizamrelativizira procesepoučavanja stavljajući naglasaknaučenje. Razvojna, njegujuća,perspektivanaukovanjaireformskaperspektivapoučavanjapotičuaktivnostiukoji-maseučenicimaomogućujevisokstupanjsamostalnostiinadzoranadorganizacijom,tijekomismjeromaktivnosti.Takveaktivnostinajčešćeobuhvaćajurješavanjeproble-


19

mai istraživačkirad,amoguseindividualizirati(proširenoistraživanjeiliprojekt) iliproširitiusuradnju(uraspravi,demonstracijiilisuradničkomprojektu).Učenicitakveaktivnostiprihvaćajujerimomogućujunapredakipotičupozitivanodnospremasebikaoučenikuipozitivanodnospremanastavnimsadržajima.Onepomažuučenikuurazvoju brojnih sposobnosti učenja potrebnih za organizaciju aktivnosti te jačanjusocijalnih i komunikacijskih kompetencija u suradničkim aktivnostima. Sam procesaktivnoga sučeljavanja sa svijetom uklopljen je u suvremene društvene odnose, uinterakcijuobijustrana.Organiziranoučenje ipoučavanjetrebauvažavati ipoticatiaktivnikarakteručenjateprematomeoblikovatiuvjeteučenja.Samoćetakoškolskoučenjenadićimehaničkurazinuiizgubitisvojnametnutikarakteruučećojzajednici.Stečeni sklopovi znanja postat će integrativni dio ličnosti (Terhart, 2001). Odgova-rajućom organizacijom nastave i posebnimmetodama poučavanja i učenja, učiteljpotičeaktivnostučenikaupogleduvrsteznanja,uzajamnekomunikacije,rješavanjaproblema,predlaganjatema,iznošenjaideja,samoinicijativnogainternetskogaradadoma, samoinicijativnoga traženjapodatakauknjižnici, zajedničkoga rada, radanaprojektimateprimjeniznanjausvakodnevnomživotu(PekoiVarga,2016).Usuvre-menoj se školi polazi odmeđusobnoga razumijevanja i suradnje kao pretpostavkekvalitetnenastavnekomunikacije.UtranzicijskimzemljamapoputRepublikeHrvatskeučiteljiimajuiizazovtransformiranjaodgojnihvrijednostiudruštvu.Uglobalizirano-medruštvupostmodernadekonstrukcijavrijednostivišeneostavljaprostorazasigur-narješenjapasenovegeneracijeučiteljaiučenikanalazepredizazovomanticipiranjaneizvjesne budućnosti (Komar, 2009). Zahtjevi su društva u Republici Hrvatskoj upogledustvaranjapromjenakultureškolestalni(Pekoisur.,2016;Vrcelj,2018).Po-trebno jeponovoosvijestiti učiteljimautjecaj različitihpoučavanja kao impulspro-mjenecjelokupnekultureškole.

PERSPEKTIVE POUČAVANJA U NAŠIM ŠKOLAMA

Zahtjevisuglederazvojaosnovnihkompetencijaučenikapozavršetkuosnovneškoleugrađeniuškolskedokumente(NastavniplaniprogrampremaHNOS-u,2006;Nacionalni okvirni kurikulum, 2011). Iz navedenih dokumenata proizlazi zahtjev zapromijenjenom ulogom učenika. Mijenjanje uloge učenika u nastavi prije svegazahtijevapromijenjenuuloguučitelja.Gledesloženeulogeučiteljapostavljasepitanjeučiteljevaprofesionalnogadjelovanjakojimbitrebaodoprinositirazvojupojedincaidruštvapotičućikulturunastavekojajeotvorenaiuključujućazasvenjezinedionike.Odlazećiizučioniceučenicibitrebalinositisadržajekojesunaučilikakobiimonibilinaraspolaganjuikakobiihistvarnokoristiliuživotuštoćeimiomogućitiprimjenarazličitihperspektivapoučavanjaunastavi.

Upravorazličiteperspektivepoučavanjaprepoznajemounastavnomradunašihučitelja.ProvedenaistraživanjauRepubliciHrvatskojneizravnoopisujuprevladavaju-ćeperspektivepoučavanjaunašojškoli.Pekoje2012.godineprovelaistraživanjena-staveuosnovnimškolamaOsijekaiSlavonskogaBrodasciljemanalizestavovaprema

Anđelka Peko

20

nastavi kod učitelja razredne nastave i učitelja predmetne nastave. Iz stavova 186učiteljapokazalosedaučitelji inastavnicisvišeradnogastažačešćedržedajepo-stojećipristupnastavi(transmisijski)primjerenidanemapotrebeštomijenjati.Takavrezultatnalažedamlađiučiteljiinastavnicivišeprepoznajupotrebuzauvažavanjemindividualnihrazlikaučenikapriosmišljavanjupristupapoučavanjukojićezadovoljitirazličitepotreberazličitihučenika(Peko,2012),alinemamorezultateistraživanjakojibitostvarnoipotkrijepili.

PekoiVarga2014.sugodineistraživanjemprovedenims306učenikaizosječkihosnovnihškolautvrdiledaučeniciprocjenjujudaučiteljevpristuppoučavanju tražiučeničkuaktivnost,štojezamjetnoizodabiranastavnihaktivnosti,alijošuvijekpre-vladavapoučavanjekojeseuvelikeoslanjanatransmisijskopoučavanje,tj.prijenosvelikekoličineinformacija.Zamjetnojenagnućepremafunkcionalnomznanjukojesetemelji naosobnimkonstrukcijamaučenika. Ipak, rezultati ukazujuna činjenicudakonstruktivističkopoučavanjeusmjerenonakompetencijenijeupotpunostizaživjelounastaviiakojeonopromoviranoNacionalnimokvirnimkurikulumom(2011).Osimtoga, utvrđena je veća zastupljenost aktivnoga učenja u nastavi koja se provodi uškolamavježbaonicamabudućihučitelja,negouonimakojetonisu,štoznačidapra-ćenje suvremenih stremljenja i profesionalno obrazovanje učitelja doprinosi većojzastupljenosti pristupapoučavanju koji počivajunanaglašenojučeničkoj aktivnosti(PekoiVarga,2014).

PekoiVarga2016.sugodineproveleistraživanjeukojemujesudjelovalo996učenikaosnovnihškolaizčetirijuhrvatskihgradova:Osijeka,SlavonskogaBroda,Za-grebaiPule.Sudionicisubiliučenicičetvrtogarazreda(51,1%)iučeniciosmogaraz-reda (48,9%). Rezultati ukazuju damlađi učenici više iskazuju usmjerenost premainovativnostiiproaktivnostinegostariji.Također,pokazalosedamlađiučenici(četvrtirazred)imajuznačajnoviširezultatuprocjenirazinevlastiteinicijativnostinegostarijiučenici(osmirazred).Indikativnojedaučenicipercipirajuopadanjevlastiteinicijativ-nostikakoseuspinjuobrazovnomljestvicom(PekoiVarga,2016).

DubovickiiPekoprovelesuistraživanje2016.godinekojepridonosispoznaja-maopercepcijiopterećenostiučenikaosnovnoškolskedobiudanašnjojkulturiškole.U istraživanju je sudjelovalo 1012 sudionika iz pet osnovnih škola: Otok, Vukovar,Osijek,ZagrebiPula.Sudjelovaloje538učenikačetvrtihiosmihrazredai474roditeljaispitivanihučenika.Brojnostpredmetaiudžbenikaubitipredstavljaprevelikoopte-rećenjeučenicima,aposebnoučenicimačetvrtih razreda.Kaoposljedicaoptereće-nostiilipreopterećenostiškolomiobavezamakojeproizlazeiznje,javljajuseipitanjaopravdanostiprevladavanjatransmisijskeperspektivepoučavanja.

Navedenirezultatiistraživanjaneizravnoukazujunaprevladavanjejednepers-pektivepoučavanja.Načinnakojivećinaučiteljadanaspoučavaučenikenijesepro-mijeniouposljednjihstogodina:pouči,testiraj,ocijeni.Ipoučavanjeiučenjegotovouvijekzavršavajutestom(Glasser,2001).Desetljećimasenavedenonastojiprevladati.ProklamativnoseuNacionalnomokvirnomkurikulumu(2011)zahtijevaumijećeprak-tičnogamišljenjaučenika, tj.omogućavanjepretvaranja informacijau smislenepo-


21

stavkereflektirajućisezatimuponašanju,kompetencije,amiidaljeučenikapreopte-rećujemonastavnimplanomidrugimobvezamaproizašlimizciljevakojisupropisani.Dabiučenicibiliinicijativniiaktivni,učiteljiimunastavnomprocesumorajuosiguratisustavmišljenja,učenjaidjelovanjakojiomogućavaiskustvakojapotičucjelovitiraz-vojniprocesučenika.Dakle,poželjnojedaučiteljiostvarujurazličiteperspektivepou-čavanjakojetoiomogućuju.

DosadašnjereformiranjeobrazovnogasustavaRepublikeHrvatskenijesepoka-zalodjelotvornimumijenjajupasivnogapoložajaučenikauaktivni(Pekoisur.,2014).Danasseposebnapozornostuprocesukurikulumskereformeusmjeravarazvojudigi-talnekompetencije(Okvirnacionalnogkurikuluma,2019).Školemoguuspješnouve-stiinformatičkutehnologijusamoakoredefinirajuulogupoučavanjaiučenja(DrydeniVos,2001).Zapravo,učenicimasemoraosiguratisustavmišljenjaiučenjazasnova-noganaaktivnomučenju.

Primjer se aktivnoga učenja pronalazi u finskom obrazovnom sustavu. Fincismatrajujakovažnimnaučitidjecudasamimoguizraditinešto.Nedakopirajudrugevećdastvoreneštosvoje.Takoizrađujutorbe,jastuke,igračkepačakikuharice.Kori-ste3Dprintere,praveoruđa,učeobrađivatiidrvotemnogoulažuurobotiku.Jedanjeodnajpoželjnijihpredmetakuhanje.Sveštonapravenakrajuipojedu.Nakonobro-kaučepratisuđe.Svevišenapuštajustrogoodijeljenepredmeteiokrećusepovezi-vanjupodručja.Učisekrozfenomene,anekrozpredmete.Bazičnesestvarimorajunaučitiumatematiciitosepovezujesastvarnimživotom.Kakomatematikuiskoristiti,primjerice,prilikomplaćanjaporeza(Silander,2015).Mogućnostiuključivanjaučenikau nastavnu aktivnost povećavaju njegovo zanimanje i potrebu aktivnoga praćenjanastavnihdogađaja(Jurčić,2006).Poučavanjekojeobuhvaćaoperacionalizacijucilje-vaučenja,izoliranoprenošenjepojedinačnihdijelovatekasnijuočekivanuintegraciju,sprječavaaktivnostučenika.Svjesnismodasvakopoučavanjeneuključujeisključivureceptivnostučenikavećmožeomogućitiinaglašenijuaktivnostučenikaakojedruk-čijeusmjereno.Suvremenubinastavutrebaloustrojitinanačindaučenikučisamo-stalnoistraživati,pronalazitinovespoznaje,kritičkiihpromišljatiiselekcioniratiitd.(ArbunićiKostovićVranješ,2007;Wilingham2007;Varga,2011).Učeniktadasvojomaktivnošćustvaravlastitisustavznanja.Polaziseodprethodnogaznanjaučenika,nakojesekonstruiranovo.Zahtijevasepoticanjeimplicitnogznanja,znanjakojeuklju-čujeumijeća,uvjerenjairazumijevanjetesmislenostuporabeznanjausvakodnevnimsituacijama,odnosnorazvojkompetencija.

KAKO UČIMO POUČAVATI BUDUĆE UČITELJE?

Odučiteljasezahtijevamislitinanovnačin,usmjeravatisepojedinomučenikuinesamodaonimarazvijenokritičkoikreativnomišljenje,većdaznapoticatirazvojsvakoga djeteta te odgovorno upravljati nastavnimprocesom. Škola bi trebala bitimjestoukojemsusuvremeneteorijeodgojaiobrazovanjaugrađeneuškolskodjelo-vanje.StudentisutrećegodineIntegriranogapreddiplomskogaidiplomskogasveučili-

Anđelka Peko

22

šnogaUčiteljskogastudijatijekomobveznepraksepromatrali,bilježili iprocjenjivalinastavu.47jestudenatatrećegodineIntegriranogapreddiplomskogaidiplomskogasveučilišnogaUčiteljskogastudijau44školeprocjenjivaloprisutnost različitihpers-pektivapoučavanjauosnovnimškolamaOsječko-baranjskeiBrodsko-posavskežupa-nije.Odstudenatasetražiloprocijenitikoliko ječestopojedinaperspektivapouča-vanjaprisutnaupromatranojnastavitijekomnjihoveprakseuveljači2019.godine.KorištenajeskalaLikertovatipaodčetirijukategorija:uvijek(1),često(2),ponekad(3) i nikad (4). Sljedeći rezultati ukazuju na percepciju studenata glede učestalostiuporabeperspektivapoučavanjaunižimrazredimaosnovnihškola.

Tablica1. Učestalost pojedinih perspektiva u promatranoj nastavi u osnovnim

školamauSlavonskomBrodu(N=28).

Rang Perspektivapoučavanja SD Najučestalijaprocjena1 transmisijska 3.28 često2 njegujuća 2.96 ponekad/često3 razvojna 2.92 ponekad/često4 naučnička 2.88 često5 društvenareforma 2.03 ponekad

Tablica2. Učestalost pojedinih perspektiva u promatranoj nastavi u osnovnimškolamauOsijeku(N=19).

Rang Perspektivapoučavanja SD Najučestalijaprocjena1 transmisijska 3.52 uvijek2 njegujuća 3.52 često3 razvojna 3.47 uvijek4 naučnička 3.26 uvijek5 društvenareforma 2.36 ponekadNavedenipodatciukazujudajetransmisijskaperspektivapoučavanjaprocije-

njenanajučestalijom,aliuznju jeevidentnaprisutnost idrugihperspektivapouča-vanja.Razmišljajućionastavi,studentinavodesljedeće:

“Učenik,nastava,ciljevi,metode,vrjednovanjesuriječikojeoznačavajubitsvakog odgojno-obrazovnog procesa. Na tim riječima se gradi struktura ibudućnost.Uživotuponekadćemobitiučenici,ponekadučitelji,asvenastovodinekakvomciljukojijerazličitusvakojsituaciji,biloživotnojilinastavnoj,uzodređenemetodekakobivrednovalinavrhuncusvojrad.Raduškoli,raduživotu.Školaješkolazaživot.ˮ

“Nužnojerazumijevanjeučiteljapremainteresimasvojihučenikaištoboljiradiusavršavanjekakobiostvariliželjenicilj.Metodeivrednovanjedanašnjenastave ili barem one koju sam vidjela na praksi smatram zastarjelom i


23

dosadnom. Učitelji bi se trebali obrazovati cijeli život jer generacije kojedolazeponekadsukorakispredučiteljakojiihpodučava.ˮ

“Razmišljamotomekojajezapravosvrhanastaveinakogajeonausmje-rena.Trebalabibiti,štoijest,naučenikainjemuseprilagođavaciljnastaveimetodekojimapostižemoteciljeve.Svatkoodnasserazlikuje,amiučiteljismotikojiostavljamoutisaknasvojeučenike.Kakoćemoihprocijenitijenanama,alinaprvommjestutrebabitiučenikinjegovodobro.Ranijenavedenemetode,tj.perspektivese,baremnekeodnjih,nedovoljnokoristetebisetrebalo i učitelje osvijestiti o tome što oni sa svojim znanjem i iskustvomzapravomoguiTREBAJUučiniti.ˮ

“Učenikbitrebaobitiusredištusvega,štoznačidanastava,ciljevi,metodeivrjednovanjebitrebaloprilagoditiučenicima,aneobrnuto.Nastavabiuvijektrebalabiti dinamična, kreativna, učinkovita, a ciljevi takvi da izvlačeononajboljeizučenika.Vrjednovanjenebitrebalobitishvaćenoolako,iocjenesenebitrebaledijelitisamotakovećpozaslugama.Metodajeʽbeskonačnoʼitrebaihprimjenjivatiusvakodnevnomradujersuučinkoviteikvalitetne.ˮ

“Vrlo jevažnodasvakiučenikbudevrednovanuskladusasvojimmoguć-nostimaidasepratiivrednujenjegovnapredak.Nastavamorabitiinterak-tivna ipotrebno jekoristiti iprimjenjivati raznemetodekakobiučenicimabilozanimljivije.Osimobrazovnihciljeva,važnoje,akoneivažnije,odgojitiihiodnjihnapravitiprijesvegadobreljudekojićeseznatisnalazitiuživotuidruštvuukojemživimo.ˮ

Navedeniodgovoristudenataukazujunanjihovosubjektivnorazumijevanjenastave.Praksakoju imomogućujemou školi čestoneomogućujeostvarenje ciljeva suvre-menogaobrazovanjaipostavljasepitanjekakvupraksunudeškolebudućimučitelji-maukojimanaukuju.

Danas bi umjesto redova učenika koji pasivno sjede ispred učitelja i slušajupredavanjeiličekajudaihseispita,valjalostavitinaglasaknasuradnju,radumanjimskupinamarješavajućiodređeneprobleme,uzistovremenopoboljšanjevlastitihko-munikacijskihvještina.Naglašavasepotrebadrugačijevrsteobrazovanjakakobiljudepripremilinaradniživot.Mladiljudikoristepopriličnonaprednaračunala.Uprošlostisubankeimalemnogoslužbenikakojisusebaviliračunskimoperacijama,alitosesadpotpuno promijenilo. Stoga i mi moramo uvesti promjene u obrazovanje koje sunužneiindustrijiizasuvremenodruštvo(Silander,2015).

Osposobljavanjezaučiteljskiposaoneznačidaćeposaoidobroobavljati.Svedokobučavamoučiteljepometodipoučipa testiraj i dokprimjenjujemopostojećisustavocjenjivanja,nemamorazlogaočekivatidaćeupredvidljivojbudućnostipouča-vanjepostatiboljeililošije.Poučavanjećeostatiisto(Glasser,2001)Učenikeinternet-skegeneracijenemožezadovoljitimodelnastavepremakojemuučiteljipoučavaju,aučenicisjede,slušaju,gledajuiuče(MatijevićiTopolovčan,2017).

S jednestrane, školečestonepružajupodloguza razumijevanjeugrađivanjakonstruktivističkeparadigmeunastavi,asdrugestranepostavljasepitanjeizobrazbe

Anđelka Peko

24

budućihučiteljazaprimjenuiste.Perspektivabinaukovanjakaoperspektivapouča-vanjatrebalabitiugrađenausvestudijskeprogrameisamuvisokoškolskunastavu.Ugrađivanjeelemenatapromjenausveučilišnimprogramimau tijeku je14godina.Republika Hrvatska potpisala je Bolonjsku deklaraciju na ministarskoj konferenciji2001.,aakademskegodine2005./06.studijskisuprogramiusklađenisciljevimaBo-lonjske deklaracije te je upisana prva generacija studenata u novi sustav visokogaobrazovanja.Nanastavničkimfakultetimanaglasakbitrebaobitinaseminarima,vjež-bamaikontinuiranojpraksiuškoli.Posebnojevažnoosposobljavatibudućeučiteljezaprimjenurazličitihperspektivapoučavanjaudiplomskojizobrazbi.Tomebivaljalousmjeritivisokoškolskunastavuistavitiunjojnaglasaknakompetencijestudenata.

Nužnojepropitatikakvaseperspektivapoučavanjaugrađujeuizobrazbiučite-ljazaostvarenjetenastave.Hoćelibitiprevladavajućenaglašenatransmisijskapers-pektivailićesebudućiučiteljiosposobljavatizadrugeperspektivepoučavanja?Pla-nomIntegriranogapreddiplomskogaidiplomskogasveučilišnogaUčiteljskogastudija,uodnosunasatepredavanjaseminaravježbiprakse,stječesedojamdajevisokoškol-skanastavaprevladavajućeusmjerenaprofesoru.

UMJESTO ZAKLJUČKA

Provedenajeanalizaprethodnihistraživanja,kaoianalizaprocjenestudenatakojisupromatralinastavutijekomveljače2019.godine,potvrdilaprisutnostprevla-davanjatransmisijskeperspektivepoučavanja.Navedenoupućujenazaključakdasenalazimouslijepojulicizahtijevajućipromjenekojeseuškolskojpraksiizuzetnoslabovide.Neophodnojezaustavitiprisutninegativnitrendprevladavanjajedneperspekti-vepoučavanja.

Kakokrenutidaljeipotaknutiprimjeneperspektivapoučavanjakojeomoguću-juaktivanpoložajučenikaunastavi?Učiteljupravljanastavnimprocesominužnojedagradipedagoškuparadigmupovezanusazahtjevomsloženostidruštvenestvarno-stiineizvjesnebudućnosti.Odučiteljaseočekujedapomažeučenicimauformuliranjuproblema,daihusmjeravakistraživanjuideja,dapotičesamostalnoproučavanjena-stavnihsadržajaizsvedostupnijihraznovrsnihizvora,dapotičerješavanjeproblema,asve tokakobikritičkimislili idjelovali.Učiteljeva jezadaćasuradničkimučenjemomogućitiučenicimarazvojsocijalnih,aliiostalihključnihkompetencijakakobimogliostvaritisebekaouspješneisretneosobe.

Ubuduće bi valjalo staviti težište na važnosti prihvaćanja drukčijih ciljeva ivrijednostiunovojkoncepcijinacionalnogakurikulumaiosposobitiučiteljezanjihovuprimjenu.Osobnarefleksijaučiteljaosiguravatrajnoučenjeuprocesutraženjanovihnastavnihrješenjaineizostavnajeucjeloživotnomučenju.Posebnojeuovomutre-nutku u Republici Hrvatskoj važno kontinuirano osposobljavati učitelje za različiteperspektivepoučavanja.Inoviranjenastavnihplanovausmjerenihizobrazbibudućihučiteljairefleksijapromjena,zahtijevaposebnupozornostitomesetrebausmjeritiunekombudućemistraživanju.


25

LITERATURA

Arbunić,A.iKostović-Vranješ,V.(2007).Nastavaiizvoriznanja.Odgojneznanosti,9,2,Zagreb:Učiteljskifakultet,97-111.

Dryden,G.iVos,J.(2001).Revolucijauučenju-kakopromijenitinačinnakojisvijetuči.Zagreb:Educa.

Dubovicki,S.iPeko,A.(2016).Thestudents'schoolworkloadfromtheperspectiveofstudentsandparents.DidacticaSlovenica,31,2,69-85.

Glasser,W.(1999).Nastavnikukvalitetenojškoli.Zagreb:Educa.Glasser,W.(2001).Svakiučenikmožeuspjeti.Zagreb:Alinea.Jelavić,F.(2008).Didaktika.Jastrebarsko:NakladaSlap.Jurčić,M.(2006).Učenikovoopterećenjenastavomirazredno-nastavnoozračje.Odgojneznanosti,8,2,329-346.Komar,Z.(2009).Obrazovanjeučiteljaizmeđudvijebudućnosti.UG.Czekus(Ur.),Budućnost

obrazovanjaučitelja(str.334-341).Subotica:UniverzitetuNovomSadu,Učiteljskifakultetnamađarskomnastavnomjeziku.

Matijević,M.iTopolovčan,T.(2017).Multimedijskadidaktika.Zagreb:Školskaknjiga.Mijatović, A. (2005). Kurikulum kaomjesto susreta teorije i prakse (radnimaterijal Trećeg

susretapedagogaHrvatskeuOpatiji).Zagreb:HPD.Ministarstvoznanosti,obrazovanjaisporta.(2006).NastavniplaniprogrampremaHNOS-u.Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. (2011). Nacionalni okvirni kurikulum. Zagreb:

Ministarstvoznanosti,obrazovanjaisporta.Ministarstvoznanostiiobrazovanja.(2019).Okvirnacionalnogkurikuluma.Zagreb:Ministar-

stvoznanostiiobrazovanja.Palekčić,M.(2013).Kultiviranjeteorijskogpromišljanja-uvjetidentitetaiznanstvenogstatusa

pedagogije.UN.HrvatićIA.Klapan(Ur.),Pedagogijaikultura1(str.324-334).Zagreb:ADArmad.o.o.

Palekčić,M.(2015).Pedagogijskateorijskaperspektiva.Zagreb:Erudita.Peko,A.(2012).Nastava–stavoviučiteljainastavnika.Školskivjesnik,61(4),461-479.Peko,A.iVarga,R.(2014).ActiveLearninginClassrooms.Životiškola,31(1),59-75.Peko,A. iVarga,R. (2016).Učenička inicijativnostukontekstunastave.Hrvatski časopis za

odgojiobrazovanje,18(3),727-753.Peko,A.,Varga,R.iVican,D.(2016).Upravljanjeodgojno-obrazovnomustanovom:Kulturaškole.

Zadar:SveučilišteuZadru.Peko,A.,VargaR.,Mlinarević,V.,Lukaš,M.iMunjiza,E.(2014).Kulturomnastave(p)oučeniku.

Osijek:SveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijeku,UčiteljskifakultetuOsijeku.Pratt,D.(2006).Dobropoučavanje:jednorješenjezasve.Edupoint,6(47),29-37.Sahlberg,P.(2012).LekcijeizFinske.Zagreb:Školskaknjiga.Silander,P. (2015).Phenomenonbased learning.Phenomenaleducation.Preuzetoshttp://

www.phenomenaleducation.info/phenomenon-based-learning.htmlTerhart, E. (2001).Metode poučavanja i učenja uvod u probleme metodičke organizacije

poučavanjaiučenja.Zagreb:Educa.Varga,R.(2011).TheImportanceofEnhancingCriticalThinkingSkillofPre-serviceTeachers.

TrainingandPractice,9(1-2),97-106.Vrcelj,S.(2018).Štoškolučiniškolom-teorijskipristupi,konceptiitrendovi.Rijeka:Filozofski

fakultetuRijeci.

Anđelka Peko

26

Wilingham,D.T.(2007).CriticalThinking,WhyisitsoHardtoTeach?AmericanEducator,3(2),8-19.

Distinctive Teaching Perspectives: Do We Teach How to Teach in the Same/Different Way?

Abstract:Thevariousteachingperspectivesembodiedbyteachers,andwhichareusedtodeterminestudentpositionintheclassroom,areanalyzedinthepaper.Thereisacognitiveapproachto learningandteaching,which issupportedbythetransmissionperspective,whilethedevelopmentalperspective,theapprenticeshipperspective,thenurturingperspective,andthe social reform perspective support the constructivist understanding of learning andteaching. Previous research confirm the dominance of the transmission perspective inteachingandstudentsthemselvesperceivethattheirinitiativedeclinesastheyclimbuptheeducationalladder.InFebruary2019,studentswereinschoolstoobverseteachinginprimary schools and to detect teaching perspectives that teachers employ. During theobservationperiod,studentsnoticedthatthetransmissionperspectiveisdominantwhiletheotherperspectivesarepresentinlesserdegree.Suchfindingssuggestthatthereisaneed to implement constructivist teachingperspectives. Every real change comes fromreflectionsoit isalsonecessarythatteacherssubjectivelyreflectontheirmotivationtomakecertainchanges,alongsidewiththeobjectiveanalysisofteachingperspectivesthattheyincorporateintheirteaching.Inordertodoso,itisnecessarytobecomeawareofthereform framework.The resultspoint to the issueof teacher training.At thispoint, it isespecially important to continuously educate teachers in Croatia to use differentperspectivesof teaching, and therebyenable thedevelopmentof the required studentcompetences.Keywords:teaching,teachingperspectives,studentstatus,teachers,students

27

JEZIČNA I KNJIŽEVNA ZAVIČAJNOST KAO DIDAKTIČKI IZAZOV – POGLED IZ AREALA STAROŠTOKAVŠTINE I AKUTA

Izvorniznanstvenirad UDK:811.163.42᾽282(Slavonija) 908:81᾽282

dr.sc.AnicaBilić,znanstvenasavjetnicautrajnomzvanjuCentarzaznanstveniradHrvatskeakademijeznanostiiumjetnosti,Vinkovci

Vinkovci,Hrvatska

Sažetak:U radu se problematizira slavonska zavičajnost razmatranjem položaja i statusa govoraslavonskogadijalektaištokavskedijalektalneknjiževnostiunastavihrvatskogajezikauod-nosupremastandardnomidiomuiknjiževnomkanonuspolazištemuimanentnojgrama-tici,jezičnomidentitetuikonceptimaprostornostitesuporištemunačelimazavičajnosti,primjerenosti ipostupnosti.Cilj jeskrenutipozornostnapotrebupoznavanjagovornogastanjanaterenuiinstitucionalnezaštiteslavonskogadijalektakaonematerijalnebaštinetenjegovauključivanjaunastavuhrvatskogajezikaikreativnogaizražavanjanatomorgan-skom idiomu (mjesnom ili zavičajnom govoru), unošenja lingvometodičkih predložaka iknjiževnihdjelapisanihstaroštokavštinomuplaniprogramhrvatskogajezika,ufilmsku,scenskuimedijskukulturu,štojevelikimetodičkiizazovnakojegamoguodgovoritivrsnimetodičari,dijalektolozi,književniznanstveniciinastavnicizajedničkimsnagamajerpro-stora nema puno, što iziskuje spretnost i vještinu. Uslijedit će konkretni primjeri ono-mastičkihistraživanjamjesnogagovora,izradberazlikovnihrječnikairazlikovnegramatike.Ishodiučenjabilibividljiviuprezentiranjuireprezentiranjuzavičajaukulturnomživotu,kulturnojgeografiji,kulturnomturizmuimedijskojkulturiznanjimaiartefaktima,pozna-vanjemzavičajnogidiomaiknjiževnikakojistvarajuknjiževnereprezentacijeoSlavonijikaoidrugihznamenitihosoba,čijasupostignućaunaprijedilaživotikulturuučenikovazavičajaiširenacionalnezajednice.Učenicimatijekomobrazovanjatrebaomogućitidasudjelujuustvaranjuidentitetskeslikezavičajaspozitivnimvrijednosnimautopredodžbamačimećeutvrditi jezični ikulturni identitettepodićisamosvijest idignitetukontekstunacionalnezajednice,kojojjebogatakulturnabaštinanajsnažnijiidentitetskimarkertejujepotrebnopoznavatidabijemoglireprezentiratiusadašnjostiiočuvatizabudućenaraštajenakojimasvijetikulturnadobraostaju.Ključne riječi: nastava hrvatskoga jezika, zavičajna nastava, slavonski dijalekt, zavičajniidiom,jezičnaiknjiževnazavičajnost

DIJALEKTI U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA, UVODNO

Uplanovimaiprogramimahrvatskogajezikapovlaštenstatusimalisuiimajustandardnijezikiknjiževnikanonsinstitucionalnompotporomobrazovnogasustavaiakademskezajednice.Jezičnoobrazovanjestarijihnaraštajaproteklojeuozračjuobi-lježenomnegativnimpristupommaterinskomimjesnomidiomukojisedržaonepo-željnimimanjevrijednim,smatraopogrešnimiprezrenimstogasunastavnicibrutalno

Anica Bilić

28

iskorjenjivali i grubo odstranjivali nestandarne jezične oblike iz školske i nastavneuporabekaoznakneobrazovanostiijezičnenekulturetenisukoristiliprednostiverti-kalnogabilingvizmaustjecanjuznanja,svladavanjukomunikacijskihvještinaipobolj-šanjafunkcionalneuporaberazličitihidioma.Uškolamasestandardniidiomsmatraojedinimpravilnim,asvinestandardniidiominepravilnimipogrešnim.Takvimstavompremanestandardnimidiomimauobrazovnomsustavupoticaosekonfliktniodnosizmeđu nestandardnih idioma i jezičnoga standarda s uporištem u jezičnoj politicihrvatskihvukovacaipodcjenjivačkomodnosupremadijalektimahrvatskihnarječja.Školahrvatskihvukovacanijepreferiralahrvatskanarječjaidijalekte,negojeupro-cesujezičnestandardizacijenapodlozinovoštokavštinefavoriziralagovorenovošto-kavskoga (i)jekavskoga dijalekta kao organsku novoštokavsku podlogu zapadnogatipa.Kakojekrajem19.stoljećauborbifilološkihškolaškolahrvatskihvukovacazau-zelapobjedničkoprijestolje,kajkavskoičakavskonarječjedobilisudrugotnistatus,ajošlošijeprošlisudijalektištokavskoganarječja,zapadnidijalekt(novoštokavskiikav-ski)snajvećimbrojemgovornika,potomistočnobosanski,naposepakslavonskidija-lektkaonajarhaičnijidijalektštokavskoganarječja.Osimtakvejezičnepolitike,dija-lektikaousmeniidiomioralno-auralnekulturenemajupisanatragatelakonestaju,izumiruiprelazeuzaborav.

Problematika trijuhrvatskihnarječjapostajepredmetom interesametodičkeliteratureu drugoj polovici 20. stoljeća, zahvaljujući ponajviše Stjepku Težaku, JožiSkokuidr.Primjeralošeprakseimajošidanasuškolskomsustavupremdasestavpremanestandardnimidiomimaradikalnomijenjaterevidirakonfliktanodnosstan-dardnogaidiomapremanestandardnim:jednakosuvrijednisviidiomi,mogukoegzis-tirati,aliihtrebarazlikovatiifunkcionalnokoristiti.Danasnestandardniidiomiimajusvojemjestouplanuiprogramuhrvatskogajezika.UNacionalnomkurikulunastavno-gapredmetaHrvatskijezikstoji:“Učenicirazvijajustavonužnostiuporabehrvatskogastandardnogajezikaipravilakulturnekomunikacije.Osvještavajuipotrebuočuvanjahrvatskih dijalekata i govora te se stvaralački izražavaju na mjesnim govorima.ˮ(NacionalnikurikulumnastavnogapredmetaHrvatskijezik2018:3)Urazradiishodavidljivo je postupno uvođenje pojmova mjesnoga i zavičajnoga govora, dijalekta inarječja.Dosadašnja praksa pokazuje kako je jezična zbilja Slavonije na dijalektnojkartiupisanakaoarealstaroštokavskogainovoštokavskogaidioma,alineiuplaniprogramnastavehrvatskogajezikaniuudžbeničkuliteraturu.

GDJE DANAS MOŽEMO ČUTI GOVORE SLAVONSKOGA DIJALEKTA? POGLED IZ AREALA STAROŠTOKAVŠTINE I POSAVSKOG AKUTA

Arealslavonskogadijalektazahvaćen jeprocesomrapidnoga izumiranjazbogsmrtiizvornihgovornika,naraštajatrećeživotnedobi,potompodutjecajemstandard-nogidiomauodgojno-obrazovnomprocesuimedijimateuslijedglobalizacijskihpro-cesa.Teren,najvećeuporišteslavonskogadijalektaužiži je interesadijalektoloških


29

istraživanjakojapotvrđujudasugovorikojipripadajuslavonskomdijalektunajboljeočuvaniururalnimsredinamastarosjedilačkogastanovništva,ponajvišeuĐakovštini,BrodskomPosavlju iCvelferiji,gdje jošuvijekživeu interpersonalnojkomunikaciji ioralno-auralnojkulturi.

Doknajednojstraniimamosituacijudaorganskiidiomikaoidiomitradicional-noga društva i kulture izumiru i nestaju s jezično-govorne scene, s druge strane uvremenuelektroničkekomunikacije imasovne,popularnekulture revitaliziraju se ipodižunarazinuregionalnogaidiomakojisesvjesnoivoljnovezujeuzregionalniiden-titet i reprezentiraodređeniprostor.Dokaz tomu tekstovi suhrvatske tamburaškeglazbekojajedoživjelaprocvat90-ihgodina20.stoljeća(Zlatnidukati,MiroslavŠkoro,Slavonskeloleidr.),arevitaliziralisušokačkigovor,odnosnoidiomslavonskogadija-lekta.Nisu slijedilimodel „čistoga“ dijalekta, tj. konkretnogaorganskoga idioma ilimjesnogagovora,negosugapodiglinaregionalnurazinu,rangregiolektaukojemujeikavicanapočasnommjestujerikavicomponajvišeskrećupozornostnaslavonskoidijalektno,potomtradicijskim leksikom, fonološkim imorfološkimosobinamakaoštosu,uzostale,nepostojanjeglasah,potomstegnutiobliciglagolskogapridjevarad-nogaidr.Tekstopiskinjeitekstopisciuglavnomkombinirajustandardiziranunovošto-kavštinuinestandardiziranustaroštokavštinukakobiosiguralivećirecepcijskiprostori širupubliku.U takvimuglazbljenim tekstovima standardizirani i nestandardiziraniidiominisusuprotstavljeni,negoravnopravnokoegzistiraju.Dokjetekstovimaizvornetradicijske glazbe imanentan dijalektni idiom u izvornom, izvedbenom kontekstu,tamburaškaglazbakojapripadamasovnoj,popularnoj kulturi jezično seoslanjanaregionalnikoine,mješavinustandardnenovoštokavštineinestandardnestaroštokav-štine,štojojjeomogućiloprijamipopularnostuširemmedijskomkontekstu,ašokač-kaikavicapostalajepopularnireprezentantSlavonijekojajebliskaiprihvatljivadru-gimhrvatskimikavskimgovorima,štojeomogućilorazumljivost,jezičnuintegriranostiisticanjehrvatskihjezičnihposebnosti.Ikavskiodrazjatasvojstvenjesamohrvatskimgovorima(zapadnidijalekt:mlađiikavski,novoštokavskiikavski),agovorislavonskogadijalektapripadajusamoHrvatima.Takojehrvatskatamburaškaglazba90.godina20.stoljećasjakimperformativnimnabojemimalanacionalnomobilizacijskuiintegracij-skuuloguuborbizaosamostaljenjeistvaranjehrvatskedržave.Tamburaškaglazbaafirmiralajeimoderniziralaslavonskidijalektujavnojkomunikacijiimedijskompro-storunacionalnihrazmjeratemuomogućilanadrastiregionalneokvireipostatipri-hvaćenimopćehrvatskimglazbenimijezičnimdobrom.Tojejošjedanunizudokazaojezičnojpovezanosticjelokupnogahrvatskoganacionalnogaprostorairazumijeva-nju dijalekata, koji umasovnoj kulturi doživljavaju afirmaciju, retradicionalizaciju imodernizaciju(Žanić,2014:211-242).Sgledištasociolingvistikeglazbemožemoutvr-ditidajetamburaškaglazbanajuspješnijimedijpopularizacije,revitalizacije,retradi-cionalizacijeikavskestaroštokavštine.

Prisutnost govora slavonskoga dijalekta u suvremenim medijima potvrđujuradijskeitelevizijskeemisijepredajnekulturesazavičajnimtemama,npr.ŽivotpričapričeVinkovačketelevizije,IkavicaRadijskepostajeVukovar,BećaracRadioOsijekai

Anica Bilić

30

dr.Budućidaimajusamolokalniiregionalnidoseg,trebamopoticatikomunikacijskioporavakslavonskogadijalektaueteruiširemmedijskomprostoru.

Kazališnaamaterskascenatakođerjemjestoafirmacijeslavonskogadijalektausuvremenomkulturnomprostoru.KonkretanprimjerdobrepraksejeKazalište„MikaŽivković“izRetkovacakojinarepertoaruima,njegujeirevitaliziradramsketekstoveslavonskihpisacasaslavonskomtematikom:2015.Žednaljubavi,adaptiranapremadramskim tekstovima Inoče iMajstorica Ruža Joze Ivakića, Bratimke s tekstovimaIvanaKozarcaiOtrovJozeIvakića,BlatnedušepremaĐukiBegovićuidrugimteksto-vimaI.Kozarca.Premdasunavedenireprezentativnitekstovinastaliprijestotinuivišegodinanisupreživjelidramskipredlošcijersuzadovoljiliukusmedijskiraznolikimsa-držajimaprezasićene,elektroničkipismenepublike.Kazališniamateriizvelisuihboljeodprofesionalacazbogpučkeorijentacijedramskihtekstovabliskeobičnomčovjeku,aliiizvrsnogapoznavanjaizvornogašokačkogaekavskogagovora,konkretnogaretko-vačkogalokalnogagovorakojinjegujunakazališnimdaskamavećstotinugodina.

Slavonski dijalekt ima svojega promicatelja i zaštitnika u hrvatskoj filmskojumjetnosti redateljaBrankaSchmidta,koji seprofiliraou redatelja slavonskoga te-matskogusmjerenjatepromičeslavonskidijalektkaoivrijednostitradicijskogaživotaikultureSlavonijeusedmojumjetnostištopotvrđujudugometražnifilmoviSokolganijevolio(1988.)premadramiFabijanaŠovagovićaiĐukaBegović(1991.)premaisto-imenomromanuIvanaKozarcatetelevizijskadramaGospodskiživotStipeZvonarevapremanoveliGnjiliIvanaKozarca(1988.).

Pouzdan supokladmjesnihgovoraetno zapisi ili jošboljeaudio zapisi jer jeorganskiidiomusmeniidiom,tj.idiomoralno-auralnekultureikomunikacije.Primjeridobre dijalektne prakse, nastali na projektuNarodni život i običaji Južnih SlavenaJAZU,pružajuvjerodostojnepodatkeostanjustaroštokavskihgovoraslavonskihselaOtoka,RetkovacaiKlakara:JosipLovretić,Otok,Narodniživotiobičaji,1897.,str.91-459,1898.,str.26-54,1899.,str.46-112,1902.,str.57-206,1917.,str.152-157.,1918.LukaLukić,OpisselaKlakarja,1905.–1952.,tiskomobjavljen2016.IvanFilakovac,EtnografskagrađaizRetkovaca,1898.–1902.(utisku)

Unavedenimjedjelimazabilježenidiomkojipripadaposavskompoddijalektuarhaičnogaslavonskogadijalekta:uOtokuikavica,uEtnografskojgrađiizRetkovacaekavica,uOpisuselaKlakarjaikavski-jekavskirefleks.Navedenietnozapisimogupo-služitikaolingovometodičkipredložakmjesnogagovoraposavskogapoddijalektasla-vonskogadijalektaunedostatkusuvremenih.

Pučkaknjiževnosttakođerjevelikokreativnospremišteslavonskihdijalektnihposebnostitedonosimokratkipregleduknjiženihtekstovarazvrstanihpremapoddija-lektnimkriterijima:Posavskipoddijalekt,istočnoposavskaskupinagovora,vrbanjsko-otočkigovor,otočkaikavica–EvaSilađi,KataŠarčević,AnicaValenćik,Odmladostiništalipšenije,2010.;AnaŠebalj,Uspomeneizmladostirane,2008.;mikanovačkiikavsko-ekavskigovor–


31

MatoKovandžić,Toplidimovi,(novelaodŠokca),2018.,srednjoposavskaskupinago-vora,gundinačkiikavsko-jekavskigovor–MaricaMiraKokanović,Njekadprije,2003.;bebrinskaikavsko-jekavskigovor–MataBaboselacMišin,BebrinauMatinemapje-smema,2008.Podravskipoddijalekt,podgajačkaekavica–MarijaZnika,Pogajačkizvon,2010.Baranjski poddijalekt, podunavski govori, bačka ikavica– JosipDumendžićMeštar,Svitanjeri(je)či,2016.

Budućidanemamokanonskihtekstova,možemokonstatiratidaknjiževnostnaslavonskomdijalektu idrugimnestandardnimštokavskim idiomima imapotencijalapostićiartističkiusponiafirmiratiseuknjiževnomkanonu,alislavonskidijalektpo-željno je institucionaliziratiuobrazovnomsustavukakobismoodgojilipiscekojićekreativnostvaratinašokačkomidiomu.

Slavonskidijalektprisutanjenabrojnimmanifestacijamatradicijskekulture,aposebicemujerezerviranomjestonaSijelupučkihpisacauĐeletovcimatenakultur-nojiznanstvenojmanifestacijiŠokačkaričkojajepokrenuta2003.sciljemdase(o)ču-vaju,njegujuiproučavajugovorislavonskogadijalektatedaseznanstvenimpristu-pomonemogućinjihovatrivijalizacija,stereotipizacijaipopulizam.

SlavonskidijalektimasvojeznanstvenodefiniranoiinstitucionalnozajamčenomjestouviskomškolstvukaosastavnidiosadržajakolegijaDijalektologije.Uvidomustudijske programe hrvatskoga jezika i književnosti sveučilišta u Osijeku, Zagrebu,Splitu,Zadru,RijeciiPulimožemokonstatiratidajeDijalektologijaobveznikolegijtesvojimsadržajemobuhvaćaislavonskidijalekt.PovlaštenomjestoslavonskidijalektzauzimanaOdsjekuzahrvatskijezikiknjiževnostFilozofskogafakultetauOsijekugdjeimastatusizbornogakolegijaSlavonskidijalektnositeljiceLjiljaneKolenićtenaUčitelj-skomstudijuFakultetazaodgojneiobrazovneznanostiuOsijekunaizbornomkolegijuZavičajniidiomnositeljiceEmineBerbićKolar.

JE LI SLAVONIJA OSTALA BEZ ZAVIČAJA U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA?

Uosnovnojisrednjojškolislavonskidijalektgotovojenevidljivjersuunastav-nim jedinicamapreviđenimzadijalekte inarječja zastupljenidijalekti kajkavskoga ičakavskoganarječja.Didaktičkijeizazovučinitividljivimipristupačnimdijalektešto-kavskoga narječja pa tako i slavonskoga dijalekta u udžbenicima i čitankama te ihimplementiratiunastavuiinterpretirati.

ŠtosetičezastupljenostipisacaizSlavonijeudosadanjimplanovimaiprogra-mimastrukovnihškola, stanje jepopriličnoporažavajuće i zabrinjavajuće:Relković,Kozarci,TadijanovićiCesarić,J.Kosorsamospomenut,S.Tomašsamoulomakučitan-cizaučenikesprilagođenimprogramomteodškolskegodine2018.–2019.JulijanaMatanovićiDubravkaOraićTolićuizbornojlektiri.Međunavedenimpiscimaslavonskidijalekteksplicitan jeuRelkovića, i toustanju iz18. stoljeća, teu IvanaKozarcaukombinacijisastandardnimidiomom.Dijalektnazbilja,kojajeukurikulunačelnopri-

Anica Bilić

32

sutnapodterminimazavičajnigovor,hrvatskanarječjaidijalekti,trebasekonkretizi-rati i realizirati u obrazovnom procesu. Danas kada se prakticiraju drukčiji stavovipremanestandardnimidiomimakojisusenekoćpodcjenjivalitrebaprionutiosmišlja-vanju veće prisutnosti dijalekta u nastavi hrvatskoga jezika. Neke od mogućnostiproizlazeiznačelazavičajnosti.

NačelozavičajnostipremaStjepkuTežaku(Težak,1996:93-110)dopunskojenačelounastavihrvatskogajezika,anesamostalnotesezavičajniidiomikoristekaorazlikovnosredstvouovladavanjustandardnoga,aimanentnagramatikamostjepre-manormativnojškolskojgramatici(Alerić,2006:190-260).Metodičaristavljajunačelohrvatskogajezikaiznanstvenostiisprednačelazavičajnostipribojavajućiseapsoluti-zacijezavičaja.Dosadašnjapraksapokazujenejasaninesustavannačinrealizacijena-čelazavičajnostiuobrazovnomsustavu,međutimupredmetnomkurikuluzahrvatskijezikpredviđenajeprisutnostzavičajnogaidioma.

Zavičajnejezičneiknjiževnetemetrebaimplementiratiunastavuhrvatskogajezikateosposobitiučenikezarazlikovanjestandardnogaodnestandardnihidioma,potomuovladavanjujezikoslovnimvještinamaimetodamakaoštosuterenskoistra-živanje organskih idioma, obrada i usporedba organskoga i standardnoga idioma,interpretacijadijalektnihknjiževnihtekstovatenjegovanjeorganskogaidiomaugo-vornomipisanomstvaralaštvu.Donosimoprijedlogzavičajnihtemaunastavihrvat-skogajezika:

RodoslovnostabloOnomastičkaistraživanja:antroponimija(imenaiprezimena,obiteljskinadimci),toponimija,mikrotoponimi,hodonimi,hidronimiidr.1Usmenepredaje,pjesme,priče,legende,zagonetke,brojalice,pitaliceidr.ZavičajnivremeplovNajboljeuSlavoniji(ilidrugdje)UNESCO-valistazaštićenematerijalneinematerijalnekulturnebaštineŠtojošmožemozaštititiuSlavoniji(ilidrugdje)?PutopisnastandardnomizavičajnomidiomuPrijevodiknjiževnihtekstova(bajke,pjesme,pričeidr.)nadijalektiobrnutoTerenskirad–snimkeizvornihgovornikaZapisinazavičajnomidiomustarihobičaja,zanata,jela,odjeće,oruđa,alata…SveciivjerskiobičajiSezonskiposloviiobičajiSudjelovanjenaknjiževnimsusretimaimanifestacijamakojinjegujuzavičajnigovor

1 Unižimrazredimapolazištemogubitionomastičkaistraživanja:imenamjestaimikrotoponima,osob-nihimena,imenaulica,dijelovamjesta,polja,livada,rijeka,potoka,jezera,baraipotoka,ustanova,kulturnihspomenikaspravopisnimpravilimairazlikamaizmeđustandardnihinestandardnihoblika.


33

DijalektutradicijskojitamburaškojglazbiStručnitradicijskinaziviRazlikovniškolskirječnik(dijalektno-standardniistandardno-dijalektni)Razlikovnaškolskagramatika.2

ZAVIČAJNA NASTAVA HRVATSKOGA JEZIKA

Pokazujesepotrebnimisvrsishodnimnesamouvođenjejezičneiknjiževneza-vičajnosti,negoinjihovoobjedinjavanjeuzavičajnojnastavihrvatskogajezika.Jezičnazavičajnostočitujesenakomunikacijskojraziniuspontanousvojenomgramatičkomsustavumaterinskoga,mjesnogaizavičajnogagovorakojiuodređenojmjeriodstupaodstandardnogidiomaterazlikovanjukomunikacijskihsituacijaukojimaćesedatiprednostnestandardnomidiomu,akadastandardnom,odnosnopoznavanjefunkcio-nalneuporabeodređenogidioma.Naobrazovnojrazinijezičnasezavičajnostodnosinausvajanjeznanjaohrvatskomjeziku,standardnomidiomuinestandardnimidio-mima(organskimisubstandardnim),nastvaralačkojpakraziniiskazujeseuusmenomipisanomizražavanjunatimidiomima.Književnazavičajnostočitujeseuprisutnostizavičajnihtemaipisacatedijalektneknjiževnostiuplanuiprogramunastavehrvat-skogajezika,štojezaSlavonijudosadabilonedostatno.

Konceptzavičajnenastavehrvatskogajezikaprilagođavaseteritorijalnommi-krokozmosu i zavičajnom idiomu suporištemunačelima zavičajnosti, postupnosti,primjerenosti, individualizacije,socijalizacije,školematerinskogajezikaiškolezaži-vot.

Načiniizvedbe:NastavneiizvannastavneaktivnostiProjektnanastavaIstraživačkirad,terenskirad,intervju,

2 Skupljanjestandardnogainestandardnogaleksikaiizradbarazlikovnogarječnikapreplavilaješkoleiamaterskeskupljače.Unižimserazredimamožekrenutiodmjesnogagovoraionomastičkihistraživa-nja,potomprijećinaizradburazlikovnegramatikekojabipostupnonastajalaumeđuprostoruima-nentneinormativnegramatike.Tijekomobrazovanjaskupljalobiseleksičkoblagopotrebnozaizradburazlikovnogarječnika,akojibisetijekomstrukovnogaobrazovanjaspecijaliziraozaodređenestruke.Strukovneškolemoguizrađivatirječnikestručnihnaziva:poljoprivrednaškolamožeizraditirazlikovnirječnikpoljoprivrednihnazivaibilja,šumarskeškoleizraditćerječnikstandardnihstručnihtermina,tradicijskihikolokvijalnihteskupljatitekstovekojisereferirajunašumuišumarstvoskultnimtekstomSlavonskašuma J.Kozarca,Šuma iŠokciM.ŠvelGamiršek,RanosunceušumiD.Tadijanovića idr.Zdravstvenaškolamožeizraditirazlikovnirječniktradicijskih,kolokvijalnihistandardnojezičnihstruč-nihtermina,usporeditinarodnuioficijelnumedicinu,obraditilikdjeloAndrijeŠtamparaidrugihzdrav-stvenihdjelatnikapoteklihiznjihovamjestaikraja.Kuhariislastičariuugostiteljskojškolipreferiratćegastronomsko-kulinarskuterminologijuitradicijskajela,aturističko-ugostiteljskaškolaporaditćenakulturnomturizmuiizradbikulturnogitnerara.Nastavaknjiževnostiizboromzavičajnihtekstovapratiidopunjujejezičnuproblematiku.

Anica Bilić

34

Izvanučionička nastava: izlet, terenska nastava, školska ekskurzija, škola u prirodi,posjetmuzeju,knjižnici,kulturnimspomenicimailokalitetim,sudjelovanjenasmotra-mainatjecanjima,književnimdogađajima,susretimaimanifestacijama.PRILOG1

Zadatci,ciljeviiishodizavičajnenastavehrvatskogajezika:- argumentirati iuvažavati cjelokupnuzbiljuhrvatskoga jezika, jezičnu i književnubaštinu,

- razlikovatistandardneinestandardneidiome,- objasnitiiusporeditirazlikestandardnogainestandardnihidioma,- opisatiobilježjasvojegamjesnogagovora,dijalektainarječjanafonološkoj,morfo-loškoj,sintaktičkojileksičkojrazini,

- razlikovatiuporabustandardnogainestandardnogaidiomaujavnojiprivatnojko-munikaciji,

- definiratinarječjaidijalekte,- definiratidijalektnuknjiževnost,- razlikovatiknjiževnitekstnastandardnomidiomuoddijalektnoga,- prevestitekstsastandardnogaidiomanadijalektniiobrnuto,- stvaratisamostalneuratkenazavičajnomiliorganskomidiomu(sastavak,tonskasnimkaidr.),

- razvijatipisanoiusmenostvaralačkoizražavanjenazavičajnom(organskom)idio-mu,

- istražitigovornostanjenaterenuusvommjestu,izraditiupitnikiizvješćesteren-skogaistraživanja,

- istraživatinematerijalnuimaterijalnubaštinuuzprimjenuistraživačkemetodolo-gije,

- prepoznati,opisati,pozitivnovrjednovati,afirmiratiipromicatizavičajneposebno-sti,posebicejezičneiknjiževne,

- izraditikartuskulturnimznamenitostimasvojegazavičaja,- izraditidijalektnukartu,- vrjednovati,zaštitiičuvatinematerijalnubaštinu,naposejezičnuiknjiževnu:sta-roštokavštinu(šokačkegovore)istaroštokavskudijalektnuknjiževnosti,

- predstavitisvojradnaorganskomidiomuuškoliiizvannje,- sudjelovati na kulturnim i književnim događajima koji njeguju zavičajni idiom ipredstavitisvojrad,

- posjetitimuzejizavičajnuknjižnicuteizvijestitioposjetu,- ugostiti književnika koji piše zavičajnim idiomom i pripremiti književni susret uškoli.


35

INSTITUCIONALIZACIJA ZAVIČAJNE NASTAVE

Načelo škole za životupućujenapovezanostnastave sa životom,aučenikuSlavonijinezna,primjerice,imenašumakojeokružujunjegovonaselje,nitirazlikujevrstudrvećaušumamaužegazavičaja.OslavonskomdijalektukaozavičajnomidiomuipiscimaizSlavonijenenaučigotovoništailiminimalno,ovisnooafinitetunastavnika,alisvakakopotvrdistereotipnupredodžbuo“raspojasanojˮSlavoniji,štojeknjiževnoreprezentirajuTena JosipaKozarcaiĐukaBegović IvanaKozarca,prisutniunastav-nomplanuiprogramu.Sadržajnostobrazovanjaočitujeseuznanjima,atijekomobra-zovanjaučenicisteknuvrlomaloznanjaoužemzavičaju,njegovugovoru,književnosti,znamenitimljudima,geografskomsmještaju,kulturi ipovijesti.Zavičajnostsemožereprezentiratiirealiziratiuintegracijsko-korelacijskimvezamaizmeđuvišepredmetaspostupnimširenjemtemaodobitelji,mjesta,mjesnogagovoraprekoužegadošire-ga zavičaja. Ishodi učenjabili bi vidljivi u prezentiranju i reprezentiranju zavičajaukulturnomživotu,kulturnojgeografiji,kulturnomturizmuimedijskojkulturiznanjimaiartefaktima,poznavanjemzavičajnogaidiomaiknjiževnihimenakojaoblikujupozi-tivne reprezentacije kao i drugih znamenitih osoba čija su postignuća unaprijedilaživotikulturuučenikovazavičajaiširenacionalnezajednice.Integracijsko-koleracijskopovezivanjevišenastavnihpredmetaaktualiziraiaktivirakulturni,povijesni,geograf-ski,književno-jezični,duhovni i identitetskisloj.Kulturniturizam,nacionalniprojektsastrateškimznačenjem,prodajekulturu,adabiseizbjeglajeftinakomercijalizacijakulturnihsadržajapotrebanjeangažmanstručnjakauizradbivodičaikulturneponu-de. Zavičajni, tematski, književni i kulturni itinerar obuhvaća rute koje povezujuprirodnuikulturnubaštinunekogaprostorasflanerskimpraksamaidokoličarskomedukacijom,temeljenimnadoživljajno-iskustvenojrazinisciljemupoznavanjakultur-nih, tradicijskih i povijesnih posebnosti teritorijalnih mikrokozmosa (ISTRAživanje2016/2017).Pritomesuvažnipunktovinakojimasezastajesodređenimedukativnimsadržajimaizadatcima:rodnakućaznameniteosobe,spomen-ploče,kulturnispome-nici, izradba kulturnoga zemljovida, digitalnih igrica otkrivanja skrivenih kodova uprostoru,čitanjenaglasnalicumjestaitomesl.PRILOG2.

Unastavnomplanuiprogramhrvatskogajezikapredviđenjeiunastavuimple-mentiran zavičajni idiom te se postupnim stjecanjem znanja o hrvatskom jeziku iknjiževnostidolazidospoznajaonjegovojrazvedenosti,bogatstvu,raritetnojtrona-rječnojraščlanjenostiivišeslojnostitevrijednostisvihnjegovihidioma(standardnogidioma,organskihisubstandardnihidioma).Znanjaoslavonskomdijalektukaonaj-starijemdijalektštokavskoganarječjaprepuštenasukreativnostisamogaučitelja ilinastavnikahrvatskogajezikajertekstovanaidiomukojipripadaslavonskomdijalektunema,izuzevRelkovićevaSatiraiRadauševepjesmePrvarič,nesamoučitankama.Željelibismousmjeritipozornostnazapostavljeneizanemarenegovoreslavonskogadijalektaunastavihrvatskogajezika.Ukontekstuinstitucionaliziranjazavičajnenasta-ve hrvatskoga jezika potrebito bi bilo institucionalno poduprijeti slavonski dijalekt,uvesti idiomslavonskogadijalekta ipripadajućemudijalektneknjiževnetekstoveuobrazovnisustavsplanskiosmišljenimciljevimaizadatcimakakobipostaoidioms

Anica Bilić

36

institucionalnompotporom.Dosadasuna listizaštićenenematerijalnebaštineMi-nistarstva kultura govor Starih Perkovaca i Siča, a potrebno je što više govora sla-vonskogadijalektadokumentiratiimuzealizirati,komunikacijskioporavitiioživjetiuinterpersonalnojkomunikaciji imedijskomprostoruuzelektroničkupotporu,učinitiihdostupnimumasovnimmedijimaielektroničkojkomunikaciji.KakoSlavonijanebiostalabezsvojegazavičajauodgojno-obrazovnomprocesu,trebanjegovatijezičnuiknjiževnuzavičajnostiobjedinitiradobitelji,lokalnezajednice,znanstvenika(jeziko-slovaca),umjetnika(pisaca),knjižnica,muzeja,arhiva,škole,medija,kulturno-umjet-ničkihdruštava,turističkihzajednicainevladinihudruga(Bilić,2017:101-187),potak-nutikreativnoknjiževnostvaranjenazavičajnom,nestandardnomidiomu,težitieste-tizacijidijalektnogaknjiževnogizričajaipreciznodefinirati(staro)štokavskudijalektnuknjiževnost.

SMISAO ČUVANJA I NJEGOVANJA ORGANSKIH IDIOMA

Hoćemolismatratidajeslavonskidijalektpreživioipripadahrvatskojjezičnojprošlosti, ostatku tradicionalnoga društva i kulture kojemu jemjesto u ropotarnicijezičnepovijestiimuzejutradicijskihvrijednostiilićemogakoristitikaopotentanjezi-čno-govornislojkojisemožerevitaliziratiusuvremenojkulturikaoreprezentacijskiidiomregijeukojemućeseposebnostiteregijeimenovatiioznačavatiupravoidio-momkojijamčiautohtonostiautentičnostoznačenom.Slavonskidijalektkaoregio-nalni idiom znak je demokratskihpromjenanapodručju jezika temodernizacijskihprocesausuvremenomkomunikacijskomprostoru,ukojemupostajemedijpromocijeregionalnogajezičnogaikulturnogaidentitetatepokazujesvojuvitalnostiprestižuinoviranomoblikukaonovidizajnudruštvenojikulturnojstilizacijadijalektaupučkojknjiževnostiimasovnojkulturi,kaomedijmodernizacijeiretradicionalizacije.Slavon-skidijalektsudjelujeuoblikovanjuregionalnogaidentitetakojireprezentiraslavonskiprostor,kulturne,geografskeijezičneposebnostiikavicomidrugimfonološkim,mor-fološkimi leksičkimosobinama,udaljujućiseodorganskogaidiomakaočistogasla-vonskogadijalekta,izvornogaiautentičnogaidiomaželećiseuzdićinarazinuregio-nalnogaidioma.Istupspozicijasociolingvističkogaktivizmaopravdanjesobziromnadosadašnjezanemarivanjegovoraslavonskogadijalektakaonajarhaičnijegadijalektaštokavskoganarječjaiizgubljenostiujezičnomplaniranju.

Većinumučipitanje ima li smislauvoditi unastavu21. stoljeća idiomkoji jeostataktradicijskekulture,predmodernogaipredindustrijskogadruštva,kojijeinferi-oranstandardnomidiomu,staromodanuusporedbisprestižnimengleskimiuoprecisglobalizacijskimprocesomiplanetarnim,internacionalnimpovezivanjemangloame-ričkimkaomeđunarodnimjezikomuerijezičnogauniformiranjaielektroničkekomu-nikacije kad ionakomali jezici umiru: jedan jezik u dva tjedna ili oko 25 godišnje(Watson1999:9)polovicapostojećihćeizumrijetidokraja21.stoljeća,tj.od5000jezikaizumrijetće2500(Hagege2005),ahrvatskijeziksoko5,5milijunagovornika


37

pripadamalimjezicima.Bezobziranatoštosenalazimouskupinimalihjezika,ugro-ženim globalizacijskim procesima i jezičnom dominacijom i prestižem engleskoga,opstalismouhegemonijskiikolonizatorskiraspoloženomsusjedstvuvećihnarodaiprestižnihjezika(njemačkoga,talijanskoga)zahvaljujućikulturiiborbiHrvatakaoma-loganarodazasvojjezikuokruženjuvelikih,čimehrvatskijezikpoprimaarhetipskoobilježje obrane identitetskih, nacionalnih i kulturnih vrijednosti. Hoće li slavonskidijalektidrugidijalektitrijuhrvatskihnarječjaopstatiovisikolikojerada,truda,brigeinovcauloženounjih.Otporsuglobalnomlingvociduteimmoramoomogućitikomu-nikacijskioporavak.Njihovoseizumiranjemožespriječitiorganiziranimdjelovanjem:jačanjemjezičnesvijesti,objedinjenimradomjezikoslovacaiškolstvateuključivanjemsamihgovornikauoživljavanjevlastitaidiomauobiteljskomizavičajnomokruženjuteelektroničkompotporomdabuduvidljivi,čitljiviidostupninadruštvenimmrežamaimrežnimstranicama.

Sgledištasociolingvistikeijezičneekologijeposvesuopravdanasvanastojanjazaočuvanjemiodržanjemjezičneraznolikostikaoprirodnogajezičnogastanja.Jezičnadiversifikacijaitekakojepotrebnajerjeziciiskazujuiposvjedočujuidentitetpojedincaizajednice,zrcalepovijest,pridonoseukupnostiznanja(Crystal2000prema:Pavlov2008:134).Izumiranjemslavonskogadijalektakaoidrugihdijalekatanestajuidijelovitradicijskekulture jer tradicijski leksemi zaoznačavanjepredmetakoji višenemajuuporabnufunkcijuifenomenanematerijalnebaštinepadajuupasivanleksikpotomuzaborav.Hrvatskakulturna,jezičnaiknjiževnabaštinaprenosilaseiprenosistoljećimatejepotrebnovoditiračunaogeneracijskomtransferukakobiseodržaokontinuitet,osigurala autentičnost i omogućila kulturna prepoznatljivost u globalnom svijetuuslijedamerikanizacijekulturnihpraksi.

Slavonski dijalekt kao nematerijalno dobro ne smijemo prepustiti nemaru izaboravu,akaoregionalniidiomznakjedemokratskihpromjenanapodručjujezikatemodernizacijskihprocesausuvremenomkomunikacijskomprostoru,ukojemupo-stajemedijpromocijeregionalnogajezičnogaikulturnogaidentitetatepokazujesvojuvitalnostiprestižuinoviranomoblikukaonovidizajnudruštvenojikulturnojstilizacijadijalektauknjiževnostiimasovnojkulturi,uprocesusvojevrsnerevernakularizacije3hrvatskogajezika,kojapodrazumijevarevitalizacijudijalekatapodsjećajućinagovor-nostanjepredstandardnogarazdoblja (Žanić,2014:211-242),odnosnogovornudi-versifikaciju,aliumoderniziranoj iretradicionaliziranoj inačicikaootporglobalnomlingvociduiprilogglokalizacijskim4procesima(Grbić,2004:235-253)temumoramoomogućitikomunikacijskioporavakuzinstitucionalnupotporu,alineusmisluugroža-vanjastandardnogaidiomaizaoštravanjaodnosapremanjemu,negopriznanjajedna-

3 Vernakular,lokalniiliregionalnigovor,govorgrada,regije,zajednice,(Hrvatskijezičniportal).4 “Glokalizacijajeprocesmodifikacijeglobalnihutjecajaulokalnimkontekstima.Nazivglokalnopopula-riziraojebritanskisociologR.Robertsontijekomdevedesetihgodina20.stoljeća,akasnijegajedora-dioZ.Bauman.Nazivjenastaospajanjemnazivaglobalnoilokalno,apodrazumijevanjihovmeđusobniutjecajilokalniotporpremaglobalnomekulturnomujednačivanju.ˮ(Struna,Hrvatskostrukovnona-zivlje).

Anica Bilić

38

kevrijednosti,noneiuporabne,pogotovonenajavnimmjestimaopćekomunikacijerezerviranezajezičnistandard.Usporedansprocesomstandardizacije,amerikaniza-cijeiglobalizacije,procesrevernakularizacijenajuočljivijijeudomenidigitalnepisme-nosti ielektroničkekomunikacijegdjesukomentarinadruštvenimmrežamapisanidijalektnim, nestandardnim idiomima, te možemo reći da su nestandardni idiomisredstvoelektroničkekomunikacijeidigitalnepismenosti.

Učenicitijekomobrazovanjatrebajuupoznaticjelokupnuhrvatskujezičnuzbiljunadijakronijskojosiisinkronijskojrazini:odBaščanskepločeiocahrvatskeknjižev-nostiMarkaMarulićaprekostarih imodernihpisacado jezika suvremenihpisaca isuvremenogazavičajnoga,dijalektnogaisubstadardnogahibridnogaidiomamasovnekomunikacije i standardnoga idioma te razlikovati i znati funkcionalno primijenitiodređeniidiomuovisnostiokomunikacijskojsituacijiikontekstutestilskojpotrebi.

JEZIČNA I KNJIŽEVNA ZAVIČAJNOST, ZAKLJUČNO

DIDAKTIČKIIZAZOVI:1. Jezična zavičajnost treba se očitovati u nastavi hrvatskoga jezika s posebnim

osvrtomnaslavonskidijalektkaoidrugenestandardneidiomekajkavštineičakav-štine,alinezapostavitipritomeidiomenestandardiziraneštokavštine.

2. Književnazavičajnostmožesepospješitiuvođenjemtekstovanazavičajnomidio-muitekstovasazavičajnimtemamateprisutnošćuzavičajnihpisacakojisurođeniuSlavoniji,pišuoSlavonijikoristećidijalektni izričaj,štojepravi izazovzbogne-dostatkasuvremenihknjiževnihineknjiževnihtekstovanastaroštokavskomidio-mu,kaoinedostatkakanonskihtekstova(staro)štokavskedijalektneknjiževnosti.

3. Detektiratihibridniregiolektkaoidiommasovneilipopularnekultureielektroni-čke komunikacije između “čistogaˮ slavonskoga dijalekta i standardnog idioma:ikavskastaroštokavštinaselementimanovoštokavštinekaoidiomatskireprezen-tantSlavonijeumasovnojkulturi.

4. Institucionalizacijazavičajnenastavehrvatskogajezika.5. Detektiratiiojačatiresursezavičajneizvanučioničnenastavehrvatskogajezika.6. Institucionalizacija zavičajne nastave uz intenziviranje korelacijsko-integracijskih

vezasdrugimpredmetimatejačanjekulturnogaturizma.7. Identitetskapotvrdaujeziku:potvrditiregionalniinacionalniidentitetutronarječ-

noj raritetnosti hrvatskoga jezika. Na tragu romantičarske misli Wilhelma vonHumboldtakakoje“našapravadomovinazapravojezikˮ,zaHrvatskumožemorećidajelijepa/lepa/lipanašadomovinatedasenjezinareljefna,klimatskaivegeta-tivnaraznolikost,vidljivauizvanjezičnojzbilji,očitujeiugovornojdiversifikacijiujezičnojzbilji,naterenu.Ako jehrvatski jeziknašapravadomovina,slavonski jedijalektzavičajkaoiarealiostalihdijalekatatrijuhrvatskihnarječja,astandardniidiominstitucija,država,RepublikaHrvatska.


39

PRILOG 1

U Prilogu 1 donosimo konkretan primjer zavičajne izvanučionične nastavehrvatskogajezikazaučenikegimnazijaisrednjihškolaVinkovacaivinkovačkeokolice.Obvezatnojeangažiratiučenikezaaktivnoučenje,terenskiradiistraživanjezavičaj-nogaprostoratedetektiranjezavičajnihposebnostina licumjestakakobiupoznalimaterijalnainematerijalnadobra,znaliihvrjednovatiičuvati.Nastavnikovajeobvezapovezatizavičajnunastavusnastavomhrvatskogajezikatenaterenuprikupitipodat-kepotrebnezausvajanjeznanjaojezičnojiknjiževnojbaštini,oknjiževnicimakojisurođeniuVinkovcima iokolici teoorganskomidiomu igovornomstanjunaterenu.Književniidijalektniitinerarizrađujenastavnikzasvakuzavičajnusredinupričemućedoćidoizražajaduhmjestailokalnikoloritsjezičnom/govornomdiversifikacijomnaterenu, s imenima kanoniziranih pisaca i zavičajnih pisaca koji nisu u čitankamanilektiri,alisurođenjem,životomilitematskimusmjerenjemvezanizatomjestoikraj.

DIDAKTIČKIRESURSIZAVIČAJNEIZVANUČIONIČNENASTAVEHRVATSKOGAJEZIKA,KNJIŽEVNIIDIJALEKTNIITINERARVINKOVACAIVINKOVAČKOGAKRAJA

LatinizamuCibalamaCibale,gradrimskihcarevaValentinijanaiValensairanokršćanskihmučenikaLatinskihagiografskitekstoviPassiosanctiPollionisetaliorummartyrum/MukasvetogPolionaidrugihmučenikaiActass.Donati,Romuli,Silvani,VenustietHe-rmogenis/DjelasvetogaDonata,Romula,Silvana,VenustaiHermogenamučenikaCrkvasv.EuzebijeiPolion,ArheološkiodjelGradskogamuzejaVinkovci,arheolo-škonalazišteKamenica,kulturnamanifestacijaRimskidaniVeza s latinizmom u prigodnicama jednog od posljednjih hrvatskih latinistaStjepanaĐakovića,vinkovačkogaprofesoraikatehete

Slavonskidijalekt–zavičajposavskogaakutaistaroštokavštineKulturnaiznanstvenamanifestacijaŠokačkarič2003.–2019.Relković,slavonskaikavica18.st.,Šokačkaekavica,Retkovci:IvanFilakovac,EtnografskagrađaizRetkovaca,1898.–1902.,rkp.,predstaveKazališta“MikaŽivkovićˮ,SmotrakazališnogamaterizmauRetkovcimaŠokačka ikavica,Otok: JosipLovretić,Otok,Narodniživot iobičaji,1897.,1898.,1899.,1902.,1917.,1918.,Đeletovci,SijelopučkihpisacaŠokačkapoluikavica(ikavski-jekavskigovor)LukaLukić,OpisselaKlakarja,1905.–1952.,tiskomobjavljen2016.

KnjiškiKrnjaš–krnjaškipisciKrnjaš,kultnomjestoknjiževneriječi,rodnisokaktrijuhrvatskihpisaca:JosipaKo-zarca,JozeIvakićaiIvanaKozarca,mjestostanovanjaStjepanaĐakovića,MiroslavaS.MađeraiIvanaGrigića.

Anica Bilić

40

Spomen-kućaIvanaKozarcaSpomenikIvanuiMarijiKozaracPutovimaĐukeBegovićaistereotipraspojasaneSlavonijeManifestacijaDaniJosipaiIvanaKozarcaRodnigradhrvatskogabanaJosipaŠokčevićaŠokčevićevaodredbaouvođenjehrvatskogajezikauslužbenuuporabuuHrvatskoj1860.KapelicasveteMarijeMagdaleneigrobljesposmrtnimostatcimabanaŠokčevića,JosipaiIvanaKozarca,StjepanaĐakovića,IvanaGrigićaiMiroslavaS.Mađera.Mađer,Ikadumrem,pjevatćeSlavonija,himnaVinkovačkihjeseni

PRILOG 2

UpriloguInstitucionalizacijizavičajnenastavesdidaktičkimresursimazavičajneizvanučioničnenastavedonosimozaučenikegimnazijeisrednjihstrukovnihškolaVin-kovacaiokoliceKulturniitinerarsmarkerimaidentitetaVinkovacaukulturnojiknji-ževnojgeografijikaoprimjerintegracijsko-korelacijskogapovezivanjavišenastavnihpredmeta:hrvatskoga jezika,povijesti, geografije, vjeronauka i glazbenekulture testrukovnihpredmeta.Svakaćeškolastavitinaglasaknainteresnopodručjesvojestru-keiuklopitiusvojestrukovnepredmete(očekujesedaćegimnazijskapopulacijavišepozornostiodstrukovnihškolaposvetitilatinizmu,jezičnimiknjiževnimsadržajima,učenicipoljoprivredne,šumarskeidrvodjeljskeškolebitćevišenaklonjeniprirodnojbaštini,turističkismjerkulturnimdestinacijama,ugostiteljskigastronomskojponudi).Ucjeliniuzevši,vođeninačelomživotneblizineimotiviraniužitkomotkrivanja,učenicićenakonprostornogaistraživanjaiupoznavanjainsitubitiosposobljenireprezentiratisvojzavičajskulturnimspecifičnostimaivrijednostimaširojzajedniciteuovisnostiostrucikreativnonjegovatipojedineresurseidatisvojobolkulturnomživotuzavičaja.

PRILOGINSTITUCIONALIZACIJIZAVIČAJNENASTAVE

SDIDAKTIČKIMRESURSIMAZAVIČAJNEIZVANUČIONIČNENASTAVEKULTURNIITINERARIMARKERIIDENTITETAVINKOVACA

UKULTURNOJIKNJIŽEVNOJGEOGRAFIJI

Gradbogateprirodnebaštine–prirodnikrajolikcrnica,spačvanskešumeLože, rezervat šumske vegetacije, orijaši u Drenovcima, hrast lužnjak (QuercusroburL.)uIvankovuŠumarskimuzejuBošnjacimaJavna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Vukovarsko-srijemskežupanije,PIKVinkovci


41

Obveznalektira:JosipKozarac,Slavonskašuma,MrtvikapitaliPreporučenalektira:JosipStipanRelković,Kućnik

GradnaBosutuBosut,“europskiEufratiNilˮrutasplavarenjaNijemci–LipovacTZGradaVinkovacaiVukovarsko-srijemskežupanijePreporučenaliteratura:RijekaBosutuprošlosti,sadašnjostiibudućnosti,Zbornikradova,CentarzaznanstveniradHAZUuVinkovcima,2018.

NajstarijenaseljeuEuropiskontinuitetomživotaoko8.200godinaBosutskanizina–kolijevkaeuropskecivilizacije.Sopot,neolitskigroboviObvezna literatura: Aleksandar Durman, “Vinkovci, najstariji grad u Europiˮ,Prirodoslovlje,br.1–2,Maticahrvatska,Zagreb,2014.,str.203-214.

GradsnajstarijimeuropskimiindoeuropskimkalendaromOrionomObvezna literatura: Aleksandar Durman, Vučedolski Orion i najstariji europskikalendar,ArheološkimuzejuZagrebu,Zagreb,2000.

Gradranokršćanskihmučenikairimskihcareva,CibalaeLatinski hagiografski tekstoviMuka svetog Poliona / Passio sancti Pollionis etaliorummartyrumiDjelasvetogaDonata,Romula,Silvana,VenustaiHermogenamučenika/Actass.Donati,Romuli,Silvani,VenustietHermogenisCrkvasv.EuzebijeiPolion,ArheološkiodjelGradskogamuzejaVinkovci,arheološ-konalazišteKamenica,kulturnamanifestacijaRimskidaniVezaslatinizmomuprigodnicamajednogodposljednjihhrvatskihlatinistaStjepa-naĐakovića,vinkovačkogaprofesoraikatehetePreporučenaliteratura:AnicaBilić,Svetitragcibalskihmartira,Centarzaznanstve-niradHAZUuVinkovcima,2015.

Gradvojnograničarskogaživota,upraveibarokaSredišteBrodskeregimente,kapetanRelković,graničarskaarhitekturasboltama,zapovidivinkovačkekompanije:Zapovidase!,graničarskahimnaMateTopalovića,“IliraizSlavonijeˮ,praizvedena1841.uVinkovcima:

ČverstostojikoklisuraKadnavalinanjubura.ProtisiliOttomanskojKakidrugojkoj'dušmanskoj,Silni,hrabrigraničar!

Preporučenalektira:Relković,Satir,VladoAndrilović,Velikihrast,1989.

Anica Bilić

42

RodnigradskladateljahrvatskehimneLijepenašeJosipaRunjaninaihrvatskogabanaJosipaŠokčevićaGradkiparaVanjeRadaušaiAntunaBabića,slikaraIvanaDomcaiSlavkaKopačaKnjiževnikrajolikVinkovaca,književniKrnjaš

“ŠestoricasKrnjašaˮ:JosipKozarac,JozaIvakić,IvanKozarac,StjepanĐaković,IvanGrigić,M.S.MađerSpomen-kućaIvanaKozarcaSpomenik Ivanu iMarijiKozarac,Milovo samgarave iplave, IvanKozarac– IvoTijardovićUrbanalegendaoMarijiiIvanuKozarcuKnjiževnoznanstvenemanifestacijeDaniJosipaiIvanaKozarca,KnjiškiKrnjašVanjaRadauš,VladimirKovačićidr.Obveznalektira:JosipKozarac,Mojdjed,TenaIzbornalektira:JozaIvakić,Inoče,M.S.Mađer,Gdjelopčicvjetaju

Gradšokačkogagovora,zavičajposavskogaakuta:ŠokačkaričZborniciradovaŠokačkarič1–15,Vinkovci,2003.–2018.

GradbećaracainajfatalnijegbećaraĐukeBegovićaOj,kadseĐukabećaritipođe,Stobanakanestaneiprođe.PutovimaĐukeBegovićaistereotip„raspojasane“SlavonijeObveznalektira:IvanKozarac,ĐukaBegovićIzborna lektira:Slavko Janković,Pismice I.,Vinkovci,1967.,Pismice II.,Vinkovci,1970.,PismiceIII.,Vinkovci,1974.

NeotradicijskiVinkovci,prijestolnicaisrceŠokadije,gradVinkovačkihjeseniPreporučena literatura:40Vinkovačkih jeseni,Spomenica,ZAKUDVSŽ,Vinkovci,2007.

Gradslavonskihtradicijskihgastronomskihdelicija–prostorgastroužitakaPreporučenaliteratura:MataBaboselacMišin,Bilovamuslast!Starovirskajela,kolačiipila,(kuharica),DonjaBebrina,2016.MajaDuka,KuharskispomenarSlavonije,Zagreb–Vinkovci,2006.


43

LITERATURA

Alerić, M. (2006). Imanentna gramatika u ovladavanju standardnojezičnom morfologijom.Lahor,2(2),190-206.

Bilić,A.(2017).Muzealizacijaslavonskogdijalekta.UA.Bilić(Ur.),Šokačkarič14,Zbornikrado-vaZnanstvenogaskupaSlavonskidijalektsmeđunarodnimsudjelovanjem(str.101-187).Vinkovci:Zajednicakulturno-umjetničkihdjelatnostiVukovarsko-srijemskežupanije.

Blažeka,Đ. (2008). Kakvi tekstovi nanarječju trebajuunastavi hrvatskog jezika.Metodika:časopis za teoriju i praksu metodika u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskojizobrazbi,9(17),271-286.

Crystal,D.(2000).LanguageDeath.Cambridge.Grbić,J.(2004).Jezičniprocesi,identitetiglobalizacija.Narodnaumjetnost,41(2),235-253.Institucionalizacija zavičajnenastave Istarske županije. (2014). ISTRAživanje, istarski istraži-

vački itinerari, 2016./2017. Preuzeto 28. travnja 2019. s http://www.za-nas.hr/images/uploads/files/Zavicajna_ISTRAzivanje_ISTRIAndo.pdf

Johnson, D. W. (1974). Communication and the Inducement of Cooperative Behavior inconflicts:ACritikalRaview,SpeechMonographs41.

Hagège,C.(2005).Zaustavitiizumiranjejezika.Zagreb:Disput.Hrvatskijezičniportal(n.d.).Preuzeto28.travnja2019.swww.hjp.hrMinistarstvo znanosti i obrazovanja. (2018). Nacionalni kurikulum nastavnoga predmeta

Hrvatski jezik. Preuzeto11.ožujka2019. shttps://mzo.hr/sites/default/files/slike/2018/OBRAZOVANJE/Nacionalni-kurikulum/Predmetni-kurikulumi/nacionalni_kurikulum_nastavnog_predmeta_hrvatski_jezik_cetvrta_inacicax.pdf

Pavlov,A.(2008).Prikaziirecenzije.Diskrepancija,9(13),133-136.Samardžija,M.(2004).Ohrvatskojštokavskojdijalektalnojknjiževnosti.UA.Bilić(Ur.),Šokač-

ka rič 1, Zbornik radova Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt (str. 83-93). Vinkovci:Zajednicakulturno-umjetničkihdjelatnostiVukovarsko-srijemskežupanije.

Silić,J.(1998).Hrvatskistandardnijezikihrvatskanarječja.Kolo,časopisMaticehrvatske,8(4).Zagreb,425-430.

Struna.Hrvatskostrukovnonazivlje.(n.d.).Glokalizacija.Preuzeto15.svibnja2019.Shttp://struna.ihjj.hr/naziv/glokalizacija/24667

Suvala,A.iPandžić,J.(Ur.).Nestandardnihrvatskijezikpremastandardnomhrvatskomjeziku,ZbornikradovaAgencijezaodgojiobrazovanje(2005).Zagreb:Agencijazaodgojiobrazo-vanje.

Težak,S.(1996).Teorijaipraksanastavehrvatskogajezika.Zagreb:Školskaknjiga.Watson, K. (1999). Language, power, development and geopolitical Changes: conflicting

pressuresfacingplurilingualsocietes.Compare,29(1).Žanić, I. (2014).Komesedijalektopire–konzervativizmuilimodernizmu?Festivalizabavne

glazbeisociokulturnalingvistikasuvremeneHrvatske.UT.PiškovićiT.Vuković(Ur.),Otpor.Subverzivneprakseuhrvatskomejezikuikulturi.Zbornikradova42.SeminaraZagrebačkefilološkeškole(str.211-242).Zagreb:SveučilišteuZagrebu,Filozofskifakultet,Zagrebačkaslavističkaškola.

Anica Bilić

44

Regional Identity in Language and Literature as a Didactic Challenge – View From the Area of the Old Štokavian Dialect and the Acute Accent

Abstract:ThisarticlediscussestheSlavonianregionalidentitybyconsideringthepositionandstatusof Slavonian dialect in speech and Štokavian dialectal literature in Croatian languageteachinginrelationtothestandardidiomandliterarycanon,startingfromtheimmanentgrammar,linguisticidentityandtheconceptsofspatialityandwithrootsintheprinciplesofregionalidentity,suitabilityandgradualism.Theaimistodrawattentiontotheneedofknowing the speech status in the field and of the institutional protection of SlavoniandialectasanintangibleheritageanditsinclusionintheteachingofCroatianlanguageandcreativeexpression in thatorganic idiom (localor regional speech), the introductionoflinguistic and textual works written in the Old Štokavian dialect in the curriculum ofCroatianlanguageteaching,infilm,theatreandmediaculture,whichisagreatmethodicalchallengetowhichexcellentmethodologists,dialectologists,literaryscholarsandteacherscan jointlyrespondbecausethere isnotmuchspace,whichrequiresdexterityandskill.The concrete examples of onomastic research into local speech, and the drafting ofdifferentialdictionariesanddifferentialgrammarwillfollow.Thelearningoutcomeswouldbe visible in the presentation and representation of homeland in cultural life, culturalgeography,cultural tourismandmediaculturethroughknowledgeandartefacts,know-ledgeofthenativeidiomsandwriterswhomakeliteraryrepresentationsaboutSlavoniaaswellasotherdistinguishedpersonswhoseachievementshave improved the lifeandculture of the students' homeland and the wider national community. During theireducation,studentsshouldbeenabledtoparticipateinthecreationofthehomelandiden-tityimagewithpositiveself-perceptions(auto-stereotypes)inordertoestablishlinguisticandcultural identityandraiseself-awarenessanddignity in thecontextof thenationalcommunity,whose rich cultural heritage is themostpowerful identitymarker and it isnecessarytoknowitsowecanrepresentitinthepresentandpreserveitforfuturegene-rationswhowillinherittheworldandtheculturalcapital.Keywords:Croatianlanguage,standardidiom,Slavoniandialect,regionalidentity,regionalidiom,regionalliterature

45

DIFERENCIRANO I REDUCIRANO OBRAZOVANJE DJEVOJČICA U OBVEZNOM ŠKOLSTVU HRVATSKE

DRUGE POLOVICE 19. STOLJEĆA

Izvorniznanstvenirad UDK:37.014.13(497.5)

izv.prof.dr.sc.EmerikMunjiza,umirovljenisveučilišniprofesorVelikaKopanica,Hrvatska

Sažetak:UovomraduistraženojediferenciranoireduciranoobrazovanjedjevojčicauobveznomškolstvuHrvatskedrugepolovice19.stoljeća.Istraživanjesetemeljinarelevantnoprimar-nimizvorima:školskimzakonimainastavnimosnovamatogarazdoblja.Analiziraniizvoridajudovoljnopodatakanatemeljukojihsemožezaključitidasuuobveznomhrvatskomškolstvudrugepolovice19.stoljećapostojalisljedećimodelidiferenciranogaireducirano-gaobrazovanjadjevojčica:tjelesnoodvajanjeuposebneškolskezgrade,smjene,učionice,različitinastavnipredmeti,različitiopsegidubinausvladavanjuobrazovnihpredmeta,po-sebnoškolovanjeučiteljicauučiteljskimškolamauodnosunaučiteljeirazličitstavopolas-kuškole.Diferenciranoireduciranoobrazovanjedjevojčicabilojedruštvenouvjetovanoipripremaloihjezasličandruštvenipoložajistatus.Ključne riječi: diferencirano-reducirano obrazovanje, modeli: tjelesna odvojenost,različitostnastavnihplanovaiprograma,društvenazadatostiočekivanja

UVOD

Uopćojinacionalnojpovijestpedagogijeiškolstvaprimijetilismodiferenciranistav i očekivanja u obrazovanjudjevojčica i izrazito slabu zastupljenost učiteljica uškolskom sustavu Hrvatske druge polovice 19. stoljeća. Školske godine 1877./78.ukupnosunapodručjuHrvatske i Slavonije radila872učitelja,odčega jebilo718učitelja(82,3%)i154učiteljice(17,7%)(Cuvaj,1910:11).

PremaslužbenimpodatcimaobjavljenimauSlužbenomglasniku1881./82.škol-skegodineuHrvatskoj (podatak seodnosinapodručjeHrvatske, Slavonije iVojnekrajine)radiloje1275učitelja(75,5%)i414učiteljica(24,5%).Punazaposlenostuči-teljicabilajeznatnomanjaodnavedenejerseunavedenojbrojcinalazeiučiteljicekoje su predavale nastavu ženskoga ručnoga rada i kućanstva, a one su uglavnomradilesnepunimradnimvremenom.Premaistomizvoru1900./01.školskegodineuhrvatskimškolamaradiloje1480učitelja(64,5%)i815učiteljica(35,5%).Iznavedenihslužbenih statističkih podataka vidljiva je kontinuirana tendencija rasta učiteljica ustrukturi zaposlenih učitelja. U razdoblju od svega dvadesetak godina u ukupnojstrukturizaposlenihučiteljabrojučiteljicaporastaojezaoko10%.1 Brojkaizagodineoznačavabrojknjige,adruga,ukolikopostoji,brojstraniceskojejepreuzetnavod.

Emerik Munjiza

46

Tendencijakontinuiranefeminizacijeučiteljskogapozivanastavljenajeidanaskadajeučiteljskaprofesijaizrazitofeminizirana.PremapodatcimaDržavnogazavodazastatistikuuosnovnimškolamaHrvatske2007./08.školskegodineradiloje21105učiteljica(83,6%)i4132učitelja(16,4%).Ovajpodatakdijametralnojesuprotannave-denompodatkuiz1877./78.školskegodine.Urazdobljuod130godinazamijenjenjeodnosbrojaučiteljaiučiteljicaustrukturizaposlenosti,stimdatendencijajošuvijekima isti smjer.Vrlo jesličnostanje inapodručjupedagogijsketeorije.Analizarele-vantnihizvoraukazujenanesrazmjerzastupljenostiizmeđumuškaracaiženanapo-dručjupedagogijskeznanosti.CuvajuGrađizapovijestškolstvanavodi754životopisaznačajnihizaslužnihljudiizpodručjaškolskeprakseipedagogijsketeorije.Među754zaslužneiznačajneosobeizpodručjaškolskeprakseipedagogijsketeorijenalazisesvega24(3,2%)žene(Cuvaj,1913:11,prilogstr.XLIII-LXIV.).UPovijestihrvatskogškolstvaipedagogijeurednikaDragutinaFrankovićanalazeseživotopisi77pedagogaodMatijaVlačićaIlirika(1520.-1575.)doStjepanaPatakija(1905.-1953.).Međunjimasenavodeživotopisisvegašest(7,8%)žena.ŽivotopisiistaknutijihpedagogaobjavljenisuiuPedagoškojenciklopediji(1989).Unjojsuobjavljeniživotopisiistaknutijihpe-dagogaiztadašnjeJugoslavije.Uradujeizdvojeno68pedagogakojipripadajuhrvat-skomškolstvuipedagogijiimeđunjimasunađenesvegatri(4,4%)žene.BibliografijaPedagoškograda1946.-1975.imaposebnopoglavljeoobjavljenimčlancimaopoje-dinimpedagozima. IzOpćepovijesti pedagogije navodi se 20 takvih članakameđukojimajesamojedančlanakposvećenženskompedagogu(5%).Izhrvatskepovijestiškolstvaipedagogijenavodeseživotopisi27pedagogameđukojimanemažena.UBibliografiji Života i škole 1952.-1981.uopćenemapredstavnika ženskihpedagogameđu12životopisaizpodručjaopćepovijestipedagogijeidesetživotopisaizpodručjahrvatskogaškolstvaipedagogije.Primjetljivajegotovoistatendencijaupredstavlja-njumuškihiženskihpedagogaiuudžbenicimapedagogije.UOpćojpovijestipedago-gije(Zaninović,1985)od46pedagogasamosudviježene(4,3%),auPedagoškojhre-stomatiji, istogaautora,od35predstavljenihpedagogasamo je jednažena(2,9%).Predstavnika žena pedagoga nema ni u dvama udžbenicima pedagogije, Povijestihrvatskog školstva i pedagogije (Munjiza, 2009) i Pedagoškoj hrestomatiji – zbircitekstovaistaknutihpedagoga(Lukaš-Munjiza,2010).

Unavedenimrelevantnimizvorimauočljivajezakonitostuslabojzastupljenostiženskihpedagogauanaliziranomrazdobljuionasekrećuodtogadaunekimizvorimauopćenemaženapadoizvoraukojimsumaksimalnozastupljenesasvega7,8%.

U ovom radu istraženo je zašto je bilo takvo stanje i koji sumogući uzroci.Uzrocisutraženiutadašnjemdruštvenomokruženju,stavovimaiočekivanjimapremaženamainaslijeđenomškolskomsustavu.Ranijestvorenistavoviopoložajuiočeki-vanjimaodženaudruštvukaoinaslijeđeniškolskisustavdobrimsudijelomprihva-ćenikaovrijednostiiuprvimškolskimzakonimakojimajeuvedenaškolskaobvezauHrvatskoj.

DIFERENCIRANO I REDUCIRANO OBRAZOVANJE DJEVOJČICA U OBVEZNOM ŠKOLSTVU HRVATSKE...

47

BITNA OBILJEŽJA HRVATSKE DRŽAVE I DRUŠTVA U PREDINDUSTRIJSKOM RAZDOBLJU

Udrugojpolovici19.stoljećaHrvatskajebilateritorijalnorascjepkanaiurazli-čitimdržavno-pravnimvezamasAustrijskimcarstvom,odnosnoposlije1867.godinesAustro-UgarskomMonarhijom.OdređenioblikautonomijeHrvatskajesačuvalakrozinstitucijuhrvatskogaSaboraibananapodručjucivilne(banske)Hrvatske.DalmacijaiIstrabilesuizvanjurisdikcijehrvatskogaSaboraibanaiimalesuodređenistupanjautonomije.Vojnakrajinabila je izdvojena iz sastavacivilneHrvatskepod izravnogupravomcarskogaRatnogavijeća.PreuređenjemAustrijskogacarstva1867.godineistvaranjemAustro-UgarskeMonarhijecivilnaHrvatskaiVojnakrajina(nakonrazvoja-čenja)došlesupodinteresnusferuUgarske,aDalmacijaiIstraostalesupodaustrij-skom interesnom sferom.Godine1873. počinje proces razvojačenjaVojne krajine,ukidajusekrajiškepukovnije,aumjestonjihustrojavajusekrajiškaokružja.Vojnajekrajinaadministrativnoukinuta1881.godine,anjezinokonačnouključivanjeusastavcivilneHrvatskedovršenje1886.godineukidanjemkrajiškihokružjainjihoviminte-griranjemu jedinstvenižupanijskisustav(Šidak idr.,1986).ZnačajnostuključivanjaVojne krajine u sastavHrvatske ilustrira podatak da je tada civilnaHrvatska imala1141067stanovnika,aVojnakrajina713759stanovnika,(Franković,1958.)Hrvatsko-ugarskomnagodbompriznata je teritorijalna cjelovitostHrvatskeuključujućiVojnukrajinu,DalmacijuiIstru(uznjihovusuglasnost,štosenažalostnijedogodilo).Pred-metNagodbenijebiogradRijeka,štojekasnijeriješenotzv.riječkomkrpicompokojojje Rijeka ostala izdvojena iz sastava Hrvatske. Rijeka je imala određeni stupanjsamouprave,alijezapravobilaglavnamađarskaizvozna-uvoznaluka.

Hrvatsko-ugarskom nagodbom Hrvatskoj je potvrđena unutrašnja samostal-nost(onanaodređeninačinpostojiod1861.godine)napodručjusudstva,školstvaiuprave. Ustrojena je Kraljevska hrvatsko-slavonsko-dalmatinska zemaljska vlada strimaodjelima:

1.Odjelzaunutarnjeposloveiposloveproračuna,2.Odjelzabogoštovljeinastavu,3.Odjelzapravosuđe.

NavedenomNagodbomHrvatska jedošlaupoložajsamostalnoorganizirativlastitoškolstvo(Šidakidr.,1968).

Feudalni društveni odnosi ukinuti su u Hrvatskoj 1848. godine što znači daHrvatskaudrugupolovicu19.stoljećaulazikaograđanskadržava.NoiporedtogaštoHrvatskaudrugupolovicu19.stoljećaulazisambicijomkapitalističkogarazvojaistva-ranjamodernedržave,onajeumnogimbitnimčimbenicimajošuvijekpriličnozao-stala.Tekšezdesetihgodina19.stoljećapočinjerazvojindustrijskihgranatemeljennaprehrambeno-poljoprivrednoj industriji u području prerade žitarica i šećerne repe.Posebansezamahosjećanapodručjueksploataciješuma(alipretežnokaosirovinebez značajnijeprerađivačke industrije). Kapital je biopretežno stranogapodrijetla.Malobrojni domaći poduzetnici nisu bili ozbiljnija konkurencija stranom kapitalu.

Emerik Munjiza

48

Domaćijekapitalbiopretežnoobrtničko-trgovačkogakaraktera.Ogospodarskojsnazi(slabosti)govoripodatakdasusesedamdesetihgodina19.stoljećasvegatrigradauHrvatskoj,Zagreb,OsijekiRijeka,približavalibrojciod20000stanovnika(Šidakidr.,1968).Ikrajem19.stoljećahrvatskajeindustrijabilajošupovojima.Godine1890.uHrvatskojjebilo120tvornicaukojimajeradilo8320radnika(69,3radnikapotvor-nici).Radništvojebilobrojčanoslabašno,neorganiziranoipriličnoslaboobrazovano(Franković,1958).Udrugojpolovici19.stoljećaHrvatskajejošuvijekbilaizrazitopo-ljoprivrednazemlja,gotovočetiripetinestanovništvabavilosepoljoprivredom.Dokje kod veleposjednika primjenjivana zadovoljavajuća tehnika i tehnologija, dotle jeonakodsitnihseljakabilaizrazitozaostalaiekstenzivna.

Dobardioseljakaživiojeukućnimzadrugama(posebnonapodručjunekada-šnjeVojnekrajine).Kućnazadrugaživotnajeiproizvodnazajednicaukojojupraviluimavišegeneracijskihobitelji.Njuupravilučineosnivač,njegovabraća,njihovadjecaiunuci.Kućnesusezadrugeustrojavalepomuškojliniji(Nikolić,2004).Daseposjednebiumanjionjegasumoglinaslijeditisamopotomcipomuškojlozi(iupraviluganisumoglidijeliti).Ženskasudjecabilaizuzetaiznasljednogareda.Ukućnojsuzadruzistrogoodređenimuško-ženski,kaoidječji,poslovi.Ukućnimzadrugamamorajusviraditi,oddjecedostaraca,premasvojimmogućnostima.Djevojčiceseodnajranijedobipripremajuzakućanskeidomaćinskeposlove.Posebnasepažnjapoklanjažen-skomručnomradu.Ženskaseosobanijesmjelazatećiuavliji(dvorištu)iliusobi,adaurukamanemanekiručnirad(Nikolić,2004).Ukućnimsuzadrugamapravaiobvezebilitočnoodređeni,odkućnogastarješinedodjece.Prisjedanjuzastolposebnoseotome vodilo računa. Za stol je prvi sjedao kućni starješina (u pročelje na počasnomjestozastolom),nakonnjegaostalimuškarci,zatimžene,padjeca,akojezanjihbilomjesta.Zadjecuje,upravilu,postojaoposebanmalistol(Nikolić,2004).Svakakućna zadrugamorala je strogo voditi računa o čuvanju i unaprjeđivanju imetka sciljemdagaočuvanogaipoboljšanogapredanovojgeneraciji.

RazvojačenjemiukidanjemVojnekrajineprestalajepotrebaiopravdanostzaovakouređenimkućnimzadrugama.Budućidajezakonskaregulativajošuvijekogra-ničavalapodjelukućnihzadruga,velikiihjediotajnopodijeljen.Službenosusviostalinaokupu,alijesvakaobiteljsamostalnoradilanadobivenojzemlji.Nakonlegalizacijediobekućnihzadrugaod38970(tajnopodijeljenih)njihje194281910.godinedobilolegalizaciju.Od19428kućnihzadruganastaloje59290individualnihposjeda,tj.odsvakekućnezadrugenastalasuuprosjekutriindividualnaposjeda(Šidakidr.,1968).TadašnjajeobrazovnastrukturauHrvatskojbilaizrazitoslaba.Premapopisuiz1869.godinesvega je13,3%stanovništvabilopismeno.Obrazovanost ipismenostbili sumuškaprivilegija.Tadašnjipojamobrazovanja(školovanja)izjednačavaosespojmommuškaraca.

NavedenepolitičkeidruštveneprilikeokvirsuunutarkojihćeHrvatskadobitiprilikusamostalnoorganizirativlastitoškolstvo.SobziromnatodajeHrvatskaimalainaslijeđeniškolskisustav,kojićesigurnoutjecatinanovoustrojeni,unastavkućeseradaukratkoizložiti.


49

BITNA OBILJEŽJA HRVATSKOGA ŠKOLSTVA PRIJE ZAKONSKE OBVEZNOSTI

Institucionalnohrvatskoškolstvoimadugutradiciju.Početnocrkvenoškolstvomogućejepratitiod19.stoljeća.Onojeposvojimbitnimsvojstvimabilointernogakaraktera, osiguravalo je svećenički pomladak (Kujundžić, 1996.) S vremenom ćecrkveneškolepoprimatiieksternikarakter.Unjimaćesepriprematimladežzajavneidržavneslužbe.Bitnajeoznakatadašnjegaškolstvabilanamjenaizrazitozadječake.Školezadjevojčicebilesuvišeiznimkenegopravilo.Prveškolezadjevojčiceuorgani-zaciji crkvenoga reda uršulinki bile su okrenute praktičnim vještinama iz područjadomaćinstva,kućanstvaiženskogaručnogarada.

Početnesucrkveneškolebilepretežnodruštveno-humanističkeorijentacije ikaotakvevišenisumogleupotpunostizadovoljavatipotrebenovedolazećegrađan-ske klase (obrtnika i trgovaca), kaoni novepotrebe javne i državne službe (Srkulj,1911;Kujundžić,1996).Zbogtogajeod14.stoljećamogućepratitiotvaranjenovihgradskihškola.PostojesigurnipodatcidajatakvaškolaotvorenauDubrovniku1333.godine(Adamović,1885).PremaKaliću(1925)javnegradskeškoleuHrvatskojmogu-ćejepratitiod10.stoljeća.TakoseuZadru918.godinespominjeConstantinusmagi-ster,a1077.godinemagistarGeorgiusGramatikus,kojisubilizasigurnosvjetovnjacijernemajusvećeničkipridjev.Smičiklas(premaKirin,1925)navodidasuutovrijemeuHrvatskojmoralepostojatiijavnegradskeškolezadržavnepotrebe,kaoiposebnenotarskeškoleukojimasuseučilepisatijavneispravenalatinskomihrvatskomjeziku.Općegavažećeganastavnogaplanaiprogramautimškolamanijebilo.Svakaješkolaradila prema vlastitom nastavnomplanu i programu (Franković, 1958). Početna jestručnostučiteljautimškolamabilaupitna.“Kakvibijahutipučkiučitelj?Zanatnici,anajvišezvonariiorguljaši,kojisujedvaisamiznaličitatiipisatiˮ(Kirin,1925:27).

Ninovegradskeškolenisumogledignutiobrazovanjenarazinuopćeobvezno-sti.Školaiobrazovanjeidaljesubileprivilegijeimućnijihmuškihpojedinaca.Poredtoga,gradskesuškoleposvomkarakteruiorganizacijibiletolikorazličitedaihdržavanijeninakakavnačinmoglanadziratiiupravljatinjima(Munjiza,2009).Sobziromnatodadržavakaopolitičkainstitucijasvevišejačanastojiureditimnogapodručjaodopćegainteresa,aposebanjeinterespokazalazauređivanješkolstva.Ozbiljnijeuređi-vanjedržavnogaškolstvauHrvatskojpočinjeu18.stoljeću,uvrijemevladanjacariceMarijeTerezije(1740.-1780.).UduhuprosvjetiteljskeidejecaricaMarijaTerezijapo-tičezamisliotvaranjadržavnihškolasciljemdasebaremusjedištusvakežupeotvorielementarnaškola.ŠkolskureformupovjerilajeIvanuIgnjatuFelbigeru(1724.-1788.)kojijujeobznaniouOpćemškolskomreduiz1774.godine.NavedeniOpćiškolskiredpredviđatrivijalne,glavneinormalneškole.Zasvakuodnavedenihškolapropisanajeposebnanastavnaosnova.OvajOpćiškolskiredpredviđaojeiobrazovanjedjevojčica.Obrazovanjesedjevojčicaupravilutrebaloodvijatiuposebnimškolskimzgradamasposebnimnastavnimplanomiprogramom.Naglasakuobrazovanjudjevojčicabiojenasvladavanjupraktičnihvještinaizženskogaručnogaradairacionalnogadomaćin-stva.Unekolikonavrataizlazilesunaredbeopraktičnomosposobljavanjudjevojčica.Godine1777.bilojenaređenodaučiteljskesuprugeobučavajuženskumladežušiva-

Emerik Munjiza

50

nju,pletenju idrugimručnimradnjamapotrebnimzavlastitodomaćinstvo.Ženskumladežnijesedodušeučiločitati,pisatiiračunati,jersetadasmatralodaimtonijeni potrebno (Martinović, 1912).Godine 1780. obnavlja se naredbada je potrebnoženskumladežobučavatiušivanju,pletenju,predenjuikuhanju.Posebanjenaglasakstavljennapotrebusvladavanjavještinekuhanja.Našekrajiškekućeimalesuustarodoba sveganapretek, svakoj jekući vješta redušakojabi znalapripremati zdrava iukusna jelazadjecu(Martinović,1912).Niovajsustavdržavnihškolanijeosiguraomasovnostškolovanja.Usvimvrstamanavedenihškolanastavnijejezikbionjemačkišto je ograničavalo školovanje domaćemladeži.Masovnije školovanje u Hrvatskojostvarenoje1830.godine(ikasnije)uvođenjemnarodnihelementarnihškola.Nave-deneškolebilesunahrvatskomjeziku,poopsegusubileelementarne(unjimaseučiločitanje,pisanje,računivjeronauk),podužinitrajanjabilesudvogodišnjeiprakti-čnosuotvaranegotovousvakommjestu(Martinović,1912).Poosnivanjuivlasništvubile suopćinske što značida su ihotvarale i izdržavaleopćine iz svojih sredstava izaklada.Uzopćinskeškolenahrvatskomjezikubilojemogućeistetakveškoleotvaratiinadrugimmanjinskimjezicima(njemačkeopćinskeškole).Novazajedničkaadmini-strativnanaredbazaškolstvonapodručjuUgarskeiHrvatske,Sustavpočetnihučio-nica,donesenaje1845.godine.Sustavpočetnihučionicaimaojeambicijuujednača-vanjasvihrazličitihpostojećihškola.Premanjemusesveškoledijelenanižedvogo-dišnjeivišedvogodišnješkole.Iovajenaredbazadržalapoželjnostodvajanjadječakaidjevojčica.Učlanku5.Naredbeizričitosegovoriootvaranjuposebnihdjevojačkihškola“(…)tosemorajuizadjevojkeosnivatiosnovneškole,kaonižetakoivišeitrebaihuskladitisnjihovimspecifičnimpotrebamaˮ(Cuvaj.,1910:3:139).Naredbajebilaizrazitoasocijalnapremaobrazovanjudjevojčicajerihjepremanjihovommaterijal-nomstatusu.“Najnižavrstadjevojačkihškolanamijenjena jeprimjerenomodgoju inaobrazbikćeriprostognaroda,drugaimućnihljudi,atrećakojastojiuredusvišimdjevojačkim,teobuhvaćačetirirazredanamijenjenajedjevojkamakojetrebajuboljunaobrazbuˮ(Cuvaj,1910:3:134).Unižimosnovnimdjevojačkimškolamazanaobraz-budjevojčicaiz“prostoganarodaˮučeseglavnitemeljivjere,čitanjeipisanjetepo-četcikućanstvaukojeulaziobrađivanjevrta,proizvodnjaičuvanjelećeiulja,njego-vanjeperadi,tovljenjesvinja,uvodugovedarstvo,pravljenjemaslaisira,proizvodnjalanaikonoplje,tkanje,bijeljenjeišivanjetkanina,čuvanjeipranjepokućstva,izradasvijećamastiiocta.UškolamavišegaredazaimućnijedjevojčiceučilisusepredmetiVjeronaukiSvetopismo;Poznavanjematerinskogailinekogadrugogajezika: lijepopisanje,pisanjeslužbenihdopisa;računstvo:četiriračunskeoperacije;kućanstvo:onoštojegospodarskikorisnoiopravdanoteženskiručnirad–premastanjustaleža.Ovedvijevrstenastavnihosnovaukazujunanaglasaknasvladavanjupotrebnihpraktičnihvještina u obrazovanju djevojčica, pri čemu postoje ogromne razlike temeljene nadruštvenompoložajuistatusu(Cuvaj,1910:3).

Statističkipodatciukazujunanesrazmjeruškolovanjudječakaidjevojčica.Pre-mapodatcimaza1846./47.školskugodinubrojučenikauHrvatskojiSlavonijiiznosioje10819,odčegajebilo6693dječaka(61,8%)i4126djevojčica(38,1%)iliotprilike


51

dvijetrećinedječakaijednatrećinadjevojčica(Cuvaj1910:3:249/250).Jošsunepo-voljnijipodatcinapodručjuredovitogapolaskaškole.Onaje1851.godineuhrvatskimpodžupanijamaiznosila24,4%koddječakai16,7%koddjevojčica.Istejegodinebrojučitelja bio 212 vjeroučitelja, 238 učitelja i svega 23 učiteljice (Cuvaj 1910: 3:405/406.)Inavedenipodatciukazujunaodnostadašnjegadruštvapremaobrazova-njudjevojčica.“Učiteljskoseosobljepribiraloodkojekuda,azaobrazovanjeučiteljicanisunipostojaleodgovarajućeškoleˮ(Cuvaj1910:3:406).Prijemogućegazakonsko-gareguliranjahrvatskoješkolstvoimalopriličnodugutradiciju.Tijekomvremenara-zvijaosevrlorazličitiširokškolskisustavcrkvenih,gradskih(privatnih)idržavnih(jav-nih)škola.Uzsvenavedenerazlikeuškolstvukonstantnojeprimjetljivrazličitstavuobrazovanjudjevojčica.Onsekretaoodtogadadjevojčicamainijepotrebnoobrazo-vanjepadotogadajedjevojčicamaobrazovanjepotrebno,alidiferenciranoireduci-ranouodnosunadječake.Uobrazovanjudjevojčicanaglasakjanapraktičnomospo-sobljavanjuzadobredomaćiceikućanicekrozpredmetepraktičnogakarakteražen-skogaručnogaradairazličitihsposobnostizavođenjevlastitogadomaćinstva.Uuvje-timasamostalnogazakonskogareguliranjaškolstvajasnojedasuseunjemukoristilainavedenaiskustvaidostignuća.

UVODENJE OBVEZNE DRŽAVNE ŠKOLE I DIFERENCIRANO I REDUCIRANO OBRAZOVANJE DJEVOJČICA

METODOLOŠKIOKVIRPREDMETIPODRUČJEISTRAŽIVANJA

Potrebno je inužno istražiti iobjasnitidruštvenookružjekoje jeprethodilo iomogućilouvođenjeobveznogaškolstvauHrvatsku.Unutarobveznogahrvatskogaškolstvadrugepolovice19.stoljećaprisutnisurazličitioblicidualizama:dualizamsobziromnadruštvenusredinu(ruralne,urbane);premaosnivačima(javne,privatne);premafunkciji (privatne javnespravomjavnosti ibezprava javnosti);premaspolu(dječačkeidjevojačke).Obveznohrvatskoškolstvodrugepolovice19.stoljećaposeb-noćeseanaliziratispozicijajedinstvenogapoložajadjevojčica:njihovogadiferencira-nogaireduciranogaobrazovanja.Diferenciranoireduciranoobrazovanjedjevojčicaobrazloženo je i dovedeno u uzročno-posljedičnu vezu s općim položajem žena utadašnjemudruštvu.

Glavnoistraživačkopitanje(hipotezu)mogućejeformulirati:Obveznohrvatskoškolstvodrugepolovice19.stoljećazadržalojemnogeoblikediferenciranogairedu-ciranogaobrazovanjaizprethodnihrazdoblja;prilagođenojepromijenjenimdruštve-nim odnosima kao diferencirani pristup u obrazovanju djevojčica te je prisutan urazličitimoblicimatjelesnogaodvajanja;uobrazovanjudječakaidjevojčicapostojalisurazličitinastavnipredmetiodređenispolnimrazlikama;opsegidubinanastavnogagradivautzv.obrazovnimpredmetimabilajerazličitazadječakeidjevojčice;pripre-manjebudućihučiteljaiučiteljicabilojerazličitouvjetovanojedinstvenimpotrebama

Emerik Munjiza

52

dječakaidjevojčica;obiteljskiidruštvenistavovipremapolaskuškoleidruštvenomstatusubilisurazličitizadječakeidjevojčice.ISTRAŽIVAČKIINSTRUMENTARIJ(IZVORI,METODE,POSTUPCI)

Radsetemeljinaanalizirelevantnepedagoškedokumentacijezateorijskopo-dručjeiizvorimaigrađizaempirijskoistraživanje.Zapotrebeempirijskogaistraživanjaanaliziranisusljedećiizvoriigrađa:1.Školskizakoniipodzakonskiakti:

a) PropisonastaviupučkihučionahvojneKrajine.ZbirkazakonahinaredbahzaVojnukrajinu.Budim:Državnatiskara1871.

b) Zakonod14.listopada1874.obustrojstvupučkihškolaipreparandijazapučkoučiteljstvoukraljevinahHrvatskojiSlavoniji.Službenoizdanje.Zagreb:Tiskaradr.LjudevitaGaja.

c)Zakonod31.listopada1888.obuređenjupučkenastaveiobrazovanjapučkihučiteljaukraljevinahHrvatskojiSlavoniji.SlužbeniglasnikZagrebXII.,str.248-280.

d) Školske naredbe, odluke, propisi, naputci, objavljeni u Službenom glasnikuizmeđu1883.i1905.godine.

2.Nastavneosnove:e) Učevna osnova za obće pučke učione. Zbirka zakonah i naredbah za vojnu

Krajinu.Budim:Državnatiskara1871.,str.1-9.f) Školski i nastavni red zaobćepučke škole i građanske školeuHrvatsko-slav.

Krajini1879.Zagreb:TiskaraNarodnihnovina.g) Naučnaosnovazanižepučkeškoleod24.VII.1890.SlužbeniglasnikZagreb

1890.,VII.,str.142-202.h) Normalnanastavnaosnovazanižepučkeškoleugradovima(trgovištima)iseli-

makraljevinaHrvatskeiSlavonije.Zagreb:Nakladakr.hrv.-slav.-dal.Zemaljskevlade1905.

Posvomkarakteruistraživanjejekvalitativno-kvantitativnenaravi.Kvantitativ-nametodakoristiseprianalizibrojaškola,učitelja,učenika,njihovogapolaska,na-stavnihplanova,polaskaškolesobziromnaspol.Kvantitativnipodatciklasificiranisuiprikazaniutablicamaod1do4.Kvantitativnisepodatciukvalitativnojobradi:opi-suju,analiziraju,uspoređuju,tumače,obrazlažu,uopćavajuiutvrđujuuzročno-poslje-dične veze. U rezultatima istraživanja odgovara se na glavno pitanje (hipotezu) iuočenenjezinepojavneoblike.


53

REZULTATI ISTRAŽIVANJA I NJIHOVA INTERPRETACIJA

DRUŠTVENOOKRUŽJEBITNOZAUVOĐENJEŠKOLSKEOBVEZNOSTIDodrugepolovice19.stoljećauHrvatskojsustvorenisvinužniipotrebnipred-

uvjeti za samostalno organiziranje državnoga (javnoga) školstva. Hrvatska je imalatisućljetnu tradicijunapodručjuorganiziranoga školstva različitihoblika i osnivača:crkvenih,privatnih,državnihijavnih.U15.stoljećukadajeGutenbergizumiotiskarskistroj,knjigesusepočeletiskatiiuHrvatskoj(1483.Kosinj).Uztiskanjeknjigauino-zemstvu(Beč,Venecija,Tűbingen,Budim),knjigesetiskaju iudomaćimtiskarama:Nedelišće1520.,Zagreb1527.,Varaždin1587.godine(Munjiza,2009).U19.stoljećuotvaraju semnoge suvremenije privatne tiskare kao one Franje Supana, LjudevitaGaja,CarlaAlbrechtaiLeopoldaHartmana.Uzprivatnetiskareidržavaprekosvojihministarstavaotvaratiskareinakladničkekuće.TakosuutemeljeneNarodnenovine,NakladakraljevskezemaljskeVladeOdjelazabogoštovljeinastavu.Značajannaklad-niknapodručjupedagogijskihudžbenikailiteraturepostajeHrvatskipedagoško-knji-ževnizbor.Značajnestaleškeistručneudrugehrvatskihučiteljautemeljenesuudru-gojpolovici19.stoljeća.MeđuznačajnijimstaleškimudrugamabilesuUčiteljskaza-druga (1865.), Hrvatsko-slavonska učiteljska zajednica (1869.) te Udruga učiteljicaHrvatske iSlavonije (1907.), (Munjiza,2009).Triopćehrvatskeučiteljskeskupštineodržanesuudrugojpolovici19.stoljeća:PrvaopćaučiteljskaskupštinaZagreb,1871.,DrugaopćahrvatskaučiteljskaskupštinaPetrinja,1874.iTrećaopćahrvatskaučitelj-skaskupštinaOsijek,1878.godine.Onesuposvomobilježjubilestaleškiistručnioblikorganiziranjaiokupljanjahrvatskihučitelja.PrevladavajućastručnaudrugahrvatskihučiteljabiojeHrvatskipedagoško-književnizbor,utemeljenudrugojpolovici19.sto-ljeća,1871.godine.StručnaulogaHrvatskogapedagoško-književnogazboraostvarilasekrozizdavanjapedagogijskeliterature,slanjeistaknutihučiteljanainozemnastruč-nausavršavanjaiorganiziranjerazličitihoblikastručnogausavršavanjahrvatskihuči-telja.(Munjiza,2009).Udrugojpolovici19.stoljećapočinjeizlazitiprvistručnipeda-goškičasopisNapredak(1859).NapredakjepostarostidrugistručničasopisuHrvat-skoj,odmahnakonGospodarskogalista.Između1860.i1918.godineuHrvatskojizlazi35pedagoških listova i časopisa (Munjiza,2002). Izlazak listova i časopisa zadjecutakođerjemogućepratitioddrugepolovice19.stoljeća:Bosiljak(1864),Smilje(1873)iBršljan (1875). Formalno institucionalno obrazovanje učitelja u Hrvatskoj počinje1849.godineotvaranjemmuškeučiteljskeškoleuZagrebu.Godinudanaranijepočelajesradomženskaučiteljskaškola,alikaoprivatnaškolasestaramilosrdnicasvetogaVinka.Dobivenuautonomijunapodručjuškolstva(1868.godineHrvatsko-ugarskomnagodbom)hrvatskedržavne i školskevlastidočekale su spremno.Odmahpočinjupripremezaizdavanjeprvogahrvatskogaškolskogazakonakojimćeseuvestiobveznoškolovanje.Nakonpropisaneprocedureprvihrvatskiškolskizakondonesenje1874.godinepodnazivomZakonobustrojsvtupučkihškolahipreparandijahzapučkouči-teljstvoukraljevinahHrvatskojiSlavoniji(udaljnjemtekstuZakon1874.).Trigodineranije(1871.)donesenjePropisonastaviupučkihučionahvojneKrajine(udaljnjem

Emerik Munjiza

54

tekstuZakon1871.).OvimdvamanavedenimškolskimzakonimauHrvatskuiSlavo-nijuuvedenajeopćaškolskaobveznost(Munjiza,2009).

JEDINSTVEN POLOŽAJ OBRAZOVANJA DJEVOJČICA U ŠKOLSKOJ REGULATIVI

Prvihrvatskiškolskizakoniimalisudvatemeljnazadatka:uvestiopćuškolskuobvezuistvoritiškolskisustavkojićemoćinadzirati.Posvojimodredbamaovasudvaškolskazakonajakosličnapaćeseprianaliziukazatisamonasastavniceukojimaserazlikuju.Ovimzakonimauvedena jeopćapučka školas četiri razreda ipet ili šestgodišta.PremaZakonuiz1871.godineprvirazredimaojedvagodišta,pripremniraz-red iprvi razred.Četvrti razred imao je takođerdvagodišta.Školskizakon iz1874.godinepredviđaojesamodvagodištaučetvrtomrazredu.Opetovnicajebilaobveznapremaobamaškolskimzakonima,premaZakonuiz1871.godineujednogodišnjemtrajanju,apremaZakonuiz1874.godineudvogodišnjemtrajanju.Uopetovnicuseišlopozavršetkuopćepučkeškole,upraviludvadanautjednu,četvrtkominedjeljom.Unjimasuseponavljala(opetovala)stečenaznanja izpučkeškole,snaglaskomnasavladavanjepraktičnihvještinapotrebnihzaraduvlastitomdomaćinstvu.Obaškol-skazakonaugradilasupoželjnostodvojenogaobrazovanjadječakaidjevojčica,akojeikakomogućefizičkoodvajanjeuposebneškolskezgrade.“Valjasvagdje,gdjetosred-stvadopuštaju,nastojatidaseobstojećemješoviteučionerazdvojepospolovihidase ustrojavaju posebnedjevojačke učione. Gdje nijemoguće odvojiti djevojčice oddječakapotrebnojezadjevojčiceosiguratiposebnuučionuzaženskiručniradˮ(Zakon1871,čl.8,str.37).VrlosličanzahtjevnalaziseiuZakonuiz1874.godine:“Pomoguć-nostiimasenastojatiotomdaseupučkihškolahdjecamuškogiženskogspolapose-bicepoučavajuˮ(Zakon1874.čl.10,str.5).Uvišejenavrataponavljanaiprecizirananaredbaoposebnomobrazovanjudječakaidjevojčica.Ukolikonijemogućeosiguratiposebne zgrade treba razmotriti i drugemogućnosti kao što su polazak nastave uposebnimsmjenama,posebnimučionicamaiposebnomrasporedusjedenja.Samoseiznimnomožedopustitidadjevojčiceiduuškoluzajednosdječacima.Utomslučajudjevojčiceprijenastaveboraveuposebnojsobi,odakleihučiteljicavodinanastavu.Izovihseuputamožezaključitidajeodvajanjedječakaidjevojčicabiloiizmoralnihrazloga.Uonovrijemesmatralosemoralnoizazovnimomogućitizajedničkiboravakdječakaidjevojčica(starihdo12godina),stavitiihusituacijuzakojadjecanisudoraslaikojaimnijepotrebna.Zakoniiz1871.i1874.propisalisuinekeposebnenastavnepredmetezadječakeidjevojčice.Zadjevojčicesubilipropisaninastavnipredmetižen-skoručnodjeloikućanstvo,štoupućujenatodajenaglasakuobrazovanjudjevojčicabionasvladavanjupotrebnihvještinazaraduvlastitomdomaćinstvu.Kadadjevojčiceiduumješovituškolusdječacima(zbognavedenihnastavnihpredmeta),tadaOdjelzabogoštovljeinastavudonosiodlukuodkojihćenastavnihpredmetadjevojčicebitioslobođeneiliukojimćenastavnimpredmetimazanjihnastavabitistegnuta.Ovajpodatakupućujenesamonadiferencirano,negoinareduciranoobrazovanjedjevoj-čica.Djevojčicama jeuglavnomstegnutanastava izobrazovnihpredmeta (kakopo


55

opsegu,takoipodubini).Djevojčicesudobivaleznatnoskromnijeobrazovanjeiztzv.obrazovnihpredmeta.Otomesemožezaključitiinatemeljuobrazovanjaučiteljica.Učiteljske škole također su bile odvojene i postojale su posebne učiteljske škole zadječakeizadjevojčice.Izpropisanihosnovazaučiteljskeškolevidljivojedasuslušalirazličitepredmete (ili sličnepredmetenarazličitoj razini).Takosu,premaškolskimzakonimaiz1871.i1874.Godine,učiteljiučili:aritmetiku,algebruigeometriju,auči-teljiceračunstvo;budućiučiteljiobrtoslovlje,gospodarstvoigeometrijskoprostoručnocrtanje,abudućeučiteljicekućanstvoirisanje.Posljedicatakodiferenciranogairedu-ciranogaobrazovanjabudućihučiteljicabilajedasumogleraditisamoudjevojačkimškolama,audječačkimsamoiznimnoitoisključivouprvomidrugomrazredu.Jedinosuručniradzadjevojčicemoglepredavatiusvimrazredimadječačkihškola.Oreduci-ranomobrazovanjuučiteljicagovoriisljedećipodatak:zaobrazovanjeučiteljicažen-skogručnogradamogusepriženskimučiteljskimškolamaosnivatiposebnijednogo-dišnji tečajevi.Zapohađanjenavedenoga tečaja trebalo je ispuniti sljedećeuvjete:navršenih 16 godina života, završena barem dva razreda više pučke škole ili nekešegrtskeškoleiposjedovanjesmislazapraktičnevještine.Iznastavneosnovenavede-nihtečajevavidljivojedasuunjimaučilisljedećepredmete:vjeronauk(2satatjedno),hrvatskiilisrpskijezik(3satatjedno),prostoručnocrtanje(2satatjedno),kućanstvo(2satatjedno)iženskiručnirad(12satitjedno).Izovenastavneosnovevidljivojedasusebudućeučiteljiceženskogaručnogaradauglavnompraktičnoosposobljavale.Odobrazovnihpredmetaslušalesusamonastavu izhrvatskoga ili srpskoga jezika. Istaosnovasamooznačavadasepedagogijaididaktikaučepremapotrebipredmeta(nijepropisanoštonikako.)Sobziromnaostvareniuspjehovetečajneučiteljicemoglesuizvoditi nastavu iz ženskoga ručnoga rada na nižim ili višim pučkim školama. Zbogdeficitaučiteljica (izmeđuostaloga i zbogzabranenjihovogaudavanja)ove tečajneučiteljicemoglesupoposebnimdopuštenjimaškolskihvlastiraditiiuprvimdvamarazredimadječačkihškola(Službeniglasnik,1889).Mogućnostradaispitanihtečajnihučiteljicaženskogaručnogarada ikućanstvaupučkimškolamakaosuplentica (po-moćnica)konkretiziranajeNaredbomod25.ožujka1893.Godine(Službeniglasnik,1893). Budući da je 1886. godine provedeno konačno uključivanje Vojne krajine usastavHrvatskepostojalasudvasličnaškolskazakona.Iznavedenihjerazlogadone-sen jedinstveni školski zakon 1888. godine za područje Hrvatske i Slavonije. Taj jeZakon izostavionaredbuoposebnimdječačkim idjevojačkimškolama.Ostalioblicidiferenciranogaireduciranogaobrazovanjadjevojčicaisudaljezadržani.Uobrazova-njudjevojčicanaglasakjeidaljeostaonaosposobljavanjuupraktičnimvještinamazapotrebevlastitogadomaćinstva.Pučkaškolanijeimalaambicijudatiopćeobrazova-njedjevojčicamazanastavakškolovanja.Školskimzakonomiz1888.godinereducira-nasuinekaosobnapravaučiteljica(štoćeimatikasnijenegativneposljediceuobra-zovanjudjevojčica).Udajaučiteljicasmatralasedobrovoljnimnapuštanjemučiteljskeslužbe.Oneučiteljicekojesuprijeudajeuslužbiprovelenajmanjepetgodinadobivalesuotpremninuuvisinijednogodišnjeplaće(Zakon1888.,čl.152,str.269).UZakonunijenavedenrazlogoveodluke.Posrednosemožetumačitikaogospodarskapozadinajerudanuučiteljicukojaroditrebanetkozamjenjivati,štojedvostrukitrošak.

Emerik Munjiza

56

Dajeudajaučiteljicaidobrovoljnonapuštanjeslužbebilaigospodarskakate-gorijaukazujeNaredbaiz1894.godineouplatiženidbenetakse.Premačlanku171.školskog Zakona iz 1888. godine svaki učitelj pri ženidbimora uplatiti iznos od 50forintiukoristUčiteljskemirovinskezaklade.Premakasnijimdopunamačlankaoudajiučiteljica dopuštena je udaja, ali samo za učitelja. Zemaljskamirovinska učiteljskazaklada osiguravala je sigurniji socijalni status učitelja i učiteljica jer je osiguravalaisplatumirovinaidrugihprimanja.IzvoriMirovinskeučiteljskezakladebilesujedno-kratneuplateopćinapriotvaranjunovihškola,odbitciučiteljimazanavedenifond,novčaneglobe, ženidbenapristojba i dobrovoljni prilozi (Zakon1888., članak171).Ova je zakonskaodredba izazvalaozbiljnijeorganizacijskeprobleme. IzSlužbenogaglasnika(kojijeredovitodonosiopodatkeoučiteljicamakojesunapustileslužbuzbogudaje) vidljivo je da je svake godine određeni broj učiteljica napuštao službu zbogudaje.Kasnijimjenaredbamazakonodavacnastojaoovuodredbuublažiti.Davaojemogućnostdaseudaneučiteljicemoguponovnoaktiviratikaoučiteljskesuplentice(pomoćnice).Udaneučiteljicetrebalesusenamjestitikaopomoćneučiteljiceumje-stustanovanja,aakojepostojaomuškipomoćniučiteljonjeupravilubiopremješten.ZbognavedenihrazlogaZemaljskavladamoraimatitočnuevidencijusvihškolakojesuostalebezučiteljica ikojesuzbogtogamoralestegnutinastavunapoludnevnu.Navedeni podatci ukazujunaozbiljnije školskeorganizacijskeprobleme zbognera-zumnogadiferenciranogastavapremaudajiučiteljica.Školskevlastiuviđajuslabostiuobrazovanjudjevojčicaivišestrukoukazujunaproblemidajusugestijezapoboljša-nje.Nosvemjerekrećuseunutarodgojnogaciljauodgojudjevojčicazavaljanesupru-ge,dobrekućaniceibrižnemajke.Navodesenekemjerekojesupredlagaleškolskevlastiupoboljšavanjuobrazovanjadjevojčica:inzistiratinaobveznostiškoleinepra-vitirazlikuuobveznompolaskuškoleizmeđudječakaidjevojčica;usvakojškolimorapostojatiškolskivrtukojemućemoćiraditi idjevojčice;obukuuženskomručnomradupodreditimjesnimpotrebama i običajima; osigurati dodatneoblike stručnogausavršavanjaučiteljica;preispitatiosnovuvišedjevojačkeškole,kojajeuraziniosnov-ne,aženski licejuZagrebuurazinisrednješkoleteočekivatiodženskihučiteljskihškolapreispitivanjenastavneosnoveizženskogaručnogaradaikućanstva(Službeniglasnik,1908:27-29).Dajepostojaorazličitstavpremapolaskuškoladječakaidjevoj-čica govori i podatak da djevojčicemogu izostati iz škole ako je potrebnodvoriti injegovatiopasnobolesneroditelje(Službeniglasnik,1889:176).

Naučnomosnovomiz1895.godineuvodise jedinstvenioblikmuškogaižen-skogaručnogaradapodnazivomslőjd(oblikumjetničkogaručnogarada).Slőjdjebioobvezanzadjevojčice,alineizadječake.Moglesugauvestioneškolekojesumogleosigurati potrebne uvjete. Za djevojčice je obvezan u svim razredima i za njega jeosiguranasatnicaod23satatjedno(usvimčetirimarazredima).Temeljnasupodručjaslőjdapletenje,krpanje,šivanje,vrpanjeibilježenje.Ukupnanastavaslőjdaizvodisekroz50vježbi.SlőjdkojijepreuzetizŠvedskenijeudovoljavaomjesnepotrebeibrzojenapušten.Školskizakoniiz1871.,1874.i1888.godineuvelisuškolskiobvezu,stavilisusvevrsteškolapoddržavninadzor.Nosvinavedeniškolskizakonizadržalisumnogenaslijeđeneoblikeudiferenciranomireduciranomobrazovanjudjevojčica.


57

Diferencirano i reducirano obrazovanje djevojčicamanifestira se kroz fizičkoodvajanje(različitimodelifizičkogaodvajanjadječakaidjevojčica);posebnenastavnepredmete(koddjevojčicajeizrazitinaglasaknapraktičnomosposobljavanju);obra-zovnepredmetekojimasudjevojčicedobivalereduciranoobrazovanjekakopoopse-gutakoipodubini;reduciranoobrazovanjebudućihučiteljicauučiteljskimškolama,štojeimaloutjecajainaobrazovanjedjevojčicauobveznomškolstvutekrozjedin-stvenadruštvenaiobiteljskaočekivanjaoddjevojčicauodnosunadječake.

Društvoiobiteljoddjevojčicasuiženaočekivalidabuduvaljanesupruge,dobrekućaniceibrižnemajke.Školskajeregulativaupravotevrijednostiugradilokaoglavneciljeveizadatkeopćepučkeškoleuobrazovanjudjevojčica.

DIFERENCIRANO I REDUCIRANO OBRAZOVANJE DJEVOJČICA U NASTAVNIM OSNOVAMA

Zakonskinajavljenaipropisanadiferencijacija-redukcijauobrazovanjudjevoj-čicakonkretiziranajekroznastavneosnove.Nastavneosnoveobičnoseizdajunakondonošenjaškolskihzakonaikroznjihseoperacionalizirajuzakonskeodredbe.

Nastavneosnovesadržavajupopisnastavnihpredmeta,brojtjednihiligodišnjihsatiinastavnesadržajekojićeseostvariti.Nastavnimosnovamaodređenisuopsegidubinasadržajakojisetrebajuostvariti.Ponekadnastavneosnovesadržavajuciljeveizadatke,kaoistrategijenjihoveostvarivosti(ilisuvremenimrječnikom–imajukuri-kulumskaobilježja.).

Svatrinavedenaškolskazakonapropisivalasupriličnovelikibrojučenikauraz-rednimodjelima.Premanjimarazredniseodjelmogaodijelititekondaakojeunjimutrigodinezaredombilovišeod80učenika.Zbognavedenevelikenormeučenikaporazrednomodjelu imalogabrojaučenikaururalnimsredinamadjelovali surazličitimodelimalihilinepodijeljenihškola.Ujednojrazrednojškoliradijedanučiteljsasvihšestrazrednihodjelau istojučionici istovremeno.Dvaučiteljaradeudvorazrednojškoliistovremenoudvjemaučionicama.Upravilu,utakvojškolijedanučiteljradiisto-vremenosprvim,drugimitrećimrazredom,adrugiučiteljsčetvrtim,petimišestimrazredom.Triučiteljaradeutrorazrednojškoli.Prviučiteljistovremenoradiuprvomidrugomrazredu,drugiutrećemičetvrtom,atrećiupetomišestomrazredu.Uče-tverorazrednojškoliradečetiriučitelja:prvisprvimidrugimrazredom,drugistrećimrazredom,trećisčetvrtimrazredom,ačetvrtispetimišestimrazredom.

Navedenimodel vrijedio je prema Zakonu iz 1871. godine koji predviđa pri-premnirazredprijeprvogarazredaidvagodištačetvrtogarazreda.VrlosličanmodelpropisivaojeiZakoniz1874.godine,jedinoštoonnijepropisivaopripremnirazred,takodajepremanjemuškolskaobvezatrajalapetgodina,aorganizacijskimodelibilisu isti. Ovako složene organizacijske modele još je dodatno otežavalo postojanjeposebnihnastavnihpredmetazadječakeidjevojčice.Zbograzličitihpredmetairazli-čitogabrojasatiupojedinimnastavnimpredmetima,nastavajebilaorganiziranakao

Emerik Munjiza

58

cjelodnevna.Uprijepodnevnojsmjeniizvodilasenastavaizobrazovnihpredmetauzdiferenciranipristuppremadječacimaidjevojčicama.

Uposlijepodnevnojsmjenidjevojčicesusvladavalepraktičnevještineizkućan-stvaiženskogaručnogarada,adječacisuimalinastavuizodgojnihpredmeta:pjeva-nja,tjelesnogavježbanjaigospodarstva.Zbograzličitogabrojasatiuposlijepodnevnojsmjeninastavajebilafleksibilnijeorganiziranainijebilatočnoomeđenarasporedomsati.Nastavuizženskogaručnogaradaikućanstvaupravilusuizvodileučiteljiceobrt-nosti.Prinjihovunedostatkunastavusumogleizvoditiitečajnoosposobljeneučitelji-ce,aukrajnjojnuždiiučiteljskesupruge,akosuzatobilesposobneiosposobljene.Nastavaženskogaručnogaradaikućanstvatemeljilasenatradicijiitrebalajezado-voljitimjesne iobiteljskepotrebe. Iako jezakonodavacuvidiopostojanjediferenci-ranogaireduciranogapristupauobrazovanjudjevojčica,ideklarativnoseizjasniozanjegovimdokidanjem,iusvimdaljnjimosnovamazadržanjeistipristup.

Unastavnojosnovikojajeizdana1890.godineidaljejeprisutandvojnimodeluobrazovanjudječakaidjevojčica.SintetičkipodatcinavedeneOsnoveprikazanisuuTablici1.

Tablica1. OdnosobrazovnihipraktičnihpredmetapospolupremaOsnoviiz1890.

godine.

Obrazovninastavnipredmeti PraktičninastavnipredmetiVrstaškole Dječaci Djevojčice Djevojčice Dječaci Djevojčice DjevojčiceJednorazredna 80 63 -17 12 31 +19Dvorazredna 80 62 -18 12 32 +20Trorazredna 80 62 -18 12 32 +20Četverorazredna 72 54 -18 12 32 +20Peterorazredna 72 54 -18 12 32 +20

PremanavedenojOsnoviobrazovnepredmetečinečitanje,slovnica,pismenii

usmeni izraz, računstvo i geometrijsko oblikoslovje, povijest i zemljopis. Praktičnenastavne predmete čine gospodarstvo, ženski ručni rad i kućanstvo. U navedenojsatnicinenalazisenastavavjeronaukakojajebilaistazadječakeidjevojčice.Nave-denajesatnicatjednaiodnosisepomodelimazasvihpetrazreda.IznavedeneTablice1vidljivojedajeusvimmodelimapropisanarazličitasatnicazadječakeidjevojčice,kakouobrazovnimtakoiupraktičnimnastavnimpredmetima.

Uobrazovnimpredmetimadjevojčiceimajuuprosjekuoko18satitjednomanjenastaveoddječakaštoiznosioko22%.Istovremenokodpraktičnihpredmetadjevoj-čiceimajuvećusatnicuzaoko20satitjednoilioko22%.Uukupnomravnomjernomtjednomopterećenjujasnojevidljivodajekoddječakanaglasaknaobrazovnimpred-metima,akoddjevojčicanapredmetimapraktičnogakarakteraizčegaslijedeidaljnjeposljedice.Iznavedenogaslijedidaobveznaosnovnaškolanijedjevojčicepripremalazadaljnjeobrazovanje,negojezanjihuglavnombilaizavršnasciljemdaihosposobi


59

zaracionalnovođenjevlastitogadomaćinstva.Izsadržajneanalizeženskogaručnogaradavidljivojedasekrozovajnastavnipredmetdjevojčicepraktičnoosposobljavajuu vještinamapromicanja (kačkanja), pletenja, šivanja, vezenja, bilježenja, krpanja ipotplitanječarapa.Kroznastavukućanstvatrebalesuseosposobitizaracionalnogo-spodarenjekućanstvomuštojeulazilopoznavanjevrstehrane,čuvanjeispremanjejela,održavanjekućnehigijene,spravljanjesapunaipranje,njegabolesnikaipomoćnastradalima.PropisanisadržajikroznavedenuOsnovuizravnoodređujudadjevoj-čicekrozosnovnuškolu trebajusvladati svepraktičnevještinekojesupotrebnezasamostalnovođenjevlastitogadomaćinstva,atimeimjenaposredannačinodređenidruštvenipoložaj.UnavedenojseOsnoviizričitogovorioreduciranomobrazovanjudjevojčica:“Sobziromnasmanjenusatnicuzadjevojkeuobrazovnimpredmetima,sukladnotomesmanjujeseopsegidubinagradiva.ˮ Izvedbeninastavniplan(ipro-gram)premaOsnovićesastavitisvakapojedinaškola,apotvrditćejunadležnažupa-nijskaoblast,odnosnogradskapoglavarstvauZagrebu iOsijeku (Nastavnaosnova,1890.Službeniglasnik,1890).

Nakrajuanaliziranogarazdoblja1905.godineizašlajenovanastavnaosnovaNormalnanastavnaosnova(udaljnjemtekstuOsnova1905).IovajeOsnovazadržalaorganizacijskemodeleodjednorazrednihdopeterorazrednihškola.Također,zadržalajeidiferenciranipristupuobrazovanjudječakaidjevojčica.Predviđalajeidaljnjudife-rencijacijujerjepropisivalaposebannastavniplanzaseoskeigradskeškole.Navede-naOsnovaprikazanajeuTablici2.

Tablica.2. Broj nastavnih sati prema spolu prema Normalnoj nastavnoj osnovi iz

1905.godine.

Gradskeškole SeoskeškoleNastavnipredmeti Dječaci Djevojčice Dječaci DjevojčiceHrvatskiilisrpskijezik 42 35 41 35Računstvoigeometrijskoobl. 20 15 20 15Stvarnaobuka 20 16 20 16Obrazovnipredmeti 82 66 81 66Gospodarstvo 0 0 6 0Kućanstvo 0 4 0 6Ručnirad 0 15 0 15Predmetipraktičnogakaraktera 0 19 6 21

KaoiuprethodnojTablici1satnicajetjednaiodnosisenasvihpetrazredabez

obzir na model jednorazrednoga do petero razrednoga. Iz ove Nastavne osnovevidljivo jeda jeostalavećediferencijacija izmeđudječaka idjevojčicanego izmeđuseoskih igradskihškola.Razlikauobrazovnimpredmetimakoddječaka idjevojčicavrlojesličnaizmeđugradskihiseoskihškolaikrećese16satiugradskimi15satiuseoskimškolama.Dječaciugradskimškolamauopćenisuimalinastavuizpraktičnih

Emerik Munjiza

60

predmetaštoznačidaseodnjihuglavnomočekivalodanastavedaljnjeobrazovanje.Iugradskimškolamaprimjetljivajevelikasatnicaizpraktičnihnastavnihpredmeta,noonajesadržajnobilarazličitaodonihzadjevojčicenaselu.Iodgradskihsedjevoj-čicaočekivalodaihdionećenastavitiobrazovanje,paihjeuvažavajućijedinstvenegradskeuvjetetrebalopripremitizaulogusupruge,majkeikućanice.Praktičnanasta-vazadjevojčiceuseoskimškolamakretalaseuistimokvirimaiuistimsadržajimakaoipremaprethodnonavedenojOsnovi.

IzciljevaizadatakakojisunavedeniuanaliziranojOsnovividljivojedajeosnov-naškolazadjevojčiceuglavnombilaizavršna.Općepučkeškoleimajuuglavnomzavr-šnikarakterionepripremajuzapraktičanživot.“Nospremanjeučenikazanaukeuvišimškolamanemožeinesmijedabudeglavnom,ajošmanjejedinomzadaćomˮ(Osnova1905:4).TemeljnojenačeloOsnoveizživotauškolu,aizškoleuživot.Učeni-čkaježivotnasredinapolaznaiizlaznatočkanjihovogaodgojaiobrazovanja.Obrazo-vanjeuškolimorabitiuuskojsvezisaživotnopotrebnimpraktičnimvještinama.Ukoli-koškolaostvarinavedenuzadaću,tadajeispunilaindividualnuzadaćupremapoje-dincuidruštvenuzadaćupremasvomnarodu(Osnova1905:5).Zadaćapučkeškolenijedatisustavna(znanstvena)znanja,negoonakojamožepraktičnoprimijeniti.Pre-masvomkarakterunastavamorabitipraktična i zorna,organiziranapremanačeluživotnih zajednica. Temeljna je zadaća praktičnih predmeta gospodarstva, ručnogaradaikućanstvaosposobljavanjeučenikazaumnoiracionalnogospodarenjeuvlasti-tomdomaćinstvu(Osnova1905:29).Najvećidioprirodoznanstvenenastavetrebabitiuslužbinaprednogagospodarstva.Prirodoznanstvenanastava,kaoinastavagospo-darstvairučnogarada,morajubitiuslužbiradaištednje.

DIFERENCIRANI POLOŽAJ DJEVOJČICA U HRVATSKOM ŠKOLSTVU VIDLJIV IZ STATISTIČKIH PODATAKA

Službena,kontinuiranaipreglednaškolskastatistikapočelajeizlazitiuSlužbe-nomglasnikuodnjegovogaprvogagodišta,1883.godine.Uprvomsugodištuprika-zaniškolskistatističkipodatciza1881./82.školskugodinu.Utojsugodiniškolskistati-stičkipodatciposebnoprikazanizapodručjeHrvatskeiSlavonije(str.36-47),aposeb-nozaVojnukrajinu(str.50-57).Uovomsuradunavedenistatističkipodatciobjedi-njenikakobisemogliusporeditiskrajemanaliziranogarazdoblja.

Kaoštojepoznato,Vojnajekrajina1886.godineuključenausastavHrvatskeiod tadasevodi jedinstvenaškolskastatistika.Statističkipodatcimoguukazivatinarazličitastanjaitendencije:brojškolainjihovevrstepoosnivačima,spolu,svjetona-zoru (svjetovnosti), broju učenika prema spolu i polasku nastave, broju i strukturiučitelja,upravljačkojstrukturiuškolama,opremljenostiškolaitd.Izvelikogaćebrojastatističkih podataka predmet ove analize biti podatci koji će ukazivati na položajidiferencijacijudjevojčicauobveznomškolstvuHrvatskedrugepolovice19. stolje-ća.


61

U Tablici 3 prikazani su početni podatci za ovu analizu iz 1881./82., školskegodineizavršnipodatciiz1900./01.školskegodine.UTablici3prikazanisustatističkipodatciobrojuškolapremaspolu,brojuučenikaipolaznikapremaspolu.

Tablica3.Brojškolapovrstama,učenicipospoluipolasku.

Školepremaspolu ŠkolskiobvezniciipolazniciŠk.god. M Ž M/Ž S M-O M-P % Ž-O Ž-P % -Ž%1881./82. 111 123 997 1231 98038 58563 59,7 84306 40489 48,0 11,7

% 9,1 10 80,8 100 53,8 46,2 1900./01. 63 66 1264 1393 135626 95284 70,3 120960 66288 54,8 15,5

% 4,5 4,7 90,8 100 52,9 47,1

*M=školezadječake,Ž=školezadjevojčice,M/Ž=mješoviteškoleizadječakeizadjevojčice,S=svegaškola,M-O=dječakaobveznika,M-P=dječakapolaznika,Ž-O=djevojčicaobveznika,Ž-P=djevojčicapolaznika,%polaznikauodnosunabrojobveznika,-Ž%manjedjevojčicaizraženoupostotkuoddječaka.

Zakonskapreporukaiželjadasedjevojčiceobrazujuuposebnimškolskimzgra-

dama djelomično je ostvarena zbog nedostatka školskoga prostora. Od ukupnogabrojaškolanapočetkuanaliziranogarazdobljabilojesveganeštomanjeod20%ta-kvihškola,odtoga9,1%čistihdječačkihi10%čistihdjevojačkihškola.Sveostaleškole,njihpreko80%,bilesumješovitedječačko-djevojačke.ZavršnastatistikaukazujedajetrendbioudaljnjemsmanjivanjuposebnihškolazadječakeidjevojčicedjelomičnoizbogodustajanjapoZakonuiz1888.godineipredkrajanaliziranogarazdobljaonesuukupnoiznosilemanjeod10%.Noiporedtendencijesmanjivanjaodvajanjadje-čakaidjevojčicauukupnombrojuutadašnjojHrvatskojjošsuu129školabiliodvojenidječacioddjevojčica.Mogućejedasezakonskapreporukaoodvajanjudjevojčica idječakaizrazitijeostvarilakrozdrugemodeleodvajanja,posebnesmjene,učioniceiraspored sjedenja. Prikladnije bi bilo objašnjenje da je društvena tendencija bila ustvaranjujedinstvenemješoviteškolejerseurazdobljuod20godinabrojposebnihškolaprepolovioiakosuodranijepostojaleškolskezgrade.Ovajdruštvenistavvidljivjei iznovogaškolskogazakonaiz1888.godineukojemuvišenemapoželjnostiod-vajanjadječakaidjevojčicauposebneškole.

Školskaobvezaanaliziranakrozpolazakškolenijeshvaćanaposebnoozbiljno.U1881./82školskojgodinisvegaje59,7%dječakai48%djevojčicaredovitopohađaloškolu.Obitelj iz različitihrazloganijebilazainteresiranazapolazakškole,adruštvonijepronalazilo/poduzimaloodgovarajućemjeredatupojavusmanjiiliukloni.

Ovipodatci istovremenoukazuju inadiferencirani stav iočekivanjaobitelji idruštvauobrazovanjudjevojčica.Redovitipolazakškolekoddjevojčicabiojeispod50%postoibiojemanjiuodnosunadječakeza11,7%.Inapodručjuredovitogapo-laskaškoleprimjetljivisupozitivnipomaci.Polazakškolekoddječakanarastaojena70,3%,akoddjevojčicana54,8%.Noiporedtogaštojepolazakškolekoddjevojčicaneštoporastaouodnosunapolazakškolekoddječaka,razlikajepovećana.Nakraju

Emerik Munjiza

62

analiziranogarazdobljapolazakškoledjevojčicabioje15,5%manjiodpolaskaškoledječaka.Iporedpozitivnetendencijeovebrojkeukazujunavrlološpolazakškoleikoddječaka,aposebnokoddjevojčica.Nakrajuanaliziranogarazdobljaškolunijepolazilooko jedne trećinedječaka (ili 53843) iokopolovicedjevojčica (ili 54674).Godine1900./01.,iporedtogaštoješkolskaobvezazakonskibilapropisana,višeod100000učenikabilojeizvanškolskogasustava.Premaistojstatisticipolazakškolerazvrstanjeunekolikokategorija:vrlomarljiv,marljiv,prekidaninemaran.Uposljednjimdvje-makategorijamakojeupućujunanemaranodnospremaškolskojobvezibilojedodat-nih27,8%učenikaučijojsustrukturiprevladavaledjevojčice.Navedenoukazujedasuobitelji,atakoidruštvo,imalipriličnuzadrškupremaškoli,atoseposebnoodno-silonastavpremaškolovanjudjevojčica.Društvenistatusženeudruštvumogućejepromatratiikrozzaposlenost,aposebnorukovodećestruktureunutarzaposlenosti.BrojčaniodnosizaposlenihučiteljaiučiteljicauobveznomškolstvuHrvatskeudrugojpolovici19.stoljećakaoiodnoseuupravljačkojfunkcijiprikazanisuuTablici4.

Tablica4. Broj učitelja i učiteljica, ravnatelja i ravnateljica u obveznom školstvu

Hrvatskedrugepolovice19.stoljeća.

Brojučiteljaiučiteljica RavnajućiučiteljiiučiteljiceŠk.god. Muški % Ženski % Svega Muški R1% R2% Žen. R1% R2%1881/2. 1275 75,5 414 24,5 1689 167 13,1 91,7 15 3,6 8,31900/1. 1480 64,5 815 35,5 2295 395 26,7 97,1 12 1,5 2,9

R1%=postotakravnateljairavnateljicauodnosunaukupanbrojzaposlenihučiteljaiučiteljica,R-2%=postotakravnateljairavnateljicauodnosunaukupanbrojravnatelja.

Napočetkuanaliziranogarazdobljamuškarcisubiliprevladavajućezastupljeni

uučiteljskojstruci.Odukupnogabrojazaposlenihučiteljisučinilipreko75%.Ovajebrojkastvarnobilajošnepovoljnijauodnosunaučiteljice.Unavedenombrojuipo-stotkuučiteljicanalaziseiodređenibrojsnepotpunimradnimvremenom.Unave-denombrojuzaposlenihučiteljicavelikijebrojonihkojesupredavalepraktičnuna-stavu,aonesučestoradilesnepotpunimradnimvremenom.Dalekojenepovoljnijestanjeuobnašanjuupravljačkedužnostiravnatelja.Odukupnogabrojaravnateljanjihje91,7%bilomuškaraca,asvegaje8,3%biložena.Urazdobljuoddvadesetakgodinabrojzaposlenihučiteljicapovećaosegotovoduplos414na815,aliseistovremenoznačajnijesmanjiobrojučiteljicakojesuobnašaledužnostravnateljas8,3%na2,9%.Udrugojpolovici 19. stoljećahrvatsko školstvo zahvatila je jaka feminizacija, ali jeupravljačka dužnost bila još čvršće rezervirana zamuškarce. Na temelju iznesenihpodatakamogućejepovućivrlojasnuusporednicuizmeđupoložajaženaudruštvu,obiteljiihrvatskomškolstvu.Usvimatrimanavedenimpodručjimaženesubileuizra-zitodiferenciranomineravnopravnompoložajuuodnosunamuškarce.


63

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Natemeljuanaliziranihizvora,građeirelevantneliterature,prikupljenisu,ana-liziraniiobjašnjenidovoljanbrojpodatakanatemeljukojihsemožepristupitizavrš-nomosvrtuiodgovorunapostavljenaistraživačkapitanja.Uuvjetimaznačajnijihgo-spodarsko-društvenihpromjenaiprelaskaizfeudalnogaugrađanskodruštvojošsuuvijek snažnoprisutnenaodgojnomplanu tradicionalne vrijednosti. Institucionalniodgojiunovimseuvjetimadobrimdijelomtemeljiiprakticiratradicionalnevrijedno-sti.

Unoviškolskisustavugrađenasuprethodnaiskustvaoposebnompoložaju iočekivanjuodženakrozrazličitemodelediferenciranogaobrazovanjadjevojčica.Dife-renciranoobrazovanjedjevojčicaimalojeisvaobilježjareduciranogaobrazovanja,štojebilakočnicazaprofesionalni,društveniiznanstveninapredakdjevojčica.Utvrđenajeuzročnoposljedičnavezaizmeđudruštvenogaokvira,institucionalnihmodelaobra-zovanja,položajaženaudruštvu,mogućnosti iograničenjaunjihovojukupnojdru-štvenojiprofesionalnojpromociji.

Ovećesetvrdnjedaljekonkretiziratikrozuočeneipotvrđeneoblikediferenci-ranogaireduciranogaobrazovanjadjevojčica.

1. Prematradicionalnomdruštvenomiobiteljskomočekivanjuulogaseženeostvari-valakrozpoželjniodgojnitroplet:vjernesupruge,brižnemajkeiracionalnekuća-nice.Dabiškolskisustavzadovoljionavedenaočekivanjaonjeprakticiraorazličitemodele tjelesnogaodvajanjauobrazovanjudjevojčica (posebneškolske zgrade,posebnesmjene,posebneučioniceiliposebanrasporedsjedenja).Odvajanjedje-vojčicaidječakaobrazlaganjeizrazličitihobrazovnih,aliimoralnihpotrebaioče-kivanja.Prvihrvatski školski zakoni implicite suupojedinimčlancima sadržavalizakonskupoželjnostodvajanjadječakaidjevojčicauobrazovanomsustavu.Noipored zakonskepoželjnostiodvajanjadječaka idjevojčicanovidruštveniodnosipoticalisusuprotnetendencije.Premaslužbenimstatistikamauanaliziranihdva-desetakgodinaizmeđu1881./82.i1900./01.školskegodinebrojposebnihdječač-kihidjevojačkihškolagotovoseprepolovio.

2. Odvajanjedječakaidjevojčicauposebneškoleizobrazovnihrazlogaishodiojeipostojanjemposebnihnastavnihpredmetauobrazovanjudjevojčica.Uobrazova-njudječakaprevladavalisupredmetiopćeteorijskogakarakterakojisuimomogu-ćavaliinastavakobrazovanja.Uobrazovanjudjevojčicapobrojusatiprevladavalisunastavnipredmetipraktičnogakaraktera:ženskiručniradinastavakućanstva(domaćinstva).Ovadvanastavnapredmetatrebalesudjevojčicepraktičnoospo-sobitizaracionalnimvođenjemvlastitogadomaćinstva.Navedenodiferenciranoobilježjeuobrazovanjudjevojčicaukazujedajeonozanjihuglavnombiloizavrš-nogakaraktera.

3. Diferenciranoobrazovanjedjevojčicaimalojesvaobilježjaireduciranogaobrazo-vanja.Zbogpriličnovelikesatniceiznavedenihpraktičnihpredmetauobrazovanjudjevojčicabilajestegnutasatnicaizobrazovnihpredmeta.Izanaliziranedokumen-

Emerik Munjiza

64

tacije implicite senavodidaovoobrazovanjekoddjevojčicamorabiti stegnutokakopoopsegu,takoipodubini.

4. Reducirano obrazovanje djevojčica u obveznom školskom sustavu dodatno jeograničenoireduciranimobrazovanjemučiteljica.Učiteljskeškoletakođersubilepodijeljenenamuškeiženske.Iuučiteljskimškolamaprakticiranjediferenciraniireduciranimodelupripremanjubudućihučiteljica.Poredtogaudjevojačkimško-lamamoglesuraditiinedovoljnostručnoosposobljeneučiteljice(kojenisuzavršileučiteljskuškolu)kojesuzavršilejednogodišnjipraktičnitečajizskupinepraktičnihpredmeta.

5. Društvenaiobiteljskaočekivanjabilasurazličitapremadječacimaidjevojčicama.Oddječakaseočekivalodanastaveobrazovanje iprofesionalnoseosposobezanekozanimanje.Zadjevojčicejeobveznoškolovanjeuglavnombiloizavršno.Oče-kivanjaistavpremaobrazovanjudjevojčicavidljivisuiizškolskestatistikepremakojojjeznatnovećibrojnepolaznikabiomeđudjevojčicama.Zanjihsuopravdanirazloziizostankaizškolebilikućanskiposloviinjegabolesnika.

6. Odgojnitropletniidealuobrazovanjudjevojčicabiojevjernasupruga,brižnamaj-ka i racionalnakućanica.Odženesenijeočekivala inicijativa iambicija.Poželjnisustavvrijednostibio jeuglavnompasivnenaravi,očekivanjadasesluži iugađadrugima.Iznavedenihizvoranavodesenekepoželjneosobinekojesuseočekivaleodžena:dobra,brižna,čestita,blaga,skromna, ljubazna,vješta,mirna, tiha, ra-zumna,strpljiva,radinaiuredna.Odpronađenihnepoželjnihženskihosobinana-vode se u radu neke karakteristične: pretjerano vanjsko pomodarstvo (odjeća,kićenje),besposličarenje(čitanjemodnihčasopisa,odlascinadruštvenesastanke,plesove i ostale vrste zabave), bespotrebnoučenje (strani jezici, sviranje, ples idruštveneigre),taštinaioholost,prenošenjevlastitihposlovanasurogatmajkeidomaćice.

Krajemovogarazdobljaopćidruštvenipokretuemancipacijiženadovestćeidosličnogapokretauemancipacijiobrazovanja.Iznositćesejasnistavoviizahtjeviupotpunomizjednačavanjuuobrazovanjudječakaidjevojčica.Djevojčicamamorabitiotvorenamogućnostvertikalnogaškolskoganapredovanjadoakademskeiznanstve-nekarijere.Institucionalnaškolskaodgojnapraksajošćeuvijekbitiuovomrazdobljuzatvorenazaemancipacijskipokretiuglavnomćefunkcioniratipoiznesenimmodeli-ma,inačicamaivrijednostima.


65

LITERATURA

IZVORIIGRAĐAAdamović,V. (1885).Građaza istorijudubrovačkepedagogije.Zagreb:Hrvatskipedagoško-

književnizbor,Zagreb.Cuvaj,A.(1910-1913).GrađazapovijestškolstvaKraljevineHrvatskeiSlavonijeodnajstarijih

vremenadodanas.Drugo ispravljeno ipopunjeno izdanje.Knjige1-11.Zagreb:Nakladakr.-hrv.-slav.-dal.ZemaljskevladeOdjelazabogoštovljeinastavu.

***(1871).PropisonastaviupučkihučionahvojneKrajine.ZbirkazakonahinaredbanzavojnuKrajinu.Budim:Državnatiskara.

***(1874).Zakonod14.listopada1874.obustrojstvupučkihškolahipreparandijahzapučkoučiteljstvouKraljevinahHrvatskeiSlavonije,Službenoizdanje.Zagreb:Narodnatiskaradra.LjudevitaGaja.

***(1888). Zakon od 31. listopada 1888. ob uređenju pučke nastave i obrazovanja pučkihučiteljauKraljevinahHrvatskojiSlavoniji.Zagreb:Službeniglasnik,12,248-280.

***(1925).Učevnaosnovazaobćepučkeučione.ZbirkazakonahinaredbahzavojnuKrajinu.Državnatiskara,dodatakstr.1-9.

***(1890).NaučnaosnovazanižeobćepučkeškoleuKraljevinahHrvatskojiSlavoniji.Zagreb:Službeniglasnik,7,142-202.

***(1905).Normalnanastavnaosnovazanižepučkeškoleugradovima(trgovištima)iselimaKraljevineHrvatskeiSlavonije.Zagreb:Nakladakr.hrv.-slav.-dalm.Zemaljskevlade.

***Službeniglasnik(1883.-1905.).Kr.hrv.-slav.-dalm.ZemaljskevladeOdjelazabogoštovjeinastavu.Zagreb:TisakIgn.Granitza.

REFERENTNALITERATURAFranković,D.(Ur.)(1958).Povijesthrvatskogškolstvaipedagogije.Zagreb:Pedagoško-književ-

nizbor.Kirin,J.(1925).RazvitakpučkogškolstvauHrvatskojiSlavoniji.Hrvatskiučitelj,5(1-12),23-74.Kalić, V. (1925). Pogled u duševnu kulturu u Hrvata u narodne dinastije. Hrvatski učitelj,

5(1-12),14-17.Kujundžić, N. (1996). Razvoj pedagogije u Hrvata. U H. Vrgoč (Ur.), Pedagogija i hrvatsko

školstvo(str.24-30).Zagreb:Hrvatskipedagoško-književnizbor.Lukaš, M. i Munjiza, E. (2010). Pedagoška hrestomatija. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja

StrossmayerauOsijeku,Filozofskifakultet.Martinović,I.(1912).Povijesnecrticeoškolstvubrodskepukovnijeibrodskogokružja.Zagreb:

Nakladapiščeva.Munjiza,E.(2002).RadniodgojupedagoškojperiodiciHrvatskeizmeđu1860.i1918.Godine.

UN.Tataković&A.Muradbegović(Ur.),Kvalitetnaedukacijaistvaralaštvo(str.93-102).PulaiZagreb:VisokaučiteljskaškolaiHrvatskipedagoško-književnizbor.

Munjiza, E. (2009).Povijest hrvatskog školstva i pedagogije.Osijek: Sveučilište Josipa JurjaStrossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet; Slavonski Brod: Pedagoško književni zborOgranakSlavonskiBrod.

Mužić,V.(1973).Metodologijapedagoškogistraživanja.Sarajevo:Zavodzaizdavanjeudžbe-nika.

Nikolić,I.(2004).ŠokačkekućnezadrugeuSikirevcima&Rodoslovlje.Osijek:Grafikad.o.o.

Emerik Munjiza

66

Paravina,E.(1976).Pedagoškirad–bibliografijatridesetgodišta1946.-1975.Zagreb:Pedago-ško-književnizbor.

Petrović, Ž. (1982).Bibliografija Života i škole 1952.-1981. Osijek: Zavod za unapređivanjeodgojaiobrazovanja.

Potkonjak,N.iParavina,E.(Ur.)(1989).Pedagoškaenciklopedija1.i2.Zagreb:Školskaknjiga.Srkulj,S.(1911).Izvorizahrvatskupovijest.Zagreb:Nakladapiščeva. Šidak,J.,Gross,M.,Karaman,I.iŠepić,D.(1868).Povijesthrvatskognaroda.Zagreb:Školska

knjiga.Zaninović,M.(1985).Pedagoškahrestomatija.Zagreb:Školskaknjiga.Zaninović,M.(1988).Općapovijestpedagogije.Zagreb:Školskaknjiga.

Differentiated and Reduced Obligatory Education for Girls in the Second Half of the 19th Century in Croatia

Abstract:The paper presents a review of differentiated and reduced education for girls thatrepresentedobligatory schooling in the secondhalfof the19thcentury inCroatia. It isbasedonrelevantprimarysources:legaldocumentsaboutschoolingandbasicdocumentsforteachingavailableatthattime.Theanalysisofthedocumentsprovideuswithenoughpiecesof information todrawtheconcludions that therewere the followingmodelsofdifferentiatedandreducededucationforgirlsatthattime:physicalseparationintospecialbuildings,educationindifferentshifts,separeatedclassrooms;theytookdifferentschoolsubjects; therewas different range anddepthof those subjects; female teacherswereeducateddifferently thanmale teachers; therewasdifferentpublicopinionaboutboysandgirlsattendingschool.Educationofgirlswasdifferentiatedandreducedduetosocialreasonsandtheywerebeingpreparedtotakesimilarsocialrolesthatwouldearnthemlowersocialstatus.Keywords: differentiated and reduced education, models: physical separation,differentiatedcurriculum,socialframesandexpectations

67

HEALTHYLINGUISTICDIET(HLD):LANGUAGELEARNINGASAKEYINGREDIENTINOURWELL-BEING

Preglednirad UDK:81ʾ246.3

DinaMehmedbegović-Smith,Ph.D.UniversityCollegeLondonInstituteofEducation

London,UnitedKingdom

Abstract:HealthyLinguisticDietisanewapproachtolanguagelearning.Itsmissionistoinitiateandfacilitateashiftinthinkingaboutlearninganotherlanguage/otherlanguagesasakeyskilloranacademicsubject,tounderstandingthatusingtwolanguagesisakeyingredientinourcognitivedevelopmentandwell-being.Itadvocatesanapproachwiththefocusonde-velopinglife-longhabitsoflearningandusingatleasttwo,ideallythreeormore,langua-ges, based on awareness that these type of activitieswill help us equip our brains forenhancedcognitivefunctioningfromearlyyearstoadvancedage.Thesehabitswillresultin better focus during early childhood, superior educational attainment and improvedqualityofintellectuallifeinadulthoodandadvancedage.Animportantpartofitsmissionistoreachouttochildren,parents,communitieswithaccessibleknowledgeoncognitivebenefits of bilingualism. The goal is tomakebenefits of using two languages aswidelyknownasthehealthguidance:twolitresofwateraday!Keywords:bilingualism,multilingualism,plurilingualism,cognitivebenefitsofbilingualism,HealthyLinguisticDiet

INTRUDUCTION

Inthischapter Iamgoingtooutlinemynewapproachto language learning:HealthyLinguisticDiet(HLD).IwillstartbyguidingthereaderthroughtheinsightsIhavegainedasaresearcherandeducatorwhichhaveledmetodevelopHLD.Iwillalsoprovidekeyfactrelevanttothecontextinwhichmostofmyresearchandprac-ticearesituated:Londonschoolsandeducationsystem.Iwillthenexplainthefactorsandresearchevidencewhichsupportthedevelopmentofthisnewapproach,whichwillbefollowedbyexamplesofgoodpracticesinschoolsandclassrooms,aswellasexamplesofapproacheswithadults.

DEVELOPMENT OF HLD

HealthyLinguisticDietapproachhasbeendevelopingoverthe lasttenyearsbasedonmy researchwithchildren,parents,headteachers in Londonschoolsandleadprofessionals,policymakersandpoliticiansinEnglandandWales(Mehmedbe-

Dina Mehmedbegović-Smith

68

govic, 2008; 2009; 2011).Basedon the insights gained from this cycleof studies Iargue that themaintenance and development of home languages and learning ofotherlanguagesshouldbepositionedineducation,life-longlearningandhealthcareasaresourceforenhancinghumancognitivepotentialandequippingoneself forabetterqualityoflifeacrossthewholelifespan.Byhomelanguagesitismeantlangua-geschildrenareexposedtoathome, intheir familiesandcommunities. InLondonover1millionofschoolchildrenusea languageotherthanEnglish intheirhomes.Londonschoolshaverecorded233differentlanguagesusedbytheirpupils.

WhileworkingwithateamofresearchersontheLanguageCapitalStudy(2010)inordertocaptureandmapthedistributionoftheselanguagesin33Londonlocalauthoritiesandmyownstudies Ihadencountered situationswherechildrenweretryingtohidetheirbilingualism/multilingualism,bydeclaringthattheyweremono-lingualEnglishspeakers,evenwhenteacherswerewellawarethatthesechildrenwe-reusingotherlanguages.Iexplorethereasonswhichleadsomebilingualchildrentooptforthedenialofbilingualskillsinmypaperonlanguagehierarchies(Mehmedbe-govic,2017),whereIalsoarguethateducatorsneedtofindawayofpositioningalllanguagesineducationinawaythatcreatesconditionsforequalityofalllanguageschildrenhaveopportunitiestolearnanduse.HLDusesthelatestresearchevidencefromcognitiveneuro-sciencetopositionlanguagelearninginawaythatovercomeskeyprocesseswhichresultinlanguagehierarchies,namely:“processofcapitalaccu-mulation,dynamicsofthemarketdemand,institutionalisingdiscriminationoflangua-gesandpoliticalprocessesonthecontinuumfromcolonisationandoppressiontopo-liticalautonomy”,asdiscussedinmypreviouslymentionedpaper(Mehmedbegovic,2017).

WHY IS HLD DIFFERENT TO OTHER LANGUAGE LEARNING APPROACHES?

HLDpositions language learning in thedomainofchildren’sandadultswell-being.Traditionalapproachestolearningotherlanguagesarebasedonvariousintrin-sicandextrinsicmotivationalfactorswhichinclude:travel,communicationwithpeo-plefromothercountries,academicorprofessionalactivitiesinotherlanguages,trans-nationallivesandcareers.ForspeakersfromAnglophonecontexts,suchasUK,manyofthesereasonsseemredundant.EventhosewhotrytolearnotherlanguagesfindthatwhenabroadmanypeoplewanttopracticetheirEnglishwith‘nativespeakers’.Ontheotherhandnon-Englishspeakingcountries increasinglyofferacademicpro-grammesinEnglish(Scandinaviancountries,Italy)andpublishingacademicworkinEnglishismorehighlyratedthaninanyotherlanguage.Inrealitythismeansonecancomfortablytravel,study,workandachievesuccessinmanyfieldsasamonolingualEnglishspeakerinanincreasingnumberofinternationalcontexts.

Thereforewhywouldastudent inanAnglophonecontextchoosetostudyalanguagebeyondwhatiscompulsory?Currently,thecompulsoryagetostudyafo-reignlanguageinEnglandisveryshort,between7and14(NationalCurriculum,2016).

HEALTHY LINGUISTIC DIET (HLD): LANGUAGE LEARNING AS A KEY INGREDIENT IN OUR WELL-BEING

69

ThefactthatitistheshortestinEuropereflectsthefactthatitisnotperceivedasakeyskill.

KEY FACTS

A British Academy Report addresses key concerns resulting from low valueattachedtolanguagelearninginthekeynationaleducationpoliciesandframeworks:‘Evidence linking language skills to better business performance and the ability toaccessnewmarkets is strong.Employershavemade itclear that theywant toseemorepeoplecomeintotheworkforcewithatleastabasicknowledgeofforeignlan-guages, along with a more globally-attuned mindset. The British Chambers ofCommerce,forexample,hascalledforlanguagestobemadecompulsoryforalluptoASlevel(16–18).Yettheserequirementshavenotbeentranslatedintoincentivesforeitherlearnersorforcourseproviderstomakethisareality’(BritishAcademy,2013:18).

WhiletherestoftheEUmembercountrieshavebeenimplementingMotherTongueplus2(MT+2)policyforeverypupilincompulsoryeducation,diagrambelow,UKisnotevenincludedintheseEurostats.ThenumberofpupilsstudyingtwoforeignlanguagesinmainstreamUKschoolsisprobablytoolowtoputonthisdiagram.

TheBritishAcademyandTheBritishCouncilhavepublishedseveralreportsexploringthedangersof‘Englishisenough’outlook.Themostrecentreport:Languages:State


70

oftheNationReport(BritishAcademy,2013)highlights‘theviciouscycleofmono-lingualism’anditsconsequencesontheUKeconomy.

WhileTheBritishCouncilhasaddressedEurostatswithabluntheadline:‘Britishworstat learningother languages’: ‘Inarecentsurvey,62%ofthepopulationonlyspeakEnglish!AccordingtoasurveypublishedbytheEuropeanCommission,thisbadreputation is totally justified. The results of the survey state that the British areofficiallytheworstlanguagelearnersinEurope!Let’slookatsomestatistics:• 62%ofpeoplesurveyedcan’tspeakanyotherlanguageapartfromEnglish.• 38%ofBritonsspeakatleastoneforeignlanguage,18%speaktwoandonly6%ofthepopulationspeakthreeormore.

TheEuropeanUnionaverageshowedthat56%speakatleastoneforeignlanguage,28% speak at least two and 11% speak threeormore. The survey confirmed thatEnglishwasthemostwidely-spokenforeignlanguage.51%ofEUcitizenscanhaveaconversationinEnglish’(BritishCouncil,2019).

Thisheadlinebasedoncollectedevidenceclearlyaimstobeawake-upcalltopolicymakers,schoolleadersandeducators.Tomethisheadlineandthetrendsitisbasedon require that positioningof language learning inAnglophone contexts beconceptualisedinacompletelynewway.Thisnewapproachneedstoofferlanguagelearningasanactivityworthyof theeffortandtime investmenttoanAnglophonespeaker intheglobalisedEnglishdominatedworldofthe21stcentury.Equallythisnewapproachalsoneedstosupporteverybodyexposedtoanotherlanguageathometoputeffortintomaintainingandfurtherdevelopingthatlanguage/s.

How can these challenges be addressed through SLA pedagogies? How caneducatorsmotivate learnersofall thesedifferentprofiles toengagewith languagelearning?Thesekindofquestionshaveledmyquesttodevelopanewapproach.Inthecontinuationofthischapter Iwilloutlineasetofkeyprinciplesandstrategies,whichIconsiderkeyinimplementingmyHealthyLinguisticDietapproachasaschoolpolicyandasclassroompractice.Iwillalsoprovideanoutlineofaschoolcase-study,whereHLDhasbeensuccessfullyimplementedwithagreatsuccess.Iwillalsoprovidetheoutlineofkeyprinciplesforlife-longlearningstrategies.

HEALTHY LINGUISTIC DIET IN SCHOOLS AND CLASSROOMS

MyconceptofaHealthyLinguisticDietfocusesonmakingthecognitivebene-fitsofbilingualismkeytotherationaleforlearningandusingmorethanonelanguage.IenvisagemyHealthyLinguisticDietasastrategywhichwouldinthefirstinstance:providestructuredspacesforchildrenandadultstodiscuss‘beingbilingual’withtheaimorraisingawarenessofbilingualismanditsbenefits.ThereasonIstartwithexpli-citdiscussionsaboutbilingualismisbasedonmyengagementwithlearnersinLondon


71

schools.Afocusdiscussiongroupinwhichone14yearoldBengalispeakingboystatedthatthey(Bengalispeakers)underachieveisbecausetheyusetwolanguagesshowsthatdeficitmodelsofbilingualismarestillpresentinLondonschoolsandinternalisedbychildrenwhospeaklanguageslabelledas‘communitylanguages’.Thisphenome-nonwhichisfoundinclassroomsinmanycountrieshasbeentheorisedbyBloomaert,CreveandWillaert(2005)asnormativemonoglotideologies,whichimposeafallacythatbilingualismisaproblemandtheonlydesirableprofileistheoneofthemono-lingualspeaker,‘nativespeaker’tothatcontext.

Therefore, HLD approach aims to fill the vacuum in terms of guidance onbilingualismwhichbilingualchildrenandfamiliesexperiencemostofthetime.Inmyvaried professional roles I have come across clear cases of parents and childrenlookingforthatguidance,buthavingnowheretoturnto.Abilingualparentinsearchofsomeguidanceonhowtobringupherownchildrenbilinguallywhoaskedtoattendmyseminarfordoctoralstudentsandateenagebilingualboywhomentionedtomethathereadinascientificjournalbilingualismwasgoodforhisbrain–mademethinkthateducatorsandschoolleadersneedtodosomethingurgentlytofillthatvacuum.Hence the starting point for conceptualisingmyHLD approach is sharingwith thestakeholders the relevantknowledgewe,asprofessionals in this fieldhave. In thesamewaythatwediscusshealthylifestylesandhealthyeatingchoices.Forthisreasontheconcept‘diet’waschosen:itisaccessibletoall,itiseasilyunderstoodasanana-logywithvariedhealthyeatingandtheimpactithasonouroverallhealth.

Based on this initial idea I have beenworking on developing principles andstrategieswhichcanbeusedinanapproachconceptualisedasananalogytoahealthydiet–inthiscaseitisalinguisticdiet.ConsideringthebigpushforhealthylifestylesandhealthyeatingundertheumbrellainitiativeHealthySchools,Iwouldliketosug-gestthattheconceptofahealthylinguisticdietshouldbeintegratedintotheHealthySchoolsinitiative(HealthySchools).AHealthyLinguisticDiethasarealpotentialtocontribute to the aims outlined by the government: raise achievement across thecurriculum,improvelongtermhealth,enhancewell-beingandimproveinclusion.Thefollowingaresuggestionsforthekeywhole-schoolstrategy.

PROVIDING ACCESS TO AND SHARING RELEVANT KNOWLEDGE ON THE VALUES AND ADVANTAGES OF BILINGUALISM

Teachers and school leadersneed to find regularopportunities toprovideaconsistent flow of affirmative messages to children and parents with the aim ofeliminatingmisconceptionsaboutbilingualismasaproblemandbadpracticesbasedonthesemisconceptions.Thesemessagesshouldalsohighlightthatmostcognitivebenefitsofbilingualismapplytootothosewholearnanotherlanguageinschool/uni-versity/outsideofschool.Pupils(andparents)shouldbegivenadviceonwhattheycandothemselvesinordertosupporttheirownbilingualdevelopment.Thesemes-


72

sagesshouldfocusonraisingawarenessonthecognitiveadvantagesofbilingualism,whichareapplicabletoalllanguages.

Teachersneedtobeprovidedwithexamplesofgoodpractice,guidanceandtrainingtodevelopskillsessentialforintegratinghomelanguagesacrossthecurricu-lum.Thisshiftinpracticeshouldbeledbytheawarenessthatwherehomelangua-gesareapartofteachingandlearning,theimpactofitwillbeevidentinimprovedresultsacross thecurriculumasawhole.Thisapproach,which includeshomeandforeign languages, should startwith early years learning and continue throughoutcompulsoryand life-longeducation.Theoverallaimshouldbetosupportbilingualchildrenindevelopingtheirfullpotential,andtoencouragepositiveattitudestowardsthisspecificintellectualpotentialthattheyhave.Atthesametime,approachesusedtosupportchildreninmaintainingtheirhomelanguagesshouldalsobeutilisedforallchildreninordertodevelopinterestandenthusiasmforlearningother/foreignlan-guages.

BilingualismMattersCentres,whosemissionistoprovideevidenceandadvicetoall stakeholders (parents,educators,policymakers) tomake informeddecisionsregarding bilingual children,wouldmake excellent partners to schools and schoolleadersinsecuringaccesstothelatestresearchevidence.Thereare26branchesindifferentcountries.1

There isnowalsoHealthyLinguisticDietwebsite2which Ihavedeveloped inpartnershipwithmycolleagueneuro-scientistThomasBakwiththeaimtoprovideopenaccesstotheguidanceandrelevantresearchevidence.

PROVIDING REGULAR AND RICH OPPORTUNITIES FOR ENGAGEMENT AND USE OF BOTH OR SEVERAL LANGUAGES

Teachersneedtobeprovidedwithexamplesofgoodpractice,guidanceandtrainingtodevelopskillsessentialforintegratinghomelanguagesacrossthecurricu-lum.Thisshiftinpracticeshouldbeledbytheawarenessthatwherehomelangua-gesareapartofteachingandlearning,theimpactofitwillbeevidentinimprovedresultsacross thecurriculumasawhole.Thisapproach,which includeshomeandforeign languages, should startwith early years learning and continue throughoutcompulsoryand life-longeducation.Theoverallaimshouldbetosupportbilingualchildrenindevelopingtheirfullpotential,andtoencouragepositiveattitudestowardsthisspecificintellectualpotentialthattheyhave.Atthesametime,approachesusedtosupportchildreninmaintainingtheirhomelanguagesshouldalsobeutilisedforallchildreninordertodevelopinterestandenthusiasmforlearningother/foreignlangu-ages.

1 Thelistisavailablehere:http://www.bilingualism-matters.ppls.ed.ac.uk/branch-network/.2 HealtyLinguisticDiet,http://healthylinguisticdiet.com/.


73

ScoilBhride,Dublin,hassharedinaRethinkinglanguageeducationinEUscho-olsevent inBrussels,6thFebruary,2018,detailsof their journeyof transformationfrommonolingualEnglishspeakingschooltoaschoolwhereplurilingualismbecamereality.TheHLDapproachmightbeperceivedasveryambitiousorhardtoimplement.However, Scoil Bhride proves that the key principles promoted under theHealthyLinguisticDietarerealistic,accessibleandbringinspiringexpectedandunexpectedresults:childrenwritingtextsinseverallanguages,takingtheirowninitiativetolearnotherlanguages,engagingparentsandotherfamilymembers,usingmultiplelangua-gesinclassroomstobrainstorm,discussmeanings,conceptsanddiversityofexpres-sion,languageformsandwaysofthinking.TheunexpectedresultisthatthestatusofIrishalsoblossomed,contrarytofearsexpressedbyparentspriorto implementinginnovativepractices.TheheadteachersharedthattheparentsoftheirEnglish-Irishspeaking children were worried that the encouraging children from other back-grounds to use other European and Asian languageswillmake Irish speakers feeldisadvantaged in someway and that theywill feel even less inclined to use Irish.Despitetheseanxietiesexpressedbyparentstheschoolwentaheadwiththeinitiativetomakeplurilingualskillsintegratedintoteachingandlearning:byhavingbrainstormswherechildrenwereabletocontributeconceptsinalllanguagestheyuse,bybeingencouragedtowritetheirhomeworkindifferentlanguagesandbyprovidingspaceontheworksheetswherechildrencanwriteinotherlanguagestoo.Thesearestra-tegieswhichdonotrequireextrapreparationbyteachersanddonottakeawayfromthefocusofwhatneedstobecovered,buttheyopendoorsforchildrentocontributetheirlearninginotherlanguagestoeverydayclassroomreality.TheimpactithadonEnglish-Irishspeakerswastheoppositeofwhattheirparentswerefearing.

Inthisnewenvironmentwhereallchildrenwereencouragedtobringintotheclassroomlanguagestheyuseathome,morechildrenofIrishoriginstartedusingIrishfor communication, in classrooms, playgrounds, school’s office, which was not aknownpractice.ThisnewtrendofchildreninitiatingtheuseofIrishalsotriggeredarequestfromparentsandnon-teachingstaff,officestaff,tolearnIrishtoo.Themostimportantaspectofitallcanbesummarisedasvaluingthechildandhis/herlanguageandregularoralandwrittenuseofmultiplelanguagesinthelearningenvironment.ThisschoolprovidesanexcellentexamplewhatHLDandplurilingualismlooklikeinpractice.3

PROVIDING A FRAMEWORK WHICH SUPPORTS LIFE-LONG DEVELOPMENT OF BILINGUAL COMPETENCIES

All children (monolingual and bilingual/plurilingual) and adults (monolingualandbilingual/plurilingual)inschoolsandothereducationalcontextsshouldbeencou-3 Onthislinkyoucanfindaradioprogrammeabouttheschoolpractice:http://healthylinguisticdiet.com/healthy-linguistic-diet-case-study-can-implemented-school/.


74

ragedtodevelopbehaviourandhabitsthatwouldsupportlife-longdevelopmentofbilingual/plurilingualcompetencies.ThesepracticesneedtobecomeanintegralpartofeffortstobringupchildreninthespiritoftheHealthySchoolInitiativeleadingtoahealthylifestyle.

TheCouncilofEuropeplacesparticularimportanceonlife-longdevelopmentofplurilingual competencies:plurilingulism isdefinedas competencies indifferentlanguagesandtheirvarietieswhichindividualsengagewithintheirlifetime.EUlangu-agepolicyisbasedontheprinciplethatallindividuals‘areentitledtodevelopade-greeofcommunicativeabilityinanumberoflanguagesovertheirlifetimeinaccor-dancewiththeirneeds’,(CouncilofEurope,2019).

RAISING AWARENESS AMONGST ADULTS

InmyownexperienceIhavefoundthatthereisverylittleunderstandingaboutdementiaamongstprofessionals inpublicservices,or ingeneralamongsttheadultpopulationIencounterthroughmyworkandprivately.Unlesssomebodyhasafamilymembersinkingintodementia,thereisalackofunderstandingthatdementiaisnotonlyaboutforgettingnamesordates,itisaboutirreparablelossofone’soverallmen-talcapacity.Inpracticalterms,thatmeans:lossoftheabilitytoread,write,speak,eventuallyevenwalk,eatandswallow. It isaslowdeathofone’sbrainandall its’functions.Understandingitfullymeansacceptingitasaterrifyingprospectwithafastincreasingprobability that itmayhappentothemforagreaternumberofpeople.This isespecially true forpeople living longer in thedevelopedworld.Dementia isoftendiagnosedtoolate–thisisduetoalackofawareness,thestigmaaroundmentalhealthand themedical fraternity’s inability topreventor reverse the illness. Ifwewanttochangeanyofthisweneedtoworkcloselywithmedicalprofessionalsandadulteducators.

The evidence which supports the relevant benefits of language learning inadulthoodisverypromising:recentstudiesshowbeneficialeffectsofmultilingualismoncognitivefunctionsinyoungadults(Baketal.2014a;Vega-Mendozaetal.2015),incognitiveageing(Baketal.2014b),intherecoveryfromstroke(Alladietal.2016)andindementia(Alladietal.2013).Arecentstudywhichfollowedparticipantsinanintensive one-week language course identified improvements in attentional swi-tching;aneffectwhichremainedstableninemonthslaterinthosewhopracticedfivehours/weekormore(Baketal.2016).

ThereforeHLDapproachwithadultswouldfirstofallinvolveraisingawarenessamongstthekeyprofessionalsonthebenefitsofbilingualismintermsofextendingdementia-free life by several years, as the research shows. They would then useopportunitiestopromotetheimportanceof learningother languagesasa life-longactivity. In the sameway that aGPwouldaskpatients aboutphysical activity andhighlightthatforahealthyheartoneneedstowalk,swimandbeactiveindifferent


75

ways,he/shewouldalsohighlighttheincreasingriskofdementiaandpromotelan-guagelearningasawaytomaintainahealthybrain.Indeed,parallelscaneasilybedrawnbetweenphysicalactivityandkeepingourheartstrongandhealthyontheonehand,andmentalengagementandhavingabrainthatcanfightoffdementiaforafewyearslonger,ontheotherhand.

Also,strategiesofwiderengagementsuchaspublicityandeducationthroughavailablemedianeedtobeused–forexampleinthesamewayhealthyeatingispro-motedindifferentwaysamongstdifferentagegroups.Newsitems,documentaries,adverts,films,TVprogrammes,languageclubsandactivities–policymakersshouldconsiderallavailablemediainordertoraiseawarenessandmotivatetheadultpopu-lationtoengageinlife-longlanguagelearning.

CONCLUSION

ThemaintenanceofhomelanguagesandlearningofotherlanguagesshouldbepositionedinSLApedagogiesandlife-longlearningasabasisforenhancinghumancognitivepotentialandequippingoneselfforabetterqualityoflifeinlaterlife.Theequal value of cognitive benefits linked to bilingualism and language learning/useregardlessofwhatcombinationoflanguagesisinquestion(English-FrenchorEnglish-BengaliorEnglish-Welsh)needstobepromotedandexplicitlycommunicatedtoallstakeholders: children, parents, carers, teachers and school leaders. The essentialfeatureofthisapproachthatthecommunicationneedstobeaccessibleandmemo-rable– inthesamewaythatmostpeopleareawareoftheimportanceofdrinkingtwolitresofwateraday.

InmyresearchandengagementwithstakeholdersindifferentcontextsIhaveidentifiedonebigobstacleinutilisingtheexistinglinguisticdiversityintheUK:hie-rarchyoflanguages.ByhierarchyoflanguagesImeantheoutcomeofprocessesandperceptionswhichresultinasmallnumberofselectlanguagesbeingconsideredhighstatus,desirabletolearnand‘have’suchasFrenchandSpanish,andamuchlargernumberoflanguageswhicharenotseenasanassetandhaveaverylowstatusvalue.

Thedichotomyofhighandlowstatuslanguages,underpinnedbyhistoricrea-sonssuchascolonialismand/oreconomicdominance,preventminoritygroupsfrombeingawareofthevalueoftheirhomelanguages.HencemyeffortsforpresentingandpromotingadifferentapproachinSALbasedonthecognitivebenefitsrationalefordevelopingbilingual/plurilingualskills.Therationaleembedded in thecognitivebenefits of bilingualismovercomes the issue of language hierarchy and this is thequalitativeshiftwhichisneededwhentheevidenceisincreasinglyshowingthatononehandAnglophonespeakersdonotseethevaluesofstudyingotherlanguagesandthosegrowingupinbilingualhomesdonotseethevaluesoftheirhomelanguages.Bothgroupsneedtobeprovidedwithaninspiringrationaletosupporttheminseeingbeyond‘Englishisenough’reality.ScoilBrihdehasshownushowitcanbedone.


76

REFERENCES

Alladi,S.,Bak,T.H.,Duggirala,V.,Surampudi,B.,Shailaja,M.,Shukla,A.K.,Chaudhuri,J.R.&Kaul,S.(2013).‘BilingualismDelaysAgeatOnsetofDementia,IndependentofEducationandImmigrationStatus’.Neurology,81,1938-1944.

Alladi,S.,Bak,T.H.,Mekala,S.,Rajan,A.,Chaudhuri,J.R.,Mioshi,E.,Krovvidi,R.,Surampudi,B., Duggirala, V. & Kaul, S. (2016). ‘Impact of Bilingualism on CognitiveOutcome AfterStroke’.Stroke,47,258-261.

Bak,T.H.,Long,M.R.,Vega-Mendoza,M.&Sorace,A.(2016).‘Novelty,Challenge,andPrac-tice:TheImpactofIntensiveLanguageLearningonAttentionalFunctions’.PLoSOne,11(4):e0153485.

BilingualismMatters.(2019).Retrievedfromhttp://www.bilingualismmatters.ppls.ed.ac.uk/branch-network/

Blommaert,J.,Creve,L.&Willaert,E.(2005).Onbeingdeclaredilliterate:LanguageideologicaldisqualificationofDutchclassesForImmigrantsinBelgium.LanguageandCommunication,26(1),34-54.

BritishAcademy.(2013).Languages:ThestateoftheNation,Report.London.BritishCouncil.(2019).Retrievedfromhttps://esol.britishcouncil.org/content/learners/skills/

reading/british-worstlearning-languagesCouncilofEurope.(2019).CouncilofEuropeLanguagePolicyPortal.Retrievedfromhttp://

www.coe.int/t/dg4/linguistic/Division_EN.aspEversley,J.,Mehmedbegovic,D.,Sanderson,A.,Tinsley,T.&Wiggins,D.R.(2010).Language

Capital:MappingthelanguagesofLondon’sschoolchildren.London:IOE&CILT.Eurostat.(2012).KeyDataonTeachingLanguagesatSchoolinEurope2012.EuropeanComis-

sion.Retrivedfromhttps://ec.europa.eu/eurostat/documents/3217494/5775673/EC-XA-12-001EN.PDF/917d3746-886e-456a-8b01-1971013d1cef

HealthyLinguisticDiet.(2019).Retrievedfromhttp://healthylinguisticdiet.com/HealthyLinguisticDiet.(2018).HealthyLinguisticDiet:Acasestudyofhowitcanbeimplemen-

ted in a school. Retrieved from http://healthylinguisticdiet.com/healthy-linguistic-diet-case-study-can-implemented-school/

HealthySchools(2019).Retrievedfromhttps://www.healthyschools.org.uk/Mehmedbegovic,D.(2008).Leadingincreasinglylinguisticallydiverseschools,Educate,Special

Issue.TheJournalofDoctoralResearchinEducation,8(2),4-21.Mehmedbegovic, D. (2009). Researching attitudes and values attached to first language

maintenance,inTheBestofLanguageIssuesarticlesfromthefirst20yearsofNATECLA’sESOLjournal.InR.Bhonet&E.Illes(pp58-71).London:AvantiBooks.

Mehmedbegovic,D(2011).AstudyinattitudestominoritylanguagesinEnglandandWales.Saarbrucken,Germany:LambertAcademicPublishing.

Mehmedbegovic, D. (2017). Engagingwith Linguistic Diversity in Global Cities: Arguing for‘languagehierarchyfree’policyandpracticeineducation.OpenLinguistics,3(1),540-553.


77

Zdrava lingvistička prehrana (HLD): učenje jezika kao ključan sastojak čovjekove dobrobiti

Sažetak:Zdravajezičnaishrananovijepristupučenjujezika.Njezinajemisijainiciratiiomogućitipromjenuushvaćanjuučenjajošjednogajezikailivišejezikakaoključnekompetencijeiliakademskogapredmeta,kashvacanjudajeupotrebadvajujezikaključnielementunašemkognitivnomrazvojuizdravlju.Zdravajezičnadijetapromovirapristupsfokusomnarazvojživotnih navika učenja i upotrebe najmanje dvaju jezika, idealno triju ili više jezikazasnovanihnasvijestidaovavrstaaktivnostipomažepripremitinašmozakzapoboljšanokognitivno funkcioniranje od ranoga djetinjstva do starije dobi. Ove će navike ishoditiboljom koncentracijom u ranom djetinjstvu, superiornijim uspjehom u obrazovanju ipoboljšanomintelektualnomživotuuzrelijoj istarijojživotnojdobi.Važanjedionjezinemisijeostvaritikontaktdjece,roditeljaizajednicaspristupačnimznanjemokognitivnimprednostimadvojezičnosti.Ciljjeprednostiupotrebedvajujezikaučinitiširokopoznatimakaoštojezdravstvenapreporuka:pitidvijelitrevodednevno!Ključneriječi:dvojezičnost,višejezičnost,plurijezičnost,kognitivneprednostidvojezično-sti,Zdravajezičnadijeta

78

DO WE FOCUS ON THE POSITIVE FUTURE IN HIGHER EDUCATION?

Izvorniznanstvenirad UDK:378.1

AssistantProfessorSnježanaDubovicki,Ph.D.JosipJurajStrossmayerUniversityofOsijek

FacultyofEducationOsijek,Croatia

Abstract:Atthisdayandage,itisnecessarytocarefullyplanandanticipateadesirablefuture.Thefocusonpositivefutureorientationandasuccessfuleducationalprocessenablesyoungpeopletoimprovetheirprofessionalandpersonalaffirmationandleadtothedecreaseofproblematicbehaviour.Forthosereasons,itisextremelyimportantthattheactivitiesinuniversitycoursesarefocusedoncontemplatingaboutthefuture,possiblenewroles,andfutureoutcomessothatyoungpeoplewhoarebeingeducatedaremorepreparedtodealwith different future scenarios but also to be able to preparemore successfully futuregenerationsofstudentsforsimilarscenarios.Inthatcontext,itisimportanttoencouragestudents to use divergent thinking that, togetherwith imagination,makes the startingpointforthesearchofacceptablesolutionstomostoftheupcomingchallengesthattheymayfaceinthefuture. Inthatcontext,thequestionarisesastowhetherouruniversityteachingisinlinewiththeaforementionedglobalchallenges.Researchresultsshowthat,accordingtostudents'opinion,universityteachingdoesnoteducateforthefuture(92%)!Also,studentsofteacherstudiespredictnegativesocialscenariosinthefuture(62%),andwhenitcomestotheroleofteachersinthefuture,theypredict(89%)thattheywillbereplacedbyholograms.Keywords: future, pedagogical futurology, positive orientation, university teaching,teachers’roleinthefuture

INTRODUCTION

Our thinkingabout the future from the contextofhighereducation isoftenassociatedwithshortertimeperiodsregardingplanningofasemesteroranacademicyear;projectplanningactivities,PhDstudiesandsoon.Wecansaythatsuchplanningisnottrueplanningofthefuture,becausetheymainlyrefertopredictableresults.Students,ontheotherhand,usuallyplantheiractivitiesaccordingtotheacademicyearoraccordingtotheyearstheyhaveleftuntiltheendofthestudy.Inrelationtotheaforementioned,andfollowingtheideasofChenandVazsonyi(2011)onfocusingon a positive futureorientation and a successful educational process that enablesyoungpeopletoimprovetheirprofessionalandpersonalaffirmationandreducepro-blematicbehaviours, thepaperraisesthefollowingquestionDoweencourageourstudentstothinkaboutthefutureandpredictthesituationstheymightencounter?


79

Arewe,throughourteaching,preparingthemtoteachforthenext45years?Doesouruniversityteachingeducateforthepast,presentorforthefuture?SomeoftheseissueswerepreciselythereasonfortheresearchconductedamongthestudentsofTeacherEducationattheFacultyofEducation,UniversityofOsijek.

Advocatingawidespreadawarenessofthefutureandreflectingonthefutureisacommonobligationofuniversityprofessorswhoeducatethefuturegenerationsofstudents.Despitethegeneralinterestandtheoreticaldiscussions,itisevidentthatthereisagapbetweenconceptualdevelopmentoffutureconsciousnessandempiri-calorpracticalapplication in literatureforfutureresearch(Ahvenharju,MinkkinenandLalot,2018).FutureconsciousnessisaholisticconceptthathasbeenexploredformorethanadecadebyLombardo(2017,2016,2014,2011).Lombardo(2016)empha-sizesthefutureconsciousnessasthemultiplepsychologicalabilityofanindividual,takingintoaccountthefollowingpsychologicalprocesses:perceptionandbehaviour;emotionsandmotivation;learning,memoryandunderstanding;prediction,thinkingand planning; intuition and imagination; self-identity and social interaction. In theliterature on psychological and futurology research, the future orientationmainlyfocusesonone'sownfuture.Manyfuturologistssharetheideaofaimingtowardabetterordesirable future rather than justobserving thedevelopment towardanyfuture. In theworld, researchon futurepositiveorientation ismainly investigatedfromapsychologicalperspective (Ahvenharju,MinkkinenandLalot,2018;Seginer,2009),andthepresenceofsuchpredictionsandresearchinthefieldofpedagogyanddidactics are almost invisible, which is something Dubovicki (2019a, 2019b, 2017)warnedabouton severaloccasions. SinghandYadav (2017)note thateducationalstrategistscouldlearnfromfuturologistsandresearchthefutureintermsofdevelo-pingdifferentperspectivesforfuturetrendsplanning,andeducationalissues.

GaoandChan(2015)reflectoneducationinChinaandpointout,inparticular,theeducationofadolescentswho,iftheyconsiderthefuturetobepositive,achie-vableandlargelycontrolled,areexpectedtobedevotedtoactivitiesthathelpthemrealizethatvisionoftheirfuture(Nurmi,1993).HidegandNováky(2010)believethatinthecomingyears,educationshouldbeaimedtowardapositivefutureorientation,and therefore recommend that the teaching process should include the contentwhichwillhelpyoungpeople (atall levelsofeducation)dealwiththefuture,stre-ngthentheirawarenessoftheirfutureorientation,findrespectforclassesaimedatpredictingthefutureandthusacceleratingrelatedsociallearningprocessesinHun-gary.

DO WE PREPARE STUDENTS FOR THE FUTURE?

Previousresearchonuniversityteaching(Dubovicki&Jukić,2017,Dubovicki&Banjari, 2014;Kragulj, 2011,Bognar&Kragulj, 2010) showhow important it is forstudentstohavetheteachingorganizedinawaythatstimulatescreativity,andthatit prevails in positive social and emotional climate. Also, a significant decision on

Snježana Dubovicki

80

participationintheclasses,ismadeaccordingtothefactiftheuniversitythatstudentsattendwastheirfirstchoice,andarethereforemoremotivated(Dubovicki&Banjari,2014),butalsoonthecontentpresentation.Animportantpartof“preparingstudentsfor the futureˮ also refers to themodel of communication between students andprofessors(Mrazović,Dubovicki&Jukić,2015),whichisconsideredoneofthecorecompetenceframeworks.

Oyaid(2009)emphasizesthatthecurrentroleofateacherisnotsuitableforthefuture.Also,thedemandsofstudentsrelatetoamoreenjoyableandinterestingeducation that would bemuchmore successful in responding to workplaces thatstudentswanttohaveinthefuture(VanderZwaan,2016).Davidson(2011)citesanexampleofnewprofessionsinthefuture,sayingthat65%ofchildrenattendingele-mentaryschoolin2011willgetajobthatdidnotexist inthementionedyear.Theimportanceofreflection,research,andpredictionofthefutureineducationwaswrit-tenbyTafel(1984),Ishler(1984),Henson&Balentine(1984),Wildman&Inayatullah(1996).

Thinkingabout the influenceandprojectionofoureducationandultimatelyourteaching,itisnecessarytouseourselvesasthestartingpoint.Perhapstheperiodof100yearsinthefutureseemsfaraheadoftoday'sperspective,butifwelookatTable1,wecanseethatauniversityprofessorwho,forexample,in2019is35yearsold,directly(students)andindirectly(pupils)affecttheteachingofpupilsof1stgrade,bornin2047.Theywillbetaughtbythelastgenerationofstudentswhowillbebornin2030.

Table1. Directandindirectinfluenceoftoday's(2019)teachingontheteachingin

2049.

Also, if we look at the present (2019) perspectives, we can see (Fig. 1) that thestudentswhowereattheirfirstyear(academic2018/2019),willteachthegenerationofstudentsbornatthelatestin2058,becausethestudentsbornthatyearwillattend1stgradein2065.

YEAR 2019 2029 2039 2049

TEACHERS 35 45 55 65

STUDENTS(1styearofcollege,19

yearsold)

2000 2010 2020 2030

PUPILS(1stgradeofelementary

school7yearsold)

2017 2027 2037 2047

2019. 2047.


81

Figure1.Theinfluenceofuniversityteachingfrom2019.

Figure2presentsaprojectionofstudentswhowillbeour1lastgenerationofstu-

dentsandwhose“consequencesˮoflearningandteachingwillbeaddressingstudentswhowillbetaughtbyourlastgenerationofstudents.Theirfirstgenerationofstu-dentswillbein2047,andthelast2in2088.Fromtheabovementionedindicators,itisevidentthatin2019weareslowlyandindirectly“enteringˮtheyear2095,whichisactuallyavery important informationand itobligesus,asuniversityprofessors, tothinkaboutthequalityofourteaching,waysoforganization,teachingmethods,socialandemotionalclimate,teachingcommunication,butalsoaboutthefuturerolesofourstudents.

Figure2.Theinfluenceofthelastgenerationofstudentsonthelastgeneration

ofpupils.

1 Projectionsrelatetothetimeperiodfrom2019to2049;andtoauniversityprofessorwhowillbe35yearsoldin2019andwhowillretireattheageof65(accordingtothestillvalidrulebook),whichwouldmeanin2049.

2 Also,theassumptionofthementionedestimatewasguidedbytheideathatthelastgenerationofstudentstaughtbytheaforementionedprofessorwillalsoretireatage65,whichwillbein2095.Theirlastgenerationofstudentswillbebornin2088,andwillattendthefirstgradeofelementaryschoolin2095.

200020652017 2058

(today’sgenerationofstudentsontheir1styear)(theirlastgenerationofpupils)

203020952047 2088

(lastgenerationofstudents/firstgenerationofpupils)

(lastgenerationofstudents/lastgenerationofpupils)

Snježana Dubovicki

82

Weneedtocreateteachingsituationswherestudentswillbeexposedtodifferentscenarios,andthereforebetterpreparedforpossibleoutcomes.Realizingtheimpor-tanceofour(directandindirect)influenceonthegenerationsofstudents(andpupils)beforeus,itwasimportanttoawakenandexplorethepresentstateofaffairs(2019)intheperceptionoftoday'sstudents,inordertobeabletoworkmoreintensivelyinthefuture(discuss,research,emphasize)inpreparingthestudentsforthefuture.Itwas also important to researchwhether students have a positive and/or negativeviewof their role in the futureandwhether theypredictpositiveand/ornegativescenarios.

METHODOLOGY

Thepaperusedqualitativemethodology,becausetheresearchofthefutureismostlyreducedtopredictions,whichareimpossible“toprove”statistically.There-searchwas carriedout in2017/2018, among studentsof the fifth yearof TeacherEducationinOsijek(68)andSlavonskiBrod(38),andin2018/2019amongstudentsofthe2ndyearofTeacherEducationinOsijek(49)andSlavonskiBrod(38),N=193.Theresearch respected the ethics and individuals' privacywas intact. The participantswerepresentedwiththeresearchresults.

Asemi-structuredinterviewwasusedasaresearchinstrument.Allparticipantsweredividedintogroupsof5-6membersandtheywentthrough18groupinterviewsduringtheacademicyear2017/2018,and15groupinterviewsduringtheacademicyear2018/2019.The interviews lasted for20minutes (the interviewwasrecordedwiththehelpofadictaphoneonthemobilephone). Inadditiontothe interviews,dataanalysiswasusedforformativeevaluationonthesamesamplethatwascondu-ctedattheendofthesummersemester.Inrelationtotheaforementioned,thefollo-wingobjectivesand research tasks havebeensetup: research theattitudesof re-searchparticipantsonthepredictionofsocialcircumstances;researchthepredictionsofparticipantsontheroleofteachersinthefuture;researchwhethertheuniversityinstitutionreallyeducatesforthefuture;researchtheopportunitiesforchanges inuniversityteachingthatwouldleadtoamorepositivelyorientedfuture.

Inrelationtotheabove,thefollowingresearchquestionisasked:Areweposi-tivelyorientedtowardthefutureinuniversityteaching?

RESEARCH RESULTS AND INTERPRETATION

Belowaretheresultsofasemi-structuredinterviewthatconsistsof5questionsrelatingtotheorientationofuniversityeducationforthefuture.Thetimespanthatwascontemplatedwastheyear2100.Thefirstquestionrelatedtotheattitudesofstudentsregardingtheuniversityteachingthateducatesthemforthefuture(Graph1).


83

8%

92%

Theuniversityteachingeducatesforthefuture

YESNO

Graph1.Students'attitudestowarduniversityteaching.

FromGraph1wecanseethatasmuchas92%ofstudents(N=177)believethatthecurrentuniversityteachingdoesnoteducateforthefuture.Someofthecommentsfromthestudentsareasfollows:3

Theuniversityteachingeducatesfortoday,forthestudentswewillteachtoday,atleastforthepupilswewillmeetonthestateexaminayearortwo,butnotforthepupilswewillteachthroughoutourentireemploy-ment.(studentof2ndyear)Wedidnotdiscuss,inanyoftheclasses,orthinkaboutourpossiblefuturerole.Asifyoudonothavetothinkaboutit,itwillonlyhappenbyitself.(studentof5thyear)

Thecommentmadebythestudentofthe5thyear,forwhomwecansaythathe,bytheendofthesummersemester,“took”allthecourses,butnoneofthemmentionedanythingabouttheteachingprofessioninthefuture.

3 Allcommentsrefertostudentsofthe2nd(academicyear2018/2019)and5thyear(academicyear2017/2018)ofTeacherEducationattheFacultyofEducation,UniversityofOsijek.

Snježana Dubovicki

84

38%

62%

Ipredictpositivesocialcircumstancesinthefuture

YESNO

Graph2.Predictingsocialcircumstancesinthefuture.

Graph2showsthesummaryansweroftherespondentstothequestionofpredictingthesocialcircumstancesinthefuture.Duringtheinterview,theparticipantswerefirst“facedˮwith different social scenarios in the future and then “from themˮ talkedabouttheeducationatalllevels,andabouttheroleofteachers/universityprofessors.Theparticipantsweremostlyconcernedwiththeproblemsofdrinkingwater,food,newdiseases,medicine andmodern technology,which they considered tohave asignificantimpactonthebusinessbutalsoontheprivatelifeofeachindividual,andwillbeimplementedintheeducationalsysteminparticular.Themajority(N=120)thoughtthatsocialcircumstanceswillbenegativeinthefuture,andthattheteachingprocesswillbefacedwithnumerouschallengesinthefuture(asaresultofsuchsocialcircumstances).Followinguponthepreviousquestion,theparticipantsgaveevenworseprognosesinrelationtotheirown(teaching)roleinthefuture(Graph3),believingthatthemostofthemwillbereplacedbyrobots(N=172).


85

89%

11%

Ipredictthattheroleoftheteacherwillbetakenoverbytherobotsinthefuture

YESNO

Graph3.Predictingtheroleofteachersinthefuture.

Thelastpieceofinformationistroubling,giventhateventhepredictedsocialcircum-stancesthatwererathernegative,wereassessedmorepositivelythantheroleoftheteacher.Belowarethecommentsofsomeofthestudents:

Technologyisincreasinglypresentinbothourlivesandbusiness.Today'steachingcannotbecomparedtotheteachingofourgrandparents,duetothefactthatcontemporaryteachersusealmostallavailablemediatopresenttheircontentinthemostinterestingwayortomotivatestudentsat thebeginningof the lesson for the topic thatwillbepresented.Weknowthatrobotsarealreadyused, intheworld,asteachingassistant,andthatphenomenonmightbecomemoreintenseinthefuture.(studentof2ndyear)Theroleofateacherwillcertainly,inabigway,betakenoverbysomeformofmoderntechnology,whetherintheformofarobotorsomekindofahologram.(studentof5thyear)

Thesecondpartoftheresearchreferstotheresultsoftheformativeevaluationthatwasconductedamongthestudentsafterclasses.Participants(N=193)wereaskedtocommentanonymouslyontheoverallteaching(inthefirsttwoorallfiveyearsofstudy) regardingthe formofpreparation for theirwork in the future,andtowriterecommendationsonhowtheuniversityteachingcould“comeclosertoˮapositivelyorientedfuture.Theresultsoftheformativeevaluationshowthatparticipantsbelievethatuniversityteachingmaychangeinfavourofapositively-orientedfuture(65%),butbelievethatchangesneedtobemadeassoonaspossible,becausetheimpactof

Snježana Dubovicki

86

technologyisgrowingrapidlydaybyday.Someofthesuggestionsforpossiblechan-gesare:morepredictionsofthe“crisisˮsituationsinteaching(74%);theuseofmo-derntechnologythatwouldbenefittheteacher(59%);moreresearch(andgraduatetheses of teachers) using futurology research methods (41%); simulation of classsituations(19%);anelectivecoursethatwoulddealwiththisproblem(9%)andsoon.Belowaresomeofthecommentsthatareindividual,butimportantfortheresearchtopic:

Thisproblemdoesnotrefertouniversityteachingonly.Theproblemaswell lies in the fact that there is no available literature in the area offuturologyinCroatian,literaturethatsomeofusmightneedtouseforthegraduatethesisinthisarea.(studentof5thyear)

Theresultsoftheconductedresearchshowthatouruniversityteachingisnotfocusedtowardthefuture,notinthinkingaboutit,notinresearchingofthefuture,andnotinencouragingnewrolesfortheteachers.Actually,therealanswertotheresearchquestion:Arewepositivelyfocusedtowardthefutureinuniversityteaching?isthatourteachingispositivelyoriented,butnotforthefuture,butforthepresent.

DISCUSSION

Althoughwecannotknowwhatthefuturereallyholds,wecanproposeaseriesof alternative futures and/or alternative scenarios andmake judgments about theassumptionsthatsupportthem.Watson(2015)pointsoutthattryingtoimaginethefutureoftendependsonmakingscenarioswhicharedevelopedasanswers to thequestion“Whatif?ˮIfwedonotasksuchquestionsinteaching,itisveryunlikelythatwewillencouragestudentstothinkaboutthefutureingeneral,andthenaboutthefutureoftheirprofession.Jeffs&Smith(1999)pointoutthatyoungpeople,studentpopulation included, are almost alwaysmore inclined todiscuss the various socialproblemsthataremostlyreflectedinthenegativelight.Thisisalsoconfirmedinthisresearch as even 62% of students predicted negative social circumstances in thefuture.Studiesshow(Chen&Vazsonyi,2011)thatasocietywhereyoungpeoplearenotfocusedonapositivefutureiscollapsing,andismorelikelyfocusedondelinquentandriskybehaviours.

Theproblemofmethodology,additionallycontributestotheaggravatingcir-cumstance,asinourresearch(asuniversityprofessors)wearemostoftenfocusedonresearchingthepresentand/orthepast,andwerarelymakepredictionsforthefu-ture (Burdin, Nutter&Gips, 1984). Themethodology of futurology in research offuturescenariosoftenrequirestheuseoffuturologyresearchmethods(Dubovicki,2017;Suzić;2012,Vrcelj&Mušanović,2011).Theabove-mentionedmethodsarestill


87

notwell known (especially in the Republic of Croatia), and are underestimated inrelationtotheresearchmethodsthatmainlybelongtothequantitativemethodology.Oneoftheparticipantsoftheresearchmentionedthesameproblem:

PriortoattendingthecourseTheMethodologyofPedagogicalResearch,wewereunawareoftheexistenceoffuturologyresearchmethods,andthe fact that the future could be “researchedˮ even though it did nothappenyet.Wehaveseenthatothersciencessuchastheeconomics,themobileandautoindustryandmanyothersusedthemethodofpredictionto improveand sell theirproducts fasterandeasier.We should followtheirexampleandimproveoursystemofeducation!(studentof5thyear)

Forexample, in the fieldofeconomics, Sinčić (2004)engaged in the research/pre-dictingofthefutureinordertoenhancetheprerequisitesofproactivemarketinginbusinessmarkets.Itisimportanttoemphasizethatinothercountries(andespeciallyin other sciences outside the field of pedagogy) futurology researchmethods aremoreoftenused,thereareevenspecializedjournals4inwhichsimilartopicscanbepublished.Inaddition,severalmagazinesseektoaffirmqualitativeresearchmethods,whichoftenincludefuturologyresearch5methods(Dubovicki,2017).InordertohelpintheresearchofthefutureInayatullah(2013,2008)offersanumberofquestionswecanuseasaguidelinewhensettingupamethodologicalframeworkforourownresearch:

1Whatisthehistoryoftheissue?Whicheventsandtrendshavecreatedthepresent?2Whatareyourprojectionsofthefuture?Ifcurrenttrendscontinue,whatwillthefuturelooklike?3Whatarethehiddenassumpti-onsofyourpredicted future?Are theresomethings taken forgranted(about gender, or nature or technology or culture)? 4What are somealternatives toyourpredictedor feared future? If youchangesomeofyourassumptions,whatalternativesemerge?5Whatisyourpreferredfuture?6Howdidyougethere?Whatstepsdidyoutaketorealizethepresent?7Isthereasupportivenarrative,astory?Ifnot,createameta-

4 Belowaresomeofthejournalsthatdealwithsimilartopics:Futures,JournalofFuturesStudies,Fore-sight,EuropeanFutureResearch,TechnologicalForecastingandSocialChange,PolicyFuturesinEdu-cation,WorldFuturesReview. Theauthorof thispaperdoesnotconsiderother journalsof similarthemeslessvaluable.

5 Journales which popularize the qualitativemethodology throughmethodological approaches, andamongotherthingsalsothefuturologymethods:InternationalJournalofSocialResearchMethodo-logy, Qualitative Research, International Journal of Qualitative Methods, International Journal ofQualitativeMethodsandothers.Theauthorofthispaperdoesnotconsiderotherjournalsofsimilarthemeslessvaluable.

Snježana Dubovicki

88

phororstorythatcanprovidecognitiveandemotivesupportforrealizingthedesiredfuture.Inayatullah(2013:60)

Excessiveandinadequatetakingoveroftheparadigmofresearchofnaturalandme-dicalsciences(Topolovčan&Dubovicki,2019,Tröhler,2016),whichwealsocallthemedicalizationof research ineducation, additionally contributes to thementionedstateintheresearchofpedagogicalphenomena.Intheirpaper,Cornbleth&Ellsworth(1994)dealwithcriticalre-examiningoftherolesandrelationsinteachereducation,butalsowithconsideringtheimplicationsforthereformingoftheteachereducation,withtheemphasisontheobstaclestoinstitutionalizationoftheclinicalfacultypro-grams.Tafel(1984b)alsowroteabouttheroleofteachersinthefuture.Theresearchcarriedout in thispaper shows that asmanyas89%of students, future teachers,believethattheirroleinthefuturewillbechanged,forexamplebybeingreplacedbysomeformofartificialintelligencelikerobotsorholograms.Moreandmoreauthorswriteabouttheinfluenceofnewandfuturetechnologies,andLeahy,Holland&Ward(2019:1)carriedoutoneofthemostsignificantresearch.Theyanticipatedtheimpactof futuretechnologyonteaching inthefuture.Reflectingonthecurrent impactoftechnologyontheexistingeducationalsystem,theyemphasizethefollowing:“Histo-ricalreviewsoftechnologyintegrationineducationmainlyrevealweakorineffectiveimpactsonlearning,andonlyminorreformstodatewithintheeducationalsystem.ˮTheycriticallyexamine12potentialeducationalcontexts,atthesametimecausingpossibleassumptionswithregardtothe“selectedˮfutureimpacts.Inadditiontotheimportance of predicting different scenarios of the future,Milojević (2005)warnsabouttheimportanceoflearningfromhistoryaswell,sothatexamplesthathaveledtodifferentchangesinthepastcouldmoreaccuratelybeusedtopredicteventsinthefuture.TheaforementionedexamplewasusedbyKahn,Brown&Martel(1976),whotriedtopredictfuture200yearsinadvance,byanalysingthepast200years.Facer(2018)alsowroteaboutthenecessityofreconceptualisingtheeducationalin-stitutionstocreateabetterfuture,andhesawhisproposalsofteachingthatwouldbetterprepareforthefutureinopenspaces(amuseum,afarmorazoo),whichwouldhelpstudentstocriticallythinkandshapethedesirablefuture.Suchkindofinspira-tionwhichwouldhelp teachers inpreparation for theirclassesFacer (2018)called“pedagogyofthepresentˮ.Inthechangesthatshouldfollowaftertheinitial“deter-miningˮofthestate,weshouldcertainlytakesomeofhisideasintoaccount.CONCLUSION

Emphasizingtheimportanceofuniversityteachingineducationforthefuture,the research sought to examine the attitudes of future teachers about the actualcontributionofsuchteachingtopossibledesirablesocialandeducationalscenarios.


89

Inadditiontothefactthattheuniversityteachingdoesnoteducateforthefuture,and that the future predictsmainly negative social circumstances followed by the(mostlynegative)influenceoffuturetechnologiesontheteachingitself,butalsoonthe significantly different role of the teacher, it is obvious that it is necessary tochangetheexistingsituation.

Someoftheideasthatcancontributetothechangingofthecurrentsituation,relatingtotheorganizationand implementationoftheteachingprocessare:morecontentthatwoulddealwiththementionedissues;creatinganumberofdifferentscenariosfordifferentchallengesthatwouldcontributetobetterdealingwithnewsituations(includingdivergentthinking);moregraduateandfinalpapersdealingwith“researchˮofthefuture;whileresearchingtheeducationalprocess,itisnecessarytousemorefuturologyresearchmethods;developimaginationandencouragecreati-vity.

Also,studentsshouldbeencouragedtoengageinactivitiesthatwillbepositi-velyorientedtowardtheirfuture,andthustowardthefutureofthefuturestudents.

REFERENCES

Ahvenharju,S.,Minkkinen,M.&Lalot,F.(2018).ThefivedimensionsofFuturesConscious-ness.Futures,104,1-13.

Bognar,L.&Kragulj,S.(2010).Kvalitetanastavenafakultetu.Životiškola,24,169-182Burdin,J.L.,Nutter,N.&Gips,C.J.(1984).InventingtheFuture:OptionsandStrategiesfor

Educators.ActioninTeacherEducation,6(1-2),7-14.Chen,P.&Vazsonyi,A.T.(2011).Futureorientation,impulsivity,andproblembehaviours:A

longitudinalmoderationmodel.DevelopmentalPsychology,47,1633-1645.Cornbleth,C.&Ellsworth,J.(1994).TeachersinTeacherEducation:ClinicalFacultyRolesand

Relationships.AmericanEducationalResearchJournal,31(1),49-70. https://doi.org/10.3102/00028312031001049

Davidson, C. (2011). InNowYou See It:HowTechnology andBrain ScienceWill TransformSchoolsandBusinessforthe21stCentury.NewYork:VikingPress.

Dubovicki,S.(2019a).FuturisticResearchMethodsasanEncouragementforPredictingTheTeachingofTheFuture.InMatanović,D.&Uemura,A.(Eds.),ProceedingsFromInterna-tionalConferenceEducationandTrainingasBasisforFutureEmployment.Osijek;Wakaya-ma:FacultyofEducation,JosipJurajStrossmayerUniversityofOsijek&FacultyofEcono-mics,WakayamaUniversity,17-30.

Dubovicki,S.(2019b).MethodologicalCreativityinPedagogicalResearch–GlobalChallenge.In Carmo,M. (Ed.), Education and New Developments 2019, Vol. II. Lisabon, Portugal:InSciencePress,36-40.

Dubovicki, S. (2017). Futurološkemetode istraživanja. InOpić, S, Bognar, B.& Ratković, S.(Eds.),Novipristupimetodologijiistraživanjaodgoja(pp.203-221).Zagreb:Učiteljskifakul-tetSveučilištauZagrebu.

Dubovicki, S.&Banjari, I. (2014). Students' attitudes on the quality of university teaching.Sodobnapedagogika,65/131(2),42-58.

Snježana Dubovicki

90

Dubovicki,S.&Jukić,R.(2017).Theimportanceofacquiringpedagogicalanddidacticcom-petenciesoffutureteachers–theCroatiancontext.EarlyEducationandDevelopment,187(10/S1),1557-1568.

Facer,K.(2018).Governingeducationthroughthefuture.InI.Grosvenor&L.RosénRasmus-sen(Eds.),Makingeducation:Materialschooldesignandeducationalgovernance,educa-tionalgovernanceresearch(pp.197-210).Cham,Switzerland:Springer.

Gao,S.L.&Chan,K.L.(2015).FutureOrientationandSchoolBullyingAmongAdolescentsinRural China: The Mediating Role of School Bonding. SAGE Open, 1-9. DOI: 10.1177/2158244014568463

Henson,K.&Balentine,M.B.(1984).EducatingfortheFuture.ActioninTeacherEducation,6(1-2),51-56.

Hideg, É.&Nováky, E. (2010).Changingattitudes to the future inHungary.Futures,42(3),230-236.http://dx.doi.org/10.1016/j.futures.2009.11.008

Ishler,R.E.(1984).PredictingtheEducationalFuture:AViewofEducationintheYear2000.ActioninTeacherEducation,6(1-2),29-34.

Inayatullah,S.(2013).Futuresstudies:Theoriesandmethods.InF.G.Junquera(Ed.),There'safuture:Visionsforabetterworld(pp.36-66).Madrid,Spain:BBVA.

Inayatullah,S.(2008).Sixpillars:Futuresthinkingfortransforming.Foresight,10(1),4-21.Jeffs,T.&Smith,M.K(1999).Theproblemof“youthˮforyouthwork.YouthandPolicy,62,

45-66.Kahn,H.,Brown,W.&Martel,L.(1976).Slijedećih200godina.Zagreb:StvarnostKragulj,S.(2011).Odgojno-obrazovnaklimausveučilišnojnastavi.Životiškola,57(25),35-60.Leahy,S.M.,Holland,C.&Ward,F.(2019).Thedigitalfrontier:Envisioningfuturetechnologies

impactontheclassroom.Futures,Inpress.Lombardo,T.(2017).Futureconsciousness:Thepathtopurposefulevolution.Changemakers

Books.Lombardo,T.(2016).Futureconsciousness:Thepathtopurposefulevolution—Anintroducti-

on.WorldFuturesReview,8(3),116–140.http://dx.doi.org/10.1177/1946756716673636.Lombardo, T. (2014). The future evolution of consciousness.World Future Review, 6(3),

322-335.Lombardo, T. (2011). Creativity, wisdom, and our evolutionary future. Journal of Futures

Studies,16(1),19-46.Milojević,I.(2005).Educationalfutures:Dominantandcontestingvisions.Routledge.Mrazović,M.,Dubovicki,S.&Jukić,R.(2015).Students’SatisfactionwithCommunicationin

UniversityTeaching.TheNewEducationalReview,42(4),91-101.Oyaid, A. (2009). Education Policy in Saudi Arabia and its Relation to Secondary School

Teachers’ ICT Use, Perceptions, and Views of the Future of ICT in Education. Exeter:UniversityofExeter.

Seginer, R. (2009). Future orientation: A conceptual framework. In R. Seginer (Ed.),Futureorientation(pp.1-27).Boston,MA:SpringerUS.

Sinčić,D.(2004).Istraživanjebudućnosti–pretpostavkeproaktivnogmarketinganaposlovnimtržištima.Market-Tržište,16(1-2),53-62.

Singh,R.&Yadav,Y.(2017).PerspectiveofFuturologyanditsImplicationinEducation.GlobalJournalofEnterpriseInformationSystem,9(4),57-61.

Suzić,N.(2012).Futurologijaupedagoškimisocijalnimnaukama.BanjaLuka:Ektos.


91

Tafel,L.S. (1984a).AFutureParadigmforTeacherEducation.Action inTeacherEducation,6(1-2),1-6.

Tafel, L. S. (1984b). The Future and the Education Profession: An Annotated Bibliography.ActioninTeacherEducation,6(1-2),93-101.

Topolovčan,T.&Dubovicki,S.(2019).TheHeritageoftheColdWarinContemporaryCurriculaandEducationalReforms.CenterforEducationalPolicyStudiesJournal,9(2),11-32.

Tröhler,D.(2016).Themedicalizationofcurrenteducationalresearchanditseffectsonedu-cationalpolicyandschoolreforms.Discourse:StudiesintheCulturalPoliticsofEducation,36(5),749-764.

VanderZwaan,B.(2016).Debelangrijkstedrijfverenindekomendedecennia.InB.VanderZwaan(Ed.),Haaltdeuniversiteit2040?(pp.95-141).Amsterdam:AUP.

Vrcelj,S.&Mušanović,M.(2001).Premapedagoškojfuturologiji.Rijeka:Hrvatskopedagoško-književnizbor.

Watson, C. (2015). Futures Narratives, Possible Worlds: Causal layered analysis and theproblemsofyouth.InS.Inayatullah&I.Milojević(Eds.),CLA2.0TransformativeResearchinTheoryandPractice.Taiwan:TamkangUniversity,449-462.

Wildman, P. & Inayatullah, S. (1996). Ways of knowing, culture, communication and thepedagogiesofthefuture.Futures,28(8),723-740.

Jesmo li pozitivno usmjereni na budućnost u sveučilišnoj nastavi?

Sažetak:Nalazimoseuvremenuukojemujenužnopomnoplaniratiipredvidjetipoželjnubuduć-nost,(SinghiYadav,2017).Usmjerenostnapozitivnubudućuorijentacijuiuspješanodgoj-no-obrazovniprocesomogućujemladimaboljuprofesionalnuiosobnuafirmacijutedovodidosmanjenjaproblematičnihponašanja,(CheniVazsonyi,2011).Iznavedenihjerazlogaiznimnovažnodaaktivnostiusveučilišnojnastavibuduusmjerenepromišljanjuobuduć-nosti,mogućimnovimulogamateplaniranjumogućihbudućihishodakakobimladiljudikojeodgajamoiobrazujemobilipripremljenijizasnalaženjeurazličitimbudućimscenariji-ma,aliikakobištouspješnijemoglipripremitibudućegeneracijeučenikazasličnescena-rije.Utomjekontekstuvažnopoticatistudentenaupotrebudivergentnogamišljenjakoje,uzmaštu,predstavlja temeljnopolazište zapronalaženjeprihvatljivih rješenja zavećinudolazećihizazovaskojimabisemoglisretatiubudućnosti.Ukontekstunavedenogaposta-vljasepitanje ide linašasveučilišnanastavaukoraksnavedenimglobalnim izazovima?Rezultatiistraživanjapokazujuda,premamišljenjimastudenata,sveučilišnanastavaneod-gajaineobrazujezabudućnost(92%)!Također,studentiučiteljskogastudijaubudućnostipredviđajunegativnedruštvenescenarije(62%),auodnosunauloguučiteljaubudućnosti,uvelikompostotku(89%),predviđajudaćeihzamijenitihologrami.Ključneriječi:budućnost,pedagoškafuturologija,pozitivnaorijentacija,sveučilišnanasta-va,ulogaučiteljaubudućnosti

92

AKADEMSKO NEPOŠTENJE STUDENATA U KULTURI VISOKOŠKOLSKE USTANOVE

Izvorniznanstvenirad UDK:001.891:174

prof.dr.sc.VesnicaMlinarevićSveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijeku

FakultetzaodgojneiobrazovneznanostiuOsijekuOsijek,Hrvatska

RužicaTokićZec

SveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijekuFakultetzaodgojneiobrazovneznanostiuOsijeku

Osijek,Hrvatska

Sažetak:Akademskonepoštenjeodnosi senapredstavljanje tuđegaradakaosvojega,primjericeprepisivanjenaispitima,prepisivanjezadaćailiplagiranje.Akademskimnepoštenjemkršeseetičkanačeladabisepostigaoboljiuspjeh,atajpedagoškiproblemtemajeraspravenastavnika,medija,javnostiikreatoraobrazovnepolitike,amalojeistraživanjaotompe-dagogijskomproblemukojiseočitujeuskrivenomkurikulumuukulturivisokoškolskeinsti-tucije.Načinsevaranjapromijenio,didaktičkisemožegovoritiotradicionalnim(šalabah-ter,pisanjenarukamainogama,napuštanjeprostorijeisl.)isuvremenimmetodama(ko-rištenjemobilnihtelefona,kalkulatora,MP3uređaja,različitihbežičnihuređaja,pametnihtelefona,olovakastintomkojapostanevidljivasamopodposebnimsvjetlom,pametnihsatova).Etičkikodeksdefiniraneprihvatljivaponašanjauakademskojzajednici,auovomeradustudenata.AnalizirajuseEtičkikodeksipetSveučilištauRepubliciHrvatskojteSveu-čilištadvijueuropskihzemaljateseiznosestavovifokusgrupenastavnikaoakademskomnepoštenjustudenataunastavinaFakultetuzaodgojneiobrazovneznanostiSveučilištauOsijeku.Nastavniciuočavajuvaranje,iznoseprimjereidajupreporukeusprječavanjuaka-demskoganepoštenja i toprepisivanjena ispitima,plagiranje ili krivotvorenje radova ilidijelovaradovadrugihosobateiznošenjeidejadrugihosobakaovlastitih.Pristupnastav-nikaoakademskomnepoštenjustudenatavažanjekontekstualničimbenikkojiodređujepojavnostvaranjauodgojno-obrazovnomprocesu.Nastavnici trebajubitiuzorietičkogaponašanja/akademske čestitosti da bi osvijestili studente i očekivali od njih poštivanjeetičkihnormi,azlouporaba ikršenjeetičkihnačelatrebajubiti strogozabranjeni i imatisankcije. Pojedinac osobno odgovara za svoje akademski nepoštene radnje, a problemnepoštenjatrebabitiusredištuširegadruštvenogakonteksta.Ključneriječi:akademskonepoštenje,nastavnici,studenti,kultura,etičkikodeks

UVOD

“Akademsko nepoštenje predstavlja bilo koju vrstu prijevare vezane zapostupak prijavljivanja, ispitivanja ili druge vrste provjere znanja (npr. upotreba ili


93

namjeraupotrebebilješki,podataka,mobitelazavrijemeispita,lažnopredstavljanjeipredstavljanjetuđegaradakaosvojega),plagiranjeikrivotvorenjeradovailidijelovaradovadrugihosobateiznošenjeidejadrugihosobakaovlastitih,bezznanjaautorailinavođenjaizvora,stvaranjesituacijaukojimaćedrugistudenti/icebitizakinutizaakademskadobrailiukojimastudent/icaimanepoštenuakademskuprednostpreddrugimstudentima/icama,pokušajutjecanjananepristranostvrednovanjanastavni-ka, prepisivanje na ispitu, neprimjereno ponašanje vezano uz nastavni proces (na-mjernoometanjeiliprekidanjenastave)“(Fjorović,2018:112-113).Unalazimapara-digmemoralaietiketedanašnjihdvojbiuraduFjorović(2018)impliciradaseprofe-sionalnoetičkoponašanjenikakonemožerazdvojitiodopćihmoralnihstandardadru-štva.Etikusesituirakaoskupprincipailikodeksmoralnogaponašanja,a“etikapodra-zumijevaprocjenuiprimjenumoralnihvrijednostikojedruštvoilikulturaprihvaćajukaosvojenormeˮ(Dej,2004premaFjorović,2018:108).Stogaetikapodrazumijevaprocjenu iprimjenumoralnihvrijednostikojepojedinodruštvo ilikulturnikontekst(npr.visokoškolskeustanove)prihvaćajukaosvojenorme.Valjanaglasitidaseetičkenormeuvijekdonoseukonkretnomkontekstu,oneuključujuipolitičku,društvenuikulturnuklimujerpolitičkeelitešaljusvojimponašanjimaporukeštosesmatračas-nim,aštonečasnimponašanjem.Akademskonepoštenjevaranjemnaispitimakaoproblemnafakultetima,raspravajenastavnikaikreatoraobrazovnepolitike.Varanjepredstavljabilokojenamjernoponašanjekojekršipostojećapravilaoradunatestuilizadatkuistudentu/icidajenepravednuprednostuodnosunadrugei/ilismanjujetočnostzaključkaonjegovom/njezinompostignuću(Cizek,2003).“Obrazovnajepro-fesija prvapozvanaprepoznati vrhunsku važnost istinoljubivosti i predanosti težnjipremaizvrsnomeunastojanjudaseudruštvuprodubirazumijevanjemoralnihstan-darda”(Žitinski,2006:2).OproblemuakademskoganepoštenjaizvještavajuimedijiuRepubliciHrvatskoj,varanjepostajedruštvenoprihvatljivo,doksumetodevaranjasve kreativnije, a studenti su u potrazi za savršenim načinima te danas koristetehnologijuzaunaprjeđenjevještinavaranja.Danaspostojeinternetskiservisi,poputTurnitina,kojiomogućavajunastavnicimausporedbupisanogaradasasvimostalimradovimaubazi.ProgramProctortrackbilježisvakookretanjeglave,pogledeustranu,podizanjeolovke spoda i sličnaponašanjanapismenim ispitimakojamoguotkritipokušajvaranja,nounassenekoristi.

Istodobno semože postaviti i pitanja: je li odnos studenta i nastavnika kaoodnospolicajcailopova?Osjećajulistudentikrivnjuzbogvaranja?SankcionirajuliseprekršiteljiikakosenatogledauEuropskojunijiilidrugdjeusvijetu?Tosusamonekaodpitanjakojasesvakodnevnosrećuuakademskojzajednici.Uameričkomobrazov-nom sustavu prepisivanje studenti percipiraju narušavanjem vlastitoga rezultata iupozoritćenakolegustudentakojisetakvimsredstvimasluži,aokruženjeidruštvoganećeosuditi za takvoponašanje,dokbiuRepubliciHrvatskoj takavstudentbioprozvan“tužibabom”snegativnomkonotacijom,aprepisivačsnalažljiv.UVelikojBri-tanijiiuFinskojkodstudentajerazvijenasvijestdajeprepisivanje(testovi,kolokviji,ispiti, seminari, diplomski radovi)oblik varanja tj. akademskoganepoštenja i takve

Vesnica Mlinarević, Ružica Tokić Zec

94

studentesmatrajuprevarantimakojivišenemajuštotražitinasveučilištu.Primjerice,studentikojeuNjemačkojnastavnikuhvatiu“švercanjuˮsuvremenimtehnologijamadobivajupotpunuzabranustudiranjanasvimfakultetima.Unastavkuse radadajeempirijskapotkrjepaproblemaškolskoga/akademskoganepoštenjaprikazomrezulta-tadosadašnjihrezultataistraživanja.

KukoljaTaradi,TaradiiĐogaš(2012)provelisuistraživanjeukojemuječak97%hrvatskihstudenatapriznalovaranjanaispitima,asituacijanijetakvasamouRepu-bliciHrvatskoj,većsuiusvijetustopeprijavavaranjauporastu.Rezultatiistraživanja(Hrabak,Vujaklija,Vodopivec,Hren,MarusićiMarusić,2004)kazujedaje94%stude-natabaremjednomvaralo.Varanjejeproblem,akadatrebareagirati,otomeinastav-nici imajurazličitamišljenja.Rezultati istraživanjaŠtambuk,MaričićiHanzec(2015)provedenosnastavnicimauhrvatskimškolamaifakultetimapokazujedaje51%na-stavnikabarem jedanput zanemarilo varanje, dok istodobnovaranje smatrajupro-blemom.

Pitanjejehoćelistudentiprestativaratiakonastavnicipojedineslučajevevara-njanetretirajuozbiljno.Akademskonepoštenjenijeupitnoiteškojespriječititakavoblikponašanja,amožeprestatiukolikostudentidobijupovjerenjekojenećehtjetinarušiti.AmeričkiznanstveniciMcCabe,Butterfield iTrevino (2006) iznoseda jezapovećanjestopevaranjakrivrazvojtehnologijeiinternetkojijesveprisutannamobi-telima, tabletima, računalima i ručnim satovima što omogućava dostupnost infor-macija u bilo kojem trenutku te predviđaju kako bi stopa varanja jošmogla rasti.Varanje je pokušaj studenata da predstave tuđi uradak kao svoj (Jensen, Arnett,FeldmaniCauffman,2002),namjernokorištenjeilipokušajkorištenjaneautoriziranihmaterijala,informacijailipomagalauučenju(Pavela(1997),amožebitiipokušajpre-pisivanjanakolokvijuiispitu.Analizeakademskogaintegritetaiakademskogavaranjapokazuju da se istraživanja većinom fokusiraju na individualne (dob, spol i prosjekocjena…) ili okolinske čimbenike (nadzor, kazne i nagrade za ponašanje i dr.) kaouzročnikeilikorelateakademskogavaranja(CrowniSpiller,1998).Fenomenakadem-skoganepoštenja istražujeseosobinskim iokolinskimčimbenicimakoje iudrugimistraživanjimapovezujusvaranjem.Pojediniautorinavodepostojanjerazličitihkore-latasvaranjem(dob,spol,prosjekocjena,samopoštovanje,društveniiosobnistavovipremavaranju)(IyeriEastman,2006;McCabeisur.,2006;GrimesiRezek,2005),anajveći su korelati učestalosti varanja očekivanje uspjeha nakon toga ponašanja,obrascitogaponašanjauprošlosti,pozitivnistavovipremavaranjutepercepcijadajevaranjedruštvenoprihvatljivo.Pretpostavkajedaćestudentivarationdakadapret-postavljajudasuuokruženjuukojemujemalavjerojatnostdabuduuhvaćeni(velikibrojstudenata,samojedantestbezpodgrupa,neprovjeravanjeimogućnostunošenjastvariitd.

Istraživanjaoučestalostinepoštenihradnjinahrvatskimsuvisokimučilištimarijetka, aukazujuna stalnostnepoštenogaponašanja inavisokoškolskoj razini.Nauzorku studenata i studenticamedicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj, KukoljaTaradi i sur. (2012) ilustriraju raširenost varanja: 97% sudionika koristilo je neku


95

metoduvaranjatijekomstudiranja.RezultatiistraživanjaPupovac,Bilić-ZulleiPetro-večki(2008)pokazujuda65%ispitanihhrvatskihstudenatasmatradajesamoplagira-njeopravdanoiprihvatljivo,a20%iskazujestavdajevaranjenaispitimaprihvatljivo.NazadarskomjeSveučilištuprovedenoanketnoistraživanjeoraširenostiakademsko-ganepoštenjasa194studenatana1.i3.godinipreddiplomskihstudijakaoinjihovimstavovimaotakvomponašanju(Zmijarević,Doolan,Marcelić,2017).Rezultatiistraži-vanjakazujuoučestalostiakademskinepoštenihradnji(studentinajčešćepotpisujudrugestudentekadaihnemanapredavanju,dopuštajudrugimaprepisivatiodnjihdomaćezadaće,seminareiliesejeteprepisivatiodnjihnapismenomispitu),aodgo-vorinavodedanavedeneakademskinepošteneradnjemogućedoživljavajukaoizrazkolegijalnosti.Pritome,trećinaispitanihiznosidaprepisujetuđezadaće,seminareilieseje,aokopetinedaprepisujepoglavljeilitekstizknjigebeznavođenjaliterature.Rezultatiistraživanjakazujudanastavniciuočavajuvaranje,nesmatrajugaozbiljnimproblemomtečestoneprihvaćajudioodgovornostizanjegovojavljanje,aneprimje-renimreakcijamadoprinosenjegovomodržavanju(ErcegovaciRichardson,2004).Na-lazinavedenihidrugihistraživanja(Štambukisur.2015),premakojimasuakademskinepošteneradnjeintegralniaspektobrazovnihiskustavaučenikaistudenata,govoreuprilogtezidasutakveradnjestrukturniproblemhrvatskogaobrazovnogasustava.

Istraživanjakazujudasebrojonihkojivarajupovećavazadnjihnekolikodeset-ljeća(Curran,MiddletoniDoherty,2011),apovezujusesasvevećompotrebomzauspjehomudanašnjemvisoko kompetitivnomglobalnom svijetu. Istovremeno se inačinvaranjapromijenio,stogasemože,didaktički,govoritiotradicionalnimisuvre-menimmetodamavaranja(Curranisur.,2011).Tradicionalnesuupotrebašalabahte-raiskrivanjeistihnaraznimmjestima,pisanjenarukamainogamatenapuštanjepro-storije(npr.odlazaknatoalet).Usuvremenesemetodeubrajakorištenjemobilnihtelefona, kalkulatora,MP3 uređaja, različitih bežičnih uređaja, pametnih telefona,olovakastintomkojapostanevidljivasamopodposebnimsvjetlom,pametnihsatovateisprintanihetiketastvarinaklupi.Percepcijadruštveneprihvaćenosti/neprihvaće-nostiprepisivanjamožetakođerbitiprediktorvaranja.RezultatiistraživanjaEisenberg(2004) kazuju da studenti koji pokazuju više moralne stavove manje odobravajuprepisivanjenaispitima,manjesamiprepisujuidajudrugimadaprepisujuodnjihodonihsmanjemoralnimstavovima.Ovažnostikulturološkihstavovagovorerezultatikojipokazujudasustudentiutranzicijskimdruštvimasklonijiprepisivanju(GrimesiRezek,2005).Rezultatiistraživanjapokazujudamlađiljudisvevišegledajuprepisiva-njekaojednuodmogućnostiproguravanjauživotu(Etterisur.,2006;PhillipsiHorton,2000premaCurranisur.,2011).

VizekVidović,Rijavec,VlahovićŠtetićiMiljković(2003)željuzadobromocje-nomkaorazlogomzavaranjeminterpretirajuukontekstumotivacijskihteorija.Auto-ricaopisujeekstrinzičnumotivacijukaooblikovanuvanjskimčimbenicima(npr.ocje-nom),aintrinzičnumotivacijukaooblikovanuonimštonas“iznutraˮnavodinaaktiv-nost(npr.željazaznanjem).Čuljak,ŠunjićiLjubičić(2013:279)iznoserezultateistra-živanjanačetirimafakultetimauBosniiHercegovinikojipokazujudasestudenti“koji


96

studiranjepercipirajuvažnim,korisnimizanimljivimneštorjeđeodlučujunavaranjeuakademskomkontekstuˮ.

Rezultatinavedenihistraživanjaotvarajupotrebuuvođenjapromjenauvisoko-školskoobrazovanje,astanjeodražavaiširedruštvene,političkeigospodarskepro-cesete jevažnouširemukontekstugraditimehanizmekojionemogućujuneetičnoponašanje.Intervencijebimoglebitiusmjerujačanjaintrinzičnemotivacijestudenatazaobrazovnimsadržajem,boljegaformataispita,uvođenjatehnološkihinovacijapo-putračunalnihprogramazadetektiranjeplagiranja,boljegainformiranjaoakademskinepoštenomponašanjuisankcijamazatakvoponašanje.Sustavnoprovođenjeinter-vencijamoglobibitivrijedankorakpremanjegovanjuobrazovneklimeukojojjeaka-demskinepoštenodjelovanjenedopustivo.

METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

Ciljistraživanjabiojeanalizaiusporedbaetičkihkodeksapethrvatskihsveuči-lištaidvajueuropskihteutvrditistavovesveučilišnihnastavnikaoakademskomnepo-štenjustudenataukulturivisokoškolskeustanove.AnaliziranisuEtičkikodeksiSveu-čilištauRepubliciHrvatskoj i sveučilištaudvjemaeuropskim zemaljamametodomradanadokumentaciji,adeskriptivnosuiznesenerefleksije8nastavnikazaposlenihnaFakultetuzaodgojneiobrazovneznanostiSveučilištaJosipaJurjaStrossmayerauOsijeku o akademskom nepoštenju studenata na navedenom fakultetu metodomfokusgrupekojajeobjašnjenaunastavku.

REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA

ETIČKIKODEKSIProvedenom analizom etičkih kodeksa hrvatskih sveučilišta (Zagreb, Osijek,

Rijeka,ZadariSplit)tedvajuetičkihkodeksasveučilištauEngleskoj(London)iFinskoj(Oulu),dobioseuviduopćeodredbe,općaetičkanačela,pravaiobvezenastavnikaistudenata te etička povjerenstva, akademski nedopuštene radnje i potencijalnesankcijenedopuštenogaponašanja.

UEtičkomkodeksuzagrebačkogaSveučilištauvodiseizraz“članovisveučilišnezajedniceˮkoji“označujesveosobekojestudiraju,izvodenastavu,baveseznanstve-nimi/iliumjetničkimradom,surađujuuizvedbiznanstvenih,umjetničkihi/ilinastav-nihprogramatedjelujuuokviruzajedničkihipomoćnihslužbi,neovisnoovrstiitra-janjuugovoranatemeljukojegaostvarujupravaiobvezenaSveučilištu”(EtičkikodeksSveučilištauZagrebu,2007:2).Studentikaočlanovisveučilišnezajednicejednakokaoinastavnici imajuprava,ali iobveze. Stoga seudijeluEtičkapravilaunastavnom,znanstvenomiumjetničkomraduzagrebačkogaEtičkogakodeksanavodeneprihvat-ljiveprakseunastavi:(1)Studentisudužnisuzdržavatiseodprepisivanja,bezobzira


97

naoblikvrjednovanjastudentskogarada.(2)Prepisivanjemsesmatranedopuštenoprimanjeidavanjepomoćikojeimaciljnanedopušteninačinutjecatinakorektnostocjenjivanjenaispitimaiudrugimoblicimavrjednovanjaradairezultatačlanovaaka-demskezajednice.(3)Članovisveučilišnezajednicenesmijupoticatinaprepisivanje,omogućivatigaitolerirati(članak15).Također,nijeprihvatljivoizmišljanje,krivotvo-renjekaoniplagiranjerezultataznanstvenogarada.

U Etičkom kodeksu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (2011)premačlanku14.plagiranjemsesmatra“svakoprepisivanjeriječi irezultatadrugihautoraiprikazivanjekaosvojih.Preuzimanjeidejaizamislitakođersesmatraplagira-njem.”Učlanku15.krivotvorenjesedefinirakao“zloupotrebarezultataistraživanjate mijenjanje i naknadnamanipulacija izvornim podacima i njihovo neutemeljenoispuštanjeizanalize”.Učlanku20.navodisedauakademskomraduzastudentevrije-deistapravilakaoizaostalepripadnikeakademskezajednice.

EtičkikodeksSveučilištauRijeci(2006)prvijedonesenietičkikodeksuRepu-bliciHrvatskoj,arazlikaodzagrebačkogaiosječkogaDodatakjeEtičkomkodeksuteEtički kodeks za studente/studentice. Članak 6. navodi da akademsko nepoštenjeugrožavakvalitetuobrazovanjaiobezvrjeđujeistinskapostignućačlanovaakademskezajednice.PovredomEtičkogakodeksasmatrasepribavljanje,kopiranje,umnožava-nje, upotreba ili namjera upotrebe ispitnogamaterijala bez dopuštenja ovlaštenihosoba;pribavljanje,prenošenje,primanje,upotrebailinamjeraupotrebeispitnihrje-šenja;upotrebailinamjeraupotrebebilješki,podataka,računarailidrugihelektronič-kihnapravailiprogramazavrijemeispitaukolikonijeizrijekomdopuštena;lažnopred-stavljanje i predstavljanje tuđega rada kao svojega; pomaganje pri obavljanju bilokojega akademskoga zadatka u prilici u kojoj se očekuje da student obavi zadataksamostalno;upotrebavećocijenjenihradovailivećihdijelovasadržajavećocijenjenihradovauciljuponovnogaocjenjivanja;iznimnomanjidijelovisadržajavećocijenjenihradovamoguseupotrijebitiuzposebnaodobrenjanastavnikailimentora;mijenjanjeilinamjeradaseprepraveocjeneilirezultativrjednovanjaispitailiizvješćasdrugihprovjeraznanjatenamjernouništavanjeakademskogaradailinaporadrugihstude-nata.RazličitostjeEtičkogakodeksaSveučilištauRijeciiparagraf6.4.kojiakademskimnepoštenjemsmatraistvaranjeprilikaukojimaćedrugistudentibitizakinutizaaka-demskadobrailiukojimastudentstvaranepoštenuakademskuprednostpreddrugimstudentima,akaoprimjersenavodi: izrada,krivotvorenje,tiskanje,reproduciranje,kopiranje,izmjenjivanje,premještanjeiliuništavanjebilokojegasveučilišnogaspisasnamjeromdaseprevari,dezinformirailiuskratiinformacijadrugojosobi;premješta-nje, skrivanje ili namjerno uskraćivanje knjiga ili drugoga bibliotečnogamaterijala,poglavitoonogavezanogauzobveznuliteraturu;uplitanjeuraddrugihstudenatasnamjeromometanja rezultata njihova rada (primjerice, kontaminiranje laboratorij-skihuzoraka ili sl.). KaopovredaEtičkoga kodeksanavodi se i utjecanje ili pokušajutjecanjananepristranostvrjednovanjanastavnika,zatimpristupuprivatniurediliprostorbilokojegačlanasveučilišnezajednicebezdopuštenjaovlaštenihosoba,javnozastupanje ili predstavljanjeSveučilišta,bilo koje sastavniceSveučilišta, studentske


98

organizacijeilidrugogačlanasveučilišnezajednicebezdopuštenjaovlaštenihosobatejavnoiznošenjeneprovjerenihinetočnihpodatakaodrugimstudentimaiostalimčlanovimasveučilišnezajednice.

UEtičkomkodeksuSveučilištauZadru(2010)navodesepravaiobvezenastav-nika,studenataiostalihzaposlenika,aČlanak14.naglašavadasustudentiravnoprav-ničlanovisveučilišnezajedniceteimpripadajusvapravakojaproizlazeizdostojanstvanjihoveosobe.Od svakoga se studentaočekujeodgovorno i savjesno ispunjavanjeobveza.Svakistudentimapravoidužnostaktivnosudjelovatiuobrazovnomprocesu,koristitikonzultacije,zatražitipomoćilisavjetkojiseodnosinastudij;posredstvomizabranihpredstavnikaiznositimišljenjeusvezisnjihovimpravimaiobvezama.Duž-nost je studenata čuvati ugled i dostojanstvo svih članova sveučilišne zajednice iSveučilištauZadruucjelini,promoviratimoralneiakademskevrijednostiinačela.

EtičkikodeksSveučilištauSplitu(2009)naglašavavažnostznanstvenečestitostitedefiniratemeljnepojmovepoputizmišljanja,krivotvorenjaiplagiranja.Studentisuusvojimobvezamaizjednačeninastavnicima(“Uakademskomokruženju,znanstve-nomraduiobjavljivanjurezultatatogaradazastudentevrijedeistapravilakaoizaostalepripadnikeakademskezajednice”,2009,Članak14.).Nadalje,studentiuživajupuneljudske,akademskeiintelektualneslobodekaoisvidrugipripadniciakademskezajednice. Kao obveze studenata navode se: pošteno ispunjavanje obveza, težnjaakademskojizvrsnosti,humanoikulturnoponašanjespoštovanjemibezpredrasuda.

Uzetičkejekodeksevažanipravilnikostegovnojodgovornostikojegadonosisvakosveučilište.Povredeobvezamogubitilakšeiteže.Otežinipovredeovisiisank-cija.Lakšompovredom(avezanouzakademskonepoštenje)smatrasenedopuštenopružanjeiprimanjepomoćinaispitukaoiupotrebanedopuštenihpomagala.Težompovredomobvezasmatraseneovlaštenokorištenjetuđegaindeksailidavanjenako-rištenjevlastitogaindeksa,krivotvorenjepotpisanastavnikauindeksu,dokumenataiisprava, predaja seminarskoga, završnoga ili diplomskoga rada čiji je sadržaj djelodrugogastudentailitrećeosobe,prepisivanjevećegadijelailicijelogaseminarskoga,završnogailidiplomskogarada,ponavljanjelakšihpovredaobvezai/ilineispunjavanjaobveza više od dva puta u akademskoj godini (Pravilnik o stegovnoj odgovornostistudenata Sveučilišta Josipa Jurja StrossmayerauOsijeku, 2010). Za lakšepovredepredviđasepisanaopomena,azatežezabranapolaganjaispita,privremenoisključe-njesastudijateisključenjesastudija.

Dabi seuvidjeliprimjeriprakseudrugimeuropskimzemljamazaprimjersuuzetadvaeuropska sveučilišta,odnosnoEtički kodeksSveučilištauOulu, Finska teEtičkikodekssveučilištaUCLuLondonu.EtičkikodeksSveučilištauOulu,uFinskoj,kaoprimjerekršenjadobreznanstvenepraksenavodifabriciranje(izmišljanje)iizno-šenje izmišljenih rezultata ili postupaka istraživanja; krivotvorenje – modificiranjerezultataistraživanja;plagiranje–korištenjetuđihmaterijala,riječi,prijevodailitek-stova bez navođenje autora; zlouporabu – korištenje tuđih rezultata kao svojih.UEtičkomsekodeksunavodiinedoličnoponašanjestudenatakojeseočitujeukorište-njunedopuštenihbilješki, literature ilidrugihmaterijalatijekomispita;prepisivanje


99

odgovoradrugihstudenatanaispitu;kopiranjeesejaidrugihpisanihradovadrugogastudentaipredstavljanjekaosvoje;pisanjeispitaumjestodrugogastudenta;korište-njeradovadrugihstudenatausvojimradovimabeznavođenjaizvora;korištenjeisto-garadanavišekolegijainepravilnonavođenjeizvora.Dajuseuputeispitivačima/na-stavnicimaštopoduzetiuslučajuvaranjanaispitima.Prvosedajeusmenaopomenastudentu.Ukolikoinakonusmeneopomenestudentidaljenastavisprepisivanjem,nastavnikće zamoliti studentadanapustiprostorijuukojoj seodvija ispit te će sastudentomnaknadnoprovestirazgovor.Ukolikoispitivačipredmetninastavniknisuistaosoba,ispitivačpišeizvješćeoprepisivanjutegaurokuodtjedandanapredajepredmetnomnastavniku.Predmetomsedaljebaviprodekanzanastavu.Kadajeriječoplagiranjupisanogarada,finskoSveučilišteposjedujeprogramzaprovjeruautentič-nostipisanihradova.Programuspoređujestudentovpisaniradsbazomostalihradovatepokazujekolikojetekstapreuzetoizdrugihradova.

University College London (UCL) prvo je englesko sveučilište na kojemu sustudiraleženetejeprvotakvosveučilištekojejeprimalostudenterazličitihrasaivje-roispovijesti.Etičkikodekszastudentesadržičak54stranicevezanezaetičnopona-šanje studenata. Poglavlje 9, Ispitne nepravilnosti i plagiranje, definira nepoželjnoponašanje studenata tijekom ispitivanja tedrugeoblike falsificiranjedokumenata irezultata istraživanja,poputplagiranja,dosluha sdrugimstudentima ili izvršavanjaobvezaumjestodrugihstudenata(1.kršenjepropisaoispitivanju:unošenjematerijalakoji nisupotrebni za ispit u ispitnuprostoriju; iznošenje pisanoga ispita ili dijelovaispitaizispitneprostorije;pokušajprepisivanjaoddrugihstudenatailidogovorokoodgovoratijekomispita;svakipokušajneovlaštenogarukovanjaispitimailiradovimanakon što ih student preda; neovlašteno napuštanje ispitne prostorije za vrijemeispita;lažnopredstavljanje;ostaleradnjekojestudentudajunepravednuprednost,2.plagiranje–predstavljanjetuđihriječi,misli ilidjelakaosvojih,3.samoplagiranje–ponovnokorištenjeistogarada,4.Dosluh–nekolikostudenatazajednoradenaje-dnomzadatku,aligastudentpredajekaoindividualnirad(nijeistoštoiskupinskirad),5.Falsifikacija–lažnaizmjenailipogrešnoprikazivanjepodataka,6.Varanjedogovo-rom(eng.contractcheating)–kadatrećastranaizvršizadatak(npr.napišepisanirad),a student ga predstavi kao svoj vlastiti rad). Kod lakših se prekršaja (prvi prekršaj,prekršaj naprvoj godini studija te radovi za koje semožedokazati da jeplagiranamaksimalno jedna trećina rada) predviđaju sankcije poput negativne ocjene ili na-stojanjadastudentponovonapišerad.Zaostale,težeprekršaje,podnosiseprijavanadležnimtijelimaSveučilištakojirazmatrajuslučajidonoseodluku.Odstudentaseprijedonošenjaodluketražiočitovanje.SankcijeoviseotežinipovredePravilnika,amogubitidasestudentisključisFakulteta,damuseneizdadiplomailiukolikojevećdiplomirao,daseakademskistupanjopozove.

FOKUSGRUPE

Fokusgrupametodajegrupnogaintervjuiranjaukojemuseinterakcijadogađanarazinimoderatoraiskupinetenaraziničlanovaskupine,anjezinasejedinstvenost


100

očitujeiusinergijiinterakcijeuskupini(KruegeriCasey,2000).Oneomogućujurekon-struiratispektarstavovapremanekompitanju,spletmotivakojeljudiimaju,strukturemodelaracionalizacijeodređenihodlukailistavova,vezuizmeđurazličitihtemakojemoždanaprvipogledneizgledajupovezanoitd.(SkokoiBenković,2009).Osam(8)nastavnikaFakultetazaodgojneiobrazovneznanostiuOsijekusudjelovalojeuistra-živanju,njihoverefleksijenastudentskoponašanjetijekompisanihispitailipredajepisanihradovaprikupljenesuianaliziranedabiseuvidjelistavovinastavnikaoaka-demskomnepoštenjustudenata.

1. Nastavnicisuuočiliiiznijelioblikeakademskoganepoštenjaskojimasusesreliusvomeradu:prepisivanje(izliteraturepodklupom,pretraživanjenamobitelu);po-maganje kolegama,došaptavanje; podmetanje tuđih seminara i uradaka; lažnopredstavljanje;korištenjebubicazauhoimobitelazavrijemepisanjaispitaikolo-kvija;plagiranjeseminarskihidiplomskihradova(skidanjegotovihradovasinter-neta i prikazivanje kaoda su vlastiti); sklapanje seminarskih radovaprepisanimdijelovimavišeradovasinterneta;lažneoptužbeusveučilišnimanketama(jernisudobilipotpiszbogneredovitogapohađanjanastave);prijetnjedolaskomroditeljazbogpadanaispitu;prijetnjeroditelja;prijetnjeprijavomupravi(dekanuirektora-tu) ako ne dobije potpis (a imala je 75% izostanaka); krivotvorenjemedicinskedokumentacije i liječničkih ispričnica zbog velikogabroja izostanakana nastavi;potpisivanjestudenatakojinisunapredavanjimai/iliseminarimanapotpisnelisteoprisustvunanastavi;upismenimseminarskimradovimastudentisunavodilituđeriječikaosvoje,dakle,nisucitiralinitiparafraziraliautorenapravilannačin;poku-šalisupredatiseminarskiradpodsvojimimenom,nouočenesuprevelikesličnostisaseminarskimradomdrugogastudenta.

2. Nastavnicisuiznosilijedanslučajakademskoganepoštenjaskojimsusesrelitije-kompostupkaprovjereznanjakakoslijedi:pripismenojprovjeri(kolokvij)zadatakjetrebalonapravitinaračunalu–kolegajepodijelioonoštojeonnapraviosjoššestkolegakojesupredaleistizadatak(otkrilesuihistovjetnegreškesizvornom;studenticajenanogama,ispodstola,imalamobitelskojegajepokušalaprepisatiodgovore na pismenom ispitu; studenti su posjedovsali mobitelom fotografiranpismeniispit(kolokvij);pokušajiprepisivanja,korištenje“švercaˮ;prepisivanjesašalabahtera;tijekompismeneprovjereznanja(kolokvij)studentjepokušaosmo-bitelaprepisatiodgovornapostavljenapitanja;držao jepri tomemobitelmeđunogamaiuočilasamdakriomicepogledavanamobitel,zamolilasamgadaspremimobitelutorbu,štojeiučinio,asobziromdajetobilouprvih5minutapisanjaispita,nisammoglatočnoprocijenitijeliuspioprepisatineštosmobitelapasammudopustilanastavakpisanjaispita.Jedanjenastavnikriješioproblemakadem-skoganepoštenjauvođenjemisključivousmenihispita:“Budućidaimamisključivousmenuprovjeruznanjanaispitima,morampriznatidanisamdosadaimaoslučajakademskog nepoštenja. Jedan od razloga zašto isključivo provjeravam znanjeusmenimputemjeitajdaizbjegnemmogućeneetičneradnjestudenata.ˮ


101

3. Nastavnici su dali primjere načina akademskoga nepoštenja studenata prilikomizradepisanihradova:“Studentiplagiranjedoživljavajudostabenigniminebitnim.Npr.kodseminarakompiliranjekopiranjemdijelovatuđihradovabezpozivanjanaizvorneautorejedostaraširenoistudentitonedoživljavajukaoproblematično,štojepomeniproblematično.StudenticanaErasmusujezaispitnizadatakimalana-praviti 4 seminarska rada (esejaodnekoliko stranica) kroz semestar. Sva je4upotpunostiprepisalasinterneta(copy-paste)snekolikointernetskihstranica.Pro-gramzaplagiranjepokazaojeda98%seminarskogradaplagirano.Svakesegodi-nenađeponekolikostudenatakojiplagirajuvećiilimanjidioseminarskihradova.Jednomzgodomsamimaoslučajstudenticekojajedoslovnocijeliseminarskiradcopy-pastesnekolikointernetskihstranica.Onoštojeposebnozanimljivounave-denomslučaju,kolegicasenijepotrudilaujednačitifontuseminarskomradu,takodasetočnovidjeloskojihsuinternetskihstranicadijeloviseminarskogaradaplagi-rani.Tijekompisanjazavršnih idiplomskihradovadogodisedanekistudentinestave znakove navoda na citate koji su doslovni ili parafraziraju bez navođenjaautorailiinternetizvora.Nisamsedosadasusrelaskrivotvorenjem,nodajesam,sigurnobihreagiralaipozvalasenaEtičkopovjerenstvonašegaFakulteta.Čestosesusrećemspokušajemplagiranjaradova.Naime,tosedogađana1.godinistu-dijakadastudentipremamommišljenjunisusvjesnikolikogriješeizapravoizne-znanjačinepogreške.Nastojimuprvimsatimaobradititemuznanstvenečestitosti,upućujemstudentenaEtičkikodeksSveučilištaJosipaJurjaStrossmayerauOsijeku,EtičkopovjerenstvoFOOZOS-akaoipravilnocitiranjeiparafraziranjedrugihauto-ra.Višetoleriramtakvevrsteprekršajana1.godiniičimuočimplagiranjenastojimimukazatinaistoteinzistiramnaispravljanjuseminarskogaradasvedokistinijekorektnonapisan.Običnostudentiprihvaćajusugestije,ispričavajusezbogsvoganeznanja,tražepomoćiispravesvojseminarskirad.Opisatćujedanslučajukoje-mujedošlodopreuzimanjagotovocjelokupnogaseminarskogarada.StudentinaOpćojpedagogijiiPedagogijiimajusličnetemeseminarskihradovaikolegicastu-denticaučiteljskogastudijapreuzelajeseminarskiradodstudenticepredškolskogastudija.Čimsamtouočilapozvalasamstudenticunarazgovor,aprethodnopro-našla seminarski rad od kojega su preuzeti neki dijelovi. Prvotnome studenticaželjelauvjeritiuistinitostsvogaradanaglašavajućidasuvjerojatnoobjekoristileistuliteraturu.Ukazalasamjojnaprevelikesličnostiinakrajujestudenticanepriz-najućiispravilasvojradipredalanovuverzijurada.Iakojebiloriječostudentici1.godine,najvišemejerazočaralačinjenicadamestudenticalagalainijeseispričala.NisamjuprijavilaEtičkompovjerenstvujerjenakrajuipakispravilasvojrad.ˮ

4. Nastavnicisuiznijelikojaimneprihvatljivaakademskaponašanjastudenatasme-taju:“Pomaganjedrugimaiprimanjepomoćioddrugih,kojisuimuprincipukon-kurencija,aistovremenonesaznajuvlastiturazinuznanja/neznanja.Najvišesmetalaganjeiprijetnje(prijavomupravi,roditeljimaisl.)jernisuispunilisvojestudent-skeobvezekojesuimjasnopredočenenapočetkusvakogakolegija,iopisanesuuPravilnikuostudiranju.Najvišemesmetaplagiranjeseminarskihradovajersvakoj


102

generacijinapočetkusemestranaglasimdajeplagiranjeneetičnoidatonerade,nažalost,usvakojgeneracijiimanekolikopojedinacakojijednostavnoneslušajumojeupute.Potpisivanjestudenatakojinisuprisutninanastavipasemoratijekompredavanja,posebicenakonstanke,provjeritipotpisnalistaibrojprisutnih.Prepi-sivanjenaispitimaicopy-pasteudijelovimakadatrebajuiznijetisvojemišljenje.Najvišemismetakadasusvjesniprijevareinijeimzbogtoganeugodnonitižao.Npr.jednomjeprilikomstudenticiispalonekoliko“šalabahteraˮizdžepaiapsolut-nonisamuočilanitiseizjasniladajojježaoidaseispričava.Mojajepretpostavkada takvi studenti to čine ili pokušavaju činiti i pod drugim kolegijima.Od našihstudenata, odgojitelja i učitelja, prvenstveno očekujem odgovornost, iskrenost iuzornoponašanjejerćetrebatibitipozitivanmodeldjeci,anežaljenjezbogpoči-njenihpogrešakasmatramdapunogovoriotimosobama.ˮ

Preporukenastavnikausprječavanjuakademskoganepoštenjapodijeljenesupre-madvjemakategorijama:a)prepisivanjenaispitimaib)plagiranjeilikrivotvorenjeradova ilidijelovaradovadrugihosoba,te iznošenje idejadrugihosobakaovla-stitih.a) Prepisivanjenaispitima(Uvodnikolegijnapočetkustudijakojibiiheduciraoo

problematici iposljedicama.Povremenodrastičnijekaznitipočiniteljekaopri-mjer–jerproblemsmoiminastavnicijerneradopovlačimodrastičnesankcijevećseograničavamonanajblaže.Uspostavitijasnupolitikukažnjavanjakojabitakvestudenteisključivalasfakulteta.Dokgodimanastavnikakojiimgledajukrozprste,dajudrugu,trećuipetupriliku,bitćeistudenatakojićeseprepisi-vanjemprovlačitikrozsustav.Prestatiprovoditipismeneispiteteupotpunostiprijećinausmeno ispitivanjekaošto ja radimnasvojimkolegijima.Postavitikutijezaodlaganjemobitelaiprimjerenprostoruučionicizaodlaganjejakniitorbizavrijemepismenihispita.Održatiradionicuzastudenteovažnostietič-kogaakademskogaponašanjatijekomstudija.Donijetizajedničkistavnarazinifakultetaunutarkojegabisvinastavnici/profesoriistoreagiralinasličnesitu-acije(oduzimanjemispitaislično).Unaprijeddogovorenapravilaisankcijeakosepravilanepoštuju(npr.uslučajuprepisivanjaoduzimanjeispita);oduzimanjemobitelaprijeispita;višegrupaispitnihpitanja;manjeskupine,odnosnomanjibrojstudenatatijekompismenihispitivanja;općenitoupoznavanjestudenatasEtičkimkodeksomSveučilištateradomEtičkogapovjerenstvaFakulteta;prijavastudenataEtičkompovjerenstvuuslučajuprepisivanjanaispitima.IntenzivnijiradEtičkogapovjerenstva).

b) Plagiranjeilikrivotvorenjeradovailidijelovaradovadrugihosoba,teiznošenjeidejadrugihosobakaovlastitih (Sviseminari ibilokojavrstauratkamorasepregledatikrozantiplagijatračunalniprogram.Educiratiihnapočetkustudijaotomeštojetokrivotvorenje/plagiranjeteimodmahiznijetijasnupolitikuka-žnjavanjaukolikotobuduradili.PočetiprovoditiPravilnikostegovnojodgovor-nostistudenatanašegaSveučilišta,točniječlanak7.kojiplagiranjetretirakaoteškupovreduobvezastudenata.Datistudentimajasneuputeonačinucitiranja


103

iparafraziranjasnavođenjemautorai/iliizvoraskojegajepreuzettekst.Orga-niziratiradionicunapočetkustudijaoetičnomakademskomponašanjuiplagi-ranju.DonijetiodlukenaraziniFakulteta(zasvejednako).PrijavaEtičkompo-vjerenstvu.Studentimazadatidodatanzadatakzbogkršenjaetike.Porazgova-ratisastudentom,moždapostojinekirazlogzbogkojegasetodogodilo.Moždaidrugitorade,amismobašnjega/nju“uhvatiliˮ.Svakakoporazgovaratina-samoonastalojsituacijitezajednosastudentompokušatipronaćinekorješe-nje.UpoznavanjestudenatasEtičkimkodeksomSveučilištateradomEtičkogapovjerenstvaFakulteta.Upoznavanjesetičkomčestitošću,odnosnopravilnimcitiranjem i parafraziranjem; na samompočetkunastavedogovoriti pravila ikazneuslučajukršenjapravila.UpoznavanjesEtičkimkodeksomistraživanjasdjecom.DonijetiEtičkikodeksFakultetakaoiEtičkikodeksprofesije(odgojiteljaiučitelja);koristitiračunalneprogramezaprovjeruteksta(posebicezazavršneidiplomskeradove).Uočitiiupozoritisvakioblikakademskeetičkenečestitosti).

ZAKLJUČAK

Analizaetičkihkodeksahrvatskihsveučilištavodizaključkudasestudentisma-trajučlanovimaakademskezajednicetekaotakviimajuodređenaprava,aliiobveze,aneprihvatljiveseaktivnostiunastaviodnosenaprepisivanje,krivotvorenje,plagira-nje,izmišljanjeitd.SveučilišteuOsijekuuposebnomčlankunavodidauakademskomraduzastudentevrijedeistapravilakaoizaostalepripadnikeakademskezajednice.EtičkikodeksSveučilištauRijeciprvijedonesenuRepubliciHrvatskoj2006.i jediniimaDodataketičkomkodeksuteEtičkikodekszastudente.Učlankuse6.navodidaakademskonepoštenjeugrožavakvalitetuobrazovanjaiobezvrjeđujeistinskapostig-nućačlanovaakademskezajedniceinavodisesveštosesmatrapovredomEtičkogakodeksa.Izdvajagatakođeroddrugihsveučilištaiparagraf6.4.kojiakademskimne-poštenjemsmatraistvaranjesituacijaukojimaćedrugistudentibitizakinutizaaka-demskadobrailiukojimastudentstvaranepoštenuakademskuprednostpreddrugimstudentima(npr.skrivanjeilinamjernouskraćivanjeknjiga).EtičkikodeksSveučilištauZadrunaglašavadajedužnoststudenatačuvatiugledidostojanstvosvihčlanovasveučilišnezajedniceiSveučilištauZadruucjelinitepromoviratimoralneiakademskevrijednosti i načela.Kaoobveze studenata i uEtičkomkodeksuSveučilištau Splituosobitosenavodepoštenoispunjavanjeobveza,težnjaakademskojizvrsnostitehu-manoikulturnoponašanjespoštovanjemibezpredrasuda.

UetičkomkodeksuSveučilištauOuluuFinskojnavodesesvanedoličnapona-šanjastudenataidajuseuputeispitivačima/nastavnicimaštopoduzetiuslučajuvara-njana ispitima.EtičkikodekszastudentenaUniversityCollegeLondonuEngleskojobuhvaća54stranice,osobitoispitnihnepravilnostiiplagiranjatedrugeoblikefalsifi-ciranjedokumenatairezultataistraživanja,plagiranja,dosluhasdrugimstudentimailiobavljanjaobvezaumjestodrugihstudenata.Postojelakšiitežiprekršaji,traženjeočitovanja studenta, podnošenje prijave nadležnim tijelima Sveučilišta, a sankcija


104

možebitidasestudentisključisFakulteta,damuseneizdadiplomailiukolikojevećdiplomirao,daseakademskistupanjopozove.

Razlikajedvajuanaliziraniheuropskihetičkihkodeksauodnosunaetičkeko-deksehrvatskihsveučilištavidljivaučinjenicidasuunutarjednogadokumentanave-deneisankcijedokuHrvatskojzatopostojedvapravilnika(EtičkikodeksiPravilnikostegovnojodgovornostistudenata).Nahrvatskimjesveučilištimanajtežakaznaisklju-čenjesastudija,noakojestudentvećdiplomirao,Pravilnikostegovnojodgovornostinepropisujeopozivanjeakademskogastupnja,aštojeslučajnaUCL-uuEngleskoj.

Nastavnicifokusgrupeiznoserazličiteoblikeakademskoganepoštenjatenavo-de prepisivanje, pomaganje kolegama, podmetanje tuđega rada, plagiranje, lažneoptužbe.Kakobiopravdalineprihvatljivoponašanjestudentisuprijetilidolaskomro-diteljima,prijavomdekanuiupravifakulteta,krivotvorilimedicinskudokumentaciju,iakosvjesnikrivice.Nastavnicisuobrazlagalipojedineslučajeveusvojojnastavničkojpraksiiiznijelislučajeveakademskoganepoštenjaištoimsmetapritestiranjuiispiti-vanju.Studentiplagiranjesmatrajubenignim,azabilježenisuislučajevi isprikestu-denataiponavljanjetraženihzadaća,najčešćeseminara.Nastavnicisudalipreporukeusprječavanjuakademskoganepoštenjapodijeljenepremadvjemakategorijama:a)prepisivanje na ispitima i b) plagiranje ili krivotvorenje radova ili dijelova radovadrugihosoba,teiznošenjeidejadrugihosobakaovlastitih.

Analizaetičkihkodeksapethrvatskih idvajuinozemnihsveučilišta irefleksijefokusgrupenastavnikaupućujunaupoznavanjestudenatana1.godinistudijasEtič-kimkodeksomSveučilištateradomEtičkogapovjerenstvaFakultetakaoisankcijamakodakademskoganepoštenja.Cjelokupnakulturavisokoškolskeustanove,dogovorinastavnikaopoštivanjuetičkogakodeksa,informiranjastudenataoakademskinepo-štenomponašanjuisankcijama,jednakodjelovanjenastavnikaiintervencijeuvisoko-školskojnastavidoprinijelebijačanjuintrinzičnemotivacijestudenatazaobrazovnimsadržajem,boljemuformataispita,uvođenjutehnološkihinovacija,akoraksupremaodgojnojiobrazovnojklimigdjejeakademskinepoštenodjelovanjenedopustivo.

LITERATURA

Cizek, G. J. (2003). Detecting and preventing classroom cheating: Promoting integrity inassessment.ThousandOaks,CA:CorwinPress.

Crown,D. F. i Spiller,M. S. (1998). Learning from the Literature on Collegiate Cheating: AReviewofEmpiricalResearch.JournalofBusinessEthics,17,683-700.

Curran,C.,Middleton,G.iDoherty,C.(2011).CheatinginExamswithTechnology.Internatio-nalJournalofCyberEthicsinEducation,1(2),54-62.

Čuljak, A., Šunjić, M. i Ljubičić, A. (2013) Motivacijske odrednice varanja u akademskomkontekstu.ZbornikradovaKongresapsihologaBosneiHercegovine,3,273-284.

Eisenberg, J. (2004).ToCheatornot to cheat:effectsofmoralperspectiveand situationalvariablesonstudents'attitudes.JournalofMoralEducation,33(2),163-178.

Ercegovac,Z.iRichardson,J.V.(2014).AcademicDishonesty,PlagiarismIncluded,intheDigitalAge: A Literature Review. Procedia – Social and Behavioral Sciences, 2(2), 3303-3307.


105

Pristupljeno 29. prosinca 2018. s https://www.scribd.com/document/309862841/Ercegovac-Richardson-2004-Academic-Dishonesty-Plagiarism-Included-In-the-Digital-Age-ALiterature-Review

Fjorović, A. (2018). Etičnost studenata: precepcija nastavnika Sveučilišta u Dubrovniku.MediAnali: International scientific journal of media, journalism, mass communication,publicrelations,cultureandsociety,12,15,105-121.

Grimes,P.W.iRezek,J.P.(2005).TheDeterminantsofCheatingbyHighSchoolEconomics.InternationalReviewofEconomicsEducation,4(2),23-45.

Hrabak,M.,Vujaklija,A.,Vodopivec,I.,Hren,D.,Marušić,M.iMarušić,A.(2004).Academicmisconductamongmedicalstudentsinapost-communistcountry.MedicalEducation,38,276-285.

Iyer,R. iEastman,J.K. (2006).AcademicDishonesty:AreBusinessStudentsDifferentFromOtherCollegeStudents?JournalofEducationforBusiness,82(2),101-110.

Jensen,L.A.,Arnett,J.J.,Feldman,S.S.iCauffman,E.(2002).It'sWrong,ButEverybodyDoesit: Academic Dishonesty among High School and College Students. ContemporaryEducationalPsychology,27,209-228.

Krueger,R.A.iCasey,M.A,(2000).FocusGroups.APracticalGuideforAppliedResearch.CA:SagePublications,ThousandOaks.

KukoljaTaradi,S.Taradi,M.iĐogaš,Z.(2012).Croatianmedicalstudentsseeacademicdisho-nestyasanacceptablebehaviour:acrosssectionalmulticampusstudy.JournalofMedicalEthics,38(6),376-379.

McCabe, D. L., Butterfield, K. D., i Trevino, L. K. (2006). Academic Dishonesty in GraduateBusinessPrograms:Prevalence,CausesandProposedAction.AcademyofManagement,LearningandEducation,5(3),294-306.

Pavela,G.(1997).Applyingthepowerofassociationoncampus:Amodelcodeofacademicintegrity.JournalofCollegeandUniversityLaw,24,97-118.

Pupovac, V., Bilić-Zulle, L. i Petrovečki, M. (2008). On academic plagiarism in Europe. Ananalyticapproachbasedonfourstudies.Digithum,10.Pristupljeno22.prosinca2018.shttp://www.uoc.edu/digithum/10/dt/eng/pupovac_bilic-zulle_petrovecki.pdf

Skoko,B.iBenković,V.(2009).Znanstvenametodafokusgrupa–mogućnostiinačiniprimjene.Političkamisao,46(3),217-236.

SveučilišteuRijeci.(2006).EtičkikodekszastudenteSveučilištauRijeci.Pristupljeno10.prosin-ca 2019. s https://www.ufri.uniri.hr/files/Eti%C4%8Dko%20povjerenstvo/Eticki_kodeks_Sveucilista_u_Rijeci.pdf

SveučilišteuZagrebu.(2007).EtičkikodeksSveučilištauZagrebu.Pristupljeno10.veljače2019.shttps://www.hrstud.unizg.hr/images/50014335/Eticki_kodeks-1.pdf

SveučilišteuSplitu. (2009).EtičkikodeksSveučilištauSplitu.Pristupljeno1.siječnja2019.shttps://www.unist.hr/DesktopModules/Bring2mind/DMX/API/Entries/Download?language=hr-HR&EntryId=124&Command=Core_Download&PortalId=0&TabId=1846

SveučilišteuZadru. (2010).EtičkikodeksSveučilištauZadru.Pristupljeno1.veljače2019.shttp://www.unizd.hr/Portals/0/doc/doc_pdf_dokumenti/ostali/eticki_kodeks_20100525.pdf

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. (2011). Etički kodeks Sveučilišta u Osijeku.Pristupljeno10.veljače2019.shttp://www.unios.hr/wp-content/uploads/2015/07/SJJS_Eticki_kodeks.pdf


106

Štambuk,M.,Maričić,A.iHanzec,I.(2015).CheatingisUnacceptable,but…Teacher'sPercep-tionsofandReactionstoStudents'CheatingatSchoolsandUniversities.CroatianJournalofEducation,17(4),259-288.

University College London. (2018). UCL Academic Manual 2018-19: Chapter 6: StudentCaseworkFramework.Pristupljeno2.veljače2019.shttps://www.ucl.ac.uk/drupal/site_academic-manual/sites/academic-manual/files/chapter-6-student-casework-framework-2018-19.pdf

UniversityofOulu.(2018).CodeofconductforthepreventionandprocessingofmisconductinstudiesatUniversityofOulu.Pristupljeno1.veljače2019.shttps://www.oulu.fi/external/Code-of-conduct-for-the-prevention-and-processing-of-misconduct-in-studies-at-University-of-Oulu-2018.pdf

VizekVidović,V.,Rijavec,M.,VlahovićŠtetić,V.iMiljković,D.(2003).Psihologijaobrazovanja.Zagreb:IEP,VERN.

Žitinski,M.(2006).Poslovnaetika.Dubrovnik:SveučilišteuDubrovniku.Zmijarević,G.,Doolan,K.iMarcelić,S.(2017).Akademskonepoštenje:odmakod(ne)etičnosti

pojedincaikritikasustava.Političkeanalize,8(29),28-33.

Academic Dishonesty of Students in the Culture of Higher Education Institutions

Abstract:Academicdishonestyreferstotherepresentationofsomeoneelse'sworkastheirown,such as cheating on exams or plagiarism. Academic dishonesty violates the ethicalprinciplesinordertoachievebettersuccess,andthispedagogicalproblemisthesubjectof the discussion of teachers, themedia, the public and the creators of the educationpolicy,andthereislittleresearchaboutthepedagogicalproblemthatismanifestedinthehiddencurriculuminthecultureofthehighereducationinstitution.Themodeofcheatinghaschanged,didacticallyspeaking,therearetraditional(cheatsheet,writingonhandsandfeet, leaving room,etc.) and contemporarymethods (usingmobilephones, calculators,MP3players,variouswirelessdevices,smartphones,penswithinkwhichbecomesvisibleonlyunderspeciallight,smartclocks).TheCodeofEthicsdefinesunacceptablebehaviorintheacademiccommunityandinthispaperbahaviourofstudents.TheCodeofEthicsoffiveuniversitiesoftheRepublicofCroatiaandtheUniversitiesoftwoEuropeancountriesareanalyzedandtheattitudesofthefocusgroupofprofessorsonacademicdishonestyofstudentsattheFacultyofEducation,UniversityofOsijekarepresented.Professorsnoticecheating,giveexamplesandmakerecommendationsinpreventingacademicdishonesty,including cheating on exams, plagiarizing or falsifyingworks or parts of other people'swork,andexposingotherpeople'sideasastheirown.Attitudesofprofessorsonacademicdishonestyisanimportantcontextualfactorthatdeterminestheoccurrenceofcheatingintheeducationalprocess.Professorsshouldbemodelsofethicalbehaviortomotivatestudentsandexpectthemtorespectethicalnormsbyknowingthatabuseandviolationofethical principles are strictly banned and sanctioned. Individuals should be personallyresponsiblefortheiracademicimproperactions,andtheproblemofdishonestyshouldbethefocusofthewidersocialcontext.Keywords:academicdishonesty,professors,students,culture,codeofethics

107

ODGOJ I SOCIJALIZACIJA U SLOBODNOM VREMENU: KORELATI SOCIODEMOGRAFSKIH OBILJEŽJA I

AKTIVNOSTI SLOBODNOGA VREMENA

Izvorniznanstvenirad UDK:379.8.014-053.6

izv.prof.dr.sc.GoranLivazovićSveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijeku

FilozofskifakultetuOsijekuOsijek,Hrvatska

dr.sc.SaraKakuk

SveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijekuFilozofskifakultetuOsijeku

Osijek,Hrvatska

Sažetak:Suvremenostpredstavljazanimljiveizazovepedagogijiuprocesučovjekovaodgojaisocija-lizacije.Posljedicadiferenciranostiupristupimaodgojujestkonstantnotraganjezaopti-malnimnačinomsvrhovitogadjelovanjapojedincauprocesustjecanjaznanja,vrijednosti,stavova,umijećainavikauodnosunaokolinu.Kakojekulturaslobodnogavremenaznača-jančimbenikodgojateopćenitprostorstvaralačkogadjelovanja inapretkapojedincatedruštva,važnojeproučitikvalitativnevrijednostislobodnovremenskihsadržajakojimaseostvaruje.Uraduseteorijsko-metodološkianalizirajuključneodredniceipoložajslobod-nogavremenausuvremenomdruštvu,teopisujurezultatiempirijskogaistraživanjaintere-sa, sklonosti te zadovoljstvamladih aktivnostima i sadržajem slobodnoga vremena. Ciljistraživanjabio jeutvrditinajznačajnijekorelatesociodemografskihobilježja sudionikasaktivnostimaiinteresimauslobodnomvremenu.Oblikovanjemultidimenzionalniupitnikkoji jeobuhvatiopitanjaosociodemografskimobilježjima,pitanjaostrukturiranim ine-strukturiranimaktivnostimauslobodnomvremenu,tepitanjaoopćemzadovoljstvukultu-romslobodnogavremenasudionika.Anketnojeistraživanjeprovedenourujnu2018.go-dineuporabommrežnogaupitnikanauzorkuod344studenata(54,2%djevojaka,N=187),u dobi od 18-25 godina. Sudionici su pohađali društveno-humanističke studije (41,4%,N=143),prirodoslovno-tehničkesmjerove(31,3,N=108),biomedicinuizdravstvo(15,9%,N=55), umjetničko područje (4,3%, N=15) i interdisciplinarno područje studija (6,7%,N=23).Rezultati istraživanja,obrađenipostupcimadeskriptivnei inferencijalnestatistike(t-testzanezavisneuzorke,ANOVA,korelacijskaanaliza,hijerarhijskaregresijskaanaliza)daju pregled interesa mladih u slobodnovremenskom kontekstu, pokazuju višestrukeznačajnekorelacijeizmeđusociodemografskihobilježjasudionikaiaktivnostislobodnogavremena sudionika s posebno značajnim implikacijama za pedagošku praksu i modeleorganizacijetepoticanjaaktivnostimladihuslobodnomvremenu.Ključneriječi:odgoj,socijalizacija,slobodnovrijeme,aktivnosti,mladi

Goran Livazović, Sara Kakuk

108

UVOD

Istraživanjeodgojaomogućavaanalizurazličitihobjašnjenja,teorijaidefinicijakaoposljedicediferenciranostiushvaćanjimaodgojneproblematike.Ovaraznolikostpristupaprvenstvenočovjeku,aliiodgojnomprocesukojimsesocijaliziraiostvaruje,posljedicajekulturnogarazvitka,progresaznanostiitehnologije,kaoiodnosapremaradnom,intelektualnom,tjelesnom,moralnomiestetskompodručjuživotaistogaseaktivanstavpremaslobodnomvremenuvidiikaorezultatstupnjarazvojačovjekovastvaralaštva.

Budućidajeprocesodgajanjanajvažnijakarakteristikaljudskevrste,ujednojeiljudskaegzistencijauskopovezanasodgojemteseičovjekovafilogenezaiontoge-nezanužnotemeljenaodgoju.Ukolikočovjekausporedimosaživotinjom,čovjekje“manjkavo biće” (Gudjons, 1994; Gehlen, 2005) kojemu nedostaje instinktivna iorganskaopremljenost(nemaorganzabijeg,jakezubekaoprirodnooružje,bezkrznajenezaštićenodhladnoće,nemadobar sluh injuh), tj. “morfološkigledanočovjeknemanikakvihspecijaliziranosti”(Gehlen,2005)iliNitszcheovim(2001)riječimačo-vjekje“neustanovljenaživotinja”.Unatočtojčinjenicičovjekjeprimoransamostalnonadomještativlastitebiološkenedostatnostiteprilagođavatiprirodnozatečenisvijetvlastitojprirodi, tj. kulturi (Vujčić,2013).Kaoodgovornaprethodninedostatak in-stinkta čovjek razvija i navike koje ponašanje čovjeka pretvaraju u habitualiziranoponašanje.Prematome,čovjeksvoju“instinktivnunedostatnostˮnadomještarazu-mom“otvarajućisesvijetu”iprocesuučenjasciljemsamoodržanja.Onjetakojedinoživobićekojesvojuprirodusamtekmorastvoritijermunijednookruženjenijedo-statno zaopstanakbezdjelovanjaodgoja iprethodnoodgojenih.Čovjek je,prematome,jedinobićekojesemoraodgajati(Giesecke,1993).Ovumisaooodgojunjego-vali su gotovo svi velikani ljudske intelektualne povijesti (Platon, Aristotel, Locke,Rousseau, Kant,Humboldt,Dilthey,Durkheim,Dewey, Tolstoj). TakoKant tvrdi da“čovjekmožepostatičovjekomsamoputemodgoja”(Kant,2000),dokćeRousseautvrditidaje“čovjekonoštoodnjegaučiniodgoj”(Rousseau,1887).Čovjekjeprimo-ran samostalnonapraviti plan svojegaponašanja čimeodgoj u tom smislu postajeomogućavanjesamooblikovanja(Huffagel,2002).Primjerice,Scheller(1960)držičo-vjekarefleksivnimbićem,bićemduha,“otvorenogzasvijet”,samosvjesnimbićemisti-čući:“Čovjekjebićečijijesamnačinbitkajošotvorenaodlukaotomeštohoćebitiipostatiˮ(Scheller,1996:197).Čovjekimaslobodusamooblikovanja,onsamsebeobli-kuje,određuje,mijenja i usmjerava.Podovomslobodomsamooblikovanja krije sečovjekovamogućnostirazvojuzpomoćodgojaiobrazovanja.

Prethodnadiferenciranostodređenjačovjekaimazaposljedicuirazličitostde-finiranjapojmaodgojapovijesnogledajući,štojeujednoiuzrokšarolikostitumačenjafenomenaodgojaidanas.Uzroktomurazličitjestupanjčovjekovarazvoja,njegovarazumijevanjaiznanstveneperspektivekojasezastupa.Takopojamodgojajošuvijekimarazličitereferencepoputplanskedjelatnostioblikovanjaduševnogaživotamla-dežiodstraneodraslih(Dilthey,1924),odnosnosocijalneradnjekojimasepokušavajupsihičke dispozicije ljudi trajno poboljšati psihičkim i sociokulturnim sredstvima ili

ODGOJ I SOCIJALIZACIJA U SLOBODNOM VREMENU: KORELATI SOCIODEMOGRAFSKIH OBILJEŽJA I AKTIVNOSTI...

109

sačuvatinjihovevrijednesastavnice(Brezinka,1973).Autoriodgojvideikaocjelokup-niprocesčovjekovarazvojakaoljudskogabića(Bašić,1999).Nadalje,odgojjecjelo-kupnostmogućihmjerakojimasemladežipomažeupostajanjučovjekomkojitrajesvedokseodgajanikneproglasi zrelim(Lenzen,2002)gdje jevidljivodasečovjekkojegaodgajamonesmatračovjekomvećsenjegovaljudskost ispunjavanjegovomzrelošću.Tajpojamsadržiantropološkupretpostavkupremakojojječovjekusvakakopotrebanodgojusveobuhvatnomsmislu jeronjošnije“pravičovjek”.Odgojmorabiti usmjeren postizanju zrelosti, autonomiji djelovanja i oslobođenju od dogmi(Mollenhauer,1964premaKönigiZedler,2001).

Premaprethodnonavedenimdiferenciranimodgojnimidejamavidljivojedaječovjekudana“činjenicarazvojaˮ(nedolazigotovnasvijet),stogajeodgojnodjelova-njepotrebnosciljemnjegovadograđivanjairasta.Izčovjekovenesavršenostiinuž-nostiodgojaslijediinužnostnjegove(samo)odgojnereakcijeiodređenječovjekakaoaktivnogaisamostalnogabića.Onousmjeravapremaslobodnim,svestranorazvije-nimosobnostimapojedincakojimogu,znaju,imajusposobnostaktivnogasudjelova-njausuvremenimdruštvenimokolnostima.Uovojsažetoiznesenojbitiodgojaiobra-zovanjaproizlazinastojanjezaraznovrsnimisvestranimnapredovanjemdjeceimla-dih,izgrađivanjemnjegovihvrijednihdispozicijateuvođenjemukulturnustvarnost.Čovjeksestogaodgajaikulturomtekaotakavulaženaporeokoopstankairazvojakulturejermuopravoona,posredujućiaksiološkedatosti,omogućujeautentičnina-činopstanka.Pritomesekulturutumačikaosustavakumuliranihznanja,vrjednota,običaja,vjerovanjaiobrazacaponašanja(Spajić,1989)sciljemosiguravanjastabilno-stiiskladnogafunkcioniranja,odnosno,ukupnošćumaterijalnihiduhovnihvrijednostištoihječovjekstvoriousvojojdruštveno-povijesnojpraksi(MalićiMužić,1986).Ukulturiseočitujesuprotstavljenostdvijutendencija:tendencijapromoviranjaioživo-tvorenjaindividualizmaili,sdrugestrane,kolektivizma.Individualizamsetemeljinakonceptuslobode,doksekolektivizamtemeljinakonceptujednakosti(Vuk-Pavlović,1996).Ovajkolektivizamzahvaćaenkulturacijukaoprocesulaženjaukulturnopodru-čjeiprihvaćanjekulturnihpostignuća,uranjanjenovihnaraštajaukulturukojazajed-no sa socijalizacijom i personalizacijom (središnji pojam individualizam) koji, peda-gogijskishvaćeno,potpomažuiprocesučovjekovaformiranjadostupnjasposobnostisamostalnoga, autonomnoga i samosvjesnoga bića. Stoga je uloga personalizacijepresudnauprocesusazrijevanjaisamoostvarenjapojedincadostabilnogaidentiteta,aujednoijedanodtemeljnihodgojnihciljeva.

PERSONALIZACIJA I SOCIJALIZACIJA KAO MEĐUOVISNI PROCESI ODGOJA I OBRAZOVANJA

Zaodgojsuosobitovažnadvaaspektaenkulturacije,atosusocijalizacijaiper-sonalizacija.Zadatakjeodgojaudjeteturazvijatifizičke,intelektualneimoralnesilekojetražidruštvenazajednicakaoposebnasocijalnasredinanakojujedijeteupuće-


110

no.ZaParsonsaiBalesa(1966)socijalizacijajeprocesinternalizacijekultureidruštvaukojemujedijeterođeno,gdjeonopercipirainstitucionaliziraneobrascevrjednotakaonajznačajnijidiokulture.Goode(1963)govoriosocijalizacijikaoprocesupripre-manjadjetetazaulogeodraslihosoba.Odnosisenausvajanjedijelakulturekojiobu-hvaćameđuljudskeodnoseinjihovrazvojkaoiusvajanjeoblikadruštvenogaživotatefunkcioniranja.Socijalizacijabi,prematome,bilaprocesukojemuseusvajajupravilaponašanja,običaji,navike,vrijednostiistavovizajedniceteodređenekulturesciljemštoboljeintegracijeiučinkovitogafunkcioniranjakaočlanadruštvaizajednice(Petz,1993;HewstoneiStroebe,2003;Kordić,2008premaMatijević,BilićiOpić,2016).

Iakojeprocessocijalizacijeiznimnoznačajanuodgojnomdjelovanjuneodvojivjeodprocesapersonalizacije,odnosnosposobnostipojedincadaprevladapostojećusocijalnudanostmijenjajući seu skladusosobnimpotrebama (Kordić,2008).Silov(2003)personalizacijudefinirakaoprocesrazvojaprepoznatljiveosobnostikojapoje-dincačinirazličitimoddrugih.Prematome,i individualitetikolektivitet,odnosno,ipersonalizacijaisocijalizacijajesumeđusobnopovezaniprocesi.Pojedinacidruštvonemogupostojatineovisnojednoodrugomu.Personalizacijasemožedogađatisamouprogresivnojokolinikojasepakostvarujezahvaljujućisnažnimpojedincima.Takoiu konačnici Durkheim (1996), unatoč svom sociologističkom shvaćanju, proširujeshvaćanjeodgojanaglašavajućidaseuprocesuodgojamorauzetiuobzirisamadje-tetovaosobnost.

Umnogimnastojanjimadefiniranjasocijalizacijevidljivojekakojumnogituma-čekaopasivnoprimanje ipreuzimanjedruštvenogautjecaja,kulture,međuljudskihodnosa, dok novije teorije naglašavaju značajnost aktivnosti pojedinca u procesusocijalizacije.Jednosmjerneteorijesocijalizacije,poputLockeoveteorijesocijalnogarazvoja,tvrdedajepojedincapotrebnoodgajatisciljempromicanjaponašanjakojejeuskladusdruštvenimpravilima.Djetetovapasivnostprepuštenajeoblikovanjukojeseodvijanagradama,kaznamaivježbanjempoželjnihoblikaponašanjakakobiseda-ljeprenosilosgeneracijenageneraciju(Matijević,BilićiOpić,2016).Suprotnupers-pektivunudiodgojnodjelovanjeJ.J.Rousseauainjegovnativističkipristupuodgoju.Konfliktnateorijapakpromatraprocessocijalizacijekaoprocesukojemujeroditeljskaprisilaisteganužnasciljemusvajanjapoželjnihnormiponašanjajersudjecaposvojojprirodiagresivna,impulzivna,sebičnainedruštvenatepodložnanagonima.Ovakvogledištezasnivasenapsihoanalitičkomviđenjupremakojemuseljuditijekomrazvojasuočavajusbrojnimkonfliktimaizmeđuvlastitihbiološkihnagonaidruštvenihoče-kivanja, stogasunačini razrješavanjakonflikataujedno ioblici kojimadijeteusvajaznanjaosvijetu(Berk,2008).

Suvremenapakshvaćanjasocijalizacije(pedagogijsko,sociologijsko,psihologij-sko) polaze od ideje o aktivnom pojedincu koji usvaja svijet okoline naglašavajućiupravonjegovuaktivnuuloguuprocesusocijalizacije.Socijalizacijskiprocestako jedvosmjeranpaivišesmjeranjerpostoji“proaktivnodjelovanjeiutjecajosobanaoko-linuˮ (Pećnik,2008:106).Takonazvanarelacijska teorijasocijalizacijesubjektiviziradjecu u procesu podruštvljenja u kojemu aktivno sudjeluju (Pećnik i Starc, 2010).


111

Njihovamotiviranost za socijalne interakcije utječe i na roditeljsko ponašanje krozdvosmjeranutjecajnarelacijidijete–roditelj.Osimutjecajaroditeljanamladuosobudijeteuprocesusocijalizacijedoživljavavlastitirastuoblikusamostalnogaiuspješno-gafunkcioniranjauokoliniukojojsenalazidokroditeljidoživljavajupromjenujertoodnjih zahtijeva roditeljskauloga (prilagodbadjetetu i zahtjevi vremena,odnosnosuvremenost),stogasečestotvrdidairoditeljiprolazesvojevrstanprocessocijaliza-cije(Kordić,2008).Uprocesusocijalizacijedijetetakoimauloguaktivnogasudionikaisustvarateljavlastitarazvojapridonosećiprocesukrozinterakcijusdrugimaiokoli-nom,utječućiinadruštvookosebe(Bašić,2015).Ovakavpristupsocijalizacijiistovje-tan je Bronfenbrennerovom ekološkom pristupu koji pojedinca smatra aktivnimdijelomvlastitaučenjatijekomživota(Heinz,1991;HurrelmanniUlich1991)uodnosunastrukturneuvjete(formalne ineformalne)kojipomažu iliometajurazvoj. Izoveperspektivesocijalizacijasepromatrakaodinamičanodnoskrozkojiindividueelabo-rirajujedinstvenenorme,vrijednostiisimboličkesustaveteorganizacijeznanjakojaseodnosenadominantnukulturnuparadigmuukontekstuukojemusenalazi.Poje-dinactakoprilagođavaponašanjeinačinpercepcijesebeiokolineunutarkontekstakojimjeokružen,aliaktivnimodnosom,štoseusuvremenomdobuočitujeikroznoveinformacijsko-komunikacijsketehnologije.Općenito,možemorećikakojeurazdobljusuvremenosti i shvaćanje procesa socijalizacije doživjelo promjenu na način da sesocijalizacija promišlja kao cjeloživotni proces proaktivnoga usvajanja uobičajenihnačinaponašanja,navika,jezika,običaja,aliivrijednosnihsustavaodređenekulturesciljemrazvojaosjećajapripadnosti,prilagodbe,lakšegaživotaidjelovanjauzajednici.Pritomosobameđudjelovanjemsa zajednicom iokolinompridonosipromjenama injihovomnapretku.Upravoseuovakvojvišesmjernojrelacijiostvarujeiodvijajedanopćenitiljudski,personalniidruštvenistvaralački,odnosnoodgojniiskorak.

SLOBODNO VRIJEME KAO ZNAČAJAN ČIMBENIK SOCIJALIZACIJE I PROSTOR ODGOJNOGA DJELOVANJA

Kakosuprocesiodgojaisocijalizacijesloženineupitnojedaseuvijekodvijajuuodređenoj odgojnoj sredini, odnosno određenom fizičkom, socijalnom, kulturnom,psihološkom,tehničkom,vjerskomidrugomodgojnomokruženjuukojemusepoje-dinacrazvija(BouilletiUzelac,2007).Takosesuvremenodruštvosastojiodrazličitihodgojnihsredina (agensa)koje imajuodgojnoznačenje,a tosuobitelj,vrtić,škola,vršnjačkeskupine, institucije,profesionalnasredina,mediji ili zoneprovođenjaslo-bodnogavremena.Ovdjetrebaizdvojitiznačajslobodnogavremenausuvremenomdruštvukaoipretpostavkerazumijevanjanjegovasadržajaiutjecajanarazvojčovje-ka,odnosnodjeceimladih.Upravoseudijalekticiodnosafenomenaslobodeivreme-naogledasloženostteorijsko-praktičnogapromišljanjaslobodnogavremenainjegovepedagoškeihumaneiskoristivosti(Livazović,2018).

Slobodnovrijeme(eng.leisuretime,leisure,freetime;njem.freizeit;franc.leloisir;tal.tempolibero)definiranojekaovrijemekojepojedinacispunjavaioblikuje


112

prema vlastitim željama bez bilo koje obveze ili nužde (Valjan Vukić, 2013). To jevrijeme neovisno od svih profesionalnih, obiteljskih i društvenih obveza u kojemupojedinacposvojojvoljiodabireisadržajeaktivnostiodmora,razonodeistvaralaštva(Potkonjak,1989).Jerbić(1973)podslobodnimvremenompodrazumijevaskupaktiv-nostiukojimapojedinacsudjelujenakonzadovoljenjaprimarnihprirodnihifiziološkihpotreba,nastaveiučenjazaškoluteispunjenjaobvezakojeimapremaobitelji.Sličnogadefinirajuidrugiautorikaodiovremenaoslobođensvakenužnosti,akojiostajepojedincunaraspolaganjezazadovoljenjeosobnih,intimnihpotrebauostvarenjuse-bekaounikuma(Vukasović,2000;Arbunić,2004).Slobodnojevrijeme“vrijemeaktiv-nogodmora, razonode,pozitivna razvoja, socijalizacije,humanizacije i stvaralačkogpotvrđivanjaličnostiˮ,anjegovasubitnaobilježjasloboda,dobrovoljnost,smislenost,kreativnost,individualnost,amaterizam,inkulturacija,samoaktualizacijaisamoaktivi-tet(Previšić,2000:405).Uslobodnomsevremenuzbivasocijalizacijamladihtejeovajprocesukorelacijisosnovnimfunkcijamaslobodnogavremena:odmorom,zabavomirazonodomterazvojemličnosti(Dumazedier,1967premaIlišin,1999).Upravozatošto jeriječomladimaosobitasepozornostposvećujetzv.kultiviranomslobodnomvremenukojemoženajvišepridonijetirazvojunjihovaidentiteta,samoaktualizacije,komunikacijeisocijalizacije(Hamid,Ahmad,Awang,2016).Slobodnovrijeme,prematome,sadržidvijetemeljnedimenzije,produktivnudokolicuineproduktivnubespo-slicukojesusamostalanodabirpojedincauodnosunanjegovusamoaktivnostiliopćupasivnost(Livazović,2018).

Kakojeodgojsredišnjipredmetpedagogijskihistraživanja,aslobodnovrijemeprostorstvaralačkogaikreativnogačovjekovarazvoja,teznačajansocijalizacijskičim-benik,odgojzaslobodnovrijemezadatakjepedagogijeslobodnogavremenaipeda-gogaunajširemsmislu.Uzmemoliuobzirsuvremenostkojuživimoibudućnostteh-nologizacijetedominacijemedija,akojusvevišeobilježavaorijentacijanasamogasebe,virtualniprofilinadruštvenimmrežama,fluidniilažniidentiteti,svojevrsnaotu-đenostodsebe,drugihisvijeta,neproduktivnostibanalnostpasivnogaprovođenjaslobodnogavremena,jasnojedasepredpedagogijupostavljajuozbiljniizazovi.Toseodnosinaafirmacijudokolicekaokulturnoganačinaprovođenjaslobodnogavremenau kojemu prevladava strukturirano provođenje slobodnovremenskih aktivnosti tehumanidobitakličnosti(duhovnoga,moralnoga,tjelesnoga,intelektualnoga,radno-ga,estetskoga,emocionalnoga)suprotstavljajućiseaktualnojdepersonalizaciji ide-humanizacijisuvremenogačovjeka.

METODOLOGIJA EMPIRIJSKOGA ISTRAŽIVANJA

CILJIPROBLEMISTRAŽIVANJACiljistraživanjabiojeutvrditinajznačajnijekorelatesociodemografskihobilježjasudi-onikasaktivnostimaiinteresimauslobodnomvremenu.Problemistraživanjausmje-renjenafenomenološkuanalizuaktivnostiispitanikauslobodnomvremenu,prouča-vanjejedinstvenihrazlikaizmeđusudionikausklonostimaslobodnovremenskimaktiv-


113

nostimasobziromnasociodemografskekarakteristike,teoblikovanjepreporukazaodgojnodjelovanjepedagogainastavnikaupromicanjukultureslobodnogavremena.SUDIONICIAnketnojeistraživanjeprovedenourujnu2018.godineuporabommrežnogaupitnikanauzorkuod344studenta(54,2%djevojaka,N=187)udobiod18-25godina.Sudio-nicisupohađalidruštveno-humanističkestudije(41,4%,N=143),prirodoslovno-teh-ničke smjerove (31,3, N=108), biomedicinu i zdravstvo (15,9%, N=55), umjetničkopodručje(4,3%,N=15)iinterdisciplinarnopodručjestudija(6,7%,N=23).Sobziromnamjestoživota249sudionika(72,2%)živiugradskojsredini,a95sudionika(27,5%)živiururalnojsredini.Premaakademskomuspjehu20,3%(N=70)izvještavaoizvrsnom,49%(N=169)izvještavaovrlodobromuspjehu,25,5%(N=88)odobromuspjehu,dokje3,2%(N=11)dovoljnogai1,7%(N=6)nedovoljnogaakademskoguspjeha.INSTRUMENTOblikovanjemultidimenzionalniupitniks3dijelakojijeobuhvatiopitanjaosociode-mografskim obilježjima, pitanja o strukturiranim i nestrukturiranim aktivnostima uslobodnomvremenu,tepitanjaoopćemzadovoljstvukulturomslobodnogavremenasudionika.Rezultatiistraživanjaobrađenisupostupcimadeskriptivneiinferencijalnestatistike(t-testzanezavisneuzorke,ANOVA,korelacijskaanaliza).POSTUPAKAnketnoistraživanjeprovedenojeurujnu2018.godineuporabommrežnogaupitnikauporabomplatformeGoogleDocsnauzorkuod344sudionika.Svisusudioniciprijeprovedbeistraživanjaupoznatisciljemizadatcimaanketepričemuimjezajamčenaanonimnostuzmolbudanapitanjaodgovoreiskrenoibezpreskakanja.Ispunjavanjeanketetrajaloje10minuta.Pristupmrežnojanketibiojeotvorentijekom3tjedna,aodaziv sudionika ocijenjen je zadovoljavajućim s obzirom na planiranu primjenuinferencijalnihstatističkihmetodaobradepodataka.

REZULTATI I RASPRAVA

Deskriptivnomanalizomaktivnostisudionikauslobodnomvremenuutvrđenaje prosječna aktivnost sudionika u različitim sadržajima i oblicima angažmana uslobodnomvremenu.Najčešćesuaktivnostisudionika:“Slušanjeglazbe“ (M=4,30);“Provođenjevremenanadruštvenimmrežamaˮ(M=4,25);“Pretraživanjeinternetaˮ(M=4,24); te “Igranje računalnih igaraˮ (M=4,19).Najrjeđe su aktivnosti sudionika:“Putujem i turistički istražujemˮ (M=1,93); “Provodim vrijeme u šetnji ili parkuˮ(M=1,87); “Vježbam sviranje instrumentaˮ (M=1,71), “Odlazim u kafiće i kluboveˮ(M=1,34)te“Odlazimnaskijanjeˮ(M=1,25).Zanimljivo,naprocjenupitanja“Svrho-


114

vitoprovodimslobodnovrijeme”sudioniciodgovarajusprosječnovisokihM=4,19,štooznačavarelativnovisokuprocjenu.

Rezultatideskriptivneanalize jasnoukazujudamladikaoaktivnostuslobod-nomvremenunajčešćeodabirumedijskipovezanesadržajepoputaktivnostinadru-štvenimmrežama,glazbeiliigranjaigricakaoaktivnostikojeosnažujukomunikacijuirazmjenuinformacija,aliiistaknutoblikzabave.Unatočizvještavanjuovažnostiglaz-beuslobodnomvremenukaoomiljeneaktivnosti,mladivrlorijetkosvirajuglazbeneinstrumente.Istovremeno,zanimljivojedasudionicivrlorijetkoizlazeukafićeiliklu-bove,kaoiizostanakprakticiranjašetnjiiliboravkauparku.Sjednestrane,mogućejedazbogvećesklonostimedijimaikomunikacijidruštvenimmrežamamladivišene-majupotrebutolikočestoizlazitikakobiostalidijelomkulturevlastitihvršnjakaipra-tiliaktualnadogađanjaštojezabilježenoirecentnimistraživanjimaotzv.hikkikomoripokretuusvijetumilenijalacakojiseosamljujuipovlačeuvlastitesobeilidomovebezpotrebezasamostalnimiligrupnimistraživanjemkojesuprethodnegeneracijeprak-ticiraleuvečernjimizlascima.Sdrugestrane,moždajeriječoposljedicigeneracijskihpromjenauodgojudjeceimladih,testavovimanjihovihroditeljakojipreferirajubora-vakvlastitedjeceuobiteljskomdomuisigurnostinjihovihsobaočemugovoreirezul-tatiglobalnogaUNICEF-ovogaistraživanjaoroditeljima.Međurjeđimaktivnostimauslobodnomvremenurazumljivojeda,sobziromnasezonskikarakterivećamateri-jalnaizdavanja,mladirelativnorijetkoturističkiputujuiodlazenaskijanje.

T-testzanezavisneuzorkesobziromnaspol(Tablica1)pokazaojevrlozanim-ljivudihotomijuusadržajimaiaktivnostimaslobodnogavremenadjevojakaimladića.Sobziromnaspol,mladićiznačajnočešće:“Vježbajusviranje instrumentaˮ(p<.01);“Rekreativnotrčeˮ(p<.001);“Posjećujusportskedogađajeˮ(p<.001);“Posjećujutere-taneifitnesscentreˮ(p<.05);“Odlazenaskijanjeˮ(p<.001);te“Igrajuračunalneigreˮ(p<.05). Naši rezultati pokazuju da sumladići značajno češće uključeni u sportskesadržajeitjelesneaktivnostioddjevojaka,tedasuznačajnočešćeangažiraniuigranjuračunalnih igrica što sobziromna socijalizacijske standarde zamladićepotvrđuju idosadašnjaistraživanja(Ullmann,Milosavljevć,2016).Kadajeriječodjevojkamaoneznačajno češće: “Gledaju televizijuˮ (p<.001); “Volontiraju i bave se humanitarnimradomˮ(p<.001);“Posjećujumuzejeigalerijeˮ(p<.001);“Posjećujukinoikazališteˮ(p<.001);“Uređujuvrtiokućnicuˮ(p<.05);“Odlazeuribolovˮ(p<.01),teseznačajnočešće “Druže sdečkomˮ (p<.001) i “Druže sprijateljimaˮ (p<.01).Moguće jeuočitikakodjevojkepokazujuznačajnovećuraznovrsnostuaktivnostimaslobodnogavre-menakojesunaglašenousmjerenepomaganjuikomunikacijisdrugima,opuštanjuiugodi, ali i kulturno-umjetničkim sadržajima u slobodnom vremenu (Ilišin, 2006;Martinčević,2010;Videnović,PešićiPlut,2010).Zanimljivojedarezultatipokazujudadjevojkeizvještavajuioznačajnovećemosjećajukompetentnostiorganizacijevla-stitoga slobodnoga vremena (p<.05), te značajno većem općenitom zadovoljstvukvalitetomslobodnogavremena(p<.001).Ipak,djevojkeistovremenoiznačajnočešćeodmladićaosjećajuznačajnovećudosaduuslobodnomvremenu(p<.05).


115

Tablica1.T-testpremaspoluzaaktivnostiuslobodnomvremenu.

Varijabla Spol N M SD t

Gledamtelevizijumuško 157 2,33 1,03

-4,14***žensko 187 2,80 1,04

Čitamknjigemuško 157 3,79 ,93

,35žensko 187 3,75 1,21

Slušamglazbumuško 157 4,35 ,91

,96žensko 187 4,26 ,87

Volontiramibavimsehumanitarnimradom

muško 157 1,85 1,13-3,64***

žensko 187 2,34 1,32

Člansekcijeklubailidruštvamuško 157 2,48 1,54

1,78žensko 187 2,19 1,54

Treniramsportskudisciplinumuško 157 2,28 1,48

1,24žensko 187 2,10 1,27

Vježbamsviranjeinstrumentamuško 157 1,92 1,33

2,85**žensko 187 1,54 1,13

Rekreativnotrčimmuško 157 2,29 1,26

3,13**žensko 187 1,87 1,13

Posjećujemsportskedogađajemuško 157 2,60 1,26

3,75***žensko 187 2,11 1,19

Posjećujemmuzejeigalerijemuško 157 1,85 ,93

-3,48**žensko 187 2,24 1,10

Posjećujemkinoikazalištemuško 157 2,73 1,01

-5,44***žensko 187 3,31 ,96

PosjećujemteretaneiIifitnesscentre

muško 157 2,29 1,382,39*

žensko 187 1,95 1,25Provodimvrijemenadruštvenimmrežama

muško 157 4,24 ,94-,22

žensko 187 4,26 ,83

Uređujemvrtiliokućnicumuško 157 3,64 ,99

-2,56*žensko 187 3,92 ,98

Provodimvrijemeušetnjiiliparkumuško 157 1,64 1,02

-3,51**žensko 187 2,06 1,17

Putujemiturističkiistražujemmuško 157 1,92 1,25

-,13žensko 187 1,94 1,27

Odlazimuribolovmuško 157 2,42 1,05

-3,48**žensko 187 2,86 1,27

Odlazimnaskijanjemuško 157 1,41 ,83

4,40***žensko 187 1,11 ,44


116

Varijabla Spol N M SD t

Izlazimukafićeiklubovemuško 157 1,42 ,87

1,75žensko 186 1,26 ,79

Družimsesčlanovimaobiteljimuško 157 3,57 1,03

,10žensko 187 3,56 1,08

Družimsesdjevojkomilidečkommuško 157 3,11 ,96

-8,01***žensko 187 3,98 1,03

Družimsesprijateljimamuško 157 2,90 1,74

-2,84**žensko 187 3,42 1,64

Pretražujeminternetmuško 157 4,20 ,77

-,64žensko 187 4,26 ,89

Igramračunalneigremuško 157 4,30 ,89

2,49*žensko 187 4,05 ,93

Općenitosamzadovoljankvalitetomslobodnogavremena

muško 157 2,76 1,227,87***

žensko 187 1,79 1,07Osjećamdosaduuslobodnovrijeme

muško 157 3,61 1,042,31*

žensko 187 3,34 1,06Znamkakoorganizirativlastiteaktivnostislobodnogavremena

muško 157 2,38 1,22-1,98*

žensko 187 2,64 1,21Imamdovoljnomogućnostizakvalitetnoslobodnovrijeme

muško 157 3,79 1,05,53

žensko 187 3,73 1,11Smatramdasvrhovitoprovodimslobodnovrijeme

muško 157 4,22 ,80,56

žensko 187 4,17 ,82Osjećamdaimamdovoljnoslobodnogavremena

muško 157 3,44 1,051,87

žensko 187 3,21 1,16

Bilješka:p<.05*;p<.01**;p<.001***

Korelacijskaanaliza sociodemografskihpokazatelja i kvalitete slobodnogavremenapokazala jevrlozanimljiverezultate(Tablica2).Kadajeriječoopćemangažmanui“Aktivnosti u slobodnom vremenuˮ, varijabla “Dobˮ nije se pokazala značajnom(p>0.05)štopotvrđujeiistraživanjeautoriceFawcett(2007).Premaspolunaširezul-tatipokazujudasudjevojkeznačajnoangažiranijeuslobodnomvremenu(p<.001)kaoiistraživanjeVidenovic,Pešić,Plut(2010).Naobrazbaroditelja,zanimljivosobziromnaodgojnuisocijalizacijskudimenzijuroditelja,nijesepokazalaznačajnom(p>.05)zaopćuaktivnostsudionikauslobodnomvremenu (za razlikuod istraživanjaautoriceIlišiniz2006.kojapokazujusuprotno).Akademskiuspjehpozitivnojepovezansaktiv-nošćuuslobodnomvremenu(p<.001)štoznačidasudionicivišegaškolskoguspjehaizvještavaju i o većem općem angažmanu u slobodnom vremenu (Pehlić, 2014).Mjestoživotasudionika,odnosnoruralna iliurbanasredinaživota,nijesepokazalaznačajnom(p>.05)zaopćuaktivnostuslobodnomvremenu(OpićiĐuranović,2014).


117

S druge strane,materijalni status pozitivno je povezan s aktivnošću sudionika uslobodnomvremenu(p<.001)štopotvrđujeiistraživanjeVrkić-Dimić(2005).Kadajeriječoodnosuopćeaktivnostiuslobodnomvremenuiopćegazadovoljstvaslobodnimvremenom,utvrđenajepozitivnakorelacija(p<.001).

Tablica2. Korelacijskaanalizasociodemografskihpokazateljaikvaliteteslobodnogavremena.

Varijabla Dob Spol

Nao

br.

roditelja

Akad

em.

uspjeh

Mjesto

života

Mater.

status

Zad.slob

.vrem

.

Aktiv

.usl.

vrem

.

Dobr / -,07 ,01 -,08 ,02 ,05 ,08 -,05N 344 344 344 344 344 344 344 343

Spolr -,07 / -,13* ,15** -,06 -,04 -,18** ,19***N 344 344 344 344 344 344 344 343

Naobrazbaroditelja

r ,01 -,13* / ,09 -,24*** ,27*** ,09 ,09N 344 344 344 344 344 344 344 343

Akademskiuspjeh

r -,08 ,15** ,09 / -,05 ,22*** ,13* ,22***N 344 344 344 344 344 344 344 343

Mjestoživotar ,02 -,06 -,24*** -,05 / -,06 -,04 -,04N 344 344 344 344 344 344 344 343

Materijalnistatus

r ,05 -,04 ,27*** ,22*** -,06 / ,17** ,21***N 344 344 344 344 344 344 344 343

Zadovoljstvoslobodnimvremenom

r ,08 -,18** ,09 ,13* -,04 ,17** / ,33***

N 344 344 344 344 344 344 344 343Aktivnostuslobodnomvremenu

r -,05 ,19*** ,09 ,22*** -,04 ,21*** ,32*** /

N 343 343 343 343 343 343 343 343

Bilješka:p<.05*;p<.01**;p<.001***

Drugajevažnavarijablakojuseistraživalo“Zadovoljstvoslobodnimvremenomˮsudio-nika.Dobnijebilaznačajna(p>0.05)zaopćezadovoljstvoslobodnimvremenomštoznačidasuimlađiistarijisudionicipodjednako(ne)zadovoljninjegovomkvalitetom.Kadajeriječospolumuškisusudioniciizvijestilioznačajnovećemzadovoljstvuslo-bodnim vremenom (p<.01) od djevojaka. Naobrazba roditelja nije bila značajna(p>.05) za opće zadovoljstvo slobodnim vremenom, dok je varijabla “Akademskiuspjehˮbilapozitivnopovezanasazadovoljstvomslobodnimvremenom(p<.05)štoznačida su sudionici višegapostignuća izvijestili i o većemzadovoljstvu slobodnimvremenom.Ruralna iliurbana sredinanijebilaznačajna(p>.05)dok je“Materijalnistatusˮbiopozitivnopovezansopćimzadovoljstvomslobodnimvremenom(p<.01)pričemusuovećemzadovoljstvuizvijestilisudionicivišegamaterijalnogstatusa.


118

PREMA ZAKLJUČKU

Rezultatiovogaistraživanjapokazujudasvakodnevicomsudionikaprevladavajupretežno pasivnemedijske aktivnosti u slobodnom vremenu poput angažmana nadruštvenimmrežama,pretraživanjainternetaiigranjaračunalnihigrica.Sobziromnaspolpokazujusejasnerazlikejermladići,iakoznačajnozadovoljnijislobodnimvreme-nomsaznačajnočešćimangažmanomukompetitivnimaktivnostimapoputsporta,kretanjaivježbanja,istovremenoosjećajuiznačajnovećudosaduuslobodnomvre-menu.Djevojke značajno više vremenaprovodeu interakciji i druženju s drugima,aktivnostimaugodeiopuštanja,tesuaktivnijeiznajuboljeorganizirativlastiteslo-bodnovremenskeaktivnostizbogčegaivjerojatnoosjećajuznačajnovećezadovolj-stvovlastitimslobodnimvremenom.Osimvišegamaterijalnogstatusa,zavećuaktiv-nostizadovoljstvouslobodnomvremenu,važnojeiakademskopostignućepričemunaobrazba roditelja ilimjesto životauovomu istraživanjunisupokazali značajnost.Posebnosuzanimljivinalaziopozitivnojpovezanostiopćegaaktivitetauslobodnovre-menskimaktivnostimasopćimzadovoljstvomslobodnimvremenomčime jenagla-šenapotrebaodgoja za slobodnovrijeme,organiziranebrige ipodrškeangažmanumladihuslobodnovremenskimaktivnostima.Važnojenaglasitidabiholističkipristupzasnovan na mreži osposobljenih stručnjaka, profesionalaca i amatera entuzijastamogaosustavnoproučavatiipromicatinačelaorganizacijeslobodnogavremena,asdrugestranepraktičnimangažmanomidoživljajemproduktivnedokolicemotiviratitenadahnutinovegeneracijemladihnakvalitetnijuorganizacijuisvijestovažnostikul-turnogaprovođenjaslobodnogavremena.Stogasepedagoziuslobodnomvremenumoguafirmiratiu različitimulogamakao inicijatori slobodnovremenskihaktivnosti,savjetodavni voditelji ili pedagoški rukovoditelji koji potiču, hrabre, usmjeravaju tekrozkontaktikomunikacijusdjecomimladimapotičunjihoveinterese,navikeiljubavpremakulturnomprovođenjuslobodnogavremena.

LITERATURA

Arbunić,A.(2004).Roditeljiislobodnovrijemedjece.Pedagogijskaistraživanja,1(2),221-231.Bašić,S.(2015).Svrhaiosnovnaobilježjapedagoškogprocesa.US.Opić,V.Bilić iM.Jurčić

(Ur.),Odgojuškoli.Zagreb:FilozofskifakultetsveučilištauZagrebu,Zavodzapedagogiju.Bašić,S.(1990).Odgoj.UA.Mijatović.Osnovesuvremenepedagogije.Zagreb:Hrvatsko-peda-

goško-književnizbor,175-203.Berk,L.E.(2008).Psihologijacjeloživotnograzvoja.Jastrebarsko:NakladaSlap.Bouillet,D.iUzelac,S.(2007).Osnovesocijalnepedagogije.Zagreb:Školskaknjiga.Brezinka,W.(1973).DiePädagogikderNeuenLinken.AnalyseundKritik.Stuttgart:Seewald.Durkheim, E. (1996). Obrazovanje i sociologija. Zagreb: Zavod za sociologiju Filozofskog

fakultetauZagrebu.Fawcett, L. M. (2007). School's out: Adolescent 'leisure time' activities, influences and

consequences.Preuzetoshttps://ro.ecu.edu.au/theses/31Gehlen,A.(2005).Čovjek.Njegovaprirodainjegovpoložajusvijetu.Zagreb:NakladaBreza.


119

Giesecke,H.(1993).Uvodupedagogiju.Zagreb:Educa.Goode,W.J.(1963).WorldRevolutionandFamilyPatterns.NewYork:TheFreePress.Gudjons,H.(1994).Pedagogijatemeljnaznanja.Zagreb:Educa.Haeffner,G.(2003).Filozofskaantropologija.Zagreb:NakladaBreza.Heinz,W.R.(Ur.)(1991).Theoreticaladvancesinlifecourseresearch.Weinheim:Deutdcher

StudienVerlag.Hamid,N.,Ahmad,A.iAwang,M.(2016).TheEffectOfLeisureTimeActivitiesOnLifeQuality

OfYouthInMalaysia.UInternationalConferenceonEducationandRegionalDevelopment2016 (ICERD 2016), “Cross-Cultural Education for Sustainable Regional Developmentˮ.Bandung:Indonesia,728-731.

Hurrelmann, K. i Ulich, D. (Ur.) (1991). Neues Handbuch der Sozialisationsforschung.Weinheim-Basel:Juventa.

Ilišin,V.(1999).Slobodnovrijememladihsposebnimosvrtomnaruralnourbanikontinuum.Sociologija i prostor: časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja, 143,21-44.

Ilišin,V.(2006).Slobodnovrijemeikulturamladih.UMladiizmeđuželjaimogućnosti.Zagreb:InstitutzadruštvenaistraživanjauZagrebu.

Jerbić,V.(1973).Funkcijaslobodnogvremenadjeceiomladine.Zagreb:CVO.Kant,I.,(2000).Pravno-političkispisi.Zagreb:Političkakultura.König,E.iZedler,P.(1998).Teorijeznanostioodgoju.Zagreb:EDUCA.Kordić,LJ.(2008).Osvajanjeslobode.NoviSad:Cenzura.Lenzen,J.(2002).Vodičzastudijznanostioodgoju.Zagreb:EDUCA.Livazović,G.(2018).Uvodupedagogijuslobodnogvremena.Osijek:Filozofskifakultet;Zagreb:

Hrvatskasveučilišnanaknada.Malić,J.iMužić,V.(1986).Pedagogija.Zagreb:Školskaknjiga.Martinčević,J.(2010).Provođenjeslobodnogvremenaiuključenostučenikauizvannastavne

aktivnosti.Životiškola,24(2),56,19-34.Matijević,M.,Bilić,V. iOpić,S. (2016).Pedagogijazaučenike inastavnika.Zagreb:Školska

knjiga.Opić,S.iĐuranović,M.(2014).LeisureTimeofYoungDuetoSomeSocio-demographicCharac-

teristics.Procedia–SocialandBehavioralSciences,159,546-551.Parsons,T.iBales,R.(1966).Family,SocializationandInteractionProcess.NewYork:TheFree

Press.Pećnik,M. (2008). Suvremenipogledinadijete, roditeljstvo i socijalizaciju.Dijete i društvo,

10(1-2),99-115.Pećnik,N. i Starc, B. (2010). Roditeljstvou najboljem interesudjeteta i podrška roditeljima

najmlađedjece.Zagreb:UredUNICEF-azaHrvatsku.Pehlić,I.(2014).Slobodnovrijememladih:Socijalnopedagoškerefleksije.Sarajevo:Centarza

naprednestudije.Potkonjak, N. (1989). Pedagoška enciklopedija. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna

sredstva.Previšić,V.(2000).Slobodnovrijemeizmeđupedagogijsketeorijeiodgojneprakse.Napredak,

141(4),403-410.Rousseau,J.J.(1887).Emililioodgoju.Zagreb:Hrvatskipedagogijsko-književnizbor.Scheller,M.(1960).Čovjekovpoložajukozmosu.Sarajevo:VeselinMasleša.


120

Scheller,M.(1996).Idejačovjekaiantropologija.Zagreb:NakladnizavodGlobus.Silov,M. (2003).Pedagogija: knjiga koja uvodi u znanost o odgoju one koji su na početku

odgajateljskeiučiteljskeprofesije.VelikaGorica:Persona.Spajić, V. (1989). Dimenzije antropoloških perspektiva obrazovanja. U J. G. Ogbu (Ur.),

Pedagoškaantropologija.Zagreb:Školskenovine.Ullmann,H. iMilosavljević, V. (2016). TimeUse inAdolescence.Challenges,Newsletter on

ChilhoodandAdolescence,19,4-9.Valjan Vukić, V. (2013). Slobodno vrijeme kao “proctor” razvijanja vrijednosti učenika.

MagistraLadertina,8(1),59-73.Videnović, M., Pešić, J. i Plut, D. (2010). Young peoples leisure time: Gender Differences.

Psihologija,43(2),199-214.Vujčić,V.(2013).Općapedagogija.Zagreb:Hrvatsko-pedagoško-književnizbor.Vukasović, A. (2000). Sve veća važnost odgoja u slobodnom vremenu. Napredak, 141(4),

448-457.Vuk-Pavlović,P.(1996).Filozofijaodgoja.Zagreb:Hrvatskasveučilišnanaklada.

Leisure Time Education and Socialization: Correlates of Socio-Economic Characteristics and Leisure Time Activities

Abstract:Themodernconditionposesinterestingpedagogicalchallengesintheprocessofupbring-ingandsocialization.Oneoftheconsequencesofdifferentiatedapproachesineducationisaconstantsearchforoptimalmodelsofenhancingknowledge,values,attitudes,skillsand character in relation to the individual's surroundings. Researching the qualitativeaspectsofleisureactivitiesisimportant,asleisurerepresentsasignificantcontextforcrea-tivity,educationalenhancementandpersonalor socialgrowth.Thispaper theoreticallyanalysesthekeyelementsofleisureincontemporarysociety,andexplicatesresultsofanempiricalstudyon leisuretime interestsandactivities,aswellaspersonal leisuresatis-faction.Thegoalwastodeterminethemostsignificantcorrelatesbetweensocioeconomictraitsandleisuretimeinterests.Amultidimensionalquestionnaireconsistedofquestionsonsocioeconomiccharacteristics,questionsaboutstructuredandnon-structuredleisureactivities, and questions on personal leisure time satisfaction. The on-line survey wasimplemented inSeptember2018with344participants(54,2%girls,N=187),aged18-25.Theparticipantswereenrolledatsocialandhumanisticprograms(41,4%,N=143),techni-calandnaturalscienceprograms(31,3,N=108),biomedicineandhealthprograms(15,9%,N=55), artisticprograms (4,3%,N=15) and interdisciplinaryprograms (6,7%,N=23). Theresultswereprocessedusingdescriptiveandinferentialstatistics(t-test,ANOVA,correla-tionanalysis,regressionanalysis).Resultsshowmultiplesignificantcorrelationsbetweensocioeconomictraitsandleisuretimeactivities,withimportantimplicationsforpedago-gicalpracticeandtheorganizationalaspectsoffutureleisuretimemodels.Keywords:education,uprbringing,socialization,leisuretime,activities,youth

121

SAMOPROCJENA PEDAGOŠKE PROFESIONALNOSTI UČITELJA I NASTAVNIKA


doc.dr.sc.MajaBrustNemetSveučilišteJosipaJurjaSrossmayerauOsijeku


Sažetak:Pedagoškaprofesionalnostučiteljainastavnikaogledaseusposobnostiizgradnjekuriku-lumaškole,nastaveiškolskihpodsustava,organizacijiivođenjuodgojno-obrazovnogapro-cesa,utvrđivanjuučenikovapostignućauškoli,oblikovanjuškolskogairazrednogaozračjateuuspostavikontinuiranogapartnerstvasroditeljima.Cjeloživotnimučenjemomogućavasekontinuiranapodrškaprofesionalnomrastu i razvojuučitelja inastavnikaodkojih seočekujespremnostdaodgovorenanoveizazovesuvremenogadruštvaiosigurajunajboljupodrškuzarazvojiučenjeuškolskomkontekstu.Cilj je istraživanjanatemeljuteorijskihpostavki iempirijskogaistraživanjautvrditipeda-goškuprofesionalnostučiteljainastavnika,tedoprinosrazvojupedagoškihkompetencijauslavonskimosnovnimškolama.Natemeljusamoprocjena696učiteljarazrednenastaveinastavnikapredmetnenastaveutridesetosnovnihškolaizpetslavonskihžupanijautvrđu-jusedemografskeznačajkeirazinapedagoškeprofesionalnostiučiteljainastavnika.Rezul-tatikvantitativnogaistraživanjapokazujudaseučiteljiinastavnicisamoprocjenjujuizrazitopedagoškikompetentnima,avećinasudionikanavodidapedagoškimkompetencijamado-prinosi kvalitetno inicijalno i cjeloživotno obrazovanje. Najviša razina pedagoške profe-sionalnostiutvrđenajekodučiteljarazrednenastavetekodučiteljainastavnikakojiimajuizmeđupetidvadesetipetgodinaradnogastaža.Nijeutvrđenastatističkiznačajnarazlikasobziromnaspolnistručnoi/iliznanstvenousavršavanjeučiteljainastavnika.Obogaćivanjempostojećihprogramai/iliimplementacijomnovihpedagoškihkolegija,po-sebiceunastavničkestudijskeprogrametekontinuiranimpedagoškimobrazovanjemtije-komradaomogućilobisejačanjepedagoškeprofesionalnostiučiteljainastavnikaneop-hodnezadjelovanjeusuvremenojškoli.Ključne riječi: kompetencije, učitelji i nastavnici, osnovna škola, inicijalno obrazovanje,cjeloživotnoučenje

UVOD

Pedagoškuprofesionalnost,kojaćesekoristitikaosinonimpedagoškekompe-tentnostiuovomeradu,Antić(2000)definirakaoprofesionalnumjerodavnostvisokerazineusmislukvalitetnepedagoškeosposobljenostiučiteljstvateovlaštenjeučiteljazaodgojno-obrazovniradstečenopedagoškomizobrazbomistalnimpedagoškimusa-vršavanjem.Pedagogijskadisciplinapedeutologijaipedagoškadisciplinadeontologijaučitelja inastavnika razmatrajukaosukreatoreozračjapomoći,podrške,putokaza,

Maja Brust Nemet

122

priznanja,stvaranjaprijateljstva,pravilnijegarazvojapremapotrebama,mogućnosti-maiinteresimaučenika(Rosić,2009).Profesionalniserazvojdefinirakaoaktivnostikoje razvijaju vještine, znanje, stručnost i drugaobilježja pojedinca kaonastavnika(OECD,2009).Prgomet(2016)navodikakoseučiteljskiminastavničkimstudijemstje-čeprofesionalnoznanje,dokseostalesastavniceprofesijestječuprofesionalnimis-kustvom.Odučitelja inastavnikakaoprofesionalcaseočekujesposobnostdemon-stracijeposjedovanjaosobnihkvalitetaličnostiidispozicijatenjihovurefleksijuuraz-vojuprofesionalnogapoljarada,cijeniti,poštivatiipokazatipredanostzamisijupro-fesionalcauodgojuiobrazovanjutebitiosposobljenizapreuzimanjeodgovornostiuprocesimadaljnjeosobneiprofesionalneafirmacijesvojegastručnogaprofilauzisto-vremenopromicanjeznačajastručnogaiznanstvenogapodručjarada.Profesionalanjerazvojučitelja inastavnikakontinuiranaaktivnostkojauključujerazličiteprocese(obuku, praksu, primanje i davanje informacija) putem formalnoga i neformalnogaobrazovanjateinformalnogaučenja,atrebabitiusmjerenakpromjenamapedagoškeprakseiunaprjeđenjuodgojnihiobrazovnihprocesa(Takač,2018).Evans(2002)ističekakojeprofesionalnirazvojučiteljapovezansaškolskimuspjehomirazvojemškoleukojojradi,aDay(2009)navodikakojeprofesionalanrazvojučiteljainastavnikakonti-nuiran,vjerodostojanidiferenciranprocesukojemsuučiteljiinastavnicinajodgovor-niji,nonužnajepodrškaškoleidruštva.Curtis(2012)smatrakakoučiteljinastavniktrebamislitikritičkiirefleksivnoosvojojstručnojpraksiteosmisluidosezimapeda-goškihaktivnosti,ausvojemraduprimjenjivatisveštoučenicimapodižesamopošto-vanjeicijenitiindividualnerazlike;koristitipostojećerazličitostimeđuučenicimakakobiimproširiovidike,tolerancijuimeđusobnopoštivanje;izražavatisejasno;pokazi-vativještineuorganiziranjusmislenogaučenja;bitivješturasporeduvremena;održa-vatiuključenostučenikauzadatak,pratitinapredaksvakogaučenikaipružatinepo-srednu povratnu informaciju; tražiti pomoć od drugih (sustručnjaka, roditelja, širedruštvenezajednice); jasnonavoditi štoseodučenikaočekuje i što trebapostićiupojedinomzadatku;pokazivatiučenicimadaodnjihpunoočekuje;bitisposobansebii drugimaobjasniti svoje pedagoške ciljeve; biti refleksivanpraktičar; sudjelovati utimskomučenjuineprestanoseprofesionalnousavršavati(RobertsiKellough,2008).BrustNemetiVelki(2019)ističukakojejednaodspecifičnihkompetencijaučiteljainastavnikaupravosposobnoststvaranjarazredneklimekojapogodujeučenju,huma-nimodnosimaurazreduipozitivnojdisciplini.Trnova(2019)naglašavakakostudentiučiteljskih inastavničkihstudijatrebajugraditisvojepedagoškevještinenatemeljuiskustvenogaučenja,atijekomradauzpodrškuiskusnihučitelja,nastavnikaistručnihsuradnika.Metodomkonstruktivizmapovezujusevlastitaiskustvapoučavanjaspe-dagoškim znanjima i vještinama te se stvaraju visokokvalitetni i stručni pedagoškiprofesionalci.Kompetencijaučiteljapodrazumijevastručnostkojupriznajuučenici iroditelji,atemeljenajenaznanju,sposobnostimaivrijednostima.Pedagoškekompe-tencijeučiteljapodrazumijevajuznanja,vještine,osobineličnostineophodnezakriti-čkopromišljanjeosebiisvojojodgojnojiobrazovnojpraksiteomogućavajupromjeneiunaprjeđenjaučiteljskihponašanjaioblikovanjekvaliteteupodručjusukonstrukcijeodgojno-obrazovnogaprocesa.Uzmjerljivekompetencijevažnoje: iskustvo,reflek-


123

sija,samostalnostipedagoškitakt.Dabiučiteljiinastavnicibiliprofesionalcipotrebnesupedagoškekompetencijeusljedećimpodručjima:metodologijaizgradnjekurikulu-manastave;organizacijaivođenjeodgojno-obrazovnogaprocesa;oblikovanjerazred-nogaozračja;utvrđivanjeučenikovogapostignućauškoliioblikovanjemodelaodgoj-nogapartnerstvasroditeljima(Jurčić,2012).

METODA

Ciljjeistraživanjanatemeljuteorijskihpostavkiiempirijskogaistraživanjautvrditipe-dagoškuprofesionalnostučiteljainastavnikatedoprinosrazvojupedagoškihkompe-tencijauslavonskimosnovnimškolama.

Izciljaistraživanjaproizašlesusljedećehipoteze:H1: Učiteljiinastavnicisamoprocjenjujusepedagoškikompetentnima.H2: Nepostojistatističkiznačajnarazlikauprocjenjivanjusastavnicapedagoškekom-

petencijeučiteljainastavnikaosnovnihškolasobziromnaspol.H3: Nepostojistatističkiznačajnarazlikauprocjenjivanjusastavnicapedagoškekom-

petencijeučiteljainastavnikaosnovnihškolasobziromnamjestorada.H4: Nepostojistatističkiznačajnarazlikauprocjenjivanjusastavnicapedagoškekom-

petencijesobziromnatojesuliučiteljirazredneilinastavnicipredmetnenastaveuosnovnojškoli.

H5: Nepostojistatističkiznačajnarazlikauprocjenjivanjusastavnicapedagoškekom-petencijeučiteljainastavnikaosnovnihškolasobziromnagodineradnogastaža.

H6: Nepostojistatističkiznačajnarazlikauprocjenjivanjusastavnicapedagoškekom-petencijeučiteljainastavnikaosnovnihškolasobziromnaprofesionalnonapre-dovanje;

H7: Pedagoškimkompetencijamaučiteljainastavnikaosnovnihškolanajvišedopri-nosiinicijalnoicjeloživotnoobrazovanje.

Uzorakistraživanjačiniloje696učiteljarazrednenastaveinastavnikapredmetnena-stave.Uzorakistraživanjaobuhvatiojeučiteljeinastavnikeutridesetosnovnihškolaizpetslavonskihžupanija.Učiteljiinastavniciradeod1.do8.razredaosnovnihškolaOsječko-baranjske,Vukovarsko-srijemske,Požeško-slavonske,Virovitičko-podravskeiBrodsko-posavskežupanije.Stratificiranjeuzorakjerjeslučajnimodabiromuistraži-vanjusudjelovalopotriosnovneškolekojesenalazenaurbanompodručju(54,9%)ipotriosnovneškolekojesenalazenaruralnompodručju(45,1%)usvakojodnave-denihžupanija (N=696).Učitelja razrednenastavečinilo je40,1%sudionika,dok jenastavnikapredmetnenastave54,7%,a4,5%nastavnikaradisučenicimaurazrednojisučenicimaupredmetnojnastavi(nastavnicistranihjezika,informatikeivjeronau-ka).Sobziromnaprofesionalnonapredovanjevišastručnai/iliznanstvenazvanjaima13,4%učiteljainastavnika,odtogaje9,2%mentora,asavjetnika(2%),dokznanstve-

Maja Brust Nemet

124

nazvanjamagistraznanostiposjeduje2,9%,adoktoraznanosti0,3%učiteljainastav-nika. S obzirom na godine radnoga staža od 0 do 4,5 godina ima 19,8% učitelja inastavnika;od5do9,5godina19,8%;od10do25godina37,2%;a25ivišegodinaradnogastažaima21,3%učiteljainastavnika.Sobziromnaspolženaje81,2%,amu-škaraca18,4%.

Instrumenti istraživanjasuUpitnikodemografskimpodatcima iUpitnikpedagoškihkompetencija.Validacijajenapravljenauokvirupilotistraživanja(BrustNemet,2015).Upitnik o demografskim podatcima sveukupno sadrži devet pitanja i kreiran je zapotrebeistraživanja.Četirisepitanjaotvorenogatipaodnosenagodineradnogasta-ža,zanimanjeispol,procjeneučiteljainastavnikaočimbenicimakojiutječunapeda-goškekompetencije.Četirisepitanjazatvorenogatipaodnosenademografskepodat-keoučiteljimainastavnicima,kaoštosuspol,radučiteljainastavnikaurazrednojilipredmetnoj nastavi te stručno i znanstveno profesionalno napredovanje učitelja inastavnika,doksejednopitanjekombiniranogatipaodnosinamjestogdjesuučiteljiinastavnicinajvišestjecalisvojepedagoškekompetencije.Upitnikpedagoškihkompe-tencijakreiranjezapotrebeistraživanjaisadržidevettvrdnjikonstruiranihuoblikuskaleLikertovogatipa(1–upotpunostiseneslažem,2–uglavnomseneslažem,3–nitiseslažem,nitiseneslažem,4–uglavnomseslažem,5–upotpunostiseslažem).Jednofaktorskajestrukturakojaobjašnjava48,88%varijanci.Visokasuzasićenja,štoznačiiznad0,6svakačestica.Pouzdanostiznosi0,88(Cronbachα=0,88)štoznačidajevisokapouzdanost.

Istraživanje se provodilo osobnouz suradnju stručnih suradnika i ravnatelja.Istraživanjejebiloanonimnoidobrovoljno,aispunjavanjejeUpitnikatrajalo30mi-nutaposudioniku.Metodološkisepostupcizasnivajunadeskriptivnojikomparativnojanalizi ključnih pojmova, a rezultati se istraživanja analiziraju prema kvantitativnojmetodologijiračunalnimprogramomSPSS,verzija19.0.

REZULTATI ISTRAŽIVANJA I INTERPRETACIJA

Deskriptivnomsestatistikomuočavakakosupedagoškekompetencijesamo-procijenjeneizrazitopozitivnima,tj.pomaknulesuseupozitivnomsmjeruiM=4,06čime se potvrđuje hipoteza H1: Učitelji i nastavnici se samoprocjenjuju pedagoškikompetentnima.Najvišesusesamoprocijenilikompetentnimaupodručjuoblikovanjarazrednogaozračja(M=4,40),slijedisposobnostvođenjaodgojno-obrazovnogapro-cesa(M=4,38),potomsposobnostutvrđivanjaučenikovapostignuća(M=4,36),zatimsposobnostorganiziranjaodgojno-obrazovnogaprocesa(M=4,18),sposobnostuspo-stavepartnerskogaodnosasroditeljima(M=4,098),sposobnostobliovanjaškolskogaozračja (M=4,094), sposobnost izgradnjekurikulumanastave (M=3,88), sposobnostizgradnješkolskogakurikuluma(M=3,71),anajmanjekompetentnimasesamoprocje-njujuupodručjuizgradnjekurikulumaškolskihpodsustava(M=3,43).


125

Nepostojirazlikauprocjenjivanjusastavnicapedagoškekompetencijeučiteljai nastavnika s obzirom na: spol, profesionalno napredovanje i mjesto rada što seutvrdiloputemanalizevarijanceiPostHoctestom,stogasepotvrđujehipotezeH2,H3iH6,jednakokaoiuistraživanjuOECD-a(2009)sobziromnaspolimjestorada,dok profesionalno napredovanje hrvatskih učitelja i nastavnika nije usporedivo sastručnomspremomudrugimzemljamagdjeupojedinim zemljama rade i učitelji inastavnicisasrednjomstručnomspremom.

Postojirazlikauprocjenjivanjusastavnicapedagoškekompetencijesobziromnagodineradnogastaža i jesu liučitelji razredne ilinastavnicipredmetnenastave,stogaseodbacujuhipotezeH4iH5.Pedagoškesukompetencijenajnižeprocijenjenekodučiteljainastavnikakojiimajunajmanjegodinaradnogastaža(1.kategorijaod0do4,5godina),apotomučitelja inastavnikakoji imajuvišeod25godina radnogastaža(4.kategorija).Najproduktivnijisuučitelji inastavnicinapodručjupedagoškihkompetencijakojiimajuizmeđu5i25godinaradnogastaža(2.i3.kategorijapremaradnomstažu),štojeividljivouTablici1.

Tablica1. Pedagoškekompetencijeučiteljainastavnikasobziromnagodineradnoga

staža.

Varijable/kategorijeradnogastaža N M SD F p

Pedagoškekompetencije

1,00 138 3,97 ,476 2,00 137 4,07 ,470 2,77 ,0403,00 259 4,12 ,495 4,00 148 4,02 ,600 Ukupno 682 4,06 ,513

Deskriptivnomseanalizomianalizomvarijanceuočavakakojenajvišarazinapedago-škeprofesionalnostiutvrđenakodučiteljarazrednenastave.Uodnosunapredmetnenastavnikeučitelji razrednenastave imajuvišu razinupedagoškihkompetencijaodnastavnikapredmetnenastave(Tablica2).

Tablica2. Pedagoške kompetencije učitelja razredne nastave i nastavnika

predmetnenastave.

Varijable/radurazrednojilipredmetnojnastaviiliobje N M SD F p

Pedagoškekompetencije

razredna 278 4,16 ,457 11,77 ,000predmetna 381 3,97 ,538 razrednaipredmetnanastava 31 4,16 ,497

Ukupno 690 4,06 ,513

Maja Brust Nemet

126

Naistraživačkopitanje:Štodoprinosipedagoškimkompetencijamaučiteljainastav-nika? uočava se kako je čak 29% učitelja i nastavnika navelo kvalitetno formalnoobrazovanjetekontinuirano,cjeloživotnoučenjekaonajvažnijidoprinos,stogase ipotvrđujehipotezaH7.Zatim,23%učiteljainastavnikasmatrakakokomunikacijskevještine,empatijaitolerancijadoprinoserazvojupedagoškihkompetencijaučiteljainastavnika.Slijedidoprinosodgoja,osobnostiiličnostidjelatnikas8%,zatimmeđu-sobnouvažavanje,timskiradisuradnjaskolegamas8%,iskustvo(6%),motiviranost,odgovornostisavjesnostučiteljainastavnika(6%),ljubavpremaposlu(4%),4%uči-teljainastavnikanavelojekakopozitivnoozračjeuškoliilokalnojzajednicitakođerdoprinosi razvoju pedagoških kompetencija. 3% učitelja i nastavnika istaknulo jepotporuipoštovanjepremaučiteljuinastavniku,dokje9%odgovoraraspoređenoukategorijuostalo,akojaobuhvaćarazmjenuiskustva-kritičkiprijatelji,samokritičnost,samovrjednovanje,suradnjasastručno-razvojnomslužbom,stručnovodstvoipotpo-ruravnatelja.Deskriptivnomsestatistikomuočavakakosuučiteljiinastavnicisamo-procijenilikakosunajvišestjecalisvojepedagoškekompetencijetijekomprimarnogastudija(66,1%),stručnimformalnimusavršavanjima(14,5%),neformalnimusavršava-njima(12,3%)iostalo(6,8%).

RASPRAVA

Pedagoška jeprofesionalnostučitelja inastavnikautvrđenaUpitnikompeda-goških kompetencija i čestice su uključivale samoprocjenu učitelja i nastavnika oposjedovanjupedagoškihkompetencijaupodručjumetodologijeizgradnješkolskogakurikuluma,kurikulumanastave,školskihpodsustava,organizacijeodgojno-obrazov-nogaprocesa,vođenjaodgojno-obrazovnogaprocesa,utvrđivanjaučenikovapostig-nuća,oblikovanjarazrednogaiškolskogaozračjatepodručjeodgojnogapartnerstvasroditeljima,aM=4,06označavadasuučiteljiinastavnicivisokopedagoškikompetent-ni.Najvišesusesamoprocijenilikompetentnimaupodručjuoblikovanjarazrednogaozračja(M=4,40)kojeuključujepoznavanjepojmaiznačenjaozračjauodgojno-obra-zovnomprocesu,učiteljevuinastavnikovupotporuusukreiranjuozračja,regulacijuopterećenostiučenika,uloguučiteljainastavnikaustvaranjurazrednekohezijeisuz-bijanjustrahaodškolskoganeuspjeha.Najnižesusesamoprocijenilikompetentnimaupodručjuizgradnjekurikulumaškolskihpodsustava(M=3,43)kojipodrazumijevajukurikulume: socijalnih kompetencija, interkulturalnih kompetencija, emocionalnihkompetencija,izvannastavnihaktivnosti,kurikulumzaučenikesposebnimpotrebamai kurikulum stručno-pedagoškoga usavršavanja učitelja i nastavnika. BrustNemet iVelki(2016)sudokazalekakosupodručjapedagoškekompetencijepovezanaskultu-romškolejerjezaizgradnjukurikuluma,organizaciju,vođenjeiutvrđivanjeučeničko-gapostignućanužnaprofesionalnost i samoodređenjenastavnika,doksekolegijal-nostposebiceističekaopreduvjetstvaranjarazrednogaiškolskogaozračjaipoticanjapartnerstvas roditeljima.Foro (2015) ističenedostataksamokompetencijeučitelja,kojaobuhvaćavlastitiprofesionalnirazvojučiteljainastavnikakaoiosobnestavoveu


127

kojimaseizražavaindividualnodržanjepremasvijetu,raduisamomesebi,aodražavasenasamopoimanjeirješavanjezahtjevnihsituacija.Rezultatisuistraživanja(Blaže-vić,2013)među176učiteljarazrednenastaveuSplituiOsijekupokazalidaseučiteljiosjećajukompetentnimaupodručjurazvojakurikulumaidjelotvorneodgojno-obra-zovneprakse(M=4,27-4,63).Pokazalosekakojestručnousavršavanje,kompetencij-skiprofilikompetentnostučiteljarazvojnopovezantesveodredniceutječujednanadrugu.Rezultatisuistraživanja(LjubetićiKostovićVranješ,2008)opedagoškojkom-petentnostiučiteljapokazalikakojepedagoškukompetencijuučiteljamogućeshva-ćati kao kontinuum od nekompetentnosti do kompetentnosti, učitelji se osjećajupedagoškikompetentnimazaradsučenicimairoditeljima,alismatrajudasutijekomformalnogaobrazovanjanedovoljnoosposobljenizapedagoškodjelovanje.Glavnasuobilježja pedagoške kompetentnosti: kompetencija u svim aspektima pedagoškogadjelovanja,sigurnost,izborprimjerenihpostupaka,aštorezultiraosjećajemzadovolj-stva učiteljskim pozivom. Učitelji koji sebe percipiraju pedagoški kompetentnimaimajuosjećajzadovoljstvaučiteljskimpozivomtejevrlovjerojatnokakoćetozado-voljstvo prenositi i na svoje učenike te stvarati ozračje prihvaćanja, razumijevanja,dijaloga,aliirazredno/školskookruženjeukojemćesvičimbeniciuspješnozadovolja-vati svoje potrebe te razvijati kulturu organizacije koja uči te će birati primjerenepostupkepremaučenicimakakobistalnounaprjeđivalisvojodnossnjima.Rezultatiistraživanja (Van der Klink, Kools, Avissar,White i Sakata, 2017)među učiteljima inastavnicimau10 zemaljanavode kako su sličnebrige, aktivnosti profesionalnogarazvojateplanovizabudućirazvojneovisnoodržavirada,asudioniciističukakojeneophodnapodrškaucjeloživotnomobrazovanjuuviduvremenairesursa,kaoimen-torskiradsmlađimučiteljimainastavnicimakojijekoristanisamimmentorima.Jurčić(2012) u rezultatima istraživanja ističe važnost pedagoške kompetencije učitelja inastavnikaupodručjuutvrđivanjaučenikovapostignućauškoliteističekakovećinaučiteljainastavnikaučenicimaneobrazlaženjihoveocjene.Prilikomocjenjivanjauči-telji i nastavnici samopremamišljenju15%učenika8. razreda i12,87%6. razredaocjenjujuobrazlažućiocjenu,štodovodidoupitnostipedagoškekompetencijeučiteljainastavnikaupodručjuutvrđivanjaučenikovapostignućauškoli.Istraživanje(Rijavec,Miljević-RiđičkiiVizekVidović,2006)međustudentimazavršnihgodinaiučiteljapo-četnikajepokazalokakoseuvećinipodručjastudentisamoprocjenjujukompetent-nijima u odnosu na učitelje početnike što govori kako nisu usklađena očekivanja iprocjeneposlasiskustvimatesepokazalodasuseučiteljipočetniciistudentisklonijitradicionalnompristupuosjećalikompetentnijimauposlunasuprotonihkojisubilisklonipristupuusmjerenomnaučenika.Rezultatiistraživanja(Rajić,HosgoruriDrvo-delić,2015)međustudentimaučiteljskihinastavničkihstudijauHrvatskoj iTurskojpokazujudahrvatskistudentisvojeosobneiprofesionalnekvaliteteocjenjujuznatnovažnijimaidasmatrajukakoihposjedujunaznatnovišojraziniodturskihstudenatatesepokazalokakostudentizadnjegodinestudijasamoprocjenjujudaimajuznatnorazvijenijeprofesionalnevještineuodnosunakolegekojipohađajuprvugodinustu-dija.

Maja Brust Nemet

128

U ovom se istraživanju pokazala statistički značajna razlika u procjenjivanjusastavnicapedagoške kompetencije sobzirom jesu li učitelji razredne ili nastavnicipredmetnenastaveusmjerudaseučiteljirazrednenastaveosjećajukompetentnijimauodnosunanastavnikepredmetnenastave.Rezultatiistraživanjamogukorespondi-ratiznatnovećembrojupedagoških,psiholoških,didaktičkihimetodičkihkolegijaustudijskimprogramimazaučiteljerazrednenastave,aliivećojpovezanostiidugotraj-nijemsuživotusistimučenicimaurazrednojnastavi.UistraživanjuLjubetićiKostovićVranješ(2008)pokazalasetakođerrazlika,nousuprotnomsmjerujerseističevećanesigurnostučiteljarazrednenastave,negoonihpredmetne,kadsuupitanjuodgojniproblemiiodnossučenicima.Svojunesigurnostuodgojnomdjelovanjudovodeuve-zusnedostatniminformacijamaoodgojutijekomstudija,štozaposljedicuimadoživ-ljajteškoćauradu.MogućerazlogezatakveodgovoreautoriceLjubetićiKostovićVra-nješ(2008:226)pronalazeusamokritičnosti,višesatnomboravkusistomskupinomučenikatijekomradnogadanateumogućemosjećajuinferiornostiuodnosunakole-gepredmetnenastave,aliiusenzibiliziranostiučiteljarazrednenastave.Pokazalasevećasigurnostučiteljapredmetnenastaveusebeisvojeodgojnepostupke,štokaorezultat ima veće zadovoljstvo radomu razredu te veće zadovoljstvonastavničkimpozivom.Implementacijomnovihpedagoških ipsihološkihkolegija inanastavničkestudijedoprinijelobisejošvišemrazvojupedagoškekompetentnostineophodnezaradsučenicima.

Pedagoškesukompetencijenajnižeprocijenjenekodučiteljainastavnikakojiimajunajmanjegodinaradnogastaža(1.kategorijaod0do4,5godina),teseuočavakakosuutojskupiniiučiteljikojiimajuvišeod25godinastaža,štosemožeprotu-mačiti kako ta skupinaučitelja višenije tolikoproduktivna jer im seu godinamaukojimasepribližavajumirovinismanjujupedagoškekompetencije,stogaje izanjihneophodnotijekomformalnoga ineformalnogausavršavanjaponuditivišepedago-škihipsihološkihtemakakobiseosjećalisigurnijitesasvojimiskustvomimentorskimradomojačalivlastitepedagoškekompetencijetepomagaliučiteljimainastavnicimasmanjegodinaradnogastaža.OECD(2009)jeutvrdiokakoseobimstručnogausavr-šavanjasmanjujesdobiučiteljainastavnika,štopokazujedasuseuprosjekumanjeiskusniučitelji inastavnicivišeprofesionalnorazvijali.Najproduktivnijisuučiteljinapodručjupedagoškihkompetencijakojiimajuizmeđu5i25godinaradnogastažaštočini2.i3.kategorijuučiteljapremaradnomstažu.

Kvalitetnoseformalnoobrazovanje icjeloživotnoučenjeučitelja inastavnikapokazalo kao najvažnija utjecajna varijabla na pedagošku profesionalnost učitelja inastavnika.Uistraživanju(RimkuvienėiDaukilas,2019)uLitvimeđuučiteljimaina-stavnicimau27osnovnihškolatakođersepokazalodasupotrebeprofesionalnogarazvojaučiteljainastavnikaostalenepromijenjenetijekommnogogodinajersekaonajvažnijepotrebeističuupravopedagoškeididaktičketeme,iakoseutrenutnojsitu-acijirazvojakojajeuvjetovanatehnološkimnapretkomnatržišturadaiunutarnjimpotrebamazapoboljšanjemustrukovnomobrazovanjuzahtijevairazvojkomunika-cijskeiinformacijskekompetencije.OECD(2009)jeanaliziraoaktivnostiprofesional-


129

nogarazvojaučiteljainastavnikaizaključiokakoučiteljiinastavnicipokazujuvisokurazinupotrebezaprofesionalnimrazvojem,anajvišeželeneformalnedijalogezapo-boljšanjenastaveodstranesustručnjakaistručnihsuradnika,zatimstručnausavrša-vanjauoblikupredavanjairadionica,stručnuliteraturu,programeosposobljavanjaiposjeteškolamaradiuvidaudobrupraksu,dokkaotemekojesu imnajpotrebnijeističuradsdjecomsposebnimpotrebama,informacijskomikomunikacijskomtehno-logijom u poučavanju te teme o razrednoj disciplini. Murakami, Murray, Sims iChedzey(2009)zaključujukakojevisokakvalitetaobrazovanja,obrazovnogasustavaucjelininužnaisvevažnijazbogubrzanogamijenjanjaokruženja,internacionalizacijeiglobalizacijeteočekivanjaposlodavacadadjelatnicibudupotpunoopremljeniraz-nimprofesionalnimvještinamaiznanjemkakobisemoglinositisnjimateučinkovitorješavatisloženesituacijeibrzorješavatiprobleme.

ZAKLJUČAK

Novepedagogijskeipedagoškespoznajedoprinoserazvojupedagoškeprofe-sionalnostiučiteljainastavnika.Novesuulogeučiteljainastavnikaorijentiranekstva-ranjuškolekaoodgojno-obrazovneustanoveučijemjesredištuučenik.Zarealizacijusvihučiteljevihinastavnikovihposlovausuvremenomdruštvu,pedagoškitaktipeda-goška profesionalnost učitelja i nastavnika je od izuzetnoga značaja za sukreiranješkole.Školamožeitrebapostatimjestokvalitetnogairadosnogaživljenjasvihdionika,aupravoučiteljinastavnikotvorenimkurikulumomusmjerenimnaučenika,suvreme-nimnastavnimmetodamaisredstvimaradamožedoprinijetivisokojkvalitetiodgojaiobrazovanja.

Pedagoškesukompetencijevažneodredniceprofesionalnogakompetencijsko-gaprofilaučitelja,stogajepotrebnopovećatikvalitetuprimarnogaicjeloživotnogaobrazovanjaučiteljainastavnikai implementirativećibrojpedagoškihipsihološkihtema,posebicekodpredmetnihnastavnika.Suvremenocjeloživotnoučenjezahtijevaodučiteljainastavnikakontinuiranradnasebiupodručjusvogaintegriteta,osobnesnage ipedagoškogatakta,profesionalizma,sposobnostiupravljanja,organiziranja,planiranja,vođenja,suradništva,pomaganja,koordiniranja,dijagnosticiranja,djelova-nja,vrjednovanjaievaluiranja.Promjenomkurikulumaučiteljskihinastavničkihstu-vdijskihprogramaomogućilabisevišarazinakompetentnostiizadovoljstvoposlomuzkontinuiranoispunjavanjepotrebezanovimspoznajamaoodgojuiobrazovanju.Također, potreban je veći broj i naglasak na pedagoške i psihološke kolegije kao ipodrškanadležnihinstitucijazacjeloživotnousavršavanje.

Maja Brust Nemet

130

LITERATURA

Antić,S.(2000).Rječniksuvremenogobrazovanja.Zagreb:HPKZ.Blažević,I.(2013).Kurikulumskekompetencijeučiteljaiodgojno-obrazovnapraksa.US.Zrilić

iM.Ljubetić(Ur.),Pedagogijaikultura(str.16-27).Zagreb:Hrvatskopedagogijskodruštvo.Brust Nemet, M. (2015). Socijalno-pedagoške kompetencije učitelja u kurikulumu kulture

suvremeneškole.Doktorskadisertacija.Zagreb:Filozofskifakultet,SveučilišteuZagrebu.BrustNemet,M. i Velki, T. (2016). The Social, Emotional and Educational Competences of

TeachersasPredictorsofvariousAspectsoftheSchoolCulture.CroatianJournalofEduca-tion–Hrvatskičasopiszaodgojiobrazovanje,18(4),1087-1119. doi:10.15516/cje.v18i4.2006

BrustNemet,M.iVelki,T.(2019).SomeDemographic,PersonalandClassCharacteristicsasPredictorsofSchoolClimate.UM.Carmo(Ur.),Internationalconferenceoneducationandnew developments, Education and New Developments, 1, (str. 17-21). Lisabon: WorldInstituteforAdvancedResearchandScience(WIARS),Portugal.

Curtis,W.(2012).Filozofijaodgoja.UB.DuffourIW.Curtis(Ur.),Studijodgojno-obrazovnihznanosti(str.71-98).Zagreb:Educa.

Day,C. (1999).DevelopingTeachers−TheChallengesof LifelongLearning. London:FalmerPress.

Evans,L.(2002).WhatisTeacherDevelopment?OxfordReviewofEducation,28(1),123-137.doi:10.1080/03054980120113670

Foro,D.(2015).Profesionalnekompetencijenastavnikausuočavanjusastresnimsituacijamauškoli.Zagreb:Filozofskifakultet,SveučilišteuZagrebu.[doktorskadisertacija]

Jurčić,M.(2012).Pedagoškekompetencijesuvremenogučitelja.Zagreb.Alinead.o.o.Ljubetić,M.iKostovićVranješ,V.(2008).Pedagoška(ne)kompetencijaučitelj/icazaučiteljsku

ulogu.Odgojneznanosti,10(1),209-230.Murakami, K.,Murray, L., Sims,D. i Chedzey, K. (2009). LearningonWorkPlacement: The

NarrativeDevelopmentofSocialCompetence.JournalofAdultDevelopment,16(1),13-24.https://doi.org/10.1007/s10804-008-9044-9

OECD(2009).CreatingEffectiveTeachingandLearningEnvironments-FirstResultsfromTALIS.Francuska:OECDpublishing.

Prgomet,A.(2016).Učiteljskaizobrazbausmjerenanastjecanjeprofesionalnihkompetencija:sadržajniparadigmatski zaokret ili novo terminološko ruhokonstitutivnimsastavnicamaučiteljskeizobrazbe.Životiškola,62(3),55-63.

Rajić, V., Hosgorur, T. i Drvodelić,M. (2015). An International Perspective on the TeacherQualitiesIssue:theCaseofCroatiaandTurkey.CroatianJournalofEducation,17(1),37-62.doi:10.15516/cje.v17i1.817

Rimkuvienė, D. i Daukilas, S. (2019). Vocational Teachers’Motives for Improvement TheirQualification,EducationalandNewDevelopments,1,297-299.

Rijavec,M.,Miljević-Riđički,R.iVizek-Vidović,V.(2006).Profesionalnavjerovanjaisamopro-cjenakompetencijastudenata–budućihučiteljaiučiteljapočetnika.Odgojneznanosti,8,1,(11),159-170.

Roberts,P.L.iKellough,R.D.(2008).AGuideforDevelopingInterdisciplinaryThematicUnits.Boston:Pearson.

Rosić,V.(2009).Novaulogaškoleiučitelja.UV.Puževski iV.Strugar(Ur.),Školadanas,zabudućnost(str.40-55).Križevci-Bjelovar:HPKZ.


131

Takač,D.(2018).Profesionalnostiprofesionalnirazvojučitelja/nastavnika/stručnihsuradnika.Zagreb:Hrvatskaakademskaiistraživačkamreža–CARNET.

Trnova,E. (2019).Developmentof Interdisciplinary InstructionUsing InquiryBasedScienceEducation. UM. Carmo (Ur.), International conference on education and new develop-ments,EducationandNewDevelopments,1, (str.232-236).Lisabon:World Institute forAdvancedResearchandScience(WIARS),Portugal.

VanderKlink,M.,Kools,Q.,Avissar,G.,WhiteiS.,Sakata,T.(2017).Professionaldevelopmentofteachereducators:whatdotheydo?Findingsfromanexplorativeinternationalstudy.ProfessionalDevelopmentinEducation,43(2),163-178. doi:10.1080/19415257.2015.1114506

Self-Assessment of the Pedagogical Professionalism of Teachers

Abstract:Pedagogical professionalism of teachers is reflected in the abilities to construct schoolcurriculum,classroomcurriculumandschoolsubsystemcurriculum:organiseandmanagetheeducationalprocess;assessstudentachievement inschool; impoveschoolandclas-sroomenvironment,andestablishlongstandingpartnershipwithparents.Lifelonglearningprovidescontinuoussupportforprofessionalgrowthanddevelopmentofteachers,whoareexpectedtobereadytomeetthenewchallengesofmodernsocietyandofferthebestsupportforlearninganddevelopmentintheschoolcontext.Theaimoftheresearchistolook into the pedagogical professionalism of teachers in Slavonian elementary schools,basedonthepreviousfindingsandempiricalresearch.Demographiccharacteristics,andthelevelofpedagogicalprofessionalismofteachersweredeterminedbasedontheself-assessmentof696lowerprimaryandhigherprimaryteachersinthirtyprimaryschoolsinfiveSlavoniancounties.Theresultsofthequantitativeresearchshowthatteachersselfas-sessthemselvesashighlypedagogicallycompetent,andmostrespondentsstatethattheirpedagogicalcompetencesareinfluencedbythehigh-equalityinitialeducationandlifelonglearning. The highest level of pedagogical professionalism was detected among lowerprimaryschoolteachers,andteacherswith5-25yearsofworkingexperience,comparedtohigherprimaryschoolteachers.Nostatisticallysignificantdifferencewasfoundregar-dinggenderandtypeofteachertraining.Thestrengtheningofpedagogicalprofessionalismamong teachers, which is necessary for their work in contemporary school, could beachieved by enriching the existing programs and/or by implementing new pedagogicalcourses, especially in university programmes for teacher education, andwith the con-tinuouspedagogicaleducationforin-serviceteachers.Keywords:competences,teachers,primaryschool,initialeducation,lifelonglearning

132

INTERAKCIJA NASTAVNIKA I UČENIKA U NASTAVI INSTRUMENTA

Izvorniznanstvenirad UDK:371.21:78

doc.dr.sc.TihanaŠkojo

SveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijekuAkademijazaumjetnostikulturu

Osijek,Hrvatska

dr.sc.MirnaSabljarSveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijeku

AkademijazaumjetnostikulturuOsijek,Hrvatska

Sažetak:Nastavajeinstrumentatradicionalnozasnovananaindividualnomsocijalnomoblikuradaiobilježenajeizravnimpoučavanjemsnaglašenimnastavnikovimukazivanjemnapogreškeusviranjuteupućivanjemkakoneštoispravnosvirati.Utakvojsenastavi,prikojojnastav-nik predstavlja model i poučava demonstracijom, a učenik oponašanjem nastavnikovasviranjanastoji reproducirati zapamćeno,uočavadominacijanastavnika iautoritarni stilvođenjanastave.Zarazlikuodtradicionalnenastaveinstrumenta,usmjerenenanastavni-ka,kojaodnosnastavnik-učeniksagledavaisključivokrozmetodičkeaspektepoučavanjamajstorakojiprenosisvojaizvodilačkaiinterpretativnaznanja,vještineiumjetničkevrijed-nosti učeniku-naučniku, suvremena nastava instrumenta, usmjerena na učenika, osimusmjerenostipremačitavomspektrumetodarada,usmjerenihpremaostvarivanjunajpo-voljnijihishodaučenjausklađenihsindividualnimmogućnostimaipreferencijamaučenika,prepoznajeiznačajdvosmjerneinterakcije,kaoisvihsastavnicakojeutječunaodnosna-stavnikaiučenika.Sasvrhomuvidauodlikeaktualnenastaveinstrumenta,saspektainte-rakcijenastavnikaiučenika,uradusuistraženistavoviučenikaosnovnihglazbenihškolapremastilupoučavanjanastavnikainstrumenta,nastavničkojpodršcitesocijalno-emocio-nalnomozračjuunastaviinstrumenta.Primijenjenjeupitnikopćihpodatakateupitnikzaispitivanjenavedenihstavova.Ključneriječi:nastavainstrumenta,interakcijanastavnikaiučenika,nastavničkapodrška

UVOD

UHrvatskomseglazbeno-pedagoškomprostorunastavasviranjainstrumenata,kakvajeprisutnausuvremenomsustavuglazbenihškolauRepubliciHrvatskoj,for-malnoorganiziraodvremenapojaveDruštvaprijateljaglazbe,Musikverein(Tomašek,1968;Šaban,1982)kojejeosnovanouZagrebuusiječnju1827.godine.Prvaseglaz-benaškolaDruštvaotvaraneštokasnije,16.veljače1829.(Kovačević,2011;Tomašek,2000;Šaban,1982;Pettan,1965).Tadajeuškolibilomogućeučitipjevanjeilisviranje


133

gudaćihinstrumenata.Kasnijeseuškolimogloučitisviratiidrugeinstrumente,međukojimaiklavir.Poučavanjesuorganiziraliučitelji,svakijeimaovlastitu“učionicu”ukojojjepoučavaosviranjupojedinogainstrumenta.Svakijenastavnikinstrumentauučioniciradiosjednimučenikom.Takvajeorganizacijanastaveidanassvojstvenazacijeluglazbenuodgojno-obrazovnuvertikalu iprisutna jeuvećini zemalja svijetaupoučavanjusviranjaklasične,zapadnjačkeglazbe(DavidsoniJordan,2007).Uhrvat-skimglazbenimškolamanastavniciorganizirajuprocespoučavanjasviranjainstrume-nataiomogućavajuučenicimastjecanjeumijećasviranja,razvijajuglazbenesposob-nostiučenika,omogućavajustjecanjeglazbenihznanja,vještinainavikateprateuče-nikovnapredak(Ministarstvoznanosti,obrazovanjaišportaiHrvatskodruštvoglazbe-nihiplesnihpedagogaMZOSiHDGPP,2006;MZOSiHDGPP,2008).Sukladnovažećimnastavnimplanovima iprogramimaglazbenih škola (MZOS iHDGPP,2006;MZOS iHDGPP, 2008) svaki učenik dva puta tjedno pohađa nastavu instrumenta koja seorganizirakaoindividualnanastava.Individualnanastava,“vrstanastavekojuorgani-zirajedanučiteljsjednimučenikomˮ(Matijević,BilićiOpić,2016:439)podrazumijevadasunastavnikiučenikpriprocesupoučavanjauintenzivnojinterakciji,alijednakotakoidasuuizravnomodnosulicemulice,izazatvorenihvrata(Chmurzynska,2012).Također, takvu nastavu obilježava usredotočenost nastavnika na jednoga učenika,pajejednaodvažnihodlikablizakemocionalanodnosizmeđunastavnikaiučenika(Konaszkiewicz,1998premaChmurzynska,2012).Zlatar(2015)ističedajeindividu-alnanastavainstrumentaiprilikadasepojedinomdjetetuintenzivnoposvetinetkotkoniječlannjegoveobiteljitejezbogtogauovojnastaviposebiceistaknutodgojniutjecaj.Zbogsvegajenavedenogavažnoukakvojsuinterakcijinastavnikiučenikjerokakvoćinjihovaodnosa,kojiobuhvaćabrojnečimbenike,ovisi cjelovitoglazbenooblikovanjeučenika.

TRADICIONALNA VERSUS SUVREMENA NASTAVA INSTRUMENTA

Oproučavanjuiunaprjeđenjuprocesapoučavanjaiučenjasviranjainstrume-nata,otkrivanjuobilježja koje treba imatinastavniknapojedinoj razinipoučavanja(Chmurzynska,2011;Sosniak,1985a;Sosniak,1985b),osobinamaličnostinastavnika,načinimakomunikacijesučenicima,kao istvaranjuozračjananastaviteotkrivanjuoptimalnihnastavničkihstrategijadoprinosiseikakvoćiikvalitetioblikovanjanastav-nogaprocesa.Brojna istraživanja koja se javljaju tijekomposljednjih100godina, aposebice unazad zadnjih desetljeća (Jørgensen, 2008), doprinijela su da se, međuostalim,uoči ikakosepoučavanjesviranjainstrumentamijenjalotijekomvremena.Naime,brojniautori (Škojo i Sabljar,2016;Zlatar,2015;Davidson i Johnson,2007;Zhukov,2004)navodedapostojirazlikaizmeđupoučavanjauranijimvremenimaiusuvremenomdobu.Promijenjenaparadigmapoučavanjasviranjainstrumenataogle-da se u odnosupremanotnome tekstu (Gholson, 1998), ali i u odnosunastavnikapremaučeniku,većojpažnjiusmjerenojpremaozračjunanastaviinstrumenta,tena-stavničkimpostupcimaistrategijamakojiseprimjenjujuunastavi.Tradicionalističkim

Tihana Škojo, Mirna Sabljar

134

seunastaviinstrumentasmatrapristupukojemujedominantanodnosnastavnikaiučenikaprikojemujenastavnikonajkojizna,umijeitasvojaznanjaprenosinasvogaučenika.Tradicionalističkinastrojeninastavnicičestoupotrebljavajustrategijekojesuisamikoristili,odnosnokojimasuihpoučilinjihovinastavnici(MillsiSmith,2003),atojevidljivoikrozodnosnastavnikaiučenika.Takavodnosizmeđuučenikainastav-nikaoznačenjekaoodnosmajstora inaučnika(Bogunović,2010;Reid1997premaLehmann,SlobodaiWoody,2007;Rojko,1996)ukojemujeprisutanpristupnastavikojisetemeljinausmjerenostinanastavnika.Zlatar(2015)takvunastavuoznačavakao izravnu nastavu u kojoj prevladavaju nastavnikove misli, nastavnik određujesadržajerada,određujemetodetepostavljaretoričkapitanja.

Nasuprottradicionalističkomnačinuoblikovanjanastavnogaprocesazamjetnojedajeusuvremenojpedagogijisviranjainstrumenatanaglasaksnastavnikapreba-čen na učenika i to u brojnim aspektima njihovameđuodnosa. Reid (1997 premaLehmann,SlobodaiWoody,2007)navodidajeosnovaodnosai interakcijeizmeđunastavnikatežnjadaseizodnosanaučnikaimajstoraodnospromijeniuprijateljaisavjetnika. Takva interakcijamoguća je ako nastavnici nastavu usmjeravaju premasvojimučenicima,prilagođavajusenjihovimobilježjima,akooblikovanjeglazbenihiz-vedbiicijelinastavniprocestemeljenadijalogu,akoolakšavajuprocesučenjaskladbi,avlastiteglazbeneidejedajuučenicimasamokaopolaznutočkuzanjihovovlastitostvaranjeglazbenihiskustava.Takavodnosnastavnikaiučenikatemeljjesuvremenapoučavanjasviranjuinstrumenatakojiučenicimaomogućavadaseosjećajusamostal-nije,daimajuosjećajdasusamistvarateljivlastitaglazbenogaizričaja,apovećavasetakoimotivacijazaučenjesviranja.Takvunastavuzagovarajusuvremeniglazbenipe-dagozijerjeistraživanjemutvrđenodaučenicisviranjainstrumentatrebajunastav-nikekojićeimprijesvegabitipotporaiunastavnomprocesućenjegovatipozitivi-stičkoozračjekojeječestotemeljiintrinzičnemotivacijejerćeiučenicinapodržava-jućeientuzijastičnenastavnikereagirativećommotiviranošćuzavježbanjeiučenje,ai sami ćebiti entuzijastični i angažirani (Figueiredo, 2019).Nasuprot tome,ukolikonastavnicinepokazujutakvaraspoloženjananastavi,učenicićebitinevoljniiotuđi-vatiseodnastave(RenwickiReeve,2012premaFigueiredo,2019).

Sukladnouspostavljanjupartnerskogaodnosanastavnikaiučenikautemeljeno-ganaprijateljstvuisavjetovanjuzarazvojumijećasviranjapotrebnajevelikanastav-ničkakompetentnostupravilnomorganiziranjunastavnogaprocesa.Usuvremenojnastavi,usmjerenojnaučenika,ciljučenja ipoučavanjanijesamostjecanjeznanja,većusmjeravanjenaosposobljavanjeučenikauovladavanjuprocesimaučenjaprimje-nomučinkovitihmodelamisaonogarada(Cindrić,MiljkovićiStrugar,2010),kojeseosimna reprodukcijunastavnoga sadržajaodnosinaprimjenu, analiziranje i vrjed-novanje.Kakobisemogaoostvaritinavedenicilj,kombinirajuserazličitenastavnestrategijekojedominantnoovise,osimonastavnomsadržajuioučeniku,njegovimosobinamaipreferencijama(Marzano,PickeringiPollock,2006).

Kvalitetniimotiviraninastavnicipresudnisuuosmišljavanjumentorskenastavekaosuvremenogadidaktičkogafenomena(SchmidiDiFrancesco,2008).Iunastavi


135

instrumentaradise,ustvari,omentorskojnastaviprikojojjenastavnikuulozimen-toraiskusanstručnjakkojiobrazujedarovitaučenika.Umentorskomodnosupripou-čavanjusviranjanastavnikimanizulogakojemoraostvarivatitijekomosmišljavanjamentorskenastave:osimprimarneulogenastavnika,ontrebabitiistručnjakizinstru-mentakojegapoučava,vodičkojiznakakoseostvarujeuspjehuglazbenojumjetnosti,savjetnikjertrebasavjetovatiučenikaodaljnjemrazvojuiobrazovanju,prijateljjersepripoučavanjuglazbeočekujevelikaemocionalnapodrškanastavnikapremaučeniku,temodel koji trebabitiprimjer vrijednosti, stavova iponašanja (Bogunović,2010).Sukladnotomu,Zlatar(2015)preporučujekakosetrebajuponašatinastavniciklavira,atakojeikodostalihinstrumenata.Navodikakojevažnodanastavnicijednakupa-žnjuposvećujudarovitimimanjedarovitimučenicimaidaodnospremaučenicimagradejednakobezobziranasposobnostipojedinogaučenikakojegapoučavajuZlatar(2015). Suvremeni nastavnici instrumenta trebaju imati razumijevanja za svakogapojedinogaučenikainjegovsubjektivitetitojejednaodnajvažnijihparadigmikojutrebajuslijediti(Kolodziejska,2002premaChmurzynska,2012).Istraživanjem(Lowe,2012)jeutvrđenodaučeniciočekujunastavnikekojićeihpromatratikaoizraziteindi-vidue,kojićebiratiprogramekojećesviratiprilagođeneupravonjihovomsviračkomumijeću, koji će ihpodržavati, vjerovatiunjihove sposobnosti i čija ćenastavabitizanimljivadabipotaknuliučenikeostatiuaktivnostisviranja.Učenicikojisusudjelo-valiuLoweovom(2012)istraživanju(N=48)ističudaodsvojihnastavnikaočekujudasvirajusnjima,daimnastavnicisamostalnosviraju,dasustrpljivi,entuzijastični,daprepoznajuučeničkepotrebeidaizgrađujupovjerenjeusposobnostisvakogaodnjih.Zbogtoganastavnicitrebajuvoditiračunaonačinukomunikacijesučenicimarazličiteemocionalneikognitivnedobi,načinuverbalnogaizričajakojićekoristitizaučenikerazličitihdobi i poštivatiučenikovopravonavrijemeukojemućeostvariti traženezadatke,akodupućivanjaučenikaunastavnisadržajtrebajuvoditiračunaonačinuupućivanja:mlađi učenici trebaju konkretnije, a stariji uopćenije upute za sviranje(Zlatar,2015).

MillsiSmith(2003)istraživalesukojasu,premamišljenjimanastavnikainstru-menata,obilježjaučinkovitenastaveinstrumenatanaškolskojivisokoškolskojrazini.Njihovojeistraživanjepokazalodajezaučinkovitunastavuinstrumenatanaškolskojrazinivažnodanastavnikinstrumentabudeentuzijastičan,vještipozitivan,dakvali-tetnokomunicira sučenicima,organiziranastavu takodaučenicimoguučiti,da jeučenicimazabavnonanastaviidavećinusataučenicisviraju.Također,sudioniciiovo-gaistraživanjaističudajevažnodasenastavaoblikujetakodaseuvažavajuindividu-alnepotrebesvakogaučenikapozornimproučavanjemsvakogaučenikatedasena-stavainastavniprocesoblikujufleksibilno,odnosnodanastavnikbudetajkojisemak-simalnoprilagođavaosobinamasvojstvenimsvakomučenikuterazinamaglazbenihsposobnosti.Također,vezanouzkurikulumpoučavanjasviranja,onmorauključivatiširokspektarrepertoarakojisepoučavaiučištouključujeiupoznavanjeglazbesluša-njemičitanjemslista.


136

ULOGA NASTAVNIKA U SUVREMENOJ NASTAVI INSTRUMENTA

Organiziranje učinkovitoga i zanimljivoga nastavnogaprocesa podrazumijevadanastavniciodučenikatražeaktivnouključivanjeunastavniproces,danastavnicipostavljajujasnairazumljivapitanja,dasupotporaučenicimaidapohvaljujunjihovaktivitet na nastavi, da potiču, stimuliraju imotiviraju svoje učenike, a da u ideja-ma učenika pronalaze, prihvaćaju i oblikuju učenikove glazbene izričaje. Gembris iDavidson(2002premaFigueiredo,2019)navodedauloganastavnikanijesamopo-učavanjetehnikesviranja,onajepunosloženijaiobuhvaćakompliciranemeđuljudskeodnose.Oniseprijesvegaodnosenaodnosnastavnikaiučenikauučionici,gdjesuklasičnetehnikepoučavanja,kojesu izrazitoučinkoviteudrugimoblicimanastave,čestomanjevažneodonogakakvo jeozračjeuučionicigdjeseodvija individualnanastava,aupravotakvoozračjeutjelovljujenastavnikinstrumenta(Figueiredo,2019).Nanastavnomprocesukojipočivana,kakonavodiJacobson(2015),pozitivističkomozračju, na nastavi koja je obilježena humorom, ispunjena nastavnikovim entuzi-jazmom ienergijom,aprikojoj jenastavnikpošten i iskrenpremasvomeučeniku,tolerantan, strpljiv, prilagodljiv i spontan, velikodušan, profesionalan i organiziran,temelji se buduća kvalitetna interakcija nastavnika i učenika, a koja ishodi maksi-malnimučeničkimpostignućimasukladnonjegovimsposobnostimaiuloženomtruduuvježbanje.

ODNOS NASTAVNIK-UČENIK

Nasuprottradicionalnojnastaviusmjerenojisključivonanastavnika,suvreme-nanastavaprepoznajevažnostozračjauškolikaobitnogaprediktorakojikvalitativnodjelujenasveaspekteučenjaipoučavanja.Zlatar(2015)upozoravadanekinastavnicinasatuviču,učeniciihsebojetesupoputdresera.Izričitoupozoravadapoučavanjenesmijebitiutemeljenonatakvomodnosu.Nastavnicitrebajunjegovatikonstruktiv-nukomunikacijuiuključnimtrenutcimamorajuznatikakopreusmjerititijeksata,alijednakoimotiviratiučenikezanastavukojajeoblikovanaspunovišepohvalanegoukazivanjanapogreškeinedostatkejersepozitivističkimpristupomutemeljujepozi-tivnoukupnoozračjenanastaviinstrumenta.Iakouliteraturinemadosljednogakon-senzusaokosastavnicaozračja,svisusuglasnidajeozračjejedanodpresudnihčim-benikauutjecajunakvalitetunastavnogaprocesa.Nastavnoozračješirokjepojamkojega čini splet različitih čimbenika jednoga razrednoga odjela tijekom nastavnihaktivnosti(Matijević,1996).Temeljno,ozračjemožemoopisatikaopozitivno,negativ-no ili neutralno, odnosno podržavajuće ili obeshrabrujuće (Antić, 1999). Tableman(2004)ozračjedijelinapodržavajuće isputavajućetegasagledavakrozfizički,dru-štveni,afektivniistručniaspekt.Ukazujedasepodržavajućeozračjeostvarujeuučio-nicamaukojimaseučeniciosjećajusigurnoiugodno.Utakvojsenastavipotičeinter-akcija,nastavniciiučeniciaktivnokomunicirajuupartnerskomodnosu,aučenicisu-djelujuuodlučivanju.Promičuseuniverzalnevrijednostikaoštosupoštovanje,povje-


137

renje,prijateljstvo,zajedništvoidr.Naglasakjenacijelojpaletikompetencija,kaoisvimvrstamainteligencijateaktivnomučenjuuzvisokaočekivanjanastavnika,ohra-brivanjeučenikaisustavnopraćenjenjihovoganapredovanja.

Kadaseradionastavisviranjainstrumenata,odnosučenikainastavnikapitanjejeokojemu,uvelikojmjeri,ovisiiuspješnostučenika.Naime,prikladanodnosučenikainastavnikauindividualnojnastaviinstrumenatajedanjeodvažnihgradivnihčimbe-nika uspješnoga procesa poučavanja (Bogunović, 2010). Ista autorica navodi da jezadataknastavnikastvaratidobroozračjenasatukojesetemeljinakvalitetnojkomu-nikaciji,aonapodrazumijevadijalogumjestomonologateuvažavanjeiostvarivanjepravaučenikanavlastitomišljenje.

Takvoozračjetemeljjepozitivističke,učenikuusmjerenepedagogijekojamorabitiutemeljenjesvakogapoučavanjasviranjajerNeuhaus(2002)slikovitopojašnjavada se ponekad može primijetiti u nastavi instrumenta i “diktatorska pedagogijaˮ(Neuhaus,2002:147)ukojojprevladavaposlušnost,naredbeinjihovoispunjenjete,kaoishodtakvepedagogije,jakoizraženadisciplinaučenikakojujelakousporeditisodnosimakakvivladajuuvojsci (Neuhaus,2002).Zapostizanjepoticajnogaozračjavažnajedidaktičko-metodičkapozadinastrukturiranjanastavnogaprocesainastavnikkoji kompetentno odgovara na sve izazove otvorenoga kurikuluma. Ako nastavnikrealizira dinamičnu, zanimljivu i poticajnu nastavu usmjerenu na učenikova posti-gnuća to će ishoditi motiviranijim učenikom koji neće imati strah od neuspjeha(Danielson,2007).Dabinastavnikmogaoostvarititakvunastavuodvelikejevažnostikakoćestrukturiratinastavniprocesinakojićenačinpoučavati.Usuvremenojpeda-gogijisviranjainstrumenataupravojetopristupkakvogapreporučujuglazbenipeda-gozi, a (Rife, Shnek, Lauby i Blumberg Lapidus, 2001) naglašavaju da se sastoji odpodupirućih komentara nastavnika kao temelja ostvarivanja intrinzične motivacijekojajenužnadabiučeniciuopćeučilisviratiinstrumente.UstudijiDukea,FlowersaiWolfea (1997) utvrđeno je da je osobno zadovoljstvoučenikananastavi jednoodnajvažnijihčimbenikakojisedogađajunanastaviinstrumenta.Također,ustudijiRifei sur. (2001)utvrđeno jedasuzadovoljnioniučenicikoji imajuosjećajda im jenanastavizabavno,dasuimskladbekojesvirajuzabavne,dasunjihovinastavnicikvali-tetniidaimajuosjećajdaimpomažuusviračkomnapretkutedaihmotiviraju.

NASTAVNIČKI STIL

Nastavničkistilpoučavanjapredstavljaopćuusmjerenostponašanja(ŠimićŠa-šić,2011).Njegovstiloblikujecjelokupniprocespoučavanja,utječenaučenikeidefi-niragakaonastavnika(Grasha,2002).Najčešćajepodjelaponašanjaistilavođenjaorijentiranaudvjemakrajnostima;autoritativniidemokratskistilnastavnika(Rijavec,2001;Cowley,2006;BognariMatijević,2003).Uznavedene,javljaseitrećistil,indi-ferentaniliLaissez-fairestil,kojipodrazumijevaminimalnouključivanjenastavnikauučenikoveaktivnostiteimaodlikeravnodušnostiinezainteresiranosti.Autoritativanpristupnastaviposvojimjeodlikamablizaktradicionalnojnastavigdjesuučeniciu


138

podređenom,krutomdisciplinomutvrđenompoložaju,dokdemokratskistilvodstvanastavnikaodlikujeusuglašavanje,dijalogisuradništvousvimnastavnimaktivnosti-maštoishodimotiviranošću,poštovanjemipovjerenjem(Bašić,Hudina,Koller-Trbo-vićiŽižak,1994).Uindividualnojnastavi,gdjesunastavnikiučenikuposebnompe-dagoškomodnosu,važno jedasenastavnici svojimpostupcimapribližavajudemo-kratskomvodstvuprikojemujeodpresudnevažnostimonolognastavnikazamijenitidijalogomiuvažavatiučeničkosubjektivnomišljenjekojeomogućavaosjećajslobodepridonošenjuodlukakakoćesvirati.Štosevišeučenikudajeslobodedjelovatibitćeveći i osjećajučeničkeodgovornosti za svojadjela (Seul-Michalowska,1998premaChmurzynska,2012),aliizaodvijanjecijeloganastavnogaprocesa.Učenicinaindivi-dualnojnastavirazličitoreagirajupastilpoučavanjatrebaprilagođavatipotrebamaučenika(Bogunović,2010).PremaJacobson(2015)učinkovitojepoučavanjeonokojeuučenikarazvijamaksimalnuuključenostuzadatak,pobuđenostzaučenje,sprem-nostzaučenjeteganavodirazmišljatiirazumijevati.Također,nastavnikpriučinko-vitompoučavanjutrebaznatirazlikovatikadatrebanekidiovježbatimnogoputa,akadasamoproći,graditineprijetećuatmosferunasatu,dopuštatiučenikupokušavatidokneuspijeostvaritizadatak,čekatiizvršenjejednogazadatakasviranjaprijenegozatražisljedeći,uvijekbitisvjestandajenajvažnijiciljnastavestvaranjeglazbe,dopu-štatiučenikuotkrivatinovestvari,odgovaratinapitanjaidemonstriratinavisokojsvi-račkoj razini skladbe,poznavatiglazbenodjelodovoljnodobrodasemožeusredo-točitinaučenika,kvalitetnoprocjenjivatiučenikovosviranje,uzvraćati informacije ijasnodeklamiratiočekivanjaodučenika,znatikakoučenikvježba idavatimukrea-tivnarješenjazavježbanje,smislenouvježbavatiučenika,alinecijelovrijeme,znatizaštosepojavilapogreškausviranjuiznatirješenjekakojupopravititeznatikadaćeučenikostvariti zadatak ibiti sposobanzavršiti ga.Također,nastavnik treba znati ipreveniratigreškeiponuditirješenjazaprobleme(Jacobson,2015).

NASTAVNIKOVA PODRŠKA NA NASTAVI INSTRUMENTA

Nastavainstrumentapripadastrategijimentorskogarada(Poljak,1991)ukojojjerazvidansamostalniradučenikapodvodstvominadzoromnastavnika.Zadaćajenastavnika-mentorastvaranjenajpovoljnijihuvjetazaučenjeinapredovanjesvakogaučenika(Matijević,1996).Onpomažeučenikuurazvijanjunjegovihsposobnosti,su-stavnopotičenjegovozanimanjezastjecanjeznanjaivještina,asvetemeljemosob-noga didaktičko-metodičkoga stila poučavanja (Slavić iMatić, 2016).Njegov se stilpoučavanja,osimisprepletanjarazličitihmetodaradakojenaboljeodgovarajupred-znanjuučenika,individualnimsposobnostimaiželjenomobrazovnomishodu,odlikujeikonceptompodrškeučeničkojautonomiji.Takavnastavnikuvažavaperspektivuuče-nikaiuzpružanjepravovaljanihinformacijaučenikepotičenapreuzimanjeodgovor-nostizaučenje.Učenicimadajekvalitetnepovratneinformacijeouspješnostiostva-renihzadatakainapredovanju,pohvaljujeih,potiče,nagrađujeikonstruktivnomkriti-komnavodinaosvještavanjemogućnostiboljeinterpretacije.Nastavnicikodobliko-


139

vanjanastavetrebajuvoditi računaovlastitimobilježjima iodređenimpostupcimakojimapravilnooblikujunastavu:

• ukomunikacijikoristitiemocionalnuinteligenciju,• doživljavatisebekaoučenikovapartnera,onogakojivolipoučavatijertakoučidjecudavoleučiti,• prilagođavatisesvakomučenikuinjegovomiskustvu,• učitiizvlastitihpogrešaka,• bitiinovativanuorganiziranjunastavnogaprocesa,• kadaučenikgriješinastojatimupomoći,anekažnjavatigazbognjih,• smanjivatistrahkodučenikakojijeizazvanpogreškamausviranju,• u nepredviđenim situacijama na nastavi kreativno se snalaziti i pronalazitirješenja,• poticativršnjačkoučenjerazvijajućisuradnjumeđuučenicima,• surađivatisasvojimkolegama,• vjerovatiuuspjehsvakogaučenikaidaonimogusvenaučiti(Zlatar,2015).

Svinavedeniparametriindividualnenastavetrebajubitizastupljenipodjednakouna-stavnika pri poučavanja sviranja instrumenata da bi se ostvarila dobra interakcijaizmeđunastavnikaiučenika,akojaishodikvalitetnooblikovanimnastavnimproce-som koji otvara mogućnost za optimalan razvoj svakoga mladoga talenta koji učisviratiglazbeniinstrument.

METODOLOGIJA

Ciljjeistraživanjaispitivanjestavovaučenikaosnovnihglazbenihškolaointer-akcijinastavnikaiučenikananastaviinstrumenta.Uskladusformuliranimciljempo-stavljenisusljedećiproblemiistraživanja:

1. Ispitatistavoveučenikapremastilupoučavanja(općojorijentacijiponašanja)nastavnikainstrumenta.

2. Ispitatistavoveučenikapremapodršcinastavnikainstrumenta.3. Ispitatistavoveučenikapremaozračjunanastaviinstrumenta.4. Ispitati razlikeu stavovimaučenikaprema interakcijinastavnika iučenikana

nastaviinstrumentasobziromnadob.5. Ispitati razlikeu stavovimaučenikaprema interakcijinastavnika iučenikana

nastaviinstrumentasobziromnaspol.

Natemeljudefiniranogaciljaiproblemaistraživanjapostavljenesusljedećehipoteze:H1: Unastaviinstrumentaprevladavaautoritativnistilpoučavanja.H2: Unastaviinstrumentaprisutanjekonceptpodrškeučeničkojautonomiji.H3: Unastaviinstrumentaprevladavaugodnaemocionalnaklima.


140

H4: Mlađiučenici,uodnosunastarijeučenike,imajupozitivnijestavovepremainter-akcijinastavnik-učenikunastaviinstrumenta.

H5: Nepostojirazlika,uodnosunaspolučenika,ustavovimapremaodnosunastav-nik-učeniknanastaviinstrumenta.

SUDIONICIIstraživanjejeprovedenonauzorkuod415učenikaosnovnihglazbenihškolaudobiod8do15godina,uprosjeku11godina(M=11.06,SD=1.683),odčega185muškihi230ženskihsudionika(44,6%muškihi55,4%ženskihsudionika)kojipohađajuosnov-nuglazbenuškoluuhrvatskimglazbenimškolamanapodručjuOsječko-baranjske iBrodsko-posavskežupanije.Sobziromnaglavnipredmet,instrumentkojiuglazbenojškoli sviraju, 35,7%sudionika svira klavir, 26,3%svira gitaru,14,6% tamburu,8,7%violinu,6,3%harmoniku,5,1%flautu,1,4%saksofon,1,2%,klarineti0,2%trubu.Istra-živanjejeostvarenoupotpunostiuzpoštivanjeetičkogakodeksa.

INSTRUMENTISTRAŽIVANJAZa potrebe istraživanja konstruiran je upitnik koji se sastojao od dvaju dijelova. Uprvomdijelunalazesepitanjakojaseodnosenaobilježjasudionika(spola,dobi,raz-redauglazbenojškoliiinstrumentakojisviraju).Drugidioupitnikaobuhvaćaoje25tvrdnjiukojimasusudionicizaokruživanjembrojevaod1do5,naljestviciLikertovatipa,označavalistupanjslaganjasnavedenomtvrdnjom.Procjenesuoznačavale1-ne,nikako;2-uglavnomne;3-nitidanitine;4-uglavnomda;5-da,svakako.Nakonanketiranjaiprikupljanjapodatakaobrađenisupodatci.Prikazanisudeskriptivnipo-datcizamjerenevarijablipočesticama.Varijablesuprikazanenatemeljuaritmetičkihsredinaistandardnihdevijacijačesticatepomoćufrekvencijaipostotakrezultatapočesticama.Izračunatisuosnovnistatističkiparametrizavarijableuistraživanju.Zna-čajnostirazlikaizmeđuaritmetičkihsredinaispitanesut–testomzanezavisneuzorke.Statističkaobradaprikupljenihpodatakaprovedena jestatističkimprogramomIBMSPSSStatistics20.

REZULTATI ISTRAŽIVANJA I INTERPRETACIJA

STAVOVIUČENIKAPREMASTILUPOUČAVANJA(OPĆOJORIJENTACIJIPONAŠANJA)NASTAVNIKAINSTRUMENTAOdsvihispitanihtvrdnjikojeseodnosenastavoveučenikaostilupoučavanjanastav-nikainstrumenta,učeniciunajvećojmjerinavodedasunanastaviinstrumentajasnapravilakakoseikadatrebaponašati(M=4.88,SD=0.468),dajenastavnikinstrumentapravedanuocjenjivanju(M=4.70,SD=0.685)tedasunanastaviinstrumentanastav-nikiučenik/cipartneriisuradniciuradu(M=4.45,SD=0.915).Izdobivenihjerezultatarazvidnodasuučiteljiinstrumentajasniuiskazimapoželjnogaponašanjananastaviiartikuliranjuishodaučenjaštoutječenavrjednovanje,osobitoosjetljivopodručjena-


141

stavnogadjelovanja.Učeniciiskazujudasenastavnikinstrumentaodnosiprijateljskipremanjimatedaseosjećajukaopartneriuučenju,štojeosnovnaodlikademokrat-skogaprocesaukojemujeodjelotvorenosuradničkoučenje(JohnsoniJohnson,1998;Buljubašić-Kuzmanović,2009).

Tvrdnjeskojimasesudionicinajmanjeslažusudananastaviinstrumentana-stavniknijezainteresiranzarad(91,6%ihseupotpunostiiligotovoupotpunostineslaže)tedajenastavnikinstrumentastrogpremaučenicima(84,8%ihseupotpunostiiligotovoupotpunostineslaže).Izovihjeodgovorarazvidnamotiviranostnastavnikazapoučavanjekojajetemeljniuvjetzaostvarivanjepozitivnoganastavnogaozračja.Nadalje,učeniciiskazujudajenastavnik,iakoimaglavnuriječiosjetnajedisciplinananastavi,blagusvomodnosupremanjima.Možemoutvrditidasunastavniciinstru-mentapostiglipoželjnonastavnodjelovanjeobilježenodemokratskimstilompouča-vanja.Timenijepotvrđenaprvahipoteza.

STAVOVIUČENIKAPREMAPODRŠCINASTAVNIKAINSTRUMENTAUdijeluupitnikakojiseodnosinapodrškunastavnikainstrumentaučenicisuvisokimprocjenamaocijenilinavedenetvrdnje.Takoseunajvećojmjerislažustvrdnjomdaihnastavnikpohvaljujekadaostvarenapredak(M=4.78,SD=0.655),smatrajudaimajudobar odnos s nastavnikom instrumenta (M=4.73, SD=0.618), nastavnik pohvaljujenjihovtrud,rad,postupke,zapažanjailikomentare(M=4.61,SD=0.770),nastavnikimdajepovratnuinformacijuonapredovanjukrozdobronamjernekomentare(M=4.54,SD=0.786)iulijevaimosjećajsamopouzdanja(M=4.50,SD=0.808).Upravosunavede-neosobinenastavnika,ukojimajenaglašenavažnostuzajamnogapoštovanjairazu-mijevanja,gdjenastavnikpokazujedacijeniučenikovrad,naporistajalište,odpre-sudnogaznačajazakvalitetnuiuspješnunastavu(Meredith,SteeleiTemple,1998;Kyriacou,2001).

Učenicisunajnižomocjenom,dobar,procijenilitvrdnjudasenastavnikinstru-mentazanimazadogađajeiproblemekojiseneodnoseisključivozasviranje(3.28,SD=1.490),dokseokopolovinesudionika,njih50,8%upotpunostiiligotovoupotpu-nosti slaže da se nastavnik instrumenta zanima za događaje i probleme koji se neodnoseisključivozasviranje,aštoukazujedaiakosunastavnicidominantnousmje-reninaobrazovneishode,razumijudajeunastavipoželjanikratkiodmakodsadržajakojisuuskopovezaniuzsviranjesciljemuspostavljanjaopuštenogaozračja.

Rezultatitakođerpokazujudajeunastaviinstrumentarazvidnanastavnikovapodrškaučeničkojautonomiji.Onuzimauobzirperspektivuučenikadajućiimpravo-valjanepovratneinformacijeukojimapohvaljujetrudirad,aliisustavnogradisamo-pouzdanjetenavodinapreuzimanjeodgovornosti.Odgovorimajepotvrđenadrugahipoteza.


142

STAVOVIUČENIKAPREMAOSTALIMČIMBENICIMAKOJIUTJEČUNANASTAVNOOZRAČJEŠto se tiče ispitivanja stavovaučenikaoostalimčiniteljimakojiutječunanastavnoozračje,učenici seunajvećojmjeri slažu s tvrdnjamadauvažavaju ipoštuju svoganastavnikainstrumenta(M=4.89,SD=0.471),daihnastavnikinstrumentapotičedasesvakimdanomsvevišetrude(M=4.71,SD=0.693)tedanastavnikimastrpljenjauradus učenicima (M=4.67, SD=0.746). Također, učenici iskazuju (M=4.03, SD=1,197) danastavnikinstrumentaunastavikoristihumorštoukazujedasusvjesnidarazboritaupotrebahumoraismisaozahumormogupomoćiuuspostavirazumijevanjaipozitiv-nogarazrednogaozračja(Jacobson,2015;Kyriacou,2001).Sdrugestrane,učenicisenajmanjeslažustimedajenastavnik instrumentasarkastičan,neugodnosešalinaračun sviranja učenika (M=1.27, SD=0.800), što je također važna odlika kvalitetnenastave,nastavebezsarkazama(Jacobson,2015).

Dobivenirezultatiukazujunatodaučenicinanastaviinstrumentaimajuosjećajugode koja ihmotivira i budi im lijepeemocije. Time jepotvrđena trećahipoteza.Srednjimprocjenamaučenicisuocijenilimetodičkiaspektnastaveinstrumentakojiseodnosina tvrdnjedanastavnik instrumentanasvakomsatu radi jednako (M=3.17,SD=1.427),odnosnodanasvakomsatuprimjenjujenove, različitepostupke i ideje(M=3.63,SD=1.182).Razvidnojeda,iakonastavnicitežezasvakogaučenikajasnoiz-razitipotpunoindividualiziraneishodeučenja,oblikovanekrozpsihomotorički,kogni-tivniiafektivniprofilpojedinogaučenikatesukladnotomeoblikovatiučinkovitena-stavnemetode,inadaljenastavudominantnozasnivajunatradicionalnimmetodamademonstracijeimodeliranja(ŠkojoiSabljar,2017;ŠkojoiSabljar,2016).

STAVOVIUČENIKAPREMAINTERAKCIJINASTAVNIKAIUČENIKANANASTAVIINSTRUMENTASOBZIROMNADOBDobivenirezultatiukazujunatodapostojistatističkiznačajnarazlika(t=2.76,p<0.01)uučeničkojprocjenioozračjunanastaviinstrumentapričemumlađiučenici(M=4.29,SD=0.477) procjenjuju višim ocjenama ozračje na nastavi instrumenta od starijihučenika(M=4.16,SD=0.462).Timejepotvrđenačetvrtahipoteza.

STAVOVIUČENIKAPREMAINTERAKCIJINASTAVNIKAIUČENIKANANASTAVIINSTRUMENTASOBZIROMNASPOLDobivenirezultatiukazujunatodapostojistatističkiznačajnarazlika(t=-2.63,p<0.01)u učeničkoj procjeni o ozračju na nastavi instrumenta pri čemu učenice (M=4.30,SD=0.432) procjenjuju višim ocjenama ozračje na nastavi instrumenta od učenika(M=4.17,SD=0.524).Razlikeustilupoučavanjaipodršcinastavnikanisusepokazaleznačajnesobziromnaspol.Djelomičnojepotvrđenaipetahipoteza.


143

ZAKLJUČAK

Nastavu su instrumenta tijekom povijesti, sve donedavno, pratile negativnekonotacije vezaneuz autokratski odnos izmeđunastavnika i učenika pravdajući gajedinimučinkovitimnačinomdolaskadozadovoljavajućegaobrazovnogaishoda.Uta-kvojkonvencionalnoj,izravnojnastavi,nastavnikimadominantnuulogu,onodređuješto,koliko,kakoikadaćeučeniksvirati,dokjeučenikupodređenojulozi.Takvasenastavamoženegativnoodrazitinaodnosizmeđunastavnika iučenikatebiti izvorfrustracija,negativnihosjećajairazočarenja(Chmurzynska,2012).

Današnjunastavutemeljnoodlikujekurikulumskipristupusmjerennaučenikainjegovcjelovitiizvodilačkiiumjetničkirazvojukojemusepromišljaovažnostikvali-tetnoga odnosa između nastavnika i učenika, odnosno o svim čimbenicima koji umeđusobnojovisnostičinepoticajnoiugodnonastavnoozračje.

Izrezultataistraživanjaointerakcijinastavnikaiučenikananastaviinstrumentauviđamodajerazvidanpomakoddominantnogastilapoučavanja.Uočenojepozitiv-noozračjekojevladauindividualnojnastavipotkrijepljenoskvalitetnomkomunika-cijomuzupotrebuhumora.Značajankorakusmjerudemokratskogaozračjaogledaseupartnerskomodnosuizmeđunastavnikaiučenikasnaglašenimmeđusobnimpo-štovanjemirazumijevanjem.Njihovjeodnosobilježennastavničkompodrškompre-maučeničkojautonomiji.Nastavnicipohvaljujutrudiradučenikateimtakoulijevajuosjećajsamopouzdanja.Visokimzahtjevimaijasnimobrazovnimiskazimakodučenikaostvarujujačanjeindividualnemotiviranostiiustrajnosti,aliipotrebnudisciplinunanastavi.

Možemoutvrditidasunastavnici instrumentaosvijestilivažnostpoticajnoga,suradničkogameđusobnogaodnosakakvogasuvremena,demokratskaškolapretpo-stavlja.Ovimjeistraživanjempotvrđenodasenastavainstrumentaodmičeodtradi-cionalnogapoučavanjapremanastavikojaimasuvremenedidaktičkeodlikeusklađe-nesnajnaprednijimglazbeno-pedagoškimuzorima.

Budućidasuvremenanastavazahtijevaiznačajanpomakusmjerunastavnihstrategija koje se koriste pri poučavanju i novih teorija na temelju kojih se razvijaučenikovostjecanjeizvodilačkihiumjetničkihznanja,očekujemodaćesenastavniciuvremenukojedolaziusmjeriti inaobogaćivanjesvojihmetodičkihkompetencijaisvojenastaveinapoljuovogavažnogadidaktičkogaaspekta.

LITERATURA

Antić, S. (1999). Pedagoški pojmovnik. U A.Mijatović (Ur.),Osnove suvremene pedagogije(str.639.655).Zagreb:HPKZ.

Bašić,J.,Hudina,B.,Koller-Trbović,N.iŽižak,A.(1994).Integralnametoda.Zagreb:Alineja.Bognar,L.iMatijević,M.(2003).Didaktika.Zagreb:Školskaknjiga.Bogunović,B.(2010).Muzičkitalenatiuspešnost.Beograd:FMUiInstitutzapedagoškaistraži-

vanja.


144

Buljubašić-Kuzmanović,V.(2009).Kooperativnoučenjekaoindikatorkvaliteteodgojaiobra-zovanja.Životiškola,21(1),50-57.

Chmurzynska,M.(2011).Theoptimalpianoteacher:Sosniak'smodelversusPolischteachersfrom public music schools. Interdisciplinary Studies inMusicology: Between sound andmusic,10,111-130.

Chmurzynska,M. (2012).How (not) todiscourageyoungstersfromplayingthepiano.Onbadandgoodpianoteaching.Procedia–SocialandBehavioralSciences,45,306-317.

Cindrić,M.,Miljković,D.iStrugar,V.(2010).Didaktikaikurikulum.Zagreb:IEP-D2.Cowley,S. (2006).Tajneuspješnogradau razredu:vještine, tehnike i ideje.Zagreb:Školska

knjiga.Danielson, C. (2007). Enhancing Professional Practice: A Framework for Teaching. Virginia:

AssociationforSupervisionandCurriculumDevelopment.Davidson, J.W. i Jordan, N. (2007). “Private teaching, private learning”: An exploration of

Music Instrument Learningin the private studio, junior and senior conservatories. U L.Bresler(Ur.),InternationalHandbookofResearchinArtsEducation,729-744.

Duke, R. A., Flowers, P. J. i Wolfe, D. E. (1997). Children who study piano with excellentteachers.BulletinoftheCouncilforResearchinMusicEducation,132,51-84.

Figueiredo,E.A.deF.(2019).Associationsbetweentraining,employment,andmotivationalstylesofBrazilianinstrumentalmusicteachers.InternationalJournalofMusicEducation,37(2),1-12.

Gholson,S.A.(1998).ProximalPositioning:AStrategyofpracticeinViolinPedagogy.JournalResearchinMusicEducation,46(4),535-545.

Grasha,A.F.(2002).Teachingwithstyle.SanBernadino:AlliancePublishers.Jacobson,J.M.(2015).Professionalpianoteaching:AcomprehensivePianoPedagogyText-

book,1.LosAngeles:AlfredMusic.Johnson,D.W. i Johnson, R. T. (1998). Cooperative Learning.UReturns to CollegeChang,

30(4),26-35.Jørgensen, H. (2008). Instrumental practice: quality and quantity. Musiikkikasvatus, The

FinnishJournalofMusicEducation(FJME),11(1-2),8-18.Kovačević,K.(2011).I.razdobljedo1970.godine.UE.Krpan(Ur.),MuzičkaakademijaSveuči-

lištauZagrebu90godina(str.7-25).Zagreb:Muzičkaakademija.Kyriacou,C.(2001).Temeljnanastavnaumijeća.Zagreb,Educa.Lehmann,A.C.,Sloboda,J.A.iWoody,R.H.(2007).PsychologyforMusicians–Understanding

andAcquiringtheSkills.NewYork:OxfordUniversityPress,Inc.Lowe,G. (2012).Lessons for teachers:What lowersecondaryschoolstudents tellusabout

learningamusicalinstrument.InternationalJournalofMusicEducation,30(3),227-243.Marzano,R.J.,Pickering,D.J.iPollock,J.E.(2006).Nastavnestrategije:Kakoprimijenitidevet

najuspješnijihnastavnihstrategija.Zagreb:Educa.Matijević,M. (1996).Mentorskanastavau osnovnoj školi.Društvena istraživanja,5, 1(21),

129-145.Matijević,M.,Bilić,V.iOpić,S.(2016).Malipedagogijskirječnik.UM.Matijević,V.BilićiS.

Opić(Ur.),Pedagogijazaučiteljeinastavnike(str.434-456).Zagreb:Školskaknjiga.Meredith,K.S.,Steele,J.L.iTemple,C.(1998).CooperativeLeadingandWritingforCritical

Thinking–RWCT.UniversityofNothernIowa&InternationalReadingAssociations.Mills,J. iSmith,J.(2003).Teachers'beliefsabouteffectiveinstrumentalteachinginschools

andhighereducation.BristishJournalofMusicEducation,20,5-27.


145

Ministarstvoznanosti,obrazovanjaišportaiHrvatskodruštvoglazbenihiplesnihpedagoga–MZOSiHDGPP.(2006).Nastavniplanoviiprogramipredškolskogiosnovnogobrazovanjaza glazbene škole i plesne škole. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa iHrvatskodruštvoglazbenihiplesnihpedagoga.

Ministarstvoznanosti,obrazovanjaišportaiHrvatskodruštvoglazbenihiplesnihpedagoga–MZOSiHDGPP.(2008).Nastavniplanoviiprogramisrednjezaglazbeneškoleiplesneškole.Zagreb:Ministarstvoznanosti,obrazovanjaišportaiHrvatskodruštvoglazbenihiplesnihpedagoga.

Neuhaus,H.(2002).Oumjetnostisviranjanaklaviru.Zagreb:JakšaZlatar.Pettan,H.(1965).MuzičkaškolaVatroslavLisinskiuZagrebuupovodu135.godišnjiceposto-

janja.Muzikaiškola,Glasilomuzičkihpedagoga,10(1),8-12.Poljak,V.(1991).Didaktika.Zagreb:Školskaknjiga.Rife,N.A.,Shnek,Z.M.,Lauby,J.L. iBlumbergLapidus,L.B.(2001).Children'sSatisfaction

withPrivateMusicLessons.IRME,49(1),21-32.Rijavec,M. (2001.).Teorija rukovođenja–Suvremenoupravljanje i rukovođenjeuškolskom

sustavu.VelikaGorica:Persona.Rojko,P.(1996).Psihologijainastavainstrumenta.Tonovi,11(1/2),6-13.Schmid, R. F. i Di Francesco, N. (2008). A Human-Computer Partnership: The Tutor/Child/

ComputerTrianglePromotingtheAcquisitionofEarlyLiteracySkills.JournalofResearchonTechnologyinEducation,41(1),63-84.

Slavić,A. iMatić,D. (2016).Strategijamentorskograda.Školskivjesnik:časopiszapedago-gijskuteorijuipraksu,65,249-259.

Sosniak,L.A.(1985a).Learningtobeaconcertpianist.UBloom,B.S.(Ur.),DevelopingTalentInYoungPeople.NewYork:BallantineBooks,19-67.

Sosniak, L.A. (1985b).Phasesof Learning.UB. S.Bloom (Ur.),DevelopingTalent InYoungPeople(str.409-439).NewYork:BallantineBooks.

Šaban,L.(1982).150godinaHrvatskogglazbenogzavoda.Zagreb:HGZ.ŠimićŠašić,S.(2011).Interakcijanastavnik-učenik:Teorijeimjerenje.Psihologijsketeme,20,

233-260.Škojo, T. i Sabljar,M. (2016).Noveparadigmeu poučavanju sviranja.Život i škola,62, 32,

259-274.Škojo,T.iSabljar,M.(2017).Vrednovanjepostignućaučenikaunastaviklavira.UM.Petrović

(Ur.),19.pedagoškiforumscenskihumetnost:Tematskizbornik:Upotrazizadoživljajemismislomumuzičkojpedagogiji(str.200-215).Beograd:Fakultetmuzičkeumetnosti.

Tableman,B.(2004).Schoolclimateandlearning.UB.Tableman(Ur.),BestPracticeBriefs(str.11-19).MichiganStateUniversity,31.

Tomašek,A.(1968).Katalogizložbe“180godinamuzičkogškolstvauHrvatskoj1788–1968ˮ.Zagreb:ZajednicamuzičkihškolaSrHrvatske,Zavodzaunapređivanjeosnovnogobrazo-vanjaSrHrvatske,Hrvatskiškolskimuzej.

Tomašek,A.(2000).ZlatnaobljetnicaHrvatskogdruštvaglazbenihiplesnihpedagoga.Zagreb:Hrvatskodruštvoglazbenihiplesnihpedagoga.

Zhukov, K. (2004). Teaching Styles and Student Behavior in InstrumentalMusic Lessons inAustralianconservatoriums.TheUniversityofNewSouthWales,Australia.[neobjavljenadoktorskadisertacija]

Zlatar,J.(2015).Odabranapoglavljaizmetodikenastaveklavira.Zagreb:JakšaZlatariMuzičkaakademija.


146

Interaction Between Students and Teachers in Piano Lessons

Abstract:Pianolessonsaretraditionallybasedonindividualworkanddirectteachingwithanempha-sis on indicating themistakes in playing and giving instructions regarding how to playsomethingcorrectly. In thatkindof lessons,where the teacher stands foramodelandteachesbydemonstrating,whilethestudenttriestoreproducewhatheorshehasmemo-risedbyimitatingtheteacher’splaying,onecannoticethedominationoftheteacherandanauthoritarian styleof teaching.Unlike the traditional teacher-orientedpiano lessons(whentheteacher-studentrelationshipisperceivedsolelythroughmethodicalaspectsofteachingdonebymasterswhotransfertheirperformanceandinterpretativeknowledge,skillsandartisticvalues to thestudent-apprentice), themodernstudent-orientedpianolessons(apartfrombeingorientedtowardsarangeofteachingmethods,withafocusonachievingthebest learningoutcomesthatare in linewith individualabilitiesandprefe-rencesofastudent)tendtorecognizetheimportanceofatwo-wayinteraction,aswellasall the components influencing the student-teacher relationship. With the purpose ofobtaininginsightsintothecurrentlyexistingpianolessonsintermsofinteractionbetweenteachers and students, this paper investigates the attitudesof students in primary andsecondarymusicschools.Generaldanaquestionnairewasappliedalongwithaquestion-naireinvestigatingtheattitudesofstudentstowardstheteachingstyleofpianoteachers,communicationintheclassroom,socialandemotionalrelationshipbetweenteachersandstudentsinpianoteachingandsupportprovidedbyteachers.Keywords:instrumentclass,teacher-studentinteraction,teachersupport

147

AFEKTIVNI ISHODI UČENJA U KURIKULUMIMA NASTAVNIČKIH STUDIJA

Izvorniznanstvenirad UDK:37.014.5

doc.dr.sc.RenataJukićSveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijeku

FilozofskifakultetOsijek,Hrvatska

dr.sc.SenkaGazibara

SveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijekuFilozofskifakultetOsijek,Hrvatska

Sažetak:Pedagogijska,pedagoškaididaktičkaznanostipraksapropitujuspoznajeuizradiiprimjenikurikulumatemeljenoganaishodimaučenjaiprocjeninjihoveostvarenosti.Programinasveučilištimatradicionalnosuusmjereninanastavnikateusmjerenina izvore isadržaje,umjestonaprocesučenjainjegoveishode.Zbogtogastudijskeprogramečestočineprili-čnonepovezanejedinicekojenisumeđusobnousklađenenidjelotvorne,nitipovezanespotrebamastudenata,njihovogabudućegazanimanja,kaonidruštvaucjelini.Ishodeuče-njaunastavipoželjnojeusmjeritirazvojucjeloviteličnosti,obuhvaćajućikognitivni,psiho-motoričkiiafektivniaspekt.Uskladustime,ključnojeukreiranjukurikulumanastavničkihstudijausmjeritisena ishodeučenjakojiobuhvaćajusvatriaspekta ličnosti.Studentibinastavničkihstudija,budućinositeljikvalitetnogaodgojno-obrazovnogaprocesa,tijekomsvogaškolovanjatrebaliiskustvenoproćinavedenokakobiseusvomeradumogliusmjeritinanastavuokrenutupotrebamaiinteresimaučenika.Izpraksejevidljivasustavnazane-marenostafektivnogaaspektanastave, iako jeupravoonodključnevažnostizacjelovitrazvoj ličnosti. Vodeći se humanističkim i holističkimpristupom, cilj rada bio je utvrditikolikoseafektivniishodiučenja,kaoodrednicahumanističkiusmjerenenastave,navodeukurikulumimanastavničkihstudijaSveučilištaJosipaJurjaStrossmayerauOsijeku.Uempi-rijskomdijeluradaanaliziranisukurikuluminastavničkihstudijateprocjenjivanazastup-ljenostafektivnihishodaučenjapojedinihkolegijanaosnovisamostalnokreiranihkriterija.Rezultatiistraživanjaukazujunanjihovunedovoljnuzastupljenostprikreiranjukurikulumatepotrebuzaosvješćivanjemsveučilišnihnastavnikaovažnostiiuvažavanjuafektivnogaaspektanastavnogaprocesa,kakobiistudenti,budućinastavnici,bilipotaknutinapromi-šljanjeiintegracijuistogausvojojnastavi.Ključneriječi:ishodiučenja,afektivniaspektličnosti,kurikulum,nastavničkistudiji

KURIKULUM I ISHODI UČENJA

Najvažnija“reformska inovacijaposvojoj teorijskoj zamisli imetodologijskimodrednicamaˮ(Mijatovićisur.,2000:136)kurikulumskijepristupplaniranjuirealiza-

Renata Jukić, Senka Gazibara

148

cijiodgojno-obrazovnogaprocesa.Suvremenapedagogijakurikulumstavljausredišteinteresa.Onpostajeznanstvenopolazištepromjenauodgojuiobrazovanjutecjelo-kupnomustrojuškolstva.Fenomenkurikulumarecentnojeistraživačkopodručjepe-dagogijske,ali idrugihpodručjaznanosti.Pri izradikurikuluma(neovisnookojojseraziniobrazovanjaradi),mogućejevoditiserazličitimdidaktičkimpristupima,znan-stvenomdiskursuodkojegasepolaziidruštvenimokolnostimakojeutječunanjegovokreiranje.Tanner(1980)sevodidefinicijomkojakurikulumodređujekaoplaniranoivođenoučenječijisuočekivaniishodiopisanisustavnomstrukturomznanjaiiskusta-vauokrilju škole,au ciljukontinuiranoga ipotpunoga razvojaučenikoveosobne isocijalnekompetencije.

Organizacijapoučavanjaiprocesaučenjapredstavljasredišnjepitanješkolova-nja,aupravosukurikulumididaktikainstrumentiinstitucionalnogaučenjaipoučava-nja(Terhart,2002).Njemačkazagovornicadidaktikekaoteorijekurikuluma,K.Möller,promovira pristup koji je usmjeren na odgojno-obrazovne ciljeve, a prema njemudidaktikajeteorijaopostizanjuodređenihishodaciljnousmjerenimnastavnimpro-cesom.Samimtimovajmodelmožese smatrati i ciljno-usmjerenimpristupom.Toznačidasesljedećetočkesmatrajuprihvaćenimpretpostavkama:dajeprocesodre-đivanjaciljevauključenupodručjeizradekuriulumakaojedanodsredišnjihzadatakaautorakurikuluma;daseciljevinesmatrajunečimštojeunaprijedzadano;datrebaprikazatiuporabivinstrumentarijzaizraduciljevaspojedinimkoracima;danaglasakpri tome leži na jednoznačnomopisu i preciznosti tih ciljeva koji sunužna, ali ne idovoljnapretpostavkazaizbordjelotvornihmetoda;daseuspjehpoučavanjaiučenja,odnosno izrađenogakurikuluma,možedjelotvorno ispitati samona temelju ciljeva(Klafkiisur.,1994).

Prisastavljanjudržavnihnastavnihplanova,taksonomijenastavnihciljevapred-stavljajuvažanvodič.PedesetihgodinaprošlogastoljećaB.Bloomsnažnoutječenarazvojkurikulumauvođenjemtaksonomijeobrazovnihciljevaukojojpažljivodefiniračesticekojeseodnosenapojedinačneciljeve.Pomaknaglaskaudefiniranjukurikulu-mana ishodedatiraodpočetkašezdesetihgodinauSAD-u i trajedodanas,dokuEuropinjegovrazvojpočinjekrajemosamdesetihtese,nakonintenzivnogarazvojatijekomdevedesetih,uposljednjimgodinama20.st.širinavećinueuropskihzemalja.IznimkasuuglavnomzemljebivšeJugoslavije(osimSlovenije),kojesusovimpromje-namapočelekasnije–posljednjihgodina20.st. (tupripada iHrvatska) (Baranović,2007).U skladu s tim, nastavne aktivnosti i ishodi koji iz njih slijedeodnose se nakognitivno,afektivnoipsihomotoričkopodručjerazvojaličnosti.Pristvaranjunastav-nihkurikulumauobičajenosedefinirajuciljevii ishodiučenja,didaktičko-metodičkestrategijezanjihovoostvarenje,uvjetiukojimaćeserealiziratiinačinievaluacije.

Nopedagogijapromišljai“tamnuˮstranuusmjerenostinaciljeveiishodeuče-nja.PremaKomaru(2016),dokumentikojimasedanasuređujueuropskiobrazovnisustavipodznačajnimsuutjecajemupravotakvogapristupaučijojjepozadinikapi-talistički karakter u kojemu se odgoj i obrazovanje, a na kraju i čovjek, podređujutržišturada.Upravoiztogarazloga,naglasakjeovogaradaupromišljanjupotrebitosti


149

ishoda u afektivnoj domeni u čijoj je pozadini razvoj sustava vrijednosti, doživljaj,emocije,interesi,stavovi,uvjerenja,socijalnekompetencije…,mnogopojmovakojisu“neuhvatljiviˮ,nemjerljivi,implicitni,skriveni.

Schiro(2008)govoriočetirimarazličitimkurikulumskimideologijama:ideologijiakademskih postignuća; socijalne učinkovitosti; ideologiji usmjerenoj na učenika iideologijisocijalnerekonstrukcije.Svakaseodnjihurazličitojmjerinaslanjanaishodeuafektivnojdomeni.

Kurikulumskizagovornicitzv.socijalneučinkovitostivjerujudajeciljškolovanjaučinkovitozadovoljitipotrebedruštva,tj.djecu,mladeobučitifunkcioniratikaobudu-ćizreličlanovidruštva(Schiro,2013).Potrebedruštvasuideološkiobojane,ovisneodruštvenomporetku,strukturamaiinteresimavlasti,podložneodnosumoćiipravili-maprofita.Ciljjecjelokupnoganastavnogaprocesapripremitimladeljudezaodgo-vorno,osviještenosudjelovanjeurazvitku,zaštitiinapretkusvojeprirodneisocijalneokoline,agledajućidruštvokrozpovijestkojejeidanaspodložnonekritičkomindu-strijskomnapretkuistvaranjuprofita,možeseuočitidanisuuvijekiusvakomokruže-njuupravotakvipojedincisocijalnonajučinkovitiji.Upravoiztogarazlogaafektivnadomenamora biti čvrsto utkana u ovaj pristup. Ideologija socijalne rekonstrukcijeusmjerena jena različiteproblemedruštva,nepravdepremapojedincimaunjemu(rasnu,spolnu,socijalnu,ekonomskunejednakost)tečimbenicimakojiprijetenjego-vuopstanku(rasizam,seksizam,ratovi,odnosmoćiiprofita,eksploatacijaljudiipriro-de,zagađenje,globalnozatopljenje,kriminal,nedostatakenergije,neadekvatnaso-cijalnaizdravstvenazaštita,porastbrojastanovnika…).Oviproblemiproizlazeizuko-rijenjene društvene ideologije koju najčešće promiču skriveni kurikulumi. Društvo,premaideologijisocijalnerekonstrukcijemoraspriječitisvojesamouništenjepričemujesvrhaobrazovanjastvaranjeuvjetazakonstrukcijunovoga,pravednijegadruštvakojenudimaksimalnemogućnostisvakompojedincuunjemu.Socijalnirekonstrukti-vistipromatrajukurikulumizsocijalneperspektive.Polazeodtogadajesuvremenodruštvonezdravo,“zagađenoˮnepravdom,gubitkomhumanosti,lošimmeđuljudskimodnosima,borbomzamoćiprofitpričemumujeugroženopstanakkojiizravnoovisioobrazovanjunovihgeneracija.Svakipojedinacudruštvumoramudoprinijetisvojimintelektualnim,socijalnimiduhovnimkapacitetimateješkolamjestoodkojegakrećupromjene,mjestonakojemupočinjerekonstrukcijadruštva.Glavnaulogaobrazova-njapriprema je ljudi za socijalnepromjenekoje senemogudogoditibez socijalnokompetentnih, osjetljivih, vrijednosno osviještenih i nadasve humanih pojedinaca(Toohey,2000).Tojemogućepostićijedinociljanim,sustavnimkurikulumskimpristu-pomnasvimnjegovimrazinama(odnacionalnogadonastavnogakurikuluma).Nopo-trebnojeimatinaumudasenijednaodnabrojanihideologijanepojavljujeodvojeno,većseonemeđusobnoispreplećuidopunjavaju.

Visokoškolskikurikulumiobrazovanjabudućih,suvremenihnastavnikamorajuvoditi računa o zahtjevima koji se stavljaju pred njih, zahtjevima koji su preduvjetkvalitetneškole,akojidjelujunarazinuučeničkihobrazovnih(aliiodgojnih)postig-nuća.Budućegjenastavnikapotrebnoopremitikompetencijamazapočetakrada,ali


150

gaujednoosposobitiimotiviratizadaljnjiprofesionalnirazvojucjelokupnojkarijeri,aposebnorazvijatisvijestoodgovornostinastavničkogazvanjainjegovomutjecajunarazvitakdjeceimladihljudikaonajosjetljivijihčlanovadruštva.Definiranjemkuri-kulumskogapolazištamalosetkoosvrćenakrucijalnodidaktičkopitanje:Učimolizaškolu,ilizaživot?(Previšić,2008).Krenemoliodpremisepripremamostudenteimla-deljudezaživot,potrebnojeuvažitidaimjezatuulogupotrebnacjelokupnorazvije-naličnostkojajerezultatishodapostignutihnakognitivnoj,psihomotoričkoj,ali iuobrazovanjuzanemarenoj,afektivnojdomeni.Promjeneurazmišljanju,stavovima iponašanjumorajusedogoditinasvimrazinama–globalnoj,lokalnoj,iindividualnoj.Budućinastavnici,osimspremnostizaulaganjeuznanje,trebajubitispremnipromije-nitisvojodnosistavpremasebiidrugima.Samoznanjenikakonijedovoljno,nemoranužnoutjecatinaoblikovanjestavovaisustavavrijednostikojićeishoditiodgovaraju-ćimponašanjemidonošenjemodluka(Jukić,2013).

AFEKTIVNA DOMENA UČENJA

Afektivnoobrazovanjesloženaje ivišedimenzionalnastrukturazakojunemaopćeprihvaćenedefinicijenitimodelaprovedbe (Buljubašić-Kuzmanović iGazibara,2015),nounutarafektivnedomeneučenjanajčešćesegovoriovrijednostima,osje-ćajima i stavovima (Jensen, 2003;Matijević, 2004). Obuhvaća emocionalni aspektponašanjauprocesuučenja,štoimpliciraimotivacijuzaučenjeteemocionalnosta-nje za vrijemeučenja (Beard i sur., 2007).U konceptuusmjerenosti na cjelovit ra-zvoj učenika, afektivna domena ekvivalent je učenju “srcemˮ (Pestalozzi) za kojiBrühlmeier(2010)dodajedaseneodnosisamonarazličiteosjećajekojipratemisliizapažanja(percepcije),većprvenstvenouključujeosnovnemoralneosjećajeljubavi,vjere,povjerenja izahvalnosti,kaoiaktivnostsavjesti,osjećaja ljepoteidobroteteusmjeravanjaživotapremamoralnimvrijednostima.Krathwolisur.(1973)afektivnusudomenuučenjasličnousustaviligdjesuuzosjećaje,stavoveivrijednostinaglasakstavilinainterpersonalneodnoseirazumijevanje,prihvaćanjeiodbacivanje.Dodatnuelaboraciju afektivnedomenedao je autorBohlin (1998) opisujući je kroz sveobu-hvatnimodelkojipredstavljahijerarhijskestruktureiinterakcijuafektivnihčimbenikakoji uključuju: stavove, uvjerenja, vrijednosti, anksioznost, motivaciju, atribucije,povjerenjeiinterese.Navedeničimbeniciključnisuzainterakcijuučenikainastavnikauprocesuučenja.

Oafektivnojdomeniučenjauodgojno-obrazovnomkontekstupočelosepromi-šljati prije više od stotinjak godina kada su odgojno-obrazovni stručnjaci upozorilinastavnikekakojevišeodusmjerenostinaučeničkoznanjepotrebnouvažitimoralniiemocionalnirazvojmladegeneracije,kaoivrjednovatinjihovapostignućauafektiv-noj domeni (Savickiene, 2010). Izazovi afektivnoga obrazovanja aktualna su temaunutarkurikulumskeproblematike ikreiranja ishodaučenja,gdjeseproblematizirauvažavanjeafektivnedomeneunjihovukreiranju,kojajesustavnozanemarivanailisetekusputnouzimauobzir.Kakoučenjenijesamokognitivniproces,većnanjega


151

snažno utječu i osjećaji (Jensen, 2003), ključno je više pažnje u planiranju ishodaučenjausmjeritiinaafektivnudimenzijujerupravouvažavanjemafektivnedomeneučenjapostižeseusmjerenostnaučenike,njihovepotrebetecjelovitrazvoj.Emocijesusastavnidioučenja,neizmjernovažandioodgojaiobrazovanjasvakogadjeteta,naštoupozoravaiJackMayer,jedanodvodećihstručnjakaupodručjuteorijeemocio-nalneinteligencije,navodećidaemocijeprenoseinformacijejednakokaoipodatciililogika(Gazibara,2013).Unutarafektivnedomeneučenjaključnajeinterakcijanašihosjećaja,djelovanjaimišljenja(Jensen,2003).

Iako jevrijednost inužnostuvažavanjaafektivnedomeneučenjaneosporiva,rezultati brojnih istraživanja pokazali su kako sve razine odgojno-obrazovnoga su-stavapremalopažnjeposvećujuafektivnojdomeni (Kretchmar,2008;Pierre,2007;Shephardisur.,2008premaSavickiene,2010).Ovajradusmjerenjenavisokoškolskikontekst, odnosno na studije nastavničkih smjerova jer su studenti nastavničkihsmjerova budući nositelji kvalitetnoga odgojno-obrazovnoga procesa, što impliciranužnost,prepoznatljivostizastupljenostafektivnedomeneuvisokoškolskojnastavi.Kakobistudentinastavničkihsmjerovausvojojbudućojnastavnojpraksipromišljaliiintegrirali afektivnudomenu,kreiranjeafektivnih ishodaučenjauvisokoškolskoj jenastaviimperativ.Ukolikostudentizavrijemesvogastudijanemajuprilikesusrestises jasnim pokazateljima afektivnoga obrazovanja i iskustveno ga proći, nemože seočekivati niti njihovadaljnja aplikacijau vlastitoj praksi. Samkurikulumski konceptnaglašavadajefakultetmjestocjelovitogaosobnogaisocijalnogarazvojastudenta.

Nanužnostvidljivosti ikonzistentnostiafektivnih ishodaučenjauvisokoškol-skojnastaviupozoravajuibrojniautorikojisusebaviliovomproblematikom(SaviciKashef,2013;Olatunji,2014).Unatočtomu,istraživanjazastupljenostiafektivnedo-meneuvisokoškolskomkontekstupokazalasukakojenjezinazanemarenostnaovojrazini obrazovanja i najuočljivija. Štoviše, vidljiva je prevlast (“gotovo isključivostˮ)kognitivne domene učenja u visokoškolskoj nastavi (Miller, 2005; Shephard; 2008;Popham,2011).

Jedanodnajkorištenijihteoretskihokvirazaplaniranje,pripremuivrjednovanjeosnovnoškolskoga,srednjoškolskogaivisokoškolskogaobrazovanja,klasifikacijuod-gojno-obrazovnihciljeva,predložio je1956.godineameričkipsihologBenjaminSa-muelBloom.Tajetaksonomijazamišljenakaovodičzalakšesnalaženjeuoblikovanjuspecifičnihciljevana temeljukojihće seuspješnomoćiplanirati iprocijeniti ishodiučenja(Vizek-Vidovićisur.,2003.).Bloomovataksonomijanajčešćeje“oruđeˮdefini-ranjaishodaučenjaupravozbogsvojejednostavnosti,vidljivosti,preciznostiimjerlji-vosti.Obuhvaćatriosnovnapodručjaljudskeosobnostiiaktivnostikojesemeđusob-nopreklapaju:kognitivno(spoznajno),afektivno(osjećajno)ipsihomotoričko(djelat-no)teomogućavadasenavidljivimjerljivnačinaktivnimglagolimakvalitativnoiskažurazličitevrsteznanja,vještinaistavovastudenata.IakoBloomovutaksonomijučinetritaksonomije(kognitivna,afektivnaipsihomotorička)nastavnicisenajčešćekoristeonomkoja seodnosinakognitivnudomenuučenja.UafektivnompodručjuBloom(1956) jeobuhvatiopetrazinaponašanjaodnajjednostavnijihpremanajsloženijim:


152

prihvaćanje,reagiranje,usvajanjevrijednosti,organiziranjevrijednostiivrjednovanje.Godine2001.njegovisuradniciibivšiučenici,AndersoniKrathwohl(2001),revidiralisukognitivnutaksonomijupromijenivšidvijeoznake–znanjeuzapamćivanjetesin-tezuukreiranje,kaoihijerarhijskislijedpričemusukaonajvišukategorijustavilikrei-ranjeinaglasiliprocesnikarakteručenja(AndersoniKrathwohl,2001),kojijeneop-hodnouvažitiiuafektivnojdomeni.

NužnostintegracijeafektivnedomeneučenjauvidiojeL.DeeFinkkojijeizradiotaksonomijusuštinskogaučenjaukojojjeafektivnudomenuintegriraoskognitivnom(Fink,2003;2013).ZarazlikuodBloomovetaksonomije,kojajepostavljenahijerarhij-ski,glavnojeobilježjeFinkovetaksonomijenjezinarelacijskaiinteraktivnanarav.Ute-meljiojujenaidejidasvako,ukolikosezaistadogađa,uključujenekividpromjene.Elementesuštinskogaučenjadefinirao jeameričkipsihologCarlRogerskojikaote-meljnuodrednicuobjašnjavaosobnuuključenostučenikauučenje–kognitivnaiemo-cionalnauključenostudogađajuučenja(Rogers,1969).Bitmujeelementznačenjakojejeugrađenouučenikovoiskustvoteobuhvaćapromjenuuponašanjuistavovimaučenika,njegovojosobnosti.Fink(2013)ističekakojedanasupodručjuodgojaiobra-zovanjavišenegoikada izraženapotrebazarazličitimvrstamaučenjakojenadilazeBloomovutaksonomiju,kaoštosuučitikakoučiti,interpersonalneikomunikacijskevještine,vodstvo,etika,tolerancija,sposobnostprilagodbepromjenama.Taksonomi-jasuštinskogaučenjasadržišestkategorijaciljeva–vrijednostisuštinskogaučenja,odkojihsvakauključujenekolikonjihkojeseodnosenajedinstvenevrsteučenja:temelj-noznanje,primjena,integracija,ljudskadimenzija,brigaiučitikakoučiti.Pritomesukategorijeljudskedimenzijeibrigeosobitousmjerenenaafektivnopodručjerazvoja,pričemujeuljudskojdimenzijinaglasaknainterakciji,osobnojisocijalnojimplikacijisvoganovogaznanja,odnosnovrijednost seovevrsteučenjanalaziu informiranjuučenikaoljudskojvažnostionogaštoseučiipovezivanjusemocionalnominteligen-cijom.Kategorijabrigeobuhvaćanoveosjećaje,intereseilivrijednosti.Kadaučenicibrinuonečemujavljaseienergijapotrebnakakobiotomuvišenaučiliiučinilinovoznanjedijelomsvojihživota.Utrenutkukadapredmetiliiskustvoučenjamožepoticatisvihšestvrstaučenja,kodosobesejavljaiskustvoučenjakojejeistinskisuštinsko.


Ciljovogaradabio jeutvrditikolikoseafektivni ishodiučenjakaoodrednicahumanističkiusmjerenenastavenavodeukurikulumimanastavničkihstudijaSveuči-lištaJosipaJurjaStrossmayerauOsijeku.

Istraživačkasupitanjakojimasepritomevodilosljedeća:1) Navodeliseiukojemuopseguafektivniishodiučenjaukurikulumimanastav-

ničkihstudijadruštveno-humanističkogapodručja,područjaprirodnihznanostiiumjetničkogapodručja?


153

2) Ukojemusuopseguafektivniishodiučenjazastupljeniuobveznimiizbornimkolegijimauodnosunaukupanbrojishodaučenja(kognitivni,psihomotorički,afektivni)unutarnjih?

Uradusuanaliziranikurikuluminastavničkihstudijateprocjenjivanazastuplje-nostafektivnihishodaučenjapojedinihkolegijanaosnovisamostalnokreiranihkri-terija.Odukupno15kurikulumanastavničkihstudijaSveučilištaJ.J.StrossmayerauOsijekukoji suse izvodiliuakademskojgodini2018./2019.,sustavno jeanaliziranonjih14,kojisubilidostupninamrežnimstranicamafakulteta:

• dvopredmetni diplomski sveučilišni studij engleskoga jezika i književnosti –nastavničkismjer,• dvopredmetnidiplomskisveučilišnistudijfilozofije–nastavničkismjer,• jednopredmetnidiplomski sveučilišni studij hrvatskoga jezika i književnosti –nastavničkismjer,• dvopredmetni diplomski sveučilišni studij hrvatskoga jezika i književnosti –nastavničkismjer,• jednopredmetnidiplomskisveučilišnistudijnjemačkogajezikaiknjiževnosti–nastavničkismjer,• dvopredmetni diplomski sveučilišni studij njemačkoga jezika i književnosti –nastavničkismjer,• dvopredmetnidiplomskisveučilišnistudijpovijesti–nastavničkismjer,• sveučilišninastavničkistudijmatematikeiinformatike(3.,4.,5.godina),• diplomskistudijfizikeiinformatike,• nastavničkidiplomskistudijkemije,• sveučilišnipreddiplomskistudijglazbenepedagogije,• diplomskistudijglazbenepedagogije,• sveučilišnipreddiplomskistudijlikovnekulture,• sveučilišnidiplomskistudijlikovnekulture.

Uistraživanjujerabljenasustavnaanalizaliterature,kvantitativnaikvalitativnaanalizasadržajakurikulumanastavničkihstudija.Zastupljenostafektivnihishodauče-njapretraživanajeianaliziranapremasljedećimkriterijima:

• aktivniglagoli(Bloomovataksonomijaobrazovnihciljeva–afektivnadomena)(Bloom,1956),• ključne riječi: odgovornost,osjećaji, emocije, emocionalni razvoj, vrijednosti,stavovi,norme,ponašanja,motivacija,poticanje,interesi,zadovoljstvo,entuzi-jazam,uvažavanje,briga,osvješćivanje(Bloom,1956;Bohlin,1998;Fink,2003;2013),1

1 Sličneriječidodanekasnije(značenjskiistoznačniceibliskoznačnice).


154

• dodatna analiza sadržaja: analiza sadržaja pojedinih kolegija u kojima je iziskazanih ishodabilonejasnopripadaju liuafektivnudomenu–proučavanjetekstapremaznačenju–hermeneutičkaanaliza,

Navedenaanalizaprovedenajeuzimskomsemestru2018./2019.uvažavajućiotvore-nudostupnostkurikulumapojedinihstudijatepoštujućietičkikodeksistraživanja.


RezultatisustavneanalizekurikulumanastavničkihstudijaSveučilištaJ.J.Stros-smayerauOsijekuuakademskojgodini2018./2019.prikazanisuTablicama1,2,3,4,5i6izkojihjerazvidnaučestalostpojavljivanjaafektivnihishodaučenjaunutarrazli-čitih kategorija. Kurikulumi 14 nastavničkih studija u dolje prikazanim tablicamaobjedinjenisupremaznanstvenimiumjetničkimpodručjima:društveno-humanistič-kopodručje,područjeprirodnihznanostiteumjetničkopodručje.

UTablici1brojčanojeprikazanazastupljenostafektivnihishodaučenjaukuri-kulumimanastavničkihstudijadruštveno-humanističkogpodručja.IzTablice1vidljivojedaafektivniishodiučenjačinesamo12,51%ukupnogabrojaishodaučenjaunastav-ničkimkurikulumimaovogapodručja.

Tablica1. Afektivni ishodi učenja u kurikulumima nastavničkih studija društveno-

humanističkogapodručja.

Područje Kolegiji Brojkolegija

Brojishodaučenja

Afektivniishodiučenja

Društveno-humanističkopodručje

Obavezni 71 451 55(12,2%)Izborni 101 548 70(12,77%)UKUPNO 172 999 125(12,51%)

Uzevšiuobzirvažnostzastupljenostiafektivnihishodaučenjaukurikulumima

nastavničkihstudija,vidljivojedanisudovoljnouzimaniuobzirprinjihovuosmišlja-vanju,agdjesuplaniraniishodiučenjagotovoisključivookrenutikognitivnojdomeni.Rezultati analize kurikulumapodručja prirodnih znanosti prikazuju još nepovoljnijusituaciju(Tablica2),štojebiloiočekivanouvaživšiosobituusmjerenostprirodnogapodručjakognitivnojdomeniitrenutačnostanjeupraksivezanozanjega(Shephard,2008;SaviciKashef,2013).IzTablice2vidljivojedajeukupnoplaniranosamoosamafektivnihishodaučenja(1,473%),adobivenipodatakjošjenepovoljnijiakoseuzmeuobzir da suu Tablici 2 objedinjena tri nastavnička smjera (sveučilišni nastavničkistudijmatematikeiinformatike(3.,4.,5.godina),diplomskistudijfizikeiinformatikei nastavnički diplomski studij kemije). Također, iznenađuje činjenica da u izbornimkolegijima,kojestudentiupisujukakobizadovoljilisvojespecifičneintereseipotrebe,nemanijednogaprisutnogaafektivnogaishodaučenja.Uizbornimpredmetimapruža


155

sestudentimamogućnostprodubljivanjaznanja,slobodnijirad,potičekreativnost iinicijativatesuupravoizbornipredmetizbogsvojestrukturekojasetemeljinaslo-bodnomizboru,motivacijiiinteresimastudenataizvrstanprostorintegracijeiplani-ranjaafektivnihishodaučenja.

Tablica2. Afektivni ishodi učenja u kurikulumima nastavničkih studija područja

prirodnihznanosti.


Brojishodaučenja


Područjeprirodnihznanosti

Obavezni 57 299 8(2,68%)Izborni 55 244 0(0,00%)UKUPNO 112 543 8(1,473%)

UTablici3vidljivojekakosuafektivniishodiučenjaiuumjetničkomepodručjuvidnozanemareni,gdjeihjepronađenosamo46(5,546%)odukupno843postavljenaishodaučenja.Kakojeumjetničkopodručjeosobitoneodvojivoodemocija,zabrinja-vajuća ječinjenicada je samo5,546%očekivanih ishodaučenjauovomepodručjuvezanozaafektivnudomenu.

Tablica3. Afektivniishodiučenjaukurikulumimanastavničkihstudijaumjetničkoga

područja.


Brojishodaučenja


UmjetničkopodručjeObavezni 73 394 26(6,6%)Izborni 90 449 20(4,4%)UKUPNO 163 843 46(5,456%)

Rezultatisustavneanalizekurikulumanastavničkihsmjerovadruštveno-huma-nističkoga, prirodnoga i umjetničkogapodručja u skladu su s rezultatimaprijašnjihistraživanjakojasusebavilatematikomafektivnihishodaučenjauvisokoškolskojna-stavi (Miller, 2005; Shephard, 2008; Popham, 2011; Savic i Kashef, 2013;Olatunji,2014).Afektivniishodiučenjanisudovoljnozastupljeniukurikulumimanastavničkihstudija,štojeosobitovidljivoupodručjuprirodnihznanosti.Najzastupljenijisuudru-štveno-humanističkompodručju,noanalizajepokazaladajeitozanemarivpostotaksobziromnaukupnonavedeneishodekojisumahomokrenutikognitivnojdomeni.

Uzukupnuzastupljenostafektivnihishodaučenjaukurikulumimanastavničkihstudija,autorejezanimalainjihovaučestalostunutarpojedinihkolegija(Tablica4,5i6).

IzTablice4vidljivojedaukurikulumimanastavničkihstudijadruštveno-huma-nističkogapodručja86odukupno172kolegija(50%)sadržiafektivneishodeučenja.Uzevšiuobzirdase radiokurikulumimabudućihnastavnikakojiusvomeradune


156

smijuizostavitiafektivniaspektrastairazvojasvojihučenika,navedenotražiunaprje-đenjeuviduvećezastupljenostiafektivnihishodaučenja.Svakipojedinikolegijmorausebisadržavatiafektivnudimenzijuukolikosepromišljaocjelovitomrazvojuličnostiisuštinskomeučenju(Rogers,1969)kojeimplicirarazvojipromjenusvakogapojedin-ca.

Tablica4. Afektivni ishodi učenja u kolegijima kurikuluma nastavničkih studijadruštveno-humanističkogapodručja.

Područje Kolegiji Brojkolegija Brojkolegijaukojimasenavodeafektivniishodaučenja

Društveno-humanističkopodručje

Obavezni 71 37(52,11%)Izborni 101 49(48,51%)UKUPNO 172 86(50%)

Upodručjuprirodnihznanostiusamočetirimakolegijimaodukupnonjih112

(3,57%)vidljivisuafektivniishodiučenja(Tablica5).

Tablica5. Afektivni ishodi učenja u kolegijima kurikuluma nastavničkih studijapodručjaprirodnihznanosti.


Područjeprirodnihznanosti

Obavezni 57 4(7,02%)Izborni 55 0(0,00%)UKUPNO 112 4(3,57%)

UTablici6prikazanisurezultatianalizekurikulumanastavničkihstudijaumjet-

ničkogapodručja,gdjesuu41kolegijuodukupnonjih163(25,15%)prisutniafektivniishodiučenja.

Tablica6. Afektivni ishodi učenja u kolegijima kurikuluma nastavničkih studija

umjetničkogapodručja.


Umjetničkopodručje

Obavezni 73 22(30,14%)Izborni 90 19(21,11%)UKUPNO 163 41(25,15%)

Rezultati analize afektivnih ishodaučenjaupojedinimkolegijimakurikuluma

nastavničkihstudija(Tablica4,5i6)podudarajusesanalizomuTablicama1,2i3,odnosnovidljivo jedasuafektivni ishodiučenja zanemareniakoseuobziruzmu i


157

pojedinikolegijikurikulumanastavničkihstudija.Odnosno,uvećinikolegijanenavodese afektivni ishodi učenja. Iznimka su obavezni kolegiji društveno-humanističkogapodručja, gdje se u 52,11%kolegija nalaze afektivni ishodi, nonavedeno je i daljenedovoljanpostotakjerseradiozanemarivomodstupanju.

Uzevši uobzir rezultateprijašnjih istraživanja (Miller, 2005; Shephard, 2008;Popham,2011; Savic i Kashef, 2013;Olatunji, 2014), vidljiva je iznimnapotreba zarevizijomkurikulumanastavničkihstudijagdjećeafektivniishodiučenjabitivišeuva-žavaniunjihovukreiranju.Različitisurazlozizbogkojihafektivnimishodimaučenjanijedanadovoljnapažnja,akaonekeodnjihSavicikiene(2010)navodipoteškoćepriopisivanju sastavnica afektivne domene, ocjenjivanje postignuća studenata u ovojdomeni,ukorijenjenatradicijagdjeseznanjaivještinevidemnogovažnijimaodsta-vovaivrijednostitedabisepotonjetrebalerazvijatikodkuće,aneuškoli/nafakul-tetu.

Važnojenapomenutidadobivenerezultateovogaistraživanjanetrebatuma-čitiisključivo,upravozbogpoteškoćaprijasnomdefiniranjuafektivnihishodaučenjakojisučestoteškomjerljiviitransparentni.Upravozbogtogaunastavkusunavedeneodređenepoteškoćeskojimasusesreleautoricerada,akojejepotrebnouzetiuobzirpriovojtematiciinjezinudaljnjemistraživanju.Jeriakoafektivnadomenaiafektivniishodiučenjavrločestonisueksplicitnonavedeni,neodvojivisuiprožimajućinasvimrazinamaodgojaiobrazovanja(Miller,2005).

POTEŠKOĆE PRI ISTRAŽIVANJU

Tijekomprimarneanalizeafektivnihishodaučenja(pretraživanjapremazada-nimključnimriječimaiaktivnimglagolima)uvelikombrojukolegijaprimijećenjepro-blemnejasnoćeiskazivanjaishodaučenja(usvimtrimadomenama–kognitivnoj,psi-homotoričkoj,aposebiceuanaliziranojafektivnojdomeni).Iakoishodiučenjapred-stavljaju jedanodosnovnihelemenatakurikulumaipolazištesuzapromjenupara-digmeobrazovanja, njihovo se formuliranjeupraksi često svodi na zadovoljavanjeformekojupropisujeBolonjskiproces.

Kaoštojeranijenavedeno,upozadinisuafektivnedomenevrijednosti,doživ-ljaji,osjećaji,interesi,stavovi,uvjerenja...fenomenikojisučestonemjerljivi,implicit-ni,skriveni.Stogajesamoposebisloženoopisatisastavniceafektivnedomeneipro-cjenepostignućaučenika/studenatauovojoblasti.Nadalje,uočenjeiproblem“pre-vođenja” napisanih ishodaučenja (povezanost ciljeva-ishoda i sadržaja – ponegdjeostale nejasnoće). Za određene postavljene ishode učenja u analiziranim kurikulu-mimabilo je nejasno kojoj domeni pripadaju (npr. razlikovati odgojne i obrazovnezadatkenastaveusmjerenenacjelovitrazvojučenika;iskazatisamostalnostupred-stavljanjuvlastitih ideja;razumjetiumjetnost;analiziratitekst injegovuvrijednost).Upravoiztogarazlogaprovedenajedodatnaanalizasadržaja.


158

Prianaliziprogramapojedinihstudijapokazaoseiproblemusustavljenjaishodaučenjapogodinamastudija,teobveznim/izbornimkolegijimajersunastavničkistudijiunutarSveučilištaJ.J.Strossmayerarazličitoorganizirani(pojedinisuorganiziranikrozpreddiplomskiidiplomskistudij,zatimkaointegriranistudij,apojedinisustudijipo-dijeljeninamodule).Također,primijećenojedasunapojedinimstudijimarevidiraniprogramikolegija,ananekimaegzistirajuprogramiiz2004.godine(snastavnicimakojivišenisunositeljinavedenihkolegija).Zbogtogajerezultatepotrebnotumačitisoprezomjersuutomslučajuivelikaodstupanjaodishodaučenjaiskazanihuprogra-mimaionogaštoseupraksiprovodi.

ZAKLJUČAK/PREPORUKE

Europskikvalifikacijskiokvir(EuropeanQualificationFramework–EQF),pred-stavljajasaninstrumentprepoznavanjarazinastečenihkvalifikacijaeuropskihzemaljana osnovi mjerljivih ishoda učenja koji se moraju prepoznati i na razni pojedinihkolegija.Ishodiučenjatrebalibipovećatitransparentnostprocesaobrazovanja,stavitistudentausredišteprocesaučenja,boljepovezatipoučavanje,učenjeivrjednovanjetepomoći,kakostudentima,takoinastavnicimaukreiranjunastavnogaprocesa.

Izprovedenogajeistraživanjarazvidnodasveučilišninastavnicinisuupotpu-nostiusvojilikurikulumskufilozofijurazmišljanja,povezivanjaciljaiishodapoučava-nja.Nastavnicibimoralisavladatiproceskonstruktivnogapovezivanja,postićistupanjpodudarnosti između definiranih ishoda učenja, planiranih aktivnosti studenata (uodnosunabrojECTSbodovanakolegiju),načinapoučavanjainačinaocjenjivanja,štojepreduvjetpostizanjatransparentnostinastavnogaprocesa.Stogajenastavnicimapotrebnopružitidodatnupodrškuipomoćstručnjakaizpodručjakurikuluma,didak-tikeimetodikauovojproblematici,dabisedoprinijelokvalitetivisokogaobrazovanja.

Fakultetisumjestocjelovitogaosobnogaisocijalnogarazvojastudenta.Shodnotomu,ishodiučenjamorajubitiiskazanikakonakognitivnoj,psihomotoričkoj,takoinaafektivnojdomeniličnosti.Pokazujesepotrebazanaglašavanjemnavedenogananastavničkimstudijimajersenanjimaobrazuju iodgajajubudućinastavnicikojisuzaduženizaistotakav,cjelovitrazvojsvojihučenika.

Rezultatiovogaistraživanjamogubitisvojevrsnasmjernicaistraživanjimaovetematike ipoticajpromjenamaosobitovažnimautrenutku izmjenakurikulumana-stavničkihstudija.Utomkontekstupotrebnojejednakopravnoobuhvatitiafektivneishode učenja kao odrednicu humanistički usmjerene nastave pri kurikulumskompromišljanjuvisokoškolskenastave.


159

LITERATURA

Anderson,L.W.,Krathwohl,D.R.(2001).ATaxonomyforLearning,Teaching,andAssessing:ARevisionofBloom’sTaxonomyofEducationalObjectives.Boston:Allyn&Bacon(PearsonEducationGroup).

Baranović, B. (2007). Europska iskustva i nacionalni kurikulum za obvezno obrazovanje uHrvatskoj(Uvoduraspravuorezultatimaistraživanja).Metodika,8(15),294-305.

Beard,C.,Clegg,S.iSmith,K.(2007).Acknowledgingtheaffectiveinhighereducation.BritishEducationalResearchJournal,33(2),235-252.

Bloom, B. S. (1956). Taxonomy of educational objectives: The classification of educationalgoals.Michigan:Longmans.

Bohlin,R.M. (1998). TheAffectiveDomain:AModelof Learner-Instruction Interactions.UProceedingsofSelectedResearchandDevelopmentPresentationsattheNationalConven-tionoftheAssociationforEducationalCommunicationsandtechnology,38-44.

Brühlmeier,A.(2010).Head,HeartandHand:EducationintheSpiritofPestalozzi.Cambridge:OpenBookPublishers.

Buljubašić-Kuzmanović, V. i Gazibara, S. (2015). Izazovi afektivnog obrazovanja.Nova pri-sutnost,13(2),213-229.

Fink,L.D.(2003,2013).CreatingSignificantLearningExperiences:AnIntegratedApproachtoDesigningCollegeCourses.SanFrancisco,CA:Jossey-Bass.

Gazibara, S. (2013). “Head, Heart and Hands Learningˮ – A Challenge for ContemporaryEducation.JournalofEducationCultureandSociety,4(1),71-82.

Jensen, E. (2003).Super-nastava:Nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješnoučenje.Zagreb:Educa.

Jukić,R.(2013).Moralnevrijednostikaoosnovaodgoja.Novaprisutnost,11(3),401-416.Klafki,W. (1994).Didaktikakaoteorijaobrazovanjauokvirukritičko-konstruktivneodgojne

znanosti.UH.Gudjons,R.TeskeiR.Winkel(Ur.),Didaktičketeorije.Zagreb:Educa,13-32.Komar,Z.(2016).Pedagogijskipoglednastrateškeeuropskeodgojno-obrazovnedokumente.

Životiškola,62(3),25-36.Krathwohl,D.R.,Bloom,B.S.iMasia,B.B.(1973).TaxonomyofEducationalObjectives,the

ClassificationofEducationalGoals.HandbookII:AffectiveDomain.NewYork:DavidMcKayCo.,Inc.

Matijević,M.(2004).Ocjenjivanjeuosnovnojškoli.Zagreb:Tipex.Mijatović,A.,Previšić,V.iŽužul,A.(2000).Kulturniidentitetinacionalnikurikulum.Napredak,

141(2),135-146.Miller,M.(2005),“Learningandteachingintheaffectivedomain”.UM.Orey(Ur.),Emerging

PerspectivesonLearning,TeachingandTechnology,CollegeofEducation.eBookUniversityofGeorgia,Athens.Preuzetoswww.coe.uga.edu/epltt/affective.htm

Olatunji,M.(2013).TheAffectiveDomainofAssessmenttinCollegesandUniversities:IssuesandImplications.InternationalJournalonNewTrendsinEducationandTheirImplications,4(1).

Popham,W. J. (2011).ClassroomAssessment:What teachersneed to know. Boston,M.A:Pearson.

Previšić,V.(2008).GlobalnedimenzijeodrživarazvojauNacionalnomškolskomkurikulumu.UV.UzelaciL.Vujičić(Ur.),Cjeloživotnoučenjezaodrživirazvoj,svezak1(str.55-65).Rijeka:SveučilišteuRijeci.


160

Rogers,C.R.(1969).FreedomtoLearn.Columbus,Ohio:MerrillPublishingCompany.Savic,M. i Kashef,M. (2013). Learningoutcomes inaffectivedomainwithin contemporary

architecturalcurricula. International JournalofTechnologyandDesignEducation,23(4),987-1004.

Savickiene, I. (2010). Conception of learning outcomes in the bloom’s taxonomy affectivedomain.Thequalityofhighereducation,7,37-59.

Schiro,M. S. (2013). Curriculum Theory: Conflicting Visions and Enduring Concerns. Drugoizdanje.LosAngeles:SAGEPublications.

Shephard,K.(2008).Highereducationforsustainability:seekingaffectivelearningoutcomes.InternationalJournalofSustainabilityinHigherEducation,9(1),87-98. doi:10.1108/14676370810842201

Tanner,D.iTanner,L.(1980).Curriculumdevelopment:Theoryintopractice.Columbus,OH:Merrill.

Terhart, E., (2002). Standards für die Lehrerbildung, Eine Expertise für dieKultusministerkonferenz,(ZKL-TexteNr.23).UniversitätMünster.

Toohey,S.(2000).Designingcoursesforhighereducation.Buckingham:OpenUniversityPress.VizekVidović,V.,Rijavec,M.,Vlahović-Štetić,V.iMiljković,D.(2014).Psihologijaobrazovanja.

Zagreb:IEP.

Affective Learning Outcomes in Teacher Training Curricula

Abstract:Pedagogicalanddidacticscienceandpracticetendtoquestiontheknowledgeaboutthedevelopmentandimplementationofacurriculumwhichisbasedonthelearningoutcomesandfocusesonmeasuringthoseoutcomes.Universityprogrammeshavebeentraditionallydirectedat the teacherandorientedoncontentsandresources insteadof the learningprocessand itsoutcomes.Consequently,sillabioften includerelatively incoherentunitsthat arenotmutually related andhence ineffective.More importantly, they arenot inaccordancewiththestudents’needsortheirfutureoccupation,norwiththesocietyasawhole.Learningoutcomesintheeducationalprocessesshouldbedirectedatthedevelop-mentofacompletepersonality,encompassingthecognitive,psychomotorandaffectiveaspects.Therefore,whenitcomestothedevelopmentofteachertrainingcurricula it iscrucialtofocusonthelearningoutcomesthatrefertoallthreeoftheabove-mentionedaspectsofindividual’spersonality.Prospectiveteachers,asthekeyfactorsforachievinghighqualityineducation,shouldhavethatexperienceduringtheireducationinordertobeabletodirecttheirownteachingtowardsfulfilmentofstudents’needsandinterests.Asreportedbythepractitians,thereisevidentsystematicdisregardfortheaffectiveaspectintheteachingprocess,althoughitisofcrucialimportanceforthecompletepersonalitydevelopment.So,followingahumanisticandholisticapproach,theaimofthepaperhasbeentodeterminetowhatextentaretheaffectivelearningoutcomesasadeterminantofhumanistic-orientedteachingrepresentedintheteachertrainingcurriculaoftheUniver-sityofJosipJurajStrossmayerinOsijek.Intheempiricalpartofthepaperthereweretwoaims: firstly, toanalyze thecurriculaof teachingstudies,and,secondly, toevaluate therepresentation of affective learning outcomes in individual courses based on the self-createdcriteria.Theresearchresultshaveshownpoorrepresentationofaffectivelearningoutcomesintheprocessofcreatingthecurriculum,butalsotheneedforraisingawareness


161

amonguniversityteachersaboutthe importanceoftheaffectiveaspect intheteachingprocess.Bydoingso,thestudents,i.e.prospectiveteachers,willbeencouragedtothinkaboutitandimplementitintheirclasses.Keywords: learning outcomes, affective aspects of personality, curriculum, programmewithspecializationsinteachertraining

162

POTICAJNO RAZREDNO OZRAČJE: ELEMENTI USPJEŠNOSTI POUČAVANJA

Prethodnopriopćenje UDK:371.11

doc.dr.sc.PetraPejićPapakSveučilišteuRijeciUčiteljskifakultetRijeka,Hrvatska

MelanijaMohorićSveučilišteuRijeciUčiteljskifakultetRijeka,Hrvatska

Sažetak:Razrednojeozračjeskupčiniteljakojipridonoseuspješnostiostvarivanjaishodapoučava-nja.Zaučinkoviteodnosemeđusubjektimanastave,izmjenurazličitihmetodaioblikapou-čavanja,potrebnojeosiguratisredinezaučenjeukojimajepoučavanjeodređenopoticaj-nimrazrednimozračjem,usmjerenimnaučenika,aliicjelokupanodgojno-obrazovnipro-ces.Upravoosobneiprofesionalnekvaliteteučiteljapridonosestvaranjupozitivnogaipoti-cajnogaozračja,stogajevrlovažnarazinanjegovekompetentnosti.Konstruiranimupitni-kom sastavljenim od dviju skala analizirani su stavovi 222 učitelja razredne nastave izPrimorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjskežupanijeo značajukompetentnostiučitelja,učestalostikorištenjaoblika imetodaradapripoučavanjuusvrhustvaranjapoticajnogarazrednogaozračja.Uzdeskriptivnepokazateljeprovedenajejednosmjernaanalizavari-jancezautvrđivanjerazlikameđusudionicimasobziromnažupaniju.Rezultatiukazujudasuupravomeđuljudskiodnosiunutarrazredaključnimčimbenikomstvaranjapoticajnogarazrednogaozračjauzprimjenusuradničkihoblikaistrategijarada,usmjerenostinaintere-seučenikatejasnodefiniranjeishodapoučavanja.Ključneriječi:kompetentnostučitelja,obliciistrategijerada,poticajnoozračje,suvremenopoučavanje

POTICAJNO RAZREDNO OZRAČJE

Suvremenu školu trebalo bi shvaćati kao okruženje u kojemu učenici stječukompetencijeizražavanjemvlastitogamišljenja,uključivanjemsvihosjetila,snalaže-njemurazličitimsituacijamatesudjelovanjemiplaniranjemrada(PejićPapakiVidu-lin,2016).PremaMezakiPejićPapak(2019)naglasaksuvremenogapoučavanjatre-baobibitinarješavanjuproblema,uključivanjuučenikaunastavniprocesiizražavanjunjihovekreativnosti.Zaučinkoviteodnosemeđusubjektimanastaveiizmjenurazli-čitihmetodaioblikapoučavanja,potrebnojeosiguratisredinezaučenjeukojimajepoučavanjeodređenopoticajnimrazrednimozračjem,usmjerenimnaučenika,ali i


163

cjelokupan odgojno-obrazovni proces. Tableman (2004 premaAnđić, Pejić Papak iVidulinOrbanić2010)upravonavodidaškolskoozračjeobuhvaćanizčimbenikakojiosiguravajupreduvjetezauspostavljanjesuvremenenastaveiaktivnogaučenja.Tije-komnastavnogaprocesanizčiniteljautječenauspješnostodgojno-obrazovnogapro-cesakojizbogsvojesloženostipredstavljajuizazovpriproučavanjurazredno-nastav-nogaozračja.Razredno-nastavnoozračjepojamjevezanuzodnoseunutarrazredatijekomprocesaučenja(Bošnjak1997premaBožić2015).Događanjaurazreduodre-đujustruktururazredno-nastavnogaozračjakojuučenicipercipirajuinaosnovukojestvarajuosobnidoživljaj(Juričić,2006).Poticajnorazrednoozračjepogodujeuspjehuuučenju,zadovoljstvuradomidruženjemuškoli,osjećajupotvrđenostiiprihvaćeno-sti te time i samopoštovanju i samopouzdanju svakogaučenika, kakopojedinačno,takoiurazrednomodjelukaocjelini.

Značaj valja pridati osobnoj i profesionalnoj kvaliteti učitelja koja doprinosistvaranjupozitivnogaipoticajnogaozračja(KoludrovićiReićErcegovac,2014),stogajeključnarazinanjegovekompetentnosti.Učiteljspedagoškomkompetencijomimasposobnostnadzoranadsvojimpedagoškimdjelovanjemtenadodnosomsdrugimsubjektimanastave(Milanovićisur.,2000premaKostović-VranješiLjubetić,2008).BaumertiKunter(2013premaBürgeneriBart,2018)definirajuprofesionalnukompe-tentnostkaoskupznanja,vjerovanja,motivacijeisamoupravljanja.Shahmohammadi(2015)smatradaučiteljupedagoškoznanjeomogućujestvaranjeozračjaukojemujenjegovzadatakorganiziranje,motiviranjeivođenjeučenikakrozaktivnoučenjenakonkojega slijedi vrjednovanje zadatka. Interdisciplinarni pristup omogućuje učiteljuupotpunitiiobogatitinastavniprocesizrazličitihperspektiva,širinomznanja,korište-njemrazličitihstrategija,metodaioblikaradakojimautječenastvaranjeaktivnogaipoticajnogaozračja.Promišljajućiotomiskustvu,osobnomkompetentnošćurazvijasesposobnostrefleksijeodgojno-obrazovnogaprocesaiučenjeizvlastitogaiskustva.

Božić(2015)ističedajezadovoljstvorazrednimozračjempodložnopromjena-majerjednomdostignutaželjenarazinatražinovepromjenepajenužnopromišljatiomogućimnačinimautjecajanaozračjetekontinuiranodjelovatiuskladusnjima.

SUVREMENO AKTIVNO POUČAVANJE

Suvremenoobrazovanjetemeljiseinaistraživanju,razmjeniinformacija,zajed-ničkomradu,kritičkomrazmišljanju,rješavanjuproblema,kreativnosti,povezivanjurazličitihmišljenja,povezivanjuiskustavaiznanja,komunikaciji,samostalnomzaklju-čivanju(MezakiPejićPapak,2018).Upravosesuvremenemetodepoučavanjausmje-ravajupremaaktivnomučenjuučenika (Peko iVarga,2014;Tulbure,2011) koje jenajčešćeosjetilnoiiskustveno.Aktivnopoučavanjeobuhvaćasvesastavnicenastave,oblikerada,metoderadaistrategijepoučavanja.Kakobiučenicištoaktivnijesudje-lovaliuodgojno-obrazovnomprocesunačineradatrebaprilagoditinjihovimsposob-nostima,mogućnostimaiinteresima.Letina(2016:8)navodidase“aktivnimučenjem

Petra Pejić Papak, Melanija Mohorić

164

želipostićivišistupanjnjihovesamostalnosti,primjenarazličitihmisaonihstrategijairazvojspecifičnihkognitivnihvještinakojeomogućavajuuočavanjebitnog,raščlambui usporedbu informacija, povezivanje s postojećim spoznajama i kritičku prosudbunjihovaznačenjaˮ.Nastavnestrategijepoučavanjakoristesezaosposobljavanjeuče-nikaza samostalnoupravljanjeprocesom(Slavić iMatić,2016).Korištenjemtakvihstrategijaomogućujeseučenjezasvakodnevniživotštouučenicimabudiznatiželjuiintereszaučenjem(Letina,2016)testvaraaktivnorazrednoozračje.Strategijeime-todepoučavanja,kojeomogućujuučenikuparticipacijuuprocesu,aktivirajumaštukodučenikajersekoristepredviđanjem,simulacijomirazličitimmetodama(Petrović,2010).PremaSorić(2014)strategijeučenjaunastavidefinirajusekaoskuppromišlja-njaidjelovanjaučenikakojeutječunalakšestjecanjenovihinformacijateobjedinja-vanjeučenikovapostojećegaznanjasnovim,tekstečenimznanjima.

Koludrović,RatkovićiBajan(2016)istraživanjemsupotvrdilipozitivnorazrednoozračjekaoključanprediktorškolskogauspjehapričemuističuznačajsuradničkogaučenjakojimseizravnoutječenameđuljudskeodnose.Suradničkimseoblicimauspo-stavljajukvalitetniodnosi(Buljubašić-KuzmanovićiPetrović,2014)iozračjepoticajnoza rad i učenje.Upravo je suradničkoučenje najučinkovitiji način preusmjeravanjaprocesapoučavanjasučiteljanaučenika.Omogućujepromjeneuodnosimaizmeđuučenika,ali i izmeđuučenika iučitelja.Poboljšavasocijalnevještinekodučenikatetime čini ozračjepoticajnim zapoučavanje i učenje. KakonaglašavajuAzizan i sur.(2017) cilj je suradnje potaknuti na aktivno učenje kroz grupne aktivnosti. Članoviskupine zajednički radekakobipostigli cilj čime jačaju timskeodnose,ali i vlastitesposobnostiučenja.Motiviraniučenicipomažujednidrugimauostvarenjuzadatakadabizajednički ishodpoučavanjabioštouspješnijeostvaren.Ovimoblikomučenjazanemarujesenatjecateljskoozračje,apotičesepodrškameđučlanovimazasvrhuispunjenjakrajnjegacilja(PekoiVarga,2014).Suradnjomipomaganjemstvaraseijačasocijalna,odnosnorazrednakohezija(Slavin,2014).Važnuuloguimainterakcijameđuučenicimajerseotvorenomkomunikacijomdolazidousuglašavanjaokoideja.Timesestvaraozračjeukojemuučenicisamostalnodonoseodlukezakojepreuzimajuodgovornost, kao i za svoje učenje (Buljubašić-Kuzmanović, 2006). Stoga je nužnostvaratiozračjepovjerenja,prihvaćanjai iskrenogapoštovanjadabiučenicisvjesnopridonosiliuspješnostiishoda.


Cilj istraživanja bio je ispitati stavove učitelja o elementima koji doprinosestvaranjupoticajnogarazrednogaozračjaunjihovojodgojno-obrazovnojpraksi.

Zadatcisuistraživanja:• Analiziratistavoveučiteljaukojojmjerisposobnostiučiteljadoprinosestvara-njupoticajnogarazrednogaozračjazaučenje.


165

• Ispitatirazlikuizmeđustavovaučiteljaukojojmjerisposobnostiučiteljadopri-nosestvaranjupoticajnogarazrednogaozračjazaučenjesobziromnažupanijuizkojeučiteljidolaze.• Analiziratiučestalostprimjeneoblika,metodaistrategijapoučavanjaunjihovojodgojno-obrazovnoj praksi koje doprinose stvaranju poticajnoga razrednogaozračjazaučenje.

Sukladno cilju istraživanja i operacionalizaciji istraživačkih zadataka postavljene suhipoteze:

• Sposobnostsuradničke interakcijesučenicimatekorištenjerazličitihmetodaradaunajvećojmjeridoprinose stvaranjupoticajnoga razrednogaozračja zaučenje.• Učestalostprimjenegrupnogarada,strategijasuradničkogaučenjaiprojektnihzadatakauodgojno-obrazovnojpraksinajvišedoprinosistvaranjupoticajnogarazrednogaozračja.

Metodekorišteneuistraživanjukvantitativnogasukaraktera.Konstruiranjeupitniknamijenjenučiteljimarazrednenastavekojimsuseispitivalistavoviučiteljaoelemen-timastvaranjapoticajnogarazrednogaozračjakrozdvijeskale:SposobnostučiteljazastvaranjepoticajnogarazrednogaozračjateUčestalostprimjeneoblikaimetodaradapripoučavanju.Uprvojsuskalisudioniciprocjenjivalidoprinossposobnostiplaniranjanastave s jasno definiranim ishodima učenja te upravljanje razredom i održavanjediscipline,međuljudskih odnosa unutar razrednoga odjeljenja, provođenje oblika imetodarada,didaktičkometodičkihaktivnostiinačinanakojesuoblikovane,ustva-ranjupoticajnoga razrednogaozračja.Na temelju Likertove skaleodpet stupnjevaučitelji su izražavali stavodoprinosuodređenih sposobnosti učiteljapri čemu je 0označavala“upotpunostinepridonosiˮ,a4“upotpunostipridonosiˮ.Drugomseska-lomprocjenjivalaučestalostprimjeneoblika,metodaistrategijapoučavanjaunjiho-vojodgojno-obrazovnojpraksipričemuje0predstavljala“neprimjenjujemˮodređenioblik,metoduilistrategiju,a4“uvijekprimjenjujemˮ.Frontalnirad,raduskupinama,raduparuiindividualniradpredstavljalisuoblikerada.Provedbasemetodaistrate-gijaradaprocjenjivalakrozmetodudemonstracije,praktičnihzadataka,projektnihza-dataka,istraživačkih(problemskih)zadataka,prezentacijeuradaka,diskusiju,debatu,igru, tehnikekreativnogamišljenja, igranjeuloga,strategijesuradničkogaučenja temeđusobnopoučavanjeučenika.

Dioupitnikaodnosiosenaopćepodatkesudionikaožupaniji,spolu,dobi,rad-nomstažu,razreduukojemuučiteljpoučavatebrojuučenikaurazrednomodjelu.

Istraživanjejeprovedeno2018.godineanketiranjemučiteljarazrednenastave,slučajnim odabirom osnovnih škola triju županija: Primorsko-goranske, Istarske iLičko-senjskežupanije.Zavrijemeprovođenjaupitnikapoštivanojepraviloočuvanjuutajnostiinformacijaoosobnimpodatcimaučitelja/cakojisuanonimnosudjelovaliuistraživanju. Rezultati istraživanja statistički su analizirani softverskim programomIBMSPSSStatistics23.Provedenajedeskriptivnaanalizanasvimčesticamatejedno-


166

smjernaanalizavarijance(ANOVA)zaprovjerurazlikaizmeđusudionikasobziromnanjihovesociodemografskepodatke.

Uzorak sudionika činilo je ukupno 222 sudionika, 214 učiteljica (96,4%) i 8učitelja(3,6%)razrednenastave.Odukupnogabrojasudionika,njih84(37,8%)bilojeizPrimorsko-goranskežupanije,82(36,9%)izIstarske,anjih56(25,2%)izLičko-senj-skežupanije.


Deskriptivnomsuanalizomprikazanistavoviučiteljaosposobnostimaučiteljakojedoprinosestvaranjupoticajnogarazrednogaozračja.

Tablica1: Rezultati analize na skali Sposobnost učitelja za stvaranje poticajnoga

razrednogaozračja.

Sposobnostučiteljazastvaranjepoticajnogarazrednogaozračja N Min. Max. M SD

Vještoupravljanjerazredom 222 3 4 3,83 ,378Razumijevanjaiprihvaćanjarazlikameđuučenicima 222 2 4 3,71 ,486

Poticanjekreativnostiistvaralaštva 222 2 4 3,70 ,489Suradničkainterakcijasučenicima 222 2 4 3,68 ,476Korištenjerazličitihmetodarada 222 2 4 3,68 ,488Kreativnooblikovanjenastavnihaktivnosti 222 2 4 3,66 ,492Provođenjerazličitihoblikarada 222 2 4 3,66 ,483Planiranjenastavesjasnodefiniranimishodimaučenja 222 2 4 3,66 ,493

Održavanjediscipline 222 2 4 3,66 ,484Individualnipristupučenicima 222 2 4 3,62 ,504Provođenjedidaktičko-metodičkihaktivnosti 222 2 4 3,57 ,531Osjetljivostnaintereseučenika 222 2 4 3,57 ,514Poticanjeučenikanapreuzimanjeinicijativeiodgovornostizavlastitoučenje 222 2 4 3,49 ,569

Vrjednovanje 222 2 4 3,38 ,571Samovrjednovanje 222 2 4 3,36 ,566Korištenjeinformacijsko-komunikacijsketehnologije 222 2 4 3,28 ,574

Analizom stavova sudionika o sposobnostimaučitelja koje najviše doprinose

stvaranjupoticajnogarazrednogaozračja(Tablica2)procjenjujusevještoupravljanjerazredom (M=3,83), razumijevanje i prihvaćanje razlikameđuučenicima (M=3,71),poticanje kreativnosti i stvaralaštva (M=3,70) te suradnička interakcija s učenicima


167

(M=3,68).Dosličnihsurezultataistraživanjemodnosaizmeđukvalitetnogarazredno-nastavnoga ozračja, samoučinkovitosti, emocionalne kompetentnosti i školskogauspjeha došli i Koludrović, Ratković i Bajan (2016). Potvrdili su rezultate prijašnjihistraživanja (Connell iWellborn,1991;Roeser iEccles,1998;Hamre iPianta,2000;Khoury-Kassabriisur.,2005;KoludrovićiRadnić,2013premaKoludrović,RatkovićiBajan,2016)premakojimajekvalitetimeđuljudskihodnosaurazredupotrebnopo-svetitiznačajnupažnjujerpozitivnoutječunastvaranjepoticajnogaozračja.

Uzmeđuljudskeodnose,sudionicismatrajudastvaranjupoticajnogarazredno-gaozračjadoprinosiiodabirnačinapoučavanjakrozoblikerada(M=3,66)imetoderada(M=3,68)tekreativnooblikovanjenastavnihaktivnosti(M=3,66),planiranjena-stave s jasnodefiniranim ishodimaučenja (M=3,66) i provođenjedidaktičko-meto-dičkih aktivnosti (M=3,57). Time se postavljena hipoteza Sposobnost suradničkeinterakcijesučenicimatekorištenjerazličitihmetodaradaunajvećojmjeridoprinosestvaranjupoticajnogarazrednogaozračjazaučenjedjelomičnoprihvaćajerrezultatiukazujudaučiteljiprocjenjujunavedenesposobnostiznačajnim,aliistenedoprinoseunajvećojstvaranjupoticajnogarazrednogaozračja.Učiteljipridajuznačaj,aliuneštonižojprocjenidoprinosastvaranjupoticajnogarazrednogaozračja,preuzimanjuinici-jativeiodgovornostizavlastitoučenje(M=3,49),vrjednovanju(M=3,38)isamovrjed-novanju(M=3,36)tekorištenjuinformacijsko-komunikacijsketehnologije(M=3,28).

Premasuvremenomkurikularnompristupu,upravoinicijativnost,poduzetnost,samovrjednovanjeiprimjenatehnologijeunastavnomprocesu,važnisuelementizaprovođenjeaktivnenastaveusmjerenenaučenika i cjeloživotnoučenje.Do sličnihzaključakarezultatimaistraživanjadošlajeTot(2010)ispitivanjemindikatoraučenič-kihkompetencijaizperspektiveučenikatepotvrdiladaučenicikorištenjeinformacij-sko-komunikacijsketehnologijenesmatrajuindikatoromnjihovekompetentnosti.

Jednosmjernomanalizom varijance utvrđene su statistički značajne razlike ustavovimasudionika,sobziromnažupanijuizkojedolaze,ukojojmjerisposobnostiučiteljaizravnodoprinosestvaranjupoticajnogarazrednogaozračja(Tablica2).

RezultatiANOVAtesta(Tablica2)ukazujudapostojistatističkiznačajnarazlikaustavovimaosposobnostimaučiteljakojedoprinosestvaranjupoticajnogaozračjaito u: planiranju nastave s jasno definiranim ishodima učenja (F=8,396, p < 0,01)između učitelja iz Istarske (M=3,78) u odnosu na učitelje iz Ličko-senjske županije(M=3,45); kreativnom oblikovanju nastavnih aktivnosti (F=8,630, p < 0,01) izmeđuučiteljaizPrimorsko-goranske(M=3,80)uodnosunaučiteljeizLičko-senjskežupanije(M=3,45)tekorištenjuinformacijsko-komunikacijsketehnologije(F=5,215,p<0,05)između učitelja iz Istarske (M=3,43) u odnosu na učitelje iz Ličko-senjske županije(M=3,14).Kodostalihčesticanisuutvrđenestatistički značajne razlikeu stavovimasudionika,sobziromnažupanijuizkojedolaze.

Deskriptivnomjeanalizomprikazanaprocjenaučiteljaoučestalostiprimjeneoblika,metodaistrategijapoučavanjauodgojno-obrazovnojpraksiučiteljakojado-prinosistvaranjupoticajnogarazrednogaozračjazaučenje.


168

Tablica2: RezultatiANOVA testa skaleSposobnostučitelja za stvaranjepoticajnograzrednogozračjasobziromnažupanijeizkojihučiteljidolaze.

M

Testhomogenostvarijanci ANOVAtest Testmultiplekomparacije

LevenovStatistik p F p Županija 𝜒 p(I) (J)

Plan

iranjena

stave

sjasno

de

finira

nim

ishod

imaučen

ja

PGŽ 3,69

11,530 ,001 8,396 ,001

Tamha

neT2 PGŽ LSŽ ,244 ,022

IŽ -,090 ,495

LSŽ 3,45 LSŽPGŽ -,244 ,022IŽ -,334* ,001

IŽ 3,78 IŽ PGŽ ,090 ,495LSŽ ,334* ,001

Kreativ

no

oblikovan

je

nastavnih

aktiv

nosti PGŽ 3,80

16,281 ,001 8,630 ,001

Tamha

neT2 PGŽ LSŽ ,343* ,001

IŽ ,131 ,187

LSŽ 3,45 LSŽ PGŽ -,343* ,001IŽ -,212 ,065

IŽ 3,67 IŽ PGŽ -,131 ,187LSŽ ,212 ,065

Korištenje

inform

acijsko-

komun

ikacijske

tehn

ologije PGŽ 3,43

7,694 ,001 5,215 ,005Tamha

neT2 PGŽ

LSŽ ,291* ,005IŽ ,214 ,061

LSŽ 3,14 LSŽPGŽ -,291* ,005IŽ -,077 ,797

IŽ 3,22 IŽ PGŽ -,214 ,061LSŽ ,077 ,797

*p<0,01;**p<0,05;PGŽ-Primorsko-goranskažupanija,IŽ-Istarskažupanija,LSŽ-Ličko-senjskažupanija

Tablica3: Rezultati analize na skali Učestalost primjene oblika i metoda rada pri

poučavanju.

Učestalostprimjeneoblikaimetodaradapripoučavanju N Min. Max. M SD

Demonstracija 222 2 4 3,23 ,593Igra 222 2 4 3,21 ,620Frontalnirad 222 1 4 3,11 ,482Individualnirad 222 1 4 2,95 ,672Praktičnizadatci 222 1 4 2,84 ,577Diskusija 222 1 4 2,81 ,732Prezentiranjeuradaka 222 0 4 2,72 ,734Strategijesuradničkogučenja 220 1 4 2,70 ,649Raduparu 222 0 4 2,65 ,580Tehnikekreativnogamišljenja 222 1 4 2,59 ,686Raduskupinama 222 0 4 2,53 ,576Istraživačkizadatci(problemski) 222 1 4 2,49 ,657Međusobnopoučavanjeučenika 222 0 4 2,40 ,685Igranjeuloga 222 0 4 2,35 ,661Debata 222 0 4 2,21 ,857Projektnizadatci 222 1 4 2,17 ,629


169

RezultatiskaleUčestalostiprimjeneoblika,metodaistrategijapoučavanjauodgojno-obrazovnoj praksi (Tablica 3) pokazuju da učitelji najčešće koristemetodudemon-stracije(M=3,23)uzfrontalnioblikrada(M=3,11)iigru(M=3,21)teindividualnioblikrada(M=2,95).Sudioniciizražavajuosrednjuučestalostprimjenestrategijaaktivnogaučenjapoputpraktičnihiistraživačkihzadataka(M=2,49),diskusija(M=2,81)tesurad-ničkogaučenja(M=2,70).Osrednjajeiučestalostprimjeneradauparu(M=2,65)iradauskupinama(M=2,53).Zabrinjavajurezultatikojiukazujudapojediniučiteljinikadausvojojodgojno-obrazovnojpraksirazredakojegatrenutnopoučavajuneprimjenjujuraduskupinamaipredstavljanjeuradaka.IakoVujičićisur.(2018)naglašavajudaseočekujedaodgojno-obrazovniradpočinjeodučenika,svakodnevnogarazumijevanjasvijetakojigaokružujeteosposobljavanjapojedincazarješavanjeproblemskihsitua-cija, nije učestala primjena istraživačkih (problemskih) zadataka (M= 2,49). Učiteljiprocjenjuju da najrjeđe u svojoj praksi primjenjujumetode i strategije poučavanjapoputmeđusobnogapoučavanja(M=2,40),igranjauloga(M=2,35)idebata(M=2,21)kojestavljajuučenikeukonstruktivnemeđuodnoseipotičusuradničkoučenje.Rezul-tatiukazujudaučitelji rijetkoprimjenjujuprojektnezadatke(M=2,17),amogućisurazlozitomu,kakonavodeMarxisuradnici(1997),poteškoćenakojenailazeučiteljiuprimjeniprojektnenastave.TimesepostavljenahipotezaUčestalostprimjenegrup-nogarada,strategijasuradničkogaučenjaiprojektnihzadatakauodgojno-obrazov-nojpraksinajvišedoprinosistvaranjupoticajnograzrednogaozračjaodbacuje.

Suprotnonavedenomrezultatu,Juranko(2016)urezultatimaistraživanjadono-sizaključkenatemeljuizjavaučiteljaoprojektnojnastavikakoprednostdajukorište-njuprojektnihzadatakajersmatrajudaoniomogućujuaktivnopoučavanjeučenika.Činjenicajestdasedanassvevišespominjenastavaobogaćenasuvremenimmetoda-maiaktivnostimatesuvremenomtehnologijom,štoitekakootvaraprostorzakvali-tetnuprovedbuprojektnihaktivnosti inužnostpoticanjaučiteljanaprovedbuistih.UpravoRogulj(2014)navodidasuvremeniznanstvenipristupuodgojno-obrazovnomprocesu na zabavan način ostvaruje kvalitetno učenje koje potiče samoaktivnostdjetetaiučenjetemeljenonaiskustvuidoživljajima.

ZAKLJUČAK

Suvremeno poučavanje podrazumijeva uključivanje učenika u odgojno-obra-zovniproces,asamimtimeiustvaranjerazrednogaozračjaprilagođenoganjihovimpotrebama i interesima. Provedenim su istraživanjem analizirani stavovi učitelja označajusposobnostiučiteljateučestalostiprimjeneoblika,metodaistrategijapouča-vanjakojedoprinosestvaranjupoticajnogarazrednogaozračja.Rezultatiukazujudaučiteljisposobnostivještogaupravljanjarazredom,razumijevanjaiprihvaćanjarazlikameđu učenicima te suradničku interakciju s učenicima, daklemeđuljudske odnoseunutarrazreda,smatrajuključnimelementimaustvaranjurazrednogaozračja.Timeujednopotvrđujuidefinicijurazrednogaozračjakaoskupačimbenikainjihovihmeđu-


170

odnosakojidoprinosekvalitetiozračjainastave.Najčešćeusvojojodgojno-obrazov-nojpraksiprimjenjujufrontalniiindividualnioblikrada,štoukazujeidaljenapretežnotradicionalnipristuppoučavanju,arijetkoprimjenjujuprojektnezadatke.Uneštoni-žojprocjenidoprinosastvaranjupoticajnogarazrednogaozračjaiskazujupreuzimanjeinicijativeiodgovornostizavlastitoučenje,vrjednovanjeisamovrjednovanjetekori-štenjeinformacijsko-komunikacijsketehnologije,važneelementeupoticanjuaktivnenastaveusmjerenenaučenika.Uzpostojećekompetencijeučiteljaosvještavasekon-tinuiranapotrebazausmjeravanjemipoticanjemnadaljnjeusavršavanjeukontekstusuvremenogapristupaaktivnomprocesupoučavanjaznačajnomzastvaranjepoticaj-nogaozračjaiokruženjazaučenjeukojemućeučenicidjelovatisamostalnoiusurad-njiostvarivatiishodepoučavanjasciljemosobnogarazvojaicjeloživotnogaučenja.

LITERATURA

Anđić,D.,PejićPapak,P.iVidulin-Orbanić,S.(2010).Stavovistudenataiučiteljaorazrednomozračjukaoprediktorukvalitetenastaveuosnovnojškoli.Pedagogijskaistraživanja,7(1),67-81.

Azizan,M.T.,Mellon,N.,Ramli,R.M.iYusup,S.(2017).Improvingteamworkskillsandenhan-cingdeeplearningviadevelopmentofboardgameusingcooperativelearningmethodinReactionEngineeringcourse.EducationforChemicalEngineers,22,1-13.

Božić,B.(2015).Stvarnoipoželjnorazrednoozračjeuosnovnojškoli.Životiškola:časopiszateorijuipraksuodgojaiobrazovanja,61(1),93-100.

Bürgener, L. i Bart, M. (2018). Sustainability competencies in teacher education: Makingteachereducationcountineverydaypractice.JournalofCleanerProduction,174,821-826.

Buljubašić-Kuzmanović,V.(2006).Pedagoškaradionicaufunkcijiaktivnenastaveiučenjanauspjesima.Metodičkiogledi:časopiszafilozofijuodgoja,13(1),123-136.

Buljubašić-Kuzmanović,V.iPetrović,A.(2014).Teachingandlessondesignfromprimaryandsecondaryteachersʼperspective.Životiškola:časopiszateorijuipraksuodgojaiobrazo-vanja,60(31),77-89.

Juranko,G.(2016).Školskiprojekti:primjeriaktivnogučenjaipoučavanja.Zadar:SveučilišteuZadru.

Juričić, M. (2006). Učenikovo opterećenje nastavom i razredno-nastavno ozračje.Odgojneznanosti,8,2(12),329-346.

Koludrović,M.,Ratković,A.iBajan,N.(2016).Odnosrazredno-nastavnogozračja,samoučin-kovitosti,emocionalnekompetentnostiiškolskogpostignućaučenikapetihiosmihrazredaosnovneškole.ZbornikradovaFilozofskogfakultetauSplitu,6-7,247-284.

Koludrović,M.iReićErcegovac,I.(2014).Ulogarazredno-nastavnogozračjauobjašnjenjucilj-nihorijentacijaučenika.Društvenaistraživanja:časopiszaopćadruštvenapitanja,23(2),283-302.

Kostović-Vranješ,V. iLjubetić,M.(2008).“Kritičnetočkeˮpedagoškekompetencijeučitelja.Životiškola:časopiszateorijuipraksuodgojaiobrazovanja,54(20),147-162.

Letina,A.(2016).Strategijeaktivnogučenjaunastaviprirodeidruštva.Školskivjesnik:časopiszapedagogijskuteorijuipraksu,65(1),1-31.


171

Mezak,J.iPejićPapak,P.(2018).LearningScenariosandEncouragingAlgorithmicThinking.US.Karolj(Ur.),MIPRO201841stInternationalConvention(836-841).Skala,Karolj-Rijeka:CroatianSocietyforInformationandCommunicationTechnology,ElectronicsandMicro-electronics–MIPRO.

Mezak, J. iPejićPapak,P. (2019).ProblemBasedLearning forPrimarySchool JuniorGradeStudentsUsingDigitalTools.UK.Skala(Ur.),MIPRO(str.805-810).Rijeka.

PejićPapak,P.iVidulin,S.(2016).Izvannastavneaktivnostiusuvremenojškoli.Zagreb:Školskaknjiga.

Peko,A.iVarga,R.(2014).Aktivnoučenjeurazredu.Životiškola:časopiszateorijuipraksuodgojaiobrazovanja,60(31),59-73.

Petrović,Đ. (2010).Poticanjekreativnostiukombiniranomrazrednomodjelu.Život i škola:časopiszateorijuipraksuodgojaiobrazovanja,61(24),267-281.

Rogulj,E.(2014).InfluenceoftheNewMediaonChildren'sPlay.CroatianJournalofEducation,16(1),267-277.

Shahmohammadi, N. (2015). Competent teacher characters from students points of view.Procedia–socialandbehavioralsciences,205(9),242-246.

Slavić,A.iMatić,D.(2016).Strategijamentorskograda.Školskivjesnik:časopiszapedagogij-skuteorijuipraksu,65,249-259.

Slavin, R. E. (2014). Cooperative learning in elementary schools. International journal ofprimary,elementaryandearlyyearseducation,43(1),5-14.

Sorić,I.(2014).Samoregulacijaučenja.Možemolinaučitiučiti.NakladaSlap.Zagreb:Jastre-barsko.

Tot,D.(2010).Učeničkekompetencijeisuvremenanastava.Odgojneznanosti,12(1),65-78.Tulbure, C. (2011). Do different learning styles require differentiated teaching strategies?

Procedia–SocialandBehavioralSciences,11,15-159.Vujičić,L.,PejićPapak,P.iValenčićZuljan,M.(2018).Okruženjezaučenjeikulturaustanove.

Rijeka:UčiteljskifakultetSveučilištauRijeci.

Stimulating Classroom Environment: Elements of Successful Teaching

Abstract:Classroom environment stands for a group of factors that contribute to the successfulrealisationofeducationalobjectives. Inordertoachieveefficientrelationsamongstthesubjectsofinstructionaswellasthealterationofdiversemethodsandformsofteaching,it is necessary to ensure learning environments in which teaching is determined by astimulatingclassroomatmospheredirectedtowardsthepupilaswellastowardstheentireeducational process. Personal and professional qualities of a teacher are exactly thosewhichcontributetothecreationofthepositiveandstimulatingenvironmentand,inthissense,thelevelofhis/hercompetenceisofanextremeimportance.Withtheuseofaself-constructedquestionnaire,whichconsistedof twoscales, theattitudesof222teachersfromPrimorje-GorskiKotarCounty,IstriaCountyandLika-SenjCountywereanalysed.Thestudy researched teachers’ views on the importance of teachers’ competences, thefrequencyofvariousteachingmethodinthefunctionofcreatingastimulatingclassroomenvironment.Apartfromthedescriptivedataanalysis,weconductedtheone-wayanalysisof variance in order to determine potential differences between the participants from


172

variouscountiesinrelationtotheCounty,yearsofworkingexperienceandthegradetheyteach.Theresultsindicatethatinterpersonalrelationswithintheclassroomarerecognisedasthecrucialfactorforcreatingastimulatingclassroomatmosphere,alongsidewiththeimplementation of cooperative teachingmethods and strategies,when the focus is onpupils'interestsandcleardefinitionoflearningoutcomes.Keywords: contemporary teaching, stimulating atmosphere, teacher competence, tea-chingmethodsandstrategies

173

POVEZANOST SAMOREGULIRANOGA UČENJA, NAČINA POUČAVANJA UČITELJICE I ŠKOLSKOGA USPJEHA

Prethodnopriopćenje UDK:371.311.5:371.26

IvanaBorićLeticaEkonomskaiupravnaškola

Osijek,Hrvatska

Sažetak:Ciljovogaistraživanjabiojeispitatirazinusamoreguliranogaučenjaučenikatrećegaičetvr-togarazredaosnovneškoleteutvrditipostojeliunjojrazlikesobziromnastupanjukoje-muučiteljicepotičusamoreguliranoučenjenanastavi,školskiuspjeh,spolidobučenika.Uistraživanjujesudjelovalo85učenikatrećegaičetvrtogarazredaosnovneškole.PrilikomopažanjanastavnogaprocesakorištenjeObrazaczaopažanjenastavnogprocesa–Pouča-vanjametakognitivnihvještinaistrategijaučenja(Bezinović,MarušićiRistićDedić,2012)kojimseopažakolikopoučavanjeolakšavarazvojvišihkognitivnihprocesa,kritičkogami-šljenjaterazumijevanjaiunapređivanjavlastitogaučenja,aučenicisuispunjavalisubskaleCiklusa(meta)kognitivnekontroleučenja(11čestica)iDubokogkognitivnogprocesiranja(20čestica)Skalestrategijaučenja(Lončarić,2014).Rezultatisupokazalidaučenicinajčeš-ćerabestrategijekontroletijekaishodaučenja,anajmanjestrategijekritičkogamišljenjaiorganizacijegradiva.Postoji statistički značajnarazlikaurazini samoreguliranogaučenjaučenikasobziromnastupanjukojemuučiteljicepotičusamoreguliranoučenjenanastavi;učenicirazrednihodjelaukojimasenanastavivišepotičesamoreguliranoučenje imajurazvijenijestrategijesamoreguliranogaučenja.Također,učenicisvišomrazinomsamore-gulacijeimajuboljiškolskiuspjeh.Nemarazlikeusamoreguliranomučenjusobziromnadobispol.Ključneriječi:samoreguliranoučenje,razrednanastava,učiteljica,školskiuspjeh

UVOD

Ciljjesuvremenenastavemehaničkousvajanječinjeničnogaznanjazamijenitipristupomkojizahtjevaodučenikadagradivosamostalnoistražuje,doživljavaieva-luira.PremaNacionalnomokvirnomkurikulumu(2011)učiteljiupoučavanjuprednosttrebajudatisuradničkomučenju,istraživačkojnastavi,iskustvenojnastavi,projektnojnastavi,multimedijskoj nastavi, individualiziranom pristupu učeniku, problemskomučenju,korelacijinastavnihsadržajaisl.Oddanašnjihseučenikaočekujedanastavnisadržajvišeneprepričavajuireproduciraju,većgarazumijuikritičkivrjednuju(Nacio-nalniokvirnikurikulum,MZOS,2011).

DefiniranjeobrazovnihpostignućanajčešćesezasnivanaBloomovojtaksono-miji(Krathwohl,2002)kojarazlikujetripodručja:kognitivno,afektivnoipsihomotor-no. Kognitivno područje je područje znanja i razumijevanja, afektivno područje jepodručjestavovaiuvjerenja,apsihomotornopodručjejepodručjevještina.Kognitiv-

Ivana Borić Letica

174

nopodručjesastojiseodšestobrazovnihdimenzija:znanja,razumijevanja,primjene,analize,sintezeivrjednovanja.Dimenzijeukognitivnompodručjunadovezujusejed-nanadrugu;svakasljedećadimenzijaovisiosposobnostiučenikadaprimijenidimen-zijekojejojprethode.Anderson,KrathwolhiBloom(2001)objavilisurevidiranuver-zijuBloomovetaksonomijeciljevaučenjaukojojuzkognitivneprocesezastjecanjerazličitihvrstaznanjarazlikujuivrsteznanjakojetrebasteći.Premanavedenimauto-rimaznanjemožebitičinjenično,konceptualno,proceduralnoimetakognitivno.Či-njeničnoznanjeodnosisenapoznavanjepojmovaiterminologije,konceptualnozna-njeodnosi senameđusobnupovezanost temeljnihelemenatavećestrukture,pro-ceduralnoznanjepodrazumijevapoznavanjepostupakakakoneštoučiniti, ameta-kognitivnoznanjepredstavljanajvišudimenzijukojaobuhvaćasvijestovlastitomzna-nju, vlastitim sposobnostima učenja i njihovim nedostatcima te strategijama kojeomogućujustjecanjeznanja.Upravljanjeprocesomvlastitogaučenjanajvišeovisiometakognitivnomznanju(Krathwohl,2002).

Pojammetakognicijeobuhvaćakognitivneprocesekojimaosobaprati,procje-njujeikontroliravlastitemisli.Kognicijauključujesamoizvršavanjezadatka,dokme-takognicijauključujeirazumijevanjekakojezadatakizvršen(Flavell,1979).Schraw,CrippeniHartley(2006)metakognicijuodređujukaoznanjekojepojedinacimaovla-stitimkognitivnimprocesima i regulaciju tihkognitivnihprocesa.Znanjeokognicijipodrazumijevaznanjekojeučenikimaoučinkovitimstrategijama,metodamaiuvje-timaučenja.Regulacijakognicijeobuhvaćaznanjeonačinuplaniranjaiprimjeneme-toda,promatranja,korekcijepogrešakaiprocjenjivanjauspješnostiučenja.Metakog-nitivnisuprocesivažnijerdovodedopromjenauučenjuštoomogućujedužezadrža-vanjesadržajainjegovuprimjenunanovnačin.Brojnasuistraživanjapokazaladasumetakognitivno svjesni učenici bolji u učenju od drugih (Pintrich, 2000; Vrdoljak iVelki,2012;Zimmerman,2000).

Sobziromnatodaškolskiuspjehizravnoutječenamogućnostiodabiraškoleiposla,predviđanješkolskogauspjehaoduvijekjesmatranovažnim.Obrazovnadostig-nućaučenikamogusepredviđatinatemeljuobilježjaučenika(npr.dob,spol,kogni-tivnesposobnostiobjašnjavaju40%varijance),obiteljskeisocijalneokolineučenika(10% varijance), obilježja učitelja (5% varijance) te obilježja škole (2-3% varijance).Međutim,natemeljusvihnavedenihvarijablimožeseobjasnitioko55do60%indi-vidualnihrazlikaudostignućuučenika(Babarović,BurušićiŠakić,2009).Ipak,obilježjaučenikanajboljisuprediktorškolskogauspjeha.Također,kognitivnesposobnostipo-kazalesusevažnimprediktoromškolskogauspjeha(Babarović,BurušićiŠakić,2009;VrdoljakiVelki,2012).Metakognicijase,kaonovijikoncept,takođerpokazalaznačaj-nimprediktoromzakriterijškolskogauspjeha(VrdoljakiVelki2012).Utvrđenojedasumetakognicija i intelektualnesposobnostidvarazličitakonstrukta tekakometa-kognicija,odnosnoplaniranje,provjeravanjeprocesaučenja i razmišljanjeoučenjupopravljauspješnostučenja(Howard,McGee,ShieiHong,2001).

Unovijevrijemeteorijesamoreguliranogaučenjadobivajunavažnosti,paseibrojnidomaćiradovibavenavedenomtematikom(npr.Mrkonjić,TopoloveciMari-


175

nović,2009;RistićDedić,2010;VrdoljakiVelki,2012;idr.).Samoreguliranoučenjepredstavljanajvišurazinuučenja.Tojesposobnostrazumijevanjaikontroliranjapro-cesaučenja,azačijejeostvarivanjepotrebnopostaviticiljeveprijesamogaučenja,odabratistrategijekojepomažupostićiodabraneciljeve,provestistrategijeiproma-tratinapredovanjeupostizanjuciljeva(Zimmerman,2000).Samoreguliranoseučenjesastojiodtrijukomponenata:kognicije,metakognicijeimotivacije.Kognicijapodra-zumijevavještinepotrebnezapamćenjeiprisjećanjeinformacija,metakognicijavje-štinerazumijevanjaipromatranjakognitivnihprocesa,amotivacijauvjerenjaistavo-vekojiutječunaupotrebukognitivnihimetakognitivnihvještina.Zauspješnusamo-regulacijupotrebnojeposjedovatisvetrikomponente–posjedovatikognitivneime-takognitivnevještinetebitimotiviranzaučenje(Zimmerman,2000).

Teorijesamoreguliranogaučenjapretpostavljajudapojedincipostajusposobnisamoreguliratiučenjenapretkomkrozčetiristupnja:stupanjpromatranja,oponaša-nja, samokontrole i samoregulacije.Učeniknastupnjupromatranja fokusiran jenamodeliranje,anastupnjuoponašanjanavođenjeipovratneinformacijekojedobivaoddrugeosobe–učiteljailiroditelja.Ovistupnjevinaglašavajuroditeljeiučiteljekaovažnesocijalnečimbenikekojiutječunarazvojsamoreguliranogaučenja.Kasnijekrozškolovanje,učenicisesvevišeoslanjajunaunutarnje,samoregulirajućevještine.Nastupnjusamokontroleučeniciizgrađujuunutarnjestandardezaizvođenjezadatakaipotičusamisebekrozunutarnjigovor,anastupnjusamoregulacijeposjedujuuvjere-njaovlastitojučinkovitostitekognitivnestrategijekojeimomogućujudasamoregu-liranouče.Ipakukolikopotporaodraslihosobauranijimfazamaizostane,nećedoćidoučinkovitogarazvojasamoreguliranogaučenja(Zimmerman,2000).

Suvremeneteorijeučenjanaglašavajuvažnostsamostalnostiučenikauprocesuučenja.Samoreguliraniučenici imajumnogorazličitihkognitivnih,metakognitivnihimotivacijskihvještina.Samoregulacijajevrlovažnazaučenikejerćeonisrazvijeni-jim vještinama samoregulacije učiti više i smanje napora postizati bolje rezultate(Pintrich,2000).Brojnaistraživanjapokazujudajezaučinkovitoitrajnoučenjekodučenika ključno razvijati samoregulirano učenje, a posebice jačati metakognitivnevještine(Bezinović,MarušićiRistićDedić,2012;DignathiBüttner,2008;Hattie,2009).Učeniketrebapodučavatidapratesvojekognitivneprocese,dasebipostavljajupita-njanakrajutekstainanjihodgovaraju(Pavlin-Bernardić,2009).Akoučenicinepri-mjećujudazapravoneuče,bitćeuvjerenidasuneštonaučili,iakotonijeslučajinećepromijenitisvojestrategijeučenjakakobiučiliučinkovitije.Učeniketrebaučitikori-stitiisloženijestrategijepriučenju–organizirajugradivo,sažimuikritičkivrjednujuinformacije.Učeniketrebapoticatidarazmislebilisenačinrazmišljanjailirješavanjaproblemakojisukoristilinanekompredmetumogaoupotrijebitiiunekomdrugompredmetu. Treba ihpodučavati dapripisuju svojeneuspjehenedovoljnouloženomtrudukakobiseubudućnostivišetrudiliipovećališansezauspjeh(Pavlin-Bernardić,2009).

Važnojeistaknutikakosemetakognitivnevještinekoddjecerazvijajusvreme-nom.Predškolskadjecaposjedujusamoosnovnevještine–moguupravljatipažnjom,

Ivana Borić Letica

176

ali još nemaju složenije vještine koje su potrebne za više kognitivne procese.Sternberg(2005),navodikakonamsekorištenjeponavljanjakodpamćenjačinipri-rodnim, iako ga nismo koristili oduvijek, npr. predškolci rijetko koriste strategijuponavljanja,dokškolskadjecatočinečesto.Utvrđenojedasuglavnerazlikeizmeđupamćenjamlađeistarijedjeceunaučenimstrategijamapamćenja.Maladjecapre-cjenjujusvojesposobnostidosjećanjainformacijairijetkokoristestrategijeponavlja-nja,dokstarijadjecarazumijudajepotrebnoponavljatiihirealnijasupopitanjusvojesposobnostipamćenja.Uosnovnojseškolimetakognicijanastavljarazvijati,aosimponavljanjadjecapočinjukoristitiidrugestrategijeučenja,kaoštosuorganizacijaielaboracija(Pavlin-Bernardić,2009).

Zbog velike važnosti koju samoregulirano učenje ima u suvremenoj nastavi,svrhaovogaistraživanjabilajeispitatikojestrategijeučenjakoristeučenicitrećegaičetvrtogarazredaosnovneškole,postojelirazlikeurazinisamoreguliranogaučenjaučenika, sobziromnastupanjukojemučiteljicepotičumetakognicijunanastaviuodređenomrazrednomodjelu,školskiuspjeh,dobispolučenika.

METODA

SUDIONICIUistraživanjujesudjelovalo85učenika3.i4.razredajedneosnovneškoleuOsijeku.Trećirazredsastojaoseoddvajurazrednihodjelakojibroje22i23učenika.Četvrtiserazredtakođersastojaooddvajurazrednihodjelakojibroje21i19učenika.Uistra-živanjujesudjelovalo40djevojčicai45dječaka.ProsječnadobsudionikaiznosilajeM=10.37,SD=0.488(52sudionikaimaloje10,a33sudionikaimaloje11godina).

Zauzoraksuodabranitrećiičetvrtirazredijerjeupravotodobukojojjevažnorazvijati samoreguliranoučenje– to je razdoblje kojeprethodipredmetnojnastavikojajezaučenikekognitivnozahtjevnija.Također,navedenojeučinjenoiizmetodo-loškihrazloga–urazrednojnastaviučeniciimajujednuučiteljicupajelakšeopažatipovezanostnjezinapodučavanjasasamoreguliranimučenjemučenika.

Tablica1.Strukturasudionikaistraživanja.

djevojčice dječaci ukupno3.razred

1.odjel 12 10 222.odjel 12 11 23

4.razred1.odjel 9 12 212.odjel 7 12 19UKUPNO 40 45 85


177

INSTRUMENTI

ObrascemObrazaczaopažanjenastavnogaprocesa–Poučavanjametakogni-tivnihvještinaistrategijaučenja(Bezinović,MarušićiRistićDedić,2012)opažaseko-likopoučavanjeolakšavarazvojvišihkognitivnihprocesa,kritičkogamišljenjaterazu-mijevanjaiunapređivanjavlastitogaučenja.Obrazacsesastojiod12čestica.Primjerisučesticasljedeći:“Učiteljpotičeučenikedaprateiprovjeravajusvojeuratkeˮi“Uči-teljzadajezadatkekojiomogućujuprimjenuznanjailivještinanasvakodnevnesitu-acijeˮ.Zasvakučesticumogućejezaokružitijedanbrojnaskaliod3stupnjeva(1–neopažase,2–nedovoljnoprisutnoi3–dovoljnoprisutno).Minimalnimogućirezultatiznosioje12,amaksimalni36.Odautorajezatraženoidobivenodopuštenjezakori-štenjeObrasca.

Skalastrategijaučenja.UistraživanjusukorištenesubskaleCiklusa(meta)kog-nitivnekontroleučenja(11čestica) iDubokogkognitivnogprocesiranja(20čestica)Skalestrategijaučenja(Lončarić,2014).OdautorajezatraženoidobivenodopuštenjezakorištenjeSkale.

UkupanrezultatsubskaleCiklusa(meta)kognitivnekontroleučenja(strategijavezanihuzsadržaj)računasezbrajanjemprocjenanačesticamakojepripadajusub-skalamaPonavljanjeiuvježbavanje(4čestica)iKontrolatijekaiishodaučenja(7če-stica).Primjerisučesticazaovusubskalusljedeći:“Dokučim,stalnopokušavampro-vjeriti je limi sve jasnoˮ, “Kada želimneštonaučiti, najčešćeponavljamgradivo iliuvježbavamzadatkenekolikoputaˮ.

UkupanrezultatsubskaleDubokogkognitivnogprocesiranja(strategijavezanihuzproces) računa se zbrajanjemprocjenana česticamakojepripadaju subskalamaElaboracija(4čestice),Organizacija(7čestica),Primjena(4čestice)iKritičkomišljenje(5čestica).Primjerisučesticazaovusubskalusljedeći:“Kadagodjetomoguće,po-kušavampovezatigradivokojeučimsonimštosamnaučionadrugimpredmetimailištosamsaznaooddrugihˮ,“Pokušavamistaknutivažnedijelovetekstakakobihgra-divolakšenaučioirazumioˮ.Sudionicinaskaliod5stupnjevaprocjenjujuukojojmjerikoristestrategijeučenjanavedeneupojedinimtvrdnjama(1=takonisamnikadara-dio,2=uglavnomtoneradim,3=osrednjesekoristimtime,4=uglavnomtakoradim,5=uvijektakoradim).Rezultatnapojedinojsubskaliračunasezbrajanjemprocjenanačesticamakojepripadaju toj subskali.Uovom istraživanju rezultatidvijukorištenihsubskalazbrojenisuzajedno.Dakle,minimalnimogućirezultatnaSkaliiznosioje31,amaksimalni155.

Skalajeprimjenjivanaskupinisudionikailiuindividualnomradu.Prikonstruk-cijiskaleposebnajepozornostposvećenajezičnojkomponentiirazumljivostičesticakojesuosmišljenedabudurazumljivedjeciudobiod10godina.Unutarnjapouzda-nost(Cronbachalfa)skaleuovomistraživanjuzadovoljavajućajeiiznosi.922.

POSTUPAKOpažanjenastave.Opažanjenastaveizvršenojetijekom2016.godine,slučajnimoda-biromsati–nastavajeusvakomrazrednomodjeluopažanaukupnodesetrazličitih

Ivana Borić Letica

178

nastavnihsatikojisuseodržavalirazličitimdanimautjednu.Usvakomrazreduopa-žana jenastavaHrvatskog jezika,Matematike,Prirode idruštva,Glazbenekulture iLikovnekulture(dvasatasvakinastavnipredmet).Učiteljicesuinformiraneoopćimciljevimaisvrsi istraživanja, jasnoimjeomogućenadobrovoljnostianonimnostsu-djelovanjauistraživanjuteimjezajamčenodaćesepodatcikoristitiisključivouznan-stvenesvrhetebitizaštićeniuzpoštivanjestrogihpravilaprofesionalneetikeuskladusEtičkimkodeksompsihologaiZakonomopsihološkojdjelatnosti.Učiteljicamajena-glašenodatijekomopažanjanastavudržekakotoiinačečine.UopažanjujekorištenObrazaczaopažanjenastavnogprocesa(Bezinović,MarušićiRistićDedić,2012).

Primjena Skale strategija učenja. Razrednici su skupili pismene suglasnostiroditeljaučenikazasudjelovanjeuistraživanju.Svisuroditeljiiučenicibiliinformiranioopćimciljevimaisvrsi istraživanjate imjejasnoomogućenadobrovoljnost iano-nimnostsudjelovanjauistraživanju.Također,zajamčenoimjedaćepodatcibitiza-štićeniuzpoštivanjestrogihpravilaprofesionalneetikeuskladusEtičkimkodeksompsihologaiZakonomopsihološkojdjelatnosti.

Ispitivanjejeprovedenotijekom2016.godine.Podatcisuprikupljenizavrijemenastave,uskupinamapopetučenika.NakonštosuimSkalepodijeljene,učenicimajenaglaspročitanauputatesuupućeniurješavanje.Naglašenoimjedajeistraživanjeanonimnotedamogubitiupotpunosti iskreniuodgovorima.Učenicisumoglipo-stavljatipitanjazavrijemerješavanjaSkale.PrijerješavanjasameSkale,učenicisuna-pisalisvojspol,godineiprosječnuzaključnuocjenukojusuostvariliprethodneškolskegodine.Budućidasusudionici imaliod10do11godina,apremauputamaautora,tvrdnje na Skali osmišljene su tako da budu razumljive djeci u dobi od 10 godina,rečenoimjedakažuukolikonaiđunatvrdnjukojunerazumijudabi imsenjezinoznačenjemogloobjasniti.UčenicisupokazalidobrorazumijevanjesvihčesticaSkale.Pozavršetkuispunjavanjaupitnikaučenicisuzamoljeniprovjeritijesuliodgovorilinasvetvrdnje.Ispunjavanjeupitnikatrajalojeuprosjeku10minuta.

REZULTATI

RAZLIKEUČITELJICAUPOTICANJUSAMOREGULIRANOGAUČENJAUČENIKANANASTAVI

Za početak je bilo potrebno provjeriti postoji li razlika u načinu poučavanjarazličitihučiteljica,odnosnorazlikujuliseučiteljicestatističkiznačajnoumjeriukojojpotičusamoreguliranoučenjeučenikananastavi.UTablici2navedenisudeskriptivnipodatciopažanjanastavnogaprocesa.Sobziromnatoda jeskalabodovanja imalasljedećeznačenje:1–neopažase,2–nedovoljnoprisutno i3–dovoljnoprisutno(minimalnimogućizbrojiznosioje12,amaksimalni36),možesezaključitidabiuči-teljiceprilikompoučavanjamogleupunovećojmjeripoticatisamoreguliranoučenje.Levenovtesthomogenostivarijancepokazaojekakosevarijancerezultatazasvakuučiteljicunerazlikujustatističkiznačajno(F(3,16)=0.561;p=.648),čimejeispunjenpred-uvjetzaračunanjeanalizevarijance(Kolesarić,2006).


179

Tablica2. Deskriptivni podatci opažanja nastavnoga procesa (N – broj opažanja,M – prosječni rezultat na Obrascu za opažanje nastavnoga procesa,standardne devijacije i minimalni i maksimalni rezultati na Obrascu zaopažanje)zasvakuodčetirijuučiteljica.

učiteljica N M sd Min Max3.a 10 27.40 0.548 27 283.b 10 30.80 0.447 30 314.a 10 31.20 0.447 31 324.b 10 26.80 0.447 26 27

UKUPNO 40 29.05 2.064 26 32

Rezultat analize varijance pokazao je da postoji statistički značajna razlika umjeri u kojoj različite učiteljice potiču samoregulirano učenje učenika na nastavi,F(3,16)=114.593;p<0.01.UTablici3navedenisurezultatiShefféovogatesta.BudućidasunaObrascuzaopažanjenastavnogaprocesaostvarilestatističkiznačajnovišire-zultat,možesezaključitidaučiteljice3.bi4.apotičustatističkiznačajnovišesamo-reguliranogaučenjananastaviodučiteljica3.ai4.b.

Tablica3. RezultatiShefféovatesta(razlikeučiteljicaupoticanjusamoreguliranogaučenjananastavi).

učiteljica učiteljica p

3.a 3.b .0004.a .000

4.b 3.b .0004.a .000

STRATEGIJEUČENJAKOJEUČENICIKORISTEIzrezultataje(Tablica4)vidljivodaučenicinajčešćerabestrategijekontroletijekaiizvođenjaielaboracije(prosječanjeodgovornačesticeoveskale“uglavnomˮrabimovustrategiju),zatimstrategijeprimjene,ponavljanjaivježbetekritičkogamišljenja–ovestrategijerabe“osrednjeˮdo“uglavnomˮ,doknajrjeđekoristestrategijeorga-nizacijegradiva–“osrednjeˮrabeovustrategiju.

Tablica4.Strategijeučenjakojeučenicikoriste.

Min Max M sdkontrolatijekaiizvođenja 1 5 4,16 0,622elaboracija 1 5 4,10 0,711primjena 1 5 3,92 0,723ponavljanjeivježba 1 5 3,85 0,794kritičkomišljenje 1 5 3,72 0,737organizacija 1 5 3,46 0,914

Ivana Borić Letica

180

SLOŽENAANALIZAVARIJANCESKALESTRATEGIJAUČENJAUTablici5prikazanisudeskriptivnirezultatiSkalestrategijaučenja(zbrojenirezultatisubskaleCiklusa(meta)kognitivnekontroleučenjaiDubokogkognitivnogprocesira-nja),posebnozasvakirazredniodjeliukupnirezultati.UTablici6prikazanisudeskrip-tivnirezultatiSkale,sobziromnauspjehučenika.

Tablica5. Deskriptivni rezultati Skale strategija učenja, posebno za svaki razredni

odjeliukupnirezultati.

Tablica6. DeskriptivnirezultatiSkalestrategijaučenja,sobziromnaškolskiuspjeh

učenika.

uspjeh N M sd Min Max4 31 114.48 19.368 85 1515 54 123.75 17.082 68 147

Pretpostavka o homogenosti varijanci zadovoljena je (Levene: F(7,77)=0.543;

p=.800).Stogajedabiseodgovorilonaproblemistraživanjaprovedenasloženaana-lizavarijance,sobziromnarazredniodjel(3.a,3.b,4.ai4.b)iuspjehučenikanakrajuprethodneškolskegodine(izvrstanilivrlodobar)(Tablica7).Rezultatisupoka-zalidapostojistatističkiznačajnarazlikausamoreguliranomučenjuučenikasobziromnarazredniodjelkojipohađajuteškolskiuspjeh.UčenicikojisuprethodnuškolskugodinuprošlisodličnimuspjehompostiglisuvišiprosječnirezultatnaSkalistrategijaučenjaodučenikakojisuprethodnirazredprošlisvrlodobrimuspjehom.

Prosječni zbroj rezultata dviju subskala korištene Skale strategija učenja(M=120.37;sd=18.39,N=85;Tablica5)sličanjerezultatimakojejedobioautorSkale;M=118,N=83(Lončarić,2014).Sobziromnatodaseispitivanirazredniodjelisastojeodrazličitogabrojadjevojčicaidječakatedjecerazličitedobi,spolidobuvrštenesukaokovarijate,odnosnoprilikomprovedbesloženeanalizevarijancekontroliranesuvarijablespolaidobi.IzTablice7vidljivojedasespolidobnisupokazalekaoznačajnekovarijate,odnosnomeđuučenicimarazličitogaspolaidobinepostojistatističkizna-čajnarazlikausamoreguliranomučenju,stoganjihovarazličitapojavnosturazrednimodjelimaneutječenautvrđenerezultate.

razred N M sd Min Max3a 22 116.27 17.542 85 1473b 23 127.21 17.207 85 1514a 21 127.14 15.024 97 1444b 19 109.36 18.577 68 144UKUPNO 85 120.37 18.391 68 151


181

Tablica7. Rezultati složene analize varijance Skale strategija učenja, s obziromnavarijable.

ss F pspol 1,83 0.819 .368dob 1,83 0.648 .424

razredniodjel 3,81 6.950 .000uspjeh 1,83 6.175 .015

Dabiseprovjeriloizmeđukojiserazrednihodjelajavljajurazlike,provedenje

Sheffeovtestkojijepokazaodaseučenici3.bstatističkiznačajnorazlikujuodučenika4.b;učenici3.bpostiglisustatističkiznačajnovišiprosječnirezultatnaSkalimeta-kognicijeodučenika4.b.Također,učenici4.apostiglisustatističkiznačajnovišipro-sječnirezultatnanavedenojskaliodučenika4.brazrednogaodjela(Tablica8).

Tablica8. Sheffeov test (razlike u samoreguliranom učenju učenika s obzirom na

razredniodjel).

razred p3.bi4.b .0144.ai4.b .011

RASPRAVA

SAMOREGULIRANOUČENJEUČENIKA,NAČINPOUČAVANJAUČITELJICEIŠKOLSKIUSPJEH

Svrha ovoga istraživanja bila je ispitati postoje li razlike u samoreguliranomučenjuučenikasobziromnastupanjukojemurazličiteučiteljicepotičusamoreguli-ranoučenjenanastaviuodređenomrazrednomodjeluiškolskiuspjehučenika.Rezul-tatisupokazalidaučenicinajčešćerabestrategijekontroletijekaishodaučenja,anaj-manjestrategijekritičkogamišljenjaiorganizacijegradiva.Učiteljiceškoleukojojjevršenoistraživanjetrudesepotaknutisamoreguliranoučenjeučenikananastavi,iakobitomoglečiniti jošviše–prosječnirezultatnaObrascuzaopažanjeiznosiojeM=29.05;sd=2.064(maksimalnimogućirezultatnaObrascu iznosio je36,aminimalni12).Rezultatisupokazalidaučiteljice3.bi4.apotičustatističkiznačajnovišesamo-reguliranogučenjananastaviodučiteljica3.ai4.brazrednogaodjela.Također,utvr-đeno je da postoji statistički značajna razlika u samoreguliranomučenju učenika sobziromnarazredniodjelkojipohađajuteškolskiuspjehučenika;učenici3.b.i4.aimajurazvijenijestrategijesamoreguliranogaučenjaodučenika4.brazrednogaodje-la.Dakle,učenicirazrednihodjelačijeučiteljicepotičuvišesamoregulacijenanastaviimajurazvijenijestrategijesamoreguliranogaučenja.

Ivana Borić Letica

182

Mogućejedaučiteljicesvojnačinpodučavanjamijenjajuuskladusmetakogni-tivnomrazinom,odnosnosamoreguliranošćuučenika;predmetakognitivnovještijeučenike stavljaju većemetakognitivne izazove. Dakle, iako istraživanje ne dopuštaizravneuzročno-posljedičnezaključke,ovakvirezultatiuskladususprethodnimistra-živanjima koja ističu utjecaj učitelja kao važan čimbenik u razvojumetakognitivnesvijestiisamoreguliranogaučenja(npr.DignathiBüttner,2008;Zimmerman,2000).Navedenaistraživanjapreporučujudabiuciljurazvojasamoreguliranogaučenjauči-telji od učenika trebali tražiti da planiraju i organiziraju svoj pristup učenju, pratevlastitorazumijevanjenaučenog,opisujuiobjašnjavajukorištenipristup,prateizved-bu planiranih koraka i postupaka u učenju, ispravljaju vlastite pogreške, vrjednujuishodeiprocjenjujuučinkovitostvlastitogaučenja.Udanašnjojnastavizaučinkovitoučenjenijevažnosamodaučenicipoznajurazličitestrategijeučenja teda ihznajuprimijeniti,većjeključnodamoguprikladnoodabrati,primijeniti,pratitiprimjenuivrjednovatikorištenjestrategijaprivlastitomučenju,odnosnopopotrebikorigirativlastito učenje. Dakle, učitelj treba izravno poučavati i pomagati učenicima razvitisamoregulirajućestrategijeučenjadabiučeniciučinkovitoučili(Bezinović,MarušićiRistićDedić,2012;DignathiBüttner,2008).Prethodnaistraživanjanavodedaučiteljtrebakoristitirazličitemetodepoučavanjaipostavljatiizazovna,zanimljivapitanjaizadatkekojipotičuindividualno,aktivnoučenje,aktiviratikodučenikavišekognitivneproceseiosiguravatirazmišljanjeučenikaosamomprocesučenja.Odučenikajepo-trebnotražitirazumijevanje,anesamojednostavnureprodukcijunaučenihsadržajatepoticatikreativnipristuprješavanjuproblema(poticanjedivergentnogamišljenja),izražavanjevlastitogastavaoodređenimpojavama ikritičkomišljenje.Potrebno jepružitiimmnogomogućnostizaprimjenuznanjaivještinaustvarnomkontekstu,aposebnopotaknutipovezivanjeznanjasosobnimiskustvimaiznanjimaizsvakodnev-noga života te korelaciju s ostalim nastavnimpredmetima i nastavnimpodručjima(Bezinović,MarušićiRistićDedić,2012;DignathiBüttner,2008).

Također,rezultatiovoga istraživanjapokazalisudaučenicikojisuprethodnuškolskugodinuprošlisizvrsnimuspjehomimajurazvijenijumetakognicijuodučenikakojisuprethodnirazredprošlisvrlodobrimopćimuspjehom.Ovakvirezultatiuskladususprethodnimistraživanjimakojasuutvrdiladasumetakognitivnosvjesniučeniciboljiuučenjuoddrugih(Pintrich,2000;VrdoljakiVelki,2012;Zimmerman,2000).

SPOLIDOBUFUNKCIJISAMOREGULIRANOGUČENJASpolidobuovomseistraživanjunisupokazalikaoznačajnevarijable.Međuučenicimarazličitogaspolaidobinepostojistatističkiznačajnarazlikaumetakogniciji.Uprija-šnjim istraživanjimautvrđenesupromjeneuaspektimametakognitivnogaznanjaufunkcijidobi.Istraživanjasupotvrdilarazvojmetakognitivnogaznanjatijekomosnov-neškole,međutimrazlikesuutvrđenemeđuskupinamadjeceodosamitrinaest,šestidevet,devetitrinaestiosamidvanaestgodina(npr.Kolić-VehoveciBajšanski,2005;Pazzaglia,DiBeniiCaccio,1999;PiriiVelki,2010).Budućidasusudioniciovogaistra-živanjabiliučenici3.i4.razreda(dobivrlobliski–10i11godina),izmeđuneštomlađih


183

ineštostarijihučenikanijeutvrđenastatističkiznačajnarazlikaumetakogniciji.Pret-hodna istraživanja(Kolić-Vrhovec iBajšanski,2005;Piri iVelki,2010)utvrdilasudapostojistatističkiznačajnarazlikaizmeđudječakaidjevojčicaukorištenjumetakogni-tivnihvještina,itousmjerudaihdjevojčicečešćekoriste.Navedenaistraživanjapoka-zala sudau zadatcimametakognicije učenicepostižubolje rezultateodučenikaupetom iosmomrazreduosnovneškole,doku trećemrazredunema razlike (što jepotvrđenoovimistraživanjem).Pitanjeuzrokaovakvihspolnihrazlikaostajeotvorenoipreporučujeseistražitiubudućimistraživanjima.

PREDNOSTIINEDOSTATCIISTRAŽIVANJAPrednostjeovogaistraživanjačinjenicadauRepubliciHrvatskojnijeprovedenoistra-živanjekojejeproučavalovezuizmeđunačinapoučavanjaučiteljiceimetakognicijeučenika.Također,prednostčineipraktičneimplikacijekojeproizlazeizovogaistraži-vanja.Vidljivojedaseučenicičešćekoristepriličnojednostavnimkognitivnimstrate-gijamaučenjapoputstrategijekontroletijekaiizvođenjazadatka,arjeđesloženijimstrategijamakaošto jekritičkomišljenje.Kodučenikabi trebalopoticatikorištenjerazličitihkognitivnihimetakognitivnihstrategijaučenja,posebnosloženijihstrategijaučenjajerpostojivezaizmeđukorištenjatakvihstrategijaiuspješnostiučenja.Glavnuuloguuusvajanjunavedenihstrategijaimajuučiteljice,kojebivećodprvogarazredaosnovneškoletrebalepoticatiučenikenakritičkomišljenje,primjenuiorganizacijunastavnihsadržaja.

Međutim,važno jenapomenutidaovo istraživanjeneomogućujedonošenjeuzročno-posljedičnihzaključaka.Kaonedostatakovogaistraživanjaizdvajaseikori-štenametodaopažanjanastavnogaprocesajer jemogućedajeprisutnostopažačaimalautjecajnasamnastavniprocesiizvođenjenastaveučiteljica.Također,ograni-čenjejeovogaistraživanjaimaliuzorak(85učenika,tj.samočetirirazrednaodjela).Ubudućimbiistraživanjimabilokorisnoobuhvatitinekolikorazličitihosnovnihškolateusporednoopažanjuprovestiiupitniksamoprocjeneradaučiteljicatenekedrugeprediktoresamoreguliranomučenjuinatajnačindobitipouzdanijerezultate.Bilobikorisnonapravitilongitudinalnustudijuukojojbisepratiorazvojmetakognicijeuče-nikaipovezanostrazvojametakognicijesnačinompoučavanjaučiteljice.

ZAKLJUČAK

Rezultatisupokazalidaučenicinajčešćerabestrategijekontroletijekaishodaučenja,anajmanjestrategijekritičkogamišljenjaiorganizacijegradiva.Također,re-zultati su pokazali dapostoji statistički značajna razlika u samoreguliranomučenjuučenika sobziromna stupanju kojemuučiteljicepotiču samoreguliranoučenjenanastavi;učenicirazrednihodjelaukojimasenanastavivišepotičusamoregulacijskiprocesi imaju razvijenije strategije samoreguliranogaučenja.Postoji statistički zna-čajnarazlikausamoreguliranomučenjuučenikasobziromnaškolskiuspjeh.Učenici

Ivana Borić Letica

184

sboljimstrategijamasamoregulacijeimajuboljiškolskiuspjeh,dokseutjecajdobiispolanijepokazaoznačajnim.Ovoistraživanje,kaoibrojnaprethodna,naglašavajuvažnostmetokognitivnihprocesaisamoreguliranogaučenjausuvremenojnastavitepotreburazvijanjametakognitivnihvještinakodučenikarazrednenastave.

LITERATURA

Anderson,L.W.,Krathwohl,D.R.iBloom,B.S.(2001).ATaxonomyforLearning,Teaching,and Assessing a Revision of Bloom’s Taxonomy of Educational Objectives. New York:Longman.

Babarović,T.,Burušić,J.iŠakić,M.(2009).Uspješnostpredviđanjaobrazovnihdostignućauče-nikaosnovnihškolaRepublikeHrvatske.Društvenaistraživanja,18(4-5),673-695.

Bezinović,P.,Marušić, I. iRistićDedić,Z. (2012).Opažanje iunapređivanješkolskenastave.Zagreb:AgencijazaodgojiobrazovanjeiInstitutzadruštvenaistraživanja.

Dignath, C. i Büttner, G. (2008). Components of fostering self-regulated learning amongstudents.Ameta-analysisoninterventionstudiesatprimaryandsecondaryschoollevel.MetacognitionandLearning,3(3),231-264.

Flavell, J. H. (1979). Metacognition and cognitive monitoring: A new area of cognitive–developmentalinquiry.AmericanPsychologist,34(10),906-911.

Hattie, J. C. (2009). Visible Learning: A Synthesis of Over 800 Meta-Analyses Relating toAchievement.London&NewYork:Routledge,Taylor&FrancisGroup.

Howard, B. C., McGee, S., Shia, R. i Hong, N. S. (2001). The influence of metacognitiveselfregulation and ability levels on problem solving. Seattle: Educational ResearchAssociation.

Kolesarić,V.(2006).Analizavarijanceupsihologijskimistraživanjima.Osijek:FilozofskifakultetuOsijeku,SveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijeku.

Kolić-Vehovec,S.iBajšanski,I.(2005).Dobneispolnerazlikeunekimvidovimametakognicijeirazumijevanjapričitanju.Društvenaistraživanja,15(6),1005-1027.

Krathwohl,D.R.(2002).ArevisionofBloom'staxonomy:Anoverview.Theoryintopractice,41(4),212-218.

Lončarić,D.(2014).Motivacijaistrategijesamoregulacijeučenja:teorija,mjerenjeiprimjena.Rijeka:UčiteljskifakultetuRijeci.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. (2011). Nacionalni okvirnikurikulumzapredškolskiodgojiobrazovanjeteopćeobveznoisrednjoškolskoobrazovanje.Zagreb:Ministarstvoznanosti,obrazovanjaisportaRepublikeHrvatske.

Mrkonjić, I.,Topolovec,V. iMarinović,M.(2009).Metakognicija isamoregulacijauučenju inastaviMatematike.UM.Pavleković(Ur.),DrugimeđunarodniznanstveniskupMatema-tikaidijete(str.181-192).Osijek:Učiteljskifakultet,SveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijeku.

Pavlin-Bernardić,N. (2009).Štobisedogodiloda...?Poticanjevišihkognitivnihprocesakodučenika.Dijete,škola,obitelj,23,8-1.

Pintrich,P.(2000).Theroleofgoalorientationinself-regulatedlearning.UM.Boekaerts,P.Pintrich i M. Zeidner (Ur.), Handbook of self-regulation (str. 452-501). San Diego, CA:AcademicPress.


185

Pazzaglia,F.,DeBeni,R.iCaccio,L.(1999).Theroleofworkingmemoryandmetacognitioninreading comprehensiondifficulties.Advances in learningandbehavioraldisabilities,13,115-134.

Piri,G.iVelki,T.(2010).Razlikeumetakognicijikodučenikaosnovneškolesobziromnaspol,dob,školskiuspjehiinteligenciju.UI.Sorić,V.ĆubelaAdorićiZ.Penezić(Ur.),Međunarod-niznanstveno-stručniskupXVII.DanipsihologijeuZadru:sažetciradova.Zadar:OdjelzapsihologijuSveučilištauZadru,154.

RistićDedić,Z.(2010).Ispitivanjemotivacijskihimetakognitivnihčimbenikaprocesaistraživač-kog učenja u računalno podržanom okruženju. Zagreb: Filozofski fakultet, Sveučilište uZagrebu.[doktorskadisertacija]

Schraw,G.,Crippen,K.J.iHartley,K.(2006).Promotingself-regulationinscienceeducation:Metacognitionaspartofabroaderperspectiveonlearning.ResearchinScienceEducation,36(1-2),111-139.

Sternberg,R.J.(2005).Kognitivnapsihologija.Jastrebarsko:NakladaSlap.Vrdoljak, G. i Velki, T. (2012). Metacognition and Intelligence as Predictors of Academic

Success.CroatianJournalofEducation,14(4),799-815.Zimmerman,B.(2000).Attainingself-regulatedlearning:Asocial-cognitiveperspective.UM.

Boekaerts,P.PintrichiM.Zeidner(Ur.),Handbookofself-regulation(str.13-39).SanDiego,CA:AcademicPress.

Connection Between Pupils’ Self-Regulated Learning, Teachers’ Teaching Strategies and School Grades

Abstract:Thepurposeofthisstudywastoexaminepupils’self-regulatedlearningstrategies,diffe-rencesinself-regulatedlearningconsideringthedegreeinwhichteachersencourageself-regulatedlearninginclassroom,pupils’schoolgrades,genderandage.Thestudyincluded85 pupils of the third and fourth grade of one elementary school. Teaching processmonitoringform-Metacognitiveskillsandstrategieslearningteaching(Bezinović,Marušić&RistićDedić,2012)whichisusedtomonitorhowteachingfacilitatesthedevelopmentofhighercognitiveprocesses,criticalthinkingandunderstandingandimprovingone’sownlearning,wasusedwhileobservingtheteachingprocess.PupilsfilledoutsubscalesCycleof(meta)cognitivecontroloflearning(11items)andDeepcognitiveprocessing(20items)ofScaleoflearningstrategies(Lončarić,2014).Theresultsshowedthatpupilsmostlyuselearningcourseandoutcomescontrolstrategiesandonlyoftenusecriticalthinkingandmaterialorganizationstrategies.Thereisastatisticallysignificantdifferenceinpupilsself-regulated learning strategies considering the degree inwhich teacher encourages self-regulatedlearninginclass;pupilswhichteacherencouragesmoreself-regulatedlearninghavebetterself-regulatedlearningstrategiesAlso,pupilswithmoredevelopedself-regu-latedlearninghavebetterschoolgrades.Thereisnodifferenceinself-regulatedlearningregardinggenderorage.Keywords:self-regulatedlearning,classroomteaching,teacher,schoolgrades

186

PROCJENE ODGOJITELJA O ČIMBENICIMA KOJI UTJEČU NA KULTURU DJEČJEGA VRTIĆA


DraganaTurićDječjivrtićTrnoružica,Vinkovci

Vinkovci,Hrvatska

Sažetak:Zadovoljstvomeđusobnomkomunikacijom,međusobnimodnosima,upravljanjemdječjimvrtićemizadovoljstvoposlomnatrenutnomradnommjestuvažnisučimbenicizakvalite-tanraduustanovamaranogaipredškolskogaodgojaiobrazovanja,aujednobitnoutječunarazvojiodržavanjepozitivnekulturedječjegavrtićakaoodgojno-obrazovneustanove.Cilj je rada istražiti kako odgojitelji procjenjujumeđusobnu komunikaciju i međusobneodnoseudječjemvrtiću,upravljanjevrtićemiosobnozadovoljstvoposlomnatrenutnomradnommjestu. Istraživanje je provedeno na uzorku od 49 odgojiteljica dječjih vrtića spodručjaVukovarsko-srijemskežupanije.Varijablemeđusobnakomunikacija,međusobniodnosi,upravljanjevrtićemizadovoljstvoposlomispitanesumjerniminstrumentimaWorkEnvironmentScaleiIndexofPerceivedorganizationaleffectiveness–IPOE,kojesumodifi-ciranezapotrebeovogaistraživanja.Rezultatistatističkeobradepokazalisudaodgojitelji-cepozitivnoprocjenjujunavedenečimbenikekojiutječunakulturudječjegavrtića,defini-ranevarijablamameđusobnakomunikacijaiodnosi,upravljanjevrtićemtevisokoprocje-njujusvojezadovoljstvoposlom.Ključne riječi: međusobna komunikacija, međusobni odnosi, upravljanje, zadovoljstvoposlom

UVOD

Kulturaodgojnoobrazovneustanoveključanječimbenikuostvarenjupozitiv-nihpromjenasvakeustanove.Teškojeizdvojiti jasnuitočnudefiniciju,ali jenužnonaglasitidakulturaodgojno-obrazovneustanovekaofenomenikoncepcijasvojepo-rijekloimauorganizacijskojkulturi(BrustNemetiVelki,2016).Mnogobrojnedefini-cijerazličitihautorakojiproučavajukulturuorganizacije(Bruner,2000;Datnow,Hub-bardiMehan2002;Fullan,1999;Henting,1997;Hopkins,2001;Jurasaite,HarbisoniRex,2010;KinsleriGamble,2001;PetersoniDeal,1998;Prosser,1999;premaBrustNemetiVelki,2016;StolliFink,2000)smatrajudarazumjetikulturuznačipoznavatisvojuorganizaciju.Kulturadefinirastvarnostzapripadnikenekedruštveneorganiza-cije,osiguravaimpodrškuiidentitetioblikujeokvirzaučenje,znakovitozaodređenozanimanje(StolliFink,2000).Mijatović(2002premaVujičić,2011)kulturuodređujekaoskupmisaonih,duhovnihivrijednosnihiskazaitvorevinakojepobližeodređujupojedine skupine ljudi u svomautentičnomokruženju.Ona je najvažniji i presudni


187

čimbenik u nastojanju određene skupine ljudi da životno usmjerenje, ponašanje,međuodnose,vjerovanja,priroduiodređenaživotnarazdobljaiživotneprostorepre-tvori u osobit svijet prema vlastitom shvaćanju i sposobnosti, da planiraju razvoj iostvaresvojezamisli.Kulturnepostavkepružajuznačenjednevnimdogađajima,lju-dimaunutarskupine,životčinepredvidljivim,ublažavajutjeskobuprednepoznatimineočekivanim.Kulturaseodnosinasustavvrijednostikojidominiraorganizacijom,akodzaposlenihstvaraosjećajidentificiranja,olakšavapredavanjeradnimobvezamate poboljšava stabilnost društvenoga tkiva unutar organizacije (Brčić, 2002 premaVujičić,2011).Važnajezaorganizacijujerdefiniravećinuonogaštoseradiikakoseradiutojorganizaciji,anjezinesefunkcijemogukategoriziratinasljedećinačin:

1. imauloguodređivanjagranica,tj.označavarazlikumeđuorganizacijama,2. pružaosjećajidentitetanjezinimčlanovima,3. podržavarazvojkolektivnepripadnosti,4. pojačavastabilnostsustavapružajućistandardeponašanja,5. određujeznačenjaokolinepodjelomnastavoveiponašanjapojedinca(Sušanj,

2005).

Navedene teorije definiranja kulture ukazuju na njezino postajanje na razinikojasemoževidjetiusvomdjelovanju,ali ina razinikojasenevidi,apritom imavažnuuloguuširokomkontekstudruštvenogadjelovanjapatakoiukontekstuodgojaiobrazovanja.Upravotenevidljiveodrednicekulture,zakojesedanaskoristipojamskrivenikurikulum,imajunajvećiutjecajnaraduodgojno-obrazovnimustanovama,međukojimajeidječjivrtić.Pojedineodrednice,naprimjermeđusobniodnosi,zado-voljstvoodgojiteljaiorganizacijskaklimauvrtiću,imajusnažnuvrijednostzaodgoji-teljeiutječunanjihovukvalitetuživotaunutarustanove.Tupripadajustavovi,osjeća-ji,zajedničkevrijednostiivjerovanjakoji,ističuSikavicaiNovak(1999),predstavljajuosjećajpripadnostiiprihvaćenostiuustanovi.

Zadovoljstvo poslom ovisi o različitim individualnim obilježjima zaposlenika,međukojimasupotrebe,stavovi i interesiteosvojstvimakojiseodnjihočekujusobziromnaposaokojiobavljaju,atosuodređenekvalifikacije,vještineisl.Nekiodindividualnihobilježjakojemoguutjecatinazadovoljstvoposlomsuspol,dob,obra-zovanje i radni staž (Bakotić,2009). Zadovoljstvoposlompredstavljaopći čuvstvenodnoszaposlenikapremaraduicjelokupnojsituaciji,dokpredanostorganizacijipred-stavlja pozitivne stavove koje radnici imaju prema organizaciji kao cjelini, a oni seočitujukaoodređenaspremnostdasežrtvujuzadobrobitorganizacije.Negativni ipozitivnistavovipokazateljisuodređenogastanjauorganizaciji.Prematome,nega-tivnistavovioradunajčešćesupokazateljilošihodnosauorganizacijikojiunosenemiriuzrokujuneslaganja,doksdrugestranepozitivnistavovioradupokazujudobreod-noseuorganizaciji,dobrukomunikaciju,asvetokarakteriziraefikasnovodstvo.

Usuvremenojpedagoškojliteraturistavljasenaglasaknakvalitetneodnoseimeđusobnu suradnju jer kultura vrtića nije statična, tvrdi Garmston (2005; premaVujičić,2011),negoseneprestanorazvijauinterakcijisdrugimaikrozrefleksijuna

Dragana Turić

188

život i svijet općenito. Kultura odgojno-obrazovne ustanove ključni je pokazatelj(ne)uspješnogazadovoljenjapotrebasvihdjelatnikaodgojno-obrazovnogprocesa,aidentificiranjemkultureinjezinihodrednicauočavajusečimbenicikojipotičuiliome-tajucjeloviti razvojsvakogapojedinogadjetetateostvarenjeodgojno-obrazovnogacilja.

Ciljjeradautvrditikakoodgojiteljiprocjenjujupostojećeorganizacijskoozračjeudječjemvrtiću,definiranovarijablamameđusobnakomunikacijauvrtićuimeđusob-ni odnosi, upravljanje ustanovom te njihov stupanj zadovoljstva poslom. Sukladnociljupostavljenasusljedećapitanjaihipotezeistraživanja:

Pitanja:1. Ispitatikakoodgojiteljiprocjenjujuvrtićkoozračje,definiranovarijablamame-

đusobnakomunikacijaimeđusobniodnosi.2. Ispitatikakoodgojiteljiprocjenjujuupravljanjeustanovom.3. Ispitatizadovoljstvoposlomodgojitelja.4. Ispitatipostojilirazlikauprocjenivarijablimeđusobnakomunikacija,međusob-

niodnosi,upravljanjeustanovomistupanjzadovoljstvaposlomsobziromnasociodemografskekarakteristikedob,stupanjobrazovanja,mjestorada,osni-vačvrtića,ukupniradnistažiradnistažnatrenutnomradnommjestu.

5. Ispitatimeđusobnupovezanostvarijablimeđusobnakomunikacija,međusobniodnosi,upravljanjeustanovomistupanjzadovoljstvaposlom.

Hipoteze:H1. Odgojiteljiprocjenjujupozitivnoozračjeusvojimvrtićima.H2. Odgojiteljiprocjenjujupozitivnoupravljanjeustanovom.H3. Odgojiteljivisokoprocjenjujuzadovoljstvoposlom.H4. Nepostojistatističkiznačajnarazlikauprocjenivarijablimeđusobnakomunika-

cija,međusobniodnosi,upravljanjeustanovomistupanjzadovoljstvaposlomsobziromnasociodemografskaobilježjadobi,stupnjaobrazovanja,mjestarada,osnivačavrtića,ukupnogaradnogastažairadnogastažanatrenutnomradnommjestu.

H5. Međusobnakomunikacija,međusobniodnosi,upravljanjeustanovomistupanjzadovoljstvaposlommeđusobnosupozitivnopovezani.

METODOLOGIJA RADA

Istraživanjejeprovedenonaprigodnomuzorkuodgojitelja(N=49)napodručjuVukovarsko-srijemskežupanije.Svisudioniciženskogasuspola.Većina jesudionica(44,9%)jedobiizmeđu30i40godina.Štosetičestupnjaobrazovanja,85,7%sudi-onicaimavišustručnuspremu,a14,3%visokuiliiznad.Većinaihradiugradu(67,3%),audječjimvrtićimasmještenimaururalnimpodručjimazaposlenoje32,7%sudionica.


189

Odukupnogabroja,53,1% ih je zaposlenouprivatnimdječjimvrtićima,a46,9%udječjim vrtićima kojima je osnivač jedinica lokalne samouprave. Prosječan ukupniradnistažiznosiM=12,21god.,SD=7,3god.(min=1god.,max=30god.).RadnistažnatrenutnomradnommjestuiznosiprosječnoM=7,19god.,uzprosječnoodstupanjeodSD=5,04god.(min=1god.,max=17god.).

KorištenisuinstrumentiWorkEnvironmentScale(Skalaradneokoline,MoosiInsel,1981)iIndexofPercivedorganizationaleffectiveness–IPOE(Miskel,FevulryiStewart,1979),kojisumodificiranizapotrebeovogaistraživanjakrozjedananketniupitnik.Upitniksadržipitanjakojaseodnosenaprocjenemeđusobnekomunikacije(4čestice),odnosauvrtiću(10čestica),procjenestilaupravljanjadječjimvrtićem(8čestica)iprocjenuzadovoljstvaposlom(6čestica).ČesticesuprocjenjivanenaLiker-tovojskaliodpetstupnjevagdjevećaocjenaznačiivećeslaganjesnavedenomtvrd-njom.

Istraživanjejeprovedenonaprigodnomuzorkusudionicakojesukontaktiraneosobnoielektroničkompoštom.Svesudioniceupoznatesusasvrhomiciljemistraži-vanja, a sudjelovanje je bilo dobrovoljno i anonimno. Ispunjeni upitnik poslale suelektroničkompoštomilipoštomnaadresuistraživača.Podijeljenoje97upitnikaodkojihjevraćeno49,štoje50,5%odukupnogabrojapodijeljenihupitnika.

REZULTATI

ProsječnevrijednostiprocjenemeđusobnekomunikacijeuvrtićuimeđusobniodnosiuvrtićukrećuseodM=4,27doM=4,90(uzSD=0,37doSD=0,93).Takvirezultatigovoreuprilogpozitivnojprocjenivrtićkogaozračja.Dakle,Hipoteza1potvrđenaje.Upravljanjevrtićem,odnosnoravnateljevovođenjepredškolskeustanoveprocijenje-nojeizrazitopozitivno.Hipoteza2takođerjepotvrđena.Deskriptivnipodatcistati-stičkeanalizepokazujudasuodgojiteljiceprocijenileupravljenjevrtićemprosječnomocjenomM=4,48,SD=0,68.ProsječnavrijednostodgovoranačesticeupitnikakojeseodnosenaprocjenuzadovoljstvaposlomkrećuiznosiM=4,22,SD=0,66),štoznačidajeHipoteza3takođerpotvrđena.

Neparametrijski statističkipostupci za testiranje razlika izmeđudvajunezavi-snihuzoraka (MannWhitney test) i više nezavisnihuzoraka (Kruskal-Wallisov test)korištenisudabiseodgovorilonačetvrtiproblem,odnosnoispitalerazlikeuvarija-blamameđusobnakomunikacija,međusobniodnosi,upravljanjeustanovomizado-voljstvoposlomsobziromnasociodemografskaobilježja(dob,stupanjobrazovanja,mjestorada,osnivačvrtića,ukupniradnistaž,radnistažnatrenutnomradnommje-stu).

Dragana Turić

190

Tablica1. Rezultati Mann Whitney test i Kruskal-Wallisova testa pri procjeniznačajnosti razlika u varijablama međusobna komunikacija, međusobniodnosi,upravljanjeustanovomistupanjzadovoljstvaposlomsobziromnasociodemografskaobilježjadob,stupanjobrazovanja,mjestorada,osnivačvrtića,ukupniradnistažiradnistažnatrenutnomradnommjestu(N=49).

Međusobnakomunikacija

Međusobniodnosi

Upravljanjedječjimvrtićem

Zadovoljstvoposlom

Dob(a) 15,263** 8,929** 12,148** 11,699**Stupanjobrazovanja(b) 43,000** 47,500* 91,500 43,500**Mjestorada(b) 136,500** 48,500** 106,000** 85,000**Osnivačvrtića(b) 187,500* 245,500 246,500 273,500Ukupniradnistaž(a) 9,618** 2,104 6,835* 8,037*Radnistažnatrenutnomradnommjestu(b) 45,500** 66,500 74,000 55,500*

**p<,01;*p<,05a.KruskalWallisovtestb.MannWhitneytest

UTablici1možesevidjetida jenađenastatistički značajna razlikausvimčetirimavarijablama(međusobnakomunikacija,međusobniodnosi,upravljanjeustanovomizadovoljstvoposlom)sobziromnadob,aznačajnosttestaiznosimanjeod1%.Najvišajevrijednostodgovorazasudioniceudobnojskupinido30godina.Štosetičestupnjaobrazovanja,rezultatiMannWhitneytestaukazujunastatističkiznačajnurazlikuiz-međuskupinasudionicakojeimajuVŠSionihkojeimajuVSSivišezavarijableme-đusobnakomunikacija,međusobniodnosiizadovoljstvoposlomukoristVŠS-a,alinei zavarijabluupravljanjevrtićem.Sobziromnamjesto rada, sudionicekoje radeugraduprocjenjujusvetestiranevarijablevišimvrijednostimauodnosunasudionicekojeradeururalnimvrtićima.Statističkiznačajnarazlikasobziromnačinjenicujeliosnivačvrtićaprivatnaosobailijedinicalokalnesamoupravenađenajejedinozava-rijablumeđusobnakomunikacija,aideuprilogprivatneosobekaoosnivača.Drugimriječima,odgojiteljiceuprivatnimvrtićimameđusobnukomunikacijuprocjenjujubo-ljomnegoodgojiteljiceujavnimvrtićima.Štosetičeradnogastaža,statističkiznačajnerazlike dobivene su za varijable međusobna komunikacija, upravljanje vrtićem izadovoljstvoposlom.Razlika ideusmjerudasusvetrinavedenevarijablenajboljeprocijenileodgojiteljicekojeimajuod1-9godinaukupnogaradnogastaža.Sobziromnaradnistažnatrenutnomradnommjestu,statističkisuznačajnerazlikepronađenezavarijablemeđusobnakomunikacijauvrtićuizadovoljstvoposlomtesuviševrijed-nostinađenezaskupinuodgojiteljicasradnimstažomnatrenutnomradnommjestuod1-9godina.Hipoteza4djelomičnojepotvrđena.

Kakobiseodgovorilonapetopitanje,odnosnoispitalameđusobnapovezanostvarijabli,korištenjeSpearmanovkoeficijentkorelacije.UTablici2možeseuočitipo-zitivnastatističkiznačajnapovezanostvarijablimeđusobnakomunikacijaimeđusobni


191

odnosi,međusobna komunikacija i upravljanje vrtićem,međusobna komunikacija izadovoljstvoposlom,međusobniodnosiiupravljanjevrtićem,međusobniodnosiiza-dovoljstvo poslom te upravljanje vrtićem i zadovoljstvo poslom.Dakle, Hipoteza 5potvrđenaje.

Tablica2. Spearmanovikoeficijentikorelacijezatestiranjemeđusobnepovezanosti

varijabli međusobna komunikacija, međusobni odnosi, upravljanjeustanovomizadovoljstvoposlom(N=49).

Međusobnakomunikacija

uvrtiću

Međusobniodnosiuvrtiću

Upravljanjevrtićem

Zadovoljstvoposlom

Međusobnakomunikacijauvrtiću 1 ,664** ,755** ,644**

Međusobniodnosiuvrtiću ,664** 1 ,818** ,844**Upravljanjevrtićem ,755** ,818** 1 ,832**Zadovoljstvoposlom ,644** ,844** ,832** 1

**p<,01;*p<,05

RASPRAVA

Čimbenikekojiutječunakulturudječjegavrtića,auovomuistraživanjudefini-ranekroz varijablemeđusobnakomunikacija imeđusobniodnosiudječjemvrtiću,odgojiteljice procjenjuju izrazito visoko.Deskriptivni rezultati procjenemeđusobnekomunikacijeukazujunavrlovisokevrijednosti,stogajeopravdanozaključitidame-đusobnukomunikacijunaradnommjestudoživljavajuvrlopozitivno.Čestica“Redo-vitosekomuniciraoposluˮprocijenjenajenajvišomocjenom,ačestica“Redovitoserazmjenjujuinformacijeoraduˮnajnižom,aliidaljerelativnovisokomocjenom.Od-gojiteljicesmatrajudajekomunikacijauvrtićuopuštenaiotvorenatedasekonfliktiiproblemirješavajudijalogom.Izdobivenihrezultataopravdanojezaključitidasuza-dovoljneaspektimameđusobnekomunikacije.Međusobniodnosiuvrtićuprocijenje-ni su također pozitivnima. Dobiveni rezultati pokazuju da odgojiteljice s najvećomvrijednošćuprocjenjujučestice“Cijenimradsvojihkolegaˮi“Imampovjerenjauljudes kojima radimˮ, dok najnižom ocjenom procijenjuju aspektemeđusobnih odnosazahvaćenečesticama“Uvrtićunepostoje̔ klanoviʼˮi“Uvrtićupostojijasnodefiniranavizija koju svi podržavamoˮ. Odgojiteljice su zadovoljne međusobnim odnosima uvrtiću, imajupovjerenjaukolegeskojimarade,zadovoljnesuosobnimodnosimasradnimkolegama,smatrajudapostojimeđusobnapomoćipodrškauradu,daseodlu-kedonosezajednički,cijeneraddrugihkolegaidr.

Dragana Turić

192

Odgojiteljiceprocjenjujurelativnovisokimpozitivnimvrijednostimaravnatelje-vovođenjedječjegavrtića,odnosnoupravljanjeustanovom.Najvišavrijednostdobi-venajezatvrdnje“Usvakomtrenutkumožeseračunatinapomoćipodrškuravnate-ljaˮ,anajnižaza“Raspravljaseorezultatimaposlaˮ.Svesuprocjeneidaljevrlovisoketenasdovodedozaključkadastilvođenjaravnateljaodgojiteljicesmatrajuzadovolja-vajućim,dasemoguoslonitinapomoćipodrškuravnatelja,dasujasniciljeviuprav-ljanjadječjimvrtićem,zadaćezaposlenikajasnodefinirane,postojirazumijevanjeindi-vidualnihpotrebazaposlenika,ponašanjeravnateljavrlojeetičnoiprofesionalno,auvažavajuseprijedloziisugestijeodgojitelja.Čestica“Raspravljaseorezultatimapo-slaˮmožeposlužitikaopovratnainformacijaravnateljimadječjihvrtićadaviševreme-naiprilikaodvojezaraspravuorezultatimaposladabidjelatnicidobiliuvidurezul-tatesvogaradaisugestijeismjernicezadaljnjinapredak.

Odgojiteljicesuzadovoljnesvojimposlom.Najvišavrijednostodgovorabilježisezatvrdnje“Zadovoljan/asvojimradnimkolegamaˮi“Zadovoljan/asvojimnadređe-nimaˮ,štojeuskladuspozitivnimprocjenamavrtićkogaokružjaiupravljanjaustano-vom.Najnižavrijednostdobivenajezačestice“Zadovoljan/aplaćomˮi“Zadovoljan/asigurnošćusvogaposlaˮštoseodnosinaegzistencijalnupriroduzadovoljstvaposlom.Rezultatiopćeprocjenezadovoljstvaposlom,nadređenimairadnimkolegamaukazu-junavrlovisokozadovoljstvo,doksuradniuvjeti,visinaplaćeisigurnostposlapro-cijenjenineštonižeštonavodinazaključkedapostojenekimaterijalniaspektiradaodgojiteljakojimanisuzadovoljni inakojenadređenitrebajuobratitipažnjutepo-boljšanjaostvarivatiutomsmjeru.DobivenirezultatipodudarajusesistraživanjemkojejeprovedenosdjelatnicimadječjihvrtićanapodručjuRepublikeHrvatskeuko-jemsusudionicivrlovisokoprocijenilirazličiteaspektezadovoljstvaposlomsiznim-komzadovoljstvaplaćom(Bilić,2016).

Statističkiznačajnarazlikapronađenajezasvevarijable(međusobnakomuni-kacija,međusobniodnosi,upravljanjeustanovomizadovoljstvoposlom)sobziromnadob,anajvišavrijednostodgovoravežesezasudioniceudobnojskupinido30godina.Mlađeodgojiteljicepozitivnijeprocjenjujumeđusobnukomunikacijuiodnoseuvrti-ću,ravnateljevoupravljanjeustanovomtesuzadovoljnijeposlomuodnosunakole-gicestarijihdobnihskupina.Štosetičestupnjaobrazovanja,statističkiznačajnarazli-kupronađenajeizmeđuskupinasudionicakojeimajuvišustručnuspremuionihkojeimajuvisokustručnuspremuivišezavarijablemeđusobnakomunikacija,međusobniodnosiizadovoljstvoposlom,alineizavarijabluupravljanjevrtićem.Usvimvarija-blamavrijednostisuvišezasudionicekojeimajuvišustručnuspremu.Alitujevažnonaglasitirazlikuubrojusudionicaunavedenimdvjemakategorijamastupnjaobrazo-vanja.Naime,sudionicaistraživanjaukategorijisvišomstručnomspremomznatnojeviše(N=42)uodnosunasudioniceukategorijivisokastručnaspremailiviše(N=7)teje opravdano postaviti pitanje bi li se statistička značajnost razlike pokazala da jepodjednakbrojsudionicauobjemakategorijama.Narezultatsu,dakle,mogliutjecatinesistematskivarijabilnifaktorikojisurezultatslučajnosti.Sobziromnamjestoradasudionicekojeradeudječjimvrtićimanapodručjugradovaprocijenjujusvetestirane


193

varijablevišimvrijednostimauodnosunasudionicekojeradeuvrtićuuopćinama,tj.ururalnompodručju.Ova jerazlika iočekivanasobziromnaomjerbrojaurbanih iruralnihdječjihvrtića.Onabise,također,moglapripisati imožebitnimfinancijskimrazlikamakojimaraspolažugradoviiopćinezapotrebedječjihvrtića,aukoristgrado-va.Statističkiznačajnarazlikasobziromnačinjenicujeliosnivačvrtićaprivatnaosobailijedinicalokalnesamoupravenađenajejedinozavarijablumeđusobnakomunika-cija,aideuprilogprivatneosobekaoosnivača.Drugimriječima,odgojiteljicedječjihvrtićauprivatnomvlasništvumeđusobnukomunikacijuprocjenjujuboljomzarazlikuododgojiteljicakojeradeudječjimvrtićimačijijeosnivačlokalnajedinica.

Štosetičeradnogastaža,statističkiznačajnerazlikedobivenesuzavarijablemeđusobnakomunikacija,upravljanjedječjimvrtićemizadovoljstvoposlom.Razlikaideu smjeruda su sve trinavedenevarijablenajboljeprocijenileodgojiteljicekojeimajuod1-9godinaukupnogaradnogastaža.Sobziromnaradnistažnatrenutnomradnommjestu,statističkiznačajnerazlikepronađenesuzavarijablemeđusobnako-munikacijaudječjemvrtićuizadovoljstvoposlom,nanačindasuviševrijednostina-đenezaskupinuodgojiteljicasradnimstažomnatrenutnomradnommjestuod1-9godina. Rezultati su u skladu s dosadašnjim istraživanjima gdje je dobivena razlikaizmeđusudionikasmanjimivećimbrojemradnogastaža,apokazalosedasezado-voljstvo poslom smanjuje s godinama radnoga staža (Krogstad i sur., 2006; Šarić,1982).

Konačno,pronađenajestatističkiznačajnapozitivnapovezanostsvihtestiranihvarijabli,akoeficijentikorelacijesrednjesuvisokihvrijednosti.Pozitivnajepovezanostmeđusobnekomunikacijeimeđusobnihodnosaudječjemvrtićuočekivanajerjezasvakidobarodnosnužnaikvalitetnakomunikacijateovedvijevarijabledijelevelikidiozajedničkevarijanceiobjesuznačajničimbenicikulturevrtićkogaozračja.Rezul-tatiistraživanjavažnasupovratnainformacijaočimbenicimakojidoprinosepozitivnojatmosferi među zaposlenicima dječjih vrtića, a ona je preduvjet pozitivne kultureodgojno-obrazovneustanove.

Sobziromnadobivenerezultatemogućejeorganiziratiradodgojno-obrazov-nihdjelatnikasciljempovećanjanjihovazadovoljstvaposlomidrugihaspekataobu-hvaćenihistraživanjem.Postojimogućnostdaseodjelatnicimasvišegodinaradnogastažainižimstupnjemobrazovanjaskrbidaseutječenaoneaspekteradakojimanisuzadovoljni,akojetomogućeuradudječjihvrtića.

ZAKLJUČAK

Istraživanjejeprovedenonauzorkuod49odgojiteljicadječjihvrtićaVukovar-sko-srijemskežupanijekojesuprocijenilemeđusobnukomunikacijuuvrtićuukojemurade,međusobneodnose,upravljanjedječjimvrtićemisubjektivnozadovoljstvopo-slomnatrenutnomradnommjestu.Deskriptivnastatističkaanalizapokazujevisokepozitivneprocjeneodgojiteljicazasvenavedenevarijable.Nadalje,nađenajestati-

Dragana Turić

194

stičkiznačajnarazlikausvimčetirimavarijablamasobziromnadob,anajvišajevrijed-nostodgovorazasudioniceudobnojskupinido30godina.Štosetičestupnjaobrazo-vanja,rezultatiukazujudasudionicekojeimajuVŠSpozitivnijeprocijenjujumeđusob-nukomunikaciju,međusobneodnoseizadovoljnijesuposlomnegoodgojiteljicesVSSiiznad.Sobziromnamjestorada,sudionicekojeradeugraduprocjenjujusvetestira-nevarijablevišimvrijednostimauodnosunasudionicekojeradeururalnimvrtićima.Statističkiznačajnarazlikasobziromnačinjenicujeliosnivačvrtićaprivatnaosobailijedinicalokalnesamoupravenađenajejedinozavarijablumeđusobnakomunikacija,aideuprilogprivatneosobekaoosnivača.Štosetičeradnogastaža,statističkizna-čajnerazlikedobivenesuzavarijablemeđusobnakomunikacija,upravljanjevrtićemizadovoljstvoposlom.Razlika ideusmjerudasusvetrinavedenevarijablenajboljeprocijenilestraneodgojiteljicekoje imajuod1-9godinaukupnogaradnogastaža.Sobziromnaradnistažnatrenutnomradnommjestu,statističkiznačajnerazlikeprona-đenesuzavarijablemeđusobnakomunikacijauvrtićuizadovoljstvoposlomtesuviševrijednostinađene,također,zaskupinuodgojiteljicasradnimstažomnatrenutnomradnommjestu od 1-9 godina. Na kraju, statistička analiza potvrdila je pozitivnu istatističkiznačajnumeđusobnupovezanostsvihčetirijutestiranihvarijabli.

LITERATURA

Bakotić,D.(2009).Međuovisnostzadovoljstvanaraduradnikaznanjaiorganizacijskihperfor-mansi.Split:SveučilišteuSplitu.[doktorskadisertacija]

BilićI.(2016).Zadovoljstvonaraduzaposlenikaujavnomsektorunaprimjerudječjegvrtića“Kaštelaˮ.Split:SveučilišteuSplitu,Ekonomskifakultet.Preuzeto5.veljače2018.shttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:124:171372[završnirad]

BrustNemet,M.iVelki,T.(2016).Socijalne,emocionalneipedagoškekompetencijenastav-nikakaoprediktorirazličitihaspekatakultureškole.CroatianJournalofEducation,18(4),1087-1119.

Krogstad,U., Hofoss, D., Veenstra,M. i Hjortdahl, P. (2006). PredictorsOf Job SatisfactionAmongDoctors,NursesAndAuxiliariesInNorwegianHospitals:RelevanceForMicroUnitCulture. Human Resources For Health, 4(3). Preuzeto 5. veljače 2018. s http://www.humanresourceshealth.com/content/4/1/3

Sikavica,P.iNovak,M.(1999).Poslovnaorganizacija.Zagreb:Informator.Sušanj, Z. (2005).Organizacijska klima i kultura: konceptualizacija i empirijsko istraživanje.

Jastrebarsko:NakladaSlap.Stoll,L.iFink,D.(2000).Mijenjajmonašeškole.Zagreb:Educa.Šarić,J.(1982).Zadovoljstvoposlominekekarakteristikeradnika.Zadar:ZbornikradovaDani

psihologijeuZadru,57.Vujičić, L. (2011). Istraživanje kulture odgojno-obrazovne ustanove. Zagreb: Mali Profesor

d.o.o.


195

Kindergarten Teachers’ Assessment of Factors Influencing Kindergarten Culture

Abstract:Satisfactionwithmutualcommunication,interpersonalrelationsandkindergartenmana-gementareimportantfactorsofhigh-qualityprofessionalworkininstutionsforearlychild-hoodandpre-schooleducation.Theaimof thispaperwas toanalyze theevaluationofmutualcommunicationandinterpersonalrelations,managementstyleandjobsatisfactionamongkindergartenteachers.Thesurveywasconductedwith49kindergartenteachersfromtheVukovar-SrijemCounty.Fourvariablesweretested(intercommunication,inter-relationship,nurserymanagementandjobsatisfaction)andtheWorkenvironmentscaleandIndexofinstrumentsoforganizationalperceptionoforganization(IPOE)weremodi-fiedandappliedinthestudy.Theresultssuggestthattheeducatorspositivelyassessthefactors influencingcultureof kindergartens,definedby thevariablesof communicationandrelationships,nurserymanagement,andtheyhighlyevaluatetheirworksatisfaction.Keywords:communication,kindergartenrelations,management,jobsatisfaction

196

ULOGA NEFORMALNOGA I INFORMALNOGA UČENJA U PROFESIONALNOM RAZVOJU UČITELJA


DraženkaSkupnjakVII.OsnovnaškolaVaraždin

Varaždin,Hrvatska

izv.prof.dr.sc.DariaTotSveučilišteuZagrebuUčiteljskifakultetZagreb,Hrvatska

Sažetak:Većina istraživača suglasna je da je trajno stručno usavršavanje u značajnoj pozitivnojkorelacijisučiteljskimprofesionalnimrazvojem,nopostmodernodobapredučiteljepo-stavljadvostrukiizazov.Istovremenoseodučiteljaočekujerazvojpotencijalazainovacije,fleksibilnost i predanost promjeni, a s druge im se stranenastoji oduzeti profesionalnaautonomijatakodaihsefinancijskiosiromašuje,propisujucentraliziranikurikuliteuvodevanjskatestiranjaivrjednovanja.Ciljjeradaukazatinaaktualnepoteškoćeuosiguravanjuučiteljevaaktivnogaprofesionalnogaučenjasnaglaskomnauloguneformalnoga i infor-malnogaučenjaunjegovuprofesionalnomrazvoju.Prikazanjepregledvažnijihistraživanjaupodručjuprofesionalnogarazvojaučiteljakrozulogu,aliimogućeinhibitoreučenja.Uzkritičkiosvrtostajalištimarazličitihautoraopitanjimaneformalnogaiinformalnogaučenjaiznesenesupreporukeismjernicezapribližavanjekulturno-induktivnompristupuprofesio-nalnomučenju. Za razliku od tradicionalnijega tehničko-racionalnoga pristupa, fokus seusmjeravanapovećanjeučiteljskogautjecajaiangažmanauokviruvlastitogaprofesional-nogaučenja.Aktivno sudjelovanjeučiteljau vlastitomprofesionalnomučenjudoprinosinjegovomosobnomiprofesionalnomrastuirazvojuteistovremenopružamogućnostge-neriranjaznanjaiidejakojepridonosekvalitetnijojnastavi.Ključneriječi:informalnoučenje,neformalnoučenje,profesionalnirazvoj,trajnostručnousavršavanje,učitelji

UVOD

UizvješćimaseOECD-a(2011,2014)čestonaglašavadasuučiteljitemeljnino-siteljisvihpromjenauobrazovnimsustavimadiljemsvijetatevažničimbenicikvalitetenastaveiishodaučenjakodučenika.Odnjihseočekujerazvojonihkompetencijakojeosiguravajuuspješnuprilagodbuokruženjuukojemudjeluju,udovoljavajuzahtjevimadruštva,aliivlastitihpotreba(HargreavesiFullan,2012).Stogajepojamučiteljskogaprofesionalizmazapravouskopovezansnjegovimprofesionalnimrazvojemiintenziv-nimcjeloživotnimučenjem.Kakobiseosiguralacjelovitostipotrebnevisokerazine


197

učiteljskogaprofesionalizmaovekompetencijevaljausklađenorazvijatištojemogućesamodobrimplaniranjemisinergijomsvihčimbenikauključenihuprofesionalnirazvojučitelja.Toznačiuključivanjeipovezivanjerazličitihoblikaneformalnogaiinformal-nogaučenjaučiteljakaoipovećanjeučiteljskogautjecajaiangažmanauokviruvlasti-togaprofesionalnogarazvoja.Pritomjevažnopitanjeulogeinačinauključivanjane-formalnogaiinformalnogaučenjaučiteljateosiguravanjaučiteljevaaktivnogaprofe-sionalnogaučenja.

PROFESIONALNI RAZVOJ UČITELJA

Koncepcija profesionalnog razvoja učitelja obuhvaća različite aktivnosti kojerazvijaju vještine, znanje, stručnost i druge osobine učitelja kao pojedinca (OECD,2014). Valenčič Zuljan (2001: 72) profesionalni razvoj učitelja definira “kao processignifikantnogisveživotnogučenja,ukojemučiteljiosmišljavajuirazvijajusvojarazu-mijevanjaimijenjajuvlastitupedagoškupraksuˮ.Kroztajprocesučiteljrazvijaosob-nu,socijalnuistručnudimenzijukojapotičenjegovonapredovanjeusmjerukritičko-ga,neovisnogaiodgovornogaprofesionalca.Učiteljevprofesionalnirazvojuskojeve-zaniuzinstitucijupajerastpojedincaujednodioprofesionalnogarazvojainstitucije,odnosnoprocesmeđusobnesuradnjeikooperativnogaučenja.Učinkovitprofesional-nirazvojostvarujesekaorezultatstalnogastjecanjaiskustvaisustavnogapreispiti-vanja vlastitoga učenja. Međutim, novija istraživanja ukazuju (primjerice, Feiman-Nemser,2001;Darling-Hammond,HyleriGardner,2017)nasporadičnostinepoveza-nostprofesionalnogarazvojaučitelja.Čestouznefunkcionalnepristupeučenjuipou-čavanjunapojedinimrazinamanjegovekarijere.Stogauznaglasaknaučiteljuusmje-renpristup,konceptprofesionalnograzvojaučiteljavaljatemeljitinaprofesionalnomučenjukaocjeloživotnomotvorenom,dinamičnomitrajnomprocesu.Onseostvarujerazličitimoblicimaformalnoga,neformalnogaiinformalnogaučenjasrazličitodimen-zioniranim,alimeđusobnopovezanimsadržajimaipristupima.

Holdsworth (2010) naglašavada cjelovit profesionalni razvoj učitelja pretpo-stavljaorganizacijuinicijalnogaobrazovanja,podrškunapočetkukarijereidaljnjipro-fesionalnirazvojkojitrebabitikoordiniran,koherentanipopraćenodgovarajućimre-sursimaiprovjeromkvalitete.InicijalnoobrazovanjeuEuropinajvećimsedijelomod-vijauokviru sveučilišnihprogramakojima se stječuodgovarajuće kompetencije zadaljnjikvalitetnijiprofesionalnirazvoj,učvršćujeprofesionalniidentitettejačaosjećajpripadnostistruci.Njimesepostavljajutemeljiprofesionalnogarazmišljanjaibudućimučiteljimadajuosnovnaoruđazarad.Usprkostomuučiteljiseuprvimgodinamaka-rijereidaljesuočavajusmnogimizazovima.Slikovitoopisujućiparadoksalnusituacijuu kojoj se nalaze učitelji početnici Schön (1987) ističe kako oni moraju pokazativještineisposobnostikojejošnemaju,amoguihdobitisamotakodapočnuraditionoštojošnerazumiju.Utomsmisluvažnojeuključitimjereposebnepodrške,aplodo-nosnomsintezomteorijeipraksetzv.tranzicijskišokprijelazomučiteljaizsveučilišno-gauprofesionalniživotmožeseznatnoublažiti(ValenčičZuljaniMarentičPožarnik,

Draženka Skupnjak, Daria Tot

198

2014).Timeseujednopostižekontinuitetumotiviranjusvakogaučiteljaudaljnjemprofesionalnomrastuirazvoju.

UČITELJ KAO KREATOR VLASTITOGA PROFESIONALNOGA RAZVOJA

Kaovažanizazovuprofesionalnomrazvojuučitelja,prepoznajesepotrebara-zvojastrategijezaimplementacijukoherentnogakontinuumaprofesionalnogarazvo-jaučitelja koja će,umjestomehaničkogapristupaodozgo, biti usmjerenana inter-aktivnipristupodozdo.Timebiseipristupstručnomusavršavanjuučiteljaizdirektiv-noga,tzv.sitandgetmodela(Colbert,Brown,Choi iThomas,2008),kojiobuhvaćapoludnevneicjelodnevneseminareilitečajevasograničenimmogućnostimainterak-cije,zamijeniooblicimatrajnogaučenjaukojimabiučitelji relevantnoraspravljalisdrugimsudionicimaipreuzeliodgovornostzavlastituprofesionalnostuokvirucjelo-životnogaučenja.Tischler(2007)smatradajenerealnoočekivatidaćeučiteljiizza-visnogapoložajaizvršiteljagotovihilipolugotovihuputa,čakikadonenudeintelek-tualnu stimulaciju i korisne informacije, dobiveno znanje primijeniti u svom radu.Zapravo,učiteljkao“aktivnikritičkiprofesionalacnaobrazovnomiširemdruštvenompodručjuˮ (Valenčič Zuljan, 2008: 22)mora samkroz razvoj svogaprofesionalnogaidentiteta postati svjestan odgovornosti svoje profesije i potrebe profesionalnogarazvoja.Ustotrebakontinuiranovršitisamoevaluacijuprofesionalnihaktivnosti,kriti-čkisagledavativlastitupraksutesetemeljemtihspoznajanesamouključivati,većiiniciratiaktivnostisvogaprofesionalnogarazvoja.Suvremenipristupprofesionalnomrazvojuučiteljauključujeosobne,društveneiprofesionalneaspekte.Onpodrazumije-vapotrebuprilagodbeodgovarajućihčimbenikaprofesionalnogaučenjasvakomuči-teljutemeljemsnimljenihučiteljskihpotreba(TotiKlapan,2008).Poticajzapromje-nommoraprijesvegaproizlazitiizučiteljevaosobnogaaspektaprofesionalnogauče-nja,ateknakontogamožebitipotaknutiliograničennizomvanjskihčimbenika.Važanunutarnjičimbenikkojipotičeučiteljanaprofesionalnirazvojnjegovajemotivacija.Važnostintrinzičnemotivacijezaprofesionalnirazvojučiteljairazvojnjihovihkompe-tencijapotvrđujuinekaistraživanja(primjerice,IliyaiIfeoma,2015;Skupnjak,TotiPahić,2018).Iakojeprofesionalnirazvojučiteljasloženprocesčijijeuspjehodgovor-nost svih institucija vezanih zaobrazovanjeučitelja, najvažnija jeupravoučiteljevaangažiranost.Njegovaspremnostzadubinskoučenjeikritičkuprocjenuznanstvenihpostignućateuvažavanjeiintegracijunovihpedagoškihspoznajarelevantnihzanje-govradključniječimbenikuspješnogaprofesionalnogarazvoja.Uzučiteljevuodgo-vornostvažnojeosiguratistručnuisustavnupodrškunjegovuprofesionalnomrazvo-ju. Time se istinski podupire učiteljeva stručna autonomija i osigurava učinkovit(uspješan)profesionalnirazvojkojisemožeiskazatiuokvirusljedećihčimbenikakojipovezujuindividualneiinstitucionalneznačajke(prilagođenopremaLoucks-Horsley,Stiles,Mundry,LoweiHewson,2010):

• kolegijalnost,suradnjaiinteraktivnost,


199

• otvorenost i spremnost za esperimentiranje, kreativno rješavanje problema,inicijativnostiprihvaćanjerizika,• aktivna uključenost članova skupine kod odlučivanja i oblikovanja ciljeva teevaluacije,• planiranovrijemezarazvojiprofesionalnoučenje,• poticanjeikonkretnapotporavodstva,• odgovarajućaupotrebapoticajainagrada,• uvažavanjeandragoškihnačelaučenja,razvijanjaimijenjanjaodraslih,• suglasnostiusklađenostosobnihiinstitucionalnihciljeva,• usređotočenostprofesionalnogarazvojaunutarpojedineškolekaoorganizacij-skestrukture,uvažavajućifilozofijuškoleiznačajkeokoliša.

NEFORMALNO I INFORMALNO UČENJE UČITELJA

Osimformalnoorganiziranihoblikaučenjarazvojemkonceptacjeloživotnogaučenjairazličitioblicineformalnogaiinformalnogaučenja,kojimaučiteljistječuido-punjujusvojeprofesionalnekompetencije,dobivajusvevećeznačenje.Uznedostatnojasnodefiniranjeurazlikovanjuoblikacjeloživotnogaučenjainjihovimrazgraničenji-marazličitiseautori(Livingstone,2001;Loewen,2011)takođerrukovoderazličitimkriterijima kao što su proces učenja, sadržaj učenja, usmjerenost ulaznim/izlazniminformacijama,namjera,individualnost,fleksibilnost,certifikat,financiranje,pristupidobrovoljnost.UdefiniranjurazličitihoblikacjeloživotnogaučenjanajčešćesenavodedefinicijeEuropskekomisije(CommunicationfromtheCommission:MakingaEuro-peanAreaofLifelongLearningaReality,2001):

• formalnoučenje(eng.formallearning)–učenjekojeobičnopružaobrazovnaustanova,strukturiranojeusmisluciljevaučenja,vremenaučenjailipodrškezaučenje,dovodidocertificiranjainamjernojeizperspektiveučenika,• neformalnoučenje(eng.non-formallearning)–učenjekojeneosiguravausta-novazaobrazovanjeiliosposobljavanjeiobičnoseneizdajecertifikat,struktu-riranajeusmisluciljevaučenja,vremenaučenjailipodrškeučenju,aučenjejenamjernoizperspektiveučenika,• informalnoučenje(eng.formallearning)–učenjekojeproizlaziizsvakodnev-nihživotnihaktivnostivezanihuzposao,obiteljilislobodnovrijeme,nijestruk-turiranousmisluciljevaučenja,vremenaučenjailipodrškezaučenjeiobičnonedovodidocertificiranja,amožebitinamjernoiliuvećinislučajevanenamje-rno(slučajno).

Ipak,ovaodređenjanenudepunuslikurazličitihmodelaivarijacijaučenjakojiseumnogimdijelovimameđusobnoprepleću.Najmanjeprijeporapriodređivanjuznačaj-kiformalnoga,neformalnogaiinformalnogaučenjavidljivojepridefiniranjuformal-nogaučenja,dokseneformalnoiinformalnoučenječestotretirajukaopreostalakate-


200

gorija zaopisivanjebilo koje vrsteučenja izvan formalnoorganiziranogakontekstaučenja. Livingstone (2001)upozoravada se formalnoučenjeogledauobrazovnomsustavusvakezemljepasvakodrugoobrazovanjeizvanobrazovnihustanovakojenijeodobriladržavamožebitinepravednozanemareno.Ustoseumnogimzemljamane-formalniizvoriučenjadefinirajukaoosobneprofesionalnepotrebeučiteljatenedo-stajurazrađenimehanizmizanjihovoprepoznavanjeipriznavanje(Plevnik,2006).Tosenastojiprevladatiizradomsustavapriznavanjakvalifikacijastečenihizvanformalnihoblikaobrazovanja.

Neformalnoobrazovanjekojejeinstitucionalizirano,namjernoikojeplanirajupružateljiobrazovanjakaododatak,alternativai/ilidopunaformalnomobrazovanju(ISCED,2011),najčešćejekratkotrajnoi/iliniskogaintenziteta,amogugapriznatinad-ležneobrazovnevlastekao formalnukvalifikacijuzakompetentnoobavljanjeodre-đenihposlova.OnoseuHrvatskojorganizirauoblikuseminarairadionicakojepro-voderazličitaučilišta,agencije,profesionalneudrugeilirazličiteudrugekojeokupljajuroditelje,učiteljeistručnjakeodređenihpodručja.RazličitevisokoškolskeinstitucijeuHrvatskojtakođerzaučiteljeidrugeodgojno-obrazovnedjelatnikeorganizirajurazliči-teedukacije(primjerice,programecjeloživotnogaobrazovanja).

Zarazlikuodneformalnogaučenja,kojesenajčešćeodvijaunutar institucija,informalnoučenje događa se tijekom svakodnevnih životnih situacija, na različitimmjestimaiurazličitimživotnimulogama.Idokjeneformalnoučenje,zbognavedenihznačajki,ujedno iobrazovanje,u informalnomučenjumožemorazlikovatinekolikorazličitihoblika.Različitekoncepteoblikaučenjaunutarcjeloživotnogaučenjamogu-ćejeprikazati (Slika1)modelomkojimsenastojezornoistaknutinjihovesličnosti irazlike.

Prisamoobrazovanju,kaozasebnomoblikuučenjakojegapokrećeiorganizirasamaosobakojauči,onasamostalnoodređujeciljsvogaučenja,planira,organiziraivrjednujerezultatesvojegaučenja,aliutomemožeizatražitipomoćdrugihpojedina-caili institucija.Sobziromnadimenzijenamjereisvjesnostiuinformalnomučenju,Schugurensky(2000)predlažetrioblikainformalnogaučenja:samoupravljanoučenje(namjerno,ukojemupostojisvjesnostučenja),nenamjernoučenje(nemanamjere,alipostojisvjesnostučenja)isocijalizaciju(nemaninamjerenisvjesnostiučenjatije-komsamogaprocesaučenja).Bennett(2012)dodajeičetvrtioblik–integrativnouče-njekaonesvjesnoinformalnoučenjekojeuključujeimplicitnuobraduprešutnogazna-njateiznenadneuvidegeneriraneizintuicije(tzv.“Aha!ˮtrenutci).SumirajućirazličitepristupeLivingstone(2001:4)predlažeopćudefinicijuinformalnogaučenjakao“sva-keaktivnostikojauključujepotraguzarazumijevanjem,znanjemilivještinom,apo-javljujesebezprisutnostikriterijavanjskognametnutogkurikulaˮ.

Iakorazličiteoblikeinformalnogaučenjaučiteljanalazimoitijekominicijalnogaobrazovanja u vidumodela iskustvenoga učenja kao što su praktični rad u nastavi(primjerice,terenskiradiistraživanje,održavanjestudentskihprezentacijaipredava-nja),volontiranjeiučenjezalaganjemuzajedniciiliizvannastavneaktivnosti,većinainformalnogaučenjaodvijasetijekomtrajnogastručnogausavršavanja.


201

Slika1.Modelcjeloživotnogaučenja

(prilagođenopremaBennett,2012;Schugurensky,2000).Problematizirajući nedostatak konsenzusa o razgraničenju različitih područja

cjeloživotnogaučenja,kojegaopisujekaokontinuumnačijemujejednomkrajufor-malno,anadrugomuinformalnoučenje,Rogers(2014)predlažedasegovoriofor-malnimiinformalnimčimbenicimaurazličitimsituacijamaučenja.Budućidaučitelji,izmeđuostaloga,učeizinterakcijapojedinihaktivnosti,suporabomilibeztehnolo-gije,samostalno,aliioddrugihosoba,ovakvaterminologijaprikladnajeizaučenjakojasuprisutnauprofesionalnomrazvojuučitelja.

ULOGA FORMALNOGA I NEFORMALNOGA UČENJA U PROFESIONALNOM RAZVOJU UČITELJA

Učiteljskaprofesijaizuzetnojesloženajeriziskujeneodjeljivopovezanaipre-pletenarazličitaznanjaivještine.Sporastomsloženostiizahtjevapoučavanja,modelkritičkoga(konstruktivističkoga)učiteljakojisetemeljinaprofesionalnojautonomijiu


202

radu,obogaćivanjusadržajaiodgovornostiprofesionalnogarada,aktivnojkonstrukcijiznanja,usmjerenostinarazvojipromjenetekontinuiranostručnousavršavanje,dobi-vanajošvećemuznačaju.Sachs(2003)zagovaratzv.aktivističkiprofesionalizamuči-teljakojisetemeljinademokratskimiparticipativnimnačelima,aukojemuučiteljipokazujuinicijativutezajedničkimnaporimapreuzimajuvodstvourazvojuvlastitogaprofesionalizma.Tisenaporiočitujukroznjihovocjeloživotnoučenje,socijalnuuklju-čenost,partnerstvo,suradnjuiaktivizam.Učiteljkaoaktivnikritičkiprofesionalacnaširemudruštvenomupodručjuusmjerenjenapromišljanjanesamoosvojojpraktič-nojdjelatnostivećiokonteksturada.Kaoiskusnistručnjaktrebaimatirazvijenoimpli-citnorazumijevanjepraktičnesituacijeinjezinaširegakonteksta,aliibitistručnjaknavišimstupnjevimaprofesionalnogadjelovanjakrozpromatranjevlastitogadjelovanjairefleksiju.Sastajalištaprofesionalnogarazvojasvakogapojedinca,nužnojepovezi-vanjeučiteljeverutinesrefleksijomiiskustvenimučenjemkojećejukvalitetnomije-njati(ValenčičZuljaniMarentičPožarnik,2014;Tot,2014).Ciljjetihpromjenarazvojtzv.adaptivneekspertnostinasuprot tzv. rutinskeekspertnosti.Kodadaptivneeks-pertnostidolazidomeđusobnepovezanostidvijudimenzija–dimenzijeučinkovitostiidimenzijeinovativnosti.Onesuključnezarazvojučiteljaekspertaštozahtijevakohe-rentanipovezanprofesionalnirazvoj,inicijativekojepovezujuisjedinjujuaktivnostinositeljaobrazovnihprogramasaktivnostimaučiteljarefleksivnogapraktičara.Učite-lji koji su svjesni vlastiteodgovornosti za svojeprofesionalnodjelovanje koristit ćerazličiteoblikeučenja.Osimnužnih,formalnih,zadanihiobveznihoblikaučenjaonićetijekomtrajnogastručnogausavršavanjaurazličitimaktivnostimaneformalnihiin-formalnihoblikaučenjapronaćipotrebnurazinuprofesionalnogaosnaživanjaitrans-formacije.NavažnostneformalnogaiinformalnogaučenjauprofesionalnomrazvojuučiteljaukazujeiistraživanjeTALIS2008ukojemuje93%učiteljaizjavilodajenajuče-stalijaaktivnostprofesionalnogaučenjaukojimasusudjelovali“informalnirazgovoropoboljšanjupoučavanjaˮ(OECD,2009:57).Također,oko90%anketiranihučiteljaizjavilojedasu“informalnirazgovoropoboljšanjupoučavanjaˮte“individualnaisu-radnička istraživanjaˮ dva najučinkovitija oblika profesionalnoga učenja koja imajuumjerendovelikutjecajnanjihovuučiteljskupraksu(OECD,2009:74).Vidljivojekakoučiteljevoučinkovitostručnousavršavanjeiprofesionalnoučenjenemogubitijedno-stavni,vremenskiograničenidogađaji.Onisudiokontinuiranogaprocesaprofesional-nogarastakojićeuvažavatiiobjedinitisveoblikeformalnoga,neformalnogaiinfor-malnogaučenja.

Posebnupozornostuspješnomuključivanjuneformalnogaiinformalnogauče-njauprofesionalnirazvojučiteljapotrebnojeusmjeritinautjecajiuzajamnodjelova-njebrojnihčimbenika.Naime,onjihovojmeđusobnojinterakcijiupojedinimprofesio-nalnimrazvojnimfazamaovisihoćelinaučiteljadjelovatipoticajnoiliograničavajuće.Takonauključivanjeučiteljauneformalneoblikeučenjakojiimsenude,osimpodrža-vajućihčimbenikakaoštosumotivacija tepozitivniaspektiosobne iprofesionalneokoline,moguutjecati inegativniaspekti.Tomogubiti i financijskaograničenja jeruključivanjeuseminareiradionicečestonijebesplatno.IstraživanjeTALIS2013do-


203

nosipodatkedavišeod40%anketiranihučitelja izjavljujeda je jednaodpreprekasudjelovanjaustručnomusavršavanjuvisokacijena(BrašRoth,2014).Kaopreprekesudjelovanjuučiteljanavodese inedostatakpoticaja,rasporedradateneprimjere-noststručnogausavršavanja.Dabiprofesionalnoučenjebiloučinkovitozaučitelja(aposrednoizanjegoveučenikeiškoluucjelini),trebabitiutkanoutkivonjegovasvako-dnevnogaživotairadakaodiosvakodnevneprakseiinformalnogaučenja.Upravojestogavećinaistraživanjainformalnogaučenjavišeusmjerenanaidentificiranjeznanjaivještinapotrebnihzauspješnuprilagodbuupromjenjivomradnomokruženjudokserelativnoneistraženopodručjeodnosi nanačineu kojimaorganizacijskookruženjeutječenamotivaciju ili sposobnostpojedinacazauključivanjeu informalnoučenje.Zbogpromjenaokruženjairadaučiteljariječjeoposebnovažnompodručjuistraživa-nja.

Onoštoosobaučiikakoučineprestanojepodutjecajemkonteksta,odnosnoposebnesituacijeukojojsedogađa,akontekstnojedinstvenoučenjenijelakopre-nijetinadruga radnaokruženja. Informalno jeučenjenajčešćepotaknutonepodu-darnošćuranijegaosobnogaiskustvainovogaiskustvakojesenemožeautomatskiobraditi(Jarvis,1987).Nemogućnostnenametljivogailirutinskogarješavanjasituacijenatajnačinstvarapotencijalnoiskustvoučenja.Učiteljikojiusvomradnomokruženjuimajuvišekontekstnojedinstvenihsituacijaneprestanomorajusvojeučenjepreispi-tivatikrozsudjelovanjeunizukorakakojisuvrlosličnikoracimaprocesarješavanjaproblema. Neki od koraka u rekonceptualiziranom modelu informalnoga učenja(WatkinsiMarsick,1992)mogubitiuokvirivanjekonteksta,reagiranjenaokidačepo-tencijalnogaiskustvaučenja,tumačenjeiskustva,ispitivanjealternativnihmogućno-sti,odabirstrategijaučenja,stvaranjealternativnihrješenja,procjenanamjeravanihinenamjernihposljedicateprocjenanaučenoga.Uspješnimkretanjemkrozovekorakeučiteljidolazedorefleksivnogaučenja.

Budućidaseučiteljiuaktivnostimainformalnogaučenjausvomprofesional-nomrazvojuoslanjajunaorganizacijskookruženje,potrebnojeznatineštovišeooko-linskimutjecajimakoji ihsprječavajuunjihovomsudjelovanju. IstražujućiokolinskečimbenikeučenjaučiteljaameričkihjavnihškolaLohman(2000)jeidentificiralačetiriinhibitorainformalnogaučenjanaradnomemjestu:

• nedostatakvremenazaučenje,• nedostatakresursazaučenjeuneposrednojblizini–ključnihprostorazaučenje(učionicedrugihučitelja,kabineti,računalnatehnologija,knjižnicaisl.),• nedostataksmislenihnagradazaučenje,• ograničenemogućnostiodlučivanjauupravljanjuškolom.

Učitelji često rade pod ograničenjima u pogledumjesta i vremena pa imajumaloprilikaukojimamoguvlastitoiskustvopodijelitiskolegamailisesnjimauspo-rediti.Istraživanjimajetakođerukazanodanapovezanostizmeđuinformalnogauče-njaiobilježjaorganizacijeznačajanutjecajimajuiosobnaobilježjaučitelja.Tomogubitiosobnainicijativa,osjećajsamoučinkovitosti,ljubavpremaučenju,zanimanjeza


204

struku, predanost profesionalnom razvoju i razvijena osobnost. Istražujući odnososobnihiokolinskihčimbenikakojiutječunaaktivnouključivanjeučiteljauinformalnoučenje,BergiChyung(2008)utvrdilisukakoprvirangzauzimazanimanjezatrenutnopodručjeradadoksunazačeljuradnookruženje,fizičkablizinadrugihučiteljairesursatenovčanenagrade.Neizravanutjecajradnogaokruženjanasudjelovanjeučiteljauaktivnostimaprofesionalnogaučenjapojačavaznačajulogeodgojno-obrazovneinsti-tucije(škole)uosiguravanjupovoljnihokolinskihuvjetakakobisepotaknuloprofesio-nalnoučenje.Stogapromjeneuškolamatrebajubitistrukturneistalne,onekojećeosigurativrijemeipoticajzaprovođenjeaktivnostiusmjerenihosobnomiprofesio-nalnomrazvojusvakogaučitelja.Utomuprocesumeđusobnopovezanogaformalno-ga,neformalnogaiinformalnogaučenja,učiteljuvaljaosiguratiodgovarajućuisustav-nupodršku.

ZAKLJUČAK

Unatočpoteškoćamaskojimasesrećuučiteljiuprimjenineformalnogaiinfor-malnogaučenjau svoj profesionalni razvoj, onomože, uzodređenudozuopreza ikritičnosti,uvelikepridonijetinjihovomdobroplaniranomindividualnomprofesional-nomrazvoju.Temeljemiznesenihteorijskihpromišljanjakaoiempirijskihistraživanjarazličitihautoraovdjećeseizdvojitinekolikomogućihsmjernicazaosiguravanjeuči-teljevaaktivnogaprofesionalnogaučenjasnaglaskomnauloguneformalnogaiinfor-malnogaučenjaunjegovuprofesionalnomrazvoju:

• Učiteljevprofesionalnirazvojčinerazličiteaktivnostikojerazvijajuznanjaivje-štine,kaoisposobnostisamoupravljivogaučenjauzorijentacijunaonekom-petencijekojeseudanašnjemglobalnominepredvidljivomsvijetuzahtijevajuiodučenika.• Učiteljevprofesionalnirazvojnužnovaljapovezatiuzučiteljevradijedinstveninastavni/školskikontekst.• Učiteljevprofesionalni razvojuključuje različita formalna,neformalna i infor-malnaiskustvapričemujepotrebnoprilagoditičimbenikeprofesionalnogauče-njasvakomučitelju,omogućujućiprigodezadubinskoučenje,kritičkopromi-šljanje,refleksijuisamovrjednovanje.• Temeljnauloganeformalnogaiinformalnogaučenjauprofesionalnomrazvojuučiteljajerazvijanjeinicijativeipreuzimanjevodstvaučiteljauvlastitomprofe-sionalnomrazvojuitokrozcjeloživotnoučenje,socijalnuuključenost,partner-stvo i suradnju,međusobno kao i s ostalim dionicima odgojno-obrazovnogaprocesa.• Povezivanjemformalnih,neformalnihiinformalnihoblikaučenjaučiteljapotičesepromjenaparadigme–odprofesionalnogarazvojakprofesionalnomuuče-nju.


205

LITERATURA

Bennett, E. E. (2012). A Four-Part Model of Informal Learning: Extending Schugurensky’sConceptualModel.ProceedingsoftheAdultEducationResearchConference.Preuzeto7.srpnja2018.shttp://newprairiepress.org/cgi/viewcontent.cgi?article=3051&context=aerc

Berg,S.&Chyung,S.(2008).FactorsthatInfluenceInformalLearningintheWorkplace.JournalofWorkspace Learning,20(4), 229-244. Preuzeto 7. travnja 2018. s http://dx.doi.org/%2010.1108/13665620810871097

BrašRoth,M.(Ur.)(2014).TALIS2013:Glasučiteljairavnateljazaboljeishodeipoučavanja.Zagreb:NCVVO–PISAcentar.

Colbert, J.A.,Brown,R. S.,Choi, S. i Thomas, S. (2008).An investigationof the impactsofteacher-driven professional development on pedagogy and student learning. TeacherEducationQuarterly,35(2),135-154.

Darling-Hammond,L.,Hyler,M.E.iGardner,M.(2017).EffectiveTeacherProfessionalDeve-lopment.PaloAlto,CA:LearningPolicyInstitute.

EuropeanCommission(2001).CommunicationfromtheCommission:MakingaEuropeanAreaofLifelongLearningaReality.Brussels.Preuzeto4.svibnja2018.shttp://viaa.gov.lv/files/free/48/748/pol_10_com_en.pdf

Feiman-Nemser,S.(2001).FromPreparationtoPractice:DesigningaContinuumtoStrengthenandSustainTeaching.TeachersCollegeRecord,103(6),1013-1055.

Hargreaves,A.iFullan,M.(2012).Professionalcapital:Transformingteachingineveryschool.NewYork:TeachersCollegePress.

Holdsworth,P.(2010).TheEuropeanUnionandteachereducation,UO.Gassner,L.Kerger&M.Schratz(Ur.),ENTEP–theFirstTenYearsafterBologna,43-52.Preuzeto22.siječnja2017. s http://entep.unibuc.ro/wp-content/uploads/2017/07/Entep_BOOK-2010-THE-FIRSTTEN-YEARSAFTER-BOLOGNA.pdf

Iliya, A. i Ifeoma, L. G. (2015). Assessment of TeacherMotivation Approaches in the LessDevelopedCountries.JournalofEducationandPractice,6(22),10-17.

International Standard Classification of Education ISCED (2011). Paris: UNESCO. Preuzeto21. veljače 2018. s http://uis.unesco.org/sites/default/files/documents/international-standard-classification-of-education-isced-2011-en.pdf

Jarvis,P.(1987).Adultlearninginthesocialcontext.NewYork:CroomHelm.Livingstone,D.W. (2001).Adults’ InformalLearning:Definitions,Findings,GapsAndFuture

Research.WALLWorkingPaper,21,1-59.Preuzeto7.srpnja2018.shttps://tspace.library.utoronto.ca/retrieve/4484/21adultsinformallearning.pdf

Lohman,M.C.(2000).EnvironmentalInhibitorstoInformalLearningintheWorkplace:ACaseStudy of Public School Teachers. Adult Education Quarterly, 50(2), 83-101. Preuzeto7.siječnja2019.shttps://doi.org/10.1177/07417130022086928

Loewen, B. (2011). Informalno i neformalno učenje – analiza i perspektive. Giz. Preuzeto24.siječnja2017.shttp://mladi.org/v2/bs/resursi/riznica-znanja/publikacije/category/19-studije-i-analize?download=201:informalno-i-neformalno-ucenje-giz

Loucks-Horsley,S.,Stiles,K.,Mundry,S.,Lowe,N.iHewson,P.(2010).DesifningProfessionalDevelopmentforTeachersofScienceandMathematics.ThousandOaks:Corwin.

OECD(2009).CreatingEffectiveTeachingandLearningEnvironments:FirstResultsfromTALIS.OECD Publishing. Preuzeto 5. lipnja 2016. s http://www.oecd.org/education/school/43023606.pdf


206

OECD(2011).TeachersMatter:Attracting,DevelopingandRetainingEffectiveTeachers.Poin-ters forPolicyDevelopment.OECDPublishing.Preuzeto22. srpnja2015. shttp://www.oecd.org/edu/school/48627229.pdf

OECD (2014).EducationataGlance2014.OECD indicators.OECDPublishing.Preuzeto22.srpnja2015.shttp://www.oecd.org/edu/Education-at-a-Glance-2014.pdf

Plevnik,T. (2006).Razvojsistemazapriznavanjeneformalnega in informalnopridobljenegaznanjaučiteljevvpoklicnemizobraževanju.CenterRSzapoklicnoizobraževanje.

Rogers,A.(2014).Thebaseoftheiceberg.Informallearninganditsimpactonformalandnon-formal learning. Preuzeto 5. kolovoza 2018. s https://www.pedocs.de/volltexte/2017/14844/pdf/Rogers_2014_Base_of_the_iceberg.pdf

Sachs,J.(2003).TheActivistTeachingProfession.Buckingham;Philadelphia:OpenUniversityPress.

Schön,D.A.(1987).EducatingtheReflectivePractitioner.SanFrancisco:Jossey-BassPublisher.Preuzeto8.srpnja2018.shttps://archive.org/

Schugurensky,D.(2000).TheFormsofInformalLearning:towardsaconceptualisationofthefield.WALL Working Paper, 19, 1-8. Preuzeto 7. srpnja 2018. s https://tspace.library.utoronto.ca/bitstream/1807/2733/2/19formsofinformal.pdf

Skupnjak,D.,Tot,D.iPahić,T.(2018).MotivationforChoosingTeachingasaProfessionandTeachers'Competencies.Pedagoškaobzorja,33(3/4),149-165.

Tischler,D.(2007).Autonomijaučiteljainjihovprofesionalnirazvoj.Pedagogijskaistraživanja,4(2),293-299.

Tot,D.(2014).MonitoringandSelf-EvaluatingTeacher'sProfessionalDevelopmentandSchoolActivities.Životiškola,60(31),176-188.

Tot,D.iKlapan,A.(2008).Ciljevistalnogastručnogusavršavanja:mišljenjaučitelja.Pedagogij-skaistraživanja,5(1),60-69.

Valenčič Zuljan, M. (2001). Učiteljevo razumijevanje nastave kao čimbenik profesionalnognapretka.Napredak,143(1),71-80.

ValenčičZuljan,M.(2008).Subjektivneteorije–cjeloživotnoučenjeučitelja.Rijeka:Hrvatskofuturološkodruštvo.

Valenčič Zuljan, M. i Marentič Požarnik, B. (2014). Induction and Early-career Support ofTeachersinEurope.EuropeanJournalofEducation,49(2),192-205.

Watkins,K.E.iMarsick,W.J.(1992).TowardsaTheoryofInformalandIncidentalLearninginOrganizations.InternationalJournalofLifelongEducation,11(4),287-300.

The Role of Non-Formal and Informal Learning in the Professional Development of Teachers

Abstract:Most researchers agree that permanent professional training is in significant positivecorrelationwith teacherprofessional development, but thepostmodernage imposes adoublechallengeinfrontofteachers.Atthesametimeteachersareexpectedtodeveloppotential for innovations, flexibility and dedication to change; and on the other hand,efforts aremade todeprive themofprofessional autonomy in away that is financiallyimpoverished,centralizedcurriculaareprescribedandexternaltestingandevaluationisintroduced.Theaimofthepaperistopointoutcurrentproblemsinensuringtheteacher's


207

activevocationallearningwithemphasisontheroleofnon-formalandinformallearninginhisprofessionaldevelopment.Anoverviewofmajorresearchintheareaofprofessionaldevelopmentofteachersthroughtherole,aswellaspossiblelearninginhibitorsispresen-ted.Inadditiontoacriticalreviewoftheviewsofdifferentauthorsonissuesofnon-formaland informal learning; therewere also presented recommendations and guidelines forapproaching the cultural-inductive approach to professional learning. Unlike the moretraditionaltechnical-rationalapproach,thefocusisonenhancingtheteacher'sinfluenceandengagementwithintheirownprofessional learning.Theactiveparticipationof tea-chers in their own professional learning contributes to their personal and professionalgrowthanddevelopment,whileatthesametimeprovidingtheabilitytogenerateknow-ledgeandideasthatcontributetobetterqualityteaching.Keywords: informal learning, non-formal learning, professional development, inserviceeducationofteachers,teachers

208

SURADNIČKO UČENJE I INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA U ADOLESCENTSKOJ DOBI

Izvorniznanstvenirad UDK:UDK:371.21:004.738.5-053.6

AnaČelikSrednjaškolaIvanecIvanec,Hrvatska

Sažetak:Uovomseempirijskomraduispitujesamoprocjenaaktivnostiiosobnogapostignućauče-nikaukojojjeprimijenjenosuradničkoučenjeudvamarazličitimoblicimaučenjaipouča-vanjaunastavi:nastava informacijsko-komunikacijskimtehnologijama idigitalnimobra-zovnimsadržajimateklasičnanastava.RezultatipokazujudaučenicikojisudjelujuunastavisuradničkogaučenjakoristećiIKTprocjenjujuvećimprosječnimvrijednostimaaktivnostiosobnopostignućetijekomnastavenegoštotoprocjenjujuučenicikojisudjelujuuklasič-nojnastavi.Rezultatit-testapokazujudapostojistatističkarazlikaizmeđudvijuispitivanihskupinaučenikaupodručjumeđusobnesuradnje,motiviranostiikreativnosti.Ključneriječi:budućnost,nastava,obrazovanje,razvoj,učenje

UVOD

Danassepodsuvremenomnastavompodrazumijevajuonioblicinastavekojiodudarajuodtradicionalne,klasične,predavačkenastave,kojapočivanajednosmjer-nomprijenosuznanjaukojemsuučenicipasivniprimateljinastavnihsadržaja(Vizek-Vidovićisur.,2002).Stogasesvevećavažnostpridajeintegracijisuvremenihmetodaučenjaipoučavanjakakobiodgojno-obrazovniprocesbioštoučinkovitijiicjelokupniji(Pastuović2006;Pivac,2000;Terhart,2001).Zbogpovećanogaopsegainfomacijakojeokružujumladegeneracijeusuvrmenomdruštvu,nužnojeobrazovatimladegenera-cije kritički promišljati. Topodrazumijevaaktivno slušanje, analiziranje, zauzimanjestava,promišljanjeipreispitivanje.Giroux(2011)propitujeodnosemoćiiobrazova-nja,indoktrinacijeiemancipacijeteističedaznanjenijestatično,dajepodložnopro-mjenama,odtransformacijadonegacijaranijihotkrića,iskustavailispoznaja.Polaziodpretpostavkedajepotrebnostalnoprovjeravatipouzdanostznanja,informacijaimoći. Navodi da se kritičkomišljenje sustavno zanemaruje u društvu i školstvu, azalaže se zamodelu kojemnastavnici i učenici aktivnopreispitujuodnose izmeđuteorijeiprakse.Ističedajepedagogijaiznimnovažnaustvaranjukritičkogamišljenjajerbezkritičkogamišljenjanijemogućopstanakdemokratskogadruštva.Pritomsezalažezaalternativnemodeleprenošenjaznanjaidruštvenihodnosaizasukonstruk-cijsko preoblikovanje znanja (a ne dominantno reproduciranje). Suradnički modelpoučavanjausmjerenjenarješavanjeproblema.Mladimasekrozobrazovanjetrebaomogućiti dabuduosposobljeni uočiti važnost novih iskustava i dabudu sposobni


209

odbacitinevažneinformacije,darazvijajunovekompetencijezaživotudruštvuznanjatedabudusposobniprimijenitiiintegriratiznanjaizrazličitihdisciplinananačindarazvijajukritičkomišljenje(Pekoisur.,2014).PremaFreire(2014),kritičkapedagogijaprevladavasuprotnostinarelacijamaučitelj-učenik.Tosepostižedijalogomitakosestvaraodnospovjerenjailisukonstrukcijskimodel,stvarasesuradnja.Nitkonijesu-bjektniobjektprijenosaznanja,informacijailipodataka.Suradničkoučenjeseodvijauparovimailiskupinamasciljemrješavanjaproblema,postizanjazajedničkihspozna-ja,dogradnjeznanja,istraživanjaradnihtema,stvaranjainovacija,asveuciljuposti-zanja zajedničkihobrazovnihpostignuća (Johnson i Johnson,1998;Meredith i sur.,1998).Usukonstrukcijskommodeluvidljivjedoprinossvakogapojedincakoddono-šenjaskupnihodluka.Pekoisur.(2006)navodedasemetodesuradničkogaučenjamogukoristitinasvimrazinamanastave,usvimpredmetimaterazličitimobrazovnimprogramimaiokruženjima,asastojeseoddobrokonstruiranihtehnikakojesvina-stavnicimogubrzousvojitiiprimijeniti.Znanstvenaistraživanja(Cota-Bekavacisur.,2002;Meredith i sur., 1998; Peko i sur., 2006; Slavin, 1999; Storm i Storm, 1998;Terhart,2001)pokazujudasuradničkoučenjedoprinosipovećanimučeničkimpostig-nućima,pozitivnimmeđuvršnjačkimodnosima,boljojradnojatmosferitepozitivnimpsihološkimučincima. Tomvrstomučenja poboljšava se komunikacija između svihdionikaodgojno-obrazovnogaprocesa,jačasesocijalnasposobnostivještineučenika,učinkovitijeseusvajaznanjeirazličitevještine,potičerazvojkritičkogaikreativnogamišljenja te povećavamotivacija za rad.U suradničkim odnosima nema gubitnika.Neuspjehsenetretirakaoporazjerjeonpoticajankaolekcijai/iliškolaživota.Dobrisusuradnicitolerantni,uvažavajumišljenjadrugih,odlukenedonoseprijekonzulta-cijaiprijedlogasuradnika,imajupovjerenjauljudeskojimarade,spremnisudrugimapomoći,aliiprihvaćajupomoćoddrugih.Spromjenamauobrazovanjuisvevećomdostupnostitehnologijemijenjajusenačiniučenjaipoučavanja.Stogasepojavljujudrugačijiobliciučenjakojiuključujukorištenjeinformacijsko-komunikacijsketehnolo-gije(IKT)unastavnomprocesu.Upotrebainformacijsko-komunikacijsketehnologijeunastavijedanjeodnovihnačinaučenjaipoučavanjausuvremenodoba(Breslauner,2011;Kostović-Vranješ i Tomić., 2014;Roth i sur., 2014). PremaČelebić i Rendulić(2011)iSmiljićisur.(2017)IKTobuhvaćaupotrebusvihvrstainformacijaitehničkihsredstavakojaomogućavajuosobamaraspolagati,dijelitiikomuniciratiinformacija-ma koje podrazumijevaju informacijske tehnologije, telefon, mobitel, elektroničkemedije,audioivideouređajeterazneinovacijeutemeljenenamrežnimtehnologija-ma.IKTunastaviomogućavaučenicimaaktivnoučenje,kreativnost,eksperimentira-nje,znatiželju,učenjeigromiistraživanjem,aktivnusuradnju,komunikacijuiskupin-skirad,sigurnodigitalnookruženje,korištenjeinteraktivnihsadržajazaučenje,fleksi-bilnost,novenačinevježbanja vještinaprekomrežnihoruđa i virtualnihokolina zaučenje (CARNet,2018;Oakly i Lim,2013;Semenov,2005).Upotreba IKT-audana-šnjemobrazovanjugeneralnobisemoglasažetiudvjemakategorijama:klasičnana-stava – nastava u klasičnoj učionici, u kojoj glavnu ulogu ima nastavnik i knjiga, atehnologijauučionicinijeprisutnavećsekoristisamozapripremanjenastave(eng.f2f–facetoface);inastavapotpomognutainformacijsko-komunikacijskomtehnolo-

Ana Čelik

210

gijom(eng.ICTsupportedteachingandlearning)ovisnoonačinu,potrebamaiinten-zitetu korištenja, a u koju također spadaju i hibridna (eng.hybrid,mixedmode iliblendelearning)nastavatenastavanadaljinu(eng.online).Hibridnanastavapodra-zumijevakombinacijuklasičneielektroničkenastave,odvijaseuučioniciiizvanučio-nice,aučiseidigitalnimobrazovnimmaterijalima.Nastavanadaljinupodrazumijevaorganizacijuiučenjeisključivoračunalnomtehnologijomitelekomunikacijskimmre-žama(Hoić-Božić,2015).Promatranospedagoškogagledišta,zaodgojno-obrazovniprocesmladeosobevažnojebitiuparalelisrazvojemtehnologije,novažnojeidaupotrebaIKT-aunastavineodneseprevagukarazvijanjupretjeranogaindividualizmakod učenika te da se ne zanemari socijalna dimenzija nastave. Sukladno tomu, zaodgojno-obrazovniprocesneophodnojekontinuiranopraćenje,proučavanjeiistra-živanjesvihmetoda,tehnikateoblikaučenjaipoučavanjakojesetrebajusustavnorazvijatiidograđivatiparalelnosrazvojemsuvremenihnastavnihtehnologija,asvesciljemosobnogarazvojaučenikazaživotudruštvuznanja.

METODOLOGIJA

CILJIHIPOTEZEISTRAŽIVANJACiljjeradaispitatipostojilistatističkarazlikauprocjeniaktivnostiiosobnogapostig-nućaučenikaadolescentskedobiprilikomdvajurazličitihpristupaunastavi–ispitatikakogimnazijalciprocjenjujuosobnuaktivnostipostignućetijekomnastavekojaseobrađujeprimjenomsuradničkogaučenjauzkorištenjeinformacijsko-komunikacijsketehnologijeiprimjenomsuradničkogaučenjauklasičnojnastavi.Uradusepolaziod(afirmativne)hipotezedaučenicikojisudjelujuunastavisuradničkogaučenjakoristećiIKTprocijenjujuvećimosobnopostignućetijekomnastavenegoučenicikojisudjelujuuklasičnojnastavisuradničkogatipa.

SUDIONICI,VRIJEMEIMJESTOISTRAŽIVANJAUzoraksudionikačini38učenika(njih19usvakomerazredu)udvamaprvimrazredi-magimnazijskogaprogramaSrednješkoleIvanec.Istraživanjejeprovedenotijekomtravnjaisvibnja2018.godineuprostorijamaSrednješkoleIvanec(uklasičnojučioniciiUčionicibudućnosti).1

POSTUPAKIINSTRUMENTISTRAŽIVANJAIstraživanjeuključujeradsučenicimanapredmetulatinskijeziktijekomosamnastav-nih sati u svakome razredu. 1. g2 razred s 19 učenika predstavlja skupinu koja jesudjelovalaunastavisuradničkimučenjem(operacionaliziranometodomradausku-1 Učionicabudućnostisimboličanjenazivzaučionicučijaupotrebaomogućavainteraktivnurazmjenuznanjaitransformacijucjelokupnoganastavnogaprocesaitradicionalnenastave,aopremljenajenavisokojraziniinformatičko-komunikacijskomtehnologijomkojaomogućujenovikonceptinteraktivnenastaveistjecanjevještinazaživotudruštvuznanja(SŠI,2018).


211

pinama)koristećiIKT(interaktivnapločaizaslon,interaktivnestolice,laptop,virtualnenaočale, digitalna platforma, oruđe paketa Office, iSpring,2 PainNet,3 Yammer,4Googledisk,Bubbl.us,5Testmoz,6MatchTheMemory,7Wizer,8ie-rječnik).1.g1raz-reds19učenikapredstavljaskupinukojajesudjelovalaunastaviukojojsusenastavnisadržaji obrađivali suradničkim učenjem (također radom u skupinama) u klasičnojnastavi(eng.facetoface–bezdigitalnihoruđaiobrazovnihsadržajateuzklasičnoprenošenjeznanjakoristećiknjigu,rječnikiprezentacijenastavnice).Obasurazredaučilaiobrađivalaistenastavnesadržajeizlatinskogajezikasnastavnimjedinicamaizdomene“Antičkakulturaicivilizacijaˮi“Iskustvotekstaˮ.UnutarnastavnihjedinicaučenicisuupoznavaliživotuantičkomRimuiradilinaprijevodimakraćihprilagođenihlatinskihtekstovakojisubilitematskivezaniuzsadržajkojijepojedinaskupinaobra-đivala. Učenici su u skupine svrstani metodom slučajnoga odabira. U obama raz-redimanastavujeorganiziralaivodilaistanastavnica.Nakonzavršenoganastavnogasataučenicisusamoprocjenomocjenjivalisvojdoprinos,aktivnostiosobnopostignu-ćezavrijemenastavetijekommjesecdanatakvenastavelatinskogajezika.Zaevalu-acijuobrađenenastavne jedinicekorišten jeupitnik konstruiran zapotrebe istraži-vanja(7tvrdnji9preuzetojeizupitnikaautoraPekoisur.,2006).Upitnikjesastavljenod31tvrdnjekojeseodnosenaaktivnostiosobnirazvojučenikazavrijemenastave.ProcjenusvojeaktivnostinanastaviučenicisuvršiliuzprimjenuLikertovedeskriptiv-no-numeričke skale od 5 stupnjeva. Tvrdnje zastupljene u upitniku vezane su uzosjećaje iodgovornostnanastavnomesatu snaglaskomnakreativnost, znatiželju,komunikaciju,međusobnusuradnjuipozitivnuradnuatmosferu,osobnopostignućetesuradnjuunutarradneskupine.


Istraživanjejeprovedenosciljemispitivanjesamoprocjeneaktivnostiiosobno-gapostignućaučenika tijekomnastaveukojoj jeprimijenjenosuradničkoučenjeudvamarazličitimoblicimaučenjaipoučavanjaunastavi:nastavauzpomoćIKT-aidigi-2 iSpring jeoruđekojiomogućavadasePowerPointprezentacijapretvoriuflashdokumentitimeseomogućilakšimrežniprijenosilakšeseprateaktivnostiučenika.

3 PainNetjeoruđezaobraduslikekojimseizrađujuvizualnisadržaji.4 Yammerjedruštvenamrežakojaomogućujedijeljenjeisuradnjunadatotekamatestandardnemoguć-nostidruštvenihmreža,adolaziuokvirupaketaMicrosoftOffice365.

5 Bubbl.usjedigitalnooruđezaizradumentalnihmapa.6 Testmozjedigitalnooruđekojiomogućavaizraduirješavanjekvizova.7 MatchTheMemorydigitalnojeoruđekojeomogućujeizraduigrememorijeukombinacijamasaslika-mai/ilitekstom.

8 Wizerjedigitalnooruđekojeomogućujeizraduinteraktivnihradnihlistićakojisemogukoristitiuna-staviilikodkuće.

9 Osjećaosamodgovornost(2.);Tijekomradaosjećaosamtremu(4.);Bilomijejasnoštotrebamčiniti(5.);Bilomijezanimljivo(7.);Biosamznatiželjan(8.);Uvažavaosamprijedlogedrugih(10.);Skretalismostemezadatka(12.).

Ana Čelik

212

talnihobrazovnihsadržajateklasičnanastava.Odukupno31tvrdnjekojeseodnosenasamoprocjenuaktivnostiučenika idoprinosnastavi,premaprosječnimrezultati-ma,28tvrdnjiodnosiprevaguukoristučenjuinastavipotpomognutojinformacijsko-komunikacijskomtehnologijom,asamo1tvrdnjaideuprilogklasičnojnastavi.Podat-ciuTablici1prikazujurezultateprosječnihvrijednostisamoprocjeneaktivnostiučeni-kaobajurazrednihodjelateznačajnostrazlikeizmeđuispitivanihskupina.

Tablica1. Rezultati prosječnih vrijednosti samoprocjene aktivnosti učenikapostignutisuradničkimučenjemuklasičnojnastavi (1.g1razredniodjel,N=19) iunastavikoristeći IKT (1.g2 razredniodjel,N=19) teznačajnostrazlikeizmeđuskupina.

Br. TVRDNJA Razredniodjel

Aritmetičkasredina(M) SD t

1. POTICAOSAMDRUGEUNUTARMOJESKUPINE

1.g1 3,73 1,0451,637

1.g2 4,26 0,933

2. OSJEĆAOSAMODGOVORNOST1.g1 4,26 1,147

1,6741.g2 4,73 0,452

3.BIOSAMPONOSANNAUSPJEHMOJESKUPINEKADASMOIZLAGALINAŠRAD

1.g1 4,89 0,3150,000

1.g2 4,89 0,315

4. TIJEKOMRADAOSJEĆAOSAMTREMU

1.g1 2,10 1,149 0,5751.g2 2,31 1,108

5. BILOMIJEJASNOŠTOTREBAMČINITI

1.g1 4,78 0,418 0,4081.g2 4,84 0,374

6. POMAGAOSAMDRUGIMAIZVANMOJESKUPINE

1.g1 1,47 0,772 2,872**1.g2 2,47 1,306

7. BILOMIJEZANIMLJIVO 1.g1 3,57 0,961 5,032***1.g2 4,78 0,418

8. BIOSAMZNATIŽELJAN 1.g1 3,10 1,286 4,516***1.g2 4,57 0,606

9. ISTICAOSAMSEURADUSVOJESKUPINE

1.g1 2,94 1,508 1,1971.g2 3,42 0,837

10. UVAŽAVAOSAMPRIJEDLOGEDRUGIH

1.g1 4,00 1,201 2,0511.g2 4,63 0,597

11. OSJEĆALISMOZAJEDNIČKINAPREDAK

1.g1 4,36 1,0111,449

1.g2 4,73 0,452

12. SKRETALISMOSTEMEZADATKA1.g1 1,52 0,696

0,2471.g2 1,47 0,611

13. BILOMIJETEŠKOKONCENTRIRATISENARAD

1.g1 1,57 0,6920,633

1.g2 1,42 0,837

14. ZADOVOLJANSAMRADOMSVOJESKUPINE

1.g1 4,73 0,5610,618

1.g2 4,57 0,961


213

Br. TVRDNJA Razredniodjel

Aritmetičkasredina(M) SD t

15.TIJEKOMIZVRŠAVANJAZADATKAMOJEVJEŠTINEISPOSOBNOSTISUDOŠLEDOIZRAŽAJA

1.g1 3,78 1,0310,988

1.g2 4,10 0,936

16. BILOMIJELAKODOĆIDOODGOVORA

1.g1 3,68 0,9452,740*1.g2 4,42 0,692

17. BIOSAMKREATIVAN1.g1 3,47 1,263

2,579*1.g2 4,36 0,830

18. RAZGOVARALISMOOZADATKUUNUTARSKUPINE

1.g1 4,47 0,9040,8971.g2 4,68 0,477

19. BILOMIJEOPTEREĆENJERADITI1.g1 1,52 0,512

0,2341.g2 1,57 0,837

20. BRZOSAMSHVATIOTEMUKOJUSMORADILI

1.g1 4,31 0,7492,097*1.g2 4,73 0,452

21. TRUDILISMOSEBITIKREATIVNIJIODDRUGIHSKUPINA

1.g1 3,68 1,1081,9971.g2 4,31 0,820

22.IMAOSAMDOVOLJNOMATERIJALAISREDSTAVADAIZVRŠIMZADATAKKAKOSAMZAMISLIO

1.g1 4,21 1,0841,879

1.g2 4,73 0,561

23. DRUGISUSLAKOĆOMSHVATILINAŠEIZLAGANJE

1.g1 4,21 1,4362,028

1.g2 4,89 0,315

24. KVALITETNOJEPROŠLANASTAVAGENERALNO

1.g1 4,36 1,3821,441

1.g2 4,84 0,374

25. DOPRINJEOSAMRADUSVOJESKUPINE

1.g1 4,31 1,2491,200

1.g2 4,68 0,477

26. IZLAGANJADRUGIHSKUPINABILASUJASNA

1.g1 4,42 1,3040,803

1.g2 4,68 0,582

27. IZLAGANJADRUGIHSKUPINABILASUZANIMLJIVA

1.g1 4,21 1,2281,698

1.g2 4,73 0,561

28.

TRUDIOSAMSEKROZRADUSVOJITIŠTOVIŠEZNANJAOTEMIKAKOBIHKVALITETNOIZRADIOSVOJZADATAK

1.g1 4,26 1,3261,831

1.g2 4,84 0,374

29. PAŽLJIVOSAMSLUŠAOIZLAGANJADRUGHSKUPINA

1.g1 4,00 1,4520,720

1.g2 4,26 0,653

30. PROMIŠLJAOSAMOTOMEKAKOĆEISPASTIMOJZADATAKNAKRAJU

1.g1 4,15 1,4621,252

1.g2 4,63 0,760

31. TIJEKOMNASTAVERAZMIŠLJAOSAM“KADĆEZVONITIZAKRAJˮ

1.g1 2,26 0,7333,690**1.g2 1,36 0,760

Bilješka:p<0,05*,p<0,01**,p<0,001***,df=36

Ana Čelik

214

RezultatiuTablici1.pokazujudaskupinasudionikakojajesudjelovalausuradničkojnastavikoristećiIKTostvarujeboljeprosječnerezultatena28tvrdnji:1.-poticaosamdrugeunutarmojeskupine(M=4,26);2.-osjećaosamodgovornost(M=4,73);4.-tije-komradaosjećaosamtremu(M=2,31);5.-bilomijejasnoštotrebamčiniti(M=4,84);6. - pomagao sam drugima izvan moje skupine (2,47); 7. - bilo mi je zanimljivo(M=4,78);8.-biosamznatiželjan(M=4,57);9.-isticaosamseuradusvojeskupine(M=3,42);10.-uvažavaosamprijedlogedrugih(M=4,63);11.-osjećalismozajedničkinapredak(M=4,73);12.-skretalismostemezadatka(M=1,47);13.-bilomijeteškokoncentriratisenarad (M=1,42);15.-tijekomizvršavanjazadatakamojevještine isposobnosti su došle do izražaja (M=4,10); 16. - bilomi je lako doći do odgovora(M=4,42);17.-biosamkreativan(M=4,26);18.-razgovaralismoozadatkuunutarskupine(M=4,68);20.-brzosamshvatiotemukojusmoradili(M=4,73);21.-trudilismosebitikreativnijioddrugihskupina(M=4,31);22.-imaosamdovoljnomaterijalaisredstavadaizvršimzadatakkakosamzamislio(M=4,73);23.-drugisuslakoćomshvatili maše izlaganje (M=4,89); 24. - kvalitetno je prošla nastava generalno(M=4,84);25. - doprinjeo sam radu svoje skupine (M=4,68);26. - izlaganja drugihgrupabilasujasna(M=4,68);27.-izlaganjadrugihgrupabilasuzanimljiva(M=4,73);28.-trudiosamsekrozradusvojitištovišeznanjaotemikakobihkvalitetnoizradiosvojzadatak (M=4,84);29.-pažljivosamslušaoizlaganjadrugihskupina (M=4,26);30. - promišljao sam o tome kako će ispastimoj zadatak na kraju (M=4,63);31. -tijekomnastaverazmišljaosam“kadćezvonitiˮ(M=1,36).SkupinasudionikakojajesudjelovalaunastavibezkorištenjaIKT-aostvarujeboljiprosječnirezultatna1tvrdnji:tvrdnja14.-zadovoljansamradomsvojeskupine(M=4,73).Na2tvrdnjeobjeskupinesudionikaostvarujujednakiprosječnirezultat:tvrdnja3.-biosamponosannauspjehmojeskupinekadasmoizlagalinašrad(M=4,89)itvrdnja19.-bilomijeopterećenjeraditi(M=1,5).KodskupinesudionikakojajesudjelovalausuradničkojnastavikoristećiIKTnajviše(M>4,5)prosječnevrijednosti,akojeiziskujupozitivnevrijednosti,10ostvarenesunatvrdnjama2.,3.,5.,7.,8.,10.,11.,14.,18.,20.,22.,23.,24.,25.,26.,27.,28. i30.Slabija prosječna vrijednost (M<3,5) ostvarena je na tvrdnjama 6. (pomagao samdrugimavanmojeskupine)i9.(isticaosamseuradusvojeskupine).Kodsudionikakojisusudjelovaliuklasičnojsuradničkojnastavinajviše(M>4,5)prosječnevrijednostikojetakođeriziskujupozitivneodgovorenaskali,ostvarenesunatvrdnjama3.,5.i14.Slabijaprosječnavrijednost(M<3,5)ostvarenajenatvrdnjama8.(biosamznati-željan),9.(isticaosamseuradusvojeskupine)i17.(biosamkreativan).

Kodtestiranjaznačajnostirazlikeizmeđuskupina,rezultatit-testapokazujudasestatističkarazlikapojavljujekod7tvrdnji.Vrloznačajnastatističkarazlikasobziromnaupotrebunastavnetehnikeitehnologijejavljasekod2tvrdnje:BilomijezanimljivoiBiosamznatiželjan.Skupinisudionika(M=4,78;SD=0,418)kojisusudjelovaliusu-radničkojnastavikoristećiIKTnastavajebilazanimljivijat(36)=5,032(p<0,001)nego10Tvrdnje12.,13.,19.i31.uvrjednovanjunaskaliiziskujuštomanjuvrijednostdokpreostaletvrdnjeiziskujuštovećevrijednosti.


215

štojetobiloskupinisudionika(M=3,57;SD=0,961)kojajesudjelovalausuradničkojnastavibezkorištenjaIKT-a.Vrloznačajnastatističkarazlikajavljasepopitanjuznati-želje učenika. Naime, skupina sudionika (M=4,57; SD=0,606) koja je sudjelovala usuradničkojnastaviostvarenojpomoćuIKT-abilajeznatiželjnijat(36)=4,516(p<0,001)popitanjusvladavanjaiobrađivanjanastavnihsadržajaoddrugeskupinesudionika(M=3,10; SD=1,286) koja je sudjelovalau klasičnoj suradničkojnastavi. Značajna jestatističkarazlikakod2tvrdnje:Pomagaosamdrugimaizvanmojegrupe iTijekomnastaverazmišljaosam“kadćezvonitizakrajˮ.Skupinasudionika(M=2,47;SD=1,306)koja jesudjelovalaunastavisuradničkogatipas IKT-ombila jesklonijat(36)=2,872(p<0,01)pomagatiisurađivatisdrugimaizvansvojeskupine,negoštojetobilasku-pinasudionika(M=1,47;SD=0772)kojajesudjelovalaunastavisuradničkogatipabezIKT-a.Osim što subili skloniji kolektivnoj suradnji i pomaganju,manje t(36)=3,690(p<0,01)surazmišljaliotomekadaćedoćikrajsata(M=1,26;SD=0,760)negoštojeotomemislilaskupinasudionika(M=2,26;SD=0,733)kojananastavinijekoristilaIKT.Slabijastatističkarazlikapojavljujesekod3tvrdnje:Bilomijelakodoćidoodgovora;BiosamkreativaniBrzosamshvatiotemukojusmoradili.Skupinasudionikakojajekoristila IKT na nastavi (M=4,42; SD=0,692) lakše je t(36)=2,740 (p<0,05) došla doodgovorazarješavanjezadatakanegoštojetobilodrugojskupinisudionikakojanijekoristilaIKT(M=3,68;SD=0,945).Statističkarazlikaizmeđuispitivanihskupinajavljasepopitanjukreativnosti–skupinasudionikakojajesudjelovalaunastavikoristećiIKT(M=4,26;SD=0,830)bilajekreativnijat(36)=2,579(p<0,05)uizvršavanjuzadatakaoddrugeskupinekojajesudjelovalauklasičnojnastavi(M=3,47;SD=1,263)teubrziniusvajanjanovihsadržajagdjejepritomskupinasudionikakojajeunastavisuradni-čkoga pristupa koristila IKT (M=4,73; SD=0,452) bila brža t(36)=2,097 (p<0,05) uusvajanju,razumijevanjuishvaćanjunovogaobrađivanogasadržajanegoštojetobiladruga skupina sudionika koja je nastavne sadržaje usvajala suradničkimpristupomtijekomklasičnenastave(M=4,31;SD=0,749).

Dobiveni rezultati provedenoga istraživanja generalno pokazuju da primjenainformacijsko-komunikacijsketehnologijeuobrazovanjupozitivnodjelujenacjeloku-panrazvojpojedinca(CARNet,2016;CARNet,2018;Hoić-Božić,2015;Semenov,2005;Smiljčićisur.2017).Udigitalnomokruženjupojedinciučeistovremenoiaktivnotenatajnačinimajumogućnostsamostalnogakonstruiranjanovogaznanja.ProcesučenjauzpomoćIKT-aosposobljavaizahtijevaosposobljenostzasamostalnoučenje.Istraži-vanjejepokazalodakorištenjeIKT-aunastavidoprinosivećojmotiviranostiučenikazaradjerimjetakvavrstanastavazanimljivijaipoticajnijateiziskujepokazivanjeraz-ličitihvještinaisposobnosti.Učeniciosjećajukaodasudionastave,osjećajuodgovor-nostzaradizasvladavanjenastavnihsadržaja.UpotrebaIKT-ananastaviiziskujevisokstupanjekoncentraciještoimazaposljedicudjelotvorneradneatmosfere,većukrea-tivnost,bržuiboljukomunikacijutesnalaženjeunovimnastavimsadržajima.Sviuče-nicimogupodjednakoizrazitisvojamišljenjaiuvažitiprijedlogedrugihtepodjednakodoprinijetiuradu.PrilikompredstavljanjavlastitihradovauzpomoćupotrebeIKT-adolazidoizražajaučeničkakreativnosttekognitivnaselektivnostinformacija.Uuspo-

Ana Čelik

216

redbi dviju ispitivanih skupina najveća se razlika pojavljuje u područjumeđusobnesuradnje,motiviranosti i kreativnosti. Iako suobje skupine sudionika sudjelovaleunastavisuradničkogakaraktera,sudionicikojisutijekomnastavekoristili IKTbili suotvoreniji zakolektivnusuradnju i komunikaciju.Također,prilikomusvajanjanovihsadržajabilisuznatiželjnijiibiloimjezanimljivijeobrađivatinovesadržaje.Kognitivnosubržepercipiralinovoobrađivanetemeilakšesudolazilidoodgovorakakobipostigliuspješanrezultat.

Ukontekstupovezivanjasuvremenihmetodaunastavi iprimjeneinformacij-sko-komunikacijsketehnologijeunastavu,premarezultatimaistraživanja,namećesezaključakdanijedovoljnosamoimplementiratiIKTunastavu,većjepotrebnoraditinaintegracijiIKT-ausuvremenemetodeučenjaipoučavanja.

ZAKLJUČAK

Udanašnjejevrijemeneophodnoučitiaktivnoibrzotebitiprilagodljivraznimsituacijama.Sdolaskomnovihoblikaisredstavaprijenosaznanjamijenjajuseneka-dašnjemetodeitehnikeučenjaipoučavanjakojejepotrebnoupotpunitiistalnousa-vršavati.IstraživanjejepotvrdilodakorištenjeIKT-aunastavidoprinosivećojaktivno-stiiosobnompostignućuučenikatedapotičekodučenikaznatiželju,kritičorazmišlja-nje,motiviranostzaeksperimentiranje,kreativnostitežnjuzausvajanjemiučenjemnovihznanja,alijeiukazalonatodaIKTnijepotrebnosamoimplementiratiuobra-zovanje iunastavuvećda ju jepotrebno integriratiusuvremenemetodeučenja ipoučavanja.Učeniciizdigitalnihizvoraučeaktivnoitragajuzanovimznanjima.Učin-kovitaprimjenaIKTtehnologijeuobrazovanjuomogućujebržeilakšepostizanjeod-gojno-obrazovnih ciljeva.Upotreba IKT-auobrazovanjuosiguravabeskonačnemo-gućnostikojejenužnodograđivatinaraznepedagoškepristupeunastavi.BudućnostobrazovanjatemeljisenaupotrebiiprimjeniIKT-ajernjihovutjecajnaodgojno-obra-zovniprocespoprimasvevećiznačaj.Stogajenužnopromišljatipedagoškiimetodičkikakobimladegeneracijebileodgajaneiobrazovanezacjeloživotnoučenjetestjeca-njepraktičnihisloženihvještina.Kadasepromatrabudućnostobrazovanjaspedago-škeperspektivepotrebnojenaglasitidaseimplementacijasuvremeneinformacijskeikomunikacijsketehnologijeuodgojno-obrazovniradmorakoristiticiljanoteusvrhepoboljšanjakvaliteteobrazovanja,anesmijeseshvatitikaopomodarstvoilipraćenjetrendovausvrheeksperimentiranja.Istraživanjejepokazalodaučenicivještoihrabrovoleistraživatisvemogućnostikojeimsuvremenatehnologijapružatenatajnačinstjecatiraznaznanjakrozsuradničnkeoblikeučenja.Prematome,budućnostsuobra-zovanjaeduciraniučitelji,profesoriinastavnicikojimotiviranostječuiprenosenovevještineiznanjanazanimljivipoticajannačin.


217

LITERATURA

BrašRoth,M.idr.(2014).Pripremazaživotudigitalnomdobu.Zagreb:Nacionalnicentarzavanjskovrednovanjeobrazovanja–PISAcentar.

Breslauner, N. (2011). Obrazovanje uz pomoć informacijsko-komunikacijskih tehnologija.ZbornikradovaMeđimurskogveleučilištauČakovcu,2(2),27-31.

Cota-Bekavac,M.(2002).Istraživanjasuradničkogučenja.Napredak,142(1),32-40.CARNet. (2016). E-učitelj – suvremena nastava uz pomoć tehnologije (priručnik). Zagreb:

CreativeCommons.CARNet.(2018).Hrvatskaakademskaiistraživačkamreža.Preuzeto2.ožujka2018.s

https://www.e-skole.hr/hr/rezultati/ikt-u-ucenju-i-poucavanju/Čelebić,G. iRendulić,D. I. (2011). ITdesk.info–projektračunalnee-edukacijesaslobodnim

pristupom–Priručnikzadigitalnupismenost.Zagreb:Otvorenodruštvozarazmjenuideja(ODRAZI).

Freire, P. (2014). Pedagogy of Hope: Reliving Pedagogy of the Oppressed. Great Britain:Bloomsbury.

Giroux,H.(2011).OnCriticalPedagogy.NewYork:BloomsburyAcademic.Kostović-Vranješ,V. i Tomić,N. (2014).Osposobljavanjeučitelja zaprimjenu informacijsko-

komunikacijsketehnologijeunastaviprirodeidruštva.Školskivjesnik,63(3),287-307.Oakley,G.iLim,C.P.(2013).InformationandCommunicationTechnologies(ICT)inprimary

educationopportunitiesandsupportingconditions.UL.Y.Tay.iC.P.Lim(Ur.),CreatingHolistic Technology-Enhanced Learning Experiences (str. 1-18). Netherlands: SensePublishers.

Hoić-Božić,N.(2015).E-Learning.SveučilišteuRijeci,PortalAHYCO.Preuzeto20.studenoga2017.shttp://ahyco.uniri.hr/portal/Glavna.aspx?IDClanka=18

Meredith,K.S.idr.(1998).Suradničkoučenje.Zagreb:OtvorenodruštvoHrvatska.Pastuović,N.(2006).Kakododruštvakojeuči.Odgojneznanosti,8(2),421-441.Peko,A.idr.(2006).Suradničkoučenjeumlađojškolskojdobi.Životiškola,1-2(15-16),17-28.Peko,A.idr.(2014).Kulturomnastave(p)oučeniku.Osijek:Učiteljskifakultet.Pivac,J.(2000). Inovativnomškolomudruštvoznanja.Zagreb:Hrvatskipedagoško-književni

zbor.Semenov,A.(2005).Informationandcommunicationtechnologiesinschools–ahandbookfor

teachersorHowICTCanCreateNewOpenLearningEnvironments.Paris:UNESCO.Slavin,R.E.(1999).ComprehensiveApproachestoCooperativeLearning.Theoryintopractice,

38(2),74-79.Smiljčić,I.idr.(2017).ICTuobrazovanju.ZbornikradovaVeleučilištauŠibeniku,3-4,157-170.SrednjaškolaIvanec.(2018).SrednjaškolaIvanec.Preuzeto17.ožujka2018.shttp://www.ss-

ivanec.hr/dogadanja/648-otvorena-ucionica-buducnostiStorm, R. D. i Storm, P. S. (1988). Student Participation in the Evaluation of Cooperative

Learning.CommunityCollegeJournalofResearchandPractice,22(3),265-274.Terhart,E.(2001).Metodepoučavanjaiučenja.Zagreb:Educa.Vizek-Vidović, V. i dr. (2002).Aktivno učenje i ERR okvir za poučavanje. Zagreb: Forum za

sloboduodgoja.

Ana Čelik

218

Adolescent Cooperative Learning and ICT

Abstract:Theempiricalstudywasconductedwiththegoalof investigatingtheself-assessmentofengagementandself-assessmentofpersonalaccomplishmentbystudentsduringclassinwhichcooperativelearningwasappliedtotwodifferentapproachesinteaching:teachingwith thehelpof ICTanddigital educational contents; and traditional teachingwith theapplicationofclassictransferofknowledge.TheresultssuggetsthatstudentswhoengageincooperativelearningwiththeuseofICTmakehigherscoreinself-assessedengagementandpersonalaccomplishmentinclasscomparedtostudentswhoparticipatedincoopera-tivelearningwithouttheuseofICT.Theresultsofthet-testshowthatthereisastatisticallysignificant difference between the two groups of students in the area of cooperation,motivation,andcreativity. Keywords:future,instruction,education,development,learning

219

HUMANISTIČKA I HOLISTIČKA PERSPEKTIVA SOCIJALNOGA RAZVOJA DJETETA


AnaMirosavljevićOsnovnaškola“DragutinTadijanović”

SlavonskiBrod,Hrvatska

Sažetak:Slijedomdruštvenihpromjenapostmodernističkookruženjestavljapreddjecubrojneiza-zoveimijenjaživotneuvjete,aliiuloguvrtićaiškolekojisvevišetrebajupoprimatiobilježjaprosocijalnoga.Obiteljski,vršnjački,vrtićkiiškolskičimbenicičinejezgruindividualnogaisocijalnogarazvojadjetetanaputupremaostvarenjupunihpotencijalaiformiranjuucje-lovituosobu.Uobiteljipočinje,apotomudječjemvrtićuiuškolitedrugimsocijalnimpo-dručjimakontinuiranosenastavljasocijalnirazvojdjeteta.Mogućegajeanaliziratisaspek-taužegaiširegaokruženjakojeizravnoilineizravnoutječenaprilagodbudjetetadruštve-nojsredini.Socijalnoponašanje,kojeseogledaudjetetovimumijećimaprilagodbe,nijenasljednaosobina,negoseuči,štoomogućavaroditeljimaiodgojno-obrazovnimstručnja-cimapedagoškidjelovatiusmjerudjetetovausvajanjanovihsocijalnihvještina.Onesumuitekakopotrebnezasnalaženjeuživotnimuvjetimaukojimaseafirmiratijekomodrastanjateujednopredstavljajutemeljzaostvarivanjenjegovihpotencijala.Suvremenaškolauklju-čujehumanističkiiholističkikonceptodgojaiobrazovanjauokvirukojihjesocijalnirazvoj,kaocjeloživotniproces,izuzetnovažančimbenik.Jedinstvenostsesvakogapojedinogadje-tetamanifestirauostvarenjunjegovihindividualnihmogućnostikojeishodujusveukupnimzadovoljstvomdjeteta kao upotpunjene i samoostvarene osobe. U radu su razmotrenaobilježjahumanističkogaiholističkogapristupapovezanascjelovitimrazvojemdjetetakojiproizlaziizodgovornogaodnosarazličitihdruštvenihskupina.Ključneriječi:cjelovitirazvojdjeteta,dijete,samoostvarenje,socijalnoponašanje,socijalnirazvoj

UVOD

Današnjedruštvouslijednizabrzorastućihpromjenainovihtrendovanamećedjetetusvesloženijuulogutijekomprocesauključivanjaudruštveniživot.Uočavajućiaktualnuproblematiku,suvremenapedagogijaipsihologijanaglašavajuvažnostdjete-tova individualnoga i socijalnogarazvoja.Nezaobilazan interessocijalnepedagogijesvakako su načini na koje pojedinac funkcionira u socijalnom okruženju. Jedan odmnogihizazovadanašnjiceomogućitijedjetetupozitivneiprihvatljiveživotneuvjetekojidoprinosenjegovomosobnomisocijalnomrazvitku.Jelizabrinutostzakvalitetusocijalnogarazvojadjetetakaoindividuedeklarativnailiuistinuopravdanatežnjomiodgovornošćurazličitihsocijalnihskupina(obitelj,dječjivrtić,škola,vršnjačkegrupe)za cjelovit razvoj djeteta, pitanje je koje se sve više nameće odgojno-obrazovnimstručnjacima.

Ana Mirosavljević

220

Dječjisocijalnirazvojobuhvaćaponašanja,stavoveiafektesjedinjeneudječjojinterakcijisodraslimaivršnjacima(Brajša-Žganec,2003:23).KatziMcClellan(1999)s aspekta cjelovitoga promatranja djeteta definiraju razvoj socijalnih kompetencijakodistogakaointerakcijuindividualnihobilježja,socijalnihvještinaivršnjačkihodno-sa.Svisuonijednakovrijedničimbenicikojiutječunasocijalnirazvojdjeteta.Polazištepremakojemusesocijalnaponašanja,asamimtimeisocijalnekompetencijenedo-bivajurođenjem,negostječu(Vastaisur.,1997)omogućavaroditeljima,stručnjacimaupodručjuodgojaiobrazovanjapaiširojokoliniplanskiisvjesnodjelovatiuciljuuna-prjeđenjaipoboljšanjasveukupnogasocijalnogarazvojadjeteta.Natragutoga,Har-gieisur.(1986premaFerićiKranželićTavra,2003)opisujusocijalnaponašanjakaonaučena, kontrolirana od strane pojedinaca, situacijski i interakcijski prikladna teusmjerenacilju.

Humanističkaiholističkapedagogijazalažućisezacjelovitodjelovanjeobitelji,školeisocijalnogaokruženjatežesvevećojkvalitetipozitivnihinterakcijskihodnosajer upravo su obilježja razvijenosti socijalnoga razvitka uspostavljanje i održavanjespomenutihodnosa,štočiniosnovuzaostvarivanjebrojnihdjetetovihpotreba,inte-resaipotencijala(Buljubašić-Kuzmanović,2012).Samuprilagodbudjetetadruštvenojokolini uvjetuju razvojni čimbenici proizašli iz interakcijskih odnosa, a zadovoljenjenjegovihpotrebazapripadnošću,priznanjem i zabavomGreene (1996)pronalaziusuradništvu.Uholističkompristupuodgojno-obrazovnomprocesunaglasakjestavljennainterakcijskikarakterodgojnogadjelovanja(Bratanić,2005)gdjejeučiteljinicijatorimotivatorsvomučenikukakoupodručjuobrazovanja,tako iupodručjuodgojauokvirukojegaserazmatraisocijalnirazvojdjeteta.Odgoj,premaVukasoviću(1994:39), podrazumijeva proces formiranja čovjeka, izgrađivanja i oblikovanja ljudskogabićasasvimnjegovimtjelesnim,intelektualnim,moralnim,estetskimiradnimosobi-namačijijeciljizgrađivanjepotpuneljudskeosobnosti.Uskladustim,humanističkiodgojsvojomusmjerenošćupremarazvojudjetetovihpotencijalausredištezanima-nja smješta ostvarenje ljudskih mogućnosti, odnosno samoaktualizaciju (Fulgosi,1997)kaonajvišistupanjpsihičkogarazvojaosobe.Humanističkipsiholozinjezinukul-minacijuvideuproduktivnomiosmišljenomživotupojedinca.Jednakotako,holističkisesmjerudječjemrazvojupodudarashumanističkimjerpromatraitretiradijetekaosocijalno,potpunoijedinstvenobiće.

KONTEKST RAZVOJA PROCESA SOCIJALIZACIJE

Socijalizacijajesloženiprocesučenjakojimkrozinterakcijusdruštvenomokoli-nompojedinacusvajaznanja,stavove,vrijednostiiponašanjaneophodnazasudjelo-vanjeuživotudruštva(HewstoneiStröbe,2001).Tojeprocescjeloživotnogaučenjakojipočinjeoddjetetovanajranijegarazdobljateključnuuloguimaunjegovojperso-nalizacijiiindividualizaciji.Analizomstručneliteraturekojaproučavasocijalnirazvojdjeteta dolazi se do više analognih definicija i značenja pojma socijalnoga razvojadjeteta.Poticanjeistogaprocesaprvenstvenojevezanouzpoticanjerazvojasocijalne


221

kompetencijeisocijalnihvještina.Obaizrazaimplicirajusposobnostnošenjasrazliči-timsocijalnimsituacijama(Klarin,2002a).Ipak,Jurčević-Lozančić(2011)razlikujetedvijeodrednicepričemusocijalnevještineodređujekaojedinstvenaponašanjapoje-dinca,akompetencijunačinomnakojipojedinacprimjenjujevještinuusocijalnomokruženju. Slično tome, Buljubašić-Kuzmanović i Blažević (2015) socijalne vještinedefinirajukaosocijalnaponašanjakojapridonosesocijalnojkompetentnosti.

CaldarellaiMerrell(1997)klasificirajusocijalnevještineupetdimenzija:odnosisvršnjacima,samokontrola,akademskevještine,suradnjaisamopouzdanje.Svesuumeđusobnoproporcionalnomodnosuteizravnoilineizravnousavršavanjejedneodnjihutječenarazvitakpreostalih.Primjerice,Riggio(1986)držidaseosobesrazvije-nomsocijalnomkontrolommogulakoprilagoditigotovosvakojdruštvenojsituacijitekaotakveujednoutjecatinasmjersocijalneinterakcije.Kakobisepomoglodjeciuučenjusocijalnihvještina,razvijenesurazličitestrategijeučenjaistih.Širokousvijeturasprostranjenjeiprimjenjivantreningsocijalnihvještina,kakozadjecupredškolsko-ga,takoizadjecuškolskogauzrasta.Svrhajenjegovaprovođenjapoboljšanjejedin-stvenihvještinaprosocijalnogaponašanjakaoštosuizražavanjeemocija,dijeljenje,suradnja,iniciranjekonverzacije,asertivnost,itd.(FerićiKranželićTavra,2003).

Istražujućisamoregulacijuirazumijevanjeemocija,kaobitnesastavnicesocijal-no-emocionalnihkompetencijakoddjecepredškolskedobi,Brajša-Žganec iHanžec(2015)zaključujudasesocijalno-emocionalnevještinemoguučitirazličitimprogrami-masocijalno-emocionalnogaučenja.Nadalje,rezultatipokazujudajerazvojistihvje-štinavažanzasmanjenjeagresivnogaponašanjameđudječacimapredškolskogauzra-sta.Razmatrajućiistuproblematiku,Farmer(2000)jednuodnajizravnijihintervencijautretmanuagresivnogaineprihvatljivogaponašanjadjecenalaziupravoutreningusocijalnihvještina.

TemeljemrezultataistraživanjaBabarovićisur.(2009)konstatirajudaškolskapostignućaučenikaoviseoobilježjimaučenika,obiteljskojisocijalnojokoliniizkojeučenikdolazi,obilježjimaučiteljateobilježjimaškole.Wentzel(1993)provodiistraži-vanjeukojemuispitujeodnosškolskoguspjeha,konkretnijeocjenaibodovanastan-dardiziranim testovima znanja te socijalnoga i antisocijalnoga ponašanja učenika.Uzimajućiuobzirsociodemografskaobilježjaučenika,propitivanesunjihovevlastiteprocjeneprosocijalnogaponašanja,arezultativišestrukeregresijskeanalizeukazujunapovezanostsocijalnihvještinaiuspjehanastandardiziranimtestovimaznanja.Natragutoga,Bloomquist(1996)naglašavavažnuulogutreningasocijalnihvještinaupo-boljšanjuakademskogarazvojadjeteta.SličnosmatrajuBuhrowisur.(1998)kojisoci-jalnevještinevidebitnimčimbenikomuspjehauškolikaoičimbenikomprihvaćenostiodstranevršnjaka.

Doprinos različitih programa treninga socijalnih vještina razvoju socijalne di-menzijedjetetadanas jepotrebnijinegoranije, i tonesamodjeci imladima,negocjelokupnojpopulaciji(Žižak,2003).Istaautoricaističedajenemogućedomislitiuni-verzalneprogrameučenjasocijalnihvještina,negodaoniuvijektrebajubiticiljani ijedinstveni.Utomuznačajnufunkcijuosimobitelji imajuodgojitelji iučiteljikojine

Ana Mirosavljević

222

brinusamoorazvojudjetetovihkognitivnihmogućnosti,većsvjesnoiplanskiprido-nosenjegovojsocijalizaciji(Jurčić,2012).

UTJECAJI RAZLIČITIH SOCIJALNIH SKUPINA

Zajednicakaojedanodglavnihčimbenikasocijalizacijeimaključnuuloguuso-cijalnom razvoju djeteta. Stoga je za omogućavanje dugoročnoga i najpovoljnijegasocijalnoga,kognitivnogaiemocionalnogarazvojaneophodnorazmatratiiuvažavatidubokedječjepotrebezaosjećajemzajedništva(KatziMcClellan,1999).Zausvajanjevještinaiznanjapotrebnihzaučinkovitoisamostalnodjelovanjeuzajednicinužnesurazličiteinterakcijekojeukonačnicičinedruštveniživotpojedinca(Klarin,2006).Istaautoricasmatraroditelje,učiteljeivršnjakeprediktorimadječjegasocijalnogarazvoja,neovisnoodjetetovojdobi.NopromatrajućidijeteuokviruBronfenbrenneroveeko-loške teorije čovjekova razvoja, koja ipak naglašava primarnu vrijednost djetetoveobitelji,premdaneumanjujeniutjecajšireokolinenadijete(RosićiZloković,2002),obiteljseiskazujekaoprvaunizuzajednicakojakoddjetetaimaodgovornostkonti-nuiranogapružanjamogućnosti za stjecanje socijalnih vještina i kompetencija.Akodijeteutojprimarnojzajednicinijeusvojiloosnovnesocijalnevještine i spoznajeonužnostiistih,vrtićiškolaposlijeteškomogunadoknaditipropuštenoikompenziratielemente socijalnog razvoja svojstvene isključivoobiteljskoj zajednici.Osiguravanjeoptimalnihuvjetaneophodnih zacjeloviti razvojdjeteta zadaća je svakedruštvenejedinicezbogčegajevažnaukupnasinergijaiujednačenangažmansvihsocijalnihgru-paupoticanjudjetetapremanapretkusocijalnihvještina,apotomipremanjegovusamoostvarenju.

Budućidajeobiteljokruženjeukojemudijeteprovodinajviševremena,usvajasocijalnevještine,razvijastavoveiuvjerenja(Vastaisur.,2003),prirodnajenjegovaprivrženostroditeljima,odnosnočlanovimaobitelji,zbogčegaspomenutiutjecaj,bioonnamjeranilinenamjeran,izravanilineizravan,imaodlučujućufunkcijuunjegovudaljnjemsocijalnomrazvoju.Komunikacijakojapočinjeuobiteljineizostavanječim-benikuuspostavljanjuiodržavanjusocijalnihodnosatekaotakvačinivrlovažnusa-stavnicuobiteljskihodnosa.Razgovaranjeoosjećajimaukruguobiteljiprvotnopotičedjetetovorazumijevanjeemocionalnekomunikacije,aondairazvitakprosocijalnogaponašanjakaobitnesastavnicesocijalnekompetencije(OatleyiJenkins,2003).

RosićiZloković(2002)naglašavajuvažnostulogeroditeljauživotudjeteta,na-ročitozanjegovrazvitak,emocionalnusigurnost,socijalnukompetentnostiintelektu-alnopostignuće.Uskladustim,Akhtarisur.(2017)nalazedaistraživanjapokazujudaautoritativanipodržavajućiroditeljskistilodgojaimavrlopozitivanučinaknasocijal-nukompetencijudjeteta(FeldmaniWentzel,1990;GrolnickiRyan,1989),doknepo-državajućistilroditeljstvaimanegativneposljedice(Lambornisur.,1991).Modeldje-tetuzausvajanjeponašanja,stavovaiodnosapredstavljajuroditeljičijijeulogaglavnaupreuzimanjuprosocijalnihnačinaponašanjadjeteta(DekovićiJanssens,1992).Dije-


223

tekrozodnosespojedinimčlanovimaobiteljiizgrađujeijačaonedijeloveosobnostikojisurelevantnizanjegovokasnijedjelovanjeusvakodnevnimsituacijama.Tojemo-gućepostićiusvajanjemsocijalnihvještinakojese,premaAjdukovićiPečnik(1994),uobiteljiučespontano,imitacijom,metodompokušajaipogrešaka.Rezultatiistraživa-njakojejeprovelaKlarin(2002b)ukazujunapovezanostobiteljskeinterakcijeisa-mopoštovanjadjeteta.Naime,djecakojasvojodnossroditeljimaprocjenjujupozitiv-nijeirazumijevanjesebeprocjenjujupozitivnijeteimajuboljuslikuosebiuodnosunadjecukojasesmatrajuroditeljskineprihvaćenima.

KatziMcClellan(1999)pretpostavljajudasocijalnaiskustvauprvihpetdošestgodinaživotaosiguravajutemeljenakojimapočivajusvibudućiodnosi.Stogapred-školskaustanovakao institucija ranoga ipredškolskogaodgoja i obrazovanja trebaponajprijepoticatidijetenarazvojpojmaosebi iokolinikojigaokružuje,učenjeokomunikacijiimeđusobnojtolerancijitevještinamanužnimazauspješnofunkcionira-njeuživotu.Nastavnonato,Schaffer(2000)smatradajepospješivanjerazvojasoci-jalnihvještinajošupredškolskodobaosobitobitnozadaljnjirazvojdjeteta.CurtisiCarter (2003) navodedaodgojitelj etičkomprofesionalnošću i osobnimprimjeromtreba usmjeravati dijete prema brojnim životnim vrijednostima: empatiji, prijatelj-stvu,solidarnosti,poštovanjurazlika,dijaloguiprivrženosti.Stupanjnjihovekvaliteteuvelikeodređujeputrazvojaosobnostidjetetauprilogčemuiduiprovedenaistra-živanja(JacobsiCrowley,2007)kojapotvrđujudanačinidjelovanjadjetetaukasnijimživotnim fazama imajupolazišteunjegovoj ranoj interakciji s roditeljima,braćom isestramateposlijesodgojiteljima,vršnjacimaiširomdruštvenomokolinom.PremarezultatimaYoshikava(1995),neophodnojepočetirazvojprosocijalnihstavovaipo-našanjakoddjeceuvrloranojdobijersukobljavanjeumaledjecekojeseneotklonigotovouvijekdovodidokasnijihproblemadelinkvencije(MlinarevićiTomas,2010).Zato jepotrebnou vrtiću stvarati uvjetepoticajnogaokruženja i organizirati gapomjeridjetetajertekutakvimokolnostimadječjivrtićmožepostatimjestoživljenja,igreiučenjadjeceiodraslih(Mlinarević,2004).

Uzimajućiuobzirvjerojatnostda jedijete iprijepolaskauškoluvećusvojilostanoviturazinusocijalnihvještina,školakaozajednicaodrastanja(Buljubašić-Kuzma-nović,2012)dobivazadatak,aliiodgovornostproširivanjaiprodubljivanjasocijalnogarazvojadjeteta.Suvremenaškolakojapolaziodindividualitetaipotrebadjeteta,nje-govaprirodnoga integriteta injegovahumanoga i socijalnogabića,kao temeljnoganačelasuvremenepedagogije(Previšić,1999),trebabitiusmjerenanaravnomjernorazvijanjesvihučenikovihsposobnostinapodručjukognitivnoga,emocionalnoga,ko-nativnoga,fizičkoga,socijalnogaiduhovnogarazvojakojenisunezavisnejednaodru-goj,negosuuvijekunekakvojsveziiodnosu(Mijatović,1999,18).Tomunaposetežihumanističkikonceptodgojaiobrazovanjakojiuočavadaškolaudanašnjimuvjetimaprednostipakdajespoznajnojdimenzijirazvojadjetetauodnosunasocijalnu,aonajetakoja ihpripremazaučinkovitosnalaženjeusvakodnevnimživotnimprilikama.Eliasisur.(1997)držedaćeškolainaobrazovnomplanubitinaprednijaakonastojipodjednakopoticati akademsko, socijalno i emocionalnoučenje koddjeteta. To je

Ana Mirosavljević

224

mogućeukolikoučenikatretirakaoodgovornogasudionikausvimsvojimaspektima.Stoga, smjerovi razvojaškolekaoprosocijalnezajedniceučenika,učitelja i roditelja(Ledić,1996)ilikaohumane,stvaralačkeisocijalnezajednice(Previšić,1996)prepo-znatljivisuuhumanističkojiholističkojpedagogiji,azalažusezacjelovitoosmišljava-njeidjelovanjeobitelji,školeisocijalnogaokruženjateuspješnostškolovanjanemje-re količinomusvojenoga znanja, već kvalitetomuspostavljenihodnosa (interakcija)(Buljubašić-Kuzmanović,2012:44).

PremaMacukaiBurić(2015)mnogaistraživanjapokazujudavećistupanjsamo-kontrole učenika kao bitne sastavnice socijalnih vještina pridonosi višim razinamaškolskogauspjeha(Alexander,EntwisleiDauber,1993;Zhou,MainiWang,2010),dokproblemi s pažnjom imaju suprotan učinak (Finn, Pannozzo i Voelkl, 1995). Sličnotomu,istraživanjapokazujudadjecaprosocijalnijegaponašanjačešćeostvarujuboljeakademskerezultate(Greenisur.,1980;Mastenisur.,1995;WentzeliAsher,1995)isuprotno tomu, agresivna i neprilagođena djeca ostvaruju slabije rezultate u školi(Dishion,1990;Mastenisur.,1995;premaLivazović,2012).

Urazvojusamopoštovanja,samopouzdanja,osjećajasigurnosti,prihvaćenostiivlastite vrijednosti kod pojedinca vitalnu ulogu imaju vršnjaci (Andrilović i Čudina-Obradović,1990).Njihovutjecajpočinjeunajranijojživotnojdobitesgodinamasvevišeraste,stogajevrloznakovitzacjelokupandjetetovrazvoj.Najizraženijijeuraz-dobljuškolovanja jerpolaskomuškoludijeteulaziuvršnjačkuskupinuunutarkojestječeodređenivršnjačkistatusznačajanzapostupnooblikovanjevlastitaidentiteta.Vršnjačke interakcije pridonose suradničkoj strukturi učenja, vještinama vođenja,kontroli impulsa,agresije ineprijateljstvatepružajuemocionalnusigurnost, ljubav,naklonost,intimnostisolidarnost(Buljubašić-Kuzmanović,2010).Istaautoricanapo-minje da u kontekstu različitih vršnjačkih razmišljanja, obrazaca ponašanja, stilovaživljenjaisustavavrijednosti,mladiostvarujuuspjehipostignuća,rastenjihovosjećajvlastite kompetentnosti, samopouzdanja i autonomije. Shodno tomu, Beauvais iOetting(1999)ističudaupravovršnjačkaprihvaćenostimaprevladavajućutjecajnarazvojsamopoštovanjakodpojedinca.

Rezultatinekoliko istraživanja (Coie iCillessen,1993)ukazujunapovezanostizmeđuodbačenostiiagresivnostikodoko40%do50%ispitanedjecetepokazujudaje agresivnost prisutnija kod dječaka nego djevojčica. Jednako tako, Klarin (2002c)provedenimistraživanjemutvrđujedajekvalitetainterakcijedjetetasnajboljimpri-jateljemznačajanprediktorusamljenosti,kaoiprosocijalnogaiagresivnogaponaša-nja.Naime,adolescentikojiprocjenjujukvalitetuinterakcijezadovoljavajućom,osje-ćajusemanjeusamljenoikoristeprosocijalneobrasceponašanjadokadolescentikojinisuzadovoljniinterakcijomsnajboljimprijateljemikojipokazujuvišurazinuusam-ljenosti,češćekoristeagresivnoponašanje.


225

HUMANISTIČKI PRISTUP ODGOJU I OBRAZOVANJU

Humanistički teorijski pristup podrazumijeva jedinstvenost svake osobe kojaposjedujepotencijalzaosobnirazvojtepotrebuzasamoaktualizacijomkaokonačnimciljemtograzvoja(Maslow,1971).MaslowiRogers,utemeljiteljihumanističkepsiho-logije,nastalesredinomprošlogastoljeća,pozornostpridajurastuirazvojuvlastitihsposobnostiimogućnostipojedinca,nezaobilaznihodrednicaprioblikovanjuličnosti.Ta“trećasnagaˮusuvremenojpsihologijipromatradijetekaosocijalnokompetentnobićepozitivnihosobina,potencijalaitalenatakojejesvjesnosebe,ali idrugihljudi,odgovornoje,otvorenoiskustvuipromjenama,altruistično,empatičnoistvaralačkobiće(Fulgosi,1997).Njezinaobilježjaimalasuodjekaiuhumanističkojpedagogijiukojojjeprepoznatljivapozitivnaodgojnaorijentacija.PremaRogersovimuvjerenjima,bezuvjetnoroditeljskoprihvaćanjedjetetaidrugihdjeteturelevantnihosobaomogu-ćavasamostalnostisuočavanjesizazovimaštoslijedomdovodidopozitivnih emocijaivisokogazadovoljstvaprocesomučenjaikodučenikaikodučitelja(BognariSimel,2013).Uteorijimotivacijekojujerazvio,Maslow(1954)svrstavaljudskepotrebeuhijerarhijskupiramiduukojojpotrebeizvišerazinenemogubiti izraženeakoprijetoganisuzadovoljeneoneiznižeteobjašnjavadasemotiviiciljevipojedincastalnorazvijaju imijenjaju, a krovni jemotiv samoaktualizacija. Svaki pojedinac imamo-gućnostpostizanjasamoaktualizacijeakopronađeonoučemumožebitiuspješaniakojedovoljnoangažiranokotoga.Nosdrugestrane,Maslowuočavadajevećiniljudi ipak samoaktualizacija nedostižna zbog ograničavajućih čimbenika poput dru-štvenihvrijednosti,predrasudaistereotipakojenamećedruštvenaokolina(Fulgosi,1997).

Sukladnohumanističkimpedagoškimnačelima,unastavnomprocesuusmjere-nomnaučenika,prevladavajupartnerskiodnosiučenikaiučiteljazasnovaninaotvo-renomdijalogu,kreativnosti,neovisnostiiraznolikostinastavnihmaterijalaštosveo-buhvatno ishodi izbornošću aktivnosti. Učitelj se iz položaja pomagača i suradnikaaktivnoprilagođavaučenikovimpotrebamatepretendira istinskomrazumijevanju iusmjeravanjurazvojaučenikovihvještinaisposobnosti(VizekVidovićisur.,2003).Istotako, postavlja učenikau središteodgojno-obrazovnihdogađanja, gdjeuvažavajućinjegoveindividualnemogućnostiisklonosti,njegovomišljenjeiemocijeoblikujena-stavnasredstva,metodeioblikerada,asamimtimepotičeunutarnjumotivacijukodučenikanebililakšepostigaosamoaktualizaciju.Rogers,zauzimajućisezahumani-stičkevrijednosti,ističedapojedinacimaurođenusklonostzazdravikreativanrazvojsvojeosobnosti jersumusvojstvenipozitivnost ioptimizam,odnosnotajunutarnjipoticajdjelujeunjemugotovoneovisnoakonenaiđenanekezaprekeizsredineukojojživi(Mrvelj,1997).Sličnotomu,Maslowzapažadaformalniodgojiobrazovanjeometastvaralaštvokodpojedincasprječavajućigadaseizrazi(Fulgosi,1997).Učiteljjetajkojipomažeučenikuotkrivatinoveidejeidrukčijepristuperješavanjuproblematestjecatinovesposobnosti,aliiotkrivatisamasebe,svojesklonostiiskrivenemo-gućnosti(Previšić,1999).Drugimriječima,učiteljkontinuiranopodupireučenikovin-dividualniisocijalnirazvojtega,pružajućisocijalnuosjetljivost,usmjeravaupravcu

Ana Mirosavljević

226

sazrijevanjaisamoostvarenjatepripremazaaktivnosudjelovanjeudruštvenojzajed-nici.

HOLISTIČKA KONCEPCIJA SOCIJALNOGA RAZVOJA

Nastavnonahumanističkoteorijskopolazištekojeobilježavaintegriranostsvihljudskihdijelovaujednucjelinu,astimusveziipromatranjepojedincakaocjelovitogai integriranogabića, holističko stajalište uodgojno-obrazovnomprocesu kao jedansuvremenijioblikpoimaispoznajepojedincaproučavajućigakaocjelinukojaseraz-vijatijekomčitavogaživota.Pritomjeistaknutaposebnostijedinstvenostsvakogapo-jedincapričemujeisvakonjegovodjelovanjejedinstvenoineponovljivo,zbogčegaganijemoguće razumjeti na temelju trajnih i stabilnih značajki osobnosti.Maslowsmisaoosobnostividiunjezinojcjelovitosti,aiRogersuokvirusvojefenomenološketeorijesmatradajesloženostponašanjapojedincamogućeshvatitisamouodnosunacjelokupnuosobnostjeristireagirakaocjelina(Fulgosi,1997).Holističkipristuppre-makojemujeorijentiranasuvremenapedagogijapodjednakozagovarasocijalni,emo-cionalni,spoznajni i fizičkirazvojdjetetatestreminjegovomzdravomrazvojudabipostaoaktivankreatorisudionikdruštva.

Osiguravanjepodrškesveukupnomipotpunomrazvojudjetetastendencijomzadovoljavanjanjegovihindividualnihpotrebaiinteresamorabitiprioritetanizajed-ničkiciljobitelji(roditelja)iodgojno-obrazovneustanove.Učiteljnastojipratitiipodu-piraticjelokupnoostvarenjeučenikajergasagledavakaopotpunuosobu,potičestva-ranjeugodnogarazrednogaozračjaiusredotočenjenakvaliteturazvojasvakogauče-nikaštopostupnoishodirazvitkomusamosvjesnuisamoostvarenuosobu.Budućidasudjelovanjaiutjecajiučenikaiučiteljameđusobnoovisniipovezani(Bratanić,2005),iučenik seosjećapsihološki i fizički spremniji i sigurniji zapromjene i izazovekojesuvremenodruštvosvakodnevnodonosi.Ukolikosusvapodručjadjetetovarazvojaintegrirana iukolikosekao takvadalje razvijaju,onoseoblikujeucjelovituosobu,čemuuvelikepridonosiučenjenatemeljuiskustva.Riječjeoopažanjuvanjskogasvije-taiunutarnjimdoživljajimauokvirukojihsedogađaukupnoosobnoiskustvo.Otvo-renost iskustvu ilidoživljajuodlučujuće jeutrenutcimadonošenjaodlukapričemudijete uči prihvaćati odgovornost za vlastite izbore, koristi sve svoje sposobnosti iostvarujesvojemogućnosti,štozaRogersaznačidaživiispunjeno(Mrvelj,1995).

Holističkapedagogijanerazmatraodgojiobrazovanjekaorazdijeljeneizaseb-neprocese,većtijesnopovezaneimeđusobnosuodnosne.Takavsuodnosukojemusvisastavnidijelovipovezaniujednucjelinudjelujuusvrhuoptimalnogarazvojadje-tetaolakšavaproučavanjesocijalnogarazvojauodnosunanjegovucjelokupnuosob-nost. Integralnipristupuključujeupotrebuusvojenih spoznajaupraktičnomsmislukaoštoje,primjerice,primjenanaučenihsocijalnihvještinausvakodnevnimživotnimprilikama.Nekaodnjih,poputprosocijalnogaponašanja,pomoćidrugima,osnaživa-njauciljustjecanjavećeneovisnostiivećegasamopouzdanja,apritomeikreativnosti


227

iiskustva,manifestirajusetežnjomzauspjehomštojezaRogersaosnovnimotivsa-moaktualizacije jer pojedinac posredstvom uspjeha ispunjava svoje mogućnosti(Mrvelj,1995).Stogajebitnodjetetustvoritiuvjeteuobitelji,vrtiću,školiisocijalnomokruženjuprikladne zapostizanje iskustvauspjehauonimdomenamau kojima suafirmiranenjegovejakestrane.Potrebnogajepodržavatikrozplanskiutvrđeneod-gojno-obrazovneaktivnostiutomudausmjeravasvojeintereseisposobnostipremaonomuštomujevažno,naravnoakojetosigurnoineugrožavajućezanjega.Gradacijaprocesasocijalizacijedjetetakojinaglasakpostavljanarazvojnjegovihsocijalnihkom-petencijamogućajejedinouzdravomsocio-pedagoškomokruženju,usuglasjusvihodgojno-obrazovnihčimbenika,čijijeishoddjelovanjacjelokupnoostvarenjesvihdje-tetovih potencijala. U svemu navedenom prepoznaju se dodirne točke holističke ihumanističkeperspektivejersveobuhvatnopromatranjedjetetaukontekstuindivi-duesvelikimpotencijalompridonosipozitivnousmjerenomindividualnomisocijal-nomrazvojudjeteta.

ZAKLJUČAK

Današnjepragmatičnodruštvo,uvelikeokrenutoekonomskojproduktivnostiinapretkuviševrjednujekognitivnaznanjaisposobnostiodsocijalnihiemocionalnihkojeomogućavajudjetetuovladavanježivotnimvještinamaiuspješnosvakodnevnofunkcioniranje.Zbogtogasvedomeneodgojnogaiobrazovnogadjelovanjaudječjemvrtiću,školiiobiteljizahtijevajuposvećenostprocesimaučenjasocijalnihvještina.Zazdravosobnirazvojdjetetapoželjanjeuravnoteženomjersvihodgojno-obrazovnihsastavnica. Ihumanistička iholističkapedagogija zalažusezaoptimalan inadijeteusmjerenškolski,obiteljskiisocijalnirazvojkojimajeciljostvaritinesamodobraobra-zovna postignuća, nego i kvalitetnemeđuljudske odnose (Buljubašić-Kuzmanović iBlažević,2015).Glavnanačelaholističkogaihumanističkogapristupaodgojuiobrazo-vanjuumnogočemusepreplećuimeđusobnodopunjavajujerholističkateorijapolazishumanističkogaaspektakojipojedincapromatrakaocjelovitobićekojeserazvijatijekomčitavogaživotastendencijomintegriranjasvihrazvojnihpodručjadjeteta.

Ukupnadinamikaobitelji,vrtićaiškolekaoodgojno-socijalnihzajednicatrebadjelovatitakodauistimaosiguravamjestaprirodnogaodrastanjadjeteta.Školakojapripremaučenika za životudruštvuznanja i koja jeusmjerenapremacjeloživotnuobrazovanjuonajeukojojučenicimogustvaralačkiiskazatisvojemogućnostiispo-sobnosti(Previšić,1999).Pedagoškistručnjaciaktivnimpromišljanjemvlastiteodgoj-no-obrazovneprakse,roditeljirazvojnoprimjerenimpostupcimaivršnjačkeskupineotvorenim i iskrenim odnosom čine jezgru uspješnoga socijalnoga razvoja djeteta.Samozajedničkiangažmanroditeljaiodgojitelja/učiteljauodgojno-obrazovnojusta-noviusmjerenprema individualnim i socijalnimpotrebamadjeteta tenjihovadvo-smjernaiotvorenakomunikacijadoprinosecjelokupnomrazvojudjeteta.

Ana Mirosavljević

228

LITERATURA

Ajduković,M.iPečnik,N.(1994).Nenasilnorješavanjesukoba.Zagreb:Alinea.Akhtar,P.,Malik,J.A.iBegeer,S.(2017).TheGrandparents’Influence:ParentingStylesand

SocialCompetenceamongChildrenofJointFamilies.JournalofChildandFamilyStudies,26(2),603-611.

Andrilović,V.iČudina-Obradović,M.(1990).Psihologijaodgojaiobrazovanja.Zagreb:Školskaknjiga.

Babarović, T., Burušić, J. i Šalić, M. (2009). Uspješnost predviđanja obrazovnih postignućaučenikaosnovnihškolaRepublikeHrvatske.Društvenaistraživanja,18(4-5),673-695.

Beauvais,F.iOetting,E.R.(1999).Druguse,resilience,andthemythofthegoldenchild.InM.D.GlantziJ.L.Johnson(Ur.),Longitudinalresearchinthesocialandbehavioralsciences.Resilienceanddevelopment:Positive lifeadaptations (str. 101-107).Dordrecht,Nether-lands:KluwerAcademicPublishers.

Bloomquist, M. L. (1996). Skill Training for Children with Behavior Disorders: Parent andTherapistGuideBook.NewYork:GuilfordPress.

Bognar,B.iSimel,S.(2013).Filozofskapolazištapozitivnepedagogije.Metodičkiogledi,20(1),137-168.

Brajša-Žganec,A.(2003).Dijeteiobitelj:emocionalniisocijalnirazvoj.Jastrebarsko:NakladaSlap.

Brajša-Žganec,A.iHanžec,I.(2015).Self-Regulation,EmotionUnderstandingandAggressiveBehaviourinPreschoolBoys.CroatianJournalofEducation,17(1),13-24.

Bratanić,M.(2005).SuvremenostpedagoškemisliPavlaVuk-Pavlovića.Filozofskaistraživanja,2(97),273-279.

Buhrow,M.,Hartshorne,T.iBradley-Johnson,S.(1998).Parents’andTeachers’ratingsofthesocialskillsofelementary-agestudentswhoareblind.JournalofVisualImpairmentandBlindness,92(7),503-512.

Buljubašić-Kuzmanović,V.(2010).Socijalnakompetencijaivršnjačkiodnosiuškoli.Pedagogij-skaistraživanja,7(2),191-203.

Buljubašić-Kuzmanović,V.(2012).Školakaozajednicaodrastanja.Pedagogijska istraživanja,9(1-2),43-57.

Buljubašić-Kuzmanović,V. iBlažević, I. (2015).Školskikurikulumufunkciji razvojasocijalnihvještinaučenika.Pedagogijskaistraživanja,12(1-2),71-86.

Caldarella, P. iMerrell, K.W., (1997). Common dimensions of social skills of children andadolescents:Ataxonomyofpositivebehaviors.SchoolPsychologyReview,26(2),264-278.

Coie,J.D.iCillessen,A.H.N.(1993).PeerRejection:OriginsandEffectsonChildren'sDevelop-ment.CurrentDirectionsinPsychologicalScience,2(3),89-93.

Curtis,D. i Carter,M. (2003).Designs for livingand learning:Transformingearly childhoodenvironments.YorktonCourt,St.Paul:ReadleafPress.

Deković,M.iJanssens,J.M.A.M.(1992).Parents'Child-RearingStyleandChild'sSociometricStatus.DevelopmentalPsychology,28(5),925-32.

Elias,M.J.,Zins,J.E.,Weisberg,R.P.,Frey,K.S.,Greenberg,M.T.,Hayness,N.M.,Kessler,R.,Schwab-Stone, M. E. i Shriver, T. P. (1997). Promoting Social and Enotional learning:Guidelines for Educators. Alexandria, VA: Association for Supervision and CurriculumDevelopment.


229

Farmer,T.W.(2000).TheSocialDynamicsofAggressiveandDisruptiveBehaviourinSchool:ImlicationsforBehaviorConsultation.JournalofEducationalandPsychologicalConsulta-tion,11(3-4),299-321.

Ferić,M.iKranželićTavra,V.(2003).Treningsocijalnihvještina-planiranje,primjenaievalua-cija.Kriminologija&socijalnaintegracija,11(2),143-149.

Fulgosi,A.(1997).Psihologijaličnosti:teorijeiistraživanja.Zagreb:Školskaknjiga.Greene,B.(1996).Noveparadigmezastvaranjekvalitetnihškola.Zagreb:Alinea.Hewstone,M.iStröbe,W.(2001).Socijalnapsihologija:europskeperspektive.Jastrebarsko:

NakladaSlap.Jacobs,G.iCrowley,K.(2007).Play,Projects,andPreschoolStandards:NurturingChildren's

Senseofwonderandjoyinlearning.ThousandOaks,CA:Corwin.JurčevićLozančić,A.(2011).Teorijskipogledinarazvojsocijalnekompetencijepredškolskog

djeteta.Pedagogijskaistraživanja,8(2),271-281.Jurčić,M.(2012).Pedagoškekompetencijesuvremenogučitelja.Zagreb:Recedo.Katz,L.G.iMcClellan,D.E.(1999).Poticanjerazvojadječjesocijalnekompetencije,Zagreb:

Educa.Klarin,M.(2002a).Socijalnakompetencijaukontekstuemocionalnihibihevioralnihkorelata.

Mediji,kulturaiodnosisjavnostima,1(1),78-84.Klarin,M. (2002b). Dimenzije obiteljskih odnosa kao prediktori vršnjačkim odnosima djece

školskedobi.Društvenaistraživanja,4-5(60-61),805-822.Klarin,M.(2002c).Osjećajusamljenostiisocijalnoponašanjedjeceškolskedobiukontekstu

socijalneinterakcije.Ljetopissocijalnograda,9(2),249-258.Klarin,M.(2006).Razvojdjeceusocijalnomkontekstu.Zagreb:NakladaSlap.Livazović, G. (2012). Pedagoško utemeljenje kurikuluma socijalnih kompetencija u školi.

Pedagogijskaistraživanja,9(1-2),59-81.Macuka, I. i Burić, I. (2015). Školski uspjeh mlađih adolescenata: važnost uloge osobnih i

obiteljskihčimbenika.Društvenaistraživanja,24(4),487-507.Maslow,A.H.(1971).Thefartherreachesofhumannature.NewYork:VikingPress.Mijatović,A.(1999).Ishodištaiodredištasuvremenepedagogije.UA.Mijatović(Ur.),Osnove

suvremenepedagogije(str.13-39).Zagreb:Hrvatskipedagoško-književnizbor.Mlinarević,V.(2004).Vrtićnookruženjeusmjerenonadijete.Životiškola,1(11),112-119.Mlinarević,V.iTomas,S.(2010).Partnerstvoroditeljaiodgojitelja–čimbenikrazvojasocijalne

kompetencijedjeteta.MagistraIadertina,5(5),143-158.Mrvelj,A.(1995).PrimjenaRogersove“ne-direktivneˮmetodeupastoralnoodgojnomdjelo-

vanju(II).Crkvausvijetu,30(2),181-192.Mrvelj,A.(1997).CarlRogersiRobertCarkhuff.Crkvausvijetu,32(2),133-146.Oatley,K.iJenkins,J.M.(2003).Razumijevanjeemocija.Jastrebarsko:NakladaSlap.Previšić, V. (1999). Škola budućnosti: humana, stvaralačka i socijalna zajednica.Napredak,

140(1),7-16.Riggio,R.E.(1986).Assesmentofbasicsocialskills.Journalofpersonalityandsocialpsycho-

logy,51,649-660.Rosić,V.iZloković,J.(2002).Priloziobiteljskojpedagogiji.Rijeka:FilozofskifakultetuRijeci,

Odsjekzapedagogiju,Rijeka:Graftrade.Schaffer,H.R.(2000).Socialdevelopment.Oxford:BlackwellPublishersInc.Vasta,R.,Haith,M.M.iMiller,S.A.(1997).Dječjapsihologija.Zagreb:NakladaSlap.

Ana Mirosavljević

230

Vizek-Vidović,V.,Vlahović-Štetić,V.,Rijavec,M.iMiljković,D.(2003).Psihologijaobrazovanja.Zagreb:IEPVern.

Vukasović,A.(1994).Pedagogija.Zagreb:Alfa.Wentzel, K. R. (1993). Does being good make the grade? Social behavior and academic

competenceinmiddleschool.JournalofEducationalPsychology,85,357-364.Žižak, A. (2003). Konceptualni aspekti učenja socijalnih vještina. Kriminologija i socijalna

integracija,11(2),107-115.

Humanistic and Holistic Perspectives on a Child’s Social Development

Abstract:Duetosocialchanges,thepostmodernistenvironmentputsmanychallengesinfrontofchildrenwhile the livingconditionsarechangingandkindergartensandschools, increa-singlycomingintofocus,needtoassumetheprosocialfeatures.Family,peer,kindergartenandschoolfactorsareatthecoreofindividualandsocialdevelopmentofachildontheroadtofullpotentialandtheformationofacompleteperson.Achild’ssocialdevelopmentstartsintheirfamilyandcontinuesinthekindergarten,schoolandinothersocialareas.Itcanbeanalyzedfromtheaspectofanarrowerandbroaderenvironmentthatdirectlyorindirectlyaffectsthechild'ssocialadjustment.Thesocialbehaviourthatisreflectedinthechild'sadaptationskills isnot inherentbutacquired,whichenablesparentsandeduca-tionalexpertstoactpedagogicallyinthedirectionofadoptingnewsocialskills.Theyareverymuchneededinordertofindawaytoliveuptotheirlivingconditions,andatthesame time represent the foundation for fulfilment of their potentials. Contemporaryschool includesthehumanisticandholisticconceptofupbringingandeducation,withinwhich social development, as a lifelong process, is an extremely important factor. Theuniquenessofeachindividualchildismanifestedintherealizationofhisorherindividualpotentialsthatresultintheoverallchild’ssatisfactionforbeingacomplementedandself-realizedperson.Thepaperdealswiththefeaturesofahumanisticandholisticapproachassociatedwiththeintegraldevelopmentofachildarisingfromtheresponsiblerelation-shipbetweendifferentsocialgroups.Keywords:child,integraldevelopmentofachild,self-realization,socialbehaviour,socialdevelopment

231

SUPERVIZIJA KAO OBLIK STRUČNOGA USAVRŠAVANJA U SUSTAVU ODGOJA I OBRAZOVANJA


MirelaSkelacAgencijazaodgojiobrazovanje,PodružnicauOsijeku

Osijek,Hrvatska

Sažetak:Supervizijakaooblikstručnogausavršavanjausustavuodgoja iobrazovanjauRepubliciHrvatskojprovodisedesetgodina.Provodejuvišisavjetnicilicenciranisupervizorieduci-raniuProjektu“JačanjekapacitetazaintegrativnusupervizijuuAgencijizaodgojiobrazo-vanjeˮuokviruprogramapretpristupnepomoćiPhare(2007.–2009.).Motivacijuučiteljazauključivanjeusupervizijskegrupemožemosagledatiukontekstuprofesionalneodgo-vornostikaopotrebuzacjeloživotnimučenjemipoticanjemučenja.Supervizantisuprepo-znaliisvojenedoumiceiteškoćekojeimajuudoticajusostalimdionicimauodgojno-obra-zovnomprocesu.Uradnomokruženjuučiteljisesrećusrazličitimosobama–sustručnjaci-ma,stručnimsuradnicima,roditeljima iučenicimaskojimaponekaddolazeukonfliktnesituacije.Supervizijskijeprocesnizsusretanakojimaučiteljirazmjenjujuiodražavajusvojaosobna profesionalna iskustva. Cilj istraživanja bio je kvalitativnim istraživanjem ispitatimotivaciju,doživljaj,potrebu,obilježjaiosjećajesupervizanatausustavuodgojaiobrazo-vanja.Uistraživanjujesudjelovalo245supervizanata(231Ži14M)spodručjaOsječko-baranjske,Požeško-slavonskeiVirovitičko-podravskežupanije.Istraživanjejepokazalodapostoji potreba za integrativnom supervizijom u sustavu odgoja i obrazovanja te da suodgojno-obrazovni radnici prepoznali integrativnu superviziju kaomogućnost stručnogausavršavanja,profesionalnogarazvojaipodrške.Doživljajučiteljakojisubiličlanovisuper-vizijskihgrupaupućujenaprihvaćanjeovakvogaoblikaučenjakojiintegriraznanjaizrazli-čitihpodručja.Osjećajprihvaćenosti iprofesionalnoučenjekao idjelotvorno rješavanjeproblemautječunaizgradnjuprofesionalnogaidentitetaterastsamopouzdanjaiprofesio-nalnihkompetencija.Ključneriječi:profesionalnirazvoj,stručnousavršavanje,supervizija

UVOD

Supervizijausustavuobrazovanjakaojedinstvenoblikučenjapostajevažnauprofesionalnom radu i razvoju odgojno-obrazovnih radnika.Osjećaj prihvaćenosti iprofesionalnoučenjekaoidjelotvornorješavanjeproblema,kojisučestosastavnidioprofesionalnoga iskustva, izgrađujuprofesionalni identitet idjelotvornijerješavanjeproblematepridonoserastusamopouzdanjaiprofesionalnekompetencije.Integra-tivnasupervizijauodgojuiobrazovanjuprovodiseod2008.godinekaooblikstruč-nogausavršavanjakojeprovodiAgencijazaodgojiobrazovanje(ikojeseravnopravnosasvimostalimpodručjimaukojimaAgencijazaodgojiobrazovanjeorganiziraipro-vodiusavršavanjanalaziuKatalogustručnihskupova).Udanašnjevrijemesupervizija

Mirela Skelac

232

sesmatraprofesionalnomintervencijomkojajenužnauprofesionalnomrazvojusvihonihkojineposrednoradesljudima(AjdukovićiCajvert,2001).Razlikaizmeđusuper-vizijeiškolskogasavjetodavnogaradapedagogaipsihologajestutomeštosuusre-dištusavjetodavnogadijelaradaškolskogapedagogailipsihologaučenici,roditelji inastavnici,doksuusredištusupervizijetiististručnjacikojiradesodređenimučeni-cima,roditeljimainastavnicimauodgojno-obrazovnojustanovi.

SupervizijausustavuodgojaiobrazovanjauHrvatskojjošuvijeknijedovoljnoprepoznatakaooblikprofesionalnepodrške.Kolegijsupervizijezastupljenjenastudi-ju socijalnoga rada iponekomstudijupsihologije1 te semožepromišljatiopotrebiuvođenjakolegijasupervizijeinafakultetimakojiobrazujubudućeučitelje.Važnido-kumenti kao što su Strategijaobrazovanja, znanosti i tehnologije (N.N. 124/2014)prepoznajevažnost supervizije tesenavodikaomjera,anavodi se iuPravilnikuoosnovnoškolskomisrednjoškolskomodgojuiobrazovanjuučenikasteškoćamauraz-voju(N.N.24/2015).

Žužić(2012:35)navodidaje“zabudućirazvojsupervizijeuHrvatskojvažnodaseuzedukaciju izpodručjasupervizije razvijaju istraživanja ipišestručna literaturakojaćeomogućitidaljnješirenjesupervizijeˮ.

ODRE–DENJE SUPERVIZIJE

UEuropiiSjevernojAmericiu20.stoljećuriječisupervizijaisupervizorodnosesenaprofesionalnupomoćisuradnju,odnosnonametodurazvojastručnekompe-tentnosti,aneupotrebljavajuseuznačenjumetodekontrolezaposlenikaipodređe-nihsmogućimposljedicamasankcioniranja.Supervizijajesloženametodaprofesio-nalnogarazvojaiprisutnajeuškolskimsustavimaikurikulumimaposlijediplomskihedukacijanapedagoškiminstitutimaifakultetimamnogihzemaljasrednjeizapadneEurope.2Uhrvatskomjeobrazovnomsustavuuvedenanarazličitimrazinama,alinenapedagoškimfakultetima.

Bokulić(2002)govorio iskustvimasuvođenjemsupervizijeuškolskesustaveeuropskihzemaljakojasurazličita,odvrlopozitivnihdoonihkojaizvještavajuomno-gimpreprekamanesamoodškolskihvlastinegoisamihučitelja(Pallash,1992;Phul,1994).Praksaradasupervizorapokazujedasuproblemiveći tamogdjesupervizoridolaze izpodručjapsihologije ipsihoterapije,bezpoznavanjaškolskogakonteksta i

1 KolegijMetodesupervizijezastupljenjenaDiplomskomstudijupsihologijenaFilozofskomfakultetuuOsijekuinaDiplomskomsveučilišnomstudijusocijalnogaradanaPravnomfakultetuStudijskogacen-trasocijalnogaradauZagrebunakojemuseprovodiiPoslijediplomskispecijalističkistudijizsupervizijepsihosocijalnogarada.

2 Dr.LouisVanKesselod1981.godineeduciraojesupervizorenaUniverzitetuprofesionalnihznanostiuNizozemskoj,Nijmegen/Amhem,Njemačkoj (Oberhoff,1986;Weigand,1990;Belardi,1992.),Švi-carskoj(Hubschmidetal,1986;Zeller,1990.),Austriji(GotthardtLorenz,1986.),BelgijiteuSlovenijiiMađarskoj(VanKesseliSarvary,1996).


233

bezširegasociološko-pedagoškogpristupakojibiprilagodiometode,tehnikeipostup-kesupervizijeupodručjuodgojaiobrazovanja.

Supervizija jeproces razvoja stručnjakakao reflektirajućegapraktičara.To jekreativni prostor kojemu stručnjak u zajedništvu i suradnji sa supervizorom uči izsvojihiskustava,traživlastitarješenjaproblemaskojimasesrećeuradu,uključujućidjelotvornijesuočavanjesastresom,sagledavasituacijesupervizantainjegoveresur-se,svojemisli,osjećaje i resurseteodnossasupervizoromizrazličitihperspektiva.Integrirajući te različite aspekte profesionalne situacije, supervizant stvara pretpo-stavkedadjelujekaoprofesionalnokompetentnaosoba(AjdukovićiCajvert,2004).

VanKessel (1999)definira superviziju kaovrijednosno i procesnousmjerenuaktivnostukojojsuradnetemesupervizanatapretvoreneutemezaučenje.Primarnajemetodarefleksijesupervizanataosvomeprofesionalnomiskustvupričemusuper-vizanttrebatransponiratispoznajekojejestekaorefleksijomuprofesionalnuakciju,aštoukazujenapromjeneurazmišljanjuidjelovanjusupervizanatatenjihovprofe-sionalnirastirazvoj.

Neagley iEvans(premaOliva iPawlas,2007)naglašavajudasesuvremenomsupervizijomsmatrasvakausluganamijenjenaučiteljima/nastavnicimakojasvreme-nomdovededokvalitetnijegapoučavanjaučenjaikurikuluma.Sastojiseodpozitiv-nih,dinamičnihidemokratskihpostupakakojimajeciljunaprijeditipoučavanjekroztrajnonapredovanjesvihsudionika–djece,učitelja/nastavnika,supervizora,admini-stratorairoditeljatesvakogadrugogadionikauključenogautajproces.Bokulić(2002)navodidausavjetovanjupedagoziipsiholoziprimarnosavjetujusvojeosobljeuslijedodređenogaproblemaizadatakimnijeosvještavatiodnosemeđustrukturama(struk-turaproblema,krize,interakcije,tima,organizacije,institucije),akodsupervizijesu-pervizantimasepomažeštovišenaučitiizsvogaosobnogaiskustvastečenogauizvr-šavanjusvojihprofesionalnihzadatakasciljemunapređivanjaprofesionalnogaradaubudućnosti,tj.supervizijasebavipitanjimaprofesionalnogaidentiteta(Petzold,1995;Kassel,1999premaBokulić,2002).

VoditeljicaspecijalističkogastudijasupervizijenaPedagoškomfakultetuuLjub-ljani (Žorga,1998premaAjduković,2007)usvom istraživanjunavodidaekstremnislučajevimogu izazvati kod zaposlenihu sustavuobrazovanja visoku razinu stresa,osjećajkrivnjeikrize.“Žorgasmatradasetodogađazbogtogaštostručnjacineučedovoljnoizsvojihprošlihiskustava:Pokušavajuponovnoiponovnomjerekojesusepokazaleuspješnimaipokušavajuizbjećionekojesusepokazalaneuspješnebezdaotomereflektirajunapravinačin.Zasebestvarajusustavimplicitnihteorijakojihnisuupotpunostisvjesniikoječakmogubitiusuprotnostisprofesionalnimnalazima,iakoutječuznačajnonanjihoveakcije.Zbogneodgovarajućegprocesuiranjasvojihaktivno-sti,profesionalci,napočetkuentuzijastičniimotivirani,postupnopostajuobeshrab-reni,pasivni,umjestoprofesionalnogiosobnograzvojaiizgradnjesvojegprofesional-nogidentitetaikompetencije”(Ajduković,2007:346).

Premakonceptualnommodelusupervizijeusustavuobrazovanjakakavpredla-žuOlivaiPawlas(2007)poželjnojedasupervizoriradeusvimtrimadomenamaito

Mirela Skelac

234

kroz sve četiri uloge što pružamogućnost supervizorimaodabiranje svogamodelaovisnootočnoodređenomslučaju.Dakle,supervizordjelujekaokoordinator,savjet-nik,voditeljgrupeiocjenjivačtetakopomažeučiteljima/nastavnicimauunaprjeđiva-njunastave,planiranjukurikuluma,osobnomistručnomrazvoju.

Slika1.Konceptualnimodelsupervizije(premaOlivaiPawlas,2007).

UmodelusupervizijekakavseprovodiusustavuodgojaiobrazovanjauRepu-

bliciHrvatskojnaglasakjenarazvojuiusavršavanjuodgojno-obrazovnihradnikakakobiunaprijediliosobneistručnekvaliteteukojemuslučajrazvojanastavepostajespo-redniproizvodilidiorazvojaiusavršavanjaučitelja/nastavnika.Naglasakjenapoma-ganjuučiteljimaprepoznatiirazvitisvojevrline/prednostiilakšesesuočavatisteško-ćamausvomeradu.StogasupervizoriuAgencijizaodgoj iobrazovanjesupervizijudefinirajukaosloženumetoduprofesionalnogarazvojakojumožemoshvatitikaokva-litativan pomak s učenja i poučavanja na rasuđivanje profesionalnoga iskustva(Ambruš-Kišisur.,2009).

Cilj je supervizije s odgojno-obrazovnim radnicima jačanje njihovih osobnihkompetencijateprepoznavanjeirazumijevanjaosjećaja,misli,ponašanjaipotrebatenjihovučinaknadruge.Osimtoga,važno jeosnažitisupervizantezasamoprocjenukako bimogli prepoznati svoje prednosti i nedostake, upravljati svojim resursima,uočiti i promijeniti kontraproduktivno ponašanje, razvijati odgovornost za vlastitepostupkeiprepoznatisvojeituđegraniceodgovornostitezastupatisebepoštujućidruge.Nadalje,važnojerazvijatiisocijalnekompetencijeiunaprijeditikomunikacijskevještine davanja i primanja informacija bez prosuđivanja i procjenjivanja te razvitisposobnostprilagodbenovimokolnostima.


235


Ciljovogaradabio jekvalitativnim istraživanjem ispitatimotivaciju,doživljaj,potrebu,obilježjaiosjećajesupervizanatausupervizijskomoblikuradausustavuod-gojaiobrazovanja.

ISTRAŽIVAČKAPITANJAPostavljenasutriistraživačkapitanja:

1. Štomisliteopotrebiuvođenjasupervizijeuvašojškoli?2. Štojezavasznačajnouprovođenjuiorganizacijisupervizije?3. Kojesuvašepotrebezadovoljeneuradusupervizijskegrupe?

SUDIONICIU23supervizijskegrupebilojeuključeno245supervizanata(231Ži14M)spodručjaOsječko-baranjske,Požeško-slavonskeiVirovitičko-podravskežupanije.Svisupolaz-nicibilidobrovoljnisupervizantiiimalisupodrškuravnatelja.Sobziromnastrukuusupervizijskimjegrupamabilo53%učiteljarazrednenastave,15%učiteljapredmetnenastave,13%edukacijskihrehabilitatora,11%stručnihsuradnikai8%ravnatelja.

METODAISTRAŽIVANJAZaprikupljanjeiobradupodatakaizabranajekvalitativnametodakakobiseispitalapovezanost osobnoga iskustva odgojno-obrazovnih radnika, sudionika u supervizij-skimgrupama,spotrebomsupervizijekaooblikomstručnogausavršavanjaipodrškezaposlenimausustavuodgojaiobrazovanja.Kvalitativnaanalizapodatakaprocesjeukojemuseiztekstualnogamaterijalakroznekolikokorakadolazidozaključaka.UistraživanjusukorištenisljedećikoracikvalitativneanalizekojenavodiMesec(1998):podcrtavanjeodgovorakojiseodnosenaaspektetemeistraživanja,ispispodcrtanihodgovora,kodiranjeizdvojenihodgovora,razvrstavanjeizjavasobziromnaprethod-nodefiniraneaspekteinoveaspektetemakojesusepojavileuistraživanju,pripisiva-njepojmovakodiranojempirijskojgrađiipridruživanjesrodnihpojmovaukategorijeteoblikovanjenovihspoznajasobziromnatemuistraživanja.

Anonimnompisanomevaluacijomnakrajusupervizijskogaprocesaprikupljenasumišljenjasupervizanatasobziromnanjihovoiskustvousupervizijskojgrupi.Odgo-vorimanapostavljenapitanjasupervizantisudalineposrednuslikuučinakasupervi-zijeidoživljajsupervizije,atimeismjernicezanjezindaljnjirazvojiunaprjeđenje,kaoinarazvojsupervizora.EvaluacijaishodanapravljenajepremaAjduković(1997)kojanavodidase“evaluacijaintervencijskihishodaodnosinaprocjenuutjecajagrupnogradanaklijenteodnosnonjegovuučinkovitost.Uključujesustavnopraćenjenapretkapojedinih članova i napretka grupe kao cjeline u postizanju individualnih i grupnihciljevaˮ(Ajduković,1997:317).

Mirela Skelac

236


Uprikazurezultataobrađenojepettematskihpodručja–motivacijazauključi-vanjeusuperviziju,doživljajkorisnostisupervizije,učinaksupervizije,obilježjaiosje-ćajinapočetkusupervizijskogaprocesa.Zasvakusutemuodabranekategorijekojesuilustriraneikomentiraneutekstukojislijedi.

Tablica1.Analizamotivacije,doživljaja,potreba,obilježjaiosjećajasupervizanata.

MOTIVACIJA,DOŽIVLJAJ,POTREBA,OBILJEŽJAIOSJEĆAJISUPERVIZANATATeme Kategorije

1.Motivacija1.motivacijazakontinuiranimprofesionalnimrazvojem2.motivacijazaosobnimrasterećenjemiboljimsuočavanjemsizazovimaprofesije

2.Doživljajkorisnostisupervizije

1.socijalnekompetencije2.profesionalnapodrškavoditeljiceigrupe3.prevencijeprofesionalnogastresa4.stručno-metodičkekoristi

3.Učinaksupervizije

1.profesionalnirastirazvoj2.iskustvenoučenje3.rješavanjeproblema4.podizanjekvaliteteodnosa

4.Poželjnaobilježjasupervizije

1.redovitostodržavanjasupervizijskihsusreta2.podrškairazumijevanjesupervizora3.temekorisnezaosobniiprofesionalnirazvoj4.atmosferapovjerenja5.“zatvorenaˮsupervizijskagrupa

5.Osjećajinapočetkusupervizije

1.ugoda2.neugoda

U pogledu uključivanja supervizanata u supervizijske grupe kao motivatoreučiteljiističupotrebuzakontinuiranimprofesionalnimrazvojem.Motivacijaodgojno-obrazovnihradnikazauključivanjeusupervizijskegrupemožesesagledatiukontek-stuprofesionalneodgovornostikaopotrebuzacjeloživotnimučenjem ipoticanjemučenja.Učiteljiusvojimiskazimanavode:Svakiučiteljdabibio„praviučitelj“morajačatisvojeosobneiprofesionalnekompetencije.(45)…Želimispremnasamnadalj-nju edukaciju. (39)…Smatramda je supervizija nužan uvjet profesionalnog razvoja.(35)…Uradnomeokruženjuučiteljisesrećusrazličitimosobama–sustručnjacima,stručnimsuradnicima,roditeljimaiučenicimaskojimaponekaddolazeukonfliktnesituacije.Usvojimiskazimaodgojno-obrazovniradnicičestonavodedasestompro-blematikomteškonose,danemajuskimpodijelitiprofesionalnedvojbe,danemajudovoljnoiskustvatedaimjepotrebnapomoćipodrška.Unjihovimpisanimiskazimauočavasemotivacijazaosobnimrasterećenjemiboljemprihvaćanjuizazova.Super-vizantinavode:Supervizijamijepomoglazalakšenošenjesteškoćamamodernogavremenaukojemutrebamoznatidobroplivatidabismodošlidonovihidejaipristupa


237

usvomvrloodgovornomposlu.(51)…Supervizijajepoželjanoblikbrigeomentalnomzdravlju.(33)…

Analizirajućitemudoživljajasupervizanataupisanimiskazima,uočavasejača-njesocijalnihkompetencija.Pokazalosedasusupervizijskegrupeizuzetnopogodnezarazvijanjesocijalnihodnosa.PremaAjduković(1997)supervizijskegrupepomažučlanovimaostvaritisadržajne,smislenesocijalneodnoseteunaprijedititemeljneso-cijalne vještine. Posebnu važnost za supervizijski proces, odnosno za rast i razvojsupervizanata,imalajeprofesionalnapodrškavoditeljiceigrupe.Naime,tijekomsu-pervizijskoga rada potrebno je osvijestiti važnost podrške koju i sami supervizantimorajupružatisvojimkorisnicimaponajprijeuodnosimasasvojimučenicimainjiho-vim roditeljima. Supervizanti izražavaju svoje zadovoljstvo te navode:Sadamnogolakšeprepoznajemprobleme,nijemineugodnotražitipomoćsvojesupervizijskegrupeteučitinavlastitimpogreškamaaliiiskustvimadrugihineosjećamseprofesionalnoosamljena.(44)…Supervizijajegotovoneophodnazbogostvarivanjakvalitetnihme-đuljudskihodnosa.(33)…Doživljajsupervizijekaoprevencijeprofesionalnogastresaznačajnojepitanjeionjemutrebavoditiračunatepronaćinačinekakogaprevenirati.Supervizantiusvojimiskazimanavodedobrobitsupervizije:Mojradurazredujepo-stao manje stresan, a odnos s kolegama još bolji. (51)… Čak i kada sam dolazilaumornaipodstresom,nasupervizijisamseosjećalaodlično.(36)…Istresiumorsunestajaliuugodnomokruženjusupervizijskegrupe.(33)…

Polazećiodspoznajedasusupervizantiistaknulivažnostprofesionalnogaraz-voja,možeseuočitidasutijekomsupervizijskogaprocesauočiliistručno-metodičkekoristi.Jer“krajnjiciljuključivanjausupervizijujeboljestručnodjelovanjezahvaljujućiboljojkompetentnostireflektiranjaiintegracijeˮ(Kessel,2009:194).Supervizantina-vode:Kroz nju sam ojačala kao pojedinac, osjetila dami je supervizija suport, po-boljšala sam svoje didaktičko imetodičko znanje i osvijestila važnost refleksije kaobitneodrednicesupervizije.(28)…Svidjelesumiseitemekojejesupervizoricaoda-brala za naše susrete jer je poznavanje područja psihologije i recentnih metodarješavanjaproblemaunastaviuistinuprimjenjivo.(24)…

Posebnostsupervizijenjezinojetemeljenjenaiskustvenomučenju.Značajanjedoprinos razvoju profesionalne kompetentnosti kontinuirano stručno usavršavanjekojeobuhvaćareflektiranjei integriranjestečenihznanja.Analizirajućipotrebekojesusupervizantiistaknuliusvojimpisanimiskazima,ističeseprofesionalnirastirazvoj.Supervizantinavode:Osjećala samvelikepromjenena sebi i oko sebe.Počela samdrugačijerazmišljatiisvegledatidrugimočima.(37)…Jačalasamkakoosobnotakoiprofesionalno.(33)…Promjenenamenisuprimijetiliimojiukućaniikolegicenaposlu.Bivalasamkomunikativnija,vedrija,uvijekraspoložena.(26)…Počelasamisključivopozitivnorazmišljati.(19)…PregradiKrivičićJedrejčić(2012)navodedasuunaprjeđe-njeprofesionalnogaradaiosobnirastirazvojnajčešćenaglašavaneprednostisuper-vizije,stomrazlikomdasupervizanti,govorećiosupervizijisvojimkolegama,višena-glašavaju osobni rast i razvoj od profesionalnoga kada govore o potrebi uvođenjasupervizijeusustavodgojaiobrazovanja.

Mirela Skelac

238

Učinakkojuističusupervizantiiiskustvenojeučenje.Priusporedbitradicional-nogaučenjausustavupoučavanjausmjerenogananastavnikasiskustvenimučenjem,pokazalosedaseiskustvenimučenjemuvećojmjerirazvijajusvjesnostociljuipred-metuučenja,profesionalnekompetencijezarješavanjeproblema,sposobnostodluči-vanjaiprimjeneznanjaupraksitesocijalnaodgovornostzasloženadruštvenapitanja(Knowlesisur.,1998,premaVizekiVlahovićŠtetić,2007).Provedenimistraživanjempokazala se primjerenost supervizije kao oblika iskustvenoga učenja koji doprinosiprofesionalnomrastuirazvojusupervizantaštosepotvrđujenavodima:Nakonkret-nimprimjerima,kadapostojiproblem,razgovaralismoitakonavelisugovornikadasamodredinajboljiizbor.Dakle,naosobnimprimjerima,izsvakodnevneprakseučimojednioddrugih.(33)…Danassampotpunosvjesnakolikojevažnoibitnosamprosu-đivati iučiti izosobnogiskustvabiloonodobroili loše,zapravouvijekneštoiztoganaučišionotenečemupouči.(26)…

Supervizantisukaodobrobitisupervizijeistaknuliirješavanjeproblemaskoji-masesusrećuusvomeradutenavode:Veselilasamseinovimsaznanjima–kakoriješitiprobleme,naučitiiziskustvadrugih,nisamjedinakojatakomisliičini,moždabih i jatakomogla.(40)…Kaonajvećupozitivnostsupervizijskograda istaknulabihneminovnostsuočavanjasproblemimakojesmoznalidaimamo,alismoseskrivaliodnjihnadajućisedaćesamiodsebeproći.Utomprocesusagledavanjauzrokaproble-ma,otkrilosedasunekiprobleminerješivi,svedoknedođenetkotkotonezna–paih riješi! (37)…Nakonuočenogproblema, različitimmetodama i različitimosobnimpristupima,ustiludasudvijeglavepametnijeodjedne,našlobiserješenjezakonkre-tanproblem.(36)…Samiučiteljiponekaduočavajunedostatakprofesionalihznanjaurješavanjusukobaikonfliktinihsituacijakaoivrločestupojavuneprihvaćanjaodgo-vornostionihkojisudiosukobailikonflikta.Rusac(2011)navodidasukonfliktinužnapratnja različitosti među ljudima, njihove individualnosti, identiteta i osobnosti, asupervizijamožepomoćiunjihovomkonstruktivnomrješavanju.

Opterećenostposlomponekadkodsupervizanataizazivanervozu,osjećajbes-pomoćnosti,neučinkovitostiinezadovoljstvapajevažnobrinutiseonjihovommen-talnomzdravlju.Utakvimsituacijamavažnojepružiticjelovituinformaciju,pomoćipodršku te osigurati profesionalan pristup i tako pridonijeti rješavanju problema.Uočavanjeproblemasupervizanata,analizaproblema i reflektiranjepokazujuda jesupervizijapoboljšalanjihovradiosjećajzadovoljstvatedasuiodnosiskolegama,učenicimairoditeljimapostalikvalitetniji.

Izanalizejeodgovorasupervizanatarazvidnapotrebazaunaprjeđenjemkvali-tetemeđusobnihodnosa.Usmjerenostsupervizoranastvaranjeuvjetakojipomažurazvojudobrihodnosauzuvažavanjepotrebaigranicasvakogasupervizantakaooso-beistručnjakauzempatijuiautentičnostdoprinoserazvojudobrihodnosaugrupištoseprenosiinaodnosesupervizanatasostalimdionicimausustavuodgojaiobrazo-vanja. Iskazano zadovoljstvo supervizanataoodnosimaunutar supervizijskegrupi iznačajnaprimjenastečenihznanjauodnosimasostalimkolegama,učenicima,rodi-teljimairavnateljimazasigurnopotvrđujupotrebuuvođenjasupervizijeusustavod-


239

gojaiobrazovanja.Supervizantinavedenopotvrđujuizjavama:Svakodnevnoostvaru-jemvišestrukeodnosesdrugimosobamaiusituacijisampomagatiurješavanjupro-blemauodnosimaučenik-učenik, roditelj-učitelj, roditelj-učenik,učitelj-učitelj. Zbogsloženostitihodnosa,supervizijamijepotrebna.(32)…Pozitivniučincisupervizijskogradavidese,baremmeni,upoboljšanimmeđuljudskimodnosimaskolegamanapo-slu,učenicima,roditeljimateostalimsuradnicimaizvanškole.(23)…Mijenjajućisebeneminovnomijenjamoodnoseuprofesionalnomokruženju,odnosepremaučenicima,roditeljimaiostalima.(40)…Svejetoimalozaposljedicuvećubliskost,povezanostikvalitetniju komunikaciju s kolegama u školi što ističem kao posebnost supervizije.(49)…

Poželjno je obilježje supervizije, prema mišljenju supervizanata, redovitostodržavanjasupervizijskihsusreta.Uvažavajućiorganizacijskeuvjete,velikiintereszasupervizijom zaposlenih u sustavu odgoja i obrazovanja i na temelju zadovoljstvasupervizanata,možesepotvrditidajemodelod10do12susretatijekomnastavnegodineuukupnomtrajanjuod30do35satiprihvaćennapodručjuistočneHrvatske.Supervizantinavode:Svinašisusretiodvijalisuseuunaprijeddogovorenimvremen-skimrazmacima-jednommjesečnoutrajanjuod3satatijekomkalendarskegodine.(62)… Jednomjesečni susretibili sudovoljnidasenapunimpozitivnomemocijama isamopouzdanjem.(42)…Kaovrlovažančimbenikosobnogaiprofesionalnogarazvojasupervizantinaglašavajupodršku i razumijevanjesupervizoraštopotvrđujunavodi-ma:Supervizijau sustavuobrazovanja je koristanoblikpodrške–namaučiteljima.Pružanampsiho-socijalnuipedagoškupomoćuraduijedanjeodnačinadasačuvamoizaštitimomentalnozdravljeipoboljšamoprofesionalnekompetencije.(26)…Ističemvrlodobrovođenje iradsupervizorice,kojajeposebnupažnjupoklanjala izgradnji injegovanjumeđusobnihkvalitetnihodnosa.(36)…Suradnjaunutarsupervizijskegrupeisupervizoricebilajenavisokojrazini…(34)…OvažnostiuspostavljanjadobrihodnosaCajvert(2004)navodidajeposvećivanjeviševremenadobromuspostavljanjuodnosaidogovoruvrijednotruda,kaoštovrijediobjasnitigrupizbogčegajetovažno.Pritomjevažnodasevećodpočetkačlanovisupervizijskegrupevježbajudrukčijojkomuni-kaciji,drukčijojosobnojodgovornosti,razvijajujasnijuslikuotomuštojesupervizijaitakozapočnuprocessvogaosobnogarastairazvojanametakomunikacijskojrazini.Supervizanatisuuprovedenomistraživanjunaveliiniztemakojesmatrajukorisnimzaosobniiprofesionalnirazvojodkojihnavodimosamoneke:temeizpodručjapsi-hologije,metoderješavanjaproblema,razvojsocijalnihikomunikacijskihvještinaitd.Supervizantinavode:Svidjelesumiseitemekojejesupervizoricaodabiralazanašesusretejerjepoznavanjepodručjapsihologijeirecentnihmetodarješavanjaproblemaunastaviuistinuprimjenjivo,takodasmatramdajeiprovođenjesupervizijeuškolinesamopotrebno,većmožebiti(amenijesvakakobilo)iprilikadaseriješimostresaifrustracija uzrokovanih nedovoljnim poznavanjem ili literature ili samog problemapredkojisunasdjeca(ilidrugakonkretnaškolskasituacija)postavila.(52)…Najvišemisesvidjelouživljavanjeuulogeučitelj-roditeljiliučitelj-dijete.Tusemoglonajvišenaučitiitoprimijenitiupraksi.(50)…Upisanimiskazimasupervizanatauočavasepo-

Mirela Skelac

240

vezanosttemakojeseodnosenaosobnirazvoj,napodrškuiugodnuatmosferuštozasigurnodjelujenarazvojprofesionalnesigurnosti,aštojeikrajnjiciljsupervizije.Supervizantioznačajuatmosferepovjerenjanavode:Smatramdajedobrodasusu-pervizijskegrupemaleidaseformirajupoškolamajersutoučiteljikojiradezajednopasuimuvjetiradaiproblemiskojimasesusrećuslični.Takvagrupaimasvepred-uvjetezakvalitetanrad,zaslobodnoiznošenjesvogamišljenja,traženjamogućihrje-šenjakonkretnogproblema.(54)…Povjerenjeuzatvorenostgrupeomogućilojesvimadaotvorenoiznosesvojamišljenjaistavove,aliisvojeosobneiprofesionalneproble-mesciljemsagledavanjaproblemaimogućihrješenjaiizvišekutova.(48)…

Supervizantiističudajezarazvojatmosferepovjerenjaposebnuuloguimalotoštojesupervizijskagrupazatvorena.Uzatvorenojgrupisupervizantisubiliiskrenijiiotvoreniji,aštojejošjednoodvažnihobilježjasupervizije.Osjećajinapočetkusuper-vizijskogaprocesabilisurazličiti.Supervizantiuprovedenomistraživanjunavoderazli-čiteipozitivneinegativneosjećaje.Kaougodneosjećajenapočetkusupervizijesuper-vizantinavode:Uključivanjemusupervizijunisamznalaštomečeka.Svelikomznati-željomsamčekalaprvisastanak.Toseidogodilo.(18)…Samnazivodmahmeprivu-kao.Neštonovo,neštodrugačije…,pogledudubinu,uneistraženo–gdjese rijetkiusuđujupogledati,obećavajuće…Takosammislilanapočetku inisamseprevarila.Uživalasamusvakomtrenutkuisradošćuiščekivalanovesusrete.(28)…Raditćemo,proučavati, razmišljati,upoznatineštonovo,razgovarati,slušati ipričati,smijatise,moždapomoćisavjetom,slobodnorećisvojproblem,zaboravitinasatiuživati.(55)…Kaoosjećajeneugodenapočetkusupervizijskogprocesasupervizantinavode:Prizna-jemdameupočetku„ljutilo“zaštonamnašasavjetnicakaovisokokompetentna istručnaosobanedajegotovarješenja–„recepte“kakoriješitinastaliproblem.(51)…Sviimamonekesvojeprobleme,alidoćinekomeizatražitinjegovomišljenjeisavjetnijenimalolako.(26)…Naprvomsusretumislilasamusebi„Štojemeniovotrebalo.“Iskrenorečeno,požalilasamštosamdošla…(22)…Kadasamprviputačulazasuper-viziju,njenapravila,mislilasamnijetozamene.Osjećalasamsepomalozbunjenoinelagodno.(12)…Osjećajikojenavodesupervizanti,bezobziraradiliseoosjećajimaugode ili neugode, na samomu početku supervizijskoga procesa imali su značajnuuloguzanjihovosobniiprofesionalnirast.Prepoznatisvojeosjećaje,govoritionjimaotvorenoiiskrenousupervizijskojgrupi,doživjetirazumijevanjeipodrškuteuočitidaidrugisupervizantidijeleisteosjećajeodvelikejevažnostizarazvojdobrihmeđusob-nihodnosa.

NatemeljuprovedenogistraživanjaidobivenihrezultatanaprvoistraživačkopitanjeŠtomisliteopotrebiuvođenjasupervizijeuvašojškoli?zaključujemodaodgoj-no-obrazovniradniciprepoznajupotrebuzakontinuiranimprofesionalnimrazvojemipotrebuzaosobnimrasterećenjemiboljimsuočavanjemsizazovimaprofesiještoimpružaintegrativnasupervizijausustavuodgojaiobrazovanja.Rezultatipokazujudajeprihvaćenaipotrebnaintegrativnasupervizijakaooblikstručnogusavršavanja,dadoprinosiosobnomiprofesionalnomrazvojutedapružamogućnostunaprjeđivanjaprofesionalnih odnosa i nastavnoga procesa. Jasno definirani ciljevi supervizije i


241

usmjerenostnaonoštojedogovorenokaofokussupervizijedovelojedopovjerenja,sigurnostiizadovoljstvatedojačanjasupervizijskogodnosa.

VezanozadrugoistraživačkopitanjeŠtojezavasznačajnouprovođenjuiorga-nizacijisupervizije?zaključujemodasuučitelji,nastavnici,stručnisuradniciiravnateljiprepoznali smislenost iučinkovitostučenja izvlastitoga iskustva,dasurazvili svojesocijalneiprofesionalnekompetencije,daimjevažnokontinuiranostručnousavrša-vanjenatemamakojesamidonoseusvojusupervizijskugrupu,daimjevažnopovje-renjeipodrškatedaimjesupervizijapomoglauprevencijiprofesionalnogastresa.Osimtoga,ističudaimjevažnaredovitostodržavanjasupervizijskihsusreta,podrškairazumijevanjesupervizora,temekorisnezaosobniiprofesionalnirazvoj,atmosferapovjerenjai“zatvorenostˮsupervizijskegrupe.

KaoodgovornatrećeistraživačkopitanjeKojesupotrebezadovoljeneuradusupervizijskegrupe?istraživanjejepokazalodasuzadovoljenepotrebezaprofesio-nalnim rastom i razvojem, iskustvenim učenjem, rješavanje problema i podizanjekvaliteteodnosa.Jasandogovorizmeđusupervizoraisupervizanataotemamasuper-vizije, kao i emocionalna veza između njih, odredile su dobar supervizijski odnos iomogućile suefikasnoostvarivanjeciljeva i zadatakasupervizijeusustavuodgoja iobrazovanja.

Važnojeistaknutidasupervizijanemožedatiodgovornasvapitanjainasvepotrebezaposlenihusustavuodgojaiobrazovanja.Supervizijaimaedukativnufunk-cijuiolakšavadasestečenaznanjaintegrirajuspraksom.Polazećiodsveganavede-noga,teretodgovornostizadostupnostsupervizijekaooblikastručnogausavršavanjai postizanja kvalitete rada prvenstveno je na donositeljima odluka koji su dužniosiguravatipretpostavkekvalitetnogaradaiočuvanjudignitetaprofesijezaposlenihusustavuobrazovanja,uključujućiibriguoizloženostiprofesionalnomstresu.

ZAKLJUČAK

Supervizijakaooblikučenjazastjecanjenovihprofesionalnihiosobnihkompe-tencijakrozvlastitoiskustvoimavažnuuloguusustavuobrazovanja.Onapomažeza-poslenimausustavuobrazovanjaintegriratipraktičnaiskustvasteorijskimznanjima,doćidorješenjaproblemaskojimasedjelatniciusustavuodgojaiobrazovanjasreću,djelotvornijenositisesastresomiizgrađivatisvojprofesionalniidentitet.

IstraživanjenapodručjuistočneHrvatske,ukojejebilouključeno245super-vizanata,pokazalojedapostojipotrebazaintegrativnomsupervizijomusustavuod-gojaiobrazovanja.Odgojno-obrazovniradniciprepoznalisuintegrativnusupervizijukaomogućnoststručnogausavršavanja,profesionalnogarazvojaipodrške.Rezultatiprovedenogaistraživanjapokazujudasupervizantiprihvaćajusupervizijskioblikrada.Takavoblikradapomažeimpristjecanjunovihznanja,rješavanjuproblema,nošenjusastresom,izmjenjivanjuiskustava,promišljanjuoidejamadrugih,uvažavanjustavo-vaiiznošenjusvojihmisli,donošenjuodluka,poticanjukreativnostiikomunikacijskih

Mirela Skelac

242

vještinatepoticanjusuradničkihodnosa.Posebanjedoprinosuvođenjaintegrativnesupervizijeuodgojno-obrazovnisustavupoticanjuučiteljanarefleksijuosvomeraduimeđusobnimodnosima.

Stručnousavršavanje,posebnokadaseradioodgojno-obrazovnimradnicimakojisusedobrovoljnouključiliuprocesintegrativnesupervizije,dokazujedasupotre-bezakontinuiranimradomnanjihovimosobnim iprofesionalnimkompetencijamanužneupromicanjuidejeodruštvuznanjaicjeloživotnomeučenju.Razvojosobnihvještina odgojno-obrazovnih radnika nužno je povezan s promicanjem kvaliteteodgojno-obrazovnogasustava.Primarnajezadaćaučiteljskihinastavničkihstudijatestudijapedagogijeosposobljavanjestudenatabudućihodgojno-obrazovnihradnikazagrađenjeiunaprjeđivanjeodnosasdjecom,roditeljimaikolegama,atomogusamopraktičarikojiimajurazvijenetemeljneprofesionalneiosobnekompetencije.

Zarazvojsupervizijeuobrazovnomsustavu,osimedukacije,važnasuiistraži-vanjaotemama,odnosnoproblemimaskojimasesrećuzaposleniusustavuobrazo-vanjatenačinimanjihovarješavanja.

LITERATURA

Ajduković,M. (2007). Značaj supervizije za kvalitetni rad s djecom,mladima i obiteljima usustavusocijalneskrbi.LjetopisStudijskogcentrasocijalnograda,14,2,339-353.

Ajduković,M.(1997).Grupnipristupiupsihosocijalnomradu.Zagreb:Društvozapsihološkupomoć.

Ajduković,M.iCajvert,Lj.,(2001).Supervizijapsihosocijalnogradakaospecifičnioblikprofe-sionalnograzvojastručnjakausustavusocijalneskrbi.LjetopisStudijskogcentrasocijalnograda,8,2,195-214.

Ambruš-Kiš,R.,Cimperman,R. idr. (2009). IntegrativnaSupervizijauodgoju iobrazovanju.Zagreb:Agencijazaodgojiobrazovanje.

Bokulić,Z.(2002).Supervizija–putkuspješnijojpraksiurazredu.ZbornikUčiteljskeakademijeuZagrebu,4,1,79-89.

Cajvert,L.(2001).Kreativniprostorterapeuta.Sarajevo:Svjetlost.Cajvert,L.(2004).Prvisusretidogovororadu.UM.AjdukovićiL.Cajvert(str.155-177).Super-

vizijaupsihosocijalnomradu.Zagreb:Društvozapsihološkupomoć.Mesec,B.(1998).Uvodvkvalitativnoraziskovanjevsocialnemdelu.Ljubljana:Visokaškolaza

socialnodelo.PeterF.OlivaiPawlas,G.E.(2007).SupervisionforToday'sSchools.JohnWiley&Sons.Pregrad, J. i Krivičić Jedrejčić, A. (2012). Iskustva u primjeni supervizije u sustavu odgoja i

obrazovanjaizperspektivesupervizanataisupervizora.Opatija:3.hrvatskakonferencijaosuperviziji. Preuzeto 24. srpnja 2012. s http://www.hdsor.hr/download_file.php?file=Iskustva_u_primjeni_supervizije_u_sustavu_odgoja

Rusac,S.(2011).Motivacijazasupervizijomsocijalnihradnikaudomovimazastarijeinemoćneosobe.LjetopisStudijskogcentrasocijalnograda,18(2),305-331.


243

VanKessel,L.(1999.)Supervizija–neophodandoprinoskvalitetiprofesionalnogpostupanja–primjer nizozemskogmodela supervizije. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, VI.,59-76.

VanKessel,L.(2009).Coaching:područjeradaprofesionalnihsupervizora.Refleksijeosupervi-ziji–međunarodnaperspektiva.UM.Ajduković(Ur.)(str.159-208).Zagreb:Pravnifakultet,BibliotekasocijalnogradaiDruštvozapsihološkupomoć.

Vizek Vidović, V. i Vlahović Štetić, V. (2007).Modeli učenja odraslih i profesionalni razvoj,LjetopisStudijskogcentrasocijalnograda,14(2),283-310.

Žužić,S.(2012).Pedagoškasupervizija.Pazin:GimnazijaistrukovnaškolaJurjaDobrile.

Supervision as a form of professional support to employees in the education system

Abstract:SupervisionasaformofprofessionaldevelopmentinthesystemofeducationintheRe-publicofCroatiaisbeingcarriedoutfortenyears.Ithasbeencarriedoutbysenioradvisorswhoarelicensedsupervisorseducatedintheproject“StrengtheningCapacitiesforInte-grativeSupervisionintheEducationandTeacherTrainingAgencyˮunderthePharePre-AccessionAssistanceProgram(2007-2009).Asupervisoryprocessisaseriesofmeetingswhereteachersexchangeandreflecttheirpersonalprofessionalexperiences.Themotiva-tionoftheteachertobecomeinvolvedinsupervisorygroupscanbeseeninthecontextofprofessionalresponsibilityasaneedforlifelonglearning.Supervisorshavealsorecognizedtheirconcernsanddifficultiesincontactwithotherparticipantsintheeducationalprocess.In the working environment, teachers are confronted with different people – otherteachers,counsellors,parentsandstudentswithwhomtheysometimescomeintoconflictsituations. The aimof the researchwas to examine themotivation, experience, needs,characteristics and feelings of participants in the supervisory groups in the educationsystemthroughqualitativeresearch.245participants(231Fand14M)fromtheOsijek-Baranja,Požega-SlavoniaandVirovitica-Podravinacountiesparticipatedinthestudy.Theresultsoftheresearchshowedthatthereisaneedforintegrativesupervisionintheedu-cationsystemandthateducatorshaverecognizedintegrativesupervisionasanopportu-nity for professional development and support. The experience of teachers who weremembersofthesupervisorygroupssuggestsacceptanceofthistypeoflearningthatinte-gratesknowledgefromdifferentareas.Thefeelingofacceptanceandprofessionallearningaswell as effectiveproblem solving affect thebuildingofprofessional identity and thegrowthofself-confidenceandprofessionalcompetencies.Keywords:supervision,education,professionaldevelopment

244

LINGUISTIC PRACTICES, CULTURAL REPRESENTATIONS AND NON-FORMAL LANGUAGE TRANSMISSION:

THE CASE OF FRANCOPROVENÇAL

Izvorniznanstvenirad UDK:81ʾ24

ChristianeDunoyer,Ph.D.Centred'EtudesFrancoprovençales“RenéWillien”

Saint-Nicolas,Italy

NataliaBichurina,Ph.D.Centred'EtudesFrancoprovençales“RenéWillien”

Saint-Nicolas,Italy

Abstract:Francoprovençalisspokeninthetrans-borderareabetweenFrance,ItalyandSwitzerland.Itlacksofficialstatusanditsliterarytraditionismostlyunknowntoitsspeakers.Itisthusessentiallyanorallanguage.Noregularformallanguagetransmissionexistsinanyofthethreecountries,andfirstrevitalisationeffortshavetakenplacewithoutacoherentlangu-ageplanning.Inthispaper,weexploreaninnovativeexperienceofnon-formallanguagetransmission,whichseekstocreatesolidaritybetweenspeakersandnon-speakers.Dra-wingonacasestudyoflaboratories-workshopsthatweheldbetween2017and2019(60participants and 80 hours of activitieswith continuous video and audio recording),weargue that it is necessary to explore and include actual linguistic practices and culturalrepresentationsinthetransmissionofa livinglanguage.Suchaholisticapproachallowslearnerstoenteraspeechcommunity,thusenhancingsocialinclusion.Keywords: non-formal education, minority language transmission, Francoprovençal,speechcommunity,endangeredlanguages.

INTRODUCTION

Francoprovençalisspokeninthetrans-borderareabetweenFrance,ItalyandSwitzerland.Itlacksofficialstatus,itsliterarytraditionismostlyunknowntoitsspea-kers,and there isnoconsensusonawritten standard (seeBichurinaetal.,2018).Francoprovençal is thus essentially an oral language. No regular school languagetransmissionexistsinanyofthethreecountries(Meune,forthcoming),andfirstrevi-talisationeffortshavetakenplacewithoutacoherentlanguageplanning.Besides,thethree countries seem crucially different in terms of their sociopolitical and socio-cultural organisation. France is a nation-state par excellence, traditionally seen asmonolingualandmonocultural.Havingadifferentlanguageandadifferentculture,oranidentitycoexistingwiththeFrench,ismoreorlessunthinkableintheopinionofthemajority.Italy,onthecontrary,isknownforitsoutstandinglinguisticandcultural

LINGUISTIC PRACTICES, CULTURAL REPRESENTATIONS AND NON-FORMAL LANGUAGE TRANSMISSION: THE CASE...

245

diversity,whileSwitzerlandisknownforitsofficialmultilingualism.Atthesametime,Switzerlandisaconfederationfeaturingcantonswithextensiveautonomy;Franceisitsexactopposite,ahighlycentralisedstate.Italyissomewhatinbetween,asitcopiedthe French nation-state model, and yet the main Francoprovençal-speaking areathere,theAostaValley,isanautonomousregion.

Simultaneously,FrancoprovençalisthelastbornoftheGallo-Romancelangua-gesintermsofitsbecominganamedpartofalinguisticcontinuumandanobjectoflanguagepolicy.Itisaltogetheranoverwhelminglyunderstudiedone,althoughitcon-cernsthreecountriesinthemiddleofWesternEurope.Scholarlyliteraturehastradi-tionallydescribedFrancoprovençalfromthepointofviewofstructurallinguisticsintheframeworkofRomancedialectology(Tuaillon,2007),andthemajorityofstudieshave concernedoneor another particular and very locally circumscribed linguisticaspect.Anacademic visionof Francoprovençal as ahighly fragmented language isoppositetopopularpracticesandrepresentations.Indeed,sincearchaeologicalera,invarioushistoricalperiods,trans-borderexchangesandcommunicationplayedanimportantroleintheareaaroundtheMontBlanc,betweenFrance,ItalyandSwitzer-land.Furthermore,themutualintelligibilityofdifferentvarieties,whenspokenorally,ishigheven today,although thedegreeof linguistic vitality varies significantlyde-pendingontheregion.Stillthefirstlanguageforabout50%ofpopulationintheAostaValley,itisnolongertransmittedinfamiliesinotherregions.YetatendencytowardslanguageshifttothedominantlanguagecanbeobservedevenintheregionswhereFrancoprovençalisstillusedindailycommunication,hencefindingwaysforlanguagetransmission isnowconsidered tobeurgent throughout the linguisticareaamongspeechcommunities,andisincreasinglysowithinvariouslocal,regionalandnationalinstitutions.Hence,themajorquestionishowtoinvolvethecommunityintransmit-tingthelanguage,whenpublicpolicyfailstodoso.

Today the Francoprovençal languageplanning is challengedby both the ab-senceofpoliticalunity,asalreadypointedout,andbytheongoinglegitimacyconflictsbetweenspeakersofvariousprofiles:“native”,“late”speakers”and“newspeakers”(seeBichurina,2018;Dunoyer,2010).Besides,thereisaconcurrencebetweendiffe-renttypesoflanguageactivists(especially‘late’speakersvs.‘newspeakers’),reflec-tedincompetingnamesofthelanguageitself(Francoprovençal,Arpitan,Savoyard,Patoisetc.)andincompetingwritingsystems(‘supra-dialectal,’‘phonetic’andothertypesofproposedorthographies).Anotherobstacleistypicalofmanyminoritylangu-ages:nativespeakersseetheirlanguageas“natural,”somewhatinnate,theequation“local family” = “speakers,” “family from outside” = “non-speakers” being widelyshared in the community. Therefore, it is seen as impossible and useless for thelanguagetobetransmittedtoeithernewcomersorlocalswhoforsomereasonsdidnotacquireitintheirfamilies.

In thispaper,weexplorean innovativeexperienceof language transmissionoutsidetheclassroom,whichseekstorespondtothesechallengesandtocreatesoli-daritybetweenspeakersandnon-speakers:thelaboratories-workshopsthatweheld

Christiane Dunoyer, Natalia Bichurina

246

between2017and2019.Wewill focusonstrategiesusedinthese labs inordertocreatesolidaritybetweenspeakersandnon-speakersandonthecrucialimportanceof this solidarity for the enhanced practice of aminorised language.Wewill thendiscusshowtoincludeactuallinguisticpracticesandculturalrepresentationsinthetransmissionofalivinglanguage,anddemonstratehowthiscouldhelptoenhancesocialinclusionandtopromoteFrancoprovençalinamodernandethicway.

DESIGNING WORKSHOPS

The “laboratories-workshops” were held in February, April and November2017, and in April 20191.More than 60 participants coming from throughout theFrancoprovençalareaalternatedduringthe10dayslearningexperience.Asthename“laboratories-workshops”suggests,theirobjectiveistwo-fold:anacademicresearchandpositiveoutcomesforthecommunity(enhancedlanguagetransmission).Fortheresearchers,the labsareapossibilitytostudythesharedcommunicativenormsofthelinguisticcommunity,mechanismsoftrans-bordercommunicationandaccommo-dation, since virtually no such knowledge exists as of today. The labs allow us toexploreseveral issues,suchaswhatconstitutesthecommunicativecompetence inFrancoprovençal; isthereamutual intelligibilityofdifferentvarieties;whatarethemechanismsandmotivationsofaccommodation;isthereavariationacrossdomains,activities,socialgroups,gender;whataretherepresentationsofthenormandstan-dardisation?Inordertoinvestigatetheimplicitcommunicativenormssharedbythelinguisticcommunity,representationsrelatedtobody,health,space,etc.alsoneedtobestudied,asthelackofknowledgeoftheseaspectsoftenprovokesmiscommu-nicationwithnon-speakersornewspeakers.Accordingtotheparticipants,thewaytheactivitiesweremanagedallowedforcreatinga“natural”settingwherethecom-municationwasseenas“authentic”byparticipantsthemselves.Todaywedisposeofapproximately80hoursofvideoandaudiorecordingsofthelabs,whichallowustocreatealargedatabaseofprofessionalvideosofsemi-spontaneouscommunication,reproducingthemostsociallysignificantcommunicativeactsinFrancoprovençal.

Forthecommunity,theworkshopsprovideapossibilityofinformallanguagetransmissiontotheparticipantsasdynamic inclusivepractice.Theyalsocreatethe“chainsofknowledge”wheretheparticipantswill,intheirturn,passtheirnewknow-ledgeon to others, by either enhancing languageuse in the existent situations orcreatingnewoccasionswherelanguageuseandtransmissioncouldbepossible.Thiswouldpreventshiftingtheresponsibilityfromthecommunitybygettingthelanguageintoschools;besides,studyingthelanguageatschooldoesnotalwaysimplyusingthelanguage in actual situations,whereas theworkshops are aimed at enhancing theactuallanguageuse.Themainobjectivesatthislevelarethefollowing:toallowcom-1 ThesefirstworkshopswerefundedbytheSuperintendencyofEducationoftheAostaValley.SeealsoBichurina,Dunoyer,2019.


247

municationbetweenpeople coming fromdifferent Francoprovençal-speaking regi-ons; to structure the knowledge helping to face the linguistic insecurity and solveconflicts; toenhance languagepracticeand reduce thegapbetweenspeakersandnon-speakers; toenhance the language transmissionby teaching the teachersandcreating the chains of knowledge; to enhance a (trans-border) linguistic consciou-sness.

Theworkshopsarebasedonahorizontaltransmission,withoutteachers;theparticipants receive the tasks in envelopes from the “téta invisibla” (‘the invisiblehead’).During twodaysofeachworkshop,all theactivitiesareheld inFrancopro-vençal. The first target group is composedof schoolteachersworking in theAostaValley,butseveralconventionsthathaverecentlybeensigned,willallowtheFrenchandSwissteacherstoparticipatethereinthefuture2.Inaddition,foreachworkshopwewouldinviteseveralparticipantsfromotherregionsandbelongingtoothersocio-professionalcategories.Theworkshoparebasedonaholisticapproachseeingthelanguageaspartofculturalpractices,exploringthecommunicativecompetenceandtheknowledgeofhowtobehaveinvarioussituations,aswellasthebroaderknow-ledgeofculturalpracticesinalinkwiththeterritory.

Apartfromtheresearchdataandtheimmediatebenefitsfortheparticipants,asalong-termoutcometheknowledgecollectedduringthelabswillallowuselabo-ratingmaterialsforlanguagetransmission,aswellascreatinggroup-orientedpropo-salsinthethreecountries(e.g.workshopsforthosewillingtoacquirethebasicsofthelanguage;workshopsformigrantsorfortouristofficesforabetterunderstandingand/orvalorisationofthelocalterritory,etc.)

CREATING SOLIDARITY BETWEEN SPEAKERS AND NON-SPEAKERS

Thefirstobjectiveoftheworkshops is tocreatesolidaritybetweenspeakersandnon-speakers,aswellasbetweenspeakersfromdifferentregions.Inouropinion,thisshouldbethefirststepallowingto increasethespeechcommunityandtoen-hancesocialinclusion.Inordertoachievethis,apartfromacquiringthestrictlyspea-kinglinguisticskills,oneshouldacquiresomethingmoresubtle:thespeakersneedtoknowthenon-speakers,understandtheirmotivationsoflearningthelanguage,theirdifficulties,theirlanguageattitudesandrepresentationsaboutthelanguage(whichareoftenoppositetothoseofnativespeakers),aswellastoknowhowtheycouldspeaktonon-speakers.

Forthis,itisimportantforthespeakerstogothroughtheexperienceofalteringtheirstatus,wheretheywouldplaytheroleofanon-speaker.Suchanexperienceissimple to arrange in a context of significant linguistic variation, as in the case of

2Theprojectprovidestoextendthefieldofviewtoothersocio-professionalcategoriesandlinguisticsectorsinordertofurtherresearchandtoimproveourtrainingoffer.


248

Francoprovençal:confrontedwithanunknownvariety,thenativespeakerisinmanywayssimilartoanon-speaker.Alreadyafterthefirstdayoftheworkshop,theparti-cipantswould realise that their linguistic skills can evolve, they say to understandbetteroneotherandtolearntopayattentiontodetails.AsoneoftheparticipantsfromtheSwisscantonofVaud(amongthe‘newspeakers’)putitattheendoftheseconddayofoneworkshop:“YesterdayIhadtheimpressionthatwespokedifferentlanguages. Today I feel thatwe speak the same languagewith different accents.”Becomingawareof thepotentialof communication, speakersare ready tochangetheirattitudetowardsnon-speakerstoo.

Experiencinglinguisticvariationpresentsotheradvantages:a) themultiplicationofpointsofviewonthelanguageandrelativisminlearning,b) raising theawarenessof the fact that learning is a collectiveadventure: the

others’knowledgeisusefulforone’sownlearningandvice-versa.

Theparticipantsacquirespecificskills,whilegainingthefeelingofbelongingtoalanguagecommunity.Theyalsogainthefeelingofforming“chainsofknowledge,”each speaker being a link in this chain. In their turn, they would pass their newknowledgeontoothers,byeitherenhancinglanguageuseintheexistentsituationsorcreatingnewoccasionswhere languageuseandtransmissioncouldbepossible.Theanswerstothefinalquestionnairesstatethisexplicitly:

“Noseneuna londze tseinan’enpa lodrouetde la lachàtrochà,nodéencontinuà.Mantenilopatouél’èlomeilloumoyendesarvàlopaic.Tuisnospatouéssondefrare,nofanobaillélamanepacaponnà.ˮ[We are a long chain thatwe are not allowed to leave broken,wemustcontinue.Tomaintainthepatoisisthebestwaytosaveourcountry.Allourdialectsarebrothers,wehavetojoinhandsandnottogiveup.]

Itisanintergenerationalchain,butalsoatrans-borderone:“L’étdzenseretrouvéavouédedzéquepredzonpatouéequearreuvondel’atrocoté,delaSuisseedelaFrance.ˮ[Itisnicetogettogetherwithpeoplewhospeakpatoisandwhocomefromtheotherside[fro,beyondthemountains],fromSwitzerlandandFrance.]“Lopatouél’étlotraitd’unionentrenodiferenpaic.ˮ[Patoisisthelinkbetweenourcountries.]

Inordertocreateanewsolidarity inamodernplurilingualcommunity, inte-gratingFrancoprovençalintoitssystemofvalues,itiscrucialtoknowrealpracticesandculturalrepresentationsofpeopleusingthelanguage.


249

LOVE, FEELINGS AND FRANCOPROVENÇAL: A CASE STUDY

At the lastworkshop, held in April 2019 in Saint-Nicolas, a participant fromSwitzerlandarguedthatthereisneitherawordfor‘love’inFrancoprovençal,norawaytoexpressloveverballyinthislanguageingeneral.ParticipantsfromtheAostaValley found this argument shocking; and yet, such assumptions are typical of acertain type of language advocates. Correspondingly, manymembers of so-called“groupespatoisants”(“patois-speakinggroups”)inSavoy,inFrance,seriouslytoldusthat there are nowords in ‘patois’ to express feelings and emotions. Theywouldexplainitbythefactthat‘patois’speakerswere,intheiropinion,reservedandsome-whatabrupt,nottalkingtoomuchand,forallweknow,notfeelingtoomucheither.Likesomenon-locals inSavoy, these languageadvocateswouldoftenascribesuchbehaviour to personal psychological problems. Put in a more positive (somewhatromantic)light,thiscorrespondstowhattheabundantmountainliteraturedepictsusasasuperhuman,atoughmountaineercombininganincrediblephysicalstrengthanddeterminationwithlittleemotions.

Partly,itreflectsthevaluesactuallyexistingwithinthecommunity.Obviously,itisnotaboutpeoplebeingborndifferent,sothatclimbingmountainsiseffortless,asnovelsstipulateit,butaboutpeoplewhomadethemselvesdifferent,becausetheirculture valorises effort. The effort/pain is unseen and usually unspoken, as it isperceivedtobethenorm,apartofhowoneshouldbehave.Togiveanexamplefromeverydayconversations,inabardiscussionintheAostaValleyaboutfootballplayers,onemannoticed:“Theysimplydon’thavethehabitofsuffering,likewedo.”Hesaidwhatseemedtobeanobviousthing,asfaras“we”areconcerned.“Adaywithoutariskisalostday,”anothermansaidonanotheroccasion.Atthesametime,thereisacultureofavoidingexcessincommunication,intermsofboththequantityofcom-municationanditsform.Agroupofpeoplecanstaysilenttogether,whilesittingand‘listeningtothesun’(inSavoythismeansbeingexposedtosunlightforbriefmomentsinwinter), without the silence being awkward.When verbal communication doesoccur,waysofspeakingcanbeparticulartothislinguisticcommunity.Theinabilityof‘outsiders’tointerpretwhatisbeingsaidleadstomiscommunication.3

One of the labs’ objectives was to investigate such implicit communicativenormssharedbythelinguisticcommunityandtoexplorewhatconstitutesthecom-municativecompetenceinFrancoprovençal,understood,accordingtotheclassicdefi-nitionbyHymes,as“competenceastowhentospeak,whennot,andastowhattotalkaboutwithwhom,when,where, inwhatmanner” (Hymes,1972:277).Or, to

3 ThestereotypesoftheSavoyard/Valdôtain/Valaisan/alpinepopulationsasrudeandlackingempathycoexistswithatendencyamongsomedefendersoflocalculturetobehostiletoglobalisation,tourismandmigration,allseenasathreatoflossofculturalrootsandidentity.Theoppositionstartedatthemomentoftherapidreplacementoftheprimaryeconomicsectorwiththetertiaryone(especiallyinthelate1960s–beginningofthe1970s),withthedevelopmentofalpineskiresortsproducingthefearof“disneylandisation”oftheAlps;itisbecomingmoreacutetodaywiththenewmigrationseenasdestabilisingbothlocalculturalnormsandpersonalsecurityintheregion).


250

quoteCampbellandWales,theability“toproduceorunderstandutteranceswhichare not somuchgrammatical but,more important,appropriate to the context inwhichtheyaremade”(1970:247,originalemphasis).Inthispaper,wewilldrawontheexamplesoftwoactivitiesfromvariousworkshops,relatedtofeelings,includingbothphysicalbodilyexperienceandemotions.Wewillseethemismatchbetweenthemeaningascribedtoseveralexpressionsbydifferentcategoriesofspeakersandthemiscommunicationthatthismismatchleadsto.Wewillthendiscusswhatitcanimplyforlanguageleaning.

In the first activity,wewanted to explore the fields of the tellable and theuntellable.WeplacedYes/No signsontwooppositewalls.Participantswouldreadthestatementsthatwewouldsuggestandplacethemselves inthespacebetweenYesandNo.Oneofthestatementsreadasfollows:

Eundzenarguman!“Quant’émaladol’émioùpan’enpredzéavouégnion”[Participantreadingthestatement:Oh,niceargument!“Whenyouaresick,itisbetternottospeakaboutittoanyone.”]

Interestingly,onlyoneparticipantchosetheanswer“Yes”:“Yes”(male):It’snotthatgoodtosay,“I’mgood,butithurtshereandthere”.Maybewhenyoumeetsomeone,it’sbettertomakeanicesmileandsaysomethingnice.Iguess,theotheronealsohashisissues,hisproblems,sowhenwemeetup,it’snicertosaysomethinglighter.Andmaybehedoesn’twanttoknowalltheproblemsIhaveathomeorwithhealth.

Anotherparticipantstoodin-between,explainingthattheanswerdependsontheinterlocutor.Thosestandingcloserto“no”hadnuancedanswers,presentingtes-timoniesofchangingculturalnorms:

“No”-1(female): It is truethatyoudiscovernowthatmaybe ifyousay,“Ihaveaheadache”or“Ididn’tdigestwell,”theywouldofferyouaherbaltea,ratherthanabigmeal.“No”-2(female):Iremembermyfather,whenhewasdying,hewouldalwayssay,“thereisworktobedone,”hewasstillworkingallthetime,maybehedidless,butheneverlamented,neversaid,“anywayitwon’tlast,itdoesn’tmatter,”helovedlife,eventhoughheknew,heprobablydidnothavemuchtolive.

Sometimesthechangeofculturalnormsproduceslinguisticandculturalinse-curity.Simultaneously,anotherquestionisnotwhethertospeakabouthealthissuesornot,buthowtodothis.Severalwaysofspeakingcanbeseenas‘speaking’forthecommunitymembers,whileitcanbeseenasavoidingthetopicbythe‘outsiders’whoarenotfamiliarwithlocalculturalnorms.

For the second activity that will be discussed here, we proposed typicalexpressionsusedindailyinteractions.Weaskedtheparticipantstodiscussinsmallgroupsandwritedown,inwhichsituationstheseexpressionscanbeusedandinwhat


251

sense.Twocategoriesofspeakerscanbedistinguished,basedonthisactivity’sdata,towhichwewillroughlyreferhereasactivespeakersvs.passivespeakers/learners:

-Thefirstcategoryreferstospeakerswhoacquiredlanguageskillswhilelivinginthelinguisticcommunityandusingthelanguageaseverydaypracticeinoralface-to-face communication, whatever the time (or age) of language acquisition andwhatevergeographicorigintheyhad,

-Thesecondcategoryarepeoplewhoeitherlearnthelanguagewithoutlivingintheareawhereitisspokenindailylife,orwholiveinsuchareawithoutspeakingthelanguage(thosetwoprovedtohavesimilartendenciesinthisrespect).

Thusourlabs’dataledustogobeyondthetraditionaldividebetweenso-callednew speakers vs. native speakers, thedistinctiongoingalong the lineofusing thelanguagewithinthelinguisticcommunityornot.Thelanguageadvocatesconstitutingthe above-mentioned “groups patoisants” belong to the second category. Theyoccupyanintermediatepositionbetweenspeakersandno-speakers:usuallytheyareretired schoolteachers,whosegrand-parents (and sometimes theirparents)wouldspeakthelanguage,butneverasaddressedtothem.Afterbeingretiredandgoingbacktotheirhomevillages,theywitnessthattheFrancoprovençal(patoisintheirownterms) no longer exists as everyday practice; hence, they try to reconstitute thelanguagebasedontheirchildhoodmemories,seeingthemselvesasitslastspeakers.However, their actual encounters with this language had been limited to a smallnumberofsituations.Thereforetheycombinetheiremotionalorintellectualattach-ment to this language with stereotypes diffused by the dominant culture. Thoseincludethe‘patois’beinglimitedtoalocalityoraparticulardomain/register,aswellasitsincapacityofexpressingfeelings.

Example1.Vabeun[literarily‘[it]goesfine’]Passivespeakers/learners‘Neutral’[Neutre]ActivespeakersPediequevapafranfranbien[Tosaythatitdoesn’tgoverywell]Perèhpondreacahcunquénoncognéibièn![Toanswertosomeonethatonedoesnotknowwell]Inapressenòressignò[Areservedperson]Inthisexample,passivespeakers/learnersinterprettheutteranceasneutral,

probably as identical to “va bene” in Italian or “ça va” in French, having a similarstructureandaneutralmeaning.However,activespeakersfromvariousregionscandeducethemeaningof‘notgoingwell,’unlessitisaboutavoidingtheconversation.


252

Example2.Llievapatan[literarily‘Itdoesn’tgothatmuch’]Passivespeakers/learnersPoli[Polite]ActivespeakersCaneunparènouamìrestepabien[Whenarelativeorafrienddoesnotfeelgood]Canl’épresteamouére[Whenheisdying]Inthisexample,beingunwellisslightlymoreexplicitintheoriginalexpression.

However,thedegreeofbeingunwellcanbelargerlyunderestimatedbythepassivespeakers/learners.

Example3.N’èvu-lomalbeuttó[literarily‘Ihaveseenhimbadlyput’]ActivespeakersSituachóndesantìgrave[Serioushealthissues]Eunnapersounnaqu’aihtefranmal[Apersonwhofeltverybadly]Anparleunndecarcunqu’oul’eutmalado[Tospeakaboutsomeonewhoissick]Example4.L’avu-labeurta[literarily‘I’veseenitbad’]ActivespeakersUn qu’ou l’at avoù in’operachon ou in assideunn [Someone who has had asurgicaloperationoranaccident]Intheexamples3and4,thepassivespeakers/learnersareunabletointerpret

theveryspecificmeaningoftheexpressions,whileactivespeakersinterpretthemasimplyingserioushealthissuesorasurgicaloperation/anaccident.

CONCLUSION

Thedatafromourlaboratories-workshop,heldbetween2017and2019,andbringingtogetherFrancoprovençalspeakersofdifferentprofilesfromvariousregionsofthethreecountrieswherethelanguageisspoken,Italy,FranceandSwitzerland,haveallowedustoformulatethefollowingpreliminaryconclusions:

1. ThedifferenceinwhatconstitutesthecommunicativecompetenceinFranco-provençal (also transferred to regional French/Italian) and the dominantFrench/Italianlanguage(s),togetherwiththeabsence,amongtherepresenta-tivesof thedominantculture,of theverynotionofapossibledivergenceofminorityculturalnorms,oftencreatesmiscommunication.


253

2. Speakingthelocallanguageor,atleast,knowingthatishasdifferentnormsofverbalandnon-verbalbehaviour,canbebeneficialfornewcomers’integrationintothelocalcommunityandforcreatingsocialsolidarity.

3. Teachingthelanguageshouldadoptaholisticapproach:teachingnotjustthegrammarand thevocabulary,or localhistoryand folklore,but localwaysofbeing andways of speaking. Context is a crucial notion for us. Studying thecontextofuseoflanguageallowsmakingalinkbetweenthelocalsocietyandlanguagelearners,aswellasbetweenalivinglanguageandalanguageacquisi-tion method. Otherwise the divide between locally born people and new-comerswillremain,howeverwellthelatterwillmasterthelinguisticstructureoftheminoritylanguage.

REFERENCES

Bichurina,N.(2018).Francoprovençalassocialpractice:ComparativestudyinItaly,FranceandSwitzerland. In J. R. Kasstan&N.Nagy (Eds.),Francoprovençal: documenting a contactvarietyinEuropeandNorthAmerica,InternationalJournaloftheSociologyofLanguage,Issue249,151-165.

Bichurina,N.&Dunoyer,C.(2019).Apropódelarevitalisachondufrancoprovençal:mecanis-mosdecomunicachonétransmichondelalengafourad’euncadroformel[Ontherevita-lisationofFrancoprovençal:communicationmechanismsandnon-formallanguagetrans-mission].InBarrieras,M.&Ferrerós,C.(Eds.),Transmissions.Estudissobrelatransmissiólingüística(pp.101-114).Barcelona:EUMO.

Bichurina,N.,Dunoyer,C.,Matthey,M.,Meune,M.&Pivot,B.(2018).Versl’émergenced’unenouvelleconsciencelinguistiqueàpartirdelaredécouvertedel’intercompréhension.“Lefrancoprovençal:entrestandardisationetintercompréhensionspontanéeˮ,panelproposéparleCentred’EtudesFrancoprovençales.InIdentités,conflitsetinterventionssociolingui-stiques,CongrèsduRéseaufrancophonedesociolinguistiqueMontpellier,14-16juin2017.Limoges:Lambert-Lucas,109-144.

Campbell,R.&Wales,R.(1970).“Thestudyof languageacquisition”. InJ.Lyons(Ur.),Newhotizonsinlinguistics.Harmondsworth:PenguinBooks.

Dunoyer,C.(2010).LesnouveauxpatoisantsenValléed'Aoste:delanaissanced’unenouvellecatégorie de locuteurs francoprovençaux à l’intérieur d’une communauté plurilingue enévolution.Etudeanthropologique. [Aoste]:RégionautonomeValléed'Aoste,Assessoratdel'éducationetdelaculture.

Dunoyer, C. (2018). Pratiques linguistiqueset représentations autourde l’intercompréhen-sion.InKasstan,J.R.&Nagy,N.(Eds.),Francoprovençal:documentingacontactvarietyinEuropeandNorthAmerica.InternationalJournalofSociologyofLanguage,Issue249,183-197.

Hymes,D.(1972).Oncommunicativecompetence.InJ.B.Pride&J.Holmes(Eds.),Sociolin-guistics.Harmondsworth:PenguinBooks.

Meune,M. (forthcoming).ÉcriredeBourg-en-BresseàFribourg,entreunitéoriginelle,gra-phies régionalesetGraalpanfrancoprovençal. InRegardscroisés sur la standardisation,


254

ActesdelaTablerondeduCentred’ÉtudeFrancoprovençales“RenéWillienˮ,Saint-Nicolas,11November2017.

Tuaillon,G.(2007).Lefrancoprovençal,tomepremier.Définitionetdélimitation.Phénomènesremarquables.[Valléed’Aoste]:Musumecied.

O didaktici frankoprovansalskoga jezika: stvarna praksa i kulturološko prikazivanje u neformalnoj jezičnoj transmisiji

Sažetak:FrankoprovansalskisejezikgovoriupograničnompodručjuFrancuske,Italije iŠvicarske.Budućidanemastatusslužbenoga jezikatenjegovapisanatradicijanijepoznatagovor-nicima,frankoprovansalski jedominantnogovorenijezik.Uniti jednojodtrijuzemaljaukojimasegovorinepostojiorganizirano formalnoučenje jezika,ali suvećzapočetiprvipokušajirevitalizacije.Uradusepredstavljainovativnapraksaprijenosajezikaizvanučio-nice kojom se nastoji stvoriti solidarnost između govornika i negovornika. Naglasak jestavljennapoznavanjestvarnihpraksiikulturološkogaprikazivanjaštoimapresudnuvaž-nostzapoučavanježivućega jezika.Natemeljudvajuprimjerapreuzetih izprvihminutauobičajenogarazgovoranafrankoprovansalskomjeziku,uglavnomonačinupozdravljanjaiprikazivanjazdravljaibolesti,zaključujeseovažnostiholističkogapristupafrankoprovan-salskom (i bilo kojemudrugomugroženom jeziku) kakobi učenikmogaoući u govornuzajednicu.Radsetemeljinačetirimadvodnevnimpraktikumima,tj.64sataaktivnosti,uzkontinuirano snimanje slike i zvuka. Praktikumi su okupili 50 sudionika iz raznih regija(dolinaAosta,Pijemont,Valais,Vaud,Ženeva,Haute-Savoie,Lyonnais).Ključne riječi: frankoprovansalski, neformalna jezična transmisija, govorna zajednica,didaktika

255

KVALITETA DOMAĆIH ZADAĆA U NASTAVI PRIRODE I DRUŠTVA

Izvorniznanstvenirad UDK:371.322.1

prof.dr.sc.EditaBorićSveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijeku

FakultetzaodgojneiobrazovneznanostiHrvatska,Osijek

MartaZečević

SveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijekuFakultetzaodgojneiobrazovneznanosti

Hrvatska,Osijek

Sažetak:Suvremenipristupplaniranjunastavnogaprocesapodrazumijevaipomnoplaniranjeuče-nikovasamostalnogaradakodkuće.Ulogaiučestalostzadavanjadomaćihzadaćarazlikujuseuodnosunapojedinenastavnepredmetetepotrebeiintereseučenika.StimseusveziuradupredstavljajupromišljanjaoulozidomaćihzadaćaunastaviPrirodeidruštva.Budućidasuonečest(nerijetkoivelik)diosvakodnevicevećineučenika,posebiceučenikanižihrazredaosnovneškole,jasnajepotrebazapromišljanjemonjihovojsvrsi,učinkovitosti ivrjednovanju.Stogajeciljradabioistražitiskojomsvrhombudućiučiteljirazrednenastave,odnosno studenti četvrte godine Učiteljskoga studija Fakulteta za odgojne i obrazovneznanostiuOsijekuidislociranogastudijauSlavonskomeBrodu,zadajudomaćezadaćeizPrirodeidruštva.Domaćesuzadaćeanaliziraneukontekstunjihovarazumijevanjaulogedomaćezadaće,odnosnociljevaskojimaihzadaju,znanja,vještinaisposobnostikojenji-maželerazvi(ja)titeelemenatakojećevrjednovati.Rezultatipokazujudastudentidomaćezadaćeuglavnomzadajusciljemreprodukciječinjeničnihznanjatedanenavodemjerljiveishodeniti elemente vrjednovanja. Iz toga se zaključujeda jepotrebnobudućeučiteljetijekomstudijaosposobitizasvrhovitoipromišljenoosmišljavanjedomaćihzadaćakojimaćekodučenikapoticativišekognitivneprocesei istraživačkipristupsadržajimaPrirodeidruštva.Ključneriječi:domaćazadaća,elementivrjednovanja,kvalitetadomaćezadaće,Prirodaidruštvo

UVOD1Kurikulskoplaniranjeiprogramiranjepretpostavljauvažavanjeučenikovaanga-

žiranjauškoli(školskirad)ikodkuće(domaćirad)(NOK,22011).Domaćajezadaćavažnasastavnicaprocesaučenja,alijepotrebnovoditiračunaoodgovarajućojkoličini1 Podpretpostavkomdajeulogadomaćezadaćemanje-višerazličitaupojedinimnastavnimpredmeti-ma,uraduserazmatraulogadomaćezadaćeuučenjuipoučavanjusadržajaPrirodeidruštva.

2 Nacionalniokvirnikurikulumzapredškolskiodgojiobrazovanjeteopćeobveznoisrednjoškolskoobra-zovanje.

Edita Borić, Marta Zečević

256

iraznovrsnostizadataka(usmenaizvješća,izradamodela,eksperiment,kreativnira-dovi idr.) (Aksu,2018).VezanouzpotrebuzadavanjadomaćezadaćeSokol (2005)navodidasumišljenja(praktičaraiteoretičara)podijeljena:jednizagovarajuzadava-njezadaće(zbognemogućnostivježbanjanasatu)doksedrugiprotivezbogograni-čavanjaslobodnogavremena. Izprovedenogaistraživanjasučenicima,roditeljimaiučiteljimazaključujedasudionicineodbacujupotrebuzadomaćomzadaćom,alistav-ljajunaglasaknanjezinukvalitetu.Cooper(1994)navodidasudionicikojinegirajupo-trebudomaćezadaćetočinezbogoblikaukojemujeuobičajenapaučeniciprepisujuili tražepomoćdrugih štoopterećujeučenike i roditelje i nedovodidopravemo-tivacije.Vinko(2016)ističezabrinjavajućučinjenicudavećinaispitanihbudućihučite-ljarazrednenastavesmatradaučenicidomaćuzadaćuradepodprisilom(nevoljko).Sukladnonavedenim istraživanjima te činjenicida sudomaće zadaće svakodnevicaučenika,(posebice)nižihrazreda,razložnosezapitatiukolikoj ih jemjeripotrebnozadavatite,ukolikosezadaju,skojombisvrhomikvalitetomtrebalebitizadane.

DOMAĆA ZADAĆA IZME–DU TRADICIONALNE I KONSTRUKTIVISTIČKE PARADIGME UČENJA

Suvremenojeshvaćanjeulogeškoleokrenutokonstruktivizmu3ikonstruktivi-stičkomučenju koje učenika stavlja u središte odgojno-obrazovnogaprocesa. Kon-struktivističkeseteorijeučenjaviše-manje4povezujusteorijomspoznaje,znanja(Ba-bić,2007).Burrell iMorgan(1979)uepistemološkomkontekstuznanjepromatrajukrozdvapristupa–objektivistički(pozitivizam)isubjektivistički(antipozitivizam).Prviaspektznanjepodrazumijevakaoneštoštojemogućeprenijeti,odnosnosteći,dokdrugiaspektznanjesmatranečimštojepotrebnoosobnoiskusiti.Topolovčan,RajićiMatijević(2017)navodedatadvapristupaizravnoimplicirajunanastavu–hoćelibitiusmjerenanaučitelja(frontalnanastava,pasivnostučenika,prenošenjeznanja)ilinaučenika(aktivnostivlastitoiskustvouizgradnjiznanja).Konstruktivističkoučenjeiupogledupsihološketeorijeučenjaiupogledudidaktičketeorijenastavepodrazumije-vaučeničkuaktivnost,interakcijusfizičkomidruštvenomokolinom,učenjeistraživa-njemtesuradničko,situacijsko,praktičnoiiskustvenoučenjekojeučenicimaomogu-ćujekonstruiranjevlastitogaznanja(Topolovčan,RajićiMatijević,2007).Takvapers-pektiva učenja i poučavanja podrazumijeva promjene dosadašnjih (tradicionalnih)ulogaučitelja iučenikateaktivnostiučenja(Matijević,2011).Međutim,unatočno-vijimspoznajamaupogledukurikulskeikonstruktivističketeorijeididaktičkeparadig-mekojenuderazličitemogućnostizaorganiziranjepoučavanjausmjerenoganauče-nika,današnjaobrazovnasredinauHrvatskoj idaljepodsjećanaškole19. stoljeća

3 Uraduseneiznoserazličitikonstruktivističkipristupijersviusržipodrazumijevajuaktivnostjecanjeznanjanaprethodnostečenimiskustvimaistvaranjevlastitihpercepcija(Jukić,2013).

4 Babić(2007)iznosidakonstruktivističkeperspektiveučenjaipoučavanjamogu,alinemoraju,bitisu-glasnesepistemologijomkonstruktivizmailikonstruktivističkomteorijomspoznaje,znanja,znanosti.


257

(Matijević,2011).SdrugestraneJukić(2013)tvrdidaistraživanjaukognitivnojpsiho-logijiukazujudatradicionalnanačelaimetodeučenjanemorajubitislabijepoželjni,alipodpretpostavkomdaseneprimjenjujuisključivo.Konstruktivizamstogavidikaomogućipristuposuvremenjivanjunastaveprirodoznanstvenogapodručjapovezujućigasučeničkimsvakodnevnimiskustvima,alipritomnezanemarujućivažnosttradicio-nalnogapoučavanjaispecifičnostimetodikapojedinihpredmeta.TopotvrđujuiMa-ras,Topolovčan,Matijević(2018)navodećidakonstruktivističkadidaktikapotvrđujemalenudidaktičkuvrijednostfrontalneipredavačkenastave.Sukladnodvjemaopreč-nimparadigmama,analizomobilježjatradicionalneisuvremenenastavekaonajreal-nija perspektiva za postojeći razredno-predmetno-satni sustav navodi se potrebaobjedinjavanjaprednostidvijuparadigmi:usvajanjaznanja–tradicionalnanastavaikonstruiranja znanja – suvremenanastava. Za ostvarivanje ciljeva obrazovanja po-trebnojerazvijatisposobnostiikreativanpristuprješavanjuproblema,aliipoznavatisam sadržaj i sustav pojmova koji će omogućiti saznavanje novih kroz istraživačkupraksu(Mirkov,2011premaŠefer,2004).Stimseusvezipotrebnozapitatikojajeuloga domaće zadaće unutar tih dviju paradigmi –usvajanja, ponavljanja znanja iotkrivanja,kreiranjaznanja.RazmatranjejepotrebnopočetiodsamogaciljanastavePrirodeidruštvakojiglasi:“doživjetiiosvijestitisloženost,raznolikostimeđusobnupovezanostsvihčimbenikakojidjelujuučovjekovuprirodnomidruštvenomokruže-nju […]poticati znatiželjuzaotkrivanjempojavauprirodnoj idruštvenoj zajedniciˮ(Nastavniplaniprogram,2006,kurzivdodan).Nastavaje,odnosno,učenjeprirodo-slovljaproblemskiiistraživačkiusmjerenonaprikladan(praktični)radulaboratorijuiuprirodnojsredini/okolini.Učenjeprirodoslovnihznanostiradjeučenika,aneradnaučenicima,štozahtijevatjelesnuimentalnuaktivnostučenika(NOK,2011).IztihjevrhovnihsmjernicazaučenjeipoučavanjesadržajaPrirodeidruštvarazvidnodaonodalekovišepogodujekonstruktivističkojparadigmiučenjanegolitradicionalnoj.Osimtoga,pretpostavkajedasuučeniciusklopu(manjegailivećega)dijelanastaveupo-znali sadržaje i pojmove (tradicionalna paradigma učenja) koje je (konstruktivistič-kom)praksompotrebnodubljerazumjeti.Stručnjacirazličitoshvaćajudomaćezada-će:jednijuvidekaoobvezukojuučeniktrebaobavitiuodređenomroku,drugipakkaooblikpisaneprovjere(SokoliVrbošić,2017premaMijatović,2000iJensen,2003).Budućidaškolskoobrazovanječestoneosiguravaangažmanustvarnojpraksi(VrkićDimić,2011),domaćubizadaćutrebalosmatratialternativnimoruđemzaostvariva-njeelemenata iz (isključivo)konstruktivističkeparadigmeučenja.Ukontekstukon-struktivističkogaučenjadidaktičkimelementima/strategijamasmatrajuse:istraživač-ko i iskustvenoučenje,učenjeotkrivanjem,učenjemrješavanjemproblema,učenjeigrom,projektnoučenje,suradničkoučenje,djelovanjuusmjerenoučenje,praktičanradisl.(Topolovčanisur.,2017).Osimtoga,uistraživačkosuučenjeugrađenatemelj-nanačelaPrirodeidruštva:usvajanjespoznajaprirodoznanstvenommetodom(pro-blemski, eksperimentalni pristup), zavičajnost (učenje u neposrednoj stvarnosti),egzemplarnost(učenjenasvojstvenimobjektimaipojavama),integrativnostidr.(Bo-rić,2008).


258

DOMAĆA ZADAĆA U KONTEKSTU IZVANUČIONIČKOGA UČENJA

Usvezi sprethodnospomenutomtezomdabidomaćezadaće trebalebitiusvrsiostvarivanjaangažmanaustvarnoj(svakodnevnoj)praksi,uprilogtomuideiči-njenicadaseostvaruju izvanučionice.Zbogtoganepostojeodređenepreprekezaostvarivanje konstruktivističkih didaktičkih elemenata kao što je to ponekad slučajunutaručioničkenastave.PremaKiš-Novak(2006)izvanučioničkanastavapružaneo-graničenemogućnostikaoizvoreneposrednihučeničkihiskustavausadržajimaveza-nimuzpriroduidruštvo.Jasnojedasedomaćazadaćanemožepoistovjetitisizvan-učioničkomnastavom,međutim,zapotrebeihjeradamogućeusporednorazmotritizbogbitnogazajedničkogaobilježja:učeničkaseaktivnost,istraživanjeispoznavanjeprirodnihidruštvenihpojavaiprocesaodvijaju–izvanučionice.PremaBorić(2008)usvajanjenovihsadržajaistraživanjemizvanučioniceomogućujepromatranjeprirod-nihpojavaipromjenateuočavanjeuzročno-posljedičnihveza.Znanjetrebabitipo-sljedicavlastitogaopažanjaipromišljanja,aučenjeimatiobilježjepronalaženjaiotkri-vanja(DeZan,1999).Učenicilakšeikvalitetnijeusvajajuznanjakojasupercepcijskidoživjeliirazvijajusposobnostizarješavanjeproblema(PrnjavoraciRadanović,2009).Utomebipogledudomaćazadaćatrebalabitiusvrsiotvaranjamogućnostiizvornogaspoznavanjasvijetaokosebe,odnosnousvrsiistraživačkoga,iskustvenogaipraktič-nogaučenja.Pritomesemislinadomaćuzadaćuizonihnastavnihsadržajaukojimajetomogućeiprikladnoostvari(va)ti.StimusveziBorić(2008)navodimogućamjestaostvarivanjaizvanučioničkenastavepoput:prometnice,kulturno-povijesnihilizdrav-stvenihustanova,pošte,banke,knjižare,školskogadvorišta,parkaisl.–polaziseodučenikoveosobneblizineisvakidašnjice.DeZan(1999)školskodvorištevidikaosvo-jevrsnilaboratorijnaotvorenomkojipogodujeizvođenjupraktičnihradova.Takogle-dajući,nimalobidrukčijuuloguimaloučenikovovlastitodvorište.PremaAnđić(2007)vrijednostikojeučenicistječuiskustvomnaotvorenimprostorimaorazličitimelemen-timaprirodeidruštva(iskustvoizprveruke)moguuvelikeučenikemotiviratizatakvoučenje.Nabliskim,jednostavnimizanimljivimprimjerimaučenicidoživljavajuispo-znajuprirodurazličitimosjetilima:vid,dodir,njuh,sluh(Borić,2008).Stogabi,sličnonavedenom,zaostvarivanjeistraživačke(konstruktivističke)domaćezadaćebilamje-stapoput:vlastitogaučenikovadoma,dvorišta,odnosnomjestastanovanjaiobitelj-skogatevršnjačkogaokruženja,obližnjegaparka,igrališta,rijeke,prometnice,knjižareisl.Uzto,domaćazadaćaotvaraibrojnemogućnostikorištenjainformacijsko-komu-nikacijskihtehnologijausvrhuistraživanjaipronalaženjarješenjazapostavljenepro-bleme.PremaBorić(2008)istraživačkanastava,uovomukontekstuistraživačkouče-nje,trebastvaratiprilikekojepotičurješavanjeproblema,aprijetogaotkrivanjerje-šenjaiupućivanjenaproblem:takavradučenikausmjeravapremastvaralaštvu.Tujejasnavažnostučiteljeveulogeuostvarivanju izvanučioničkenastave,no jednako jetakovažnanjegovaulogaustvaranjuiosmišljavanju(problemske/izazovne)domaćezadaćekojaćeučenikeuputitinaproblemimotiviratigazatraženjemnjegovarješe-nja.Odnosno,stvaranjedomaćezadaćekojaćeučenikapotaknutinaangažmanipo-buditinjegovuznatiželjuzaotkrivanjemidubljimrazumijevanjemprirodnogaidru-


259

štvenogaokruženja.Dobropripremljeniplanirannastavniradnaotvorenom,uovo-mukontekstudomaćirad,možepridonijetivelikojuspješnostiusvajanjazavičajnogasadržajaPrirodeidruštva.Osimtoga,takavradopunomoćujeipotičeučiteljenaiz-gradnjuirazvojkonstruktivističkihnačinaučenjaipoučavanjateodgovarasuvreme-nim didaktično-metodičkim zahtjevima (Anđić, 2007). Prema Corno (1996) učiteljidomaćuzadaćuuglavnomkoristeilizaponavljanjestvarikojesuučiliuškoli(učvršći-vanjeznanja)ilizapoticanjekonsolidiranjačinjenicaunjihovuvlastitomsvijetu.Ma-tijević(2011)tvrdidasubudućiučitelji,odgojiteljiinastavnicinasvojimfakultetimavišepripremljenizaprošlostnegolibudućnost.Stimusvezi isukladnoprethodnimrazmatranjima tradicionalnoga i suvremenoga pristupa nastavi, ujedno i domaćojzadaći,istraživanjemseželjeloutvrditikojiodtihdvajupristupabudućiučiteljikoristepristvaranjudomaćihzadaća.Prvibipristup(upogledudomaćihzadaća)imaousmje-renjenareproduciranječinjeničnihznanja,5razumijevanje,ponavljanjesadržaja,od-nosnopamćenjeusvojenihpojmovasponekomteoretskomprimjenom–tradicional-naparadigma.Drugi jepristupusmjerennapraktičnuprimjenuusvojenihsadržaja,odnosnoeksperimentalno, iskustveno i istraživačkoučenjeuneposrednojokolini–suvremenaparadigma.


CILJIZADATCIISTRAŽIVANJACiljjeistraživanjabioutvrditikvalitetudomaćihzadaćaizPrirodeidruštvakojezadajubudućiučiteljirazrednenastave.Zadatcisuistraživanjabiliistražitiukojemuoblikuiskojimciljembudućiučiteljizadajudomaćezadaćeteodređujulimjerljiveiprecizneishodeielementevrjednovanjadomaćezadaće.Sobziromnaciljizadatkeistraživanjaproizašla su sljedeća istraživačka pitanja: U kojemu obliku budući učitelji najčešćezadajudomaćezadaćeizPrirodeidruštva?;Potičuliciljevidomaćihzadaćapretežnonižeilivišekognitivneprocese?;6Jesulipostavljeniciljevidomaćihzadaćakorespon-dentnisoblikomzadanedomaćezadaće?;Jesuliishodiielementivrjednovanjado-maćihzadaćamjerljiviiprecizni?SUDIONICISudioniciistraživanjabilisustudentičetvrtegodineIntegriranogapreddiplomskogaidiplomskogaUčiteljskogastudijaFakultetazaodgojneiobrazovneznanostiuOsijekuidislociranogastudijauSlavonskomeBrodu(N=99).68,7%(N=68)sudionikastudenti

5 Činjeničnoznanjepodrazumijevaterminologiju,pojedinostiielementekojeučenicitrebajuznatidabiupoznaliodređenutemu,primjerice:znatikakonazvatinešto(Anderson,2005).

6 Nižesudimenzijekognitivnihprocesa(dosjećanje,razumijevanje,primjena)usmjerenenaznanjeisa-držaj,aviše(analiza,evaluacija,sinteza)nakognitivnevještine iprocese(CannoniFeinstein,2005;BorićiŠkugor,2011).


260

sustudijauOsijeku,a31,3%(N=31)sudionikastudentisustudijauSlavonskomBro-du.METODAIPOSTUPAKUistraživanjujekorištenametodaanalizesadržaja(Mužić,1986;TkalacVerčić,SinčićĆorićiPološkiVokić,2010)kojomseželjeloutvrditikvalitetudomaćihzadaćaizPriro-deidruštvakojezadajubudućiučiteljirazrednenastave.KaoizvoranalizesadržajaodabranesustudentskepripremezajavnenastavnesatePrirodeidruštva,kategorijeanalizesadržajabilesuoblik,cilj,ishodiielementivrjednovanjadomaćezadaće.Uzo-rakanalize sadržajabile su studentskepripreme za javnenastavne sateodržaneuzimskomsemestruak.2018./2019.godine.Jediniceanalizesadržajabilisuodlomciiznastavnihpripremakojisusadržavalispomenutekategorijeanalizesadržaja.Odsu-dionika je zatraženo da unutar svojih priprema za javne nastavne sate iz Prirode idruštvazapišuštobizadalizadomaćuzadaćunakonodrađenogasatateodredecilj,ishodeielementevrjednovanjadomaćezadaće.Prijeanalizesadržajadefiniranesukategorijeanalizesadržaja.Oblikzadavanjadomaćezadaćepodijeljenjeupetkate-gorija:1.Radnilistići,2.Zadatcinižihkognitivnihrazina,3.Radnabilježnica,4.Zadatcipraćenja,bilježenja,promatranja,intervjuiranja,pretraživanja,osmišljavanjai5.Po-kus,praktičanrad.Primjerice:2.Zadatcinižihkognitivnihrazina–(pitanja:)Gdje jebilapradomovinaHrvata?;UkojemstoljećususeHrvatidoseliliunovudomovinu?;NapišitričinjeniceokraljuTomislavu.;GdjesespominjeimekraljaZvonimira?itd.4.Zadatcipraćenja,bilježenja,promatranja,intervjuiranja,pretraživanja–Sroditeljimaposjetiti jednuodvodastajaćica ipromotriti i zapisatikakva jeona i štoodživogasvijetauočavateunjojiliokonje.5.Pokusi,praktičanrad–Udvorištuiskopatiiuzetimaligrumentlategaprepoznatiizapisatikojajenjegovavrsta.Ciljevidomaćihza-daćarazvrstanisuudvjemaosnovnimkategorijama:1.Ciljusmjerennanižekognitiv-neprocesei2.Ciljusmjerennavišekognitivneprocese.Ciljevidomaćezadaćeproma-tranisuzasebno, tj.neovisnoooblikuzadanedomaćezadaćekakobiseprovjerila(ne)usklađenost te su promatrani isključivo na način jesu li ciljevi domaćih zadaćausmjereninajednostavnijeilisloženijemisaoneoperacije.Primjerice,zadomaćuza-daćuizkategorije5.Pokusi,praktičanrad(gdjeučenicitrebajuizvestipokus)navedenjesljedećicilj:Naučitipojmoveživotnihuvjeta:zrak,voda,svjetlostitoplina,hrana.Sobziromnatodasuciljevipromatranizasebno ineovisnoooblikudomaćezadaćenavedenijeprimjerciljasvrstanukategoriju1.Ciljusmjerennanižekognitivnepro-cese jerpremarevidiranojBloomovoj taksonomiji (Anderson isur.,2001)odražavausmjerenjenaprepoznavanjeireprodukcijuznanja(nižikognitivniprocesi).Drugipri-mjerciljasvrstanukategoriju1.Ciljusmjerennanižekognitivneprocese–Ponovitinastavne sadržaje iz prošlosti domovine Hrvatske. Primjer cilja iz kategorije 2. Ciljusmjerennavišekognitivneprocese– Istražiti koliko seodređeniotpadvremenskidugorazgrađujeuprirodi.Ishodidomaćihzadaćarazvrstanisuprematrimakatego-rijamasobziromnamjerljivostipreciznost:1.Upotpunostiprecizniimjerljiviishodi,2.Djelomičnopreciznii(li)mjerljiviishodii3.Upotpunostinepreciznii(li)nemjerljivi


261

ishodi.Sviishodikojiseodnosenajednudomaćuzadaćurazvrstaniujednuodkate-gorija.IshodisuučenjarazmatranipremarevidiranojBloomovojtaksonomiji(Ander-sonisur.,2001).Mjerljivimsuseishodimasmatraleaktivnostikojesemoguproma-tratiipratiti,apreciznimsuseishodimasmatraliishodizapisaninajasaninedvosmis-lennačinkojipreciznomjeriodređenuučeničkuaktivnosti.Primjerice,ishodPrepo-znati izaključitidavodaneprestanokruživodomsmatraosenepreciznimjeru istovrijemeodražavadvijerazličiterazinekognitivnihprocesa–dosjećanjeiprosuđivanje(Andersonisur.,2001).DobivenipodatciobrađenisuprogramomSPSSStatisticv21.


Tablica1.Oblikdomaćezadaće.

Frekvencije Postotak Valjanipostotak

Kumulativnipostotak

Radnilistići 44 44,4 44,4 44,4Zadatcinižihkognitivnihrazina 12 12,1 12,1 56,6Radnabilježnica 12 12,1 12,1 68,7Zadacipraćenja,bilježenja,promatranja,intervjuiranja,pretraživanja,osmišljavanja

23 23,2 23,2 91,9

Pokus,praktičanrad 8 8,1 8,1 100,0Ukupno 99 100,0 100,0

Tablica1prikazujeukojemuoblikubudućiučiteljizadajudomaćezadaćeizPrirodeidruštva.Rezultatimajedobivenoda44,4%sudionikazadomaćuzadaćuzadajeza-datkenaradnimlistićima.Zadatkenanižimkognitivnimrazinamazadaje12,1%sudio-nikaijednakotolikoizadatkeizradnebilježnice.Zadatkekojiiziskujupraćenje,bilje-ženje,promatranje,intervjuiranje,pretraživanjeiliosmišljavanjezadaje23,2%sudio-nikadokihtek8,1%zadomaćuzadaćuzadajepokusilisličanoblikpraktičnogarada.

Domaćezadaćezadaneuoblikuradnihlistića,radnebilježniceilizadatakanižihkognitivnihrazinauglavnomodražavajustatičnoučenjekojeishodiponavljanjemire-produciranjem(u)poznatihsadržajaipojmovailinjihovomteoretskomprimjenom.Izrezultatajevidljivodačak68,6%budućihučiteljazadajedomaćuzadaćuutomobliku(istomsvrhom).Takvapraksaulogudomaćezadaćevidiuponavljanjuučenihsadr-žaja,zapamćivanjuireproduciranjučinjeničnihznanjasponekomteoretskomprimje-nom,štoiziskujejednostavnijemisaoneoperacije.RezultatisuuskladusazaključcimaBorićiŠkugor(2013)dauškolskomučenjuprevladavareprodukcijačinjenicadokbiučenikemnogoviše trebalopoticatina razmišljanje, zaključivanje ikreativnorješa-vanjeproblema.Tradicionalnapraksakojanaglašavamehaničko,reprodukcijskouče-njeusuprotnostijekonstruktivističkomučenjukoje,premaJukić(2013),učenikuna-mećenovuulogukojomaktivnogradirazumijevanje,spoznajuiznanje.


262

Tablica2.Ciljdomaćezadaće.


Kumulativnipostotak

Ciljusmjerennanižekognitivneprocese 79 79,8 79,8 79,8

Ciljusmjerennavišekognitivneprocese 20 20,2 20,2 100,0

Ukupno 99 100,0 100,0

Tablica2prikazuje s kojimciljembudućiučitelji zadajudomaće zadaće izPrirode idruštva.Vidljivojedaječak79,8%ciljevadomaćihzadaćazahtijevanižekognitivneprocesedokjetek20,2%domaćihzadaćazadanosciljempoticanjavišihkognitivnihprocesa.

NovipristupučenjuipoučavanjusadržajaPrirodeidruštvaprenošenjeznanjazamjenjujerazvojemkompetencija.Činjeničnaznanjazamjenjujusepristupomkojiodučenikazahtijevaistraživanje,doživljavanjeiodgonetavanjesadržaja(Borić,ŠkugoriBorić, 2015 prema NOK, 2011). Međutim, umjesto da potiču složenije misaoneprocese,ugotovo80%slučajevasudionicipostavljajudomaćezadaćekojeodučenikazahtijevajumehaničkoponavljanjeveć(u)poznatihsadržaja.

Tablica3.Ishodidomaćezadaće.


Kumulativnipostotak

Upotpunostimjerljiviiprecizni 16 16,2 16,2 16,2Djelomičnomjerljivii(li)precizni 53 53,5 53,5 69,7Upotpunostinemjerljivii(li)neprecizni 30 30,3 30,3 100,0

Ukupno 99 100,0 100,0

Tablica3prikazujekategorijeishodadomaćezadaćesobziromnanjihovumjerljivostipreciznost.Najvećiudiodomaćihzadaća,53,5%,imadjelomičnomjerljivei(li)preciz-neishode.Zasamo16,2%domaćihzadaćasudionicisupostaviliupotpunostimjerljivei precizne ishode, a čak 30,3% domaćih zadaća ima u potpunosti nemjerljive i(li)neprecizneishode.

Zabrinjavajućaječinjenicadauvremenukadaseodgojno-obrazovanipristupiučenjuipoučavanjutemeljenakompetencijamaiishodimaučenjačak83,8%budućihučiteljaodređujetekdjelomičnoilipotpunonemjerljivei(li)neprecizneishode.TimvišejersusudionicistudentiIV.godineštopodrazumijevadasuprošlivećinudidakti-čkih imetodičkihkolegija.Obrazovnapostignuća (iliodgojno-obrazovni ishodi) tre-bajubitipraćenajasnimkriterijimavrjednovanjadabiseutvrdiloukojojsumjeripo-stignućaostvarena(BorićiŠkugor,2011).Stogajeopravdanozaključitidaukolikobu-


263

dućiučiteljinepostavljajujasne,mjerljiveiprecizneishodeučenja,istotakonitiele-mentivrjednovanjanećebitimjerljiviiprecizni.

Tablica4.Korespondencijaoblikaiciljevadomaćihzadaća.

Oblikdomaćezadaće

CiljdomaćezadaćeCiljusmjerennanižekognitivne

procese

Ciljusmjerennavišekognitivne

proceseAktivnamargina

Radnilistići 39 5 44Zadacinižihkognitivnihrazina 12 0 12Radnabilježnica 12 0 12Praćenje,promatranje,intervju,pretraživanje,osmišljavanje 16 7 23

Pokus,praktičanrad 1 7 8Aktivnamargina 80 19 99

Tablica4prikazujekorespondencijuoblikadomaćezadaćeiciljaskojimjeza-dana. Iz tablice je vidljivo da zadatci na 39 od ukupno 44 radna listića zahtijevajujednostavnijemisaoneoperacijedokzadatcinatek5radnihlistićazaciljimajupoticativišekognitivneprocese.Zasvezadatkekojisuprianalizisadržajasvrstaniukategorijuzadatakanižihkognitivnihrazinasudionicisutakođerodredilidaiziskujunižekogni-tivne procese. Za ukupno 12 domaćih zadaća koje su zadane iz radnih bilježnicasudionicisuodredilidasuzadatciunjimasciljevimananižimkognitivnimrazinama.Odnosno,nitizajednudomaćuzadaćuizradnebilježnicesudionicinisuodrediliciljkojibizahtijevaosloženijemisaoneprocese.Takvirezultatipotvrđujuprethodnaistra-živanja(BorićiŠkugor,2013;Borićisur.2015)ozadatcimauudžbenicimairadnimbilježnicama koji ne potiču razvoj kompetencija već su usmjereni na reprodukcijučinjeničnogaznanja.Za16domaćihzadaćasazadatcimapraćenja i(li)promatranja,intervjuiranja, pretraživanja i osmišljavanja sudionici su odredili cilj sukladan nižimkognitivnimprocesimadoksuza7domaćihzadaćatakvogaoblikaodrediliciljusmje-renvišimkognitivnimprocesima.Takviserezultatimoguobjasnitičinjenicomdasespomenutioblikdomaćezadaćemožeodnositiinanižeinavišekognitivneprocese.Zagotovosvedomaćezadaće,odnosnonjih7od8kojesuzadanekaopokusilidrugioblikpraktičnogarada,sudionicisuodredilidaimjeciljusmjerensloženijimmisaonimprocesima.Tekjednadomaćazadaćapokazujeizrazituneusklađenostupogleduciljaioblikadomaćezadaće.

ZAKLJUČAK

Rezultatiukazujunavelikuprisutnosttradicionalnepraksezadavanjadomaćihzadaća (i) u pogledima budućih učitelja. Moguće ih je objasniti činjenicom da sebudućiučitelji tijekomstudijane(dovoljno)osposobljavaju zaplaniranje i stvaranje


264

svrhoviteikvalitetnedomaćezadaće.Uizvedbenimseplanovimaobrazovneinstitu-cijesudionika7nespominjeosposobljavanjestudenatazaplaniranje istvaranjedo-maćihzadaćaunutardidaktičkihimetodičkihkolegija.Stogasemožepretpostavitidasustudentinačinezadavanjadomaćihzadaćakopiraliodsvojihučitelja-mentoratije-komstručno-pedagoškeprakse.Dabisetakvapraksanasljeđaspriječilapotrebnojestudentetijekomstudijaosposobitizasuvremeno,kvalitetno,kreativnoisvrsishodnoplaniranjeistvaranjedomaćezadaće.

NaosnovniprethodnihrazmatranjasvrhabidomaćihzadaćaunastaviPrirodeidruštvabilaotvaranjemogućnostiučenicimadoživiti,istražiti,eksperimentirati,ana-lizirati,(samo)vrjednovati,zaključivatiistvarati.Domaćebizadaće,uonimsituacijamakadaihjeprikladnozadati,trebalebitiusvrsirazvojaučeničkihsposobnostiivještina,istinskoga razumijevanjameđuovisnosti prirodnih i društvenih pojava i procesa tepoticanjaželjezaotkrivanjemspoznajausvijetuokosebe.

Iakoistraživanjemnijeispitivanakvalitetazadatakaunutarrazličitihoblikado-maćezadaće,iztablicejekorespondencijemogućezaključitikojioblikdomaćezadaćepotičevišekognitivneproceseiujednoodražavavećukvalitetu.Izrezultatajevidljivodadomaćezadaćezadaneuoblikuradnihlistića,radnihbilježnicailidrugomoblikupisanihzadatakauglavnomodučenikazahtijevajujednostavnijemisaoneoperacije.Sdrugestrane,domaćezadaćeuoblikuistraživanja,promatranja,osmišljavanja,poku-sa,eksperimentailisličnogaoblikapraktičnogaradapretežnopotičurazvojvještinaisposobnostitesloženijekognitivneprocese.Sukladnotomu,možeserećidaćekva-litetadomaćezadaćeizPrirodeidruštvauvelikojmjeriovisitiooblikuukojemujedomaćazadaćazadana.Domaćezadaćekojeneiziskujusloženijemisaoneoperacijevećzahtijevajumehaničkoponavljanjesadržajavrlovjerojatnoučenicimanećepred-stavljati izazovnitipoticatiznatiželju,štoimplicitnoutječenanjihovumotivacijuzadomaćirad(iučenjeopćenito).Takvezadaćenepotičukritičanstavučenikapremasadržajukojiučeniti tražekreativnostuprimjeničinjenicakojesunaučili.Domaćezadaćenebitrebalebitisadržajkojićemjeritipoučavanjeznanja,negoskupsadržajausmjerennaširokopsegučeničkihsposobnostikaoštosurazumijevanjaimišljenja,brzineučenja,snalaženjaudolaženjudoinformacijatenovihznanjaikvalitetaličnostikojimaćedanašnjiučenikmijenjatisutrašnjisvijet.

LITERATURA

Anderson,L.W.(2005).Objectives,evaluation,andtheimprovementofeducation.StudiesinEducationalEvaluation,31,102-113.

Anderson,L.W.,Krathwohl,D.R.,Airasian,P.W.,Cruikshank,K.A.,Mayer,R.E.,Pintrich,P.R.,Raths,J.iWittrock,M.C.(2001).Ataxonomyforlearning,teaching,andassessing:ArevisionofBloom’staxonomyofeducationalobjectives.NewYork:Longman.

7 Izvedbeni planovi Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti uOsijeku za ak. god. 2018./2019. . shttps://www.foozos.hr/studiji/izvedbeni-planovi-nastave.


265

Anđić,D.(2007).Učenjeipoučavanjeprirodeidruštvanaotvorenimprostorima.Metodičkiobzori,2,1(3),7-23.

Aksu,D. (2018).Homework inLearning-TeachingProcess:SampleofHongKong. JournalofMultidisciplinaryStudiesinEducation,2(4),66-79.

Babić,N.(2007).Konstruktivizamipedagogija.Pedagogijskaistraživanja,4(2),217-227.Bloom,B.S.(1956).TaxonomyofEducationalObjectivas,HandbookI:TheCognativeDomain.

NewYork:DavidMcKayCo.,Inc.Burrell,G.iMorgan,G.(1979).Sociologicalparadigmsandorganizationalanalysis:Elements

oftheSociologyofCorporateLife.London:HeinemannEducationalBooks.Borić, E. (2008). Istraživačkanastavaprirode i društva.Osijek:Učiteljski fakultetuOsijeku.

Pristupljeno 19. ožujka 2019. s http://inet1.ffst.hr/_download/repository/doc._dr._sc._edita_boriC_istraZivaCka_nastava_prirode_i_druStva_%28prirucnik_za_nastavu%29.pdf

Borić,E. i Škugor,A. (2011).Ulogaudžbenika izprirode idruštvaupoticanjukompetencijaučenika.Životiškola,57(26),50-59.

Borić, E. i Škugor, A. (2013). Analiza pitanja u udžbenicima i radnimbilježnicama prirode idruštvapremaobrazovnimpostignućima.Napredak,154(1-2),201-218.

Borić,E.,Škugor,A.iBorić,I.(2015).AnalizadimenzijakognitivnihprocesaidimenzijaznanjauudžbenicimairadnimbilježnicamaPrirodeidruštva.Napredak,156(3),283-296.

Cannon,H.iHaleFeinstein,A.(2005).BloomBeyondBloom:UsingtheRevisedTaxonomytoDevelopExperientialLearningStrategies.DevelopmentsinBusinessSimulationandExpe-rientialLearning,32,348-356.

Cooper, H. (1994). Homework research and policy: A review of the literature. Research/Practice,2(2),1-10.

Corno,L.(1996).HomeworkIsaComplicatedThing.EducationalResearcher,25(8),27-30.DeZan,I.(1999).Metodikanastaveprirodeidruštva.Zagreb:Školskaknjiga.Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Izvedbeni planovi Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku. Pristupljeno 3.svibnja2019.shttps://www.foozos.hr/studiji/izvedbeni-planovi-nastave

Jensen,E.(2003).Super-nastava.Zagreb:Educa.Jukić, R. (2013). Konstruktivizam kao poveznica poučavanja sadržaja prirodoznanstvenih i

društvenihpredmeta.Pedagogijskaistraživanja,10(2),241-261.Kiš-Novak,D.iBreslauer,N.(2006).Igrauprirodikaozavičajniidentitet.US.Vrcić-MataiaiV.

Grahovac-Pražić(Ur.),Zavičajnost,globalizacijaiškola(str.141-148).Gospić:Visokauči-teljskaškolauGospiću.

Maras,N.,Topolovčan,T.iMatijević,M.(2018).Konstruktivističkadidaktikaineurodidaktikaudiskursureformnepedagogije–Teorijskapolazišta,dilemeikomparacija.Novaprisut-nost,16(3),561-576.

Matijević,M.(2011).Školaiučenjezabudućnost.UA.JurčevićLozančićiS.Opić(Ur.),Škola,odgojiučenjezabudućnost(str.9-22).Zagreb:Učiteljskifakultet,SveučilišteuZagrebu.

Mijatović,A.(2000).Leksikontemeljnihpedagogijskihpojmova.Zagreb:Edip.Ministarstvoznanosti,obrazovanjaišporta.(2011).UR.Fuchs,D.Vican,D.iI.MilanovićLitre

(Ur.),Nacionalniokvirni kurikulumzapredškolskiodgoj i obrazovanje teopćeobvezno isrednjoškolskoobrazovanje(2011).Zagreb:Ministarstvoznanosti,obrazovanjaišporta.

Ministarstvoznanosti,obrazovanja išporta. (2006).UD.Vican i I.MilanovićLitre(Ur.),Na-stavniplaniprogramzaosnovnuškolu(2006).Zagreb:Ministarstvoznanosti,obrazovanjaišporta.


266

Mirkov,S.(2011).Konstruktivističkaparadigmaiobrazovanjezadruštvoznanja:progresivnidiskurs u nastavi. Pristupljeno 21. ožujka 2019. s http://www.ftn.kg.ac.rs/konferencije/tio6/radovi/2)%20Pedagoske%20dimenzije%20drustva%20ucenja%20i%20znanja/PDF/201%20Snezana%20Mirkov

Mužić,V.,(1986).Metodologijapedagoškogistraživanja.Sarajevo:Svijetlost,OOURZavodzaudžbenikeinastavnasredstva.

Prnjavorac, J. (2016). Uloga školskog dvorišta u nastavi Prirode i Biologije. Educatio biolo-giae,2,101-113.

Sokol,S.(2005).Svrhadomaćihzadaćauosnovnojškoli.Životiškola,51(13),106-117.Sokol, S. i Vrbošić, V. (2017). Domaća zadaća između teorije i prakse. Život i škola, 63(2),

97-112.Šefer,J.(2004).Konstruisanjeznanjakaokreativniaktirazumevanjeceline.US.Milanović-

NahodiN.Šaranović-Božanović(Ur.),Znanjeipostignuće(str.130-139).Beograd:Institutzapedagoškaistraživanja.

TkalacVerčić,A.,SinčićĆorić,D.iPološkiVokić,N.(2010).Priručnikzametodologijuistraživač-kograda.Zagreb:M.E.P.d.o.o.

Topolovčan,T.,Rajić,V.iMatijević,M.(2017).Konstruktivističkanastava:Teorijaiempirijskaistraživanja.Zagreb:UčiteljskifakultetSveučilištauZagrebu.

Vinko, T. (2016).Mišljenja budućih učitelja o domaćoj zadaći u primarnom obrazovanju.Zagreb:UčiteljskifakultetSveučilištauZagrebu.[diplomskirad]

Vrkić Dimić, J. (2011). Učenje kroz prizmu socijalnog konstruktivizma.Acta Iadertina, 8(1),77-90.

Homework Quality in Nature and Society Classes

Abstract:Contemporaryapproachtoplanningtheteachingprocessinvolvescarefulplanningofstu-dents’engagement in learningathome.The roleand frequencyofhomeworkvaries inrelationtoparticularsubjectsandtheneedsandinterestsofstudents.Relatedtothat,thispaperreflectsontheroleofhomeworkinthesubjectofNatureandSociety.Homeworkisfrequentlypartofeverydaylifeofmoststudents,especiallylowerprimaryschoolstudents,whichshowsaclearneedforreflectionontheirpurpose,efficiency,andevaluation.There-fore,theaimofthepaperwastoresearchwhyprospectiveteachers(studentsinthefourthyearattheFacultyofEducatioinOsijekandSlavonskiBrod)assignhomeworkinsubjectNatureandSociety.Homeworktasksareanalyzedintermsofstudents’understandingofthe roleofhomework; i.e. thegoalswhich theyare trying toachieve,knowledge, skillsabilitiestheywanttodevelop,andtheevaluationelements.Theresultsshowthathome-workassignmentsaremainlyaimedatmemorisationoffactsanddonotincludemeasu-rableoutcomesorevaluationelements.Therefore,theconclusionisthatduringtheirinitialeducationprospectiveteachersneedtobetrainedtoassignpurposefulhomeworkthatwouldstimulatehighercognitiveprocessesinstudentsandencouragethemtoexplorethecontentsofNatureandSociety.Keywords:homework,evaluationelements,homeworkquality,NatureandSociety

267

RAZREDNO-NASTAVNO OZRAČJE, PODRŠKA OKOLINE I SOCIJALNE KOMPETENCIJE UČENIKA


TomislavaVidićOsnovnaškolaRemete,Remete

Zagreb,Hrvatska

Sažetak:Ciljovogaistraživanjabiojeispitatikakoučeniciosnovneškoleopažajurazredno-nastavnoozračje(zadovoljstvorazredom,povezanost,napetostinatjecanje),podrškuokoline(rodi-telja,učitelja,vršnjakainajboljegprijatelja)ivlastitesocijalnekompetencije.Uistraživanjujesudjelovalo413učenikaodtrećegadoosmogarazredaosnovneškoleuZagrebu.Rezul-tatisupokazalidapostojestatističkiznačajnerazlikeizmeđudječakaidjevojčica,odnosnoizmeđuučenikasobziromnadob.Djevojčicestatističkiznačajnovišimprocjenjujupodrškunajboljegaprijateljaivlastitesocijalnekompetencije.Analizarezultatasobziromnadobučenikapokazalajedamlađiučenici(3.i4.razred)uodnosunastarijeučenikeimajustati-stičkiznačajnovišeprocjenepodrškeroditelja,učenikaiučitelja.Istotako,mlađiučenicipozitivnije percipiraju razredno-nastavno ozračje i vlastite socijalne kompetencije. Dob,spol iprosječnazaključnaocjena,pozitivnedimenzije razredno-nastavnogaozračja i svedimenzijesocijalnepodrškeznačajnodoprinoseobjašnjenjusocijalnekompetencijeučeni-ka.Ključneriječi:razredno-nastavnoozračje,podrškaokoline,socijalnekompetencije,osnov-naškola

UVOD

Čovjekjeposvojojbitidruštvenisamosezajednosdrugimljudimamožerazvitikaodruštvenobiće.JošjeAristotel(384.pr.Kr.–322.pr.Kr.)naglašavao:Atkonijesposobanživjetiuzajedniciilimutonijepotrebno,tajjeilidivljazvijerilibog.Važnostuspješneintegracijeosobeudruštvopredstavljajedanodnajvažnijihzadatakaodgoja.Dabisedjecasocijalnoprilagodilapotrebnojerazvijanjenjihovihsocijalnihkompe-tencija.

KatziMcClellan(2005)smatrajudasocijalnokompetentnaosobaznaiskoristitipoticajeizokruženjaisvojeosobinezapostizanjeprikladnihrazvojnihrezultatakojiomogućujuzadovoljavajućeikompetentnosudjelovanjeuzajedniciidruštvukojemupripada. Većina se autora slaže da socijalne kompetencije predstavljaju stupanj ukojemu osoba ustraje u prosocijalnom ponašanju koje im omogućuje da uspješnostvaraju i održavaju pozitivne socijalne odnose s drugima (Anderson-Butcher i dr.,2016;KatziMcClellan,2005).

Tomislava Vidić

268

Slaborazvijenesocijalnekompetencijemoguprouzročitiozbiljneposljedice,anajčešćesepovezujusemocionalnimidrugimproblemimauponašanju.Takvadjecačešće imajuporemećajpažnje (Thorell iRydell,2008),agresivnijasu (Chen,Huang,Chang,WangiLi,2010)idepresivnija(GableiShean;WilliamsiGalliher,2006).Važ-nostsocijalnihkompetencijaipozitivnihsocijalnihodnosaprisutnajeucijelomživotuosobe.Pokazalo sedau školskojdobi socijalne kompetencijeutječunaakademskiuspjehučenika(Chenisur.2010),socijalnokompetentniučeniciimajuvišesamopo-uzdanja(Kostelnik,Gregory,SodermaniWhiren,2012)teznatnorjeđerazvijajunekiodoblikaovisnihponašanja(Griffin,Epstein,BotviniSpoth,2001).

Razvojsocijalnihkompetencijapočinjerođenjemdjetetaiprveodnosesdrugi-madijeterazvijauobitelji:roditeljima,braćomisestramaidrugimodraslimosobamakojebrinuonjemu.Kakoraste,dijeteupoznajeiboravisdrugomdjecomiutakvimneobiteljskimodnosimaučibitiprihvaćeno,izabrano.Utakvimjeodnosimasvepod-ređenovještinama,stavovimaiosobinamadjetetakojemoguinemorajubitiprepo-znatekaopoželjneosobine.Nokasnijeseuneobiteljskimodnosimarjeđeopraštalošeprosocijalnoponašanje(Fabes,GaertneriPopp,2006).Akovršnjaciodbaceilinepri-hvatedijetenaodgovarajućinačin,takvodijetegubibitanizvorsocijalnihinformacija(KatziMcClellan,2005).Najvećidiosocijalnihinterakcijadjeceškolskedobiodvijaseuškoli.HattieiZierer(2018)usvojemumetaistraživanju,kojejeuključivalo1400me-taanaliza,ističudasuodnosiizmeđuučiteljaiučenikasinequanonškoleipoučavanja.Učiteljimoraju imatinizvještinadabi stvorilipoticajnorazredno-nastavnoozračje,kakozaučenjetakoizastvaranjepozitivnihodnosasučenicima,aliimeđuučenicima.Razredno-nastavno ozračje predstavlja dinamične odnose unutar učionice i kazujekakodijetedoživljavaobrazovne,psihološke, socijalne i fizičkeaspekte razrednogaokruženja(FraseriFisher,1982).Ustvaranjupozitivnogarazredno-nastavnogaozrač-janajznačajnijuuloguimajuupravoučitelji.Učinkovitiučiteljioblikujuozračjeukoje-mupostavljajuvisokaočekivanjaodsvojihučenika,alipritomuspostavljajupozitivneodnosesasvojimučenicima.

Ciljovogaistraživanjabiojeispitatikakoučeniciosnovneškolepercipirajuraz-redno-nastavnoozračje,socijalnupodrškuivlastitesocijalnekompetencijeterazliku-juliseutimpercepcijamasobziromnaspolidob.Osimtoga,provjeritćeseukojojmjeriispitivanevarijabledoprinoseobjašnjenjusocijalnekompetencije.Budućidasuuovomistraživanjukorištenatriupitnika,zadatakjeovogaistraživanjaprovjeritifak-torskustrukturuupitnikakojisuutusvrhuadaptiranizanašeuvjete.Drugijezadatakistraživanjaispitatipostojelirazlikeupercepcijirazredno-nastavnogaozračja,socijal-nepodrškeisocijalnihkompetencijaizmeđudječakaidjevojčica.Pretpostavljasedaćedjevojčicevišimocjenamaprocijenitivlastitesocijalnekompetencijeipercipiranupodrškuirazredno-nastavnoozračje.Sljedećijezadatakistraživanjaispitatirazlikujuliseučeniciunavedenimpercepcijamasobziromnasvojudobtj.razredkojipohađa-ju.Ranijaistraživanjapokazujudasesocijalnekompetencijerazvijajusdobipasepre-tpostavljadaćeovimistraživanjembitiustanovljenokakoučenicivišihrazredaboljeprocjenjujuvlastitesocijalnekompetencije.Međutim,sobziromnaorganizacijurada


269

urazrednojnastavi,pretpostavljasedaćeovimistraživanjembitipokazanokakouče-nicirazrednenastavepozitivnijeprocjenjujurazredno-nastavnoozračjeisocijalnupo-dršku.Nakraju,važanzadatakistraživanjabiojeispitatiukojojmjeridob,spol,ocje-ne, razredno-nastavno ozračje i socijalna podrška doprinose objašnjenju socijalnihkompetencijaučenika.Pretpostavljasedaćesveispitivanevarijable imatiznačajandoprinosobjašnjenjusocijalnekompetencije.

METODA

SUDIONICIIPOSTUPAKUistraživanjujesudjelovalo432učenika,od3.do8.razredajednezagrebačkeosnov-neškole.Sudjelovanjeučenikauistraživanjubilojedobrovoljnoianonimnouzpisanusuglasnostroditelja.Izkonačneobraderezultataisključenoje19učenikajernjihoviupitnicinisubiliucjelostiispunjeni.Takojeuobradizadržano413učenika,odtoga197(47,7%)učenika(47,7%)i216učenica(52,3%).Prosječnajedobsudionika11,5godina (SD=1,73). Konačanbroj sudionika (N=413) predstavlja 82,6%odukupnogabrojaučenika(N=500)od3.do8.razredateškole.

INSTRUMENTIUpitnik za ispitivanje razrednogozračja (MyClass Inventory, Fisher i Fraser,1981),sastojiseod25tvrdnjikojemjerepetdimenzija:zadovoljstvorazredom,povezanost,natjecanje,zahtjevnost,napetost.Učenicisuoznačavalisvojstupanjslaganjasasadr-žajempojedinetvrdnjenaLikertovojljestviciod5stupnjeva(od1-neslažemse,do5-upotpunostiseslažem).Faktorskastrukturaupitnikaprovjerenajemetodomglav-nih komponenata s ortogonalnom (varimax) rotacijom. Kaiser-Meyer-Olkin testom(KMO=0,890)iBartlettovimtestomsfericiteta(χ²df300=3119,178,p=,000)utvrđenojedasupodatciprikladnizafaktorizaciju.PremaKaiser-Guttmanovomkriteriju6faktorasuimalikarakterističnekorijenevećeodjedaniobjašnjavalisu55,70%varijance,odtoga prva četiri faktora većimdijelomodgovaraju faktorskim rješenjima originalneskale.Nakonrotacijefaktornatjecanjeobjašnjava12,29%,faktornapetostobjašnjava11,30%ukupnevarijance,povezanostobjašnjava9,44%varijance,zadovoljstvoobja-šnjava8,34%varijance, azahtjevnost (težinanastave)objašnjava7,24%varijance išestifaktor,zahtjevnost(sposobnostiučenika),objašnjava6,59%varijance.Cronba-chovαkoeficijentpouzdanostisubskalaiznose:α=,79zanatjecanje,α=,79napetost,α=,79povezanost,α=,62zadovoljstvo,α=,57zahtjevnost(težinanastave)iα=,37za-htjevnost(sposobnostiučenika).Zbogdobivenihniskihvrijednostikoeficijentapouz-danostidobivenihnazadnjimdvamafaktorima,faktorizahtjevnostiizostavljenisuizdaljnjihanaliza.Sobziromnatodajeuranijemistraživanju(IvankovićiRijavec,2012)istifaktortakođerpokazaoslaberezultate,možesepretpostavitidastrukturatvrdnjinatomfaktorunijeudovoljnojmjeriprilagođenazaispitivanjezahtjevnostiuhrvat-skimosnovnimškolama.

Tomislava Vidić

270

Upitnikzaispitivanjepercipiranesocijalnepodrške(ChildandAdolescentSocialSupportScale,CASSS,Malecki iDemaray,2002;Malecki,Demaray iElliott,2014)uizvornikusesastojiod60tvrdnjiimjeri5dimenzija.Uovomjeistraživanjukorištenaskraćenainačicaupitnikasa16tvdnjikojemjere4dimenzije:podrškaroditelja,učite-lja,vršnjakainajboljegaprijatelja.Učenicisuslaganjespojedinimtvrdnjamaprocje-njivalinaLikertovoj ljestviciod5stupnjeva(od1–nikad,do5–uvijek).Faktorskastrukturaupitnikaprovjerenajemetodomglavnihkomponenatasortogonalnom(va-rimax)rotacijom(KMO=0,893;Bartlettovtestsfericitetaχ²df120=3122,48;p=,000).Pre-maKaiser-Guttmanovomkriterijučetirisufaktoraimalakarakterističnekorijenevećeod jedan i objašnjavala su 68,35% varijance koji odgovaraju faktorskim rješenjimaizvorne skale. Nakon rotacije prvi faktor, podrška najboljega prijatelja, objašnjava18,76%,faktorpodrškaučenikaobjašnjava16,94%ukupnevarijance,podrškaučiteljaobjašnjava16,80%varijanceičetvrtifaktor,podrškaroditelja,objašnjava15,85%va-rijance.Skraćeniupitnikza ispitivanjesocijalnepodrškepokazao jezadovoljavajućemetrijskekarakteristikeukontekstuhrvatskihučenikatejeuskladusoriginalnimmo-delom.

Upitnik za ispitivanje socijalnih kompetencija (Perceived Social CompetenceScale,PSCS)konstruiralisuAnderson-ButcheriAmrose(2008).Upitniksesastojiodčetirijutvrdnjiimjerijednudimenziju.Sudionicisuslaganjesasadržajemtvrdnjipro-cjenjivalinaLikertovojljestviciodpetstupnjava(od1–uopćeseneslažemdo5–upotpunostiseslažem).Provedenajefaktorskaanalizametodomglavnihkomponena-ta s ortogonalnom (varimax) rotacijom (KMO = 0.613; Bartlettov test sfericitetaχ²df6=382.27, p =,000). PremaKaiser-Guttmanovomkriteriju ekstrahiran je 1 faktorkojiimakarakterističankorijenvećiodjedan,objašnjavase53.59%varijance.Cron-bachovαkoeficijentpouzdanostiiznosiα=,71(p<,001).Dobivenevrijednostiuskladususvrijednostimainicijalneprovjerevaljanostiupitnika(Anderson-ButcheriAmoro-se,2008).


UTablici1prikazanajedeskriptivnastatistikazacijeliuzorak.Deskriptivnipo-datcipokazujudasuispitivaniučeniciosnovneškoleuglavnomzadovoljnisvojimraz-redom,aneštoslabijepercipirajupovezanostsasvojimrazrednimkolegama.Podatcipokazujudaučenicidoživljavajunatjecateljstvounutarrazreda,alislabijedoživljavajunapetostikonflikteunutarrazreda.Akosepromotrerezultatidobivenizaprocjenusocijalnepodrške,primjetnojedaučenicinajvišedoživljavajupodrškuroditeljainaj-boljega prijatelja, dok je percipirana podrška učitelja i ostalih učenika nešto niža.Općenitosemožezaključitidasuispitivaniučenicinajvišimvrijednostimaprocijeniliprecipiranusocijalnupodršku,socijalnekompetencije,aneštonižimdimenzijekojeopisujurazredno-nastavnoozračje.


271

Tablica1.Deskriptivnistatističkipokazateljikorištenihupitnika(N=413).

Dimenzija Brojtvrdnji Min Max M SD Asim. Spljošt. α

zadovoljstvo 4 1.00 5.00 3.88 0.76 -0.70 0.30 0.62povezanost 4 1.00 5.00 3.54 1.02 -0.48 -0.39 0.79natjecanje 6 1.17 5.00 3.42 0.89 -0.22 -0.64 0.79napetost 5 1.00 5.00 2.54 0.90 0.29 -0.65 0.79podrškaroditelja 4 1.25 5.00 4.49 0.67 -1.68 3.13 0.79učitelja 4 1.00 5.00 4.04 0.89 -0.90 0.35 0.83učenika 4 1.00 5.00 4.02 0.88 -1.22 1.46 0.85prijatelja 4 1.00 5.00 4.41 0.86 -2.02 4.05 0.88socijalnekompetencije 4 1.00 5.00 3.97 0.73 -0.62 0.39 0.71

Jedanodzadatakaistraživanjabiojeispitatipostojelirazlikeizmeđudječakaidjevoj-čicaupercepcijamarazredno-nastavnogaozračja,socijalnihkompetencijaisocijalnepodrške(Tablica2).Analizarezultatapokazujedasedječaciidjevojčicerazlikujujedi-noudimenzijamapodrškenajboljegaprijateljaipercepcijisocijalnekompetencijepričemudjevojčicevišimvrijednostimaprocjenjujuobjedimenzije.Sobziromnadobive-nerezultate,postavljenasehipotezatekdjelomičnoprihvaća;djevojčicevišimvrijed-nostimaprocjenjujuvlastitesocijalnekompetencijeipodrškunajboljegaprijatelja,aliseuprocjenamaostalihispitivanihvarijablinerazlikujuoddječaka.

Tablica2. Usporedbarezultatadjevojčicaidječaka:aritmetičkesredine,standardnedevijacijeirezultatit-testa.

dječaci(N=197) djevojčice(N=216) t-

vrijednostp

vrijednostM SD M SDzadovoljstvo 3,85 0,78 3,91 0,74 -,798 ,425povezanost 3,48 1,04 3,59 1,01 -1,107 ,269natjecanje 3,42 0,94 3,43 0,84 -,118 ,906napetost 2,57 0,96 2,52 0,86 ,526 ,599podrškaroditelja 4,44 0,63 4,53 0,70 -1,380 ,168učitelja 3,96 0,95 4,12 0,82 -1,801 ,073učenika 3,98 0,91 4,05 0,85 -,815 ,415prijatelja 4,14 0,94 4,66 0,68 -6,396 ,000**socijalnekompetencije 3,81 0,74 4,11 0,70 -4,212 ,000**

**p>0.01

Iuranijimseistraživanjimapokazalodadjevojčiceimajuboljesocijalnekompe-tencijeuodnosunadječake(Bennett,FarringtoniHuesmann,2005;Buljubašić-Kuz-manovićiLivazović,2010;Denham,BassettiBrown,2013;Nayak,2014).Djevojčicebržerazvijajusvojesocijalnevještineštoimomogućavainterpretiratiiučitiizsvako-dnevnihsocijalnihinterakcijajošodranogadjetinjstva(Bennettisur.,2005).Tako,na

Tomislava Vidić

272

primjer,jošupredškolskojdobiboljeoddječakarazumijuiprepoznajufacijalneemo-cionalneprocese(McClure,2000)iopćenitoemocije(Denhamisur.,2013).Nekiauto-ritakverazlikeusocijalnimkompetencijamaizmeđudječakaidjevojčicaobjašnjavajurazličitim odgojnim metodama i postupcima roditelja prema sinovima i kćerima(Rutter,CaspiiMoffitt,2003).Osimrazlikausocijalnimkompetencijama,ustanovlje-na je razlikaupercepcijipodrškenajboljegaprijateljapričemudjevojčiceznačajnoviše percipiraju takvu podršku. Dobiveni rezultati u skladu su s rezultatima ranijihistraživanjakojapokazujudasudjevojčicesklonijestvaranjuprisnogaoblikaprijatelj-stva (Rose, Smith, Glick i Schwartz-Mette, 2016).Osim toga, djevojčice su sklonijepovjeravanjunajbližimprijateljimanegoštotočinedječaci,češćedajusavjeteianga-žiranijesuurješavanjuproblemasvojihprijatelja.Dječaci,sdrugestrane,češćenaproblemeodgovarajuhumorom,sklonijisuumanjivativažnostproblemailigaupot-punostiignorirati.

Sljedećiproblemistraživanjabilojeispitatipostojelirazlikeupercepcijamaraz-redno-nastavnoga ozračja, socijalne podrške i socijalnim kompetencijama izmeđuučenikarazličitedobitj.razredakojipohađaju.Uzorakjepodijeljenušestskupina,od3.do8.razredatesuizračunatesrednjevrijednosti,pripadajućestandardnedevijacijeteprovedenajednosmjernaanalizavarijance(Tablica3).

Tablica3. Srednjevrijednosti,standardnedevijacijeirezultatijednosmjerneanalizevarijancezaučenikerazličitedobi.

dimenzija 3.r. 4.r. 5.r. 6.r. 7.r. 8.r. F p N=64 N=77 N=67 N=59 N=70 N=76

zadovoljstvo M 4,068 4,325,6,7,8 3,844 3,804 3,694 3,543,4 11.077 .000**SD 0,79 0,62 0,63 0,72 0,83 0,70

povezanost M 3,926,7,8 3,876,7 3,796,7 3,163,4,5 3,103,4,5 3,373 9.698 .000**SD 0,86 1,00 0,89 0,98 1,09 0,99

natjecanje M 3,30 3,166,7 3,38 3,774,8 3,784,8 3,246,7 6.874 .000**SD 0,97 0,92 0,85 0,77 0,78 0,83

napetost M 2,55 2,085,6,7,8 2,634 2,794 2,744 2,564 6.025 .000**SD 0,87 0,86 0,83 0,90 0,96 0,85podrškaroditelja

M 4,658 4,658 4,52 4,35 4,608 4,173,4,7 6.307 .000**SD 0,49 0,54 0,58 0,81 0,62 0,79

učitelja M 4,566,7,8 4,556,7,8 4,158 3,893,4,8 3,833,4,8 3,323,4,5,6,7 27.706 .000**SD 0,62 0,70 0,70 0,90 0,89 0,79

učenika M 4,166 4,276,8 4,156 3,633,4,5,7 4,146 3,724 6.635 .000**SD 0,73 0,75 0,73 0,99 0,82 1,03

prijatelja M 4,44 4,53 4,44 4,19 4,56 4,27 2.027 .074SD 0,79 0,80 0,73 1,17 0,56 0,96socijalnekompetencije

M 4,128 4,306,7,8 3,98 3,804 3,904 3,713,4 6.700 .000**SD 0,76 0,68 0,70 0,82 0,68 0,65**p>0.01 Napomena:brojeviuzaritmetičkesredineoznačavajurezultatepost-hocusporedbi,aprikazujuznačajnerazlikeurezultatimapodskupinaučenikarazličitihrazreda.


273

Jednosmjernomanalizomvarijanceutvrđenesuznačajnerazlikeusvimispiti-vanimdimenzijamaosimudimenzijipodrškenajboljegaprijatelja.Analizomdobive-nihrezultatazadimenzijerazredno-nastavnogaozračjaustanovljenesustatističkizna-čajnerazlikeizmeđumlađihistarijihučenika.Specifičnostiodgojno-obrazovnogradau razrednoj nastavi vjerojatnomoguobjasniti prevladavanje pozitivnoga razredno-nastavnogaozračja.Naime,urazrednojnastavinajčešćeradijedanrazredniučitelj(usuradnjisučiteljemstranogajezikai izbornihpredmeta),dokupredmetnojnastaviučenicisurađujusvišeoddesetnastavnikapajeipovezanostmeđunjimamoždasla-bija.Poznavanjerazrednihdogovoraibrzeintervencijerazrednihučiteljaurješavanjuproblema,mogućeseodražavajunavećezadovoljstvoučenikarazredom.Osimtoga,učiteljirazrednenastaveimajuvišemogućnostizaprovođenjerazličitihaktivnostikojeomogućujuboljemeđusobnoupoznavanjeučenikaistvaranjeboljepovezanostime-đunjima.Iakonemamnogoistraživanjakojasupromatralarazlikeupercepijirazred-no-nastavnogaozračjaučenikarazličitedobi,zanimljivojedasetakverazlikeuglav-nomneobjašnjavajurazvojnimobilježjimaučenika.Naime,longitudinalnoistraživa-nje razlikaustabilnostipercepcija razrednogaokruženjakojesuproveleKuklinski iWeinstein(2000)pokazalojedanajvećiutjecajnastabilnostimaindividualnomišlje-njeučenikaorazličitimtretmanimaučitelja.Naime,učenicikojipostižuslabijaaka-demskapostignućasmatrajudaimučiteljineposvećujudovoljnopažnje,odnosnovi-šesepažnjeposvećujeučenicimakojipostižuodličnerezultate.Sličnisurezultatidobi-veniuistraživanjuprovedenomuFinskoj,Latviji,NorveškojiSlovačkoj:pokazalosedasuosjećajpravednostiipodrškaučiteljanajznačajnijiprediktorirazredno-nastav-nogaozračja(Samdal,Nutbeam,WoldiKannas,1998).Izrezultatasemožezaključitidasepercepcijapodrškeučiteljarazlikujeizmeđumlađihistarijihučenikatesemožepretpostavitidaorganizacijaradaunižimrazredimaosiguravaučenicimaboljupodr-šku.Kadaseanalizirajurazlikeuprocjenamapodrškeučenika,onajenajslabijakodučenikašestogarazreda,tesestatističkiznačajnorazlikujeodrezultataučenikatreće-ga,četvrtoga,petoga i sedmogarazreda.Ovakvi se rezultatimoždamoguobjasnitirazvojnimrazdobljempubertetakojijeizraženijikodučenikašestogarazreda.Mogućejedaseosjećajbuntovništvainerazumijevanja,svojstventomrazvojnomrazdoblju,neodnosisamonanjihoveodnosesastarijimavećisnjihovimvršnjacima.Sobziromna dobivene rezultate djelomično se prihvaća postavljena hipoteza po kojojmlađiučenicipozitivnijepercipiraju razredno-nastavnoozračje i socijalnupodršku,ali su-protnoočekivanjima,starijiučenicinisusocijalnokompetentnijiodmlađihučenika.Naime,usporedbadobivenihsrednjihvrijednostipokazujekakosusocijalnekompe-tencijenajvišeprocijenjeneunižim razredima,au višim su razredimauopadanju.Dobivenisurezultatiusuprotnostisrezultatimaranijihistraživanjakojaukazujukakose socijalnekompetencije razvijaju sdobiučenika (Nayak,2014).Ono što semožeprimijetitipregledomznanstveneliteraturejestdauvećinirazvijenihzemaljapostojeposebni programi za razvoj socijalnih kompetencija učenika (Frey, Fisher i Smith,2019;MasiaWarner,Colognori i Lynch,2018).Potreba interveniranja ipomoganjaučenicimaurazvojusocijalnihvještinaikompetencijaiskazanajeiuradovimahrvat-skihautora(Jurčić,2010;Opić,2010),alitekjeneznatnoostvarena.Rezultatipoka-

Tomislava Vidić

274

zuju,asvakodnevnapraksapotvrđuje,dajedanašnjojdjeci,višenegodosada,po-trebnapomoćustvaranjuiodržavanjuzadovoljavajućihsocijalnihodnosa.Takvapo-moć može se osigurati provođenjem različitih programa socijalno-emocionalnogaučenjauškoli(Freyisur.,2019).

Sljedeći zadatak istraživanja bio je ispitati u kojoj mjeri razredno-nastavnoozračje i socijalna podrška doprinose objašnjenju socijalnih kompetencija učenika.Stogajeprovedenaregresijskaanalizau6osnovnihkoraka.UTablici4prikazanisurezultati regresijske analize koji donose informaciju o regresijskom koeficijentu odR=0,659odnosnoo48,3%objašnjenevarijancesocijalnihkompetencijatemeljemuvr-štenihprediktora.

Tablica4.Doprinosrazredno-nastavnogozračja ipercipiranepodrškeuobjašnjenju

socijalnihkompetencijaučenika.

∆R² Β t p1–demografskičimbenici

.107**

spol -.164 -3.453 .001razred(dob) -.182 -3.722 .000prosječnaocjena .140 2.842 .005

R=0.328;R2=0.107;PrilagođeniR2=0.101;∆F(3/409)=16.380;p<0.0012–RNO .185** zadovoljstvo .212 4.170 .000napetost -.091 -1.625 .105natjecanje .123 2.511 .012povezanost .294 5.369 .000

R=0.540;R2=0.292;PrilagođeniR2=0.280;∆F(4/405)=26.400;p<0.0013–Podrškaučitelja .053** .289 5.704 .000

R=0.587;R2=0.345;PrilagođeniR2=0.332;∆F(1/404)=32.533;p<0.0014–Podrškaučenika .121** .466 9.574 .000

R=0.683;R2=0.466;PrilagođeniR2=0.454;∆F(1/403)=91.669;p<0.0015–Podrškaprijatelja .010** .127 2.831 .005

R=0.690;R2=0.477;PrilagođeniR2=0.464;∆F(1/402)=8.015;p<0.0056–Podrškaroditelja .006* .093 2.173 .030

R=0.659;R2=0.483;PrilagođeniR2=0.468;∆F(1/401)=4.722;p<0.030

Napomena.R–koeficijentmultiplekorelacije;R²-koeficijentmultipledeterminacije; ∆R²-promjenakoeficijentamultipledeterminacije;*p<0,05;**p<0,01.

Kaoštoseočekivalo,svinavedeniprediktoriimajuvažnuuloguuobjašnjenjuvarijablesocijalnihkompetencija,anajvažnijimsepokazalapodrškaučenika,učiteljatepozitiv-norazredno-nastavnoozračje,stogaseprihvaćapočetnahipoteza.Socijalno-emocio-nalnoučenjezapočinjeodsamogarođenjadjeteta.Uprvimgodinamadjetetovaživo-tadominantnesuulogeroditeljaiskrbnika,alivećudrugojgodiniživotanastajepo-


275

trebadjetetazadruženjemsdrugomdjecom(Fabes,GaertneriPopp,2006).Interak-cijesvršnjacimasloženesuirecipročne:socijalnokompetentnodijeteimavišepozi-tivnihkontakatasvršnjacima,štogapotičedaustrajeuodržavanjutihodnosa,razvi-jajućisocijalnevještineistječenovasocijalnaiskustvateukonačnicijošvišerazvijasocijalne kompetencije. Nasuprot tomu, djeca koja imaju nisko razvijene socijalnekompetencijenalazeseuodređenomrizikuiupravozbogtogaštonerijetkonemogusamostalnoiniciratiiodržatiodnosesdrugomdjecom,važnajeulogaškoleiprimjenasocijalno-emocionalnogaučenjauškolskomkontekstu.

Poznatojedaškole,kaoodgojno-obrazovneustanove,nastoještovišepoticatirazvojkognitivnihsposobnostiučenikaizjednostavnogarazlogaštodjecaiiduuškolukakobištovišetoganaučila.Notonikakoneznačidabiafektivnakomponentatrebalabitimanjevažna.Školetrebajupoticatirazvijanjesocijalnihvještinaučenikajerafek-tivnakomponentanijenužnasamoposebi:onatakođerpozitivnoutječenakognitiv-nesposobnostiučenika.Rezultatiovogaistraživanjauskladususrezultatimaranijegaistraživanja(Loeb,idr.,2019)ipotvrđujudarazredno-nastavnoozračje,odnosučiteljaiučenikameđusobnoutječunasocijalno-emocionalnirazvojučenika.

ZAKLJUČAK

Ovimseistraživanjemnastojalodoznatikakoosnovnoškolskiučenicipercipirajurazredno-nastavnoozračje,socijalnupodrškutekolikosusocijalnokompetentni.Ana-lizarezultatapokazalajedasedjevojčicestatističkirazlikujuoddječakaupercepcijipodrškenajboljegaprijateljaisocijalnimkompetencijama.Analizarezultatasobziromnadobučenikapokazalajedamlađiučenici,uodnosunastarijeučenikesveispitivanedimenzijeprocjenjujuvišimvrijednostimatesestatistički značajnorazlikujuusvimdimenzijamaosimudimenziji podrškenajboljegaprijatelja.Regresijskomanalizompotvrđenojedasvedimenzijeznačajnodoprinoseobješnjenjusocijelnekompeten-cije.Najvišidoprinosimapodrškaprijatelja,učiteljatepozitivnorazredno-nastavnoozračje.Osimznanstvenogadoprinosaovoga istraživanjavažno je istaknutiuočenupotrebu uvođenja programa za poticanje razvoja socijalnih kompetencija učenika.Naime, rezultati ukazuju na slabije socijalne kompetencije učenika viših razredaosnovneškolepabibilokorisnoprimijenitinekeodprogramakojiseučinkovitokori-steurazvijenimdruštvima.Socijalniaspektiškolovanjanikakonesmijubitizanema-reni i dužnost svakogaučitelja i školeu cjelini trebabiti, izmeđuostaloga, pomoćisvakompojedinomučenikuunjegovomsocijalno-emocionalnomrazvoju.

Tomislava Vidić

276

LITERATURA

Anderson-Butcher, D. i Amorose, A. (2008). Initial Reliability and Validity of the PerceivedSocialCompetenceScale.ResearchonSocialWorkPractice,18(1),47-54. doi:10.1177/1049731507304364

Bennett,S.,Farrington,D.iHuesmann,L.(2005).Explaininggenderdifferencesincrimeandviolence:Theimportanceofsocialcognitiveskills.AggressionandViolentBehavior,10(3),263–288.doi:10.1016/j.avb.2004.07.001

Buljubašić-Kuzmanović, V. i Livazović, G. (2010). Odnos dječje socijalne i interkulturalnekompetencije.Školskivjesnik,59(2),261-276.

Chen,X.,Huang,X.,Chang, L.,Wang, L. i Li,D. (2010).Aggression, social competence,andacademicachievementinChinesechildren:A5-yearlongitudinalstudy.DevelopmentandPsychopathology,22(3),583-592.doi:10.1017/S0954579410000295

Denham,S.,Bassett,H. iBrown,C. (2013). “IKnowHowYouFeel”:Preschoolers’emotionknowledgecontributestoearlyschoolsuccess.JournalofEarlyChildhoodResearch,13(3),252–262.doi:10.1177/1476718x13497354

Fabes,R.,Gaertner,B.iPopp,T.(2006).GettingAlongwithOthers:SocialCompetenceinEarlyChildhood.UK.McCartneyiD.Phillips,BlackwellHandbookofEarlyChildhoodDevelop-ment.Malden,MA:BlackwellPublishingLtd.,297-316.

Fisher,D.L.iFraser,B.J.(1981).ValidityandUseoftheMyClassInventory.ScienceEducation,65(2),145-156.doi:10.1002/sce.3730650206

Fraser, B. i Fisher, D. (1982). Predicting Students’ Outcomes from Their Perceptions ofClassroom Psychosocial Environment. American Educational Research Journal, 19(4),498-518.doi:10.2307/1162539

Frey,N.,Fisher,D. iSmith,D.(2019).AllLearningisSocialandEmotional:HelpingStudentsDevelopEssentialSkillsfortheClassroomandBeyond.Alexandria,VA:ASCD.

Gable,S.iShean,G.(n.d.).PerceivedSocialCompetenceandDepression.JournalofSocialandPersonalRelationships,17(1),139-150.doi:10.1177/0265407500171007

Griffin, K., Epstein, J., Botvin, G. i Spoth, R. (2001). Social competence and substance useamongruralyouth:Mediatingroleofsocialbenefitexpectanciesofuse.JournalofYouthandAdolescence,30(4),485-498.doi:10.1023/A:1010449300990

Hattie, J. iZierer,K. (2018).10Mindframes forVisibleLearning:Teaching forSuccess.NewYork,NY:Routlege.

Ivanković,M.iRijavec,M.(2012).Utjecajprovođenjaprogramapozitivnepsihologijenaopti-mizamirazrednoozračjekodučenikačetvrtograzredaosnovneškole.Napredak,153(2),219-233.

Jurčić,M. (2010). Nastavni kurikulum kao poticaj razvoju socijalnih kompetencija učenika.Pedagogijskaistraživanja,7(2),205-217.

Katz,L.G. iMcClellan,D.E. (2005).Poticanjerazvojadječjesocijalnekompetencije.Zagreb:Educa.

Kostelnik,M.,Gregory,K.,Soderman,A.iWhiren,A.(2012).GuidingChildren’sSocialDevelop-mentandLearning(7thed.).Belmont,CA:Wadsworth.

Kuklinski,M.R.iWeinstein,R.S.(2000).ClassroomandGradeLevelDifferencesintheStabilityofTeacherExpectationsandPerceivedDifferentialTeacherTreatment.LearningEnviron-mentsResearch,3(1),1-34.doi:10.1023/a:1009904718353


277

Liu,W.,Mei, J., Tian, L. i Huebner, E. (2015). Age and Gender Differences in the RelationBetween School-Related Social Support and Subjective Well-Being in School AmongStudents.SocialIndicatorsResearch,125(3),1065-1083.doi:10.1007/s11205-015-0873-1

Loeb,S.,Christian,M.,Hough,H.,Meyer,R.,Rice,A.iWest,M.(2019).SchoolDifferencesinSocial–Emotional Learning Gains: Findings From the First Large-Scale Panel Survey ofStudents.JournalofEducationalandBehavioralStatistics,20(10),1-36. doi:10.3102/1076998619845162

Malecki,C. iDemaray,M. (2002).Measuringperceivedsocialsupport:Developmentof thechildandadolescentsocialsupportscale(CASSS).PsychologyintheSchools,39(1),1-18.doi:10.1002/pits.10004

Malecki,C.,Demaray,M.iElliott,S.(2014).AWorkingManualontheDevelopmentoftheChildandAdolescentSocialSupportScale(2000).DeKalb,IL:NorthernIllinoisUniversity.

MasiaWarner,C.,Colognori,D.iLynch,C.(2018).HelpingStudentsOvercomeSocialAnxiety.NewYork,NY:TheGuilfordPress.

McClure,E.(2000).Ameta-analyticreviewofsexdifferencesinfacialexpressionprocessingandtheirdevelopmentininfants,children,andadolescents.PsychologicalBulletin,126(3),424-453.doi:10.1037/0033-2909.126.3.424

Nayak,M.(2014).Influenceofculturelinkedgenderandageonsocialcompetenceofhighersecondary school adolescents. International Journal of Humanities and Social ScienceInvention, 3(10), 31-39. Preuzeto s http://www.ijhssi.org/papers/v3(10)/Version-1/H03101031039.

Opić, S. (2010). Mogući program razvoja socijalne kompetencije učenika u primarnomobrazovanju.Pedagogijskaistraživanja,7(2),219-230.

Rose,A.,Smith,R.,Glick,G.iSchwartz-Mette,R.(2016).Girls’andboys’problemtalk:Impli-cationsforemotionalclosenessinfriendships.DevelopmentalPsychology,52(4),629-639.doi:10.1037/dev0000096

Rutter,M.,Caspi,A. iMoffitt,T. (2003).Usingsexdifferences inpsychopathology tostudycausalmechanisms:unifying issuesand research strategies. JournalofChildPsychologyandPsychiatry,44(8),1092-1115.doi:10.1111/1469-7610.00194

Samdal,O.,Nutbeam,D.,Wold,B.iKannas,L.(1998).Achievinghealthandeducationalgoalsthroughschools–astudyoftheimportanceoftheschoolclimateandthestudents'satis-factionwithschool.HealthEduactionResearch,13(3),383-397.doi:10.1093/her/13.3.383

Thorell,L.iRydell,A.-M.(2008).Behaviourproblemsandsocialcompetencedeficitsassocia-tedwithsymptomsofattention-deficit/hyperactivitydisorder:effectsofageandgender.Child:Care,HealthandDevelopment,34(5),584-595. doi:10.1111/j.1365-2214.2008.00869.x

Classroom Environment, Social Support, and Students' Social Competence

Abstract:Themainpurposeofthisstudywastoexaminehowelementaryschoolstudentsperceiveclassroomenvironment(satisfaction,cohesiveness,friction,andcompetitiveness),socialsupport (fromparents, teachers,classmates,andclosefriends),andsocialcompetence.The sample included 413 third- to eighth-grade elementary school students in Zagreb,

Tomislava Vidić

278

Croatia.Theresultsshowtherearesignificantdifferencesbetweenboysandgirls,andalsoamongststudentsregardingtheirage.Girlsreporthigherclosefriendsupportandsocialcompetence. Results show that younger students (3th and 4th grade) perceive highersocial support fromparents, classmates and teachers in comparison to older students.Additionally,youngerstudentsperceivemorepositiveclassroomclimateandsocialcom-petences. Age, gender, academic achievement, positive classroom climate along withsupportfromclassmates,closefriends,teachersandparentsaresignificantpredictorsofstudents'socialcompetences.Keywords:classroomenvironment,socialsupport,socialcompetence,students,elemen-taryschool

279

SCHOOL MISSION STATEMENTS AND DAILY PRACTICE IN SCHOOLS: AN EXPLORATION OF HOW SECONDARY SCHOOL

PRINCIPALS PERCEIVE THE MISSION OF THEIR SCHOOLS

Prethodnopriopćenje UDK:37.014.15

UrszulaDernowska,Ph.D.TheMariaGrzegorzewskaUniversity

Warsaw,Poland

Abstract:Unityofmissionwithin a school organizationprovides ameansbywhich school stake-holderscanworktogethertowardacommonsetofgoals.Thus,thepurposeofcreatinganddevelopingawidelysharedmissionistofocusschoolleaders’andotherschoolcom-munitymembers’effortsinordertoreachclearlyarticulatedandsharedobjectives.Thearticlereportsfindingsfromqualitativestudyaimedatinvestigatinghowsecondaryschoolprincipalsperceive,andmakesenseoftheirschools’missionstatement.Datawerecollec-tedviasemi-structuredinterviews.Findingsrevealedthatprincipalswereallfamiliarwiththenotionofschoolmissionstatement.Fortheprincipalsthemselves,itisabroadconceptinnature.Theresultsshowedthattheygenerallyperceivedmissionstatementasa“living”documentandatoolforshapingdailypracticeintheschool,butsimultaneously,therewasa problem with clearly describing how the mission was related to the practice. Theprincipalsinthisstudyalsoidentifiedcertainobstaclestoachievinggoalsthatgobeyondcognitiveskills.Keywords: schoolmission statements, sharedmission, daily practice, secondary schoolprincipal,qualitativeanalysis

INTRODUCTION

Theconceptofmissionstatementhasbeenpresentinthemanagementlitera-tureandpracticeatleastsince1970s,whenDrucker,whoisoftencalled“thefatherofmodernmanagement”hasequatedthequestion“whatisourbusiness?”withthequestion“whatisourmission?”(Davidetal.,2014).Nowadays,themissionstatementisusuallyperceivedasacriticalandanintegralpartofthebusinessorganization.Andasinthecasewithothermanagementtrends,thisideaalsofounditswayintonon-profitandotherorganizations,includingschools.

Missionstatementsareseenastheorganization’slifeblood,itssoul,andtheorganization’s raison d’être. These prominent statements ideally encapsulate theessenceofwhatanyorganizationstrivestoachieve(Holoskoetal.,2015:223).Insti-tutionaltheoristslistvariouspotentialbenefitsoftheprocessofarticulatinganorga-nization’smission(e.g.Williams,2008).Obviously,there isalsoagroupofscholarsandpractitionerswhoviewsmissionstatementsas“apapertiger”(seeMorphew&Hartley,2006).

Urszula Dernowska

280

Schoolmissionstatementsrepresentanimportantsummationordistillationofthe organization’s core goals and values representedby concise and simple state-mentsthatcommunicatebroadthemes(Stemler&Babell,2012).Theimportanceofschoolmissionstatementasasourceofempiricaldatahasincreasedinthepast20years.Researchershavebeenexaminingthecontentofschoolmissionstatementstobettergainaperspectiveonthepurposeofschoolingasrepresentedanddefinedbytheeducationalinstitutionsthemselves(e.g.Stemleretal.,2011;Stemler&Bebell,2012;Allenetal.,2017;2018).Thereisalsobodyofresearchshowingthatcommit-ment toa sharedmission isoneof themain factorsdifferentiatingmoreeffectiveschoolsfromlesseffectiveschools(e.g.Rutter&Maughan,2002).

Undoubtedly,alackofunityofmissionandsharedefforttowardacommonsetof objectives,may result in a breakdownofmutual understandingof “whydoweexist”questionandfinallyleadtofragmentationofcommunicationandeffortamongmembersoftheschoolorganization.Thus,ontheonehand,theprocessofarticula-tingaclearandsharedmissionstatementisimperativeinordertosolidifyacommonunderstandingofwhattheprimaryworkoftheschoolactuallyis.But,ontheotherhand,itisabigchallengeforschoolleaderstounifyschoolmissionstatements,espe-ciallybecause,despitethepresenceofunifyingschoolmissionstatement,thereasonsthat stakeholders assign for a school’s existence may vary widely from school toschool,andevenamonggroupsofstakeholderswithinthesameschool(Gurleyetal.,2015).

Inthelightoftheliterature,successfulschoolleadershipmeansthattheprinci-pal’scorevaluesandbeliefs,togetherwiththevaluesandgoalsofothermembersoftheschoolcommunity,feeddirectlyintothedevelopmentofasharedschoolvisionandmission,whichshapethedailyteachingandlearningpractice(Mulford2010,p.201).

Understanding the school principal perspectives onmission statements canhelpustorecognizethewidercontextontherolethatthemissionplaysintheschooldaily life. Itcanalsohelptodeterminehowit isseenbyoneofthemaingroupofschoolchangeagents.Thus,myintentionwastounderstandhowtheprincipalsmakesenseofmissionstatementsintheirorganization.Inthisstudy,thegroundedtheoryapproachwasusedtodevelopdescriptivecodesthatemergedfromthedata(Gibbs,2009).

METHOD

GENERALBACKGROUNDThestudywascarriedoutatgeneralsecondaryschoolsinWarsaw.Thesamplingofschoolswaspurposive,astheaimwastoreachthoseschools,whosemissionstate-mentswerepubliclyavailable.AccordingtotheinformationprovidedbyTheEduca-tionDepartmentoftheCityofWarsaw,therewere160generalsecondaryschools(95

SCHOOL MISSION STATEMENTS AND DAILY PRACTICE IN SCHOOLS: AN EXPLORATION OF HOW SECONDARY...

281

publicschools,and67non-publicones)inthecity.74schoolswereselectedtoparti-cipateintheresearch(53publicand21non-publicschools).Inthefirstphaseofthestudy,a totalof74missionstatementswerecodedandcompared1. In thesecondphase,semi-structuredinterviewswereconducted.Eachprincipalwassentanemailwithaninvitationtoparticipateinaninterviewrelatedtoschoolmissionstatements.However,themostmessageswerenotreturned.Initially,23principalsoutof74haveexpressedtheirinterestintakingpartintheresearch.Then,3peoplehaveabandonedthisplanclaimingtheydidnothaveenoughtimetointerview.PARTICIPANTSAtotalof20principalstookpartintheresearch(18respondentsfrompublicschools).Thegroupconsistedof18femaleand2malerespondents.Theaverageseniorityintheteachingprofessionamongtherespondentswas29years.Theaveragelengthofserviceastheschoolprincipalwas11years.PROCEDUREAlldatawereobtainedviasemi-structuredinterviewsbetweenNovember2018andJanuary2019.Itoldeachparticipantthattheinterviewwasconfidentialandwouldberecorded.Iusedaninterviewguide,butIalsoallowedrespondentstodeterminetheissuetheywantedtoreflectupon.Eachinterviewbeganwithopen-endedques-tionssuchas“Tellmeaboutthemissionofyourschool”,“Whythemissionislikethatandwhoestablished it?”, “What is fromyourpointofview the linkbetweenyourschoolmissionstatementsandtheschoolday-to-dayfunctioning?”.Eachinterview(averagetime31.3min)wasaudio-recordedandtranscribedverbatim.DATAANALYSISOpencodingapproachwasused.Itisananalyticprocessthroughwhichconceptsareidentifiedandtheirdimensionsarediscoveredindata.First,Ibrokethedatadownintodiscreteparts.Thenthedatawerecloselyexaminedandcomparedforsimilari-tiesanddifferences,andquestionswereaskedaboutthephenomenaasreflectedinthedata(Corbin&Strauss,1990).Second, Icarriedoutcategoriesbygroupingtheelementsthatwerefoundtoberelatedinmeaning.Suchanapproachenabledmetorichlyexploreresponders’understandingbymaking“codesfitthedata,ratherthanforcethedataintocodes”(Lawrence&Tar,2013:32).

1 Theresultsofschoolmissionstatements’contentanalysiswerepresentedinaseparatearticle:“Usingmissionstatementsforreflectingontheprioritiesofgeneralsecondaryeducation”,CultureandEdu-cation(intheeditorialproceeding).

Urszula Dernowska

282

RESULTS

The results are presented in three sections. First, I explore how principalsunderstoodtheschoolmissionstatement.Second,Ianalyzetheprocessofmissionconstructionanddevelopment.Finally,Iexaminetheperceivedmissionsinpracticebyschoolprincipals.

THEMISSIONOFTHESCHOOLINTHEEYESOFTHEPRINCIPALSItbecameclearthatprincipalswereall familiarwiththeconceptofschoolmissionstatement.However,theiropinionsdifferedaboutwhatexactlyitmeant.Principalspointedoutthatitwasabroadconceptinnature.Atwofoldperspectivewasfound:(1)thefirstapproachimplicatemoreabstractwayofdefiningtheschoolmission:itis“asouloftheschool”,asetofgoalsandvalues,ortheschoolphilosophythatguidesitsorganizationallife;and(2)schoolmissionstatementasanartifact.Thelastpers-pectivewasfurtherstratified:themissionstatementwasseenasanimportantand“living”document,orasa“product”oftheschool’sbureaucracy.Respondentsspokeabouttherulewhichhaspreviouslyobligatedschoolstohaveschoolmissionstate-ments:“inthepast,thereweresomeattemptsofapplyingsomerulesofcorporate’slifetotheschool’slife.So,therewasanecessityofmakingsuchkindofdocument.”(F09).Someofthemnoted,however,thatweshouldtrytoomitthedirectimplemen-tationofthetheoryfromthefieldofcorporationtothefieldofeducation.

The majority of principals have seen school mission statements as a livingdocument“settingouthowdoweimaginethemainideasofourwork”(M16).Theystressedarealneedofhavingthemission.Forexample:“wehavefeltthatweshouldcreateadocumentbywhichwewilltrytoarticulatesomethingthatisactuallyhardtoexpress”(F18);“itwasimportantforusasacommunitytochooseacommondirec-tion”(F04).Acoupleofparticipantslinkedvisionandmissiondocumentsemphasizingthatthevisionquestions“whatwewanttodo?”whilethemissionquestions“howwewilldoit?”.Somerespondentshighlightedthatthisdocumentisatoolforcom-municationwiththeexternalcommunityorclients.Oneprincipalofferedthefollo-wingexplanation:„weshowtheclientsourdirection.Wheredowego?Whatwewanttoaccomplish?What isourpurpose?Whatwewant tobe?Well,now there isaneducational laborallaroundus.That’sreal.SoIhavebeentellingmyteachers,weshouldtreatourstudentsasclients.Thetimehaschanged.Andschoolmissionstate-mentsshouldfirstlyattractaparticulargroupofclientstothisschool”(F11).

Accordingtotheprincipalsinterviewedthisstudy,thepurposeofschoolcannotbereducedtocognitiveskillsdevelopment:thisisonlyoneofmanyimportantgoalsthatthesecondaryschoolshouldpursue.However,manyrespondentspointedoutthatinmanycasesthekeyaccountexpectationisdifferent.Forexample,oneprincipalsaid:“it ishardtosay,but there isaproblem,youknow,withclearlydefiningourpriorities.Shouldwefocusonstudents’educationorratherpreparationforthema-triculationexamination?Ormaybeuniversityeducation?Wefeelabitconfused.And


283

I amafraid that variousexternal influences,parentsand studentsexpectations, aswell as the expectations of the educational authority, obligate us to focus on theresultsoftheexternalexams...Scoringismoreimportantthanourvisionandmissionofhumanisticschool.Itissad,butnowonlytheresultsor<harddata>aretheonlyindicatorsthatmajorityofpeopleassociatedwith<good>or<bad>qualityofaschoolwork” (F03). Nevertheless, respondents strongly emphasized that school missionmustalso includevariouspsychological targets, inparticular,creatingawelcomingschoolenvironmentanddevelopingasenseofbelongingtoschool.

THE PROCESS OF MISSION CONSTRUCTION AND DEVELOPMENT

Themajorityofprincipals stated that the creationofeach secondary schoolmissionstatementwasacollaborativeprocess.Theystressedthatthevariousgroupsofschoolstakeholderswereinvolvedinthisprocess.Forexample:“Wefoundthatwehavetothinkwhatkindofsecondaryschoolwouldweliketobe.Whatshouldbethemarkofourschool?Whatshouldbeourcredo?Whatisthemostimportantforus?Youknow,inyoutheducation.Wehavebeenworkingtogetheronthisissue.Imeanteachingstaff,parentsandstudents.Teachershavebeentalkingtostudents,therewasalsothebrainstormingprocess.Andthendecisions:whatisimportantforeachclass.Parentshaveworkedseparately.Weasateachingstaff,inturn,wereworkinginteams,basedontheresultsofworkofstudentsandparents.Basedonthesimila-ritiesofpurposes,weproducedthedocument”(F14).Afewprincipalmentionedthatcommittees of teachers andprincipalworked together towrite themission state-ment.However,accordingtoacoupleofprincipals,therewerealsoschoolswherethemissionstatementwassolelyconstructedbytheprincipalorayouthcounselor.Nevertheless,astheyhighlighted,eveninsuchsituations,theschoolmissionstate-menthadtobeapprovedbyatleasttheteachers.Forexample,“whenIjoinedthecompetitionforappointmenttothepostofschoolhead,Iwascreatingmyvisionandmissionofthisschool.Havingwonthecompetition,Imetteachersandtriedtogettheirapprovementformyvisionoftheschool”(F01).

Themajorityofprincipalsalsostatedthatthere isnoneedtomodifiedtheirschoolmissionstatementsbecausethisdocumentwellreflectsthecoreschoolvaluesandthepurposeof schooling. Inaddition,missionstatementscommunicatebroadthemes,thustheyremainvalidovertime.Oneprincipalpointedoutthatitisappro-priateinto-the-bottomchangerather,thanaddinganynewideas.Onlytworespon-dentsemphasizedthatthemission,amongotherkeyschooldocuments,shouldberevisedatleastonceaschoolyear.Theynotedthatitisimportantforaschoolasanorganizationtolookitoverandsee“whathavewedeclaredandwhathaveweactu-allydone”(F20).Theotherprincipalsaidthateveryyeartheytrytosomehowmodifythevisionandmissionof school. It is important, ifa school is todevelop inawayallowingittokeepupwithbreakneckchangeinitssetting.Afewprincipalannounced

Urszula Dernowska

284

thattheyplannedtorevisethemissioninthenearfuturebecauseofthereformofthe Polish educational system2. One principal highlighted that from one side, it isextremely importanttodevelopstatementsthatwillcommonlyknownandsharedbut,fromtheotherside,it isautopiaforatleastfewreasons:“Iknowthatalltheschool should work on its mission. But how? Really I don’t know. How to inviteteachers?Over fiftypeople?Howtoask themabout theiropinions?Howto invitenon-teachingstaffwhoalsoworksforschool?Howtoinviteyouthschangingeverythreeyears?Sooneveryfour.Howtoinviteparentschangingeverythreeyears?Itisactuallyunworkable.Itisautopia”(F03).

THE IMPACT OF SCHOOL MISSION STATEMENTS ON SCHOOL PRACTICE

Intheinterview,eachparticipantwasaskedabouttherelationbetweenmis-sionstatementsandtheschoolpractice.Themajorityofprincipalbelievedtherewasastronglinkbetweenmissionanddailyfunctioningoftheschool,but,inmanycases,theywereunable to clearly describehow themission is related topractice in theschool.Bycontrast,therewereacoupleofprincipalswhoclaimedthatthemissionhasimpactedonpracticebyaffectingcommunicationwithintheschoolorganization.Intheiropinion,ithasalsoshapedschoolclimateandculture.

Severalofprincipalsnotedthateducationalgoalsexpressedinmissionstate-mentswerereflected invariouseducationalactionstakenbytheschool.However,theysaidthatitwasnotalwayseasytoimplementthemissionstatementinordertoachievethoseobjectives.Threeprimaryreasonswereemphasized.Thefirstreasonwasparents’attitudetowardstheschoolthatwasmanifestedinblockingsomeofitsprojects. Forexample,oneprincipal said: “soon, theonly thingwecando,will bestandingandonlylookingintoourstudents’eyes.Yeah.Nothingmore.Becauseoneparentcomeandsay:<Idonotacceptsuchclassesorprojecttobeatschool”(F19).

The second reason was the secondary school period. Principals noted thatthree-years-periodwasunlikely tobe sufficient to gobeyondacademics. Last, theschoolmissionimplementationwasalsohinderedbecauseofthecrisisofvaluesthathas been experienced by society.Moreover, “often, the values proclaimed by theschoolarenow<outof fashion> in society” (F11).Principalsalsostressed that theyouthisquitedifferentnowthanafewyearsago.Thechannelsofcommunicationwithyoungpeoplehavechangedandschoolshouldrespondtothischange.However,itdoesnotalwayshaveappropriatetoolsforeffectivecommunication.Respondentsalsopointedoutthatstudentsoftenshowsomereluctanceorinertiawhenitcomestoswitchingtoadditionalactiontobetakenatschool.

2 EducationalreforminPolandisbeingimplementedsincethebeginningof2017.Oneofitskeyele-mentsisstructuralchange:6-yearprimaryschool,3-yearjuniorhighschool,and3-yeargeneralsecon-daryschoolwillbereplacedby8-yearprimaryschooland4-yeargeneralsecondaryschool.


285

Interestingly,thequestionofknowingthemissionarisedintheutterancesofparticipants.Whendiscussingtheirexperiencesrelatedtotheprocessofcreatinganddevelopingtheschoolmission,alargenumberofprincipalsnotedthatthereisakindofproblemintheirschoolswiththeschoolcommunity’sfamiliaritywiththisdocu-ment.Theynotedthattheschoolmembershadnotveryhighlevelsoffamiliaritywithschoolmissionstatements.Forexample,oneprincipalsaid:“Ithinkthatinfactonlyafewpeoplereadthisdocument.Weuseitonlythere,whereitisabsolutelynecessary.Somethinghappened,forexample.Andthenitisasourceofthearguments.Wecansay:<yousee,westateherethat...etcetera>.That’sthewayitusuallygoes”(F13).

DISCUSSION AND CONCLUSIONS

Despitethesmallscaleofthisqualitativestudy,itsresultsleadtointerestingconclusions.Firstly,themajorityofprincipalsstatedthatmissionstatementswereanimportantdocumentforshapingschoolvisionandpractice.Theyreportedthatthemissionisalivingartifactandtheprocessofitscreationwasacollaborativeinnature.Ontheotherhand,however,theyreportedthattheschoolcommunityhadnotveryhighlevelsoffamiliaritywiththeschoolmission.Inaddition,althoughthemajorityofprincipalshighlighted the linkbetweenmissionandpractice,manyof themat thesametimehadaproblemwithclearlydefininghowthemissiondirectsschoolaction.WatkinsandMcCaw(2007)andGurley,Peters,CollinsandFifolt(2015)reachedsi-milarconclusionsworkingonthedatafromthesurvey.Dataanalysisrevealedthatthe mission, among the others key organizational statements, had only minimalimpactonschoolleaders’dailylife.Theseresultsmayindicateagapbetweentheoryandpractice,betweenwhattheeducatorsknow,andwhattheydoinschools.Never-theless,thereisnoeffectivechangeinschoolwithoutunderstanding,unity,andsha-red commitment to the vision andmission, values andgoals of the school organi-zation.Thus,schoolchangeagentsshouldwell-servedtorecognizeandaddressthefactthatschoolpersonnelvarywidelyintheirperceptionofschoolpurpose,andtowork towardaunificationofpurpose toeffective, abottom-up changewithin theschool.Obviously,thissituationisacauseofconcern,asacleardefinitionofthemea-ning ofmission statements is imperative for all themembers of the organization(Gurleyetal.,2015),anda sharedmissionmaybeanecessaryprerequisite foraneffectiveandhighlyfunctioningschool(Stemler&Bebell,2012).

Secondly,accordingtotheliterature,theschoolmissionstatementservedtorepresentthecorephilosophyofaschool,itsroleandpurpose.Interestingly,sharingtheviewoncognitivedevelopmentastheimportantfocusinsecondaryschools,prin-cipalsstressedaneedtogobeyondtheacademicsinschoolmission.Althoughaca-demicperformanceisacorebusinesstoschools,respondentsarguedthatnurturingandsafeschoolsettingaswellasasenseofschoolbelongingarejustasimportant.Bothelementshavebeenwelldocumentedasapredictorofacademicandpsychoso-

Urszula Dernowska

286

cialsuccess(Slatenetal.,2016).Asenseofschoolbelongingisinfluencedbyindividual(e.g. academicmotivation), relational, andorganizational (e.g.practices concernedwithsafety)factorswithinaschoolsetting(Allenetal.2017).Fromthispointofview,themissionwasperceivedbytheprincipalsinthisstudyratherasaproductoftheimmediateschoolcommunity,thanasummationofthetop-downgoalsandobjecti-ves.

Thirdly,themajorityofschoolprincipalssaidthatthereisnoneedtofrequentlyreviseormodifythemissionstatement.Scholarshavefoundthatwhenmembersofanorganizationactivelyreflectonitsmissionstatement,themissionbecomesmoreimpactfulontheindividualswithintheorganization.Thus,ifmissioncreatingisdesig-nedasapivotalandintegralpartoftheprocessofschooldevelopment,itisunlikelythat themissionwill be treated as somethingmade once and forever. Obviously,people’sfearofchangeisunderstandable,thusitisprobablyeasiertomaintainthestatusquothantosearchfornewwaysofbringingtogetherdifferentideasandvisionsof the role and purposes of secondary school, especially today, in a fast-changingworld.Itisthereforeworthpointingoutthat,asGurleyandcolleaguesputit,themainpurpose of creating and developing schoolmission statements should be bringing“organizational stakeholders together to share ina commonunderstandingofandcommitmenttotheschool’spurpose,preferredfuture,behavioralexpectations,andnext steps toward school improvement and increased levels of student learning”(Gurleyetal.,2015,p.225).

Fourthlyand finally, inmy study,many respondents identified theobstaclesthatmaybelinkedtothelackofvisionandmissionthathavebeenacceptedbytheschool communitymembers.Developingacommonvisionanda sharedmission isbothachallengeandachancefortheschoolasorganization.Itisachallengebecauseawide variety of educational stakeholders have perceived the purposes of schoolfromtheirownperspectives.Itisanopportunityfortheschooltoarticulatealsothosegoalsandpurposesthataremosthighlyvaluedinitslocalcontext.

Thisstudymustbeconsideredinlightofitslimitations.Someofthemarelinkedwiththenatureofinterviewingasaqualitativeresearchinstrument(Hammersley&Gomm,2008).Inaddition,Ifocusedexclusivelyononecityschoolsandonegroupofschoolstakeholders.Obviously,theseconclusionshavenogeneralapplicability.Ne-vertheless, my findings clarify how school mission statement is perceived in “themicro-setting(s)”. Further research could examine the different school stakehol-ders' perceptions on the schoolmission, school vision and values statements. Thenuancesoftheseconceptsandtheirrelationshipsshouldbetakenintoaccountinthefuture. Itwillbenecessarytogainadeeperandfullerunderstandingoftheschoolphilosophyandworkingethos.


287

REFERENCES

Allen,K.A.,Kern,M.L.,Brodrick,D.V.&Waters,L. (2018).UnderstandingtheprioritiesofAustraliansecondaryschoolsthroughananalysisoftheirmissionandvisionstatements.EducationalAdministrationQuarterly,54(2),249-274.

Allen, K. A., Kern,M. L., Brodrick, D. V. &Waters, L. (2017). School values: A comparisonof academic motivation, mental health promotion, and school belonging with studentachievement.TheEducationalandDevelopmentalPsychologist,34(1),31-47.

Corbin,J.&Strauss,A.(1990).Groundedtheoryresearch:procedures,canons,andevaluativecriteria.QualitativeSociology,13(1),3-21.

DavidM.E.,DavidF.R.&DavidF.R.(2014).Missionstatementtheoryandpractice:Acontentanalysis and new direction. International Journal of Business, Marketing, and DecisionSciences,7(1),95-108.

Gibbs,G.(2009).AnalyzingQualitativeData.London:Sage.Gurley,D.K.,Peters,G.B.,Collins,L.&Fifolt,M.(2015).Mission,vision,values,andgoals:

Anexplorationofkeyorganizationalstatementsanddailypracticeinschools.JournalofEducationalChange,16(2),217-242.

Hammersley, M. & Gomm, R. (2008). Assessing the radical critiques of interviews. In: M.Hammersley,(Ed.),QuestioningQualitativeInquiry:CriticalEssays.London:Sage,89-100.

Holosko,M.,WinkelM.,CrandallC.&BriggsH.(2015).Acontentanalysisofmissionstate-mentsofourtop50schoolsofsocialwork.JournalofSocialWorkEducation,51,222-236.

Lawrence, J.&Tar,U. (2013).Theuseofgroundedtheorytechniqueasapractical tool forqualitative data collection and analysis. The Electronic Journal of Business ResearchMethods,11(1),29-40.

Morphew, C. C.&Hartley,M. (2006).Mission Statements: A thematic analysis of rhetoricacrossinstitutionaltype.JournalofHigherEducation,77,456-471.

Mulford,B.(2010).Recentdevelopmentsinthefieldofeducationalleadership:Thechallengeof complexity. In A. Hargreaves, A. Lieberman, M. Fullan & D. Hopkins (Eds.), Secondinternationalhandbookofeducationalchange.NewYork:Springer.

RutterM.&MaughanB. (2002).Schooleffectivenessfindings1979-2002.JournalofSchoolPsychology,40(6),451-475.

Slaten,Ch.D.,Ferguson,J.K.,Allen,A.K.,BrodrikD.V.&Waters,L.(2016).SchoolBelonging:A Review of the History, Current Trends, and Future Directions. The Educational andDevelopmentalPsychologist,33(1),1-15.

StemlerS.E.&BebellD.J.(2012):TheSchoolMissionStatement.Values,Goals,andIdentitiesinAmericanEducation.NewYork–London:Routledge.

Stemler S. E., Bebell D. & Sonnabend L. A. (2011). Using School Mission Statements forReflectionandResearch.EducationalAdministrationQuarterly,47(2),383-420.

Watkins, S.G.&McCaw,D. S. (2007). Analysis of graduate students’ knowledgeof schooldistrictmission,vision,andcorevalues.NationalForumofEducationalAdministrationandSupervisionJournal,24(3),71-91.

Williams,L.S.(2008).Themissionstatement:Acorporatereportingtoolwithapast,presentandfuture.InternationalJournalofBusinessCommunication,45(2),94-119.

Urszula Dernowska

288

Izjave o misiji škole i svakodnevna školska praksa: istraživanje percepcije srednjoškolskih ravnatelja

Sažetak:Jedinstvenamisijauškolskojorganizacijiomogućavasvimdionicimadasurađujunazajed-ničkomskupuciljeva,stogaosmišljavanjeirazvijanješirokoprihvaćenemisijeslužitomudaseobjedineiusredotočenaporiravnateljaisvihostalihčlanovaškolskezajednice,akakobiseostvarilijasnoartikuliraniizajedničkiciljevi.Učlankusenalazerezultatikvalitativnestudije čiji je cilj bio istražiti kako ravnatelji srednjih škola doživljavaju izjavu omisiji usvojimškolama.Podacisuprikupljeniprimjenompolustrukturiranihintervjua.Rezultatisupokazalidasusviravnateljiupoznatispojmomizjavemisiješkole.Zasameravnatelje,toje izrazitoširokpojam.Naime,otkriveno jedaoniopćenitopercipiraju izjavumisijekao„živi“dokumentialatzaoblikovanjesvakodnevneprakseuškoli,aliistovremenojeposto-jaoproblems jasnimopisivanjempovezanostimisije I svakodnevneprakse.Ravnateljiuovom istraživanju također su identificirali određene prepreke za postizanje ciljeva kojinadilazekognitivnevještine.Ključneriječi:izjaveomisijiškole,zajedničkamisija,svakodnevnapraksa,ravnateljsrednješkole,kvalitativnaanaliza

289

PRISTUP NASTAVI KROZ PROJEKTNO UČENJE


prof.dr.sc.AnitaZovkoFilozofskifakultetSveučilišteuRijeciRijeka,Hrvatska

JelenaVukobratović

PrirodoslovnaigrafičkaškolaRijekaRijeka,Hrvatska

Sažetak:Uvremenukadasevodebitkezainoviranjemnacionalnogaobrazovnogasustavasvesevišegovorioprojektnomučenju,noononije izumovogadoba– još je JohannHeinrichPestalozzi(1746.-1827.)zahtijevaoizagovaraodjelotvornijipristupučenjuipoučavanju.Idokjeprojektnoučenjekaoindividualničinusmjerensamostalnomistraživanju,projektnajenastavaistraživačkiusmjerenanastavakojapotičeinterdisciplinarnoučenjeiistraživa-nje,osjećajzajedništvanarelacijinastavnik-učenik,suradničkoučenje,komunikacijskevje-štine,teproaktivnodjelovanjeuzajednici.Uovakvompristupunastavinastavnikpostajementor,suradnik,promatračietnografprojektakojistvarazajednosučenicima.Uzimajućiuobzirdaškolskiprojektiponajprijeoviseojedinstvenojkulturipojedineškoleciljjeovogaistraživanjaanaliziratimodeleostvarivanjaprojekata,istražitinačinepripremeiprovedbeškolskihprojekata,metodeioblikeradateispitatineposrednaiskustvastručnihsuradnikainastavnika(voditeljaprojekata)provođenjemintervjuakaokvalitativneistraživačkeme-tode. Rezultati će pridonijeti boljem razumijevanju metodologije školskih projekata upraksiiusmjerenostikaprojektnomučenjukojesepokazujekaoodgovarajućedidaktičkorješenjezastjecanjeneophodnihznanjaivještinakojisupotrebniuškoli,aliiizvannje.Ključneriječi:aktivnoučenje,inovativnost,projektnanastava,školskiprojekti

UVOD

Obrazovnapolitikašezdesetihisedamdesetihgodinaprošlogastoljećapokrećeinoviranjeobrazovnihsustavainudinovadidaktičkarješenjaunastavi.Inoviranjena-stavedovodidorazmišljanjaoprojektnojnastaviuciljupovećavanjapraktičnesvrhenastavnihsadržaja.Izrazi“projektnanastavaˮi“projektnoučenjeˮpojavljujesepočet-kom20.stoljeća,autemeljujegaJohnDewey(1859.-1952.)uokviruistraživanjapro-blemskogaučenja.IdejurazrađujeWiliamHeardKilpatrick(1871.-1965.)kaoprojekt-metodu.Podutjecajemkonstruktivističketeorije,tijekomdrugepolovine20.stoljeća,važnostnastavnogaprojektaiproblemskogaučenjaponovnoseaktualizirauSAD-uiEuropi.Pojamprojektashvaćaosekaoodređeneaktivnostiučenikakojesezasnivajunabiranjuiplaniranjuteseodvijajuuokolnostimakojesusličnestvarnomeživotu,a

Anita Zovko, Jelena Vukobratović

290

neraduuškoli (Kilpatrick,1918;Žlebnik,1962).“Utojranoj faziprojektnanastavanijebilauvijekisvugdjeradoviđena.Postojalisunastavniciiinstitucijekojesuizričitoodbijalejerjebilapodsumnjomdaproizvodiiritacijeinevoljetedaodvlačiodʽstvar-nogučenjaʼodnosnoštrebanjaiučenjanapametˮ(Zugaj,2014:19).Nounatočtomešto je jošu18. stoljeću JohannHeinrichPestalozzi (1746.-1827.) zahtijevao i zago-varaodjelotvornijipristupučenjuipoučavanjupotičućiaktivnoučenjeiunatočnapo-rimakojisuponovnokrenulitijekomprošlogastoljeća,sistimseproblemomsrećemoi danas. S jedne strane postoje odgojno-obrazovni djelatnici skloni inovacijama unastavi,asdrugestranepostojistrujakojaizričitoodbijapromjenu.

Sobziromnatodapostojiiznimnomalenibrojistraživačkihradovakojisebaveproblemomprojektnogaučenjaunastavi(unatočtomeštoseonjemuuposljednjevrijememnogogovori)radimazaciljprikazatirezultatekvalitativnogaistraživanjauoblikupolustrukturiranogaosobnogaintervjuaspraktičarimatepotaknutiintereszaistraživanjeovogaproblema.

PROJEKTNO UČENJE U NASTAVI

Nastavausmjerenanaučenikaipedagoškipokreti inovacijenastavemogusepratitispoviješćudidaktikeiškolejer“uvijekjebiloučiteljakojisusasvojimučenicimaodrađivalineštouoblikuprojektailikojisupojedinačnoučenicimazadavaličimebiseovibavilidanimailitjednimatezatimrezultatepredstavljaliučenicima,suučenicimapairoditeljimaˮ(Matijević,2008:192).Paradigmaukojojsenastavausmjerenanaučenika(“osobiusmjerenogpristupaˮ)stavljausredištepozornostiučenika–svakopojedinodijete(Visković,2016),auhrvatskomobrazovanjuutemeljenajeuZakonuoodgojuiobrazovanjuuosnovnojisrednjojškoli(NN,87/2008).

Dakle,projektnajenastavaistraživačkiusmjerenanastavakojapotičeinterdis-ciplinarnoučenjeiistraživanje,osjećajzajedništvanarelacijinastavnik-učenik,surad-ničkoučenje,komunikacijskevještine,teproaktivnodjelovanjeuzajednici.“Projektnanastavajeprijesvegaobliknastavepogodanzaizraduprojekatakojajeusmjerenanaučenikaˮ(Vinduška,2016:17).Projektnasenastavadefinirakaovrstanastaveukojojučeniciradenaodređenimistraživačkimiliradnimprojektima(MatijevićiRadovano-vić,2011),aliikaokonceptstvaranjauvjetaukojimaučenicimoguučitisloženijazna-njaivještinekojasuimneophodnazaživotu21.stoljeću(Visković,2016premaRavitzisur.,2012).Osimtoga,projektnajenastavaoblikprovođenjaškolskihprojekatakojimogu biti na razini škole, na razini lokalne zajednice ili pak u posljednjih nekolikogodinanaeuropskojrazini.

Projektsedefinirakao“zajedničkipokušajnastavnikaiučenikadaživot,učenjeiradpovežutakodasedruštvenoznačajanisinteresimasudionikapovezanproblemzajedničkiobradiidovededorezultataˮ(Mayer,2002premaŠarićiVarga,2016:133),tekao“metodaiskustvenogučenjaukojojučeniciučenjem,otkrivanjempolazeoduočavanjaidefiniranjaproblema,prekovlastiteaktivnosti,napronalaženjerješenja


291

teizvođenjezaključkaˮ(Sikirica,2003premaŠarićiVarga,2016:133).Uokvirupro-jektnenastave,podjelaprojekatamožeseprovestinanekolikonačina(Cindrić,2006premaFabijanić,2014):(1)premavremenutrajanjaistraživanja(dnevni,tjedni,mje-sečni,tijekompolugodištailitijekomcijeleškolskegodine),(2)premabrojuuključenihsubjekata(individualni,uparu,uskupini,urazreduiliškoli)te(3)premametodamarada(teorijskiilieksperimentalni).

Problemskanastava(PBL)nerijetkoposežeza“projektomˮkadatrebariješitipojediniproblem,odnosnoistraživačkopitanje,čimesedolazidoučenjakaoindivi-dualnogačina,odnosnogovorećiukontekstuprojektnenastave,doprojektnoga iliaktivnogaučenjaunastavi.Aktivnoseučenjenajčešćedefinirakao“učenjeukojemse postiže visok stupanj samostalnosti i samoregulacije, primjenjuju se raznovrsnemisaonestrategijeispecifičnekognitivnevještinekojeomogućujuuočavanjebitnog,raščlanjivanje iusporedbu informacija,njihovopovezivanjespostojećimznanjima ikritičkuprosudbunjihovaznačenja,atojeujednoionoučenjekojeomogućujedu-goročno pamćenjeˮ (Turk, 2009: 111). Prije svega, aktivnim pristupom određenimsadržajimapotičeseaktivanodnospremaraduiaktivnaprimjenastečenogznanja.“Provođenjeprojekata,ali iprojektnanastavauškoliobogaćujuodgojno-obrazovniprocestejetakvanastavausmjerenanaučenikainjegovaktivanodnospremaraduˮ(Markulinčić,2016:7).

Sobziromnatoda jeprednastavnicima isvimakojisuuključeniuodgojno-obrazovniprocesjošmnogoizazova,udrugomćesedijeluradanastojatidoćidosa-znanjaoiskustvuprimjeneprojektnogapristupaučenjuunastavikodstručnihsurad-nikainastavnika.


CILJIISTRAŽIVAČKAPITANJAKao glavni cilj ovoga istraživanja postavljeno je prikupljanje saznanja i praktičnogaiskustvaoprimjeniprojektnogapristupaučenjuunastaviteispitivanjeodabiramo-delaostvarivanjaprojekatauobrazovnojpraksikaoinačinaiputovanjihovepripremeiprovedbe.

• Istraživanjemseželedobitiodgovorinaovapitanja:• Nakojesenačinevršipripremaiorganizacijaškolskihprojekata?• Kojesunajčešćemetodeiobliciradaučenikanaprojektima?• Kojajeulogaučenikauprojektima?• Kojajeuloganastavnika/voditeljauprojektima?

METODAIPOSTUPAKISTRAŽIVANJAZaprikupljanjepodatakaodabranjeintervjukaojednaodistraživačkihkvalitativnihmetoda ispitivanjakojasečestokoristiudruštvenim istraživanjima.Kroz takozvani


292

osobni intervju (licemu lice)mogu se relativnobrzoprikupiti podatci omotivima,stavovimaimišljenjimasudionikateistovremenokrozpraćenjeneverbalnekomuni-kacijeustanovitipodudaranjeizjavasgovoromtijela.Prijepristupanjuintervjuusu-dionicisupotpisalisuglasnostzaprovođenjeintervjuauciljudobivanjajamstvaano-nimnostiprikorištenjudobivenihpodataka.Prisamojprovedbiintervjuiranjaslijedioseunaprijedpripremljeniprotokol.Intervjusesnimaomobilnimtelefonom,atijekomrazgovora su se vodile napomene o znakovima neverbalne komunikacije. Trajanjeintervjuanijebilovremenskiograničeno.Sudionicijeuprosjekutrebalo30-40minutazaodgovaranjenapitanja.Nasamompočetkuintervjuajošjejednomukratkoiznesenrazlogintervjuiranjaikratakopisciljaistraživanja.

UZORAKProvedenojepetterenskihpolustrukturiranihintervjua:triintervjuasnastavnicimasrednješkoleidvaintervjuaspedagozimaosnovneškole.Uzorakjeodabranhotimi-čnoipremadobrovoljnompristankusudionikazasudjelovanjeuosobnompolustruk-turiranomintervjuu.

INSTRUMENTUistraživanjujekorištenterenskipolustrukturirani intervjuautoriceJuranko(2016,VrkićDimić; Juranko, 2017). Intervju je adaptiran i prilagođenuzorku i potrebamaistraživanja.Instrumentzapolustrukturiraniintervjusastojiseodčetirijutematskihdijelova:(I) Pripremaiorganizacijaškolskihprojekata.(II) Metodeiobliciradaučenikanaprojektima.(III) Ulogaučenikauprojektima.(IV) Uloganastavnika/voditeljauprojektima.

Intervjusesastojiod20istraživačkihpitanjaotvorenogatipa.Prvihpetpitanjaodnosisenapripremu iorganizacijuškolskihprojekatakoja tražeodsudionikanavođenjeprojekataukojimasusudjelovaliteopisnjihovihsadržaja.Potompitanjeinicijativeškolskihprojekata,pripremaiosmišljavanjestrukutureškolskihprojekatatepitanjesudionikaprojekata.Narednihšestpitanjadrugogadijelaintervjuaodnosiosename-todeioblikeradaučenikanaprojektimagdjeseodsudionikatražilodefiniranjeaktiv-nogaučenjapremaiskustvukojegaimajudosada,potompitanjeautonomnogaoda-birametodaurealizacijiškolskihprojekatakaoinajčešćihoblikaradanaprojektnimzadatcima.Trećidiointervjuaispitivaojeuloguučenikauprojektima,aobuhvaćašestpitanjakojasutematskiusmjerenanavještineikompetencijekojeučenicistječukrozprojektnirad.Četvrdidiointervjuaodnosiosenaispitivanjeulogenastavnika/vodite-ljauprojektimaucilju(samo)refleksijesudionika.


293

OBRADAPODATAKANakon provedenoga intervjua napravljena je transkripcija podataka s programomExpressDictateteanalizaprotokolaintervjuiranjakojaseodnosilanaosvrtnaodgo-voresudionika/sudionicateizradaprijedlogazaeventualnurevizijuintervjua.Dobive-nisupodatcikategoriziranipotematskimcjelinamaintervjuatepripadajućimistraži-vačkimzadatcima.

ANALIZA I INTERPRETACIJA REZULTATA

PRIPREMAIORGANIZACIJAŠKOLSKIHPROJEKATA/MODELIPrvitematskidiopolustrukturiranogaintervjuaodnosiosenapitanjepripremeiorga-nizacije školskih projekata u cilju dobivanja odgovora na pitanje najčešćihmodelaškolskihprojekata.Sudionicinajčešćenavoderazličitetematskeprojektekojiuključu-jupreventivneprograme,ekološkeprograme,programegrađanskogaodgojaiobra-zovanja,EUprojektiirazličitedrugeprojekteuciljudruštvenogaangažmanaškole.UTablici1klasificiranisumodeliprojekatakojesusudioniciistaknuliuintervjuu.Radilakšepreglednostiodgovorisudionikakodiranisuoznakomkakobiseznaloradiliseoodgovorinastavnika(N)ilistručnogasuradnika(SS).Odgovorisudionikasvrstanisutematskipopodručjimaivrstamaprojekata.

Tablica1.Modeliprojekata.

EKOPROJEKTI ŽivjetiuKostreni;Kostrenaumoru–moreuKostreni;Moćtlaubojama Kostrene; Ekološki otisak na tlo Kostrene i okolice; Čabakarskomoremore;Odraztlaumirisuružmarina;MračnetajneSovjaka ; Prepoznavanje sastava namirnica bojama; Zaron upodmorjeBakarskogzaljeva;Lišajevikaobioindikatorionečišće-nostizraka;Pokucajnadrvo;Štototamolebdi.Radiseoprojek-tima koji su se bavili ekološkom problematikom u kojima jeuglavnomistraživanakvalitetaokoliša(zrak,more,tlo)fizikalnimikemijskimmjerenjimarazličitihparametarateutjecaj istihnazdravlje(N_1).ProjektnitjedannatemuVoda–projektnitjedanjeorganiziranu sklopu Škole za život, kurikularne reforme. Cilj je osvijestitiulogu čovjekau zaštiti priorde i ovisnost čovjekaoprirodi kaonjezinomedijelu.Upoznatiirazumjetivažnostvodezaživotljudi,biljakaiživotinja,interdisciplinarnokrozsvepredmete,terenskunastavutesuradnjusOdjelomzaBiotehnologijuRijeka.(SS_1)Ekoškola.ŠkolasudjelujeumeđunarodnomprojektuEkoškolaod2003.godineipostiglismonajvišidijamantnistatus.Ciljpro-jektajerazvojekološkesvijestiiponašanjauskladusnjom.Svakese godine održava projekt Eko dan na različtie teme i različitenačineizpodručjaekologijeiodrživograzvoja.(SS_2).


294

PREVENTIVNIPROGRAMI

SudjelovalasamupreventivnimprogrmimakaoštojeTeenCap–preventivni programprotiv zlostavljanjaadolescenata koji imazaciljpružitiadolescentimaznanjeivještinekakobiseznalino-sitispotencijalnoopasnimsituacijamatesmanjitirazinunasiljaunjihovimživotima.IstotakosudjelovalasamuTreninguživot-nihvještina–preventivniprogramzaučenikeodtrećegdosed-mograzrednaosnovneškolekojimasenastojipreveniratinepo-željnaponašanjakodučenika(alkohol,droga,pušenje,asertivnakomunikacija.(SS_1)

EUPROJEKTI Sudjelovala samu nekoliko europskih projekata u ulozi surad-nice,suvoditeljiceilivoditeljiceuprojektu.1. Comenius projekt – projekt pod nazivom Studying together

realiziranjeusuradnjisaškolomizFinske,Italije,Francuske,PortugalaiBugarske.Projektjeimaohumanitarnikarakter.Organizirajući razne aktivnosti u svojim školama prikupljalismosredstvazaučenikeizškoleuJužnomMalaviju.Tijekomprojektakojijetrajaodvijegodineorganiziranesumobilnostiučenikainastavnikausvakupartnerskuzemlju.

2. LeonardnodaVinci–ciljprojektabiojemobilnostučenikairealizacijasadržaja iz struke.Nekoliko jeučenikaboravilouNjemačkoj na dva tjedna (tehničar za elektroniku, upravnireferent).

3. Europskisocijalnifond–projektpodnazivomUnapređivanjekurikulumaelektrotehničkestruketrajaojedvijegodine.Ciljprojekta bio je unapređivanje kurikuluma elektrotehničkestruke,autusvrhueduciranisunastavnici,usavršenkuriku-lumizstručnognastavnogpredmetaiopremljenaučionicazarealizacijuprograma.

4. Erasmus+KA2–utijekujeprojektEverybodymatterskojiserealiziraspartnerskimškolamaizFinske,PortugalaiItalijeutrajanjuoddvijegodine.Ciljprojektajerazvojsocijalnihvje-štinaistvaranjepozitivneškolskeklime.Uključujemobilnostiučenika i nastavnika uz niz aktivnosti koje treba provesti usvojim školama kao što su radionice na teme: kvalitetnakomunikacija,asertivnost,ustrajnost,savjesnostitimskirad,isključenje i nasilničkoponašanje, potporaučenju, sigurno ibrižnookruženjezaučenje,suradnja,poštovanje...

5. Erasmus+KA1-projektpodnazivomIzvanučioničkanastavaiiskustvenoučenjerealiziranjepredtrigodine.Ciljprojektabio je stručno usavršavanje i unaprijeđenje profesionalnograzvojanastavnika.Osamnastavnika iz školesudjelovalo jenaseminarimananavedenutemuuNizozemskoj,Portugalu,ŠkotskojiČeškoj.Novasaznanjaiidejeimplementirajuuna-stavniradiprenosenaostalenastavnikeuškoli.Utijekuje


295

projektPripremaučenikazaživotneizazoveubrzomijenjaju-ćemglobalnomdruštvu.Ciljprojektajeosposobljavanjena-stavnikazaprimjenusuvremenihnačinaradaialatazakvali-tetnijepoučavanjeirazvojpoduzetničkihkompetencija,kom-petencijazaodrživirazvojikompetencijazastvaranjepozitiv-nogozračjaškolekodučenika.Uprojektjeuključeno14na-stavnikaškolekojisusvojaiskustvarazmijenilisnastavnicimaizItalije,Grčke,Nizozemske,Finske,MalteiŠvedske.

6. Jobshadowing–unatragpetgodinarealizirajusemobilnostinastavnikausklopuovogprojekta.Dosada jeunašoj školibilo po tjedan ili dva tjedna: pet nastavnika iz Finske, šestnastavnikaizLjubljanjeijedannastavnikizČakovca.NašisunastavnicibilipotjedandanauLjubljaniiBudimpetšti.Ciljjekroziskustvenoučenjeunaprijeditinastavničkekompetencije,anastavnicisuuuloziizvoditeljanastaveipromatrača.(SS_2)

PROJEKTIZADAROVITEUČENIKE

Večermatematike–projektkojimseželiučenikeškoleinjihoveroditelje zainteresirati za matematiku i srodne znanosti kroz“igruˮ. Poticanje suradničkog učenja i pozitivne komunikacijemeđusudionicimaodgojno-obrazovnogprocesa,odnosnoučite-lja,roditeljaiučenika.(SS_1)Bila je obljetnica rođenja Ruđera Boškovića. To je bilo unazadnekoliko godina. Sudjelovali su učenici smjera grafički urednikdorade.Projektjebiojakodobroosmišljeninapravljen.Samnomjeutomprojektusudjelovalaiknjižničarka.Projektjebiopred-stavljennajednomŽupanijskomskupunastavnikafizikeibiojepredstavljennaDanuškole.PotomsamimalanekolikoprojekatakojisuseodvijaliutridijelaOdlaktadosvjetlosnegodine.Nekisubilimalovišeosmišljenidrugimalomanje,ovisilo jeodge-neracijedogeneracijekolikosuučenicibilimotiviraniilinisubilimotivirani.Uglavnom,tuseradilooprezentacijiputemplakata,videouratkakojijeistotakobioprezentiranzaDanškole.OsimovogprojektaradilismoprojektHokuspokusfizikaiovegodineprojektVrijemeuciljudobivanjaodgovoranapitanjenakojesesvenačinemožemjeritivrijeme?OsimovogprojektautijekujeprojektMjerenjejedinicausvakodnevnomživotupaćemovidjetigdjećenasodvesti.(N_2)Radilismoizraduinstrumenatazajednostavnamjerenjaufizici.Tosubiladjecakojatožele.Samostalnobitražilinainternetuštotrebaraditi,popisalibimaterijale,eventualnobismoimmiusko-čiliradinekemalepomoći,asvedrugosuradilikodkuće.Poza-vršetkuprojektabinapraviliprezentacijuštosuradili,kakosura-dili.KadasamprijeradilauosnovnojškoliradilasamnaprojektuHokuspokus fizikagdjebidjecabiralašto im jezanimljivo i toistraživala,azaDanškolebiprezentiraliroditeljima.(N_3)


296

GRAĐANSKIODGOJIOBRAZOVANJE

Projektgrađanskogodgojaiobrazovanjajeprojektunutarkoje-gaseučenicieducirajuosvojimpravimaiobvezamaunutardru-štva u kojemuobitavaju, educiraju se s osnovnimpostavkamademokracije (nakojesvenačinemogusudjelovatiudonošenjuodlukauškoliilokalnojzajednici),educirajuseoljudskim,odnos-nodječjimpravima,kritičkipromišljajuoreklamamatepredno-stimainedostacimadruštvenihmreža,osvješćujuvažnostvolon-tiranjaitd.(SS_1)Budućidaimamdugiradnistažsudjelovalasamuvelikombrojuprojekata:Našputpremakvalitetnojškoli–krovniprojektuškolikojiobjedinjavasveprojekteiuskladujesmisijomivizijomškole.ProjektNanašnačinjeprojektukojemučenicimijenjajuulogesvihdjelatnikauškolinajedandan.Održavase19godinainašigaučenici,ainastavnicijakovole.Ciljprojektajepokazatiškolukakvuučenicižele.ProjektNašapravilaponašanjaimazaciljdo-govoriti pravila ponašanja zajedno s učenicima. Rezultat ovogprojektainekihdrugihaktivnostijedogovorenazajedničkami-sijaivizijaškolekojusvakegodineobnavljamozajednosnovimučenicima.ProjektŠkolademokracijevodiskupinaučenikapodvodstvomnastavnikakojaputemdebatailiparlaonicaobrađujerazličitetemepoizboruučenika.Primjericeprihvaćanjerazličito-sti,nasilničkoponašanje,razlikemeđuspolovima...(SS_2)

Svinavedenimodeliškolskihprojekataiprojektnenastavekodnasimajupriličnomla-dutradiciju,posebnosetoodnosinaeuropskeprojektekojiimajučitavnizprednostizasvesudionikekojisuuključeniunjih,nojošseuvijekgledananjihkaona“alterna-tivniˮnačinrada.Primjerice,uistraživanjuMarkulinčić(2016)željeloseispitatikolikoučiteljiinastavniciznajuoeuropskimprojektima,sudjelujuliunekimaodnjihtekojajeulogainformacijsko-komunikacijsketehnologijeuostvarivanjuciljevakaoismatra-julisekompetentnimazakorištenjeIKT-auprojektima.Rezultatiistraživanjapokazalisuda seučitelji i nastavniciuosnovnoškolskomobrazovanjune smatrajudovoljnoinformiranimaoeuropskimprojektima,čaknjih37smatradanijeuopćeinformirano,42sudionikasmatradajedovoljnoinformirano,asamojedansudionikdajeizvrsnoinformiran, što čini 0,98%odukupnogabroja sudionika.Modeli projektnenastavedanasseogledajuu različitimpristupima,programima i školskimkurikulumimaštoponajprijeovisiokulturi(etosu)pojedineškole.


297

ORGANIZACIJSKASTRUKTURAŠKOLSKIHPROJEKATAKaoinicijatoreškolskihprojekatasudionicinajčešćeističu:

Umojoj školi nemaglavnog inicijatora, svi zajedno surađujemo i dogova-ramose.Nekiprojektisuiniciraniodstraneravnateljiceimene,nonekiiodsamihučitelja.Naravnodavećutežinuimajuoniprojektikojisuiniciraniodstraneravnateljiceimene,nosobziromnaotvoreneodnoseuškoliisurad-ničkuklimu,učiteljiseosjećajuslobodnimapredlagatisvojeprojektekojiseuvijekprihvaćaju.Zaključno,možese rećida je škola inicijator.Štose tičeMinistarstvaiostalihvanjskihsuradnika,oninamprezentirajunekeprojekte.Akozaključimodasuuskladuspotrebamanašeškole,odnosnonašihučeni-ka,miihprihvaćamoiprovodimo,novrločestoihisamipišemo(malepro-jekte).(SS_1)

GlavniinicijatoriprojekatakojimiprovodimosustručnisuradniciusuradnjisravnateljeminastavnicimačlanovimaTimazakvalitetuškole.(SS_2)

Projektisuiniciraniusuradnjiskolegamaiučenicima,avezanouzproblema-tikuživotnogiliradnogokoliša.(N_1)

Mismoglavniinicijatori.(N_2,N_3)

Analizaodgovorasudionikadajedvosmislenzaključak.Sjednestranesudioniciističupotrebesuradnjesvihdionikaodgojno-obrazovnogaprocesa,nosdrugestranepodr-žavajupristupkojinalažeinicijativusvrhanadolje(eng.top-bottompristup)štouka-zujenanerazumijevanjesamesržiprojektnogapristupaunastavi.Neobičanjeodgo-vorstručnogasuradnikapedagogakojiističeda“većutežinuimajuoniprojektikojisuiniciraniodstraneravnateljiceimene,nosobziromnaotvoreneodnoseuškoliisu-radničkuklimu,učiteljiseosjećajuslobodnimapredlagatisvojeprojektekojiseuvijekprihvaćajuˮ.Implicitnajeporukaoverečenicedastručnasuradnicasmatrada“većutežinuˮimajuprojektičijainicijativadolazi“svrhaˮukojismiještaisamusebe.

Štosetičepripremeiosmišljavanjastruktureškolskihprojekatakojisepro-vodeuškolamasudionika,sudioniciimajusljedećamišljenjaiiskustva:

Nastručnojslužbiškole(stručnisuradnici,ravnatelj)iTimuzakvalitetuškole(voditeljistručnihvijećaškole)promišljaseoškolskimprojektima.Nakrajunastavnegodinenakonprovedenogprocesasamovrednovanjakvalitetera-daškoleisastanakastručnihvijećaškoledogovaraseštoćeseodprojekataraditiunarednojgodini.Voditeljprojektatrebarazraditiprojektpodogovo-renimelementimaistavitiuŠkolskikurikulum.Pridajesevažnostsvimetapa-maprojektapatakoiorganizaciji.(SS_2)

Ovisnooprojektu,akoseradiovelikomprojektuondaseonpripremaiosmi-šljavatimskigdjeglavnuriječvodimoravnateljicaija.Noakoseradiomalimprojektima,unašojškolisedajeautonomijaučiteljimakojisujedinodužnioistomobavijestiti iuputitiu rad ravnateljicu ipedagoginju. Svakakodasepridaje velika važnost organizaciji projekata jer je to jedna od najvažnijihstavkizauspješnostprovođenjasamogprojekta.(SS_1)


298

Pristrukturiranjuprojekataradosudjelujukolegerazličitihpodručja.Podrža-vaseorganizacijaprojekata.(N_1)

Da.Kadasedogovaramonedogovaramosepetdodvanestnegoudvanaestipetkadamoramopredatiradove,aliuprincipuznamoštoćemonapravitiitakovećudesetom,jedanaestommjesecuprojektstvarnokreće.(N_2)

Interpretacijaodgovoranaovopitanjedovodidozaključkadaseškolskiprojektiuče-nicimačestonamećupremaunaprijeddefiniranomplanuštouskraćujesamusloboduradaučenikanaprojektu.Kontradiktornojerećidaseučenicimadopuštaslobodauodabirutemeprojektakadaseusvakodnevnomškolskomživotutemeprojektaname-ćuidogovarajuprijenegolikreneškolskagodina.“Važnoobilježjeprojektnenastaveje orijentacija prema interesima sudionika. Prepustiti samimučenicima izbor temeprojektaznačilobipotpunoihprepustitinjihovomdruštvenouvjetovanomobzoru,atonijebašobrazovnizadatak.Jednakotakonebibilopedagoškinametnutiimodre-đenutemu.Učenicipodpritiskomnebizainteresirano imotiviranoradili inebisetrudilipostićivaljanerezultate.Iziskustvajepoznatodaučenikenijeteškozainteresi-ratizanekuaktualnutemu,uzuvjetdanastavniksvojeoduševljenjepodručjemkojetrebaistražitiuspijeprenijetiinaučenike.Usvakomjeslučajuvažnonademokratskinačinizabratitemu.Vrlojeznačajnasamostalnaorganizacijaivlastitaodgovornostˮ(Zugaj,2014:21).Uinterpretacijiodgovorasudionikaponovnosekodjednesudioni-ce,stručnesuradnice,ogledapristups“vrhanadoljeˮpričemuističeda“glavnuriječˮvoderavnateljicaionatedodajedaseučiteljimadajeautonomijasamoakoseradio“malim projektimaˮ pri čemu ne objašnjava što podrazumijevamalim projektima.Navedeniodgovorponovnoukazujenapostojanjenejednakostiustvaranjuprojekta,odnosnodaprojektstvarajupojedinci“uvrhuˮkojipotomnalogespuštaju“premadoljeˮštoimplicirananeravnopravnostsvihsudionika.

ŠtosetičepridržavanjaŠkolskogakurikulumauokviruzadanogaprojektnogradaimogućegaodstupanja,sudioniciističu:

UglavnomsepridržavamoŠkolskogkurkuluma.Međutim,ukolikosetijekomgodinenainicijativunastavnikailiučenikapojavineštoštosmatramovažnimtoirealiziramoneovisnootomeštonijebiloplaniranokurikulumom.(SS_2)

Strogo se pridržavamo Školskog kurikuluma. Svi projekti unutar Školskogkurikulumamorajubitiizvedeni.Noipak,akonekiodprojekatanijeprovedentrebaseobrazložiti zaštonije i imatiopravdanrazlog.Također,akokojimslučajemnekiprojektnismoplanirali,možemogaprovestiuzobveznusu-glasnotravnateljice,aovisnooveličiniprojekta,iŠkolskogodbora.(SS_1)

UglavnomsepridržavamŠkolskogkurikuluma,alipri istraživanjuponekadmoramopromijenitismjernicesobziromnarezultate.(N_1)

Pridržavamose,alimožesedogoditidanekiprojektpredvidim ineuspijezatojerjednostavnoučenicinisubilizainteresirani.(N_2)

Pridržavamse,aliponekaddođedotakozvanograsipanjavremena.(N_3)


299

Analizomodgovorasudionikamožeseuočitirazlikaumišljenjimaishvaćanjima.Nai-me,stručnisuradniciisključivoslijedeŠkolskikurikulum(kojinajčešćesamikreiraju)doknastavniciostavljajuprostoručenicimapremdatajprostorjedanodnjihnaziva“rasipanjemvremenaˮ.

Napitanjesudjelujuliuškolskimprojektimaivanjskisuradnicisudioniciodgo-varaju:

Uškolskimprojektimačestosudjelujuivanjskisuradnicirazličitihprofilananačindaonidođuuškoluiliseorganiziraodlazakknjima.(SS_1)

Da.Vanjski suradnicidostačesto sudjelujuu realizacijinašihprojekatanarazličitenačine:poduzetnici–predstavljanjepoduzeća,gostipredavačiemi-nentnistručnjacidržepredavanjanarazličiteteme,roditeljikaopredavači,sponzori,učeniciinastavniciizdrugihškola...(SS_2)

Da.InstitutRuđerBošković,BrodogradilišteViktorLenac,INArafinerijanafteRijeka,RonilačkicentarKostrena,PrirodoslovnimuzejuRijeci,O.Š.Kostrena,NZZJZRijeka,Vodovodikanalizacija,Dezinsekcija,OpćinaKostrena,KatedračakavskogsaborauKostreniiTurističkazajednicaKostrene,Sportskopomor-skodruštvo“LubenˮBakar,Primorsko-goranskažupanija,Novilist,KanalRI,RadioBakar,roditelji,anketiranostanovništvo...(N_1)

Projektniradomogućavapovezivanjesdrugimsudionicimaulokalnojzajednicičimesestvaramrežasuradnjeuciljuostvarivanjazajedničkedruštvenedobrobiti.Otvore-nostškolaidruštvenokorisnoučenjeusklopuprojektnenastavnemetodeomoguća-vajuaktivniangažmanulokalnojzajednici.

METODEIOBLICIRADANAPROJEKTUDrugidioanketnogaupitnikasadržavaojesedampitanja,atematskiseodnosionametodeioblikeradaučenikanaprojektima.Napitanještojepomišljenjusudionikaaktivnoučenjeijelionobitnozaradnaprojektima,sudioniciodgovaraju:

Aktivnoučenjejejakovažnozaradnaprojektima.Važnostprojektnenastavejeupravoutomeštoonakaotakvapotičeaktivnoučenje.(SS_1)

Aktivnoučenjejeučenjeukojemučenikaktivnosudjelujeuprocesuspozna-vanja.Aktivnosudjelovanjeučenikauosmišljavanju,realizacijiivrednovanjurazličitihprojektnihaktivnostiosnovnajepretpostavkauspješnostiprojekta.(SS_2)

Radnaprojektimajeizuzetandoprinosrazvojuučeničkihkompetencija(kog-nitivnih,afektivnihipsihomotoričkih).(N_1)

Da,pomenijejakobitno.Posebnokadaseuprojektnomradudogodineštošto se ne očekuje pa kod učenika pobudi interes za rješavanjem situacije.(N_3)


300

Štosetičemetodakojesudionicinajučestalijekoristeurealizacijiškolskihpro-jekatasudioniciističudakoristesvemetode–demonstraciju,usmenoizlaganje,čita-nje,pisanje,crtanjeipraktičanradtedodaju:

Teškojeprocijenitikojaodnjihjenajučestalija.Zavisnoodciljaprojektane-kad će to biti praktičan rad, nekad demonstracija, nekad izlaganje. Maustvarikombinirajuseoveinekedrugemetoderada.(SS_2)

Ovisno o samom projektu koriste se sve navedene metode. U projektnojnastaviseuvijekkoristerazličitemetode,nemožeseizdvojitijedna.(SS_1)

Najčešćemetodesupraktičniradnaterenuilaboratoriju,usmenoizlaganje,pisanje,čitanje...(N_1)

Sobziromnatodasetradicionalnemetodeusmjeravajunanastavnika,suvremenenastavnemetodevišesuusmjerenenaučenikauciljupoticanjanjegovogaaktivnogasudjelovanjaunastavnomprocesu(MatijevićiRadovanović,2011).Petrinšak(2014)navodi brojne aktivnemetode koje nastavnikmože koristiti u suvremenoj nastavi:grupniprojekti,mozganje(eng.brainstorming),izradabrošura,natjecanje,kviz,izlož-be, debate, eksperimenti, igre, umjetničkemetode u nastavi (drama, ples/pokret,poezija,crtanje/slikanje),rješavanjeproblema,intervjui,igranjeuloga,pričanjepriče,gosturazredu,radnilistovi,individualne,skupinskeilirazredneprezentacije,izradakolaža,prezentacije,praktičniradidrugadigitalnaoruđa.

Govorećiooblicimaradanaprojektu(frontalni,uparu,skupini,individualno)sudionicivećinomzagovarajuskupinskirad.

Tijekomprovođenjaškolskihprojekataučenicičešćeradeugrupinegosa-mostalno.Grupesesastojeodčetiridošestučenika,neviše,ovisnoouzrastu.Čestoradeiuparu,asamostalnioblikradaseizbjegavasobziromdajeonnajzastupljenijiuklasičnojnastavi.Svakakopostojebrojneprednostiradaugrupamaod kojih je onaodgojna komponentanajvrijednija.Djeca se učeuvažavanjutuđihmišljenja,međusobnosipomažu,učeseprezentacijskimiorganizacijskimvještinamaislično.Smatramkakosugrupniradiraduparunajboljiobliciradazaprojektnunastavujerprojektnanastavakaotakvanijejednostavna,trebaseuvažavatirazličitostsvedjeceainjomeserazvijajuidrugevještine,kojenisudirektnovezaneuzsamprojekt.Poputkomunikacij-skihiostalihvještinakojesamvećspomenula.(SS_1)

Najčešćeradeugrupamailiparu,aveličinagrupejeodčetiridošestučenika.Radugrupijenajboljinačinradazbognizaprednostikojeonimakaoštosu:učenik je aktivan u procesu učenja, zadovoljene su potrebe,mogućnosti iinteresiučenika,postojiinterakcijameđuučenicima,razvojvještinakomuni-ciranja,boljeshvaćanjeproblema,lakšepronalaženjerješenja,većepoštova-njeitolerancijadrugih,razvojosjećajapripadnostigrupi,potporaskupine,oslobađanjeučenikadagovori...(SS_2)

Učenicisamostalnoiliugrupiprovodemjerenja,analizirajudobivenepodat-ketenatajnačinaktivnosudjelujuukonceptualnomučenju.(N_1)


301

Radezajedno,radeuškoli,alisobziromdasuučioniceuškoličestozauzetenerijetkoradeindividualnopasenađuugrupamairazmjenemišljenjaizna-nja.(N_3)

Na pitanje koje se odnosi na pomaganje učenicima da dođu do rezultata izaključakasudioniciodgovaraju:

Bitprojektnenastavejeuštomanjojmjeripomagatiučenicima,onisamitrebajudoći do zaključaka, zbog čega je takavoblik radapuno teži zaučitelje,odnosnonjegovapripremajepunozahtijevnija.(SS_1)

Njimanetrebapunopomagati,trebaihsamodobrovoditiiusmjeravati.Radimoskreativnimipametnimmladimljudimakojiimajunizidejasamoimtrebamoomogućitidadođudoizražajaitoiskažu.Ilustracijeradine-davno smo bili domaćini za četrdeset učenika i nastavnika u projektuEverybodymatters.Milinajebilavidjetinašeučenikekakosuprofesio-nalnoisasrcemodradiliradionicekoristećiraznekreativnenačinerada.(SS_2)

Nužnajepomoćuinterpretacijirezultatadobivenihistraživanjimaidono-šenjuzaključaka.(N_1)

Kakokada,uprincipuihmorateusmjeravati.(N_2)

Možesezaključitidavećinasudionikapodržavastavdaseučenicimatrebapomagatiusmisluvođenjaiusmjeravanjakakobidošlidorezultataizaključaka.

Unastavkuseodsudionikatražilovršenjeprocjenedajeliseuprojektimaviševažnostiodgojnim (egzistencijalnim,socijalnim,humanističkimsadržajima) iliobra-zovnimsadržajima(znanstvenim,umjetničkim,tehnološkim).

Unašimprojektimasevišepažnjedajeodgojnimsadržajima.Usadržaji-maobaveznihnastavnihpredmetaprevladavaobrazovniaspekt.Svjesnitogakoliko jevažnouprocesurazvojamladihvoditiračunanesamookognitivnomnegoioafektivnomipsihomotoričkomrazvojuličnostina-stojimtoostvaritikrozprojekte.(SS_2)

Naša težnja je u projektima podjednako pridavati pažnju i odgojnim iobrazovnimsadržajima,iakosemoždaneštovišepažnjepridajeodgoj-nimzatošto,pomommišljenju(a iostalihkolega),premalosepridajepažnjaodgojnimsadržajimauklasičnojnastavi.(SS_1)

Preostalasetrisudionikatakođerslažudasuobaaspektavažna(N_1,N_2,N_3).Projekti bi prije svega, trebali u nastavni proces unijetidimenziju praktičnosti. Napitanjeimajuliprojektizaučenikenekupraktičnusvrhu,sudioniciističu:

Naravnodaimaju.Uprojektimarazvijajukomunikacijske,organizacijske,socijalne,prezentacijske,istraživačke,jezičnevještine...Upoznajurazliči-tekultureirazvijajutolerancijupremarazličitome.Učeiprimjenjujuraz-


302

ličitemetoderada:istraživanje,igranjeuloga,demonstraciju,praktičanrad,radioničkirad...(SS_2)

Projekti svakako za učenike imaju praktičnu svrhu. Projektima djeca učerješavatiproblemeštoćeimsvakakobitipotrebnoubudućemživotu,kakoobiteljskomtakoiuposlovnom.(SS_1)

Učenici koji sudjelujuu izradiprojekataupoznajuproblematikuu svakida-šnjemživotu,načinekakomogupratitiireagiratinapojedinesituacije,raz-vijajuvještinukomunikacijeuodređenimsituacijamaiprezentiranjezaklju-čakaprojekata...(N_1)

Sveštoradimoimapraktičnusvrhu.(N_3)

Zadnji jeodgovordiskutabilan jer jepoznatodasvastečenaznanjau školinemajupraktičnusvrhuštoseujednostavljakaoglavniprigovorobrazovnojpoliticiukojojsetrenutnoradinarješavanjutogaproblema.PotrebnojeprisjetitisedajeCarlRogers(1902.-1987.)razlikovaokognitivno(školskoznanje) i iskustveno(usmjerenonapo-trebeiželjeučenika).Tekkadaučenikpotpunosudjelujeuprocesuučenjaikadaimanadzornadnjim,aistovremenojesuočenspraktičnim,društvenimiosobnimproble-mimadolazidopravogaučenja(Rogers,1983,Vizek-Vidovićisur.,2003premaVisko-vić,2016).

ULOGA UČENIKA

Trećidiointervjuaodnosiosenaispitivanjeulogeučenikauprojektima.Sudio-nikesepitalopredlažuliučenicitemeškolskihprojekataisudjelujuliuodređivanjunačinaprovođenjaprojekta?

Učenici rijetko predlažu teme školskih projekata, više autonomije imaju unačinuprovođenja,aliistonedovoljno.(SS_1)

Da.Učenici suuključeni u sve etape radanaprojektima jer suoni aktivnisudionici.(SS_2)

Da,unekimprojektimasuučeniciinicijatori.(N_1)

Da,ponekadznajuučenicipredlagatitemuprojekta.(N_2)

Da,naravnodaučeniciznajupredložititemukojomćemosebaviti.(N_3)

Učenicibitrebalibitiaktivnisudioniciuprovođenjuprojekta.Fabijanić(2014)opisujeuloguučenikauizradiprojektauokviruprojektnenastavekaoonogakojidajeinicija-tivuzaradsukladnonjihovominteresuisposobnostima,kaoonogakojiaktivnoplani-rasveetapeitijekradatekaoonogakojisudjelujeusamoocjenjivanjuivrjednovanjurezultatarada.

Sudioniciunastavkuizdvajajukompetencijeivještinekojeučenicirazvijajusu-djelovanjemuprojektimapaističu:


303

Kompetencijenamaterinjemistranomjeziku,digitalnekompetencije,kom-petencijeizpodručjaprirodnihznanosti,kompetencijeučitikakoučiti,podu-zetničkekompetencije,socijalneigrađanskekompetencijeikulturalnekom-petencije.(SS_2)

Prezentacijskevještine,komunikacijske,organizacijske,radutimu,uvažava-nje tuđihmišljenja, razvijanje kritičkogmišljenja,međusobno pomaganje,suradnja,vještinaprocjenekadatrebapopustiti,akadasezauzetizasebeisl.(SS_1)

Učenicirazumijupredmetistraživanja,primjenjujuodređenemetodeistraži-vanja,analizirajudobivenerezultate,vrednujuihikonačnopredlažurješenje.Učenicirazvijajuvještinemjerenjanaterenuiulaboratorijuprimjenomrazli-čitihmetoda,razvijajunavikekomunikacije(anketiranje,kontaktiuradnimorganizacijama),usmenogizlaganja...(N_1)

Odgovornostitimskirad.(N_2)

Organiziranostiurednost.(N_3)

PreporukaEuropskogaparlamentaiVijeća2006.godineoključnim,generičkimispe-cifičnimkompetencijamazacjeloživotnoučenje(RecommendationoftheEuropeanParliamentandof theCouncilonKeyCompetences forLifelongLearning,2006) teHrvatskikvalifikacijskiokvir(2009)uvodikompetencijskipristupinaglašavanjeishodaučenja.Većinasetraženihishodanemožeprenijetiklasičnompredmetnomnastavomiprenosesesuvremenimmetodamakojeučenikastavljajuusredišteprocesaučenja(Crnković-Pozaić,2007premaVinduška,2016).

Napitanje koje seodnosinasegmenteprojektnoga rada zakoje suučenicizaduženitijekomprojektnogarada,sudioniciodgovaraju:

U najvećoj mjeri su zaduženi za pronalazak rješenja i prezentaciju istog.(SS_1)

Upravilusuuključeniufazupripremeiosmišljavanjarazličitihaktivnostizaostvarivanjeciljevaprojekta.Zaduženisuzaostvarenjepojedinihaktivnosti,aliistotakozavrednovanjeiprezentiranjeostvarenihrezultata.Zavisiovrstiprojektanakojimćefazamabitiakcent.Najčešćenajvećibrojučenikasudje-lujeuizvedbiaktivnosti.(SS_2)

Zaprovedbumjerenja,bilježenjeiprikupljanjepodataka,obradadobivenihpodataka,anketiranje,izlaganjerezultataprojekata.(N_1)

Zapronalazakinformacija,zasistematizacijuinformacijainakrajukrajevazaizradukonačnogprodukta.(N_2)

Zasvefazeosimzaanalizu.(N_3)

Akoznamodajevrjednovanjeključandionastavnogaprocesa,oposljednjemodgo-vorunastavnika vrijedi promisliti.Učenici bi trebali biti uključeni u posljednju fazuanalizeivrjednovanja(evaluacijeisamoevaluacije)projektadabisedokrajaupoznalisprojektnimciklusomučenja,istraživanja,aukonačniciibudućegarada.


304

Unastavkususudionicitrebalirazmotritiukojimsuaktivnostimaučenicinaj-aktivniji.

Projektikojiseuškoliprovodezanimljivisunašimučenicima.Radiseopro-jektima koji uključuju njihovo aktivno sudjelovanje, a kako su uključeni unjihovoosmišljavanjetojedobarnačinzanjihovangažman.Najaktivnijisuuprojektimakojiuključujuučenikecijeleškole.(SS_2)

Jakosuimzanimljivioniprojektikojiuključujuigru,terenskunastavu,pre-zentacijunjihovaradadrugima,odnosnooniprojektikojisetemeljenaaktiv-nomučenju.Sukladnotome,nisuimzanimljivioniprojektikojisetemeljenapredavanjima.(SS_1)

Za realizaciju projekata su učenici uvijek zainteresirani. Naši projekti suuglavnomekološki,zbogčegaučenicivećidiovremenaprovodeuterenskomradu.(N_1)

Najaktivnijisukadaonisamineštoradeikadatoprezentirajudrugima.(N_3)

Odgovorisudionikaupućujunatodasuučenicinajaktivnijiuonimaktivnostimaukojimasemoguangažiratikrozmetodeaktivnogaučenja.

Sljedećepitanjeispitivalojemišljenjesudionikaoaktivnostimaunutarsamogaprojekta.Željelosesaznatijesuliaktivnostiosmišljenetakodaučenicimadopuštajukonstrukcijuvlastitogaznanja(potičuliopažanje,stvaranjezaključakaoopaženom,kritičkiosvrt,učitikakoučiti)teosiguravaliseučenicimaprilikomrealizacijeprojektavrijemekojejepotrebnodabisamidošlidozaključkailipakpostojinekounaprijeddefiniranovremenskoograničenje.

Ovisioprojektuioosobikojagaprovodi,aliuvećinislučajevada.(SS_1)

Da.Projektisudobroosmišljeniiomogućujuučenicimastjecanjeznanjaivještina koja su im potrebna u životu. Uče kako rješavati probleme,kritičkipromišljati,komuniciratiisurađivatisdrugima,upravljatisvojimučenjemtekakoprezentiratiostvareno.(SS_2)Aktivnosti projekta svakakodozvoljavajuučenicimakonstrukciju vlasti-togznanja.(N_1)

Usredištuprojektnenastavejeučenikupravomsmisluriječi.Toznačidaseuglavnomprilagođavamonjihovimpotrebama imogućnostima.Na-ravnodasvakiprojekt imaisvojuvremenskudimenziju,alimisadanepadanapametnitijednasituacijagdjesmonaštetumogućnostiučenikaudovoljavalivremenskojdimenziji.(SS_2)Bezobziraštovremenskaograničenjauvijekpostoje,pogotovoakovidimnadjecida“grizuˮ,dajemimvremenakolikogodimjepotrebnodaneštorealiziraju.(SS_1)

Osiguravam,alijepridonašanjuzaključakauglavnompotrebnapomoć.(N_1)


305

ULOGA NASTAVNIKA/VODITELJA U PROJEKTU

Posljednjidiointervjuaodnosiosenaulogunastavnika/voditeljauprojektima.Željelosedoćidosaznanjakakosesudioniciosjećajuuulozi(su)voditeljauprojektuizaštosuzaduženi.

Uprojektimaukojimasamuulozivoditeljailikoordinatoraimamnajodgo-vornijuulogu.Vodimprojektneaktivnostiposvimfazamaodpripreme(pisa-njeprograma,ispunjavanjeaplikacija),fazeizvođenja(organizacija,koordi-nacija,sudjelovanje),fazevrednovanja(upitnici,swotanalize)doprezenta-cije(stručnatijelaškole,mediji).Zavisnoovrstiprojektatrebakontaktiratiiorganizirati razne radne dogovore i aktivnosti s učenicima, nastavnicima,ostalimdjelatnicimaškole, roditeljima, vanjskimsuradnicima,partnerskimškolamaunašojzemljiiinozemstvu.(SS_2)

Usvimnavedenimaktivnostimavezanimuzprojekt,dozvoljavaseučenicimadasamikreirajufazeprojekta,alisuimpotrebnesmjernice.(N_1)

Odgovorisudionikaukazujunačinjenicudastručnisuradnicismatrajudaimajunaj-odgovornijuulogujervodesvefazeprojektnogaciklusadokodgovorjednoganastav-nikaukazujenatodaomogućavaučenicimadaonikreirajuprojektnicikluspričemuimonapružapodršku.UlogunastavnikaFabijanić(2014)opisujekaoonogakojipo-stavljaciljeveizadatkeodabraneteme,potičeučenikanastvaralačkoistraživanje,po-mažeučenicimauizradiprojekta,vodiprocesplaniranjabezdavanjauputa,predlažesuvremene i aktualne sadržaje imetode tepotiče socijalizacijuučenika i zajedno snjimakritičkivrjednujerezultate.

Napitanjenakojinačinsudionicismatrajudapridonoseuspješnojrealizacijiprojekta,najčešćeodgovaraju:

Prijesvegapozitivnimstavompremaprojektimakaovažnomsegmentukvalitete rada škole. Aktivnim angažmanom od vođenja projekata dosudjelovanjaurazličitimprojektnimaktivnostima.Poticanjemučenikainastavnikanasudjelovanjeurazličitimprojektima.Prezentiranjemrezul-tataprojektnihaktivnostinastručnimtijelimaškole,stručnimskupovimaiumedijima.(SS_2)

Motivacijom.(N_3)

Nasamomkrajuintervjuasudionicisutrebalirazmislitioznačenjuprojektnogaradauosobnomiprofesionalnomsmislu.

Svakijeprojektsvojevrsniizazovzamene.Predstavljasuradnjuiradsvelikimbrojemsuradnikanarazličitetemeuzpimjenurazličitihikreativnihnačinarada. Kroz projekteunaprjeđujemdoslovno sve kompetencije potrebne zauspješnoobavljanjeposlovapedagoga.Tumislimnaosobne,stručne,socijal-ne, akcijske, razvojne, ali i kompetencije vezane na europsku dimenziju uobrazovanju.Područjanakojasenajvišemanifestirajusuuvođenjeinovacija


306

u odgojno-obrazovni rad škole, unaprjeđivanje kvalitete nastavnog rada iosposobljavanjeistručnousavršavanje,odnosnoprofesionalnirazvoj.(SS_2)

Radnaprojektujeneštoštosenameće.Jošnijeobavezanvećjesamozaonekoježele.Barempremaonomeštosamčula.Daljećebitiželišliilineželiš–moraš.Takodamislimdasetedvijeprojektnenastavenesmijubrkati.(N_2)

Uprojektnomradusadasudjelujudjecakojatoželeikojasuzainteresirana–ponekadionikojinemajunekiobrazovniuspjeh,aliželesudjelovatiupro-jektuipokažuseodličnimaštomijesvakakozanimljivozapratitiuosobnomiprofesionalnomsmislu.(N_3)

Možeseprimijetitiraznolikostodgovorasudionikakojiseodnosenaznačenjeprojek-tnogaradauosobnomiprofesionalnomsmislu.Odmišljenjada jeradnaprojektuizazovdoonogadajeprojektniradneštoštosenamećeizvanaštoimplicitnonamećezaključakdaseprojektniradidaljegledakaonadodatnoopterećenjeitemeljnone-poznavanjeovemetoderadaštomožeunekimškolskimsredinamaspriječitinjegovuimplementaciju. Zugaj (2014: 20-21) ističe: “Tek uz pritisak društva i gospodarstvadošlojedopomakaunastavnimplanovima,atimeidopomakauučionicama.Izmeđuostalogjekaonastavnametodapredviđenaiprojektnanastava,asuvremenaškolabeznjejenezamisliva(...)naizobrazbunastavnikazaprojektnoučenjenijesedovolj-noranomislilo,takodamnoginastavniciosjećajupreopterećenje.Nekinastavnicijošuvijeksrezervomgledajunatumetoduučenja,ismatrajukakoučenicinatajnačinnestječu dovoljno znanja. Tako je i danas na seminarima za usavršavanje nastavnikaprojektnanastavavrlotraženatema.ˮ

ZAKLJUČAK

Projektnoučenjeiprojektnanastavajošuvijekpredstavljajupriličnoinovativnudidaktičkumetoduunatoč tome što jenjezinpovijesni razvojpočeo jošuprošlomstoljeću.Ciljovogaistraživanjabiojeanaliziratimodeleostvarivanjaprojekata,istra-žitinačinepripremeiprovedbeškolskihprojekata,metodeioblikeradateispitatine-posrednaiskustvastručnihsuradnikainastavnika(voditeljaprojekata)provođenjemintervjuakaokvalitativneistraživačkemetode.

Prvitematskidiopolustrukturiranogaintervjuaodnosiosenapitanjepripremeiorganizaciješkolskihprojekatauciljudobivanjaodgovoranapitanjenajčešćihmo-dela školskih projekata. Sudionici najčešće navode različite tematske projekte kojiuključujupreventivneprograme,ekološkeprograme,programegrađanskogaodgojaiobrazovanja,EUprojekti i različitedrugeprojekteuciljudruštvenogaangažmanaškole.Modeli projektnenastavedanas se ogledajuu različitimpristupima, progra-mimaiškolskimkurikulumimaštoponajprijeovisiokulturi(etosu)školekojojsudio-nicipripadaju.Kaoinicijatoreškolskihprojekatasudionicinajčešćeističudasuprojektiiniciraniusuradnjiskolegamaiučenicima,teod“vrhaˮ,odnosnoravnateljaškoleili


307

stručnogasuradnika.Štosetičepripremeiosmišljavanjastruktureškolskihprojekataodgovorisudionikaukazujunazaključakdaseškolskiprojektiučenicimačestoname-ćupremaunaprijeddefiniranomplanuštouskraćujesamusloboduradaučenikanaprojektu.Napitanjeslijediliseškolskikurikulumpriprovedbiprojektaanalizomodgo-vora sudionika može se uočiti razlika u mišljenjima i shvaćanjima. Naime, stručnisuradniciisključivoslijedeškolskikurikulum(kojinajčešćesamikreiraju)doknastav-niciostavljajuprostoručenicimapremdatajprostorjedanodnjihnaziva“rasipanjemvremenaˮ.Pozitivnoještosevećinasudionikaslažespotrebomsuradnjesvanjskimsuradnicimailokalnomzajednicomštodoprinosidimenzijiotvorenostiškole.

Drugidioanketnogaupitnikaodnosiosenametode ioblikeradaučenikanaprojektima.Štosetičemetodakojesudionicinajučestalijekoristeurealizacijiškolskihprojekatasudioniciističudakoristesvemetode–demonstraciju,usmenoizlaganje,čitanje,pisanjeidr.Ooblicimaradanaprojektu(frontalni,uparu,skupini,individual-no)sudionicivećinomzagovarajuskupinskirad.Većinasudionikapodržavastavdaseučenicimatrebapomagatiusmisluvođenjaiusmjeravanjakakobidošlidorezultataizaključaka.Sudionicismatrajudajevažanodgojniiobrazovniaspektuprojektnomradu,anapitanjeimajuliprojektizaučenikenekupraktičnusvrhusudioniciističudau projektima učenici ponajprije razvijaju komunikacijske, organizacijske, socijalne,prezentacijske,istraživačke,jezičneidrugevještine.

Treći dio anketnoga upitnika bio je usmjeren na ulogu učenika u projektu.Sudioniciseslažudabiučenicitrebalibitiaktivnisudioniciuprovođenjuiimplemen-tacijiodređenogaškolskogaprojektakojiimomogućavarazvojjedinstvenihigenerič-kih kompetencija i vještina, no izostaje komponenta analize i vrjednovanja za kojusudionicismatrajudaučenicinisudovoljnokompetentništoimpliciranazaključakdaučenicineprolazecjelovitprojektniciklus.Posljednjaetapaukojusuučeniciuključeniuprojektnomraduonajekojaseodnosinapredstavljanjerezultatapovodomnekesvečanosti(današkoleidrugo).

Četvrti dio anketnoga upitnika odnosio se na ulogu nastavnika u projektu.Odgovorisudionikaukazujunačinjenicudastručnisuradnicismatrajudaimajunaj-odgovornijuulogujervodesvefazeprojektnogaciklusadokodgovorjednognastav-nikaukazujenatodaomogućavaučenicimadaonikreirajuprojektnicikluspričemuimonapružapodršku.Nadalje,odmišljenjadajeradnaprojektuizazovdoonogadajeprojektniradneštoštosenamećeizvanaimplicitnonamećezaključakdasepro-jektniradidaljegledakaonadodatnoopterećenje.Uprojektnojnastaviuloganastav-nikaponajprijebitrebalabitipoticanjeučenikanasamostalnirad(projektnoiaktivnoučenje),poticanjesuradnjeipoticanjenausvajanjetehnika(samo)vrjednovanja.

Projekteškolenužnojepovezatisastvarnimživotomipraktičnomnamjenom.Sciljemprevladavanjanedostatakatradicionalnenastave(zajedničkogapoučavanjauvelikimskupinamaučenikauučionici),školebitrebaleorganiziratizanimljivije,sve-stranije i učinkovitije pristupe učenju i poučavanju, a projektno učenje i projektnanastavajednojeodnjih.


308

LITERATURA

Fabijanić,V.(2014).Projektnanastava:primjenauizradiistraživačkihradovaučenika.Educatiobiologiae:časopisedukacijebiologije,(1),89-96.

Juranko, G. (2016). Školski projekti: primjeri aktivnog učenja i poučavanja. Zadar: Odjel zapedagogiju, Sveučilište u Zadru. Preuzeto 15. svibnja 2019. godine s https://repozitorij.unizd.hr/islandora/object/unizd:164/preview[diplomskirad]

Kilpatrick,W.H.(1918).TheProjectMethod.TeacherCollegeRecord,19,319-335.Markulinčić,D.(2016).Ulogainformacijsko-komunikacijsketehnologijeuostvarivanjuciljeva

europskihprojekatauosnovnoškolskomobrazovanju.Čakovec:Učiteljskifakultet,Sveuči-lište u Zagrebu. Preuzeto 15. svibnja 2019. godine s https://repozitorij.ufzg.unizg.hr/islandora/object/ufzg:107/preview[diplomskirad]

Matijević, M. (2008). Projektno učenje i nastava. U B. Dranić (Ur.), Nastavnički suputnik.Zagreb:Znamen,188-225.

Matijević,M.iRadovanović,D.(2011).Nastavausmjerenanaučenika.Zagreb:Školskenovine.Šarić,L.iVarga,M.(2016).IntegriranaprojektnaterenskanastavanaobroncimaMedvednice.

Educatiobiologiae:časopisedukacijebiologije,(2),132-138.Petrinšak,S. (2014).Alatiza izradu iprimjenudigitalnihmaterijalaunastavi (prezentacija).

Preuzeto13.svibnja2019.godineshttps://www.slideshare.net/petzanet/alati-za-izradu-i-primjenu-digitalnih-materijala-u-nastavi

Turk, M. (2009). Utjecaj aktivnog učenja u visokoškolskoj nastavi na razvoja stvaralaštvabudućihnastavnika.UL.Bognar,J.Whitehead,B.Bognar,M.PerićKraljikiM.Munk(Ur.),Poticanjestvaralaštvauodgojuiobrazovanju(str.107-115).Zagreb:Profil.

Vinduška, I. (2016). Inovativneedukacijskemetode i pristupiunastavi stručnihpredmetausrednjimmedicinskim školama. Zagreb:Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu. Pre-uzeto 10. svibnja 2019. godine s: https://zir.nsk.hr/islandora/object/mef:1037/preview[diplomskirad]

Visković,I.(2016).Projektnanastavakaopodručjeunapređenjakvaliteteškole.Školskivjesnik,(65),381-391.

VrkićDimić,J.iJuranko,G.(2017).Primjeriaktivnogučenjaipoučavanjaunutarškolskihpro-jekatainjihovausklađenostsnačelimaodrživograzvoja.UI.Radeka(Ur.),Održivirazvojiodgojno-obrazovni sustav Hrvatske. Znanstveno-stručni skup (str. 211-223). Zadar: Sve-učilišteuZadruiDječjivrtić“Radostˮ,Zadar.

Zugaj,B.(2014).Utjecajprojektnenastavenapromjenustavakodučenikapremanastavnimsadržajimaizbiologije.Educatiobiologiae:časopisedukacijebiologije,(1),18-26.

Žlebnik,L.(1962).Opštaistorijaškolstvaipedagoškihideja.Beograd:Naučnaknjiga.

Project- Based Approach to Teaching

Abstract:At thispoint in timewhen thereareattempts to innovatenational curriculum, there isincreasing need for project-based learning and problem-solving learning.Nevertheless,project-basedlearningisnotaninventionofourtime–itwasdemandedandadvocatedby JohannHeinrichPestalozzi (1746-1827).Theproject-basedapproach to teaching isa


309

research-orientedlearningthatpromotesinterdisciplinarylearningandresearch,collabo-rativelearning,communicationskills,andproactivecommunityaction.Withsuchappro-ach,theteacherbecomesamentor,assistant,observerandethnographeroftheprojecthecreatestogetherwiththestudents.Takingintoaccountthatschoolprojectsprimarilydependonthespecificcultureofaparticularschool,theaimofthisresearchwastoanalyzetheprojectimplementationmodels,explorewaysofpreparingandimplementingschoolprojects,methodsandformsofwork,andexaminetheimmediateexperienceofteachers(asproject leaders) andother educationalsprofessionalsby conducting interviewsas aqualitative research technique. The resultswill enablebetter understandingof project-based teaching approach and orientation to project-based learning as an appropriatedidacticsolutionforacquiringthenecessaryknowledgeandskillsrequiredinandoutsideschool.Keywords:activelearning,innovation,projectteaching,schoolprojects

310

EXPERIENCES OF INTRINSIC MOTIVATION: A QUALITATIVE STUDY ON ADOLESCENT EXPERIENCES


EdinBranković,M.Sc.UniversityofZagreb

FacultyofteachereducationZagreb,Croatia

AssistantProfessorMarkoBadrić,Ph.D.

UniversityofZagrebFacultyofteachereducation

Zagreb,Croatia

Abstract:ThemainaimofthisstudywastoinvestigatetheeffectsofMindfulness-BasedInterventionProgram(MBIP)inPhysicalEducation(PE)withrelationtoadolescents’intrinsicmotivation(IM). Theground theoryofqualitativemethodswasused toanalyze53essays.ResultsshowedthatthecommoncategoryofIMexperiencesistheexperienceofthe“Purpose”.Theotherfivesubcategoriesthatemergedresemblemanifestationsofself-determination,flow,mindfulness, sparks, and the growthmindset,whichare all correlated topositiveyouthdevelopment(PYD).ThescientificcontributionofthisstudyreflectsanewdefinitionanddescriptionoftheIMwiththe“Purpose”asthefundamentalneedofstudents.Futurestudies that include triangulation researchmethodsmaypotentiallyprovidean integraltheoryofmotivation.MBIPcaneffectivelycontributetothedesignoffutureprogramsthatwillserveasatoolandenvironmenttomotivatestudents.Keywords:Intrinsicmotivation,sparks,flow,education,mindfulness,purpose

INTRODUCTION

Sincepositivepsychologyhasbeenestablishedasanewfocusofresearch,se-veralcorrelatingconstructsofmotivationhavebeendevelopedtodescribeandmea-suretheexperienceofmotivation(specificallyintrinsicmotivation)suchasSelfDe-terminationTheory(SDT)(Deci,Ryan,Schultz&Niemiec,2015),AchievementGoalTheory(AGT)(Yeager&Dweck,2012),Flowtheory(Csikszentmihalyi,1990),Thrivingtheory(Scales,Benson&Roehkepartain,2010)andMindfulness(Kabat-Zinn,2005).Essentially one of the turning points in taking a new perspective in psychology isunderstandingtheconceptofcompetence,laterextendedtoSDT.InSDT,anindivi-dualismovedbyaninnerneedtoknowtheworldwhichisatfirstmanifestedthroughplay in early childhood and secondly through learning from middle childhoodthroughouttherestoflife.SDTproposesthatapersoncanbeintrinsicallymotivatedandautonomous,onlywhenthreesoulneeds(competence,autonomy,relationships)


311

aresatisfied.Moreover,beingautonomousmeanstobemindfulandtobeabletomakechoicesaccordingtopersonalvaluesanddeepunconditionedinterests.Accor-dingtoAGT,tomaintainautonomyoneisencouragedtoperceivesituationsasapro-cesstogrow,whichencompassesmindset,butneitherasastaticpersonalidentifi-cationnorasadeterminationofoutcomes.TheFlowtheoryshowsthatapersonisinastateofintrinsicmotivationonlywhenskillandchallengeareinacertainbalance.TheThrivingtheorydeepenstheunderstandingofmotivationanddemonstratesthatoneneedstorecognizeapersonal“spark”.SparkisaThrivingconstructfundamentaland it is “a passion for a self-identified interest, skill, capacity thatmetaphoricallylightsafireinanadolescent’slife,byprovidingenergy,joy,purposeanddirection”(Scales,Benson&Roehkepartain,2010:264).Inordertothrive,tobeinflow,tobeautonomousandtomaintainthegrowthmindset, thesparkmustbe“empoweredthroughpositiverelationships”and“nurturedbyhavingavoiceinthesociety”,whicharerepresentinganothertwoaspectsofThriving(Scales,Benson&Roehlkepartain,2010:264).Regardingtherecognitionofpersonalinterests,theconceptofmindful-nessindicatesthatonemustknowhimself/herselftoacertaindegreetofindandtomaintainmotivation.Accordingly,theimplicitquestionthatunderlinesdifferentdefi-nitionsofmotivationisaquestionoffindingacommondenominatorintheknownconstructs.Hereweaimtofindoutwhatmaybethefundamentalneedformotiva-tion.

Adolescenceandyoungadulthoodare themostcritical lifeperiods inwhichone’smotivation either increases or decreases. Positive YouthDevelopment (PYD)(Scales, Benson, Oesterle, Hawkins & Pashak, 2015) is generally measured by 40Developmentalassets(DA);5promises;5competenciesandThriving.Thrivingalsoindicatesthataspiritualneedforlifemeaninganditbeingsustainedhasapivotalroleinadolescents’livesandfuturelifeingeneral(Scaleset.al,2015).Today,intheageof growing interest in intervention programs (IP) and holistic education to fostermotivation(Lawlor,Schoner-Reichl&Whitehead,2016)weemploythefollowingtwostrategiesinthisstudytobetterunderstanddifferentmotivationconstructs.Firstly,we use theMindfulness-Based Intervention Program (MBIP) which yields positiveresultsinquantitativestudiesofmotivation(Branković&Hadzikadunić,2017;Bran-ković,Hadzikadunić&Mijanović,2017),andsecondly,weusetheGroundedTheory(GT) (Charmaz,2006)asa tool toanalyzeexperiencesofmotivation togenerateacommongroundedtheoryforthemotivationconstructs.

Aimandstudyquestions:Themainaimsofthestudyaretogaininsightintostudent’sexperiencesafterparticipatingintheMBIPandtostudymotivationbasedontheprinciplesofholisticeducationuponwhichMBIPwasdesigned.Regardingtheaims,thefollowingquestionswereasked:1.HowdostudentsexperienceMBIP?;2.Whataretheneedsof today’syouth?;3.Whatcanconnectdifferentmotivationalconstructsinanintegraldefinition?

Edin Branković, Marko Badrić

312

METHODS

ParticipantsandDataCollection:53students(25boys,28girls,averageage14.6yearsold)ofelementaryschool“IsakSamokovlija”(Sarajevo,BosniaandHerze-govina)participated inaseven-weekMBIPexperimentalprogram.Toexpresstheirexperiences in the best way possible, students were encouraged to write essaysbeforeandaftertheMBIPwiththehelpofthelanguageteacherduringthelanguageclassbyansweringthefollowingquestions:HowdoyoufeelduringPE?;Howdoyouexperiencerelationshipsbetweentheteacherandstudents?Aftertheexperimentalprogram, the GT method of the qualitative theory was applied (Charmaz, 2006).Beforeandduringthestudy,theethicalstandardwasfollowedaccordingtoAjdukovićandKolesarić(2003).

DataAnalysis:Thedataanalysiscomprisedofopen,axialandselectivecodingalongwiththememo-writing(Charmaz,2006).Numerouscodesweremadethroughtheopencodingprocesswithseveralopencodesbeingassignedaprioritybasedonprecepts of known motivational constructs (Deci & Ryan, 2000; Csikszentmihalyi,1990; Kabat-Zinn, 2003; Scales, Benson& Roehlkepartain, 2010; Yeager&Dweck,2012).TheresultswereanalyzedusingtheGroundedTheorymethodandwererepre-sentedschematically inFigure2.GroundedTheorymodel. It showsvisualcontent,direction,andinterrelationsbetweencategories.Itissummarizedinsection“Results”inTable1.andinterpretedinthe“Discussion”sectionthroughfivemotivationcon-structsexperiencedbystudents.Toanalyzethecontent,paradigmsofconstructivism(Richardson,2003)andperennialism(Smith,2003)wereapplied.

Mindfulness Based Intervention Program (MBIP): Fundamentally, themaingoaloftheMBIPistoeducateawholechild(Lawlor,2016),bynurturingcognitiveandnon-cognitiveskillswithanemphasisonpositiveself,moral,socialandemotionalun-derstanding.TheMBIPresemblestoExperimentalProgram(EP)proposedinBranko-vićandHadžikadunić(2017)andBranković,HadzikadunićandMijanović(2017).TheydemonstratedpositiveeffectsonintrinsicmotivationandautotelicactivityaswellasperceivedcompetenceofSDT.Itwasimplementedthrough10lessonsover50days.

Figure1.SchematicrepresentationofInterventionProgram(IP).


313

MBIPisdescribedwithfourfundamentaldimensions(Figure1.):1.Formalskills–inthisstudyPElessonsandskillsandknowledgerelatedtoPE(thiscandenoteanyotheracademicfiled).;2.Physicalactivity–whichinthisparticularstudycoincideswiththepreviousone,withthedifferencebeingthepurposetoenablestudent’spos-sibilitytoexperiencevalueofexerciseandpracticeitregularly.;3.Lifeskills/LiberalArts–SocialEmotionalLearning(SEL) (Lawlor,2016) includedcognitivecompeten-cies,work-actioncompetencies,socialcompetencies,emotionalcompetenciesasLifeskillsandReading,Writing,SpeakingskillsasLiberalArts.;4.Virtue/Mindfulness/Pra-yer–Mindfulnesswasputinaholisticconceptwithouttendencytoseparateitfromits original foundation in religiosity because it is present as a technique for self-cultivationinallreligionsunderdifferentnames(seeYoung,2016;Zajonc,2016).

Overall, though MBIP doesn’t explicate a secular dimension itself as MBIsgenerallydo,itcanbesaidthatitbelongstoMindfulness-basedInterventions(MBIs)becauseofitsdesign(Cullen,2011).Themainoperationalpracticesthatenabledinno-vation in the lessonorganizationwereas follows:meaningfulandmindfulphysicalactivity,focusedmindfulbreathing,mindfulreadingofmeaningfultalesfromMath-nawi(MawlanaRumi),reflectiveessaywritingandsharingpersonalopinions/feelings,buildingsupportiveandcompassionaterelationshipsandapplicationofthemaieuticattitude.DuringtheIPrealization,theecosystemofmandatoryassetsbuildingblocksfor successful youngadultdevelopment comprisingof40Developmental assets, 5Promisesand5Cs (Scaleset al., 2015)wasupheldandendorsed. The teacherwastrainedtwosemestersforIPrealization.

RESULTS

ThelistedresultsinTable1.ThefivecategoriesthatemergedfromGTanalysisprovideanexampleof theexperiencesof the53studentswhoparticipated in theinitialandfinaltesting(i.e.writinganessay),alongwiththeoverviewoftheGTana-lysis (Figure2.).Extractedexamples fromtheessayswerechosentorepresent thecategoriesthatemergedingeneral.Figure2.illustratesthemodelofhowstudentsconstructedthemeaningstodescribetheirexperiencesduringMBIP.


314

Figure2.Groundedtheorymodel:Whatarestudents’motivationexperiencesof

participationinMBIPofPE?Themodelincludesfivemaincategoriesi.e.experiences:1.Self-Determination

(Beingautonomousthatismanifestedasmindfulnessandinteresttaking,orsatisfac-tionofsoulneeds–autonomy,competence,autonomy,relatedness);2.Achievementgoals (self-growth through a focus on the process not on the personality nor theresults);3. Stateof flow (whichmergesactionandawareness,analteredsenseoftime, a sense of control); 4. Thriving (realization of sparks through encouragingrelationshipsandempowermentvoice);5.Mindfulness(manifestedthroughthenon-judgmentalconsciousness,self-awareness,andrelationshipskillsdevelopment).

Answersonthefirstquestionofthestudy–“HowstudentsexperienceMBIP?”–(Table1.)indicatethatMBIPpositivelyaffectedstudents’motivationinoneorafewmotivation categories.On someoccasions, itwas challenging to accommodate anessayinonlyonecategorybecausetheessayswerecomprehensive.Therefore,exactnumberforeachcategoryisn’tprovided.Ingeneral,someessaysweremoreinforma-tivewhileotherswereanexpressionofpersonalinsight.


315

Table1.ThefivecategoriesthatemergedfromGTanalysis.

Categorieswiththeirmarkers

Essayexampleexcerptsandboldedpartsofthesentencethatdenotesmanifestationofcertainmarkerswrittenin“[]”

SDT:-Beingautonomous(mindfull&interesttaking)-SatisfactionofSoul-Needs(autonomy,competence,relatedness)

“ThelastlessonofPEwasamazing.[autonomy]Itwasveryinterestingandallofusparticipatedinwork.[competence]Ifeltasateammemberandteacherworkedwithus.[relatedness]Welaughedanditwasgreat.”(Essay5.1.,Girl1)

AGT:-Praisingprocessnotpersonnorresult

“Teacherhadrespecttowardsusevenwhenheraisedhisvoice.Hediditonpurpose.Lessonswerealwaysfullofjoy,happinessbutatthesametime,wewerealwaysdirectedtodolessonaccordingtheplanandprogram.”[praisingprocess](Essay2.3.,Boy1)

FLOW:-Mergingaction&awarness-AlteredSenseoftime-Asenseofcontrol

“Ilikedthoselessonsalotbecausewedidsomethingneweverytimeandwecouldnotpredictnextactivity.Weknewtorespondtothegamesandforgethowtimepassedquickly.Allinall,itwasgreat.”(Essay4.2.,Girl2)

THRIVING:-Spark,relationships,empowerment

“ForthefirsttimeinmylifeIfeltinterestforPE”[spark](Essay6,Girl5)“IwasmotivatedforotherschoolactivitiesafterthePElessons”[empowerment](Essay9,Boy2)“Teacher!YoumotivateandencouragemetodoPE.”[relationships](Essay3.4.,Boy2)

MINDFULLNESS:-Non-judgement-Self-aware-Socialawareness-Relationshipsskills

“ThelastPElessonwasveryinterestingandjoyful.Wedidmanyactivitieswhichfulfilledthelessonandwedidn’twastetime,weweren’tidlingandgoofingaround.WeplayedinteamsandthatmademehappybecauseIwasapartoftheteam.”[non-judgmental,self-aware,social-awareness,relationshipsskills](Essay5.1.,Girl2)

PURPOSE–MEANING-SenseofexperiencingtheansweronwhyIdoit?

“IexperiencePEasaveryimportantandinterestingsubject.Iamreallyinterestedinsomeoftheactivitiesandinsomeless.”(Essay4.9.1.,Girl5)

Note:Markersoftheconstructisnotedinthecontextofstudents’essaysentencesarebolded.


316

ToanswerthesecondquestionofthestudytheGTmodelwasused(Figure2.).Ithasacirculatoryandinterrelatedcharacterinwhichcategoriesmergeandcomple-menteachotherwhilethePurpose(i.e.themeaning),islocatedinthecenterofthemodel.Tounderstandyouths’needs,arrowswereusedtoindicatethedirectionoftheproposedrelationshipsbetweenthecategoriesandtheirmarkers.Accordingly,thecorecategoryrelatestoothercategoriesandexplainstheirunderlyingconnec-tedness.Therefore,theresultsoftheanalysisshowedthePurposeastheessentialneedoftoday’syouth.Thisclaimcanbeillustratedthroughthefollowingexample.Whenoneexperiencesautonomousbehaviortheindividualexperiencesthepurposewhethertheyareconsciouslyawareofitornot,andmostlikelymanifeststhecharac-teristicsoftheotherfourcategories(suchasthesatisfactionofsoulneeds,thehighertendencyof flow,copingattitudeofAGT,actualizationofsparksandmindfulness).However,onecannotsustaininalong-termautonomousstateofmind(i.e.constantmotivation, intrinsicmotivation)withoutbeingawareof thepurpose.Therefore, itcanbesaidandproposedasananswerforthethirdstudyquestion;thatexperiencingthePurposeisafundamentaldriveandmotivationofanintrinsicallymotivatedindivi-dual.

DISCUSSION

TheresultsconfirmthatMBIPcontributestotheexperienceofgenerallyhigherself-determination instudents (compareLawlor,2016;Maloney,Schonert-Reichl&Whitehead,2016)andinparticular,contributestointrinsicmotivationandperceivedcompetenceaspreviousstudiesshowed(Branković,Hadžikadunić&Mijanović,2017;Branković&Hadžikadunić,2017).However,MBIPaffectedmindfulnessthatcanbeseenasaprocessandskill,ratherthananendstate(Deci,Ryan,Schultz&Niemiec,2015)becausesomestudentsexperienceditandsomedidnot.Ithastobelearnedandappliedtoenablefruitingsomeofthecategories.Nevertheless,theresultsofthestudyconfirmedthatmindfulnessisrealizedthroughsustainedattentiontoone’spur-posewhetheritisoperationalizedthroughmindfulbreathing/walking/readingorself-awarenessasMBIPsuggested(Brankovic&Hadzikadunic,2017;Maloney,Schonert-Reichl&Whitehead,2016).

The study contributes to the existing literature in the field ofmotivationbyconsideringtheeffectsofMBIPonstudents’intrinsicmotivationandautonomousbe-haviorseeninliteraturedefinedasthesatisfactionofthreesoulneedsofSDT(Deci,Ryan,Schultz&Niemiec,2015).Asthesethreeneedsaresatisfied,thestudyalsocon-firmsareciprocalrelationshipwiththegrowthmindset(Yeager&Dweck,2012),flow(Csikszentmihalyi,1990),andsparkandmindfulness(Scales,Benson&Roehlkepar-tain,2010).Furthermore, strong interrelationof theconstructsofmotivationdoesmakeanambiguitytodefinemotivationbutatthesametime,thisstudysuggeststhepotential to propose anunderlying category or commondenominator of different


317

constructs.Therefore,theresultsindicatethattheambiguitymaybeanunderlyingconnectinglinkofthedifferentconstructsnamedinthisstudyasthePurpose.

Resultsconfirmedthatyouthself-determinationsoulneedsaregenerallydes-cribedthroughtheexperienceofPYD40developmentalassets,5promises,5compe-tencies (Scalesetal.,2015).Finally, theresultconfirmedthat tobeautonomous–self-determined and intrinsicallymotivatedmeans tomanifest satisfaction of soulneeds(autonomy,competence,relatedness).Congruently,thatistomanifestmind-fulnessandinteresttaking(Deci,Ryan,Schultz&Niemec,2015).Atthesametime,thegrowthmindsetandflowarepositivelyrelatedtoautonomy(Yeager&Dweck,2012),whichclosescircleofconnectionsbetweentheconstructsofmotivation.Ho-wever,mindfulnessisarelativelynewlyintroducedconstructandanimportantpre-dictorofanautonomousandself-determinedbeing(Cullen,2011).Furtheron–asself-determination demonstrates – autonomymeans intrinsicmotivation that onecannot realize fully without deeper insight. Sparks as a deeper approach into themotivationcanbeseenasspiritual/religiousmanifestationofone'spurpose(comparetoBenson,Scales,Syvertsen&Roehlkepartain(2012:464)andZajonc(2016))becausetheyareself-identifiedmeaningfulinterest,skillorcapacity.Itmaybeconcludedthatmindfulnessand intrinsicmotivationdorecall thePurposeastheessentialneedofyouthassameassparks,flow,growth-mindsetdo(compareYoung(2016)).Inotherwords,whenstudentsexperienceapurposefulenvironmentofPYD,theyexperiencethesatisfactionofthethreesoulneeds;satisfaction,growth-mindset,flow,sparks/mindfulness,andthereforepersonalPurpose.

CONCLUSION

In this study,we integrated several constructs ofmotivation in the integralmotivationtheoryafterwenotedthatonestudentmayexperienceoneorfewcon-structsatoncewhileanotherstudentmayexperienceotherconstructofmotivationduringtheparticipationinthesameMBIP.ThemajorityofstudentsexperiencedMBIPintrinsically motivating, whereas the program itself did not emphasize a strictlysecularbut ratherperennialattitude (seeSmith,2003).TheGTqualitativeanalysisshowed that the Purpose is the core category and is the underlying factor behindmotivation. It ismanifested indifferent constructsofmotivation thatdescribe thesame thing fromdifferent positions. Performing further studies onmindfulness ineducationseemstooffersupporttothefindingsofthisstudy.Ultimately,thisstudycontributestothescientifictheorywithnewrepositioningofintrinsicmotivationandmindfulness in which spirituality/religiosity has an important place as ameans toreconnectwithdeeperself–thePurpose.Apracticalcontributionofthestudyreflectsin innovativeMBIP that is conceptuallyapplicablenotonly toPEbutalso tootheracademic subjects or specific programs, aiming to provide support to students toresonatewiththeirdeeperself.


318

REFERENCES

Benson,P.L.,Scales,P.C.,Syvertsen,A.K.&Roehlkepartain,E.C.(2012).Isyouthspiritualdevelopmentauniversaldevelopmentalprocess?Aninternationalexploration.JournalofPositivePsychology,7(6),453-470.

Branković, E., Hadzikadunić,M.&Mijanović,M. (2017). IntrinsicMotivation and AutotelicActivityinStudents.KinesiologiaSlovenica,23(1),14-24.

Branković,E.&Hadzikadunić,M.(2017).PhysicalEducationExperimentalProgramtoTesttheEffectonPerceivedCompetence.SportMont,15(2),25-30.

Charmaz, K. (2006). Constructing Grounded Theory: A Practical Guide through QualitativeAnalysis.London:SagePublications.

Csikszentmihalyi, M. (1990). Flow: The psychology of optimal experience. New York:HarperCollins.

Cullen,M.(2011).Mindfulness-basedinterventions:Anemergingphenomenon.Mindfulness,2(1),186-193.

Deci,E.L.&Ryan,R.M.(2000).The"what"and"why"ofgoalpursuits:Humanneedsandtheself-determinationofbehavior.PsychologicalInquiry,11(4),227-268.

Deci,E.L.,Ryan,R.M.,Schultz,P.P.&Niemiec,C.P.(2015).Beingawareandfunctioningfully:Mindfulness and interest-takingwithin self-determination theory. In K.W. Brown, J. D.Creswell&R.M.Ryan (Eds.),Handbookofmindfulness:Theory, research,andpractice.NewYork,NY:GuilfordPress.

Kabat-Zinn,J.(2003).Mindfulness-BasedInterventionsinContext:Past,Present,andFuture.ClinicalPsychology:ScienceandPractice,10,144-156.

Lawlor M. S. (2016). Mindfulness and Social Emotional Learning (SEL): A ConceptualFramework. In Schonert-Reichl K. & Roeser R. (Eds.), Handbook of Mindfulness inEducation.MindfulnessinBehavioralHealth.NewYork,NY:Springer.

Maloney,J.E.,M.S.,Schonert-Reichl,K.A.&Whitehead,J.(2016).Amindfulness-basedsocialandemotionallearningcurriculumforschool-agedchildren:TheMindUPProgram.InK.A.Schonert-Reichl & R. W. Roeser (Eds.),Mindfulness in behavioral health. Handbook ofmindfulnessineducation:Integratingtheoryandresearchintopractice(pp.313-334).NewYork,NY,US:Springer-VerlagPublishing.

Richardson,V.(2003).Constructivistpedagogy.TeachersCollegeRecord,105(9),1623-1640.Scales,P.C.,Benson,P.L.&Roehlkepartain,E.C.(2010).TeenVoice2010:Relationshipsthat

mattertoAmerica’s15-year-olds.Richfield/Minneapolis:BestBuyChildren’sFoundationandSearchInstitute.

Scales,P.C.Benson,P.L.Oesterle,S.Hill,K.G.Hawkins,D.&Pashak,T.J.(2015).Thedimen-sionsofsuccessfulyoungadultdevelopment:Aconceptualandmeasurementframework.AppliedDevelopmentalScience,20(3),150-174.

Smith,H.(2003).BeyondthePostmodernMind:TheplaceofMeaninginaGlobalCivilization.Wheaton,IL:QuestBooksTheosophicalPublishingHouse.

Yeager,D.S.&Dweck,C.S.(2012).MindsetsthatPromoteResilience:WhenStudentsBelieveThatPersonalCharacteristicsCanBeDeveloped.EducationalPsychologist,47,302-314.

Young,S.(2016).WhatisMindfulness?AContemplativePerspective.InK.A.Schonert-Reichl&R.W.Roeser(Eds.),Mindfulnessinbehavioralhealth.Handbookofmindfulnessineduca-tion:Integratingtheoryandresearchintopractice(pp.29-45).NewYork,NY,US:Springer-VerlagPublishing.


319

Zajonc, A. (2016). Contemplation in Education. In K. A. Schonert-Reichl & R. W. Roeser(Eds.),Mindfulnessinbehavioralhealth.Handbookofmindfulnessineducation:Integratingtheoryandresearchintopractice(pp.17-27).NewYork,NY,US:Springer-VerlagPublishing.

Iskustva unutrašnje motivacije: kvalitativno istraživanje iskustava kod adolescenata

Sažetak:Ciljjeistraživanjaispitatiutjecajinterventnogaprograma(IP)usredotočenesvijestiutje-lesnomizdravstvenomodgojunaintrinzičnumotivaciju(IM)adolescenata.Kvalitativnommetodomutemeljeneteorijeanaliziranasu53eseja.Rezultatisupokazalizajedničkukate-goriju doživljaja IM – doživljaj Svrhe. Pet podkategorija koje su se izdvojile odgovarajumanifestacijamasamoodređenja,doživljajazanesenosti,stalnesvijesti(mindfulness),iskri,rastućegarazmišljanja (growthmindset)kojesupovezanesPozitivnimrazvojemmladih(PRM).ZnanstvenidoprinosistraživanjaunovomjedefiniranjuiopisuIM-aukojemuje“Svrha”osnovnapotrebaučenika.Budućaistraživanjakojauključujutrijangulacijskimeto-dumoglabiponuditiformiranjeintegralneteorijemotivacije.IPmožepraktičnodoprinijetiformiranjubudućihprogramauedukacijizamotiviranjeučenika.Ključneriječi:intrinzičnamotivacija,iskre,zanesenost,obrazovanje,stalnasvjesnost,svrha

320

POTENCIJAL HARGREAVESOVA MODELA ZA ODRE–DIVANJE KULTURE ŠKOLE

Preglednirad UDK:37.014.5

doc.dr.sc.RahaelaVargaSveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijeku

FakultetzaodgojneiobrazovneznanostiOsijek,Hrvatska

MarijanaŠtengl

SveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijekuOdjelzamatematikuOsijek,Hrvatska

DanijelaTerzić

SveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijekuOdjelzamatematikuOsijek,Hrvatska

Sažetak:Kultura škole odnosi se na sveobuhvatne zajedničke vrijednosti koje su izražene kroznorme, rituale, očekivanja, ponašanja i svakodnevnu praksu. Postoje različite tipologijekojesemožekoristiti zaprocjenuraznihaspekatakultureškole.ZapotrebeovogaradaanaliziranjemodelkojegajerazvioHargreaves(1995).Premdaprisutanvećduljeoddvajudesetljeća njegov je potencijal nedovoljno bio dijelom rasprava u kontekstu reformeobrazovanja,stogajeciljradabioistražitipotencijalHargreavesovadvodimenzionalnogamodela(domenasocijalnekohezijeidomenasocijalnekontrole)kojičinečetiritipakultureškole: kolaboracionistička, kontrolirana, tradicionalistička i anomična kultura. Rezultatiukazujunatodamodelpredstavljakorisnooruđezaodređivanjekultureškole.Usprkostomuštonemožeopisatisvenijanseodređenekultureškole,kaonitimogućesupkultureunutarnje,ipakmožeposlužitikaoprvikorakpremaodrživompoboljšanjukultureškolekojejetemeljenonarefleksijiusklopustručnogausavršavanja.Ključneriječi:obrazovnareforma,pristupodozdopremagore,tipologijakultureškole,tre-nutnonasuprotoptimalnomestanju,pedagogijaodnosa

UVOD: KONTEKST PROMJENA U OBRAZOVNOM SUSTAVU

Trenutno je u Hrvatskoj interes stručne (i nestručne!) javnosti usmjeren naprovedbureformeobrazovanjaŠkolazaživot.Možesestećidojamdaseradionaj-važnijem događaju u povijesti hrvatskoga školstva, ali ako se osvrnemo na razvojobrazovne politike od stjecanja političke samostalnosti uvidjet ćemo da trenutnareformapredstavljakontinuitetmanjihizmjena,anekorjenitupromjenu.Pekoisu-

POTENCIJAL HARGREAVESOVA MODELA ZA ODREĐIVANJE KULTURE ŠKOLE

321

radnici (2016)naglašavajudasuuhrvatskomobrazovnomsustavustalni reformskipokušaji:Koncepcijapromjenaodgojno-obrazovnogsustava (2002);Nastavniplan iprogram za osnovnu školu (2006); Nacionalni okvirni kurikulum (2011); Strategijaobrazovanja,znanostiitehnologije(2014)teCjelovitakurikularnareforma(2016).

Matanović(2017)primjećujedatapojavanijejedinstvenazaHrvatskuvećjereformiranjepostaloglobalniprocesuobrazovanju,akojiseprovodiusvrhustandar-dizacije. Pri nastojanjima da se reformira suvremeno obrazovanje, na globalnoj surazinizamjetnaodređenanagnućakojasuprisutnaurazličitimzemljamasvijetabezobziranaokolnosti ili povijest obrazovanjapojedine zemlje.Naprimjeru Europskeunije,ukojojsvakadržavačlanicavodisamostalnu,anezajedničkuobrazovnupoli-tiku, sva su reformska nastojanja postavljena tako da nadilaze obrazovne politikepojedinihzemaljadoknadnacionalniutjecajiobrazovnupolitikuusmjeravajupremaprocesustandardizacijeishodaobrazovanja(Šoljan,2007;ValleiManso,2013).Dru-gimriječima,naglobalnojraziniodvijajuseprocesikojinisuposebnizasvakuzemljuiuskladusaspecifičnostimanjezinogaobrazovnogasustavavećimjesvimazajedničkoto što u središte pozornosti stavljaju ujednačena učenička postignuća i na tometemeljeoptimističnaočekivanjupromjenekvalitetenastave.

Premdasepritomproklamirajuhumanističkipoželjniciljeviobrazovanja,poputjednakostiprilika,vertikalnedruštvenemobilnosti, transparentnostiuobrazovanju,povećaneautonomijesvakeškoleitakodalje,putkojiseodabirezaostvarivanjetihciljevapokazaosepunimograničenja.Odabraniputreformiranjaobrazovanjapred-stavljatzv.pristupodozgopremadolje(eng.top-downapproach)prikazannaSlici1.

Slika1.Dvasmjeraobrazovnihreformiiuloganastavnikaunjima.

Umjesto proklamiranih ciljeva, dosad je takav pristup odozgo prema dolje ishodiosamoosiromašenomkvalitetomnastavezbogtakozvanogafenomenapoučavanja-za-test kojega zagovara industrija proizvodnje testova (Bašić, 2007). Takvo je naruša-

nastavnikinovira

nastavnikimplementirare

form

aod

ozdo

premagore

reformaodozgoprem

adolje

R. Varga, M. Štengl, D. Terzić

322

vanjekvalitetenastavedidaktičarimaneprihvatljivo,anastavnicimajedemotivirajućepukoimplementiranjenaredbikojimačestonepronalazesmisao.Zbognavedenogasetražedrugačijiputovipromjene.

Upravosuprotnosttomupredstavljapristupobrazovnimpromjenamakojipo-laziodozdopremagore(eng.bottom-upapproach),akojimseuvažavaključnauloganastavnikauprovedbiobrazovnereforme(Slika1).Promjeneutomslučajukrećuodvelikogabrojapojedinacakojiondaimajusnagupromijenitičitavsustavuodređenojmjeri.Promjenetadakrećuodpojedinoganastavnikaupojedinomrazreduizadovo-ljavajupotrebeučenikakojesejavljajuuodređenomvremenu.PremaŠoljanu(2007),premdatakopostavljenomreformiranjuobrazovnogasustavanedostajeusustavlje-nosti,sveobuhvatnostiiujednačenostijernemacentraliziranogadržavnoganadzorailogistike,upravoindividualnaangažiranostnastavnikainjegovanastojanjadainovirasvoju praksu kako bi odgovorio na stvarne obrazovne potrebe konkretnih učenikaishodiuspjehom.Tajuspjehnijeostvaren,nititežibitiostvaren,nanacionalnojrazini,ajošmanjenanadnacionalnoj(usporedivostrezultatameđunarodnihistraživanja),aliupravozbogtogaosiguravaodrživumotiviranostnastavnikakojiosjećadamožedje-lovatiautonomnodonosećiprofesionalneodlukeuskladusasvojimuvjerenjima.Tojesuprotnosituacijiodoneukojojnastavniksamoimplementiraprogrameprovodećiodređenepromjenekakojeinstruiran.

Zbogtogaseovajradotklanjaodpristupaodozgopremadoljeipriklanjasu-protnompristupuodozdopremagorekojiseoslanjanaindividualne(nastavničke)ikolektivne(školske)naporekojimaseuvodepromjeneradidobrobitinjihovihučenika.Zauspješnostpoučavanjaiučenjapresudnisuodnosiizmeđusvihkojiizgrađujukul-turuškole(BinghamiSidorkin,2004;Bochno,2018),apromjeneodnosauuspješnimobrazovnimsustavimausvijetukrećuodnastavnikakompetentnihustručnom,meto-dičkom, socijalnom i osobnom smislu (Palekčić, 2008). Stoga u središte pozornostidolazivažnostkultureškolejerjenjezinpozitivanutjecajnauspjehučenikaprethodnovećdokazanu različitimobrazovnimsustavima (Stoll, 1999;Harris, 2002; Sumarni,2009;Bektaşidr.,2015;GhanadiHussin,2019).

METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA KULTURE ŠKOLE

Akoodredimodasepojamkulturaškoleodnosinasveobuhvatnezajedničkevrijednostikojesuizraženekroznorme,rituale,očekivanja,ponašanjaisvakodnevnupraksu(Peko iVarga,2017),tadauočavamodasumogućerazličitepodjelekultureškole,ovisnootomunakojesegledištekultureškoledominantnousmjerimo.Važnoje da svi dionici kulture škole postanu svjesni vlastite percepcije postojeće kultureškoleusvojojškolikakobibilispremninapromjene.

Istraživanjasukultureškoleponajprijeusmjerenanaprocjenukulturepojedineškoleuodnosunaodređenekriterijenatemeljukojihnastajurazličitetipologijekul-ture,akojesupreduvjetzaizbormetodaitehnikazaprocjenukultureškole.Una-


323

stavkuslijedikratkipregledtrijutipologija(DealiPeterson,1998;Stoll iFink,1996;Hargreaves,1995)pričemusepozornostnajvišeusmjeravanaHargreavesovutipo-logiju(1995)dabiseutvrdilanjezinadijagnostičkavrijednostuodnosunaostale,štojeciljovogarada.

KronološkiposljednjaunizutipologijajekultureškolekojusuTerrenceDealiKentPetersonrazvili1998.godine.Onakaokriterijuzimaostvarenostučenjasvihdio-nikaodgoja iobrazovanjau školi jer se to smatra temeljnomsvrhomškole.Premakriterijutemeljnesvrheškole,kulturauškolimožebitidvojaka:tonična(pozitivnazaučenjesvihuškoli)ilitoksična(negativnazaučenjesvihuškoli).Odrednicetoničnekulture školeuključujuprisutnostkolegijalnihodnosameđuzaposlenicima,njihovuusmjerenostnapoboljšanjevlastiteprakseinaporanrad.Sdrugestrane,učenicislavetradicijuipoštujupravilaponašanjauškoli.Prisutnoje,dakle,učenjesvihuznaglaše-nusamorefleksiju.Takvujekulturuškolelakointuitivnoprepoznatijerseunjojpro-mičuvrijednostiipoštujunormekojepotičudostojanstvosvihuškoli.

Suprotnotomu,toksičnukulturuškoleobilježavanezainteresiranostifrustraci-jazaposlenikauzrokovanadugotrajnompasivnošću inarušenimprofesionalnimod-nosimaštoseposljedičnonegativnoodražavainaponašanjeučenika,kojirazvijajunegativanstavpremaučenju.Nagomilavanjeproblemainemogućnostnjihovarješa-vanjačestojeishodautoritarnogavođenjaškoleinepostojanjatimskogaradaidija-loga.

DealiPeterson(1998)svjesnisudatakvaisključivosttipologijeslužiisključivouteorijskesvrhedokupraksimožepostojatikombinacijatoničneitoksičnekultureuodređenojškoli.Naime,školesopćenitotoničnomkulturommoguimatidjelomičnotoksičnukulturukojupromičeodređenaskupinazaposlenika,učenikailiroditeljakojisunegativnousmjereni.

DrugutipologijukultureškoleponudilisuLouiseStolliDeanFink1996.godine.Svojusutipologijutemeljilinakriterijuučinkovitostiškolepremakojemuškoledijelenadvijerazine–oneškolekojesu,pomorskomterminologijomrečeno,iznadpovršinemora(djelotvorne) ioneškolekojesu ispodpovršinemora(nedjelotvorne).Prematom kriteriju postoji pet tipova škole, od čega dva tipa kulture škole predstavljajudjelotvorneškole,dvatipakulturenedjelotvorneškoleijedantipkojisenalazinarubu–neobilježavanitidjelotvornunitinedjelotvornukulturuškole.

Optimalnimtipomkultureškolesmatrasetzv.pokretnitipškole,akojuobilje-žavazajedničkonastojanjezaposlenikaškoledasedaljerazvijajuuzjasansmjerkoje-muteže.Udjelotvorneškoleubrajaseitiptzv.plovećeškoleukojemuučeniciimajudobreocjene,aliihoveškolenepripremajunamijenjanjesvijetaubudućnosti.

Nedjelotvornitipkultureškolepronalaziseutzv.školamabrodolomcimakojesusvjesnesvojeneučinkovitostiiulažumnogonaporaivoljedapromjenelošusitua-cijuukojojsusenašli,aliimpritomemanjkaznanja.Mnogojegoritipkultureškoleutzv.školamautopljenicima,gdjenepostojinivoljanitisposobnostzapromjenu.Kul-turuobilježavajunarušeniodnosizbogmeđusobnogaokrivljavanja,gubitkasamopo-


324

uzdanja ili izoliranja pojedinih zaposlenika, a krivnja za neuspjeh prebacuje se naroditeljeiliučenike.

Tzv.školešetačiposljednjijetipkultureškole,aobilježavagabalansiranjenagranicidjelotvornostiinedjelotvornosti.Točnije,takvesuškoleusmjerenepremapo-boljšanju,alinenapredujudovoljnobrzodabiseuspješnonosilesizazovima.Nemajujasnuvizijukakvukulturuškoleželerazvitivećsučestisukobljavajućipokušajiuspo-stavljanjaciljeva,zbogčegaseškoleobraćajuzapomoćizvanjskiminstitucijama.

REZULTATI ANALIZE HARGREAVESOVE TIPOLOGIJE KULTURE ŠKOLE

Posljednjauanaliziranomnizuujednojeinajstarijatipologijakojusunastojalepojednostavitiprethodnoopisanetipologije.Naime,zarazlikuodtipologijakojepo-lazeodjednogakriterija,DavidHargreaves1995.godinerazviojetipologijuškoleslu-žeći se dvama kriterijima– kriterijemekspresivnosti i kriterijem instrumentalnosti.Prvisekriterijodnosinasocijalnukoheziju(doživljajbliskosti,privrženost)kojapostojiuškoli,adruginasocijalnukontrolu(doživljajnadzora,usredotočenostnazadatak).Tejedvijedimenzijesmjestioukoordinatnisustavipovezaoihujedinstvenmodel(Slika2).

Slika2.Hargreavesov(1995)dvodimenzionalnimodelkultureškole

spripadajućomtipologijom.

Slika2prikazuječetirimogućatipakultureškole,ovisnootomuimajuliniskoilivisokoizraženaobilježjasocijalnekohezije ilisocijalnekontrole.Prvi tipHargreavesnazivaanomičnomkulturomškole(eng.survivalistschoolculture),aobilježavaganizakstu-


325

panj socijalne kohezije i nizak stupanj nadzora.U slučajuniskoga stupnja socijalnekohezije,avisokogastupnjanadzora radi seo tradicionalističkojkulturi škole (eng.formalschoolculture).Akojepakuškoliutvrđenavisokarazinasocijalnekohezije,aniskarazinasocijalnekontrole,tasekulturaškolenazivakolaboracionističkom(eng.welfarist school culture).Tipkultureškoleukojoj suvisoko izraženaobilježjaobijudimenzija (socijalnekontrole isocijalnekohezije)Hargreavesproglašavakontrolira-nom(eng.hothouseschoolculture).

OnopočemuseHargreavesovaizdvajaodostalihtipologijajestčinjenicadajeosimnazivljaautorrazradioimetodologijukojomsudionicikultureškoletrebajupro-voditiistraživanjekultureškole.Predviđenojedaprocjenuvršezaposleniciškole,da-kleonikojipoznajukulturuškole,anenekeizvanškolskeinstitucije.Procedurazapri-mjenutipologijeusvrhuprocjenekultureškoleodvijaseusljedećimetapama(Har-greaves,1999):

1. Sudionikepodijeliteuskupinepo4.2. Svakisudionikdobiva4raznobojnekartice–svakaopisuje1tip(beznazivlja).3. Skupinadogovarakojakarticanajboljeopisujenjihovuškolu.4. Svakaskupinadobiva1tablicu8x8sbojamanaznačenimukutovima(bezna-

zivlja).5. ČlanoviskupinedogovarajuioznačavajupoljeTRENUTNOGApoložajakulture

školeutablici.6. Članovi skupine dogovaraju i označavaju polje ŽELJENOGA položaja kulture

školeutablici.7. Tabliceseprikupeirezultatiobjedineujednojtablici.

Aktivnost,dakle,započinjetimedaseosigurajuprostor ivrijemezaprovedbupro-cjeneteokupesudionici.Zatimjepotrebnopodijelitisudionikeuskupinepočetveroukojojsvakaosobadobivapočetiriraznobojnekartice.Opispojedinogatipakultureškolenalazisenasvakojkarticikojuosobadobije.Primjerice,naplavojsukartinave-denaobilježjaanomičnekultureškole,alinjezinnazivnijeizrijekomnapisan(Tablica1).

Tablica1.Karticerazličitihbojaopisujurazličitetipovekultureškole.

Crvenakartica

Smatramosevrlodiscipliniranomškolomkojanaglasakstavljanatradicionalnevrijednosti.Ravnateljimavisokaočekivanjaodučiteljaiučenika.Bitnojedaučeniciučeipostižudobrerezultatenaispitima.Ponosnismouspjesimaškoleuakademskomsmislu,aliisportu,glazbi,likovnojumjetnosti.Očekujemodaučenicibudusamostalniisamopouzdani,bezobziranatoizkakveobiteljipotječu.Jasnonaglašavamozaštosezalažemo.Normalnojedasmoskeptičnipremanovimidejamaiviševjerujemovećiskušanimmetodama.


326

Žutakartica

Ponosimosetimedasmoškolakojavodibriguoljudima.Obrazovanjejezanasostvarenjeindividualnogarazvoja,anepukopolaganjeispita.Imamoopuštenuiprijateljskuatmosferuukojojseučenicimadajeprostorzarazvitak,napredakiučenje.Stvaranjepoticajnogaokruženjanamjejakovažno;životnesuvještineunajmanjurukujednakovažnekaoivisokeocjene.Zaposlenicisupredanifilozofijiobrazovanjakojadijetestavljausredište.Odnosiizmeđuučiteljateučiteljaiučenikasuvrlodobri.Ravnateljjeodlučan,alinezapovijeda;odlukesedonosenanačindasvisurađujuisudjeluju.

Zelenakartica

Našaješkolamodernomjestousmjerenonabudućnostinapredak.Svisuzaposleniciivećinaroditeljaiučenikajakopredaniškoliiposvećeniobrazovanju.Mnogotogasedogađa–inovativneidejezaučenjeipoučavanjestalnoseisprobavajuiliseonjimaraspravljauzborniciijakojemnogoizvannastavnihaktivnosti.Učiteljisupovezaniičestoradeutimovima.Odnosiučiteljaiučenikasujakodobri.Postojevisokaočekivanjaodučenikausmisluakademskogauspjeha,njihovaponašanjaiosobnogarazvitka.Ravnateljsenepostavljaiznadnas,alisviznamoštoseočekujeikadasmopodbacili.

Plavakartica

Trenutnonašojškolibašneidedobro.Mnogojeproblemakojisenerješavaju.Ravnateljnastojitopromijeniti,aliprevišejeproblema–lošeponašanje,nikakvamotivacija,slabeocjene,nedostataknovca,roditeljinasnepodržavaju,čestasusukobljavanja.Mnogimučenicimajedosadnoiosjećajuseotuđenima.Učiteljisumeđusobnopodijeljeninagrupicemeđukojimapostojetenzije,asuradnjaizajedništvosuslabi.Velikjebrojučiteljakojiodlazeizškoleionihkojidolaze.Teškosepronalazizamjenazaodsutneučitelje.Valjdabinassemogloopisatikaoneuspješnuškolu.Činisekaodaživimooddanasdosutra.

Potomsvakaskupinadobivajednurešetkubezimenovanihobilježja(Slika3).Sudio-nicisamostalnoproučavajusadržajsvakekarticeisvakisudionikuskupiniizaberejed-nukarticudabiseodredilotrenutnostanjeuškoliipodijelitosaskupinom.Skupinaraspravlja idogovorimjestou rešetcikojenajboljeopisujepostojećestanjeuškoli(Slika3)teoznačujejednoodmoguća64poljaznakomO.

Nakon skupinskeprocjene trenutnoga stanja u školi svaki sudionik u skupiniodredistanjekakvobiželiouškolipremanjegovojprocjeniipodijelitosaskupinom.Skupinapotomraspravlja idogovorimjestourešetci (Slika3)kojenajboljeopisujepostojećestanjeuškolitegaoznačujeznakomX.


327

Slika3.Tablicasa64poljaukojanastavnicimoguoznačitisvojuprocjenu.

Kadasusveskupineizvršileprocjenutrenutnogaiželjenogastanjavoditeljaktivnostiprikupitablicesvihskupinaisvedogovorenepozicijeuneseujedinstvenurešetku(naploči) s nazivima tipova kulture škole. Svi sudionici komentiraju rezultate procjenetrenutnoga i poželjnoga stanja. Voditelj tumači sudionicima rezultate u odnosunaidealnukulturuškole(Slika4.)

Slika4.Tumačenjedetektiranekultureškoleovisnoooznačenimpoložajima

(Hargreaves,1999).


328

Slika4pokazujedaHeargreavesnijedanisključivi(ekstremni)tipnesmatrapoželjnim.Upravosuprotno,svaka jekrajnostnepoželjna jernemožebitidugoročnoodrživa.Stoga je svakiodmakodkrajnostioptimalan,bilodase radio trenutnomstanju ilistanjukultureškolekojemuseteži.Idealnajepakkombinacijasvihtipovajerseupra-vousredištumodelasrećuniskeivisokevrijednostidvijudimenzija–socijalnekohe-zijeisocijalnekontrole.

ZAKLJUČAK

OdpostojećihmodelakultureškolezapodrobnijupedagoškuanalizuizabranjemodelDavidaHargreavesaiz1995.godine.Budućidapostojipreko20godina,njego-vurelevantnostpotrebnojepropitivatiusuvremenimokolnostimaodgojaiobrazo-vanja.Uvremenuprovođenjatekućeobrazovnereforme“odozgo”nametnulosepita-njevrijednosti,atimeiodrživostimodelakojizagovaraupravodijametralnosuprotanpristuppromjenamauobrazovanju.

AnalizomHargreavesovamodelakultureškoleodredilasevrijednosttipologijekulture škole koja iz njega proizlazi imetodologije predložene za nastavničku (i/iliostalihzaposlenikaškole)provedbuprocjenekultureškole.Poputsvihtipologijaiovojjetipologijiglavninedostatakuopćavanje,tj.pretpostavkadasesvasloženostodnosakojivladajuuškolimožeopisatimalimbrojemkategorija.Uovomseslučajuradiosamočetirimatipovimakojimabisekrozsamodvijedimenzijeodnosauškolitrebaloobuhvatitisverazličitostikulturekojesemogupronaćiupojedinimškolama.Pritomejemoždačakpravilnijerazmišljatiuokvirimaraznihsupkulturakojepostojeusvakojškoli,kakomeđuučenicima,takoimeđuzaposlenicima,negoosamojednojkulturi.Tajjenedostatakuodređenojmjeriublažentimeštosuopisanimmodelomkultureškoleomogućene64subjektivnepozicijekojetvorezajedničkusliku,apoželjnimsenesmatranitijednakrajnost–nitijedanisključivitipkultureškole.

Unatočnavedenimograničenjima,Hargreavesova(1995)tipologijaimaiodre-đeneprednostipredostalimtipologijama.Trisuglavneprednosti,odkojihseprvaodnosinačinjenicudaprimjenatetipologijemožeposlužitikaopomoćuprocesuunu-tarnjegavrjednovanjaradaškolesciljemrefleksivnogaosvrtaisamokritičnosti.Drugajeprednosttašto,zarazlikuoddrugihtipologija,uzprocjenutrenutnogastanjakul-turepojedineškole,potičeinapromišljanjeo(različitome)optimalnomestanjukul-ture škole kojemu svaki dionik kulture teži u skladu sa svojim vrijednostima. Svenavedenodoprinosiitrećojprednostiovogamodela,atoještoomogućavaprimjenuusvrhuosobneikolektivnepromjenetrenutnesituacijeuškoli.

Zaključnosemožeustvrditidarezultatianalizeukazujunatodamodelpred-stavljakorisnooruđezaodređivanjeobilježjakultureškole.Usprkostomuštonemožeopisatisuptilnenijanseodređeneškole,kaonitimogućesupkultureunutarnje,ipakmožeposlužitikaoprvikorakpremaodrživompoboljšanjukultureškolekojejeteme-ljenonarefleksiji.StogajeopravdanojetvrditidanajvećavrijednostHeargreavesova


329

modela ležiučinjenici štopredloženommetodologijomprovedbeprocjenekulturepojedineškolepredstavljaodređenioblikstručnogausavršavanjanastavnika(iostalihzaposlenikaškole).Budućidasubjektivnuprocjenukultureškoledajuonikojijuujed-noistvaraju,takavoblikstručnogausavršavanjadoprinosjereformiobrazovanjakojaseprovodi “odozdo”,odnosnopredstavljaprvi korakuunaprjeđivanjuodnosakojivladajuuškoli,atimeipoboljšanjauspješnostiškoleinjezinihučenika.

LITERATURA

Bašić,S.(2007).Obrazovnistandardi–didaktičkipristupmetodologijiizradekurikuluma.UV.Previšić (Ur.), Kurikulum: teorije – metodologija – sadržaj – struktura) (str. 117-155).Zagreb:ZavodzapedagogijuFilozofskogfakultetauZagrebu;Školskaknjiga.

Bektaş,F.,Çoğaltay,N.,Karadağ,E.iAY,Y.(2015).SchoolCultureandAcademicAchievementofStudents:AMeta-analysisStudy.Anthropologist,21(3),482-488.

Bingham,C.iSidorkin,A.(Ur.)(2004).NoEducationWithoutRelation.NewYork:PeterLang.Bochno,E. (2018).Schoolcultureasacommongood. Is itpossible?How?PolishJournalof

EducationalStudies,71(1),103-111.Deal, T. E. i Peterson, K. D. (1999). Shaping school culture: The heart of leadership. San

Francisco:Jossey-Bass.Ghanad, A. i Hussin, S. (2019). School Culture and Instructional Leadership: A Comparison

betweenHigh-PerformingandLow-PerformingUrbanSecondarySchools.IndianJournalofPublicHealthResearchandDevelopment,10(1),13-26.

Hargreaves,D.(1995).Schoolculture,schooleffectivenessandschoolimprovement.SchoolEffectivenessandSchoolImprovement,6(1),23-46.

Hargreaves,D.(1999).HelpingPractitionersExploreTheirSchool'sCulture.UJ.Prosser(Ur.),SchoolCulture.London:PaulChapman.

Harris,A.(2002).SchoolImprovement:What'sInItForSchools?London:Routledge.Matanović,I.(2017).Kurikularnareformakaooblikstandardizacijeobrazovanja–pedagoško-

didaktičkarefleksija.Životiškola,63(1),13-27.Milović,S.(Ur.)(2010).Stručnousavršavanjeiprofesionalnirazvoj.Zagreb:Agencijazaodgoj

iobrazovanje.Palekčić,M. (2008).Uspješnost i/ili učinkovitostobrazovanjanastavnika.Odgojne znanosti,

10(2),157-177.Peko,A.iVarga,R.(2017).UrbanSchoolCultureinCroatia:StudentEmpowermentorSpirit

Impoverishment?UW.T.PinkiG.W.Noblit(Ur.),SecondInternationalHandbookofUrbanEducation(str.265-277).Cham,Switzerland:SpringerInternationalPublishingAG.

Peko,A.,Varga,R. iVican,D. (2016).Upravljanjeodgojno-obrazovnomustanovom:Kulturaškole.Zadar:SveučilišteuZadru.

Stoll, L. (1999). SchoolCulture:BlackHoleor FertileGarden for School Improvement?U J.Prosser(Ur.),SchoolCulture.London:PaulChapman.

Sumarni,S.(2009).SchoolCultureandSchoolPerformance.Edukasi,7(3),109-127.Šoljan, N. N. (2007). Taksonomija svjetskih razvoja u obrazovanju: prema (de)konstrukciji

pedagogije.Pedagogijskaistraživanja,4(2),317-339.


330

Valle, J. i Manso, J. (2013). Key competences as a trend in the supranational educationalpoliciesoftheEuropeanUnion.Madrid:MinisteriodeEducación.

Diagnostic Potential of Hargreaves' Model of School Culture

Abstract:Schoolculturereferstoatotalofsharedvaluesexpressedthroughnorms,rituals,expe-ctations,behaviourandeverydaypractices.Therearedifferenttypologiesthatcanbeusedtoassessvariousaspectsof school culture.For thepurposeof thispaper, the typologydevelopedbyHargreaves(1995)wasanalysed.Althoughitwasintroducedovertwode-cadesago,itspotentialhasbeeninsufficientlydiscussedinthereformistdiscourse.ThusthepaperaimsatexploringthepotentialofHargreaves’two-dimensionalmodel(expres-sivedomainandinstrumentaldomain)containingfourtypesofschoolculture:welfaristculture,hothouseculture,survivalistcultureandformalculture.Theresultssuggestthatitrepresentsausefultoolfordiagnosingthecultureofaschool.Despitethefactthatitfailstodetectfineshadesofcultureinaparticularschool,anditspossiblesubcultures,itstillcanserveasthefirststeptowardsreflection-basedsustainable improvements inschoolculture.Keywords:educationalreform,bottom-upapproach,schoolculturetypology,currentver-susoptimalstate,relationalpedagogy

331

RAZVOJ DJEČJE INTELIGENCIJE

Stručnirad UDK:159.95-053.2

KatarinaŠeravićLovrak,DječjivrtićCiciban,VelikaGorica

VelikaGorica,Hrvatska

Sažetak:NakonGardnerova otkrića da ne postoji samo jedna inteligencija otvorila su se pitanjavišestrukeinteligencije.Kadaodrasleosobemogudobroprepoznatipojedinuinteligencijuinaispravanjunačinpribližitidjecivećsmonapolaputauspješnogarazvojadječjeinteli-gencije.Svikojiradesdjecomtrebalibizajedničkipratitirazvojpojedincaidjetetoveinte-rese.Toćemouspjetikrozuvažavanjeipoštivanjesvakogadjetetatakvimkakvojeiraz-vojemdječjeintrizičnemotivacije.Pozitivnooblikovanmozakstvaraboljeuvjetezaiskruudjetetukojamožeprerastiutrajniplamen.Razvojdječjeinteligencijepočinjejošodutrobeizbogtogajevažnaranastimulacija.Nakonporodapočinje“upijanjeˮioblikovanjemozgastjecanjemiskustvaiaktiviranjemneuronakojićepovoljnoutjecatinadjetetovkognitivnirazvoj.Uradućebitiprikazaneaktivnostizapoticanjespoznajnogarazvojadjetetakojesunastaleuneposrednomradusdjecomudječjemvrtiću.Dječji je razvojnajbržidopetegodine,dotadanajlakšeučeinajvišesumotiviranazausvajanjenovihkognitivnihpodata-ka.Ciljjeovogastručnogaradadatipregledrazličitihpristupaurazvojudječjeinteligencijekrozaktivnostiusamomodgojnoobrazovnomradu.Ključneriječi:ranastimulacija,razvojinteligencije,višestrukainteligencija

UVOD

Svakodijetenesvjesnoupija izokoline, to jepreduvjet i temelj za razvoj.Natemeljutoganastajuiprvipokušajikretanja.Usamompromatranjudjetetatrebalobivoditiračunaorazdobljimaposebneosjetljivostisvakogapojedinogadjeteta.Okolinatrebaodgovaratipsihomotoričkomrazvojudjeceiusmjeritisenasamoobrazovanje.Bogatstvoljubaviizdravestimulacijeomogućavajumozgurastiuspješanrazvoj.Po-ticajnoozračje pospješuje razvoj inteligencije i individualnih prednosti. Zbog sveganavedenogdjecitrebapružitiiskustvokojećegaoblikovati.

Razvoj inteligencije zahtjeva suradnju i djelovanje velikoga broja čimbenika,međukojimaobiteljidruštvenasredinaimajuglavnuulogu.Korteks-kognitivnespo-sobnostiinteligencijeneoviseoroditeljskomnasljeđuvećostimulacijiitoodtrećedopetegodineživota.Odroditeljanaslijedimokapacitetrazvoja,aonsenajvišeraz-vijaodtrećedošestegodineživota(Montessori,2003;KotulukpremaJensen,2005).Stimulativnookruženjedoprinosirazvojuvelikogabrojaneuronskihputevaštorezul-tira bogatomneuronskomvezom, a to je presudno za kasnije dostizanje urođenihpotencijala(Rajović,2009).

Katarina Šeravić Lovrak

332

INTELIGENCIJA

Nepostojiopćeprihvaćenadefinicijaštojeinteligencija.Onaovisiotomukakvesuvrijednostiiuvjerenjaosobakojimajenamijenjenotopitanje.Svakakulturaimasvojeshvaćanjeinteligencijekojesemožerazlikovatiiunutarsamekulture.Svakakul-turapojedinedržavepružasvojimgrađanimarazličitufizičkuokolinu,različitaiskustvaimogućnostizarazvojipokazivanjevještina.Zbogsvegatogaisvakakulturaprocje-njujeinteligencijunadrugačijinačin.Unekimsekulturamacijenilogičkozaključivanje,moćuvjeravanja,anekecijenesposobnostdobrogaslušanja.DefinicijainteligencijepoSternbergujesposobnostrješavanjaapstraktnihproblema,dokTermansmatradaje inteligencijasposobnostrazmišljanjauoblikuapstraktnihideja(SternbergpremaGardnerisur.,1999).UpravojeTermanovadefinicijainteligencijeprevladalameđupsiholozimaizZapadnihzemalja(Gardnerisur.,1999).

PIAGETOVA TEORIJA

Piaget jekaomladiznanstvenikradiouParizuu laboratorijuSimona iBinetatvoracatestovainteligencijeuFrancuskoj.UradusaSimonomiBinetomPiagetjeuobraditestovainteligencijedošaodozaključkadajevažnokakojedijeterazmišljalodokjedavaloodgovor(Gardner,KornhaberiWake,1999).Piagetsmatradajeinteli-gencijasvojstvoljudskogarodabaškaoijezik,idajutrebaistraživatikaoidrugasvoj-stva ljudskevrste.U istraživanjimadjecePiaget jepromatrao što rade iupisivaoudnevniktejeiztihbilješkizaključivaonakojinačinsudjecarazmišljala.Nakontogajeizgradio širemodeleoprirodimišljenja i inteligencije (Gardner,Kornhaber iWake,1999).UpromatranjudjecePiagetjesamizmišljaobrojneproblemeizagonetkeiza-davaoihdjeci.Utimdječjimrazmišljanjimapokušavaojeproučavatidječjerazumije-vanje.IzsvojihbrojnihistraživanjaPiagetjerazvioprikazestupnjevarazvojakrozkojadjecaprolaze(Gardner,KornhaberiWake,1999):Senzomotoričkorazdoblje:obuhva-ćaprvedvijegodineživotaiupotrebljavajućisvojeosjetneimotoričkesustavedijeteupoznajefizičkiisocijalnisvijetokosebe.Simboličkorazdobljeipredoperacijskodije-te:Osnovna je značajkaovoga razdoblja egocentričnomišljenje što znači dadijetegledanasvijetisključivoizvlastiteperspektive.Ujednojeisimboličkorazdobljegdjedijetemožeupotrebljavatijedanpredmetkaosimbolzaneštodrugoizkojegaizlazičitavinizsposobnosti.Konkretneoperacije:trajuod7.do11.godine.Inteligencijaseutomrazdobljumanifestirakrozizvođenjementalnihoperacijanadusvojenimzna-njem.Formalneoperacije:Onoštojesvojstvenozaovufazumogućnostjedjetetadaseod-vajaodaktualnihividljivihproblematedamožerješavatiihipotetičkeprobleme.Uovojsufaziiodrasleosobe,stogasuglavnapostignućaovefazehipotetskodeduktiv-nozaključivanjeisustavnorješavanjeproblema.Tojemogućezbograzvojaapstrakt-nogamišljenja(Gardner,KornhaberiWake,1999).


333

GARDNEROVA TEORIJA

HowardGardnerobjasniojeteorijuvišestrukeinteligencije1983.godineuknjizi“Okviriuma:teorijavišestrukihinteligencijaˮ.SamGardnersmatrainteligencijuspo-sobnošću“rješavanjaproblemailioblikovanjaproizvodakojisuvažniuodređenomkulturalnomokruženjuilizajedniciˮ(Gardner,1983premaGardnerisur.,1999).Sampojaminteligencijaneslužizaorganizacijuiopisivanjeljudskihsposobnostinegozaodređivanjenekogaprostorauglavi.UizvornomoblikuvišestrukeinteligencijeGard-nerjeuvidiosedamtakvihinteligencija,alijenapomenuodaihmožebitivišeilimanjeodtoga.Gardneroveinteligencijemogusepodijelitiutriskupine.Uprvojskupininala-zeselogičko-matematičkaijezična,iovesedvijeinteligencijeutradicionalnomobra-zovnomsustavunajviševrjednuju.Udrugojsuskupiniumjetničkeinteligencije:glaz-bena inteligencija, tjelesno-kinestetička inteligencija iprostorna inteligencija.Trećuskupinu inteligencije čini “osobna inteligencijaˮ, interpersonalna i intrapersonalna.OvajeskupinainteligencijeprivuklainajvišepozornostijerprijeGardneranitkoovesposobnostinijeninazivaointeligencijom.

Gardnerjesvojomteorijomproširioshvaćanjeinteligencijegdjeseutjecajnje-goveteorijenajvišeprimijeniouobrazovanju.NakonistraživanjainteligencijaGardnertvrdidasesvinormalniljudimoguslužitisvimvrstamainteligencije,aliimajuodre-đenuinteligencijujačeizraženu,doksudrugeinteligencijeslabijeizražene.

RANA STIMULACIJA

Nakonmnogihistraživanjamozgaznanstvenicisudošlidospoznajedajenajiz-ravnijeinajjačeoblikovanjedjetetovamozgaupravoutrudnoći(DiamondiHopsen,2006;SigeliBryson,2015;VanDykeiFoxpremaJensen,2005).Osnovnidijelovimoz-gaisamogaživčanogasustavabrzorastuipojavljujuseuprvimtjednimaimjesecimanakonzačeća.Majčiniosjećajiutječuna fetus istokao inavikete fizičkookruženjeroditelja.Upravozbogtihspoznajavažnojepromišljatioranojkomunikacijisnerođe-nimdjetetom.Naranirazvojmozgamožemoutjecatipričanjem,dodirivanjem,čita-njempričaislušanjemglazbe.PrimjerranestimulacijeplemejeMaoranaNovomZe-landugdje svakamajkaosmišljava svomdjetetuuspavankukojumupjeva tijekomtrudnoćeiposlijerođenja(Rajović,2012:24).Utomplemenusviimajunevjerojatnorazvijensluh.

Diamond(DiamondiHopson,2006)jeradilaistraživanjenaštakorimasoboga-ćenomokolinom i sa štakorimaupraznomkavezu.Rezultati subilimnogobolji zaštakoreizobogaćeneokolinekojisuimalidebljicerebralnikorteksnegoosiromašeni.Sličnojeisdjecom.Važnojeipoticajnookruženje(DiamondiHopsen,2006;Jensen,2005)ilikakobiMontessorirekla,pripremljenaokolina(Montessori,2003).Promišlje-nimobogaćivanjemokolineutojranojdobimožesepovećatidjetetovuinteligenciju.

Izsvegaovogamožesezaključitidajevažnaranastimulacijaurazvojudjeteta.Raznaosjetilamoramostimuliratinarazličitenačineprilagođenepojedinomosjetilu.


334

Vidserazvijatijekomprvihgodinaživota,najvišeuprvih4do6mjeseci,asnajvećimrastomizmeđu2.i4.mjeseca.Dijeteusvomrazvojuimavišeod30različitihvidnihpodručjaumozgu(područjezaboju,pokrete,kontrastidubinu)tejenužnodadobijerazličitepodražavajućeulaznesignale(Jensen,2005).Vidsemožestimuliratimobili-ma,posterimasjakimijasnimuzorcima,akasnijeisuzorcimaibojama.Vizualnipo-ticajinesmijudolazitiprekosuvremenihmedijakojeroditeljidanaskoriste.

Sluhsemožestimuliratismirujućomglazbom,pjevanjemjošodprenatalnogarazdoblja,raznimzvukovimaizprirodeiliokruženja.Mirissepotičeraznimbočicamasmirisima,parfemimailimirisaizokruženja.

AKTIVNOSTI ZA RAZVOJ POJEDINE INTELIGENCIJE

Ciljjeovogastručnogradaprikazatiaktivnostiinačineradaudječjimvrtićimakojipotičurazvojpojedinevrsteinteligencije.Svakajeinteligencijabitnaivažnojedase na vrijeme prepozna interes kod djeteteta za pojedinu inteligenciju. Ukoliko seistinskipromatraislijedidijete,ubrzoćeseotkritinjegoviprimarniinteresi.Zarazvojinteligencijevažnojeikolikosurazvijenesinapse.Sinapseserazvijajukrozkretanje,adabiseusvakodnevnojigrisinapserazvijalevažnojeuvestivježbezastimulacijufinemotorike,akomodacije,vježberavnoteže,govorairotacije.Kadsvetoimamounekojaktivnosti,sigurnismodasmonadobromputurazvojadječjeinteligencije.

LINGVISTIČKAINTELIGENCIJALingvističkaseinteligencijaodvrtićkedobimožeprimijetitikoddjecekojaviševre-menaprovodeulistanjui“čitanjuˮslikovnicatetražeodrasleosobedaimčitaju.Sti-mulacijaodnajranijedobimogubitislovaodfilca,gipsailibrusnogapapirakojaod-gajateljimogusamiizraditizajednosdjecom.Kodpoticanjalingvističkeinteligencijedjecavole iraznegovornevježbe,slušanjezvučnihknjiga,ritmičkepriče,karticesazadatcimazaneštonapraviti.Djecaimajurazvijenrječnik,volevoditidugeisadržajnerazgovoresodraslima,pričativiceve.Ranopoticanjelingvističkeinteligencijemožesepostići i aktivnostima crtanja slikopriče, kockama za poticanje jezične kreativnosti(eng.storycube)kaoiigramariječnariječ,rješavanjemdječjihkrižaljkiirečenicamasaskrivenimriječima–pronaćiskrivenuriječurečenicama(Maramalospava).

Povezivanjegovoraspokretomdobrajevježbazamozak:tradicionalnejezičneigre,stihoviupokretuprstimaspljeskanjem,idealnisuzapoticanjegovornogarazvo-ja.Najnovijaistraživanjamozgapokazujudajezičneigreistihoviupokretupodražujuživčanisustav(Stöcklin-Meier,2011).Zdravirazvojgovoranastajeuprvimgodinamaživota.Govordjeciomogućujeupoznavanjesebeisvijetaokosebe.

GLAZBENAINTELIGENCIJAUsredištuzaglazbeno izražavanjeredovitosemogu istraživatizvukovirazličitih in-strumenatailisviranjenapojediniminstrumentima.Osimsamihglazbaladjecapoka-


335

zujuintereszarazličitevrsteglazbe,odklasičneglazbe,dječjeglazbe,jazza…Poticanjeove vrste inteligencije može se postići aktivnostima pjevanoga govora, zborskogapjevanja, osmišljavanjem glazbenih priča, posjećivanja koncerata, vizualnim sluša-njem/vođenefantazije.

Glazbajeizvrstanmedijzaizražavanjeemocijaonimakojimajeteškoizrazitiseriječima.Krozglazbenesadržajedjecaradoizražavajuemocije,ranopokazujurazu-mijevanjeupjesmi.Krozglazbusemožepodignutiraspoloženjeilisesmiriti.Dobrobitutjecajaglazbe i razvoj jemašte,djecaviše slušaju,upornija su i strpljivija (MajsecVrbanić,2008).Igreisredstvazapoticanjeglazbeneinteligencijemogusepotaknutipomoćuaktivnosti(premaHappiHapp,2004):tjeloglazbom,igrespromjenamabrzi-nekretanjaipjevanja,igrespromjenamaglasnoćeglasa,zvukailipokreta,igrepam-ćenjaiponavljanjazvučnihipokretnihuzoraka,izmišljanjemelodija,ritmovailiples-nihpokreta.

LOGIČKO-MATEMATIČKAINTELIGENCIJAAktivnostikojeprovodimouranomodgojukakobiosnažiliovuvrstuinteligencijeraz-nasuvaganja,istraživanjatežine,brzine,kosine.Igrezarazvijanjelogičko-matematič-keinteligencijesušah,križić-kružić,mađioničarskitrikovi,znanstvenieksperimentiiproučavanjesvemira.Akodijetevolibrojeveimatematičkekoncepte,uživaurješa-vanjulogičkihproblemaizagonetki,takođersestakvimaktivnostimožedodatnora-ditinarazvojuoveinteligencije.

PROSTORNAINTELIGENCIJAOmiljene igre za razvijanje prostorne inteligencije građenja su s različitim vrstamakocaka,potragezablagomilisvevrstelabirinta.Labirintisuzanimljividjecinapapiri-ma,kartonima,aliponajvišeonikojemoguosobnodoživjetiisudjelovatiunjima.Nazabavanidjecipristupačannačinmožemorazvijatislikovnuinteligencijuistraživanjemsvijetaumjetnostiodlaskomumuzeje,aliiputeminternetskihstranicasvjetskihmu-zeja.Odmalenakoddjecemožemorazvijatiprostornuinteligencijuoptičkimiluzija-ma,poticanjemrazličitogaviđenjasvijetapomoćukaleidoskopa,teleskopa,povećalaimikroskopa,mijenjajućinjihovvizualnidoživljaj.Stakvimaktivnostimaistražujemostvariizvandohvataobičnogavida.Crtanjepopromatranju,crtanjeprostoranaveli-kim papirnatim podlogama, izrada origamia, prirodna glina za modeliranje raznihpredmeta,setovizacrtanjeislikarskisetovizaizražavanje,slaganjeRubikovekocke,samosunekeodaktivnstikojimasemožerazvijatiprostornainteligencija.

TJELESNO-KINESTETIČKAINTELIGENCIJAOnisrazvijenomtjelesno-kinestetičkominteligencijomučeimisletijelom,anjomsekoristeidabiizraziliipokazalisvojevještine.Tjelesnainteligencijaodnosisenamišlje-njeiučenjepokretima,dodirimaikretanjima.Dokserazvijaovavrstainteligencije,istodobnoseusavršavajusvaosjetila,radrukuicijelogatijela,atoznačidaserazvijaikoordinacijatijela.


336

Aktivnosti koje koristimo za razvijanje tjelesno-kinestetičke inteligencije suples,borilačkisportovi,vježbanjejoge,igrepantomime,ranosvladavanjevještinapo-vezanihs ravnotežom(klizanje, rolanje,hodponogostupu,vještinevožnjebicikla),taktilneigredlanovima,stopalimaitijelom.

Živjetiznačigibatise.Djecaučekrozigruipokret.Samokretanjevažnojezarazvoj bilateralne integracije (komunikacija između lijeve i desne polutke mozga).Čestokoddjecedolazidoisključivanjabilateralneintegracijezbogpretjeranogabav-ljenja dvodimenzionalnim aktivnostima (gledanje televizijskoga programa, igranjeigrica,aktivnostikojeuključujuravnepovršine).

INTRAPERSONALNAINTELIGENCIJARazvijanjemosobneinteligencijepovećavajusesamopouzdanje,samokontrolaivjerausamogasebeštodovodidopozitivneslikeosebi.PremaGolemanu(1997)emocio-nalnuinteligencijučinenekognitivnesposobnosti,kompetencijeivještinekojeutječunasposobnostosobedasenosisazahtjevimaipritiscimaokoline.Postojerazninačinizarazvijanjeintrapersonalneinteligencije,anekisuodnjihvježbedisanjaiopuštanja,uređenprostorkudasedjecamogupovućiakožele,razgovorkakoseosjećadijeteupojedinimsituacijama,osobnialbumiliosobnamapadjeteta,crtanjemandale,me-todacrtanjafraktalnihcrteža,prostorzaodlaganjeosobnihstvariisl.

INTERPERSONALNAINTELIGENCIJADjeca s razvijenomdruštvenom inteligencijomsa smiješkomprilazedrugojdjeci tespontanooponašajuigrudjetetakojemuprilaze.Voleseigratismanjomdjecom,bri-nusezanjih,dodajuimdrageigračkedaihrazvesele.Prednostzarazvijanjedruštveneinteligencijemješovitesugrupegdjestarijadjecamogupomagatirazvijatiempatijupremamlađima.Svakodnevneaktivnostizarazvijanjedruštveneinteligencijesudru-ženjesprijateljima,prepoznavanjeipovezivanjeglazbeiglasovasemocijama,imita-tivneigreemocija,vježbeuljudnogaponašanja,istraživanjedrugihkultura,simboličkaigrazaštiteipomaganjateizradaknjigepravilaponašanjascrtežima.

PRIRODNAINTELIGENCIJAOvuinteligencijumožemoprepoznatikoddjecekojauživajubitiuprirodi, istražujusadržajevezanezaživotuprirodi,kopajupozemlji,brinuobiljkama.Iakovećinomdjecavoleživotinje,djecakojaimajurazvijenuprirodnuinteligencijunepokazujuod-bojnostpremakukcima,gujavicama,gusjenicamaidrugimgmazovima.Udječjimvrti-ćimadjeca radokopajupoblatu, istražuju životgujavicakojepokazujuodraslima ipozivajudrugudjecudaihvide.Takvasudjecačestopokretačiiraznihprirodnihpro-jekatausamojodgojnojskupini.Dolazesmnogoinformacijaopojedinimživotinjamaitakozainteresirajudrugudjecuosamomprojektu.Aktivnostikojimasepotičepri-rodna inteligencija su uzgajanje biljki u sobi dnevnoga boravka, recikliranje (papir,plastika,biootpad),izradakućicezaptice,brigazakućneljubimce(ribice,kornjače),


337

hranjenježivotinja,uređivanjecentrazainterakcijusaživotinjama,opskrbljivanjedje-ce časopisima i knjigamaoprirodi, osiguranjeprostora zapedagoškoneoblikovanimaterijalusobidnevnogaboravka(voda,pijesak,zemlja).

ZAKLJUČAK

Većinasedjecerodisodređenimkapacitetom,aonamaodraslimaovisikakoćemorazvijatitajkapacitet.Nesmijemodjecupodcijeniti,punasupotencijalakojegasamo treba na vrijeme prepoznati. Dijete treba promatrati kao cjelovitu osobu, aodgojiobrazovanjenesmijuserazdvojiti.Tomožemojedinoakoprovodimovrijemesdjecomidajemoimokolinupunupoticajagdjemogusamibiratiipokazivatisvojetalenteiinterese.

Važanjeitrenutakkadasesdjecomradepojedineaktivnosti.Ništaneidenasilu.Dijetemorabitiodmornoizainteresirano,aokolinaimjestogdjemujenajugod-nijemorajubitipripremljeni.Osimpripremljenoga,poticajnogaiprijateljskogaokru-ženja,dijetetrebaosjećajslobodebezstrahaodkritike.Svinajboljeučimokadasmosamomotiviranizapojedinoučenjeitadanajboljeiusvajamoodređeneinformacije.

Dječjijerazvojnajbržidopetegodine,dotadadjecanajlakšeučeinajvišesumotiviranazausvajanjenovihkognitivnihpodataka.Kadauzmemouobzirdajedopetegodine života razvijeno50%sinapsi, ado sedmegodine70%sinapsi (Rajović,2012)vidimokolikojevažnoranorazdobljedječjegaodrastanja.Rečenicakojurodi-teljiznajukoristiti“Pustiga/ju, jošsumaliˮustvaripodcjenjujedječjemogućnosti ispoznaje.Djecamogu višenego što semisli o njima samo im trebadati poticaja ipratitiihunjihovimzahtjevima.

LITERATURA

Armstrong,T.(2006).Pametnijistenegoštomislite.Lekenik:Ostvarenjed.o.o.Aros,C.(2015).Inteligencijamogdjetetaotkrijteiunaprijeditetalentekojigačinejedintvenim.

Rijeka:Dušević&Kršovnikd.o.o.Ayres,J.A.(2009).Dijeteisenzornaintegracija.Jastrebarsko:NakladaSlap.Blythe,S.G.(2008).Uravnoteženirazvoj.Lekenik:Ostvarenjed.o.o.Diamond,M.iHopson,J.(2006).Čarobnodrvećeuma.Lekenik:Ostvarenjed.o.o.Doman,G. iDoman, J. (2016).Kakodapovećate inteligenciju svojebebe. Beograd: Laguna

d.o.o.Gardner,H.,Kornhaber,M.L.iWake,K.W.(1999).Inteligencijarazličitagledišta.Jastrebarsko:

NakladaSlap.Goleman,D.(1997).Emocionalnainteligencija.Zagreb:Mozaikknjiga.Hannaford, C. (2007).Pametni pokreti: zašto ne učimo samo glavom. Buševec: Ostvarenje

d.o.o.HappE.iHappR.(2004).Skočizvuk–Glazbomipokretomdocjeloviteličnosti.Zagreb:Domos

HappaH.


338

Jensen,E.(2005).Poučavanjesmozgomnaum.Zagreb:Educa.KubelkaR.,Pelt,R.iVrbanac,D.(2013).Dječjitalenti,otkrijtetalentesvogdjetetapodržavajći

izvornostdječjegučenja.VelikaMlaka:Ostvarenjed.o.o.MajsecVrbanić,V.(2008).Slušamo,pjevamo,plešemo,sviramo.Zagreb:Udrugazapromicanje

različitosti,umjetničkogizražavanja,kreativnostiiedukacijedjeceimladeži.Montessori,M.(2003).Dijete–tajnadjetinjstva.Jastrebarsko:NakladaSlap.Rajović,R.(2009).IQdeteta–brigaroditelja.NoviSad:Abecedad.o.o.Rajović,R.(2012).KakouspešnorazvijatiIQdetetakrozigru.NoviSad:Smartproduction.Siegel,D.J.iBrysonT.P.(2015).Razvojdječjegmozga.Split:Harfad.o.o.Stöcklin-Meier,S.(2011).Rukicamagore,nogicamadolje.Split:Harfad.o.o.Suzuki,S.(2002).Odgojsljubavlju.Zagreb:Centarzaglazbenupodukud.o.o.Zarevski,P.(2000).Strukturaiprirodainteligencije.Jastrebarsko:NakladaSlap.

The Development of Children's Intelligence

Abstract:AfterGardner’sdiscoverythatthere isnosuchthingasonlyone intelligence,questionsaboutthemultipleintelligenceopenedup.Whenanadultisabletoproperlyrecogniseacertaintypeofintelligenceandaccordinglyintroduceittoachildwearehalfwaythroughthesuccessfulchild’sintelligencedevelopment.Intelligencedevelopmentinchildrenisanindividual jobofeveryadultworkingandspendingtimewithchildren.Parentstogetherwithprofessionalsworkingwithchildrenshouldbeobservingdevelopmentofanindividualchildandhisinterests.Wewilldothisbyappreciatingandrespectingeachchildasitisandwith the development of child's intrinsicmotivation. A positively shaped brain createsbetterconditionsforignitingasparkinchild,whichcanwithtimeturnintoapermanentflame.Thedevelopmentofthechild'sintelligencestartsinthewomb,andthereforeearlystimulationisextremelyimportant.Afterdelivery,the“absorption”andbrainshapingbe-gins by gaining experience and activating neurons that will favorably affect the child'scognitivedevelopment.Inthepaper,theactivitiesthatstimulatethechild'scognitivede-velopmentwillbedescribed,whichwerecreatedintheimmediateworkwithchildreninkindergarten.Children'sdevelopmentisgreatestuptothefifthyear,andinthatperiodtheir learning is theeasiest, and theirmotivation toadoptnewcognitivedata isat thehighestpeak.Wemustnotunderestimatethechildren,theyarefullofpotentialthatweneedtorecognizeontimeandprovidethemwithfavorableinfluencefromtheimmediateenvironment.Theaimofthispaperistogiveanoverviewofdifferentapproachestothedevelopmentofchildintelligencethroughactivitiesintheeducationalworkitself.Keywords:earlystimulation,intelligencedevelopment,multipleintelligence

339

PITANJE U NASTAVI: UDŽBENICI ZA NASTAVU HRVATSKOGA JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Prethodnopriopćenje UDK:373.5(075.3)

dr.sc.AntonijaHuljev,poslijedoktorandSveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijeku


Sažetak:Radpolaziodpretpostavkedaknjiževnostpospješujeodgojisocijalizacijupojedincauokvi-ruobiteljiidruštva,ugrađivanjevrijednostiistavovauosobnostsvakogapojedincateupu-ćujenadidaktičkuzadaćuknjiževnostiirazličitemogućnostipristupaknjiževnomdjelu.Zapotrebe rada analizirana je zastupljenost ulomaka romana i bajki IvaneBrlić-Mažuranić(1873.–1938.)u29udžbenikazanastavuhrvatskogajezikaiknjiževnostiusrednjimstru-kovnimškolama,odtoga18udžbenikazačetverogodišnjestrukovneškole,9udžbenikazatrogodišnjestrukovneškolete2udžbenikazamedicinskeškole.Sobziromnazastupljenostknjiževnihulomakauudžbenicimaanaliziranasuipitanjasobziromnasamitekst.Zastup-ljenasupitanjapotomkategoriziranapremaSandersovoj revizijiBloomovetaksonomijekognitivnihipsihomotornihciljevaučenjateseodređujukaodoslovna,aplikacijska,sinte-tička,analitička,evaluacijska,interpretacijskatetranslacijskapitanjakakobisedobiouviduzastupljenostudžbeničkihpitanjapremanjihovojvrsti.Ključneriječi:odgojnevrijednosti,pitanjeunastavi,srednjastrukovnaškola,udžbenik

UVOD

Suvremenujenastavu,bezobziranatehnološkadostignuća,gotovonemogućezamislitibezudžbenika.Udžbenik jemedijski izvor,nastavnosredstvo,kojeuvelikeutječe na izvođenje i kvalitetu odgojno-obrazovnoga procesa bez obzira na to okojemujenastavnompredmeturiječ.“Udžbenicisuosobitovažniizvoriznanjajersuizravnonamijenjeninastavnomprocesu ipisani sumetodičkimdiskursomˮ (Bežen,2008: 358).UnastavnompredmetuHrvatskoga jezika i književnosti zastupljene sudvijevrsteudžbenika–udžbenikzanastavuknjiževnosti,tzv.čitanka,teudžbenikzanastavujezikaiizražavanja.UlazakRepublikeHrvatskeusustavslobodnogatržišnogagospodarstvaodraziose inaautore i izdavačeudžbenika teseod1995.godinezasvakinastavnipredmetobjavljujeivišeudžbenika.Učiteljisutikoji imajuzakonskopravosvakeškolskegodinebiratiudžbenikekojećekoristitiunastavisvogapredmeta,aautoriudžbenikasvakegodinemoguprijavljivatinoveudžbenikekojeocjenjujemje-rodavno povjerenstvo, a potom odobravaministarMinistarstva znanosti i obrazo-vanjakojepopisodobrenihudžbenikaobjavljujeukataloguudžbenikazasvakuškol-skugodinu,(Bežen,2008).DanasseuškolamauRepubliciHrvatskojdajevelikavaž-

Antonija Huljev

340

nostrazvojuvrijednostidefiniranihUstavomRepublikeHrvatskeistrategijomnjezinarazvojaštojeosobitovidljivoizZakonaoosnovnomškolstvuteizPlanaiprogramazaosnovne škole kao i iz brojnih osnovnoškolskim programa kojima je cilj afirmacijapozitivnih,općeljudskihvrijednosti–tolerancije,miraiprihvaćanja(Mrnjaus,2007).

Izbor jeudžbenika iznimnovažan jer je, izmeđuostaloga, i sadržajni izvor zadiferenciranostiobogaćivanjekurikuluma.Udžbenikjeitemeljnoodgojno-obrazovnosredstvonacionalnevrijednostikojesekoristiuškolikaonajorganiziranijemoblikuobrazovanja. Nacionalna obrazovna politika postavlja znanje kao društvenu vrijed-nost,aznanje,kaozbrojčinjenica,generalizacijaipojmovatezbrojsposobnostiista-vovaproizlaziizspojanacionalnihkulturnihvrijednostiisinternacionalnim,svjetskimcivilizacijskimikulturnimvrijednostima,napominjeŽužul(2007).Stogase iuovomraduudžbenikpromatrakaosredstvoiizbor,pokretačigraditeljobrazovnogprogra-ma,promicateljvrijednosti“ičuvarnacionalnogidentiteta,medijinterkulturalneko-munikacije,kojislijedećikurikulumpotičenjegovumijenuˮ(Žužul,2007:422).

KNJIŽEVNOST I ODGOJNE VRIJEDNOSTI

Oodgojnomsuutjecajuknjiževnostipromišljalimnogifilozofiiknjiževnicikojisu svojepedagoške stavoveutkaliu svojadjela. Jedan jeodprimjera,primjerice, iromanEmililioodgoju(1762.)Jean-JacquesaRousseaua.Romanjepoobjavljivanjuizazvaoosudu tadašnjihpolitičkihvlastipaga jepariški sud javnoosudio,a sam jeautorbioprisiljennapustitizemljuisklonitise,prvotnouŠvicarsku,apotomiuLon-don.Naime,činjenicajedaknjiževnostmožeimatiutisaknasvogačitatelja,aposlje-dično,inadruštvo.Kaoiromani,ibajkesuneizostavandioodrastanjasvakogadjetetabezobziranatookakvojjevrstibajkeriječ.Bajkase,osimkaovrstaknjiževnogadjela,može promatrati i kao odgojno sredstvo kojim roditelji posreduju i interiorizirajudruštvenezahtjeveudjetetovoponašanje(Biti,1981).Roditeljinatajnačinimajuulo-gupripovjedačakojizadovoljavadjetetovupotrebuspoznavanjasvijetaokosebe,aIvanaBrlić-Mažuranić(1874.–1938.) ipočinjepisatiprvenstvenozavlastitudjecu,akasnijeizatuđučimejenamjernoisvjesnomedijknjiževnostiupotrijebilakaopeda-goškosredstvovažnouoblikovanjuodgojnihvrijednostikojedijeteusvaja.Iščitavajućiosobna pisma Ivane Brlić-Mažuranić te dostupnu književno-povijesnu recepciju oautoričinimdjelimamožeseposrednozaključitidasuodgojnevrijednostiiskazaneubajkamairomanimadijelomiautoričinainterioriziranasustavaodgojnihvrijednosti.Odgojnevrijednostideterminiraneupromatranomkorpusuopćesuljudske,univer-zalnevrijednosti,ačitavasedjelapoputprimjerice“Pričaizdavnineˮmogučitatiikaokršćanski podtekst kojemu je cilj odgojno djelovati na čitatelja u smislu usvajanjapoželjnihživotnihvrijednosti

Budućidajeudžbenik(i)pronositeljtemeljnih,odgojnihvrijednostipojedinogadruštva,uovomsuraduanalizomobuhvaćenizastupljeniulomci izknjiževnihdjelaIvaneBrlić-Mažuranić,najprevođenijehrvatskespisateljicezadjecukojanosiiatribut


341

hrvatskogaAndersena,učitankamapremaPopisuudžbenikaipripadajućihdopunskihnastavnihsredstavazaškolskugodinu2014./2015.Uradusepolaziodpretpostavkedasuknjiževniulomci tikoji imajuperformativno,odgojno,djelovanjenačitatelja.KnjiževnadjelaIvaneBrlić-Mažuranićobilujuodgojnimvrijednostima(Huljev,2018a;Huljev,2018b)paseprisutnostknjiževnihulomakaoveautoricepokazujuprimjereni-makadajeriječonjihovojzastupljenostiučitankama. Istotako,polaznajepretpo-stavkaradauskladusprijašnjimistraživanjima(ZelinaiZelinova,1994;Steele,Mere-dithiTemple,1998premaPekoiPintarić,1999)kojapokazujudaunastaviprevlada-vajudoslovnapitanja.Budućidasetakvim,doslovnim,pitanjimanepropitujetekstuvrijednosnomsmislujernemausmjeravanjanarazumijevanjetekstaidubljetekstov-nestrukture,takvapitanjaodučenikanezahtijevajudivergentnoikritičkomišljenje.Stoga se radu se prema zastupljenosti detektiranih ulomaka, analiziraju i pitanja sobzirom na tekst. Zastupljena se pitanja kategoriziraju prema Sandersovoj revizijiBloomovetaksonomijekognitivnihipsihomotornihciljevaučenjateseodređujukaodoslovna,aplikacijska,sintetička,analitička,evaluacijska,interpretacijskatetransla-cijskapitanja.

Kreativnojemišljenjenajvišarazinamišljenja,auodgojno-obrazovnomproce-suimavišestrukuvažnostukojojseogledaiprimjenjivanjepitanjaizadatakakojimasepotičekritičkomišljenje.Važnostjetakvihpitanjaneupitnajerodučenikaiziskujutraženjerješenjapostojećihproblemskihsituacijailiredefiniranjapostojeće,apritomih sepotičena smisleno i iskustvompovezanoučenje (Koludrović,2010)pau tomsmisluvaljasagledatiiudžbeničkapitanja.

PripovjednodjeloIvaneBrlić-Mažuranićpokazujeobuhvatnostpedagoške,od-nosnodidaktičko-metodičkekomponente.Odabranikorpusautoriceobuhvatiojeobaautoričinaromana(“ČudnovatezgodešegrtaHlapićaˮ,“JašaDalmatin,potkraljGu-džerataˮ), cjelovitu zbirku bajki “Priče iz davnineˮ (“Kako je Potjeh tražio istinuˮ,“RibarPalunkoinjegovaženaˮ,“Regočˮ,“ŠumaStriborovaˮ,“BratacJaglenacisestri-caRutvicaˮ,“LutonjicaToporko idevetžupančićaˮ,“Suncedjever iNevaNevičicaˮ,“Jagorˮ) te sedambajkiobjavljenihučasopisima ibajkeneobjavljenezaautoričinaživota(“PričaogoropadnomMiliišestoriciptićarodovića,“Zlatnapticaidijeteubo-garskoˮ,“TrgovacNavˮ,“PričaoZorkuBistrozorkomioSrećiˮ,“PričaosultanuAbda-liˮ,“ZaštoserodilabijednaLerainjezinosiročeˮ,“Djevojčicainemanˮ).CiljjeradabiodeterminiratiupromatranojudžbeničkojgrađizastupljenostknjiževnihulomakaIvaneBrlić-Mažuranić.


Istraživanjejeobuhvatilo29udžbenikazanastavuhrvatskogajezikaiknjižev-nostiusrednjimstrukovnimškolama,odtoga18udžbenikazačetverogodišnjestru-kovneškole,9udžbenikazatrogodišnjestrukovneškolete2udžbenikazamedicinskeškole.

Antonija Huljev

342

UDŽBENICIZAČETVEROGODIŠNJESTRUKOVNEŠKOLEIstraživanjemzastupljenostiromanaibajkiIvaneBrlić-Mažuranićuudžbeničkojgrađizanastavuhrvatskoga jezika i književnosti u četverogodišnjim strukovnim školamaobuhvaćenoje18udžbenika,arezultatisuprikazaniTablicom1.

Tablica1. RomaniibajkeIvaneBrlić-Mažuranićuudžbeničkojgrađizahrvatskijezik

iknjiževnostučetverogodišnjimstrukovnimškolama.

RazredBroj

propisanihudžbenika

ZastupljenostromanaibajkiIvaneBrlić-Mažuranić

OstalitekstoviIvaneBrlić-Mažuranić

1. 4 da(2udžbenika):-bajka“Regočˮ:•čitanka:SnježanaZrinjan,“Književnost1:čitankaza1.razredčetverogodišnjihstrukovnihškolaˮ.-bajka“KakojePotjehtražioistinuˮ:•čitanka:MarijaĆurić,SanjaDužević-Šepac,ŽarkoGazzari,DavorkaHorvatek-Modrić,RužaKrižan-Sirovica,“Čitanka1:čitankauprvomrazredučetverogodišnjesrednjestrukovneškoleˮ.

da:-umjetničkaproza“Slušajtehrvatskuriječˮ:•čitanka:DragutinRosandić,“Hrvatskijezikiknjiževnost1:udžbenikza1.razredčetverogodišnjihstrukovnihtehničkihškolaˮ.

2. 4 ne ne3. 5 ne ne4. 5 ne ne

UKUPNOUDŽBENIKA:

18 2 1

Izpriloženejetablicevidljivodasuuanaliziranimudžbenicimaprisutnasvega

triautoričinatekstautrimarazličitimudžbenicima,aodtogasamodvapripadajućatraženomkorpusu.Bajka“Regočˮtebajka“KakojePotjehtražioistinuˮjedinesubaj-kezastupljeneudvamarazličitimudžbenicimaza1.razredčetverogodišnjestrukovneškole.Uostalih16udžbenikanemanijednogaromanai/ilibajkeautorice.Izvankor-pusa romana i bajki pronađen je samo jedan tekst autorice, i to kraće umjetničkoproznodjelo“Slušajtehrvatskuriječˮ,međutim,važnojespomenuti,tekstjeuudžbe-nikuprisutankaouvodunastavnujedinicu“Književnodjelo–jezičnaumjetnina,knji-ževnost–umjetnostriječiˮteseautorudžbenikaniujednomdijeluneosvrćenadani


343

tekst.Njegovoseznačenjeivažnostnepropitujunitiuknjiževnomnitiuvrijednosnomsmislu.Izpriloženogaimamojasanuviddaseu88postoudžbenikazačetverogodišnjestrukovneškolenepronalazebajkei/iliromaniIvaneBrlić-Mažuranić,ačak83postoudžbenikanasvojimstranicamaneispisujenitijedantekstautorice,bezobziranatookojojseknjiževnojvrstiradi.Prematome,možesezaključitiizuzetnoniskazastup-ljenostromanai/ilibajkiIvaneBrlić-Mažuranićupripadajućimudžbenicimazanastavuhrvatskogajezikaiknjiževnostizačetverogodišnjestrukovneškole.Udvamanastav-nimudžbenicimaukojimasuprisutnebajkeIvaneBrlić-Mažuranićnalazise19nastav-nih pitanja koja se odnose izravno na razumijevanje teksta. Rezultati su prikazaniTablicom2.

Tablica2. Udžbenička pitanja u nastavi hrvatskoga jezika i književnosti u

četverogodišnjimstrukovnimškolama.

Razred Zastupljenapitanja1. doslovna=5

analitička=5translacijska=3evaluacijska=3

interpretacijska=2aplikacijska=1

2. -3. -4. -

UKUPNOPITANJA: 19

PremadostupnimpodatcimaizTablice2uočavamodasunajzastupljenijadoslovna(5/26,32)ianalitičkapitanja(5/26,32),aslijedetranslacijska,evaluacijska,interpreta-cijskaijednoaplikacijskopitanje.Također,uočavamoneprisutnostsintetičkihpitanja.SobziromnatodasubajkeIvaneBrlić-Mažuranićzastupljeneusamodvamaudžbe-nicima,ukupanbrojpitanjakojiseodnosenarazumijevanjetekstaiznimnojenizak,svega19.Ukolikoseisključeidoslovnapitanjakaopitanjanajnižerazinerazumijeva-nja,svegaje14pitanjavišegaredazastupljenoudvamaudžbenicima.Ovakvipodatcisvjedoče o nedostatnosti promišljanja višega reda, dubljega razumijevanja teksta irazvijanjakritičkogamišljenja.

UDŽBENICIZATROGODIŠNJESTRUKOVNEŠKOLEIstraživanjemzastupljenostiromanaibajkiIvaneBrlić-Mažuranićuudžbeničkojgrađizanastavuhrvatskoga jezika iknjiževnostiutrogodišnjimstrukovnimškolamaobu-hvaćenoje9udžbenika,arezultatisuprikazaniTablicom3.

Antonija Huljev

344

Tablica3. RomaniibajkeIvaneBrlić-Mažuranićuudžbeničkojgrađizahrvatskijezikiknjiževnostutrogodišnjimstrukovnimškolama.

RazredBroj

propisanihudžbenika

ZastupljenostromanaibajkiIvaneBrlić-Mažuranić

OstalitekstoviIvaneBrlić-Mažuranić

1. 3 da(3udžbenika):-bajka“Regočˮ:•čitanke(3):1.DragicaDujmović-Markusi,TanjaŠpanjić,“Čitanka1:udžbenikhrvatskogajezikazaprvirazredtrogodišnjihstrukovnihškolaˮ,2.SnježanaZbukvić-Ožbolt,SnježanaZrinjan,“Čitanka1:udžbenikza1.razredtrogodišnihstrukovnihškolaˮ,3.AndrejaJurekovićPerković,MarijaMatković,“Hrvatskijezikiknjiževnost1:integriraniudžbenikhrvatskogjezikaiknjiževnostiuprvomrazredutrogodišnjestukovneškoleˮ.

ne

2. 3 ne -3. 3 ne -

UKUPNOUDŽBENIKA:

9 3 0

Izpriloženejetablicevidljivodajeuanaliziranimudžbenicimazastupljenostautoriči-nihtekstovaprisutnautrimaudžbenicimazanastavuuprvomrazredusrednješkole.U svim trima udžbenicima prisutna je samo bajka “Regočˮ. Ostalih tekstova IvaneBrlić-Mažuranićnemanitiujednomudžbenikuzanastavuhrvatskogajezikaiknjižev-nostiudrugomitrećemrazredu.Dakle,učeniciseusrednjimstrukovnimškolamasknjiževnimradomIvaneBrlić-Mažuranićsrećusamouprvomrazredu, itonarazinisamojednebajke–“Regočˮ.

U trimanastavnimudžbenicimaukojima jeprisutnabajka“Regočˮnalazi seukupno48nastavnihpitanjakojaseodnoseizravnonarazumijevanjeteksta.RezultatisuprikazaniTablicom4.


345

Tablica4. Udžbeničkapitanjaunastavihrvatskogajezikaiknjiževnostiutrogodišnjimstrukovnimškolama.

Razred Zastupljenapitanja1. doslovna=20

evaluacijska=12analitička=8

translacijska=3aplikacijska=3

interpretacijska=22. -3. -

UKUPNOPITANJA: 48

PremapodatcimaizTablice4uočavamodasunajzastupljenijadoslovnapitanja

(20/41,67).Sljedećanajbrojnijakategorijapitanjajesuevaluacijskapitanja(12/25),aslijedeanalitička(8/16,67),translacijska(3/6,25)iaplikacijska(3/6,25)teinterpreta-cijskapitanja(2/4,17).Kaoiuprethodnojtablicipitanja(Tablica2),uočavamonepri-sutnost sintetičkihpitanja.Ukupan je broj pitanja koji seodnosena razumijevanjeteksta48,dakle,svegaje28pitanjavišegaredauukupnotrimaškolskimudžbenicima.

UDŽBENICIZAMEDICINSKEŠKOLEZapotreberadapremaanaliziranasuidvaudžbenikazanastavuhrvatskogajezikaiknjiževnostiusrednjimmedicinskimškolama.Obasuudžbenikaistihautora(Dubrav-kaBouša,MarijaGazzari i ŽarkoGazzari) za prvi i drugi razred srednjemedicinskeškole.

Uudžbenikuzaprvirazrednalaziseulomakizbajke“KakojePotjehtražioisti-nuˮ dok se u udžbeniku za drugi razred ne nalaze tekstovi Ivane Brlić-Mažuranić.Dakle,udvamaudžbenicimazamedicinskeškolenalazisesamojedantekstovniulo-makautorice.

S obziromna zastupljeni tekst detektirano je šest pitanja koja seodnosenaizravnorazumijevanjeteksta–odtogatridoslovnapitanja,dvaevaluacijskatejednoanalitičkopitanje.Nenalazesesintetička,interpretacijska,aplikacijskatetranslacijskapitanja.

Iznavedenogasemožezaključitidajeupropisanimudžbenicimazamedicinskeškole izrazito niska zastupljenost tekstova Ivane Brlić-Mažuranić uz prevladavajućadoslovnapitanja,teopćenito,izrazitoniskuzastupljenostvrijednosnogapropitivanjadanogateksta.

Antonija Huljev

346

ZAKLJUČAK

KakojeuRepubliciHrvatskojnasnaziKurikularnareformateeksperimentalniprogram“Školazaživotˮovakvaisličnaistraživanjaiduuprilogtezidasemetodičkipristupiuudžbenicimamorajumijenjatiiprilagođavatiukolikoseželeispunitiglavniciljevieksperimentalnogaprograma,kojiučenikenastojipripremitizasvijetznanjaiživottijekomkojegaćesemoratikontinuiranoprilagođavatinovimprilikama,atosupovećanje kompetencija učenika u rješavanju problema te povećanje zadovoljstvaučenikauškoliimotivacijanjihovihučiteljainastavnika(Školazaživot,2019).Kakorješavanjeproblemskihsituacijaiziskujedivergentnomišljenjeipostavljenapitanjaunastavi,odsamogapočetkaodgojno-obrazovnogaprocesa,morajubitiprvenstvenoaplikacijska,evalucijskaidrugapitanjavišegaredakojaćepoticativišekognitivnepro-cese i operacije kod učenika, aktivno učenje te tražiti razumijevanje. Pritom se nesmijezanemaritiivažnostčinjeničnihpitanjakojatakođerimajuodređenuvažnostuprocesuovladavanjačinjenicamabitnimzadonošenjezaključaka,nonjihovaseapso-lutna prevladavajuća zastupljenost u promatranoj udžbeničkoj građi svakakomorapreispitati.Udžbeničkaanalizauradupokazujedaseučak88postoudžbenikazače-tverogodišnjestrukovneškolenepronalazebajkei/iliromaniIvaneBrlić-Mažuranić.Također, čak83postoudžbenikana svojimstranicamane ispisujeniti jedan jedinitekstautorice,bezobziranatookojojseknjiževnojvrstiradi.Unutarpromatranogakorpusaosimbajki izzbirke“Priče izdavnineˮteromana“ČudnovatezgodešegrtaHlapićaˮnepronalazisenitijedandrugiulomakizknjiževnogaopusaautorice.Najza-stupljenijajebajka“Regočˮdokroman“JašaDalmatin,potkraljGudžerataˮostajepot-punonepoznat,kaoibajkeobjavljeneuperiodiciinakonautoričinaživota,srednjo-školskojstrukovnojučeničkojpopulaciji.

Uradujeizvršenaanalizazastupljenostiromanaibajkinajprevođenijehrvatskespisateljicezadjecu,IvaneBrlić-Mažuranić,jersuupravonjezinaknjiževnadjelakul-turno nacionalno dobro te obiluju odgojnim vrijednostima. Mada pojedini autorismještajuknjiževnadjelaIvaneBrlić-Mažuranićukanondječjeknjiževnostinavodećipritomda“gotovonemačitankebezulomkaromanaMarkaTwaina,IvaneBrlić-Ma-žuranićiliIvanaKušanaˮ(Marušić,2011:74),istraživanjezapotreberadapokazalojesuprotno.Premasvemusenavedenommožezaključiti izuzetnoniskazastupljenostromanai/ilibajkiIvaneBrlić-Mažuranićupripadajućimudžbenicimazanastavuhrvat-skogajezikaiknjiževnostizačetverogodišnjestrukovneškole.Dobivenirezultatiana-lizeudžbeničkegrađenameću,prijesvega,pitanjevrjednovanjaknjiževnostinajpo-znatijehrvatskedječjespisateljiceunastavihrvatskogajezikaiknjiževnostikaopro-micatelja odgojne uloge uopće. Ionako slabo zastupljena u školskim udžbenicima,njezinaseknjiževnadjelavrijednosnorijetkopropitujutenatajnačinovajradpružaimogućnostnovihistraživanjaukontekstusuvremenihkurikularnihreformskihpitanja,aliinovemogućnostiiizazovebudućimautorimaudžbeničkegrađeteistraživačimaknjiževnogaopusaIvaneBrlić-Mažuranić.


347

LITERATURA

IZVORIBouša,D.,Gazzari,M.iGazzari,Ž.(2014).Hrvatskijezikiknjiževnost1:integriraniudžbenikza

1.razredsrednjemedicinskeškole.Zagreb:Školskaknjiga.Bouša,D.,Gazzari,M.iGazzari,Ž.(2014).Hrvatskijezikiknjiževnost2:integriraniudžbenikza

2.razredsrednjemedicinskeškole.Zagreb:Školskaknjiga.Brkašić,B.,Potnar-Matković,G. iŠpanjić,T. (2011).Čitanka2:čitankahrvatskoga jezikaza

drugirazredtrogodišnjihstrukovnihškola.Zagreb:Profil.Čubrić,M.iDužević-Šepac,S.(2014).Čitanka4:čitankaučetvrtomrazredučetverogodišnje

srednjestrukovneškole.Zagreb:Školskaknjiga.Čubrić, M., Dužević-Šepac, S., Gazzari, Ž., Horvatek-Modrić, D. i Križan-Sirovica, R. (2014).

Čitanka 1: čitanka u prvom razredu četverogodišnje srednje strukovne škole. Zagreb:Školskaknjiga.

Čubrić,M. iGazzari,Ž. (2014).Čitanka3: čitankau trećemrazredučetverogodišnje srednjestrukovneškole.Zagreb:Školskaknjiga.

Čubrić, M., Horvatek-Modrić, D. i Križan-Sirovica, R. (2014). Čitanka 2: čitanka u drugomrazredučetverogodišnjesrednjestrukovneškole.Zagreb:Školskaknjiga.

Dujmović-Markusi,D.iŠpanjić,T.(2009).Čitanka1:udžbenikhrvatskogajezikazaprvirazredtrogodišnjihstrukovnihškola.Zagreb:Profil.

Hudeček, L., Mesić, B., Mihaljević,M. i Pilić, J. (2003).Hrvatski jezik, jezično izražavanje iknjiževnost4:udžbenikza4.razredčetverogodišnjihstrukovnihškola.Zagreb:Profil.

JurekovićPerković,A.iMatković,M.(2014).Hrvatskijezikiknjiževnost1:integriraniudžbenikhrvatskogjezikaiknjiževnostiuprvomrazredutrogodišnjesrednjestrukovneškole.Zagreb:Školskaknjiga.

JurekovićPerković,A.iMatković,M.(2014).Hrvatskijezikiknjiževnost2:integriraniudžbenikhrvatskog jezika i književnosti u drugom razredu trogodišnje srednje strukovne škole.Zagreb:Školskaknjiga.

JurekovićPerković,A.iMatković,M.(2014).Hrvatskijezikiknjiževnost3:integriraniudžbenikhrvatskog jezika i književnosti u trećem razredu trogodišnje srednje strukovne škole.Zagreb:Školskaknjiga.

Prepelić-Đuričković,V.(2009).Čitanka3:udžbenikhrvatskogajezikazatrećirazredtrogodi-šnjihstrukovnihškola.Zagreb:Profil.

Rosandić,D.(1998).Hrvatskijezikiknjiževnost2:udžbenikza2.razredčetverogodišnjihstru-kovnihtehničkihškola.Zagreb:Školskaknjiga.


Rosandić,D.(2001).Hrvatskijezikiknjiževnost1:udžbenikza1.Razredčetverogodišnjihstru-kovnihtehničkihškola.Zagreb:Školskaknjiga.


Sajko,N.(2014).Hrvatskijezik(Glagolju):čitankaizhrvatskogajezikazačetvrtirazredčetve-rogodišnjihstrukovnihškola.Zagreb:Alfa.

Šego,J.,Vignjević,J.iZnika,M.(2003).Hrvatskijezik,jezičnoizražavanjeiknjiževnost3:udžbe-nikza3.razredčetverogodišnjihstrukovnihškola.Zagreb:Profil.

Antonija Huljev

348

Zbukvić-Ožbolt,S.iZrinjan,S.(2004).Čitanka1:udžbenikza1.razredtrogodišnjihstrukovnihškola.Zagreb:Školskaknjiga.

Zbukvić-Ožbolt,S.iZrinjan,S.(2005).Čitanka3:udžbenikza3.razredtrogodišnjihstrukovnihškola.Zagreb:Školskaknjiga.

Zrinjan,S.(2004).Čitanka2:udžbenikza2.razredtrogodišnjihstrukovnihškola.Zagreb:Škol-skaknjiga.

Zrinjan,S.(2008).Književnost2:čitankaza2.razredčetverogodišnjihstrukovnihškola.Zagreb:Alfa.

Zrinjan,S.(2008).Književnost3:čitankaza3.Razredčetverogodišnjestrukovneškole.Zagreb:Alfa.

Zrinjan,S.(2008).Književnost4:čitankaza4.razredčetverogodišnjestrukovneškole.Zagreb:Alfa.

Zrinjan,S.(2009).Književnost1:čitankaza1.Razredčetverogodišnjihstrukovnihškola.Zagreb:Alfa.

Zrinjan,S.(2014).Hrvatskijezik(Az):čitankaizhrvatskogajezikazaprvirazredčetverogodi-šnjihstrukovnihškola.Zagreb:Alfa.

Zrinjan,S.(2014).Hrvatskijezik(Vjedi):čitankaizhrvatskogajezikazatrećirazredčetverogo-dišnjihstrukovnihškola.Zagreb:Alfa.

Zrinjan,S.iSajko,N.(2014).Hrvatskijezik(Buki):čitankaizhrvatskogajezikazadrugirazredčetverogodišnjihstrukovnihškola.Zagreb:Alfa.

LITERATURABežen,A.(2008).Metodika:znanostopoučavanjunastavnogpredmeta.Epistemologijameto-

dikeuodnosunapedagogiju iedukologiju–sprimjerimaizmetodikehrvatskogajezika.Zagreb:UčiteljskifakultetSveučilištauZagrebu;ProfilInernationald.o.o.

Biti,V.(1981).Bajkaipredaja,povijestipripovijedanje.Zagreb:SveučilišnanakladaLiber.Huljev,A.(2018a).OdgojnevrijednostiuromanuJašaDalmatin,potkraljGudžerataIvaneBrlić-

Mažuranić.Anafora:časopiszaznanostoknjiževnosti,5(2),357-378. doi:10.29162/ANAFORA.v5i2.5

Huljev,A.(2018b).OdgojnevrijednostiuromanimaIvaneBrlić-Mažuranić:udžbeničkaanaliza.UA.Abidović(Ur.),Aktuelniproblemivisokogobrazovanjainauke:Zbornikradovasame-đunarodnog naučnog skupa održanog 13. aprila 2018. Godine; tom III. (str. 339-351).Brčko:EvropskiuniverzitetBrčkodistrikt.

Koludrović,M.iReićErcegovac,I.(2010).Poticanjeučenikanakreativnomišljenjeusuvreme-nojnastavi.Odgojneznanosti,12(2),427-439.

Marušić,P.(2011).Vrjednovanjeknjiževnihtekstovausuvremenimosnovnoškolskimčitanka-ma(teorijskiokvirzavrjednovanječitanki).UI.VodopijaID.Smajić(Ur.),Dijeteijezikdanas–Dijeteitekst,Zbornikradovasmeđunarodnogaznanstvenogaskupa(str.71-85).Osijek:UčiteljskifakultetSveučilištaJosipaJurjaStrossmayerauOsijeku.

Mrnjaus,K.(2007).Odgojzavrijednostiuhrvatskomobrazovnomsustavu–odgojzaHrvatsku21.stoljeća.UV.Previšić,N.ŠoljaniN.Hrvatić(Ur.),Pedagogijapremacjeloživotnomobra-zovanjuidruštvuznanja,svezak2.PrvikongrespedagogaHrvatske,Zagrebod19.do21.rujna2007.(str.442-455).Zagreb:Hrvatskopedagogijskodruštvo.

Peko,A.iPintarić,A.(1999).Uvodudidaktikuhrvatskogajezika.Osijek:Pedagoškifakultet,SveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijeku.


349

Školazaživot (2019).Eksperimentalneškole.Preuzeto1. rujna2019.shttps://skolazazivot.hr/o-projektu/eksperimentalne-skole/

Žužul,A.(2007).Udžbenikunacionalnomkurikulumu.UV.Previšić(Ur.),Kurikulum:teorije,metodologija,sadržaj,kultura(str.413-423).Zagreb:Školskaknjiga;ZavodzapedagogijuFilozofskogfakultetaSveučilištauZagrebu.

Question in Class: Textbooks for Croatian Language and Literature Classes

Abstract:Thepaperisbasedontheassumptionthatliteratureimprovestheupbringingandsociali-zationof an individualwithin the frameworkof family and society, embeds values andattitudesineachindividual’spersonality,andpointstothedidactictaskofliteratureanddifferentoutlooksonliteraryworks.Forthepurposeofthispaper,representationoflite-rarypassagesfromnovelsandfairytalesbyIvanaBrlić-Mažuranić(1873–1938)isanalyzedfrom29textbooksusedinCroatianlanguageandliteratureclassesinvocationalschools.Outofthose,18textbooksareusedinfour-yearvocationalschools,9textbooksareusedinthree-yearvocationalschools,and2textbooksareusedinmedicalschools.Consideringtherepresentationofliterarypassagesintextbooks,questionsarealsoanalyzedaccordingto the text itself. The questions are categorized according to the Sanders’ revision ofBloom’staxonomyofcognitiveandpsychomotordomainsoflearningandaredefinedasliteral,applicative,synthetic,analytical,evaluative,interpretative,andtranslativequesti-onsinordertogaininsightintotherepresentationoftextbookquestionsaccordingtotheirtype.Keywords:educationalvalues,questioninclass,vocationalschool,textbook

350

ZAŠTO VOLIM SVIRATI? INDIVIDUALNI TEČAJ SVIRANJA

KAO IZVANŠKOLSKA AKTIVNOST

Prethodnopriopćenje UDK:371.322.7:78

doc.dr.sc.JasnaŠulentićBegićSveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijekuAkademijazaumjetnostikulturuuOsijeku

Osijek,Hrvatska

doc.dr.sc.AmirBegićSveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijekuAkademijazaumjetnostikulturuuOsijeku

Osijek,Hrvatska

Sažetak:Osimuglazbenojškoli,djecamogunaučitisviratiinstrumentiuraznimcentrima,radioni-cama,udrugama isl.kojinude individualnetečajevesviranjarazličitih instrumenata.Natečajeveseupraviluprimajusviprijavljenipolaznicibezprovođenjaprijamnogaispitako-jimseprovjeravajuglazbenesposobnosti.Tečajevisuprilagođeniučeniku,njegovimspo-sobnostimaiinteresima,manjojilivećojbrzinisvladavanjanastavnihsadržajateglazbenihznanja ivještina.Suvremeneznanstvenespoznajeukazujuna todaglazbeneaktivnosti,posebicesviranje,donosebrojneprednosti:pospješujuučenje,fizičkoipsihičkozdravlje,koordinacijuimotoriku,socijalnevještineisamopouzdanje.Također,sviranjeinstrumentadoprinosiboljojorganizacijivremena,koncentracijiteuspješnomprevladavanjunapetostii stresa.U okviru ovoga radaprovedeno je istraživanje, tj. anketiranjem su obuhvaćenipolazniciCentrazaglazbenupodukuAkorduOsijeku.Ovimseistraživanjemželjelosaznatiuodnosunaispitivanevarijable(spol,dob,duljinasviranja,obiteljskaglazbenatradicija)zbogčegasesudioniciupisujunatečajsviranja,kakoseosjećajudoksvirajuizašto,kojuvrstuglazbenajradijesviraju,smatrajulidasviranjeutječenanjihovusposobnostučenja,koncentraciju,organizacijuvremena,emocije,socijalnevještineisamopouzdanje.Rezulta-tiistraživanjapokazalisukakosusudionicimišljenjadasviranjepozitivnoutječenanjihovekognitivnesposobnostiisocijalnevještine,anaročitonaemocije.Također,različitesocio-demografskevarijableznačajnostatističkiutječunaodabir instrumenta,glazbeneprefe-rencijesudionika,kaoinanjihovestavoveoutjecajusviranjanavlastitekognitivnesposob-nostiisocio-emocionalnevještine.Zaključno,individualnosviranjeinstrumentadoprinosirazvojuglazbenihsposobnostiistjecanjuglazbenogaukusapojedinca,uspješnijemosmi-šljavanjuorganizacijeslobodnogavremenatejekaotakvoprotutežanegativnomutjecajumasovnihmedijanakulturudruštvaucjelini.Ključneriječi:individualnitečaj,izvanškolskaaktivnost,sviranje,stavoviučenika

ZAŠTO VOLIM SVIRATI? INDIVIDUALNI TEČAJ SVIRANJA KAO IZVANŠKOLSKA AKTIVNOST

351

UVOD

Osimuglazbenojškoli,djecamogunaučitisviratiinstrumentiuraznimcentri-ma,radionicama,udrugamaisl.kojinudeindividualnetečajevesviranjarazličitihin-strumenata.Natečajevesviranjaupraviluseprimajusviprijavljenipolaznicibezpro-vođenjaprijamnogaispitakojimseprovjeravajuglazbenesposobnosti,kaoštojetoslučaj pri upisu u glazbene škole. Individualni tečaj organizira se kao individualnanastavakojaje“najboljiinajefikasnijioblikpodučavanja.Tovrijedijednakozanastavuglazbenoginstrumentakaoizasolfeggio,harmoniju,kompozicijuisveostaleglazbenediscipline” (Rojko,2012:274). Individualnanastavapodrazumijeva rad jednogana-stavnikas jednimučenikom,a to jeposebicevažnokodsviranja instrumenta jer jenastava“instrumentaspecifičanoblikučenjakojigotovodanemaanalogijenis je-dnimdrugimpredmetomucijelomeškolskomsustavu.Svladavanjetehnikesviranjainstrumentauglavnom jeprocesstjecanjavještine (ili vještinâ),amanjeznanja (…)processeodvijapremaindividualnimfiziološkimipsihičkimmogućnostimaučenika,anjegovabrzinaiefikasnost–osimotimindividualnopostojećimpretpostavkama–ovisiostvaranjupovoljnihuvjeta…adekvatnojmotivacijiza(dugotrajnoimukotrpno)vježbanje,izboruiprikladnomgraduiranjuglazbenogsadržaja,izborupravemetodeinačinavježbanjaisl.”(Rojko,2012:12).

Individualnitečajevisviranjaprilagođenisuučeniku,njegovimsposobnostimaiinteresima,manjojilivećojbrzinisvladavanjanastavnihsadržajateglazbenihznanjaivještina,odnosnoprimjenjujeseindividualiziranipristupsvakomučeniku.Bitjeindivi-dualiziranogapristupa,kojiproizlaziiznastaveusmjerenenaučenika,daserazličitimdidaktičko-metodičkimpostupcimausmjerenimkzadovoljenjuindividualnihpotrebasvakogaučenikaomogućinjegovrazvojunajvećojmogućojmjeri(Đukić,1995premaBurcar,2010).Unastaviusmjerenojnaučenikaučenikbi“trebaobitiaktivnijiodna-stavnika(ilibarem,jednakoaktivankaonastavnik!).(…)Učeniciželeučiti,aučitiznačibitiaktivan.(…)Unastaviusmjerenojnaučenikanetrebanastavnik–predavačnegonastavnik–mentor,nastavnik–suradnik,nastavnik–organizator”(Matijević,2010:7).Tojeposebicevažnounastavisviranjaukojojučeniktrebabiticijelovrijemeakti-van,tj.svirati.Jedanodciljevanastavenaučitijeučenikakakosamostalnoučitištojeunastavisviranjaizrazitovažno,tj.naučitiučenikakakosamostalnovježbatikodkuće.Naime,principjeradanatečajusviranja,aliisvakedrugenastavesviranja,daučenikskladbekojejesviraosnastavnikom,tj.upoznaotijekomsata,samostalnovježbakodkuće.Nastavuusmjerenunaučenika,patakoinastavusviranja,“obilježavakontinui-ranopružanjepovratnihinformacijaučenikuonjihovunapredovanju,primjenaindi-vidualiziranihnastavnihmaterijalaivremenskafleksibilnost”(Letina,2015:109).

Ciljevisvakenastave,ističeMatijević(2010:8),odnosesenakognitivni,moto-ričkiiafektivnirazvojjeručenik“neučisamoglavom,nego:glavom,rukomisrcem!”Stogadokučimosviratirazvijamorazličitesposobnosti,noujednostječemoznanjaivještine.Naime, istraživanjimaseutvrdilodaseglazbenimobrazovanjemaktivirajurazličita područjamozga u objemamoždanim hemisferama (Nikolić, 2018). Osobavećinomkoristiakcijeiosobitostijednehemisfere,tj.kodvećinejedominantnalijeva

Jasna Šulentić Begić, Amir Begić

352

hemisfera(90%).Unjojsenalazisredištezagovor,logičkorazmišljanjeimatematičkevještine,pisanjeiorganizaciju,dokdesnahemisferapredstavljakreativnustranumo-zga,vizualnuhemisferu,ukojojsenalazesredištakojapodržavajuumjetničkoizraža-vanje,područjazakreativnorazmišljanje,imaginacijuiintuiciju,muzikalnost,snalaže-njeutrodimenzionalnimzadatcimaikoordinaciju(Demarin,2006).Zapercepcijuglaz-bepotrebnajeaktivnostsredištauobjemamoždanimhemisferama.Udesnojhemi-sferismještenasusredištazaton,melodiju,skladnosttonovairitam,dokseulijevomodvijaprocesuiranjebrzihpromjenaufrekvenciji i intenzitetumelodijeigovora.Zapotpunupercepcijuritmanužnesuobjehemisfere.Značajnuuloguufinijojpercepcijiiprocesuiranjuritmaimelodijeimakoračeonogarežnja(Demarin,2006).Također,istraživanja supokazalada tijekomvišegodišnjega sviranjadolazi do reorganizacijefunkcionalnihsredištaukorimozga,kakosredištazapercepcijuglazbetakoimoto-ričkekore.Upijanistajetakopodručjemotoričkekorekojajeodgovornazapokreteprstijuvećenegoudrugihosoba(Demarin,2006).Mišićneaktivnosti,aonesedoga-đajutijekomsviranja,“potičustvaranjeneurotrofinakaošto jedopamin,prirodnihtvari koje potiču rast postojećih živčanih stanica te povećavaju broj novih živčanihstanicaineuronskihvezaumozgu”(Posokhova,2007:8).Kakojedokazanutjecajglaz-benepodukenapromjeneumozgu(Hydeisur.,2009;SchellenbergiWinner,2011premaNikolić,2018:142),možese“govoritiouzročno-posljedičnojveziizmeđuglaz-beneobukeirazvojamozga”(Nikolić,2018:142).Stoganezačuđujekakosuvremeneznanstvenespoznajeukazujunatodaglazbeneaktivnosti,posebicesviranje,donosebrojneprednosti.TakoBradley-Kramer(2017)ističedadosljednobavljenjeglazbomrazvijamemoriju,olakšavausvajanjejezika,poboljšavaprostornoimatematičkouče-njeipružaprednosturješavanjusloženihproblema.Autoricatvrdidapostojiizravnapovezanostizmeđuglazbenogaangažmanaipovećanestopezavršavanjasrednješko-lepačak ipovezanosti izmeđuučenjaglazbe ivećegadohotkapojedinca.Također,učenjeglazbepotičesocijalnoiemocionalnoučenjekojejejednakovažno,akoneinajvažnije, za stjecanjeakademskoga zvanja.Također,autorica smatrakakoglazbapomažeizrazitiiumiritinašeemocije,smiritinasuvremenimastresainevolja,pomoćireguliratirazinuenergijeiuzbuđenja.Ujednotvrdiukolikobisviučeniciimaliprilikuzaglazbenoobrazovanjetadabibilovišeonihkojibitežiliakademskomobrazovanju,alibiliidruštvenoangažiraniji.SličnogasumišljenjaiSchellenbergiWeiss(2013)kojiističudaglazbenapodukaudjetinjstvuimatendencijubitiprediktoruspješnihrezulta-ta u širokom rasponu kognitivnih testova, uključujući testove pamćenja, jezika ivizualno-prostornihsposobnostitedajeglazbenapodukatakođerpozitivnopovezanasopćominteligencijomiškolskimuspjehom.

UTJECAJ SVIRANJA NA NEGLAZBENE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE

SVIRANJEIKOGNITIVNETEPSIHOMOTORIČKESPOSOBNOSTIUčenjeglazbe“uključujedugarazdobljausmjerenepozornosti,svakodnevnovježba-nje,čitanjeglazbenenotacije,pamćenjedugihglazbenihcjelina,učenjeorazličitim


353

glazbenimstrukturama,progresivnoovladavanjetehničkimvještinamaikonvencio-nalnovođenuekspresijuemocijau izvođenju.Takombinacija iskustavamože imatipozitivanutjecaj na kognitivno funkcioniranje, posebno tijekomdjetinjstva kada jemozakuvelikojmjeriplastičaniosjetljivnautjecajsredine”(Schellenberg,2004pre-maNikolić,2018:143).Svejevišeliteraturekojapodupireutjecajglazbenepodukeuranojmladostinaoblikovanjuneglazbenihkognitivnih imotoričkih funkcija (Costa-Giomiisur.,2001;Hoisur.,2003;Schellenberg,2004;Koelschisur.,2005;Penhuneisur.,2005;Schlaugisur.,2005;Fujiokaisur.,2006;Morenoisur.,2011apremaHan-na-PladdyiMackay,2011).Hudziakisur.(2014)utvrdilisudasviranjeinstrumenta,odnosno aktivnost koja podrazumijeva kontrolu i koordinaciju pokreta, očekivanomijenjamotoričkedijelovemozga,nomijenjaidijelovemozgakojisudjelujuuregu-lacijiponašanja.Dokazanojepoboljšanjememorije,pažnje,organizacijeiplaniranjateprocesuiranjaemocija.Najjačidokazglazbenogaprenošenjananeglazbenekogni-tivnefunkcijepotječeizistraživanjautjecajaglazbenepodukenagovorijezik(Louiisur.,2011;Ottisur.,2011;Patel,2011;Shahin,2011premaHanna-PladdyiGajewski,2012).TakojeDegrave(2017)utvrdilakakoučenjujezikaiusvajanjunaglaskaprido-nosikadaseteisteriječipjevajuuodnosunatokadasusamoizgovoreneuritmuilibez ritma. Glazbena poduka utječe na procese svojstvene verbalnim i auditivnimfunkcijama,aliinaprocesekaoštosupozornostiradnasposobnost(HannoniTrainor,2007premaHanna-PladdyiGajewski,2012).Schlaugisur.(2006)ističudaglazbenapodukakoddjecerezultiradugoročnimpoboljšanjemvizualno-prostornih,verbalnihimatematičkihfunkcija.IHallam(2010)smatradaglazbenapodukauranomdjetinj-stvuutječenausvajanjejezikakojejekasnijepovezanospismenosti.Također,ukazujenatodasefinamotorikaudjecepoboljšavasviranjeminstrumentatedaglazbautječenaboljesnalaženjeuprostorukojejejedanodaspekataopćeinteligencijepotrebnihzaučenjematematike.

StrongiMast(2019)istraživanjemsuutvrdilidanakognitivnefunkcijestarijihosobautječeranoglazbenoobrazovanje.Istraživanjepodržavakognitivneprednostiranogaglazbenogaobrazovanjaukasnomživotu,alisamouodabranimkognitivnimfunkcijama,uključujućijezične,radneivizualno-prostorne.Hanna-PladdyiGajewski(2012)takođersuutvrdilidanajmanjedesetgodinasviranjanekogainstrumentautje-čenakognitivnofunkcioniranjestarijihosoba.Name,utvrđenojeda“glazbenici”ima-juboljuneverbalnumemoriju, lakše imenujupredmete idužesuradnosposobniuodnosunaneglazbenike.SličnerezultatedobilisuMansens,DeegiComijs(2017)kojisuutvrdilidajemuziciranje(osobitosviranje)baremjednomudvatjednapovezanosboljompozornosti,epizodnimpamćenjemiradnomsposobnostiosobastarijedobi.Rezultatisugerirajudaaktivnomuziciranje,tj.sviranje,možebitizaštitničimbeniksla-bljenjakognitivnihfunkcija.


354

SVIRANJE I SOCIO-EMOCIONALNE VJEŠTINE

Saarni(1990premaMalkićAličković,2017)smatradasuemocionalnevještinediosocijalnihvještinajersuemocijepokretačisvihsocijalnihinterakcija,tj.socijalneiemocionalnevještinemeđusobnoseprepliću(Goleman,2008premaMalkićAličković,2017).Stogasuemocionalnevještineodpresudnevažnostizadjetetovusposobnostuspostavljanjainterakcijesdrugima(Parke,1994;Saarni,1990;Spence,2003premaMalkićAličković,2017).Istraživanjasupokazaladaglazbeneizvođačkeaktivnostiutje-ču na socijalne i emocionalne vještine pojedinca. Tako je Forrai (1997 prema Tea-chout,2005)provelatrogodišnjelongitudinalnoistraživanjekojejeuspoređivalodje-cuudobiodšestmjesecidotrigodineizloženuvećemilimanjemglazbenomutjecaju.Skupinasvišeglazbenihutjecajapokazalajenapredakuodnosunadruguskupinuunekoliko varijabli, uključujući iniciranje društvenoga kontakta. Jenlink (1993premaTeachout,2005)jeistraživanjemzaključiokakojeglazbeniprogramorganiziranuškolismanjioosjećajotuđenostiučenikaadolescenata,potaknuoindividualnirazvojiosi-gurao bolju povezanost između obiteljskoga doma i škole. Ebie (1998 prema Tea-chout,2005)jeutvrdiodasudjelovanjeuglazbenomansambludajeučenicimaosjećajosobnogapostignuća,odnosnodamožepružitiučenicimaosjećajulogevođeiodgo-vornosti.Devroopino(2012)jeistraživanjepokazalodasviranjeutječenapovećanjerazine samopoštovanja, optimizma, sreće i ustrajnosti. I istraživanje Costa-Giomi(2004)oučincimatrogodišnjegapoučavanjaklaviradjecečetvrtogarazredapokazalojedasviranjeutječenasamopouzdanjenavedenedjece.Djecakojasubilauključenauglazbeneaktivnosti (pjevanje,plesanje, sviranje ritamskimudaraljkama)bila suuvećojmjeri spremnanasuradnju,apri rješavanjuproblemavišesusemeđusobnopomagala(KirchneriTomasello,2010premaNikolić,2018),tj.pokazalasuboljerezul-tatenatestovimaempatijenegodjecabezglazbenogaprograma(Rabinowitch,CrossiBurnard,2013premaNikolić,2018).Također,uistesudjeceuočenipovećanjesvjes-nostiodrugima,boljesocijalnevještine,većesamopouzdanjeunastupimapreddru-gima,lakšeizražavanjeiuspješnijiraduskupinama(Harlandisur.,2000premaNiko-vlić,2018).Glazbautječenaboljeosobnoizražavanjetepotičetoleranciju iprihva-ćanjerazličitosti (Giles1991;Portowitz iBrand2004;Storr1992premaKovačević iBaniček,2014).IHallam(2010)ističedaglazbenapodukakoddjecemožepoboljšatisamopouzdanje,alisamoakodijeteimapozitivnaiskustvatijekomučenja.Toznačidaglazbenapodukamorabitiugodnaiuskladusasposobnostimadjeteta.Poučavanjetrebastvoritiokruženjekojejedovoljnofleksibilnokakobipodržalorazvojkreativno-stiisamoizražavanja.Autoricasmatradabavljenjeglazbommožedoprinijetizdravljuidobrobititijekomčitavogaživotnogavijekaistogaimakorist,kakozapojedinca,takoizadruštvoucjelini.


355


ISTRAŽIVAČKICILJIHIPOTEZACiljjeistraživanjabioutvrditizbogčegasesudioniciupisujunatečajsviranjaiodre-đeniinstrument,kakoseosjećajudoksvirajuizašto,kojuvrstuglazbenajradijesvirajuismatrajulidasviranjeutječenanjihovekognitivnesposobnostitesocijalneiemo-cionalnevještine.Istraživanjejepolaziloodsljedećehipoteze:

Hipoteza: Nepostojistatističkiznačajnarazlikaizmeđupolaznikasobziromnarazli-čitesociodemografskevarijable(spol,dob,duljinasviranja,obiteljskaglaz-benatradicija)uodabirutečajaiinstrumenta,glazbenimpreferencijamaimišljenju o utjecaju sviranja na njihove kognitivne sposobnosti kao i nasocijalneiemocionalnevještine.

UZORAKIPOSTUPAKPRIKUPLJANJAPODATAKAUokviruradaprovedenojeistraživanjenaprigodnomuzorkuuveljači2019.godine,tj.anketiranjemsuobuhvaćenipolaznici(N=30)CentrazaglazbenupodukuAkorduOsijeku.Ukupnoje14muških(46,7%)i16ženskih(53,3%)sudionikaispuniloanketniupitnik.Ovajpodatakgovoridajepodjednakinteresimuškihiženskihpolaznika.Naj-višejenajmlađihpolaznika,ukupno18udobiod7do14godina.Polaznikakojiimajuizmeđu15i25godinajedevet,apolaznikastarijihod25godinajetroje.Sciljempo-štivanjaetikeistraživanja,zapolaznikedo14godinausmenipristanakzasudjelovanjeuistraživanjudaojeroditelj,doksupolaznicistarijiod14godinausmenipristanakdalisamostalno.Svakomsupolaznikuobjašnjenisvrhainačinprovođenjaistraživanjauskladusnjegovomzrelosti.Sobziromnamjestostanovanjanajvećijebrojpolaznika,očekivano,izOsijeka,četveroizVišnjevca,apojedanizJosipovca,Tenje,TvrđaviceiVirovitice(privremenoboravišteuOsijeku).Sudionicisukodkućeispunilianonimnianketni upitnik, a ispunjavanje je trajalo okodesetminuta.Upitnik se sastojao odpitanjaitvrdnjikojimasusehtjeladoznatisociodemografskaobilježjasudionika(spol,dob,duljinasviranja,obiteljskaglazbenatradicija)kaoinjihovamišljenjaopolaženjutečajaiutjecajusviranjananjihovesposobnostiivještine.

STATISTIČKIPOSTUPCIDobiveni podatci obrađeni su kvalitativnom i kvantitativnom analizom. Za obradukvantitativnihpodatakakorištenjehi-kvadrattestzbogutvrđivanjamogućihstatistič-kiznačajnihrazlikaizmeđusudionikasobziromnaispitivanevarijable.KvantitativnipodatciobrađenisuračunalnimprogramomSPSS.

REZULTATIIRASPRAVASviranjegitareodabraloje18polaznika(60%),asviranjeklavira12(40%)polaznika.Sobziromnaodabirinstrumentaspolsepolaznikapokazaovažnimčimbenikomjersehi-kvadrattestomdobilastatističkiznačajnarazlika(p<0.01).Naime,gitarukaoinstru-


356

mentuznačajnovećojmjeribirajumuškipolaznici,aklavirženski.Sobziromnapoda-tak kolikodugopolaznici sviraju, najviše je početnika koji svirajumanjeod godinudana.Možesezaključitikakointereszasviranjesvremenomopada.Mogućisurazloziskladbekojezahtijevajusveviševježbanja,većeobavezeučenikanakonupisausred-njuškoluilifakultet,osnutakvlastitogaglazbenogasastavaislično.RezultatisuvidljiviuTablici1.

Tablica1.Duljinasviranja.

N %manjeodgodine 9 30,001godina 3 10,002godine 4 13,303godine 3 10,004godine 5 16,705godina 3 10,006iviše 3 10,0Ukupno 30 100,0

Odsvih30polaznikačaknjih29navelojedasuupisalitečajsviranjazbogvlastiteželje,a samo je jedan toučinio zbogželje roditelja.Nitkonijekao razlognaveonagovorprijateljakaoninekidrugirazlog.Ovojesvakakopodatakkojiveselisvakoganastav-nikajerjezaočekivatikakosutakviučenicidoistazainteresiranizasviranjeiuztrudćeivježbanjeboljeibrženapredovati.

Nadalje,htjelosedoznatikolikopolaznikadolazi izobiteljiukojimasenetkobaviilisebavioglazbom,akolikoizobiteljikojenemajuglazbenutradiciju.Istibrojpolaznika(N=15)seizjasniopozitivnoiistotolikonjihnegativno.Nadalje,25polaznikanavelojedanjihoviprijateljisviraju.Istodobno,njih18jeistaknulodaprijateljicijenenjihovobavljenjeglazbom.Velikavećinapolaznika,tj.njih24(80%),povremenosvirapredobiteljidoknjih11(36%)svirapredprijateljima,a7(23%)sviraponekaduškoli.Sobziromnadobpolaznikainjihovosviranjepredprijateljimautvrđenajestatističkiznačajnarazlika(p<0,05).Naime,sudioniciudobiod15do25godinauvećojmjerisvirajupredprijateljimanegomlađiistarijipolaznici.Ovajjepodatakočekivanjerjeadolescentimačestostalodomišljenjanjihovihprijateljaiugledameđuvršnjacima.Ovojeuskladusodgovorimasedamsudionika(77,8%)istedobneskupinekojisunapitanjecijeneliprijateljinjihovobavljenjeglazbomodgovorilipozitivno.Zanimljivojeidatrojepolaznikanevolisviratipreddrugimavećsamo“zasvojudušuˮ.

Upitnikom se također htjelo doznati kako se polaznici osjećaju dok sviraju ivježbajukodkuće(Tablica2).


357

Tablica2.Emocijetijekomsviranjakodkuće.

Emocijekodkuće N %zadovoljno 21 70%lijepo 17 56,7%ponosno 17 56,7%sretno 19 63,3%uzbuđeno 8 26,7%opušteno 22 73,3%znatiželjno 5 16,7%zabrinuto 2 6,7%zbunjeno - -uplašeno - -uznemireno 1 3,3%neštodrugo - -

Većinasudionikaodgovorilajedaseosjećazadovoljno,ponosno,sretno,lijepoiopu-šteno,dokjesamojedanodgovoriouznemireno,dvazabrinuto,anijedanzbunjenoiliuplašeno. Pozitivni osjećaji koji prevladavaju u sudionika vjerojatno su posljedicačinjenicedasuupisalitečajsviranjazbogvlastiteželje.Osimtoga,ucentruzapodukunepostojipropisaniprogramkojipolaznicimorajusvladatiuodgovarajućemvremen-skomrazdobljukaonipolaganjezavršnogaispita.Uznemirenostizabrinutostsudio-nicisuobjasnilinedostatkomvremenazavježbanje.Zamoljeniobjasnitisvojeodgo-vorepolaznicisučestonavodilidaihglazbaopušta,dauživajuusviranjuinstrumentaiglazbiopćenito,dasuzadovoljnikadanavježbajunekuskladbuislično.

Nadalje,sudionicisutrebaliodgovoritikakoseosjećajudoksvirajuprednastav-nikom(Tablica3).

Tablica3.Emocijetijekomsviranjaprednastavnikom.

Emocijeprednastavnikom N %zadovoljno 17 56,7%lijepo 15 50,0%ponosno 10 33,3%sretno 11 36,7%uzbuđeno 12 40,0%opušteno 16 53,3%znatiželjno 5 16,7%zabrinuto 3 10,0%zbunjeno 1 3,3%uplašeno 2 6,7%uznemireno 2 6,7%neštodrugo 1 3,3%


358

Najčešćiodgovoribilisuzadovoljno,lijepo,opušteno,ponosno,sretnoiuzbuđenodoksutripolaznikaizjaviladaseosjećajuzabrinuto,dvauznemirenoiuplašeno,ajedanzbunjeno.Jedansudionikdodaojedaseosjećakoncentrirano.Kaorazlogezazado-voljstvonaveli suuživanjeu sviranju, pristupnastavnika, osjećaj zadovoljstva kadausvojenekuskladbuizatoštoseosjećajuugodno.Ozračjenanastaviopuštenojejernemapritiskazavršnogaispitaisvladavanjaodređenogaprograma,aodabirskladbanajčešćejeudogovoruspolaznicimaštosigurnodoprinosipozitivnimemocijama.Sdrugestrane,sudionicikojiseosjećajuzabrinutoiliuznemirenonavelisukaoglavnerazlogetremukojuimajusvirajućipreddrugimosobamaizabrinutostdamoždanećeprednastavnikomuspjetipokazatidasudobrosvladalinekuskladbu.

Unastavkuupitnikaod sudionika sehtjelodoznati koja im jeomiljena vrstaglazbekojusviraju.Ponuđeniodgovoribilisuumjetnička,popularna,dječja,tradicij-skaifilmska.Sudionicisumoglidodativrstuglazbekojanijebilanapopisu.Rezultatikojigovoreopreferencijivrsteglazbesobziromnaspolidobsudionikateodabirin-strumentavidljivisuuTablici4.

Tablica4.Preferencijepremaglazbikojasesvira.

Dobsudionika Spol Instrument UkupnoVrstaglazbe 7-14 15-25 26iviše ž m gitara klavir popularna 16 8 3 14 13 17 10 27umjetnička 5 6 2 9 4 5 8 13tradicijska 2 2 1 4 1 3 2 5filmska 6 2 2 5 5 7 3 10dječja 2 0 2 4 0 2 2 4

IzTablice4.vidljivo jedanajmlađisudionicipreferirajupopularnuglazbu idoneklefilmskuiumjetničku.Polazniciudobiod15do25godinatakođernajviševolesviratipopularnuglazbu,aliuznatnojmjeriiumjetničku.Sobziromnaspol,popularnaifilm-skaglazbapodjednakosupopularneikodženskihimuškihpolaznika.Međutim,ženskisudioniciuvećojmjeripreferirajuumjetničku,tradicijskuidječjuglazbu.Nadalje,gita-ristipreferirajupopularnuifilmskuglazbu,aklaviristiumjetničkuipopularnuglazbu.Sveukupnogledajući,međupolaznicima jenajpopularnijapopularnaglazba(N=27),zatimumjetnička(13)ifilmska(10),aslijedetradicijska(5)idječja(4).Ovakvazainte-resiranostpolaznikazapopularnuglazbu,pretpostavljamo,imavezesglazbomkojomsusvakodnevnookruženi,aliiindividualiziranimpristupompolaznicimaukojemuse,priodabiruskladbakojesesviraju,uvijekuvažavajuinteresipolaznika.Ujedno,13po-laznika(43,3%)svojevoljnoodabireumjetničkuglazbuštopokazujedaistucijene,ačemuje,pretpostavljamo,doprinijelosviranjeucentru.

Također,željelosedoznativolelipolaznicijavnonastupatinakoncertima.Po-lovicasudionikaodgovorilajepotvrdno.Sedamjepolaznikaizjavilodanezna(riječjeopočetnicimakojijošnisuimaliprilikunastupati),apetpolaznikaodgovorilojedaimjesvejedno.Samosutripolaznikaodgovoriladanevolenastupati.


359

Ovimseupitnikom,izmeđuostaloga,htjelodoznatismatrajulisudionicidasvi-ranjeutječenanjihovekognitivnesposobnostiisocio-emocionalnevještine.Sobzi-romnautjecajsviranjananjihovekognitivnesposobnostipolaznicisuseizjasnilinasljedećinačin(Tablica5.):

Tablica5.Mišljenjasudionikaoutjecajusviranjanakognitivnesposobnosti.

Sviranjepomaže: N %svladavanjusadržajapredmetaGK/GUsvladavanjusadržajadrugihpredmetapamćenjuzaključivanjukoncentracijipozornostiorganizacijivremenasamodisciplini

11 36,71 3,38 26,73 10,019 63,311 36,75 16,79 30,0

KaoštomožemovidjetiuTablici5.najvišepolaznika(19)smatradasviranjepomažeboljojkoncentraciji,zatimpozornostiisvladavanjusadržajapredmetaGlazbenakul-tura/Glazbenaumjetnost(11),samodisciplini (9) ipamćenju (8),anajmanjeboljemzaključivanju(3)isvladavanjusadržajadrugihpredmeta(1).Ovojeuskladusrezul-tatimarazličitihistraživanjakojasusebavilautjecajemglazbenenaobrazbenakogni-tivnesposobnostisudionika(StrongiMast,2019;Mansensisur.,2017;Bradley-Kra-mer,2017;Hudziakisur.,2014;Hanna-PladdyiMackay,2011).

Nadalje,sobziromnautjecajsviranjananjihoveemocije,polaznicisuseizjasnilikakoslijedi(Tablica6):

Tablica6.Mišljenjasudionikaoutjecajusviranjanaemocije.

Sviranjepomaže: N %osjećajuzadovoljstvaosjećajupostignućaosjećajusrećeopuštenostiprevladavanjustresa

21 70,017 56,718 60,021 70,016 53,3

IzTablice6.možemovidjetidanajvišesudionika(21)smatradaimsviranjepomažeupostizanjuosjećajazadovoljstva iopuštenosti,zatimsreće (18),osjećajapostignuća(17)iprevladavanjastresa(16).Natpolovičnoslaganjesudionikastvrdnjamadanjiho-vobavljenje glazbompozitivnoutječenaemocijepotvrđeno je i rezultatimanekihdrugihistraživanja(Bradley-Kramer,2017;Devroop,2012).

Inaposljetku,sobziromnautjecajsviranjanarazvojnjihovihsocijalnihvještina,polaznicisuseizjasnilinasljedećinačin(Tablica7):


360

Tablica7.Mišljenjasudionikaoutjecajusviranjanasocijalnevještine.

Sviranjepomaže: N %boljojkomunikacijistrpljivostisamokontroliizražavanjumišljenjasamopouzdanju

4 13,311 36,73 10,05 16,713 43,3

Gotovopolovica(13)sudionika(Tablica7)smatradasviranjedoprinosivećemsamo-pouzdanju,11većojstrpljivosti,peteroizražavanjumišljenja,četveroboljojkomuni-kacijiisvegatrisudionikaboljojsamokontroli.Mogućejedapolaznicinisuudovoljnojmjerisvjesnikakosviranjeutječeinasocijalnevještine,odnosnointerakcijusdrugimaposredstvomkomunikacije,iskazivanjamišljenjaisamokontrole,ačemuupriloggo-vorerezultatirazličitihistraživanja(Nikolić,2018;KovačevićiBaniček,2014;Devroop,2012;Teachout,2005;Costa-Giomi,2004).

Možemozaključitidasupolazniciuvjerenjadasviranjenajvišepomažeemocio-nalnimvještinama(93;62%maksimalnogbroja(150)mogućihodgovora),zatimkog-nitivnimsposobnostima(67;27,9%maksimalnogbroja (240)mogućihodgovora),anajmanjerazvojusocijalnihvještina(36;24%maksimalnogbroja(150)mogućihodgo-vora).Ovaj podatak ne iznenađuje s obziromna to da kod sudionika prevladavajupozitivneemocijetijekomsviranja(Tablice2i3)istogaposljedičnosmatrajudasvira-njenajvišeutječenanjihoveemocije.

Nakrajuupitnikaod sudionika se željelodoznatipostoji li uopćeobrazovnojškolikojupohađaju izvannastavnaaktivnostgrupnoga ili individualnogasviranja in-strumentaipolazelituaktivnostilibijuhtjelipolaziti.Polovicasudionikaizjavilajedaunjihovojškolinemaorganiziraneindividualnenastavesviranja,alibiisturadopoha-đali.Ujednosetrećinaispitanihnaistinačinizjasnilausvezisgrupnomnastavomsvi-ranja.Svegatrisudionikaizjavilasudapolazetakvunastavu.Ovajpodatakgovoridapostojivelikozanimanjezapolaženjeizvannastavneaktivnostisviranja,alidanijeudovoljnojmjerizastupljenauopćeobrazovnimškolama.

Sobziromnarazličitasociodemografskaobilježjasudionikaželjelosedoznatijesuliistastatističkiznačajnopovezanasrazličitimvarijablama.Takosespolsudionikapokazaoznačajnimprediktoromuodabiruinstrumenta(p<0.05).Naime,od14mu-škihpolaznikasamosudvaodabralaklavir,aod16ženskihčaknjih10(Tablica8.).Spolsepokazaoiznačajnimčimbenikomupreferencijiglazbekojuučenicivolesvirati(p<0.05).Ni jedanmuškipolazniknijenaveodječjuglazbukaoonukojuvolisvirati,dokjetonaveločetveroženskihpolaznika.Ikonačno,pokazalosekakokodmuškihpolaznikanijepresudnozabavljenjeglazbomjelisenetkouobiteljibavioilisebaviglazbom,dokjetokoddjevojakauvećinislučaj(p<0.05).


361

Tablica8.Usporedbasudionikapremaspolusobziromnaispitivanevarijable.

Spolsudionika ženski(N=16)

muški(N=14) c2

Varijab

le gitara

klavir37,5%62,5%

85,7%14,3%

7,23**

dječjaglazba 25% 0% 4,04*obiteljskatradicija 68,8% 28,6% 4,82*

**p<0,01;*p<0,05

Dok su rezultati s obzirom na prve dvije varijable donekle očekivani (instrument ipreferiranjedječjeglazbe),povezanostglazbenetradicijeuobiteljiipolaženjasviranjaukoristženskihsudionikaiznenađujućijepodatak.

Sobziromnadobsudionikapokušalismoustanovitijelionastatističkiznačajnopovezanasrazličitimpreferencijamaistavovimasudionika.Statističkiznačajnarazlikapronađena jeupovezanosti sosjećajemzadovoljstva za vrijeme sviranja/vježbanjakodkuće(p<0.05).Naime,polovicanajmlađihsudionikasložilasesovomtvrdnjom,svisusesudioniciod15-25godinasložili,alinijedannijekojipripadadobnojskupiniiznad25godina.Također,dobsepokazalaznačajnimprediktorommišljenjasudionikaotomeutječelisviranjeinstrumentananjihovekognitivnesposobnostiisocio-emo-cionalnevještine.RezultatisuvidljiviuTablici9.Tablica9.Usporedbasudionikapremadobisobziromnaispitivanevarijable.

Dobsudionika 07-14godina(N=18)

15-25godina(N=9)

26ivišegodina(N=3) c2

Varijab

le pamćenje 11% 55,6% 33,3% 6,14*

zaključivanje 0% 33,3% 0% 7,78*pozornost 27,8% 66,6% 0% 5,84*osjećajpostignuća 38,9% 88,9% 66,6% 6,24*osjećajsreće 55,6% 88,9% 0% 7,78*

*p<0,05

KaoštojevidljivoizTablice9,sudioniciudobiizmeđu15i25godinaunajvišemsusepostotkusložilisasvimnavedenimtvrdnjama.Pretpostavljamodasudionicitedobneskupinenaročitopridajuvažnostkognitivnimsposobnostimakojesuimvažnezasva-kodnevnosvladavanješkolskihistudentskihobveza.

Ikonačno,činjenicajelisenetkouobiteljipolaznikabavioilisebaviglazbomtakođersepokazalaprediktoromsobziromnadvijeispitivanevarijable(Tablica10):


362

Tablica10.Usporedba sudionika prema glazbenoj tradiciji u obitelji s obzirom naispitivanevarijable.

Obiteljskatradicija da(N=15)

ne(N=15) c2

Varijab

le

samodisciplina 46,7% 15,4% 3,97*

osjećajzadovoljstva 86,7% 53,3% 3,97*

*p<0,05

Pretpostavljamo da učenici koji dolaze iz obitelji s glazbenom tradicijom kod kućeimajupoticajnookruženjeidobivajuvećupodrškuzabavljenjeglazbom.Sobziromnaodabir instrumenta, također je uočena statistički značajna razlika u odnosu na triispitivanevarijable.Polaznicikojisvirajuklaviruznatnovećojmjeripreferirajusviranjeumjetničkeglazbeismatrajudasviranjedoprinosinjihovojboljojorganizacijiisamo-kontroli(Tablica11).Hi-kvadrattestomusvatrislučajadobivenajevrijednostp<0,05.

Tablica11.Usporedbasudionikapremaodabiruinstrumentasobziromnaispitivane

varijable.

Instrument gitara(N=18)

klavir(N=12) c2

Varijab

le umjetničkaglazba 27,8% 66,7% 4,43*

boljaorganizacija 5,6% 33,3% 4,00*samokontrola 0% 25% 5,00*

*p<0,05

Pretpostavljamodaklaviristi,kojiuvećojmjeripreferirajusviranjeumjetničkeglazbe,upravočinjenicomštosvirajutakvuglazbu,smatrajusebeisvojevrijemeboljeorga-niziranima.Stimjeuskladuisljedećirezultat.Polaznicikojipreferirajusviranjeumjet-ničkeglazbeuznatnovećojmjerismatrajudasviranjepospješujepamćenjeuodnosunasudionikekojitakvuvrstuglazbenepreferiraju(p<0,05).Možemopretpostavitidasuonikojipreferirajuumjetničkuglazbutakvogamišljenjajerjezapamćivanjeumjet-ničkeskladbenajčešćezahtjevnijeodpamćenjapopularneglazbe.

Sveukupno,sobziromnadobivenerezultate,postavljenahipotezadjelomičnojeprihvaćena.Naime,utvrđenajestatističkiznačajnarazlikaizmeđupolaznikasobzi-romnaspol,dobiobiteljskuglazbenutradicijuuodnosunanekeispitivanevarijabledokrazlikenemasobziromnaduljinupohađanjatečaja.


363

ZAKLJUČAK

Rezultatiistraživanjapokazalisudasusudionicimišljenjadasviranjepozitivnoutječenanjihovekognitivnesposobnosti isocijalnevještine,anaročitonaemocije.Također,različitesociodemografskevarijableznačajnostatističkiutječunaodabirin-strumenta,glazbenepreferencijesudionika,kaoinanjihovestavoveoutjecajusvira-njanavlastitekognitivnesposobnostiisocio-emocionalnevještine.“Našsvakodnevniživotjeizuzetnostresan,audruštvenomsmosmislupreplavljenistrahomodnasiljakojimedijidodatnopojačavaju.Opadanjemmeđusobnekomunikacije,povećavasemogućnostdaseosjećamoizoliranoičakpotišteno.(…)Svitičimbenici,kaoimnogidrugi, značajno smanjuju sposobnost učenja i time našu sposobnost da budemokreativni iostvarimopuneljudskepotencijale”(Hannaford,2007:18).Utomenammože pomoći glazba koja priprema dječjimozak na brojne kognitivne i društveneaktivnosti(CosmidesiTooby,1989premaHogenes,vanOersiDiekstra,2014).Istogasu mišljenjaMiendlarzewska i Trost (2014) koje tvrde da glazbena poduka stvaratemeljzarazvojmnogihvještina,atimeipoticanjekognitivnogarazvoja.Za“razvojioptimalno funkcioniranjemozgapotrebna jeobogaćenaokolinauoblikuproblemakojetrebariješiti,noviteta,suradnje,igranja,fizičkogkretanja,radaisl.,aneneaktiv-nog sjedenja, pukog gledanja i nekomuniciranja” (Maras, Topolovčan i Matijević,2018:569).

Zasigurno,sviranjedoprinosirazvojuglazbenihsposobnostiistjecanjuglazbe-nogaukusapojedinca,nodoprinosiiuspješnijemosmišljavanjuorganizacijeslobod-noga vremena te je kao takvoprotutežanegativnomutjecajumasovnihmedija nakulturudruštvaucjelini.Zanimljivojedasuutjecajglazbenogaobrazovanjanarazvojadjetetanajvišeistraživalineglazbeniistraživači(Teachout,2005).Istiautorsmatradajenedostatakistraživačaglazbenikanatompodručjutajštosuglazbenicimišljenjadaglazbutrebapoučavatizbognjesame,anezbogdobrobitiglazbeiglazbenogaobra-zovanjananeglazbenesposobnostiivještine.Nonavedenonebismjelobitiopravda-njejerjevažnonastavitiistraživatiutjecajglazbeiučenjaglazbenarazvojdjeteta.

LITERATURA

Bradley-Kramer,D.(2017).MusicandCognitiveDevelopment.MusicBoostsBrainGrowth&Academic Results. Interview with Deborah Bradley-Kramer, Head of School (/musings/interview-with-deborahbradley-kramer). Preuzeto s https://museacademybk.com/musings/music-and-cognitive-development

Burcar,Ž.(2010).Individualizacijauvježbavanjarukometnihtehnikakorištenjemigregraničarauosnovnojškoli.UV.Findak(Ur.),Individualizacijaradaupodručjimaedukacije,sporta,sportskerekreacijeikineziterapije.Zagreb:Hrvatskikineziološkisavez,308-311.

Costa-Giomi, E, (2004). Effects of three years of piano instruction on children’s academicachievement,schoolperformanceandself-esteem.PsychologyofMusic,32(2),139-152.

Degrave,P.(2017)Canmusichelplearnersandteachersinwordstressperception?TravauxduCercleBelgedeLinguistique,11,1-20.


364

Demarin,V.(2006).MozartEfekt.UT.Pezelj iG.Genc(Ur.),Medicina,znanost iumjetnost(knjiga radova) 7. Znanstveni skup Medicina, znanost & umjetnost (str. 9-15). Zagreb:HrvatskiodborEuropskogudruženjaMedicineumjetnosti.

Devroop,K.(2012).Thesocial-emotionalimpactofinstrumentalmusicperformanceonecono-micallydisadvantagedSouthAfricanstudents.MusicEducationResearch,14(4),407-416.DOI:10.1080/14613808.2012.685456

Hallam,S.(2010).Thepowerofmusic:Itsimpactontheintellectual,socialandpersonaldeve-lopmentof childrenandyoungpeople. International JournalofMusicEducation,28(3),269-289.Preuzetoshttps://doi.org/10.1177/0255761410370658

Hanna-Pladdy,B.iGajewski,B.(2012).Recentandpastmusicalactivitypredictscognitiveagingvariability:directcomparisonwithgeneral lifestyleactivities.Frontiers inHumanNeuro-science,6,198.Publishedonline2012Jul19.doi:10.3389/fnhum.2012.00198

Hanna-PladdyB.iMacKay,A.(2011).Therelationbetweeninstrumentalmusicalactivityandcognitiveaging.Neuropsychology,25(3),378-86.doi:10.1037/a0021895.

Hannaford,C.(2007).Pametnipokreti.Zaštoneučimosamoglavom?Gimnastikazamozak.Buševac:Ostvarenje.

Hogenes,M.,vanOers,B.iDiekstra,F.W.R.(2014).Theimpactofmusiconchildfunctioning.The European Journal of Social & Behavioural Sciences, 1508-1526. https://doi.org/10.15405/ejsbs.135

Hudziak,J.J.,Albaugh,M.D.,Ducharme,S.,Karama,S.,Spottswood,M.,Crehan,E.,Evans,A.C.iBotteron,K.N.(2014).CorticalThicknessMaturationandDurationofMusicTraining:Health-PromotingActivitiesShapeBrainDevelopment.JournaloftheAmericanAcademyofChild&AdolescentPsychiatry,53(11),1153-1161.

Kovačević,D.&Baniček,I.(2014).Muzikoterapijainjenaučinkovitostkaosredstvakomuni-kacijeurehabilitacijineurološkihbolesti.Preuzetoshttps://tvpodravina.files.wordpress.com/2014/09/glazbena-terapija-i-komunikacija1.pdf

Letina, A. (2015). Mogućnosti i izazovi odgoja i obrazovanja usmjerenog prema razvojuučeničkihkompetencija.Pedagogijskaistraživanja,12(1-2),103-116.

MalkićAličković,A.(2017).Ispitivanjesocijalnihvještinaučenikaosnovnoškolskedobiuodno-sunadobispol.Školskivjesnik,66(3),379-401.

Mansens,D.,Deeg,D. J.H. i Comijs, C.H. (2017). The associationbetween singing and/orplayingamusical instrumentand cognitive functions inolderadults.AgingandMentalHealth,22(8),1-8.DOI:10.1080/13607863.2017.1328481

Maras,N.,Topolovčan,T.iMatijević,M.(2018).Konstruktivističkadidaktikaineurodidaktikaudiskursureformnepedagogije.Teorijskapolazišta,dilemeikomparacija.Novaprisutnost,16(3),561-577.

Matijević,M.(2010).Izmeđudidaktikenastaveusmjerenenaučenikaikurikulumsketeorije.UI.Ivanšić(Ur.),ZbornikradovaČetvrtogkongresanastavnikamatematike(str.391-408).Zagreb:Hrvatskomatematičkodruštvo;Školskaknjiga.

Miendlarzewska,E.A. iTrost,W. J. (2014).Howmusical trainingaffectscognitivedevelop-ment:rhythm,rewardandothermodulatingvariables.FrontiersinNeuroscience,7,1-18.

Nikolić,L.(2018).Utjecajglazbenaopćirazvojdjeteta.Napredak,159(1-2),139-158.Posokhova,I.(2007).Pametnipokreti.Zaštoneučimosamoglavom?DijeteVrtićObitelj,8(47),

8-10.Rojko,P.(2012).Glazbenopedagošketeme.Zagreb:JakšaZlatar.


365

Schellenberg,E.G.i,M.W.(2013).MusicandCognitiveAbilities.UD.Deutsch(Ur.),Psycho-logyofMusic(str.499-550).Publisher:ElsevierInc.

Schlaug,G.,Norton,A.,Overy,K.iWinner,E.(2006).EffectsofMusicTrainingontheChild’sBrainandCognitiveDevelopment.AnnalsoftheNewYorkAcademyofSciences,1060(1),219-30.

Strong, J. V. i Mast, B. T. (2019). The cognitive functioning of older adult instrumentalmusicians and non-musicians. Aging, Neuropsychology, and Cognition, 26(3), 367-386.DOI:10.1080/13825585.2018.1448356

Teachout,D.J.(2005).Theimpactofmusiceducationonachild’sgrowthanddevelopment.UD.A.Hodges(Ur.),Soundsoflearning:Theimpactofmusiceducation(str.1-44).Carlsbad,CA:InternationalFoundationforMusicResearch.

Why Do I Like Playing Instruments? Individual Course on Instrument Playing as an After-School Activity

Abstract:In addition tomusic schools, children can learn how to play an instrument at variouscenters,workshopsandassociationswhichofferindividualcoursesofplayingvariousin-struments.Usually,allregisteredparticipantsareadmittedtothecoursewithoutconduc-tinganexaminationofmusicalabilities.Coursesareadaptedtothestudent,hisabilitiesandinterests,alowerorgreaterabilitytolearnandmusicalknowledgeandskills.Contem-porary research findings suggest that musical activities, especially instrument playingactivities, brings aboutmany benefits: enhanced learning, physical andmental health,coordinationandmotorskills,socialskillsandself-confidence.Also,playinganinstrumentcontributes to better time management, concentration and successful dealing withfeelingsoftensionandstress.Forthepurposeofthispaper,asurveywiththestudentsfromMusiceducationcenterAkordinOsijekwasconducted.Theaimwastofindoutthefollowing: reasonswhy respondentsenroll in the courseofplayingan instrument;howtheyfeelwhentheyplayaninstrumentandwhy;whatkindofmusictheyprefertoplay;whethertheyfeel thatplayingan instrumentaffectstheirabilityto learn,theirconcen-tration,time-managingskills,emotionmanagement,socialskillsandself-confidence;withregardtotheexaminedvariables(gender,age,yearsofplayinganinstrument,familymusictradition).Theresultsofthestudyshowthatparticipantsthinkthatplayinginstrumentspositivelyinfluencestheircognitiveabilitiesandsocialskills,andespeciallyemotions.Also,differentsociodemographicvariableshaveastatisticallysignificantinfluenceonthechoiceofinstrument,themusicalpreferenceofparticipants,aswellastheirattitudesabouttheeffectofplayingontheirowncognitiveabilitiesandsocio-emotionalskills.Toconclude,the individualplayofan instrumentcontributestothedevelopmentofmusicalabilitiesandtheacquisitionofmusicaltastesofanindividual.Italsocontributestothemoresucces-sfulfree-timemanagementandthusservestomitigatethenegativeimpactofmassmediaoncultureandsocietyasawhole.Keywords:after-schoolactivity,playinginstruments,individualcourse,studentattitudes

366

MICROTOPONYMY FOR TRANSMISSION OF A VERNACULAR MINORITY LANGUAGE

Prethodnopriopćenje UDK:81᾽373.21

ClaudineFréchet,Professor(HDR)UniversitéCatholiquedeLyon,PierreGardetteInstitute

Lyon,France

Abstract:Place names illustrate the general relationship betweenman and his environment andspecify distinctive connections that human communities develop with their territory.Toponyms,ormicrotoponyms,stemmingfromlanguagesusedbythedifferentpopulationsthathavesucceededeachotherinthesamearea,giveanaccountoftheactivitiesorre-presentations of thosehuman groups.When attached to a specific place, the assigneddenominationmadesensetoitsinhabitants;however,whileanewlanguageissuperim-posedinthesameterritory,theplacenamemightnotbeunderstoodbythenewcomers.Thus, as French language replaced the local ones – Francoprovençal orOccitan for theAuvergne-Rhône-AlpesRegion–themeaningofplacenamesgraduallyfadedfrommemo-ries.However,therearestilltracesoftheseendangeredlanguages,traceswhichareusedunwittingly in everyday communication. For the linguists, those data become preciouscontributionsastheyprovideinsightsintothemappingofsurveysrealizedatthetimeofthedraftingof linguisticandethnographicatlases.Explanationofplacenamescanalsobecomeapedagogicaltool.Itcancontributetodevelopavarietyofactivitieswhichpro-motechildren'sappropriationofspace,aswellasanawarenessoflocalregionallanguagesandplurilingualism.Keywords:languagetransmission,microtoponymy,minoritylanguage,vernacular

INTRODUCTION

Theexplanationofplacenamesis,perse,aresearchthatinvolvessocialcom-munication.Duetoitsfocusonthehistoryofwordsandtheirtransmission,itrepre-sentsaneducationaltool.Indeed,itcanleadtovariousactivitiesthatcontributetotheappropriationofspacebychildren.Itaimstopromoteregionallanguageaware-nessandmultilingualism.

AfterabriefoverviewonthestatusoftheFrenchlanguage,IwillhighlighttheimportanceofmicrotoponymyforregionallanguagesandIwillconcludebyprovidingsomeexamplesofeducationalactivitiesbasedonplacenamesmaterials.


367

STATUS OF THE FRENCH LANGUAGE: A BRIEF OVERVIEW

FrenchlanguagehastriedtoimposeitselfonmanyoccasionsovertheFrenchterritory,eventhoughtherewereotherregionallanguagespresentaswell(seeFig.1).In1204,inDouai,Frenchwasalreadyusedasanadministrativelanguage.In1490,anordinanceofCharlesVIII, followedbya furtheronesignedbyLouisXII,prescribedFrenchinthecourtsofjustice.DuringthereignofFrançoisI,in1539,theOrdinanceofVillers-Cotterêts imposedonceagaintheuseofFrench inthedraftingofofficialactsofjustice.In1882,theFrenchRepublicprovidesitselfwiththemeansofsprea-dingFrenchlanguagetotheentirepopulationthroughalawthatmadeschoolcom-pulsory. In the 1880s, primary school provided children with monolingual Frencheducation.Atthattime,itwasnecessarytoovercomelinguisticdivisions:allFrenchcitizens were educated in the same language and the instruction provided madepossibletoverifythatchildrenhadagoodwrittenproficiencyandthattheyrespectedtherulesofspellingandwriting.Teacherswereextremelystrictandschoolchildrenwhowerecaughtusingthevernacular language inclassor intheplaygroundwereseverelypunished:thepunishmentwasoftencorporalorevenverbal,withoffendingformulas.

Figure1.RegionallanguagesofFrance.

Nowadays,thevastmajorityofchildrenarebornintoFrench-speakingfamilies

–exceptfortheparticularcontextsofimmigrantsandcoupleswhereoneofthetwo

Claudine Fréchet, Professor

368

parents isnotaFrench-speakingperson. “Family /natural” (vernacular language /Frenchlanguage)bilingualismhasdisappeared.However,manyplacenamesarestilltheretorevealthelanguageofourancestors.

SIGNIFICANCE OF MICROTOPONYMY FOR REGIONAL LANGUAGES

Toponymsderivedfromthelanguagesusedbythedifferentpopulationsthathavesucceededeachotheroverasameareaandreflecttheiractivitiesorrepresen-tations.They illustrate thegeneral relationshipbetweenmanandhisenvironmentand serve to specify the particular relationships of a human communitywithin itsterritory.

Theessentialfunctionofplacenameswasbornoutofthehumanneedtonamebeingsandthings,todifferentiatethem:itrespondstothenecessityoflocatingthemintothespace.Inthesocietallife,placesarenamed,justasinterlocutorscanclearlyidentifythem,whetheritisaquestionofmovingoragreeingonownership,usesorvarioustaxations.Onalimitedlocalscale,likeamunicipality,theneedforaprecisedesignationofsmallplacesresults inthecreationandtheuseof“microtoponyms”knowntotheinhabitants,butunknowntopersonswhodonotliveordonothaveanyactivitythere.

Relatedtoaparticularplace,thenamehasameaningforitsinhabitantsatthetimeofitsattribution.However,ifanotherlanguageprevailsonthesamearea,thenewcomersdonotunderstandthatdenominationasanexplanationforthelocation.Thus,whenFrenchlanguagesupplantedlocallanguages,FrancoprovençalorOccitanintheFrenchregionofAuvergne-Rhône-Alpes,themeaningofplacenamesgraduallyfadedfromthememories.Whoknows,nowadays,thathe/sheisborrowingawordfromtheregionalFrancoprovençallanguagewhenhe/shesaystogototheCharpen-nesmetrostation,anamethatmeanshornbeamtree?Moreover,whoknowshe/sheisusinganOccitanwordwhenhereferstothevillageofCastelnau,anamethathasitsequivalent intheFrenchChâteauneuf?Similarly,theVy, inSavoy, isnoneotherthantheVoie(theroad)inFrenchandtheViainOccitan.Therearestilltracesofthoseendangeredlanguageswenormallyusewithoutrealizingit.

Aslinguisticmarks,placenamesareevidencesofthepopulation’srelationshiptowardtheenvironmentthatthepopularmemorytransmittedtous.Streetnamesmayrefertofamouspatronyms,forexamplefocusingongreatnamesofliterature,suchasVictorHugo,ortothenamesoffamilieswhooccupiedaspecificarea.Thus,thenamesofdoctorsareverycommoninourcitiesorvillages.However,manynamesare more often related to geography (e.g.: Combe “small valley”,Nant “stream”,sagne “humid place”), vegetation (e.g. aulagnier “hazelnut”, fay “beech”, verne“alder”) orman’s relationshipwith nature (e. g.abiaret “parcelwith a developedwater point or spring where cattle were taken to drink when returning from thepasture”,coupée“unitofmeasuretoharvestaland”,garay“fallowland”).


369

Forlinguists,thoseelementsbecomevaluablecontributions:theyallowthemtocomplete themappingof thesurveys realizedwhen linguisticandethnographicatlaseswerewritten.Theexplanationofplacenamescanalsobeofacertainrele-vancetoculturalandintelligenttourismbyprovidingcontentfornoticesthatintro-ducetrekkingroute.

EDUCATIONAL ACTIVITIES BASED ON PLACE NAMES MATERIALS

First,activitiesconcerningmicrotoponymsinvolvetheinhabitantsofallgene-rations–fromtheelders,whoholdmemory,totheyoungest,towhomplacenamesshouldbetransmitted–wholeadtheireverydaylivesintheterritory.Theyarealsoimportant for the linguists who can provide elements of explanation about themeaningofplacenames.Thiscollaborationstrengthensthesocialstructureandthetransmissionofheritageelements.

Suchwiderconsiderationsallowustoorganizepedagogicalindividualorcollec-tiveactivities,aswellastorealizetrainingsinandoutsidetheschoolenvironment.Moreover,itispossibletoproposetransdisciplinarypedagogicaltoolsthroughwhichchildrencanappropriatethespace.Inthatregard,childrencan:

-becomeawareofhowtoreadamapofanarea,whichtheyknowwell,andlearnhowtolocatetheplacenamesonit(Fig.2);

Figure2.AgeographicalmapwithmicrotoponymsinBaneinsmunicipality.

- learntogettheirbearingsthroughspace;


370

- illustrateaplacewithadrawing,thusappropriatingthespace;-write/tellastorylocatedintheneighborhoodorinthevillagewheretheyliveandpresentittotheircolleagues;

-becomefamiliarwiththeparticularitiesofaplace,withitsbuildingsaspartofthematerialheritageoritsvegetation,whichmaymakepossibletoproduceanarrative/explanatorytext(Fig.3);

- associatepicturesofplacestotheirnames;

Figure3.Exampleofcardusedtocreateastoryusingplacenames.

-haveaccesstothemeaningofnamesandbeawareofplurilingualismandthepossible linkswithin the languagesof the same linguistic family, inour caseRomancelanguages(withexceptionofEnglishinthetablebelow).

français francoprovençal italien espagnol englishpré pro prato prado meadowchâteau tsati castello castillo castlechèvre chivra capra cabra goatmur meu muro pared wallparoi paré parete pared wallcôte couta costa costa coastchêne tseno quercia roble oaktreehêtre fa faggio haya beechtree


371

Names related to the exposure of the parcels reveal the importance of thelinguisticinfluenceontheperceptionofspace.Theexposureofthesoilhasimportanteffectsontheproductionoftheland:infact,thesimpleorientationofaparcelensu-res itsvalue.Whenthereisaneminence,amountainorahill,thereare inevitablyseveralexposures.InFrench,therearethesouth,ormidday(midi),andthenorth,orubac(thisOccitanwordcomesfromtheLatinOPACUS,“dark”).InFrancoprovençal,thewords used to designate the diverse exposure are adret, “south”, and aversy orenvers/eversin,“north”.TheFrenchwordsrefertothelight,tothepositionofthesun.Quitetheopposite,Francoprovençallanguagefocusesonadifferentopposition:justasasheetofpaperhasafrontandaback,mountainstoohaveawell-exposed–adret“adroit” – and a poorly exposed sides – aversy (from the Latin ADVERSUS “on theoppositeside”).Here,wecanfindtheoppositiongood/badthatcorrespondstothepairlight/dark.Thus,Francoprovençalreferstomoralaspects,Frenchtothegeogra-phicalandOccitan tophysicalones (light/shade).This illustratesa specific relationbetweenthephysicalenvironmentandanimmaterialmentalspace.

Toprovidesomeconcreteexamplesabouttheuseofmicrotoponymyinedu-cation,wewouldliketomentionthecaseofthemunicipalityofBaneins(Fig.4),intheAinregion,whereheritageactivitieshavebeenincludedintoschoolcurriculaaspart of an ongoing work to preserve and transmit local heritage. Here are fewexamplesoftheactivitiesweproposedtochildreninprimaryschools.

Figure4.LocalisationofBaneinsMunicipality.


372

Figure5.Schooltasksaboutstreetnames.

-Doyouknowwhatastreetis?Whatisitspurpose?-Whatcanwedoonastreet?(Walkingonsidewalks,etc.)-Howdidwegetaroundbeforetheinventionofcars?-HowmanystreetsdoyouthinkthereareinBaneins?-Howdowerecognizethem?Howdoweknowwhichstreetweareon?- Eachstreethasadifferentname,soyoucanknowwhereyouare.Ifyoumakeanappointmentwithsomeone,youhavetogivehim/heraspecificnamebe-causeotherwisehe/shewouldnotbeabletotellwherehe/sheshouldgo.Doyouknowanystreetnames?

- Streetnamesarechosenaccordingtoamonument(church,castle...),aperso-nality(Bano,Bagé)orafeatureofthelandscape(astream...).Hereafter,someexamplesofchildrenschoolwork.Asanarchitecturalheritage

element,wecanintroducethecarron,“asolidredclaybrick”manufacturedinthecarronnière,foreducationalpurposes.Carronandcarronnièrearetwolinguisticforms


373

thatstillrepresentthevernacularlanguageusedbeforeFrench,i.e.Francoprovençal.Forexample,theBressanfarmisbuiltwiththesesolidredclaybricks,calledcarron.

Inthedidacticcontext,theyoungerschoolchildrenmadedrawingsasanindi-vidualactivity(Fig.6).

Figure6.Achilddrawsduringamoduleoftheproject.

Wecanalsoproposeagroupworkactivityfortheolderones,whichinvolvesa

writtenproduction:eachchildcollaboratestowriteandnegotiateashareddescripti-vetextabouttherealitythatisvisibleinthelandscape.

a. Thecarron.

Thewordcarronmeanssquareortile.Thecarronisakindofredclaybrickthatwasmadeinacarronnière.Carronnièresareancienttileandbrickfactories.ThereisonlyonecarronnièreleftinSaint-PauldeVarax.Thecarronwasusedtobuildcastlesandrampartsbutalsothewallsofhouses.Thecarronhasexistedforcenturies.Itis25to32cmlong,11to14cmwideand6.5to11.5cmthick.Thecarronislargerthanthebrick.Thecarronisresistanttoshockandfreezing.Toensurethatthewallissolid,thebricksareassembledintoafacing.ThecarronbegantobeusedbetweentheSaôneandAinintheMiddleAges.Thus,itwas inthe14thcenturythatthecarronwasmostused.ThiscarronnièremayhavebeenusedtobuildthecastleofBaneinsorothercastlesinthearea.Itsorigin isdiscussed. Somepeople think that thecarron comes fromSavoywhileothersthinkthatthecarroncomesfromBresse.Even if they have disappeared, the carronnières continue to leave their mark onpeople'smindsandtheterritory.Inmanyvillages,therearestillplacesnamed“lacarronnière”or“lescarronnes”thatpaytributetothecarrons.


374

Inthe19thcentury,carrongraduallydisappearedbecauseoftheincreaseintheuseofstoneinthearchitectureoftheDombes(Diégo,Méryl,Léo,Evan,Lucie-March2012).

b. CharacteristicofthesoilintheBresseterritory

Byfocusingonthesiteoftheregion,wecanalsoexaminecharacteristicsoftheBressesoil. Children canwrite a short explanatory text about their shared reality to useparticulartermsdenotingtheregionalpeculiarities.CiréeWeliveinaclaycountry.Intherainyseason,theearthstickstoourshoes.Theword“cirée”isrelatedtowaxanditsstickyside,whichstickswhenitmelts.Inthepast,thenarrowstreetswerenotverywellmaintained.Theyhadnocladding,andwecertainlygotstuckinthem,whichiswhythenameevokeswax(Jeremy,Lucas,Maxime,StevenandYohan-CM1-CM2,March2012)

InBaneins,wherestreetsignsareequippedwithaQRcode,itwaspossibletodevelop an application. Thus, by flashing the QR code, the location is illustratedthroughthedrawingsmadebythechildrenfromthevillageschool,orthroughthestoriestheymayhavewritten(Fig.7).Historicalandlinguisticinformationcouldhavebeenaddedandthetrainervalidatedthewholeproject.

Figure7.QRcodeinBaneinsmunicipality.

CONCLUSION

The place names can highlight information about the landscape (hill; valleycombe;cavebarme;etc.),theorientationandthepositioninrelationtoaproperty(north,south,middle,etc.),vegetation(beech,oak,hemp,etc.),thenatureofthesoil(color, hardness, relationship, etc.), rivers (clear water, overflowing, gushing out,etc.), societal life (church, republic, town hall,mourning, etc.), families,with theirphysicalcharacteristicsortemperament,andparticularworkactivities(thenatureofthecrops,theworktimerequired,theamountofgrainneededtosow,etc.).


375

Microtoponyms are ofmultiple significance. In a certainway,we are at thecrossroadsoftwoaxes:thefirstonerepresentsthecontemporaryuseofplacenamessharedbythepopulationthatlivesontheterritory(synchrony–horizontalaxis)andthe second one is related tomicrotoponyms as thewitnesses of the evolution oflanguage (diachrony – vertical axis) and the relationship of generationswith theirenvironment.Themeetingofthosetwopointsofviewiscomplementaryandoffersgreatpotentialfortheeducationoffuturegenerations.

REFERENCES

Fréchet,C. (2006).La langue françaiseetquelquesordonnanceset textesdeLoi.Revuedel’UniversitéCatholiquedeLyon,9,41-44.

Gérald, A.& Cerquiglini, B. (Eds.) (2000).Histoire de la langue française 1945-2000. Paris:CNRS.

GérardA.&Martin,R.(Eds.)(1985).Histoiredelalanguefrançaise1880-1914.Paris:CNRS.Brunot,F.(1911).Histoiredelalanguefrançaisedesoriginesà1900.Paris:Colin.Chaurand,J.(Ed.)(1999).Nouvellehistoiredelalanguefrançaise.Paris:Seuil.Tuaillo,G.(2007).Lefrancoprovençal.Aosta:Musumecieditore.

Mikrotoponimi za transmisiju govorenoga jezika manjina

Sažetak:Imenamjestapokazujuopćeniti odnos čovjekapremanjegovuokruženju teukazujunajedinstvenu povezanost koju ljudske zajednice razvijaju prema području na kojem žive.Toponimi,ilimikrotoponimi,izjezikakojimasusekoristilirazličitinarodikojisujednidrugesmjenjivalinaodređenompodručju,pružajuuviduaktivnostiilikulturološkoprikazivanjetihdruštvenihzajednica.Nazivikojisepripisujupojedinommjestuimajusmislanjegovimstanovnicima,alikadasenovijeziknametnenatompodručju,mogućejedapridošlicenerazumijuimenamjesta.Takojeifrancuskijezikzamijeniolokalnejezike:frankoprovansalskiiokcitanskiuregijiAuvergne-Rona-Alpepajeznačenjenazivamjestasvremenomizblije-diloizsjećanja.Međutim,jošuvijekpostojetragovitihugroženihjezika,tragovikojisene-svjesnokoristeusvakodnevnojkomunikaciji.Zalingvistetakvipodatcipostajudragocjendoprinosjerpružajuuvidumapiranjeistraživanjakojasuprovođenauvrijemeizradeling-vističkih i etnografskihatlasa.Objašnjenja imenamjesta takođermogupostati sredstvopedagoškogadjelovanja.Njimesemožedoprinijetirazvojuaktivnostikojepotičurazumije-vanjeprostoraudjece,kaoirazvijanjesvijestiolokalnimregionalnimjezicimaivišejezi-čnosti.Ključneriječi:mikrotoponimi,jezičnatransmisija,manjinskijezik,govorenijezik

376

CERTAIN DILEMMAS AND OPPORTUNITIES TO RESEARCH THE ROLE OF DIGITAL MEDIA IN TEACHING AND LEARNING

Preglednirad UDK:371.3:004

AssistantProfessorTomislavTopolovčan,Ph.D.UniversityofZagreb


Abstract:Thepaperexploressomeofthefeaturesofresearchintotheroleofdigitalmediaintea-ching and learning based on the student-centred teaching and lifelong learning. Someaspectsofthehistoricdevelopmentandthechangeinmodelandmethodologyofmediaresearch are presented. There are also some contemporary didactic trends presentedalongwiththecurrentunderstandingoftheuseofdigitalmediainteachingandlearning.Thentheaspectsof thequalitativeandquantitativeapproachtoresearchof theuseofdigitalmediainteaching,aswellasgeneraleducationandtraining,aredefined,describedandcategorised.Moredetailedanalysisofsomemethodsanddatacollection,analysisandverificationstrategiesareprovided.Thesynthesisofanalysedaspectsofmediaresearchinteachingandlearninghasyieldedcertaininformationandconclusions.Firstofall,school,teaching,learning,andeducationingeneral,arephenomenadeterminedbymany,moreorlessintertwined,factors,soitissuggestedthatthechoiceoftheresearchmethodologydependsprimarilyonthecharacteristicsoftheresearchgoalandsample.Thisiscomple-mentedbytheselectionofappropriateproceduresanddatacollectionstrategies,togetherwithdataanalysisandresultsverification.Inthatcontext,theinadequacyoftheexperi-mentalresearchdesignofmediaresearchinteachingandlearningisemphasised,aswellastheunwantedinfluenceoftheparasiticfactors.Ontheotherhand,bothqualitativeandquantitative methodology, and their combination are justified. Due to some of thefunctionalfeaturesofdigitalmediaandtheepistemologicalparticularitiesofteaching,aspecial opportunity can be found in action research, content analysis, multivariate re-search,futurologymethods,groundedtheory,andmedicalMRIandPETmethods.Keywords:digitalmedia,researchmethodology,school,teaching

INTRODUCTION

Thestatementthatrecenteducationhasbeentrappedinastateofparadox(Tröhler,2016)isveryintriguing.Inthisrespect,accordingtoTröhler'sobservations,ithasbeenpointedoutthat,despitethefactthatthere isanabundantnumberofresearch,andresearchresults,(whetherhistorical,theoreticalorempirical)intoday'seducation,whichhasneverbeforebeenacase,thereareonlyafewopportunitiesforcreatinginnovativeandfruitfuleducationpoliciesandreforms.Suchastatementisbasedonthefactthattoday'seducationalpoliciesaredominatedbywhatiscalledevidence-basedpracticeandtheparadigmsofresearchmethodologyofsomeother

CERTAIN DILEMMAS AND OPPORTUNITIES TO RESEARCH THE ROLE OF DIGITAL MEDIA IN TEACHING...

377

areasofscience.Therefore,thereisachroniclackofoptimalfoundationsofeduca-tional policies, among other things, also in the field of pedagogical philosophy ofeducation,andthecreativetheoriesofschoolandeducation.That isalsoaconse-quenceof someglobal, supranationalandneoliberal trends inguidingeducationalpoliciesandresearchintheeducationthathasbeenmanifestedinthestandardiza-tion,economization,medicalizationandpsychologizationofeducation(Topolovčan&Dubovicki,2019),whichprovidesaninterestinginsightintotherecentanatomyofadisciplinesuchaseducation.

However, researchon teaching, learning, school,education,andeducationalsystemsiscomplexandamultivariatephenomenonandprocess.Therefore,theyare,asotherresearchofsocialandhumansciences,characterizedbydifferentparadig-matic, theoretical and methodological approaches (mostly similar) to their ownmethodsofdatacollection,theiranalysis,interpretationandverification(Cohen,Ma-nion,&Morrison,2007,Guba&Lincoln,2005;Topolovčan,2016).Thesedifferencesinapproachtoresearchisatthesametimeamethodologicalbenefitofthesekindsofresearch(Topolovčan,2016,2017).Theparticularityoftheresearchofpedagogicalthemes(thethemesofsocialsciences)isthattheydonotofferscientificlawsintheepistemologicalsense,butonlythe legality (Zvonarević,1985). Inotherwords,theperceivedknowledgeofempiricalresearchononesampledoesnothavetobesuch(confirmed)on theother independent sampleof the respondent (pupils, teachers,parents, principals).On theonehand, this is also the challengeof educational re-search.Therefore,therearedifferentparadigms(Guba&Lincoln,2005),thatarepar-ticularly characteristic of social sciences, which are also implicated in educationalresearch.

Theuseofdigitalmedia ineducation,especially inteaching inthepastfortyyears,raisedtheattentionofeducationalexperts(Tamimetal.,2011;Topolovčan,Rajić,&Matijević,2017).Asthe(digital)technologyanditsuseinteachingdeveloped,so did themodels of research of these didactic phenomena (Rodek, 1992, 2007a,2007b, 2010). In this respect, themethodology ofmedia research in the teachingprocessalsochanged,andsomemethodsandapproachestotheresearchprovedtobemoreorlessappropriateforsuchresearch(Matijević&Topolovčan,2017).There-fore,itisscientificallyinterestingtoarguecertain,alreadyestablishedmethodsandapproachesineducationalsciences,thatarelessappropriatetouseinresearchoftheroleofmediainteaching,andlearning,aswellasthoseconsideredtobeepistemolo-gicallyappropriateandwhichprovideanoptimalscientificknowledgeontheuseofmedia in teaching.According to this, the following textswill describe andexplain,understandandsynthesizesomeofthefeaturesofexperimentalresearchdesignofmediaresearchinteachingandlearning,intheproblemsofparasiticfactors,aswellasinactionresearch,contentanalysis,multivariateresearch,groundedtheory,futu-rologymethods,andtheapplicationofsomeaspectsofmedicalresearchsuchasMRIandPETmethods.

Tomislav Topolovčan

378

AN OVERVIEW OF THE DEVELOPMENT OF MEDIA RESEARCH (IN EDUCATION)

Thefirstresearchstudiesofmediaandmediaeffectsdatebacktotheearly30softhe20thcentury(Gunter,2000;Wartella&Jennings,2000;Rodek,2007b).Accor-ding to a relatively long history of research (taking into account the chronologicaldevelopment of the media) several theoretical frameworks for media and mediaperformancehavebeendeveloped.Itshouldbeemphasizedthatmediaresearchde-rivesfromthecommunicationtheory,especiallytheEuropean,thatisGermanschool,whichdiffersfromtheAmericantraditionofcommunicationstudies(McQuail,2005).

Thedevelopmentoftechnology,andespeciallycomputer(digital)technology,i.e.themediaingeneral,simultaneouslystarteddevelopinganinterestoftheireffectontheindividualaswellasonthesociety(Corner,Schlesinger,&Silverstone,1997,Gunter,2000;deBens,Golding,McQuail,2005;Ilišin,2003;Rodek,2007b).Aspecialinteresthasbeenexpressedintheresearchoftheroleandeffectofmediaonchildrenandyouth,andineducation(Ilišin,2003,Rodek,2007b).Inthecontextoftheresearchofthemedia'simpactonchildrenandyouth,themainsignificancewasplacedonthemessagethatwaslargelyemittedbymassmedia.Later,alongsidecontentresearch,amethodologicalshifttowardresearchintodigitalandelectronicdevicesandtoolswasformed.

Asmentionedabove,duetoitsuseandontology,themediawasincludedintosocializationagents.Althoughseveraldifferentmedia research theorieshavebeendeveloped,noneofthemfullyexplaintheimportanceofmediainthelifeanddeve-lopment of an individual, especially children and youth. Accordingly, Ilišin writes(2003:10):

“... in accordancewith the incommensurability which characterizes socialsciences,noneofthetheorieshaveprovedtobesosuperiortopushawayanyother,noraretheresultsoftheresearchfinalorunambiguous.However,it isundeniablethattheresearch interest ispredominantlyfocusedontheproblemofreceptionofmediacontent,andinthiscontext,thespecialatten-tion of the public and experts is dedicated to the relationship betweenchildrenandthemedia.Thereasonforthisisthegreatsocializationpotentialofthemedia,linkedtothefactthatchildrenarethesegmentofthepopu-lationthatpassesthroughan intensiveformativeperiod. It isevidentthateverynewgenerationofchildrenisgrowinginanenvironmentthatisricherinmediaandrelatedcontent,whichiswhytheperceptionandpotentialofthemediainfluenceonchildrenischanging.ˮ

As in thebroader social sphere, i.e. sociology, the importanceof themedia in thesocializationofanindividualhasbeenrecognized,simultaneouslywiththetechnolo-gicaldevelopmentofthemedia,aninterestintheirroleintheeducationofchildren,youngpeopleandadults (lifelong learning)developed.Pedagogycouldnot remainindifferent to thedevelopmentofmediaandtheir role in the livesofchildrenandyoungpeople(Rodek,2007a).Accordingly,itisalsoapparentthattheappearanceof


379

the presswas a significant agent in the education of children. The importance ofmediaineducationwasparticularly(inthebeginning)seeninthecontextofitsnega-tiveimpactonyoungpeople(Ilišin,2003).Mediaandmediamessages,mediacontentandbroadcastingofradioandtelevisionbroadcasts,andlatertheuseofthesedeviceswereobservedasfactorsthatnegativelyaffectedthedevelopment,upbringingandsocializationofchildrenandyoungpeople.Thephenomenonof(new)mediamonito-ringasnegativefactorsinthelifeofchildrenwasnottypicalforaparticulartypeofmediaortechnology.Witheachemergingnewtechnologicalinnovation,thatinnova-tionisrepeatedlyobservedasanegativefactor.Onlylaterisitobservedinthecontextofusefulresourcesinlife,workandeducation.Inthewakeofthat,WartellandJen-nings(2000:31)statethatcomputersarenewtechnology,butoldconcerns.Althoughrecentresearch,especiallyofcomputergames(butalsootherareas)showsthattheissueof content (violent) is no longer crucial to furtherbehaviourof children, butratherthatitisimportanttoaddresspersonalityandtemperamentaspects,andsocialrelationshipsandgoalsofcertainactivities(Adachi&Willoughby,2011).Ofcourse,thecontentisoneofthemanyfactorsaffectingchildrenandtheirbehaviour(popularexample of Bandura’s doll Bobo), but the methodological-theoretical shift to theresearchapproach(media)pointstothemultivariateofsuchphenomena.

Itismainlyaboutfivemodelsofresearchoftheeffectofmediaineducation,whichhavebeendecontextualizedregardingtime,i.e.definedastheoretical-metho-dologicalmodels:1)atraditionalmodel,2)usesandgratificationmodel,3)theinter-actionmodel,4)themodeloflatentconsequencesand5)amodelthatisbasedonmediasocialization(Rodek,1992,2007a,b).Suchacategorizationofthemediare-searchmodelisnotarbitrary,whichhasbeenconfirmedbyotherstudies,thereforethesefivemodelsalsocoincidewithothercategorizations,i.e.:1)effectsresearch,2)usesandgratificationresearch),3)literacyresearch,4)culturalstudies,and5)recep-tionanalysis(JensenandRosengren,2005).

Thementioneddevelopmentofmediaresearchislargelybasedonthesociolo-gicalapproachtothisphenomenon.Consequently,themediaplayedasignificantroleinlearningandteachinginthemid-20thcentury,especiallyintheUnitedStatesduringWWII(Reiser,2001ab;Topolovčan,Rajić,&Matijević,2017).Bythistimethemediahave already played a significant role in establishing teaching machines (Reiser,2001ab). Additionally, radio, television and TV receiver played a significant role inteaching.Atthattime,intheUS,aconceptof instructionaltechnologywasformed(Saettler,1990),whichmarkstherationaltotalityofthecontentoflearning,instruc-tionandlearningactivities,anduseofmedia.Duetoaclearerunderstandingofmediaandinstructionaltechnology,onecan,insomecases,seethedifferentiationbetweentheconceptsofinstructionaldesignandinstructionalmedia(Reiser,2001ab).IntheUS, behavioural psychology and programmed instruction movement provided astrongincentiveforthedevelopmentoftheconceptofinstructionaltechnology,andtheroleofmediainthatconcept(Reiser,2001ab).Theinitiatorsofsuchanapproachtoteachingandeducationatthattimewereprimarilythemilitarypsychologistsfrom


380

WorldWarII;JeromeBruner,TorstenHusen,BurrhusF.Skinner,RobertGagné,LeslieBriggs, John Flanagan and others, who were later affirmed in education (Reiser,2001a; Topolovčan, & Dubovicki, 2019; Tröhler, 2013). In Europe, particularly inGermany,theconceptoftheinstructionaltechnologyofamorecarefulconsiderationofthemediainteachingwasformedinthe1960sbytheformationofthedisciplinethemediadidactic(Tulodziecki,2016).

Inadditiontothementionedaspectsofthedevelopmentofresearchofmediaperformance insocietyandeducation,suchresearchgainedsignificant importancewiththedevelopmentofcomputertechnologyinthe1970s.Duringthisperiod,com-puter-assisted instruction (CAI)was formed. Itcanbesaid,withouthesitation, thattheresearchofdigitalmediaineducationisoneofthemostfrequentresearchareasinthefieldofpedagogy,withanemphasisonresearchofteachingandlearning(Ta-mimetal.,2011).Additionally,inthelate1970sand1980s,anexperimentalapproachtotheroleofmediainteachingwasprevalent.Researchfromthatperiodobservedthemediaastheonlyvariablethatraisedthequalityofachievingthedesiredlearningoutcomes(Tamimetal.,2011;Timmermann&Kruepke,2006).Withthedevelopmentofresearchmethodology,paradigmaticchangesandgreaterapplicationofqualitativeandmixedmethods(ofqualitativeandquantitativeapproach),therearealsochangesinresearchresults.Also,achangeofthedominantpsychologicaltheoriesoflearningcontributedtothechangesinthemethodologyofresearch,andthusoftheobtainedresults. In otherwords, by changing the dominance of the behaviouralist learningtheories,fromcognitivetheorytothecurrentlysignificantconstructivisttheoriesoflearning,other,differentapproachestoresearchofmedia inteachingformed,andthustheobtainedresultsaswell.(Rosen&Salomon,2007;Tamimetal.,2011;Tim-mermann i Kruepke,2006). Therefore, thebelief that themedia is theonly factorrelevantforthequalityoflearningisnolongerthedominantbelief,thetruthisthattheyaremerelyoneofthefactorswhichhaveaninfluenceontheteachingprocess,throughtheirinterconnections(Tamimetal.,2011).Recentresearchshowthatthereisnopositivesignificanceof thedigital technology in learning,bettermemoryandacquisitionofknowledge(Leahy,Holland,&Ward,2019).Inthisrespect,thedidacticlearningarrangements inthedomainoftheconstructivistparadigmhavethemostimportant role in achieving the desired learning outcomes, whose well-being hasrecentlybeenconfirmedinthefindingsoftheeducationalneurosciences(Herrmann,2009,Maras,Topolovčan,&Matijević,2018).Thathas,a s repercussion,akindofrenaissanceinterestforthedidacticelementsofthedirectionsandmovementsofthereformpedagogy,primarilybasedontheideasofMontessori,Steiner,PetersenandFreinet(Skiera,2010).


381

SPECIAL FEATURES OF THE RESEARCH OF DIGITAL MEDIA IN TEACHING AND EDUCATION

Until recently, therehavebeenheateddebatesover theappropriatenessofqualitativeand/orquantitativeapproachestoresearchineducation(Sekulić-Majurec,2000).Thesedebateshavesomewhatbeenneutralized(Sekulić-Majurec,2007).Asaresult, itwasevident thatbothqualitativeandquantitativeapproacheshave theiradvantages,butcanalsoprovidetheoptimalmethodologicalsolutions,resultsandepistemological benefits by combining, supplementing and triangulating (Creswell,2012).Quantitativeresearch,especiallywiththe instrumentsofexceptionalmetriccharacteristics,andinparticularwithlargesamples,canprovidetheoptimalinsightsinto the development and trends of the investigated problem. Similarly, such re-search,accompaniedbycomplexandmultivariateanalysesandmeta-analyses,allowacertaininsightintothepredictionofcertaineducationalphenomena.Furthermore,quantitative research, evenwith not so complexmethodology and data gatheredthroughnominalscales,providesanintriguinginsightintothetrendsoftheeduca-tionalphenomena.Thisisparticularlyevidentincomparativeandinternationalstu-dies that can form a stable foundation for the creation of the optimal educationpoliciesofindividualcountries(e.g.UNESCO,2007).However,itisworthnotingthatmostoftheseresearchremainson“detectionˮ,i.e.theidentificationofthestate,buttheydonotdevelopfurtherideasthatleadtosolvingoftheproblems,whichwasthemainreasonthattheresearchersevenbegantoresearchthem.

Ontheotherhand,qualitativeresearchisveryspecificandusefulforthedi-dacticresearchofteachingandlearning(Creswell,2012).Thatinparticularreferstocasestudies(individualschools,individualstudents),phenomenological,naturalistic,ethnographic and action research. The main reason for that lies in the fact thatresearchoftheeducationalphenomenaandprocessesisveryspecificforeachstu-dent,teacher,eachgrade,eachschoolandcountry.Inotherwords,teaching,learn-ing,andeducationingeneralarephenomenadeterminedbytheirsurroundings,theirown culture, their history, their social characteristics, therefore it is difficult toquantitativelyexplainanddeductivelydescribethegeneralresultsoftheresearchoneachparticularteachingprocess,orschooloreducationalspecificcase.Additionally,recentresearchhasbeencombiningthequalitativeandquantitativeapproaches,andalsousedtheircomplementation,andtriangulationofrelevantmethods,whichisofparticularimportanceinresearchingtheroleofthemediaineducation.

Twomajordilemmasorepistemologicalquestioningoftheroleofdigitalmediainteachingandlearningaremanifestedinexperimentalresearchdesignsanddigitalmediaasparasiticfactors(moreaboutexperimentaldesignandparasiticfactorssee:Cohen,Manion,&Morrison,2007;Creswell,2012;Mužić,1973).Primarily,asinthemostresearchofeducation,theepistemologicalbenefitofexperimentalresearchde-signs is set. This is particularlymanifested in the research of the use ofmedia inteaching.Namely,experimentalstudiesarebasedonacomparisonoftheeffectsofacertainmethod,andinthisparticularcaseofdigitalmedia,betweenthecontroland


382

experimentalgroupofrespondents.Inordertoobtaintheepistemologicallyoptimalresultofsuchcomparison,thecontrolandexperimentalgroupmustbeuniforminthemaximumnumberofthecharacteristicsofthesubjects.Thisreferstothenumberofmale and female respondents in both groups, age,motivation, pre-knowledge,cognitive,psychomotorandaffectivecharacteristics,socioeconomicorigin,andsoon.Inotherwords,thecontrolandexperimentalgroupofrespondentsmustbealmostidentical.Andpreciselyinsuchaneedforidenticalcharacteristicsofthecontrolandexperimentalgroupofrespondentsliestheontologicalandepistemologicalquestion-ingoftheexperimentalresearch(roleofdigitalmedia)inteaching.Suchunityisbynomeanscharacteristicof theteachingandschoolcontext,as there isnoaveragestudentorauniformclassroom.Eachgradeoragroupofstudentsbeingtaught,oragroup of individualswho are learning are not unified according to their cognitive,psychomotor,andaffectivefeatures.Eachgradeconsistsofagroupofindividuals,agroupofchildren,youngpeopleoradultswhoareinherentintheirindividual,perso-nalneeds,aspirationsandopportunities.Thismeanstwothings, first,agradeoragroupofstudentsarenotuniforminanyoftheindividualfeatures(exceptperhapsinchronologicalorder).Andsecond,therearenotwosamegrades,regardlessofthefactthattheyaremostlycomposedaccordingtothesameyearofbirth,theyalwaysdiffer.Inthisrespect,itisquestionablehowappropriateitistocomparetheeffectsofmediainmoredivisionsofacertaingrade.Itshouldbeemphasizedthatinmostresearchesofeducation,quasi-experimentsareused,ratherthanrealexperimentsinthetruesenseofthewordthatarepossibleonlyinnaturalsciences,preciselybecauseoftheparasiticfactors.

Anotherprecautiontobetakenintoconsiderationwhenresearchingtheroleofmediainteachingisthephenomenonofparasiticfactors.Theparasiticfactorisasegmentoftheresearchmethodology,whichresults inanobstructionofobtainingvalidandreliableresults(Mužić,1973).Theparasiticfactorcanbetheveryfactorthatisthesubjectofresearch.Inthisparticularcase,thefocusisplacedondigitalmediainteaching.Namely,duringtheresearchofsomeofthenewdigitalmediainteaching,itcanhappenthatthosemediamayobstructthemselves.Thisisoftenmanifestedinthefactthatcertainnewdigitalmediacancauseeuphoria instudents,resulting inthemonlyfocusingonthemediaitself,andlessindevotingattentiontoteachingandlearningthroughtheuseofthatcertainmedia.Therefore,itispossibletogetdistor-tedresultsofmediaperformanceinteachingandlearning.

Ontheotherhand,oneoftheadvantagesofresearchinteachingwiththehelpofdigitalmediaismanifestedintheapplicationofactionresearch(McNiff&White-head,2002,Reason&Bradbury,2001).Actionresearchhasfourbasiccomponents:1)plan,2)action,3)observation,and4)reflection.Thefourcomponentsarerepeateduntiltheresearcherissurethathe/shehasachievedthedesiredshiftintheresearchresults.Thesestudiesenabletheimplementationofnewteachingmethodsandtheirmonitoringandevaluation,aswellasthere-introductionofnoveltiesbasedontheevaluationoftheapplicationoftheoriginalprocedures.Suchresearchisfocusedon


383

areflexivepractitioner, i.e. researchersaretheteacherswhoarealsoresearchsu-bjects.Forthisreason,theactionresearchisofexceptionalpracticalandepistemolo-gicalbenefittotheresearch,implementationanduseofdigitalmediainteaching.

Thefollowingmethodologicalparticularityofmediaresearchinteachingandeducation is manifested in the application of content analysis (Zvonarević, 1988;Weber,1990).Namely,thedevelopmentofonlineforums,socialnetworks(media),portals brings forth the analysis of content being published and formed on suchplatforms.Theimportanceofcontentanalysisofonlinepublishingplatformscomesfrom the fact thatmost children, youth and adult learners of certain educationalprogramsactivelyparticipateinsuchdigitalphenomena.

Furthermore,itiswell-knownthatanumberofmoreorlessrelateddifferentfactorsinfluencetheprocessesandresultsofteaching(suchasmotivation,cognitivecharacteristics, socioeconomicoriginofstudents, teachercharacteristics,etc.),andthemediaisonlyoneofthesefactors,whichraisestheimportanceofmultivariateresearch(Halmi,2003;Mejovšek,2013).Themediaitselfisnotafactorthatachievesthedesiredlearningoutcomes,thereforeresearchshouldtrytocoverasmanyofthefactors alreadymentioned,whichmanifest themselves in certain quantitativeme-thods(e.g.regressionanalysis).

Sincedigitaltechnologiesarerapidlyevolvingandchanging,itisdifficulttosetasufficientlystabletheory(ortheories)abouttheirroleineducation.Suchtheoriesare changing and developing or need to be (re)formed. Because of such develop-mentaltheoriesortheformationoftheories(e.g.thoughtconstructs)regardingnewphenomena in education, suchas the fast-developingdigital technology there is aneedforqualitativemethod(orawholeprocess)ofgroundedtheory(Charmaz,2006,Glasser&Strauss,2006;Mey&Mruck,2011;Topolovčan,2017).Themainfeatureofthe grounded theory is that it starts from being aware of a certain (educational)phenomenon.Therefore,themainpremiseofthegroundedtheoryisthatitisused,primarilybyinduction(andlaterbydeductivetesting)togatherknowledgeofacer-tainphenomenon.Thisisespeciallyapplicableintherapidlydevelopingdigitaltech-nologies ineducation,becausewedonotknowsomuchaboutthemand it isveryimportanttoraiseawarenessandlearnmoreaboutthem.

Regardingtherapidlyevolvingdigitaltechnologiesandtheirroleineducation,theinterestofprofessionalsisalsodirectedtowardstheirfuture,i.e.thepredictionofdifferentteachingscenariosinthefuture,learningandteachingwithsuchnew,notyet existing technologies. Following that, there are significant future-oriented re-searchmethodsineducation,whichcouldhelpintheresearchoftheroleofmediainteaching, aswell as other pedagogical anddidactic phenomena (Dubovicki, 2017).Futurologymethodsenablepredictionsthatcouldbeofgreatimportanceforeduca-tion in the future (at all levels of education), and they imply futurologymethodscommonlyusedinresearchofeducationalphenomena:Delphimethod,Focusgroupmethod,Futureswheel,Sixth sensemethod,Backcastingmethod,Forecastingme-thod,Trendanalysis,andMethodofpredictionoftechnologicaldevelopment(which


384

is inherentlyrelatedtodigitalmediaineducation)(Dubovicki,2017).Recently,CLA2.0methodisalsomentioned(Watson,2015).

Withincreasinginterestintheimplementationofknowledgeofneuroscienceandbrainresearchintheeducationalcontext,whichformedanewscientificdisciplineofeducationalneuroscience,i.e.neurodidactic(Herrmann,2009,Jensen,2005,Ma-ras,Topolovčan,&Matijević,2018).Themainpurposeistoresearchthepositiveandnegativeeffectsofusingdigitalmediainthedevelopmentofchildrenandyouth,butalsoinlifelonglearning.Oneofthealsoveryspecialandrecentlyimportantadvanta-gesoftheresearchoftheroleandtheeffectthatthemediahaveineducationliesintheapplicationofcertainmethodsofresearchcharacteristicofmedicalresearch,suchasMRIandPETmethods(Pinel,2002).Therefore,MRIandPETmethodsplayasigni-ficantroleinobtainingappropriateandepistemologicallyvaluableinsightsoftheroleofdigitalmediaineducation.Certainly,speakingofsuchresearch,itisnecessarytopointouttothecautionofwhatiscalledthemedicalizationofresearchineducation,whichmeanstheexcessiveandinappropriatetakeoveroftheparadigmofresearchinnaturalandmedicalsciences(Topolovčan&Dubovicki,2019,Tröhler,2016).

Regardlessofalltheadvantagesanddisadvantagesofsomeresearchapproa-ches,oneshouldcautiouslyapproachthetermofthemedicalizationoftheresearchofeducation, and theeducationalization (germ.Pädagogisierung)of all socialpro-blems,thatis,trynottoconsidereducationandresearchofeducationaspanaceaforall social (and economic, political, cultural andother) issues (Smeyers&Depaepe,2008).

TOWARD THE CONCLUSION

Summinguptheanalysedaspectsoftheresearchoftheroleofdigitalmediainteaching,itispossibletodefineseveralconclusions.Namely,teaching,learningandeducationaremultidimensionalphenomenaandprocesses.Itisimpossibletodistin-guishacrucialfactorinachievingthedesiredlearningoutcomes.Fortheprocessandthelearningoutcomes,allthefactorsofformalandinformaleducationareequallyimportant.Furthermore,themethodologyofmediaresearchineducationhaschan-ged under the influence of the development of researchmethodology, dominantscientificparadigmsandpsychological theoriesof learning.Researchontheuseofmediainteachingisinthedomainofmethodologyofsocialandhumansciences,butitalsousessomemethodsofmedicalresearch.Themethodologyofresearchofmediahas awide range of approaches andmethods of researchwhich aremore or lessaxiological,epistemologicalandontologicallyappropriateforthisproblem.Therefore,it is desirable tomaintain cautionanddetailed considerationof theapplicationofexperimentalresearchdesignsaswellastoneutralizethepotentialemergenceoftheparasitic factors. On the other hand, epistemological benefit is manifested in theapplicationofactionresearch,contentanalysis,multivariateresearch,groundedthe-


385

ory,futurologymethodsandincorporationofsomeaspectsofmedicalresearchsuchasMRIandPETmethods.Alongsidethementioned,describedandarguedaspectsofresearchoftheroleofdigitalmediaineducation,thereareotheraspectsthatneedtobetakenintoaccountwhenconsideringsuchresearch.Thatmeansmeta-analyses,casestudies,theimportanceofethnographicandnaturalisticresearch,andsoon,yet,duetothescopeofthistext,theirmoredetailedargumentsarereferredtoinotherliterature(e.g.Matijević&Topolovčan,2017).Ultimately,itistobeexpectedthatthedevelopmentandchangesinmethodology,theoriesoflearning,theoriesofeducationandschoolswillcertainlybringnewandinnovativeaspectsofresearchoftheroleofmediaineducation.However,itisimportanttostaycautionsandtocriticallyreflectuponthedominanceoftheevidence-basedpracticeeducationalpolicies,aswellastowhat iscalledthemedicalizationofeducationandtheeducationalizationof thesocialproblems.

REFERENCES

Adachi,P.J.C.&Willoughby,T.(2011).Theeffectofvideogamecompetitionandviolenceonaggressive behaviour: Which characteristic has the greatest influence? Psychology ofViolence,1(4),259-274.

Charmaz, K. (2006). Constructing grounded theory: A practical guide through qualitativeanalysis.ThousandOaks,CA:Sage.

Cohen, L., Manion, L. & Morrison, K. (2007). Research methods in education. London:Routledge.

Corner,J.,Schlesinger,P.&Silverstone,R.(Eds.)(1997).Internationalmediaresearch:Acriticalsurvey.London&NewYork:Routledge.

Creswell,J.W.(2012).Educationalresearch.Planning,conducting,andevaluatingquantitativeandqualitativeresearch.Boston:Pearson.

de Bens, E., Golding, P. & McQuail, D. (Eds.). (2005). Communication theory & research.ThousandOaks,CA:Sage.

Dubovicki,S.(2017).Futurološkemetodeistraživanja.InS.Opić,B.Bognar&S.Ratković(Eds.),Novi pristupi metodologiji istraživanja odgoja (pp. 203-211). Zagreb: Učiteljski fakultetSveučilištauZagrebu.

Glaser,B.&Strauss,A.L.(2006).Thediscoveryofgroundedtheory.Chicago:Adline.Guba,E.&Lincoln,Y.S.(2005).Paradigmaticcontroversies,contradictions,andemergingcon-

fluences.InN.K.Denzin&Y.S.Lincoln(Eds.),TheSAGEhandbookofqualitativeresearch(pp.192-215).ThousandOaks,CA:Sage.

Gunter, B. (2000).Media research methods: Measuring audiences, reactions and impact.ThousandOaks,CA:Sage.

Halmi,A.(2003).Multivarijatneanalizeudruštvenimznanostima.Zagreb:Alinea.Herrmann,U. (Ed.). (2009).Neurodidaktik:GrundlagenundVorschläge für gehirngerechtes

LehrenundLernen.WeinheimundBasel:BeltzVerlag.Ilišin,V.(2003).Medijiuslobodnomvremenudjeceikomunikacijaomedijskimsadržajima.

Medijskaistraživanja,9(2),9-34.


386

Jensen,E.(2005).Poučavanjesmozgomnaumu.Zagreb:Educa.Jensen,K.B.&Rosengren,K.E.(2005).Fivetraditionsinsearchoftheaudience.InE.deBens,

P.Golding&D.McQuail(Eds.),Communicationtheory&research(pp.53-70).ThousandOaks,CA:Sage.

Leahy,S.M.,Holland,C.&Ward,F.(2019).Thedigitalfrontier:Envisioningfuturetechnologiesimpactontheclassroom.Futures,Inpress.

Maras,N.,Topolovčan,T.&Matijević,M.(2018).Konstruktivističkadidaktikaineurodidaktikau diskursu reformne pedagogije: teorijska polazišta, dileme i komparacija.Nova prisu-tnost,16(3),561-577.

Matijević,M.&Topolovčan,T.(2017).Multimedijskadidaktika.Zagreb:ŠkolskaknjigaiUči-teljskifakultetSveučilištauZagrebu.

McNiff,J.&Whitehed,J.(2002).Actionresearch:Principlesandpractice.London,Routledge.McQuail,D.(2005).Introductionandoverview.InE.deBens,P.Golding&D.McQuail(Eds.),

CommunicationTheory&Research.ThousandOaks,CA:Sage,1-22.Mejovšek,M.(2013).Metodeznanstvenogistraživanjaudruštvenimihumanističkimznano-

stima.Jastrebarsko:NakladaSlap.Mey,G.,&Mruck,K. (Eds.). (2014).Qualitative Forsching.AnalysenundDiskussionen–10

JahreBerlinerMethodentreffen.Berlin:SpringerVS.Mužić,V.(1973).Metodologijapedagoškogistraživanja.Zagreb:Školskaknjiga.Pinel,P.J.(2002).Biološkapsihologija.Jastrebarsko:NakladaSlap.Reason,P.&Bradbury,H. (Eds.). (2006).Handbookofactionresearch.ThousandOaks,CA:

Sage.Reiser, R. A. (2001a). A history of instructional design and technology: Part I: A history of

instructionalmedia.EducationalTechnology,ResearchandDevelopment,49(1),53-64.47.Reiser, R.A. (2001b).Ahistoryof instructional designand technology: Part II:Ahistoryof

instructionaldesign.EducationalTechnology,ResearchandDevelopment,49(2),57-67.Rodek,S.(1992).Istraživačkitrendoviupodručjuprimjenemedija.Istraživanjaodgojaiobra-

zovanja,9,83-87.Rodek,S.(2007a).Modeliistraživanjamedijskogučinkauodgojuiobrazovanju.Školskivjesnik,

56(1-2),7-15.Rodek,S.(2007b).Novimedijiiučinkovitostučenjainastave.Školskivjesnik,56(1-2),165-70.Rodek,S.(2011).Novimedijiinovakulturaučenja.Napredak,152(1),9-28.Rosen, Y. & Salomon, G. (2007). The differential learning achievements of constructivist

technology-intensive learningenvironmentsascomparedwithtraditionalones:Ameta-analysis.JournalofEducationalComputingResearch,36(1),1-14.

Saettler, P. (1990). The evolution of American educational technology. Englewood, CO:LibrariesUnlimited.

Sekulić-Majurec, A. (2000). Kvalitativni i/li kvantitativni pristup istraživanjima pedagoškihfenomena–nekeaktualnedvojbe.Napredak,141(3),289-300.

Sekulić-Majurec,A.(2007).Krajrataparadigmipedagoškihistraživanja.Pedagogijskaistraži-vanja,4(2),189-202.

Skiera,E.(2010).ReformpädagogikinGeschichteundGegenwart:EinekritischeEinführung.München:Oldenburg

Smeyers, P. & Depaepe,M. (Eds.) (2008). Educational research: The educationalization ofsocialproblems.Berlin:Speinger.


387

Tamim,R.M.,Bernard,R.M.,Borokhovski,E.,Abrami,P.C.&Schmid,R.F.(2011).Whatfortyyearsofresearchsaysabouttheimpactoftechnologyonlearning:Asecond-ordermeta-analysisandvalidationstudy.ReviewofEducationalResearch,81(1),4-28.

Timmerman,C.E.&Kruepke,K.A.(2006).Computer-assistedinstruction,mediarichness,andcollegestudentperformance.CommunicationEducation,55(1),73-104.

Topolovčan, T. (2016). Art-based research of constructivist teaching. Croatian Journal ofEducation,18(3),1141-1172.

Topolovčan,T.(2017).Utemeljenateorijauistraživanjimaodgojaiobrazovanja.InS.Opić,B.Bognar,&S.Ratković(Eds.),Novipristupimetodologijiistraživanjaodgoja.Zagreb:Učitelj-skifakultetSveučilištauZagrebu,129-149.

Topolovčan,T.,Rajić,V.&Matijević,M.(2017).Konstruktivističkanastava:teorijaiempirijskaistraživanja.Zagreb:UčiteljskifakultetSveučilištauZagrebu.

Topolovčan,T.,&Dubovicki,S.(2019).TheheritageoftheColdWarincontemporarycurriculaandeducationalreforms.CenterforEducationalPolicyStudiesJournal,9(2),11-32.

Tröhler, D. (2013). The technocraticmomentum after 1945, the development of teachingmachines,andsoberingresults.JournalofEducationalMedia,Memory,andSociety,5(2),1-19.

Tröhler,D.(2016).Themedicalizationofcurrenteducationalresearchanditseffectsoneduca-tionalpolicyandschool reforms.Discourse:Studies in theCulturalPoliticsofEducation,36(5),749-764.

Tulodziecki, G. (2014). Approaches to learningwithmedia andmedia literacy education –trendsandcurrentsituationinGermany.JournalofMediaLiteracy,4(1),44-60.

UNESCO(2007).Premadruštvimaznanja.Zagreb:Educa.Wartella,E.A.&Jeninngs,N.(2000).Childrenandcomputers:Newtechnology--oldconcerns.

ChildrenandComputerTechnology,10(2),31-43.Watson,C.(2015).Futuresnarratives,possibleworlds:Causal layeredanalysisandthepro-

blemsofyouth.InS.Inayatullah&I.Milojević(Eds.),CLA2.0TransformativeResearchinTheoryandPractice(pp.449-462).Taiwan:TamkangUniversity.

Weber,R.P.(1990).Basiccontentanalysis.NewburyPark,CA:Sage.Zvonarević,M.(1985).Socijalnapsihologija.Zagreb:Školskaknjiga.

Neke dileme i mogućnosti istraživanja uloge digitalnih medija u nastavi i učenju

Sažetak:Uradusukritičkielaborirananekaobilježjaistraživanjaulogedigitalnihmedijaupoučava-njuiučenjuspolazištimaunastaviusmjerenojnaučenikatecjeloživotnomučenju.Prika-zanisunekiaspektipovijestirazvojaipromjenamodelaimetodologijeistraživanjamedijaunastavi.Ukazanojeinanekesuvremenedidaktičketrendoveteaktualnespoznajekori-štenjadigitalnihmedijaupoučavanjuiučenju.Potomsudefinirani,opisaniikategoriziraniaspektikvalitativnogaikvantitativnogapristupaistraživanjupriupotrebidigitalnihmedijaunastavi,kao iopćenitoodgoja iobrazovanja.Podrobnijesuanaliziranenekemetode istrategijeprikupljanjapodataka,analizeiverifikacije.Sintezomanaliziranihaspekataistra-živanjamedijaunastavi iučenjudobivenesuodređenečinjenice izaključci.Prijesvega,škola,nastava,učenje,poučavanjete,općenito,odgojiobrazovanjefenomenisudjelova-


388

njamnogih,manjeiliviše,međusobnopovezanihčimbenika,stogaseukazujedaodabirmetodologijeistraživanjaprvenstvenoovisioobilježjimaciljaistraživanjatevrstiuzorkailisudionika.Na to senadovezujeodabirodgovarajućihpostupaka i strategijaprikupljanjapodatakazajednosanalizamapodatakaiverifikacijamarezultata.Utompogledunaglaša-vaseneprimjerenosteksperimentalnihnacrtaistraživanjamedijaunastaviiučenjukaoinaopreznostpojavljivanja fenomenaparazitarnih faktora.Sdrugestrane,opravdano jeprimjenjivati i kvalitativnu i kvantitativnumetodologiju kao i njihovu kombinaciju. Zbognekihfunkcionalnihposebnostidigitalnihmedijateepistemološkihspecifičnostinastave,posebna je prilika vidljiva u etnografskim, fenomenološkim, akcijskim i naturalističkimistraživanjimatestudijamaslučajaianalizamasadržaja.Ključneriječi:digitalnimediji,metodologijaistraživanja,nastava,škola

389

POVEZANOST DRUŠTVENIH MREŽA I SOCIJALNE KOMPETENCIJE UČENIKA

Preglednirad UDK:37.015.4:316.772.3-053.5

dr.sc.IvanaŠustek

Sažetak:Diosmosvijetaukojemusumasovnimedijisvudaprisutni.Svevišeljudislobodnovrijemeposvećuje nekoj vrstimasovnihmedija, posebice računalu/mobilnom telefonu, a sve usvrhuuporabeinternetskogaservisa-društvenemreže.Također,svevišeučenikasežezatakvimnačinomkomuniciranja.Društvenimumrežavanjemučenicistječuvirtualnupopu-larnostimnoštvovirtualnihprijatelja.Stogapromišljajućispogledadruštvenihmrežamo-globiserećidasuisteuvelikepovezanesrazvojemsocijalnekompetencijeučenika.Među-tim,postavljasepitanjejelitouistinutako.Uradućesenatemeljuteorijskihspoznajanastojatipokazatikolikajevažnostrazvijenostisocijalnekompetencijeučenika.Također,navestćesepregledianalizarelevantnihistraživanjakojasuispitivalapovezanostmasov-nihmedija,aponajviše internetskogaservisa–društvenihmreža,sasocijalnomkompe-tencijomučenika.Stimusveziočekujesedaćeradimatipozitivneznanstvene,pedagoške,stručneipraktičneučinkekaodoprinosunavedenimdvamatematskimpodručjimatebiujednomogao biti i polazište za daljnje spoznaje i istraživanja o povezanosti i utjecajumasovnihmedija,aponajvišedruštvenihmreža,narazvojsocijalnekompetencijeučenika.Ključneriječi:socijalnakompetencija,mediji,društvenemreže,učenik

UVOD

Oduvijekječovječanstvobilozaokupljenoodgojemdjecetežećipritompobolj-šanjuodgojnihstrategija,metodaipostupaka.Novremenomsusemedijimasovnihkomunikacijanametnulitesutakopostalineizbježnakomponentnasocijalizacijskogaprocesa.Budućidaječovjekposvojojdefinicijidruštvenobiće,imapotrebuuključitiseusvojuzajednicu,auvremenudanašnjicezatosenajčešćeodlučujenajlakšim–medijskimputem.Notadasesuočavasnajvećimproblemomuporabemasovnihme-dija,atojevjerovanjedanjimamožeućiubliskemeđuljudskeodnosesdrugima.

Negativnajestranamedijajačanjenegativnogarazvojnogaobrascapojedincaistvaranjeiskrivljeneslikesvijetakojigaokružuje(Livazović,2012).Dakako,medijiima-juipozitivnustranuukolikosekvalitetnoobrazujemoiodgajamozanjihovuuporabu.

Ciljjeovogaradapokazativažnostrazvijenostisocijalnekompetencijeučenikateujednoanalizirati relevantna i recentna istraživanjakojasu ispitivalapovezanostmasovnihmedija,aponajvišeinternetskogaservisa–društvenihmreža,sasocijalnomkompetencijomučenika.

Ivana Šustek

390

SOCIJALNA KOMPETENCIJA UČENIKA

Urazvojnojpsihologijipojamsocijalnekompetentnostismatraseishodomnor-malnogarazvojnogaputadjeteta.Socijalnakompetencija,naime,predstavlja jedansloženikonstruktkojisesastojiodvišejedinstvenihvještina,novažnojeimatinaumudaseonemogunaučiti,odnosno,dajesocijalnukompetencijumogućeivažnorazvi-jati.Upedagogijskojseznanostipojamsocijalnekompetencijevežeuzprocesosob-nogaidruštvenogarazvojakojisituacijskeirelacijskečimbenikesocijalnekompeten-cijestavljaupodručjemeđuljudskihodnosa(interakcija).

Usuvremenojpedagogijisocijalnakompetencijapredstavljakonstruktkojiobe-ćavaiujednovažnupoveznicucjelovitogarazvojapojedinca(procesakojiintegrirasvapodručjapojedinčevarazvojaijednakoihvrjednuje).Stogaukolikoželiosiguratiopti-malanrazvojučenika,školatrebasvevišeotpuštati intelektualnoučenje,apoticatinjegovcjelovitrazvojniproces,povezansnjegovimvlastitimiskustvomiaktivnošću.Novijedidaktikeintegrirajunačelaiskustvenoga,cjelovitogaisocijalnogaučenjakaodiosveukupnogaučenja.Pritomseočekujedapluralizamrazličitihteorijskihpolazištaiujednopraktičnihputovatrebadovestidoistogacilja,odnosnodooptimalnogaraz-voja učenika (Buljubašić-Kuzmanović, 2008). Rose-Krasnor (1997) socijalnu kompe-tencijudefinirakaoučinkovitostpojedincausocijalnojinterakcijiupućujućipritomnasocijalnevještine,sociometrijski status,međusobneodnosete funkcionalne ishodekaonaopćepristupedefiniranjutogapojma.KatziMcClellan(1999)određenjesoci-jalnekompetencijesmjestilesuupodručjepedagoškeinterakcije,točnijeokodjete-tovesposobnostiiniciranjaiodržavanjazadovoljavajućih,recipročnihodnosasvršnja-cima.Brajša-Žganec(2003:23)navodida“dječjisocijalnirazvojobuhvaćaponašanja,stavoveiafektesjedinjeneudječjojinterakcijisodraslimaivršnjacimaˮ.

Općenitogovoreći,narazvojsocijalnekompetencijepojedincaznačajnuuloguimajunjegovaobitelj,vršnjaciiučitelji.Uskladustim,Livazović(2012)ističedazago-varateljimodelasocijalnogarazvojatvrdedajenužnoosiguratistvaranjeuvjetaobi-teljske,susjedske,školskeivršnjačkekohezije,asveusvrhustvaranjaprotutežeizazo-vimaovisničkihidrugihrizičnihponašanja.Previšić(2010)navodidasuobilježjasu-vremenenastavetakvadaopćenitonemarezaiskonskosocijalnobićeučenika.Tako-đer,istiautor(2010:172-173)navodida“odgojusvomenajširemsmislutrebazahva-titisocijalnustrukturuljudskogdoživljajaidjelovanjaizperspektivemeđuzavisnostiipomaganjakaosvojevrsnepedagogijeprijateljstavaˮ.Uskladusnavedenim,možesezaključitidaučitelji,kaoglavninositeljirealizacijeodgojno-obrazovnogaprocesa,tre-bajusvojeučenikeodgajatiupravouduhustvarnogaprijateljstvapotičućinatajnačinrazvojnjihovesocijalnekompetencije.

DRUŠTVENE MREŽE

Računaloimobilnitelefonpopularnisumasovnimediji,adruštvenesumreževrsta internetskoga servisa koji omogućujemeđusobno povezivanje korisnika. Prvi


391

oblicidruštvenihmrežapojavilisuse90-ihgodina20.stoljeća.BoydiEllison(2008:211)društvenemrežedefinirajukao“uslugutemeljenunawebukojaomogućujepo-jedincimada(1)izgradejavniilipolu-javniprofilunutaromeđenogsustava,(2)artiku-lirajulistudrugihkorisnikaskojimadijelevezui(3)gledajuikoristevlastitipopisvezaipopisevezadrugihunutarsustavaˮ.KaraliKokoc(2013:646)društvenemrežedefi-nirajukao“najbržerazvijajućialatzastvaranjeosobnemreže,pretpostavljajusredi-šnju ulogu u životimamladih ljudi i svakodnevno privlače sve veći broj korisnikaˮ.GrbavaciGrbavac(2014:207)govoredasudruštvenemreže“najpopularnijiglobalnikomunikacijskifenomenˮ,anjihovosuglavnoobilježje“univerzalnakomunikacijskasredstvaitehnike,kaoizajedničkiintereskojidržigrupeljudizajednoisamimtimedajepopularnostsvimdruštvenimmrežamadanašnjiceˮ.Nadalje, istiautori (2014)govoredadruštvenemrežeimajuvelikumarketinškuulogutekakosezanjihsvako-dnevnorazvijajunovidodatcizazabavuirazonodu,akaoopcijaprovođenjaslobod-nogavremenapojedinca.

Mnogi se istraživači bave problematikom društvenih mreža, kao i njihovompovezanošćusrazličitimaspektimanašihživota.Budućidajeovopodručjeistraživanjajakoširoko,unastavkućebitiprikazanaiujednoanaliziranarecentnastranaidomaćaistraživanjakojasurelevantnazatematikuovogarada.

POVEZANOST DRUŠTVENIH MREŽA I SOCIJALNE KOMPETENCIJE UČENIKA – PREGLED I ANALIZA ISTRAŽIVANJA

Općejepoznatodasumeđuljudskiimeđukulturniodnosiuprijašnjimgenera-cijama bili razvijeniji nego danas. Svakodnevna druženja i provođenja slobodnogavremenabilasustvarnadokjedanasuvelikeriječovirtualnostikojanerijetkoprelaziuovisnost.Mužić(2014)navodidasenadruštvenimmrežamadanašnjiceuveliketražisocijalizacija, ali one samo još više povećavaju samoću i deprimiranost. Ostvari sepovezanostsvelikimbrojemljudi,notapovezanostbudepovršnaiisprazna,štosamopovećavatuguiudaljavaodistinskogasusretaljudimeđusobno.

Roberts,Foehr,RideoutiBrodie(1999)navodedasumedijivažansocijalizacij-skiagenstedanjihovutjecajovisiovećembrojučinitelja,kaoštosu izbormedija,vrijeme korištenja, selekcija sadržaja, uvjeti korištenja i subgrupna obilježja. Sokač(2014:118)naglašavadasumediji“postalivažničimbenicisocijalizacijekojidomini-rajuživotimadjecediljemsvijetaˮ.Christakis(2010)navodidajesocijalnaulogadru-štvenihmrežapovezanaponajprijesjednostavnimpostupkomodržavanjapostojećihpoznanikaiprijateljastvarajućipritommogućnostsklapanjanovihpoznanstava.Koris-nici društvenihmreža izgrađuju svojevrsnu internetsku socijalizaciju.Mladi rutinskisvakodnevnoprovjeravajuinformacijeoaktivnostimakojesuvezaneuznjihovekon-taktesdruštvenihmrežaeksperimentirajućipovremenosvlastitim identitetomsu-kladnonekimtrendovima,čakikadatoneodgovarastvarnomstanjustvari.

Kunić,MatićiSindik(2017)ispitivalisunačinkorištenjaonlinedruštvenihmrežakodučenikavišihrazredaosnovneškoletesupritomidentificiralirazličitaponašanja

Ivana Šustek

392

učenikanaonlinedruštvenimmrežama.Istraživanjesuprovelisa225učenikaod5.do 8. razreda jedne osnovne škole u Dubrovniku pomoću upitnika izrađenoga zapotrebenavedenogaistraživanja.Rezultatisupokazalidavećinaučenikasvakodnev-nokoristiračunaloidruštvenemrežepristupajućiinternetunajčešćemobilnimtelefo-nom.Internetnajmanjekoristeuobrazovnesvrhe,anajvišeusvrhuzabave.Oko90%ispitanihučenika imasvojprofilnanekojdruštvenojmreži.Glavnirazlogkorištenjadruštvenihmrežadruženjejespostojećimprijateljimadokjerjeđimotivupoznavanjenovihljudi.Navedenimistraživanjemmožeseutvrditikakokorištenjedruštvenihmre-žaprimarno zadovoljavapotrebeučenika za integracijom, socijalnom interakcijom,različitiminformacijamateopćenitozarazumijevanjemdruštvenogaokruženja.Ko-munikacijaprekodruštvenihmrežajednajeodsuvremenihmetodaodržavanjakon-taktasprijateljimaubilokojevrijemeštosvakakomožeojačatiosjećajpripadanjavećpostojećimprijateljima.Noroditeljikodkućeiučiteljiuškolitrebalibiupozoritiuče-nikenaonajrjeđi,aliopasanmotivuporabedruštvenihmreža,atojesklapanjeprija-teljstavasnepoznatimosobamaisvenegativnostikojeistosasobomnosi.

Rattinger(2017)jeispitivalakolikomlađitinejdžeriimajuslobodnogavremena(117učenika6.i7.razredanekolikoosnovnihškolaizvelikogagrada,manjegagradaimanjegamjesta),nakojinačingakoristetekolikosuonlinedruštvenemrežeinakojinačinzastupljeneuslobodnomvremenuispitivanepopulacije.Ispitivanjejeprovede-noupitnikom,a rezultati supokazalidamlađi tinejdžeri imajuprosječnookočetirisataslobodnogavremenadnevno,dajeutomvremenu75%sudionikauključenourazličite organizirane slobodne aktivnosti te da 89% sudionika ima profil na nekojonlinedruštvenojmrežiidaokotrećinuslobodnogavremenaprovodeuonlineaktiv-nostima.Autoricanavodidaprovedenoistraživanjeukazujenapotrebuorganiziranjavećegbrojaaktivnostinaotvorenomkojeuključujudruženjetinejdžerasvršnjacimaipridavanjevećepozornostiodgojuzamedije.Općenitogovoreći,uokvirumeđusob-nogadruženjavršnjacivećodranogadjetinjstvazauzimajuvažnuuloguusocio-emo-cionalnomrazvojupojedinca.Stogajevažnoiukasnijojdobi,posebicetinejdžerskoj,nastavitinjegovatistvarnadruženjaiaktivnosti.Budućidasuvremenimedijiprednostdajuvirtualnimdruženjimaputemdruštvenihmrežatedajeistopostalonezaobilaznastvarnostdanašnjice,mlade jepotrebnoodgajati iobrazovati za smislenuuporabuistoga.

Iskender(2018)jeispitivaoodnosizmeđurazinaovisnostinainternetuisocijal-neusamljenosti,obiteljskeemocionalneusamljenostiinedostatkarazinesamopouz-danjakod328učenikasrednjihškolanapodručjuTurske.PodatcisudobiveniSkalominternetovisnosti(Young,1996prilagođenopremaBayraktar,2001),Mjerilominter-personalne osjetljivosti (Boyce i Parker, 1989 prilagođeno premaDogan i Sapmaz,2012) iSkalomdruštvene iemocionalneusamljenosti (Ditommaso,Brannen iBest,2004prilagođenopremaChechen,2007).Rezultatiistraživanjapokazalisudasuovis-nosto internetu inedostatakdruštvenogasamopouzdanja,socijalneusamljenosti iobiteljskeemocionalneusamljenostiuvelikepovezani.Odnosno,vrijemeprovedenonainternetuimanegativanučinaknadruštveneodnosepojedincateganatajnačin


393

odvodikakoudruštvenutako iuemocionalnuusamljenostčimemusenarušavajusocijalniodnosi.Rezultatiovogaistraživanjaupućujunanužnostsustavnogaiplansko-gaodgojazamediještobiučenicimadanašnjiceomogućilouočitirazličiterazineutje-cajamedijakojesamostalnonisuustanjuuočiti.Toseposebiceodnosinaučenikekojisuurazdobljuadolescencije,razdobljaukojemuintenzivnijepreispitujuprethodnoprihvaćenestavoveiuvjerenja.

Erceg,BuljanFlanderiBrezinšćak(2018)ispitivalisuodnosizmeđukompulziv-nogakorištenjainternetaisimptomatologijepovezanesdepresivnošćuianksioznoš-ćumeđuadolescentima.Uistraživanjujesudjelovalo1320učenikaosnovnihisrednjihškolaizrazličitihhrvatskihregijaudobiod11do18godina,apodatcisuprikupljeniuokviruistraživačkogaprojektaoiskustvimaiponašanjudjeceimladihnadruštvenojmrežiFacebook,kojije2013.godineproveoCentarzazaštituhrabrihtelefonaidjeceimladihizZagreba.Problematičniobrascikorištenjainternetaprocjenjivanisupomo-ćuSkalekompulzivnogkorištenjaInterneta(Meerkerk,VanDenEijnden,VermulstiGarretsen,2009)dok jedepresivna i anksiozna simptomatologijamjerenapomoćuBeckovogainventaradepresivnostizamlade(2011)iBeckovogainventaraanksiozno-stizamlade(2011).Rezultatisupokazalidaadolescentikojiizvještavajuokompulziv-nijimobrascimakorištenjainternetatakođerpokazujuvišerazinedepresivneianksi-ozne simptomatologije. Ovo istraživanje doprinosi razumijevanju problematičnogakorištenjainternetakodadolescenatatenjegovogaodnosasemocionalnimteškoća-ma,aštopredstavljavrijedneimplikacijezarazvojprogramaprevencijeiintervencijenamijenjenihadolescentskojpopulaciji.

Diklić,Nakić i Šošić (2019) svojimsu istraživanjemželjeliutvrditiposjeduju liučeniciprofilenadruštvenimmrežamaiukojusesvrhusluženjima,kolikovremenaprovodenanjima,koristeliihzavrijemenastave,kojesadržajeobjavljujunanjima,koristeliihuobrazovnesvrhetekomunicirajulinanjimaisnastavnicima.Uistraži-vanjususudjelovaliučenici7.i8.razredaizDubrovnika(106učenika)iZagreba(402učenika),apodatcisuprikupljenianketiranjem.Rezultatisupokazalidaučenicirijetkokoristedruštvenemrežeuobrazovnesvrhe.Pritomnajčešćekoristemobilneaplika-cijeViber iWhatsapp. Iz istraživanja jevidljivodauporabadruštvenihmrežamožepridonijetivećojkreativnostiteujednopovećatiangažiranostučenika.Nonekontroli-ranimsluženjemdruštvenihmrežaučenicisudovedeniustanjevećeovisnostiome-dijskim sadržajima, primaju mnoštvo beskorisnih informacija, nepouzdanih vijesti,manjakkulture,mogućnostplagiranjapaimedijskoganasilja.Također,pokazalosedaučenicinekomunicirajusnastavnicimaposredstvomdruštvenihmreža.Uskladusnavedenim, upravobi tumogućnost komunikacije nastavnici trebali upotrijebiti zapribližavanjeučenicimateujednozapovećanjemnjihovemeđusobnesocijalizacije.

Bruggeman,VanHiel,VanHaliVanDongen(2019)ispitivalisuutječeliuporabainternetanapsihološkudobrobitučenikapatakoinanjihovusocijalizaciju.Istraživa-njejeprovedenoubelgijskimškolamas13871učenikomudobiizmeđu9i12godina,apodatcisuprikupljenianketiranjem.Pokazaloseda20%učenikaimasvojFacebookprofil te da se prilikomnjegove prekomjerne uporabenjihova psihološka dobrobit

Ivana Šustek

394

pogoršava.OstaliučenicikojinemajusvojFacebookprofilnemajunipsihološkihuči-nakautompogledu.Priloženirezultatipokazujupotrebuzaispitivanjemdugoročnihučinaka prekomjerne uporabe interneta na djecu, posebice njihovoga socijalnogafunkcioniranja.

Analizirajući prethodno navedena istraživanja očigledno je da su društvenemrežepostale sastavnidio životaučenika.U skladu s tomčinjenicom,potrebno jepomnorazmotritipovezanostdruštvenihmrežasučeničkimzdravljemisocijalizaci-jom.Kadajeriječozdravljutrebaimatinaumudasvakodnevnaiprenaglašenaupo-rabadruštvenihmrežadovodidopreopterećenjamozga štopovećavavjerojatnostrazvijanjaporemećajaraspoloženja, lošijegasna,koncentracije islabljenjaimunolo-škogasustava.Nadalje,kadajeriječosocijalizacijidanassesvenajčešćesvodinado-davanjeprijatelja ibrojenje lajkova (sviđamise).Notreba imatinaumuiučestalonapominjatiučenicimadaprijateljstvonijebroj,negopriča.Toseposebnoodnosinasrednjoškolcejerjeadolescencijarazdobljeobilježenoraznimdvojbama,nesigurno-stimaiosjetljivimpitanjima.Nažalost,medijskikreatoričestonisusvjesniutjecajanamladenaraštaje,anijerijetkostdasetoizlorabikroznuđenjerazličitihsadržaja.

Općenitogovoreći,mnoštvojerizičnihčimbenikazaprekomjernuinegativnuuporabumedija.Manjaksocijalnepodrške,vršnjačkaizoliranostdjeteta,povučenosttenemogućnostuspostavljanjadugotrajnijihprijateljstavadoprinoseprepuštanjuvir-tualnomsvijetuisklapanjuprijateljstavasnepoznatimosobama.Lošiobiteljskiodnosiinezadovoljstvotakođerdoprinoseistome.Uskladustim,učenikejepotrebnoodga-jatiiobrazovatizastvarnevrijednostidanašnjice.Zadatakjeroditeljakodkućeiuči-teljauškolirazgovaratisučenicimaouporabimedija,aponajvišeouporabidruštve-nihmreža. Pritom ih je potrebnopoticati da smanje virtualno, a povećaju stvarnodruženjesvršnjacima.Naravno,udruštvudanašnjicenemogućeihjepotpunostiizoli-ratioddruštvenihmreža,ali ihtrebapodsjećatidaoneprvenstvenoslužesamozaostvarivanjeubrzane iujednoolakšanekomunikacije s većpostojećimprijateljima.Dakle,učenikejepotrebnoodgajatizauporabumedijapatakoidruštvenihmrežapričemujevažnoisticatidanjihovakorisnostovisiokrajnjemkorisnikukojitrebaznatinjihovusvrhu.

ZAKLJUČAK

Digitalnakulturadanašnjicenaglašavadajeumononajvažnije,subjektivnojevažnijeodobjektivnoga,predodžba jevažnijaodzbiljnosti,a fenomenjevažnijiodbitka. Iako je naizgled internetom povezan s cijelim svijetom, čovjek je danas sveodvojenijiodnjega.Uvirtualnomsvijetučovjeksebepoimakaoautonomnimislećisubjekt,ainternetkaosvojevrsniapsolutniumukojemusesadržičitavazbilja.Nouviđenjučovjekadigitalnogadobanestajesvobogatstvoosjećajasvojstvenihodnosuduhovnogaitjelesnoga(Haramija,2009).

Suvremenatehnologijastvorilajesocijalnoizoliranogapojedinca(MilišaiTolić,2008).Medijipogodujuširenjupasivnostiiotuđenostiopterećujućisadašnjostiugro-


395

žavajućibudućnostpojedinca.Toleriranjesvesofisticiranijepsihičkemanipulacijedje-comkojajojsenisukadraoduprijetitežakjepropust.Njegovajecijenagolema.Naosobnojraziniiskazujeseupsihološkojifizičkojdestabilizacijidjecekojaznazavršitiupatološkojovisnosti.Nadruštvenoj raziniočituje seudevijantnimponašanjima iporemećajumeđuljudskihodnosa,poglavitoobiteljskih(Mužić,2014).

Budućidaprethodnoprikazanaistraživanjapokazujudadruštvenemrežeimajuvelik utjecaj na socijalnu kompetenciju učenika, upravo su roditelji i učitelji ključničimbeniciuintervencijiiprevencijiprevelikeuporabeistoga.Roditeljibiprvenstvenotrebalirazmislitiotehnologijikojunamjeravajudatisvojojdjeci,apotomirazgovaratisnjimaoistomekakobipravovremenoprocijenilikadaimjedijetespremnozapristupinternetskimdruštvenimmrežamaiukolikojmjeri.Nadalje,roditeljibisvakodnevnotrebalipoticatikreativnuinadasvekorisnuaktivnostsvojedjeceštopodrazumijevastvarne kontakte s vršnjacima.Markić (2010)navodi da je školamjesto koje trebaoblikovatizdraveisretnemladeosobetegdjemasovnostnesmijezamijenitiprisnost.Stogaučitelji trebajushvatitidaćeuvidomutoočemu,kakoiputemčegaučenicikomunicirajumoćiprilagoditisvojaponašanjateimsenatajnačinipribližiti.Komu-nikacijuučenikatrebajutemeljitoproučitikakobiimsemoglipribližititenaćinovenačinezauspostavljanjekvalitetnihodnosakaopreduvjetazarazvojnjihovihintelek-tualnih,socijalnihidrugihpotencijala.Peko(2007)navodidaučiteljidanašnjicetre-bajuneprestanoosuvremenjivatiipoboljšavativlastitoznanjeimetoderada.Pritommetodetrebajubitiusmjerenepremaaktivnomradu,poticanjukritičkogaistvaralač-kogamišljenja, rješavanju problema i primjeni znanja. U skladu s tim potrebama,cjeloživotnaizobrazbaučiteljapostajenužnakakobiseučiteljosposobiozanoveulo-ge kojima ćepomoći učenicimada se naučenositi i prilagoditi novimokolnostimaživotairadadanašnjice.

LITERATURA

Boyd,D.iEllison,N.(2008).SocialNetworkSites:Definition,History,andScholarship.JournalofComputer-MediatedCommunication,13(1),210-230.

Brajša-Žganec,A.(2003).Dijeteiobitelj:emocionalniisocijalnirazvoj.Jastrebarsko:NakladaSlap.

Bruggeman,H.,VanHiel,A.,VanHal,G.iVanDongen,S.(2019).Doestheuseofdigitalmediaaffectpsychologicalwell-being?Anempiricaltestamongchildrenaged9to12.ComputersinHumanBehaviour,101,104-113.

Buljubašić-Kuzmanović,V.(2008).Odnossocijalnekompetencijeiponašanjaučenika(doktor-skadisertacija).Zagreb:FilozofskifakultetSveučilištauZagrebu.

Christakis,N.A. (2010).Povezani: iznenađujućamoćdruštvenihmreža ikakooneutječunanašeživote.Zagreb:Algoritam.

Diklić,J.,Nakić,M.iŠošić,D.(2019).Edukativnaulogadruštvenihmrežaumedijskomodgojudjeteta.CommunicationManagementReview,4(1),180-197.

Ivana Šustek

396

Erceg,T.,BuljanFlander,G.iBrezinšćak,T.(2018).Odnosizmeđukompulzivneuporabeinter-netaisimptomadepresijeitjeskobeuadolescenciji.Alcoholismandpsychiatryresearch:Journalonpsychiatricresearchandaddictions,54(2),101-112.

Grbavac,J.iGrbavac,V.(2014).Pojavadruštvenihmrežakaoglobalnogkomunikacijskogfeno-mena.Media,CultureandPublicRelations,5(2),206-219.

Haramija,P.(2009).DonosiliInternetnovopoimanječovjeka?Osvrtnaviđenječovjekameđusljedbenicimadigitalnekulture.Obnovljeniživot:časopiszafilozofijuireligijskeznanosti,64(3),363-375.

Iskender,M.(2018).InvestigationoftheEffectsofSocialSelfConfidence,SocialLonelinessandFamilyEmotionalLonelinessVariablesonInternetAddiction.MalaysianOnlineJournalofEducationalTechnology,6(3),1-10.

Karal,H.iKokoc,M.(2013).Uporabadruštvenihmrežameđustudentskompopulacijom:razli-kesobziromnaobrazovnurazinu.Hrvatskičasopiszaodgojiobrazovanje,15(3),629-654.

Katz, L.G. iMcClellan,D. E. (1999).Poticanje razvojadječje socijalnekompetencije - ulogaodgajateljicaiučiteljica.Zagreb:Educa.

Kunić,I.,VučkovićMatić,M.iSindik,J.(2017).Korištenjedruštvenihmrežakodučenikaosnov-neškole.Sestrinskiglasnik,22(2),152-158.

Livazović, G. (2012). Povezanost medija i rizičnih ponašanja adolescenata. Kriminologija isocijalnaintegracija,20(1),1-22.

Markić,I.(2010).Socijalnakomunikacijameđuučenicima.Pedagogijskaistraživanja,7(2),307-317.

Miliša,Z.iTolić,M.(2008).Određenjemedijskepedagogijeskomunikacijskogaspekta.Medi-anali,međunarodniznanstveničasopiszapitanjamedija,novinarstva,masovnogkomuni-ciranjaiodnosasjavnostima,IV,113-131.

Mužić,J.(2014).Štetanutjecajvirtualnogasvijetanadjecu.Obnovljeniživot:časopiszafilozo-fijuireligijskeznanosti,69(3),395-405.

Peko,A.(2007).Učitikakopoučavati.UV.Previšić,N.N.ŠoljaniN.Hrvatić(Ur.),Pedagogija–premacjeloživotnomobrazovanjuidruštvuznanja.PrvikongrespedagogaHrvatske(str.260-274).Zagreb:Hrvatskopedagogijskodruštvo.

Previšić, V. (2010). Socijalno i kulturno biće škole: kurikulumske perspektive.Pedagogijskaistraživanja,7(2),165-176.

Rattinger,M.(2017).Aktivnostiidruštvenemrežeuslobodnomvremenumlađihtinejdžera.Školskivjesnik:časopiszapedagogijskuteorijuipraksu,66(2),222-237.

Roberts,D.F.,Foehr,U.G.,Rideout,V.J.iBrodie,M.(1999).KFFReportKids&[email protected]’sMediaUse.Preuzeto1.ožujka 2019. s https://kaiserfamilyfoundation.files.wordpress.com/2013/01/kids-media-the-new-millennium-report.pdf

Rose-Krasnor,L.(1997).TheNatureofSocialCompetence:ATheoreticalReview.SocialDeve-lopment,6(1),111-135.

Sokač,A.(2014).Čimbenicikojiutječunarizičnoponašanjedjeceimladih.EducatioBiologiae,1,117-124.


397

Connection Between Social Networks And Students’ Social Competence

Abstract:Wearepartof theworld inwhichmassmediaarepresenteverywhere.The increasingnumberofpeoplededicatetheirfreetimetocertaintypesofmassmedia,mostfrequentlytoacomputeroramobilephone,withthepurposeofusinganonlineservice–asocialnetwork.Also,moreandmorestudentsusesuchmeansofcommunication.Throughsocialnetworking,studentsgainvirtualpopularityandalotofvirtualfriends.Therefore,consi-deringthesocialnetworks,itmaybesaidthattheyarelargelyrelatedtothedevelopmentofstudents’socialcompetence.However,thequestioniswhetherthatissactuallytrue.Inthispaper,thetheoreticalpartwillattempttoshowtheimportanceofthedevelopmentof student social competence. Itwill also include a reviewand analysis of the relevantresearchstudiesinvestigatingtheconnectionbetweenmassmedia,especiallysocialnet-worksontheInternet,andstudents’socialcompetence.Therefore,itisexpectedthatthepaper will have positive scientific, pedagogical, professional and practical effects as acontributiontotheunderstandingoftopicsandcouldalsobeusedasastartingpointforfurtherunderstandingandresearchaboutthecorrelationandtheinfluenceofmassmedia,namelysocialnetworks,onthedevelopmentofstudents’socialcompence.Keywords:socialcompetence,media,socialnetwork,student

398

DIDACTIC PERSPECTIVES AND REVITALIZATION OF AN ENDANGERED LANGUAGE: THE CASE OF FRANCOPROVENÇAL

IN THE AIN DEPARTMENT (FRANCE)


FabioArmand,Ph.D.CatholicUniversityofLyon,InstitutePierreGardetteInterculturalandInterreligiousComponent

Lyon,France

Abstract:Along-standingresearchstrategybasedonanintensiveandevaluatedcollaborationbe-tweenacademicsandlocalactorsallowedthePierreGardetteInstitutetodevelopape-dagogicalreflectiononthetransmissionofendangeredlanguages–i.e.FrancoprovençalandOccitan–inAuvergne-Rhône-AlpesRegion.Since2016,thisresearchcenterhasbeeninvolvedinorganizingspecificpedagogicaltrainingsforlocaloperatorsoftheAindepart-mentinordertoraiseawarenessofFrancoprovençallanguageandculture.Themainaimis toprovide themwithpedagogicalbasesand tools toholddiscoveryactivitieson therichnessofintangiblelocalheritagestowardsdiverseaudiences.Therevitalizationproces-sesof theFrancoprovençal languagemust involvean in-depthsupport for thedevelop-mentofeffective strategieswhichencourage itspractice. Thisperspectiveon languagepracticestemsfromanintegratedapproachwhichtakesintoaccountregionalcultureandidentityasmainissuesforthesustainabilityofsuchlanguagepoliciesforrevitalization.Thisdidacticperspectiveaims topromote thedevelopmentof intergenerational linkswhichstrengthenstherelationshipbetweenagenerationofspeakers,withanactivecompetenceintheirregionallanguage,andnewgenerationsseekingaccesstotheirrichculturalandlinguisticbackground.Thus,thiscontributionhighlightshowasetoflinguistic,culturalandpedagogicalskillscanbeputintoserviceforlocalFrancoprovençalcommunitiesinordertoencourageadynamicpracticeofthisendangeredlanguagewithintheterritory.Keywords: didactics of endangered languages, Francoprovençal language, revitalizationandlanguagetransmission,Aindepartment(France)

FRANCOPROVENÇAL LINGUISTIC DOMAIN: AN ENDANGERED LANGUAGE

FrancoprovençalisoftendepictedasthelatestoftheGallo-Romancelangua-ges,asadelimitedandnamedpartofalinguisticcontinuum.Thislanguagehasareal“birthcertificate”datingbackto1874,whentheItalianlinguistGraziadioIsaiaAscoli(Ascoli,1874)proposedtoaddthisnew“linguistictype”hecalled“Franco-provençal”to the classical distinction between Oïl language (French) and Oc language(Provençal):“IcallFranco-Provençalalinguistictypewhichbringstogether,withitsspecificfeatures,othertraits,whicharepartlycommonwithFrench,andpartlywithProvençal,andwhichdoesnotcomefromalatemixtureofdifferentelements,but

DIDACTIC PERSPECTIVES AND REVITALIZATION OF AN ENDANGERED LANGUAGE: THE CASE OF...

399

atteststoitsownhistoricalindependencewhichishardlydifferentfromthatbywhichtheotherneo-Latintypesdifferfromeachother”(p.61).

Francoprovençal issued from the Latinization of theGaul, spreading aroundLugdunum–theactualLyon–,aGallicsitewhereaRomancolonywasfoundedin43BC,which became, later, the capital of theGaul (27 BC). By criticizing the strictlyBurgundian origin of this linguistic domain, as suggested by vonWartburg, PierreGardette illustrated a suggestive proposition to explain the problemof its origins:Francoprovençalwouldbea“road language” (Gardette,1974).Thecuriouswedgeshape,thatstronglyseparatesOïllanguagesfromOconesineasternFrance,wouldbelinkedtothedevelopmentofFrancoprovençalalongthetwomostimportantRo-manroadnetworks,whichconnectedthecapitaloftheGaultoRome,viathetownofAosta(AugustaPraetoria,intheactualAostaValley)throughthealpinepassesoftheGrandandPetitSaint-Bernard.LugdunumwasthenthemajorcenteroftheFran-coprovençal language.However, inthe late14thcentury, itwascompliantwiththemore prestigious influences coming from the Old French of Northern France andadopteditas itsnewlanguage.Duetothisrelativelyswift linguisticabandonment,Francoprovençallackedaveritablelinguisticcenterandhenceflourishedinamulti-tudeofphoneticandlexicalvarieties.

Figure1.RegionallanguagesofFrance.

Fabio Armand

400

Nowadays, Francoprovençal linguistic domain stretches on three countries,France,ItalyandSwitzerland.FrancoprovençalistheregionallanguageofmostoftheAuvergne-Rhône-Alpesregion,whichextendsfromtheMontsduForez,inthewest,to the borders of Switzerland and Italy in the east, including the departments ofHaute-Savoie,Savoie,AinandRhône,mostofthedepartmentsoftheLoire(withtheexceptionofanOccitanfringeoftheSaint-Bonnet-le-ChâteauandtheBourg-Argentalregions)andtheIsère(exceptthesouthernOccitanextremityofRoyans,TrièvesandpartoftheVercors),thenorthernextremityoftheDrôme(northofSaint-Vallier)andtheArdèche(northofAnnonay)departments.FrancoprovençalisalsospokenintwoneighboringFrenchregions:Franche-Comté,fromthesouthernpartoftheJurade-partmentandthesouthernextremityoftheDoubsdepartment(Pontarlierregion),andBourgogne,inthesoutheastextremityoftheSaône-et-Loire(Bresselouhannai-se).Moreover,inItaly,FrancoprovençalisspokenintheautonomousregionofAostaValleyandinsomepartsofPiedmont;itshouldbeaddedtotheareasofFaetoandCelledi SanVito in theprovinceof Foggia (Apulia). Finally, Francoprovençal is thelanguageofallthecantonsoftheFrench-speakingSwitzerland(Neuchâtel,Geneva,Vaud,FribourgandValais),withtheexceptionofJura,whichpertainstoOïllanguage(cf.Tuaillon,2007).

Thenumberof speakersof Francoprovençal is estimatedat around200,000individualsovertheentirelinguisticdomain.However,accordingtoEthnologue.com,the languagestatus isnotevenlydistributedacross the threecountries. InFrance,where the language condition is themost critical, Francoprovençal is classified as“Nearlyextinct”(8b),whileinAostaValleyitenjoysamuchbettercondition(“Threa-tened”, 6b) thanks to the fact that it is still transmitted from one generation toanotherand isspoken inademographicallyconcentratedcommunity.Switzerland,withits6000speakers,isinanintermediatestatus,“Moribund”(8a).Accordingtothedegree of vitality of endangered languages, French Francoprovençal communitiesfacetheworstconditionforthesurvivalofthelanguage:onlyrare,elderlyandsociallyisolatedspeakersstillusethisminoritylanguage.Anactiveactionfortherevitalizationofthelanguagemustbepromptlyengagedinordertotransmitittoadultswhoaredemographicallydispersed.

FRANCOPROVENÇAL AND THE NATIONAL EDUCATION ISSUE

In1999,theCerquiglinireportdetailsalistof75languagesofFranceusedinmetropolitan France and in the French overseas departments: among the first isFrancoprovençal.ThisreportconstitutedthebasisforthedebatesontheEuropeanCharter for Regional orMinority Languages in 1999, a charter thatwas signed byFrancebutneverratified.Indeed,Article2oftheFrenchConstitutionclearlystatesthat“FrenchisthelanguageoftheRepublic”.AtthetimeoftheamendmentoftheConstitution, in2008,regional languagesweregrantedaminimalrecognition:they


401

wereincludedinArticle75.1,dealingwithlocalauthorities,whichstatesthat“Regio-nallanguagesarepartofFrance’sheritage”(FORA,2009).

Inasocio-linguisticcontextwhereFrancoprovençal isonlyrarelytransmittedthroughfamilies,theAuvergne-Rhône-Alpesregionisinastalematethatnegativelyaffectsanyattempttorevitalizethislanguage.EvenifFrancoprovençalisrecognizedasoneoftheregionallanguageofFrance,itisnotrecognizedatnationallevelasalanguagethatcanbetaughtorevaluatedatthebaccalaureatelevel.WithregardtotheeducationofregionallanguagesprovidedbytheFrenchMinistryofEducation,thetendencyistoorganizeteachingonthebasisofagreementsbetweentheStateandlocalandregionaladministrations.However,theFrenchnationalcurriculumframe-work,basedonahostileattitude towardsmultilingualism ineducation, refused torecognizeFrancoprovençalasalanguageofinstructiononitsclassificationaseitheranOccitandialectoranOïlone.TheparadoxisthatboththeMinistryofCultureandCommunication and UNESCO recognize Francoprovençal as a language in its ownright.Therefore,itisattheassociativelevelthatteachingexperiencesstartupintheAuvergne-Rhone-Alpesregion.

A CASE STUDY: REVITALIZATION OF FRANCOPROVENÇAL LANGUAGE AND CULTURE IN THE DEPARTMENT OF AIN

TheInstitutePierreGardette(IPG),foundedin1946,isspecializedinthepro-tectionandthepreservationofthelanguagesandculturesoftheAuvergne-Rhône-AlpesRegion.Inparticular,itsresearchfocusesontheFrancoprovençalandOccitanlinguisticdomainsandthediatopicvariationofFrenchlanguage.Since2015, IPGistakingaleadingroleinactionsaimedatthepromotionandrevitalizationoftheFran-coprovençallanguageintheAindepartment.Themainobjectiveistoraiseawarenessaboutthenecessitytofurthernurtureactionsinsupportofthepreservationoflocalendangeredlanguages.

IPGadoptsalong-standingresearchstrategybasedonaconstant,intensiveandevaluatedcollaborationbetweenacademicsand localactors.Especially for theAindepartment,IPGhasdevelopedanongoingcooperationwiththeUniondépartemen-talePatrimoinedesPaysdel'Ain(PPA),whichbringstogether137culturalandheri-tageassociationsandsupportsthemintheprotection,safeguarding,enhancementandanimationofthelocalheritage,bothtangibleandintangible,oftheAindepart-ment.

Inthiscollaborativecontext,IPGorganizestrainingcoursesforawiderangeofaudienceinordertofurtherdevelopthetransmissionofregionalendangeredlangu-ages. Indeed, those courses aim to provide training for animators (field workersand/orteachers)belongingtothelocallinguisticandculturalheritage,toofferthempedagogicalbasesandtoolstoleadactivitiesinordertoexploreintangibleheritageswithadiverseaudience (children,adolescentsandadults).Focusingon“action re-

Fabio Armand

402

search”inmethod,IPGconstantlyseekstobuildbridgesacrossdifferenttypesoflocalactorswithknowledgeoftheregionallanguageandculture.Itaimstodevelopstrongintergenerational links that strengthen the relationship between a generation ofspeakers,withanactivecompetenceintheirregionallanguage,andnewgenerationsseeking access to their rich cultural and linguistic heritage. In this collaborativecontext, theexpertiseofacademicsandresearchers isbasedonasetof linguistic,culturalandpedagogicalskillsthatarethusputattheserviceoflocalcommunities.Beingincorporatedinavirtuouscircle,IPGweavesin-depthrelationswiththelocalcommunitiesandcanreapthebenefitsofapositivefeedbackhavingtherebyadirectaccesstolocallinguisticandculturalheritages.

Morespecifically,thatprojecthasadoubleinterest.Itpromotesadeeperun-derstandingofthelinguisticpracticesrelatedtovariousaspectsoflocallifeandcultu-re(social,family,history,nature,gastronomy,etc.)andseekstodiscerntheknowled-geandknow-howrelatedtothehistoryoftheFrancoprovençalvarietiesoftheAindepartment. Furthermore, it seeks to drawn a particular attention to pedagogicalissues.

PEDAGOGICAL PERSPECTIVES FOR FRANCOPROVENÇAL IN THE AIN DEPARTMENT

Oneofthekeyobjectivesofthetrainingisthedevelopmentofadiscussiononlanguagetransmissionpracticesinaproject-basedpedagogicalperspective.Thetrai-ningisorganizedintoseveralmodulesconsistingoftheoreticalknowledgeandprac-ticalapplicationunitsinordertocreateadynamicapproachinwhichstudentscouldacquire a linguistic and cultural knowledge of their regional heritage. Theoreticaltransmissionincludesmainlyaspecificlinguisticknowledge(socio-linguistichistoryofFrancoprovençal language, language vs. Patois notions, linguistic characteristics ofFrancoprovençal,localvariation(s),Francoprovençalwrittenforms,etc.),moredirec-tedlanguagepractices(constructionofsentencesinFrancoprovençal:lexicon,mor-phosyntax,semantics)andculturalknowledge(gastronomy,traditions,music,etc.).Throughoutanactiveexplorationofsuchtheoreticalmodules,studentsshouldlaunchinto the constructionofawarenessand/or language transmission sessions,usingathematiclexiconoridiomaticexpressionsinFrancoprovençalofabout200words,arepertoireofsongsandtexts,andabouttenproposalsofactivities,whicharemadeavailabletothem.

Aswaspreviouslymentioned,thispedagogicalapproachiscarriedoutwithintheframeworkofan“actionresearch”inaneducationalenvironment.Itisbasedonthecollaborationofatrinomialofactorswhoco-interveneinthelanguagetransmis-sionprocess:thelearner,theteacher-researcherandthemother-tonguetransmitter(ornative-speaker).Theroleofthenative-speakeriscrucial:comingfromthelocalcommunity and having Francoprovençal as their mother tongue, he/she plays an


403

essentialroleinlinguisticandculturallearning.He/shecanthereforemakethelinkbetween:1. latespeakers,whodidnotacquiretheregional languageintheirearlychildhoodbutwerefairlyexposedtobeabletounderstanditandspeakitlaterinlife;2.passivespeakers,whounderstandtheregional languagebutcannotspeak it,orhavegreatdifficultytouseit;3.newspeakers,whohaveacquired,throughavolun-tary process, the languageoutside the family or local contexts.Moreover, “actionresearch”allowstheteacher-researchertoremaininstepwithhisfieldworkandtodevelopameta-analysisofhispedagogicalpractices.Thecontactswithnativespea-kersprovideaframeworkforqualitativeinvestigationsof languagepracticesinthecomplexsituation,suchastheclassroom.

FROM LEARNER TO LANGUAGE TRANSMITTER

Inthiseducationalsettingbuiltontheparticipationandtheactiveinvolvementofatrinomialofactors,amajorefforttopromoteandraiseawarenessonFrancopro-vençallanguageconcernsthetrainingofthefuturetransmitterswhocanoperatewithaheterogeneousaudience.Inshort,itisnecessarytolearnhowtotransmitanendan-geredlanguage.

Theformationofferspracticalapplicationunitswhichaimtoapplytheoreticalknowledge,acquiredinthefirstpartofthecourse,bytherealizationofalanguagetransmissionproject.Thus,everysessionofthecourseisorganizedonthebasisofabalanceddistributionoftheoreticalacquisitionandpracticalapplication,whichallowslearnerstobuildupadirectory/portfolioofresources,ideas,andactivities.Theycanusetheseresources for theiractivitiesas languagetransmitters.Eachsessionendswithasharedevaluationoftheworkproduced.Inaddition,sessionsareconstructedinaconstantcollaborationwiththenativespeaker,basedonhis/herknowledgeandknow-how.

Animportantsteptoreachthatobjectiveistheimplementationofappropriatetransmissionstrategiesfocusedonavarietyofaudience,fromchildrentoadults.Foreachaudience,itisimportanttoadaptthestrategiestotheirexpectationsintermsoflanguageacquisitionsandproposedactivities.Childrencomposethemosthetero-geneous and sensitive audience: depending on their age, the needs and skills aredifferent.Forexample,foranaudiencecomingfromnurseryschool(from3upto6yearsold),itisnecessarytoconsidergame-basedactivities:learnershaveshortatten-tionspantheylearnmainlythroughexploration.Quitethereverse,theattitudeofagroupofhighschoolstudents(from10upto12yearsold)willbecompletelydifferent.Theyfeelgrownupandtheyshouldnotbetreatedas“children”.Hence,transmittershave to recognize their desire of autonomy and independence and propose themmoresophisticatedactivities,focusingondiscussionanddecisionmaking(competiti-vegaming,extensivemanualactivities,etc.).

Fabio Armand

404

TWO EXAMPLES OF PROPOSED ACTIVITIES

Wewouldliketopresenttwoactivitiesweproposedduringthetrainingsessi-onsrealized inBourg-en-Bresse (Aindepartment) in theacademicyear2017-2018.Thefirstexampleillustratesaspecificlinguistictheoreticalmodule;thesecondfocu-sesonculturalandidentity-relatedsessionofFrancoprovençallanguage.

LANGUAGE PRACTICE AND THE VEGETABLE GARDEN VOCABULARY

Oneofthemostimportantaspectsofthetrainingcourseconcernsthetrans-missionofpreciselexicalandmorphosyntacticdocumentsinordertocontributetothebuildingofsharedlinguisticbasisamongtheparticipants.Everytrainingmodulefocusesonaparticularsubject:wechoosetheunitconcerningthe“vegetablegarden”to illustrate this section. At the beginning of the module, the teacher-researcherprovidespedagogicalmaterialscontainingatextinFrancoprovençal,withitstransla-tionintoFrenchlanguage,andalexicon.Thefollowingisanexampleofthepedago-gicalmaterial:

“Onvaassuirdebéssè.Onvachalyèlefrôje,léz’épina,qu’onachenôumad’eu.Onchalyelezézuble,lépourë.Efôplètèléz’union,lez’échaloute.Efôchenè le granne de pete z’union, pi le fôve, le pete pa. On plète quôquecatrouillepeenavad’orhe(zhe)denouvale.Onchinnedecaroute,depourë,delachalada.Avèd’assuirlouzhardin,évafalapôchèdèléprôpelénetayë,tyeupèléz’épëne,pigatiëleclôtureavèdebetèlévasheèshan.Piéfaudrapèchèalefleu:onplètelédalia,léglaïeul,éplusieurseurtedefleu.ˮ

Wewill finishdigging.Wearegoingtoweedstrawberries,spinaches fromthe lastyearthatweresowninAugust.Weweedthesorrelandleeks.Weplantonions,shal-lots.Wesowonionseeds.Wealsosowbroadbeans,peas.Weplantafewpotatoestogetearlynewones.Thenwesowcarrots, leeks,andsalad.Before finishing thegarden, itwillbenecessarytocheckthemeadowsandcleanthem,cutthethorns,thenlookatthefencesbeforeputtingthecowsinthefields.Then,itwillbenecessarytoplantdahlias,gladioliandsomeotherflowers.

Lexicon:Frôje>strawberriesEpina>spinachZézuble>sorrelPourë>leekUnion>onionCatrouille>potatoChalada>saladCaroute>carrot


405

We should recall that, in some language communities where orthographieshaveeithernotbeenstandardizedorremainindispute,revitalizationstrategiesprio-ritizespokencompetenceandoraltransmission.Whileweintroducemodulesconcer-ningthedifferentwritings/orthographies(IPA,etymologicalwritings,mid-phoneticalwritings,etc.),weadoptforourpedagogicalmaterialslocaltranscriptionsystems.

During these specific theoreticalmodules,we focusmainly onoral practice.Thus,nativespeakersbecomeessentialactors.Actually,themostofthelearnerscan-notspeakproperlyanyFrancoprovençalvariety,theirnativelanguagebeingFrench.Thefundamentalroleplayedbythenativespeakerconsistsofreadingthetext,payingattention to both accurate articulation of the words1 and the specific accentualpatternofFrancoprovençallanguage.Onthispoint,oneofthemostrelevantfeaturestodifferentiateFrancoprovençalfromFrenchandOïlvariantswasproposedbytheSwedishlinguistBengtHasselrot,namelythemaintenanceoffinalunstressedvowelsfromLatinforFrancoprovençal.2Bykeepingthefinalunstressedvowels,Francopro-vençalhasconservedtheparoxytonicmelodyoftheLatin(accentuationofthewordonthepenultimatesyllable)thatcharacterizesallotherRomancelanguages,withtheexceptionofFrench.InFrench,asintheentireOïldomain,thelossofallfinalunstres-sedvowelsproducedageneralizedoxytonism(inallwordstheaccentisonthelastpronouncedvowel).

Once learnershavemastered the lexiconand itspronunciation, theywill beable to use the proposed pedagogical documents to build their own transmissionactivitythatwillbeevaluatedattheendofeachsession.

IDENTITY AND LINGUISTIC STAKES: FOLK-ROCK MUSIC IN FRANCOPROVENÇAL

Oneofthemainfactors,whichcontributetorevitalizationofanendangeredlanguage,ismakingsurethatnewgenerationslearnit.Itisthennecessarytodevelopnewstrategiestoreachyoungpeoplewhomaynothaveacquiredtheregionallan-guageintheirchildhood.Anessentialfeaturetotriggerthisperspectivechangeontheconsiderationgiventoaminoritylanguageinvolvesculturalandidentityrecogni-tion.

Oneofthemodulesweproposedduringthetrainingcourse2017-2018consistsofareflectionabouttheroleofcontemporarymusictoraiseawarenessaboutFran-coprovençal languageamongyounger generation. Specially,we tackled the recentdevelopment of a “folk-rock wave” which has spread along the Francoprovençallinguisticdomain.Theanalysisofdifferenttypeoflyricsmightsuggesttheimportance1 AparticularphoneticrealizationofBressanFrancoprovençalvarietyisthepresenceofvoicelessdentalfricative[θ]andvoiceddentalfricative[ð].

2 Ex.fromLatinPORTA,“door”:Frenchporte,[ˈpɔʁt],onesyllable;Francoprovençalporta[ˈpɔʁta],twosyllables.

Fabio Armand

406

ofmusic topreservegroup’s culturalhistoryandmotivateyoungergenerations tomaintainthecommunity’slanguagesaslivinglanguages.

Weanalyzedseverallyrics,focusingmainlyonthecontentofthemessagetheauthor/singerwantstosharethroughhis/hermusic.Wehighlighteddifferenttypesofmessagesthatconveyparticular linguisticandculturaloutlooks.Thefirstauthorwe introduce isPaulMacBonvin,an international countryband inValais (Switzer-land),withapartlyFrancoprovençalsongrepertoire.Thebandseekstoofferatanta-lizingglimpseof life in themountainsof theValais,pastandpresent, framedbyacontemporarycountryandrockandrollrhythms.Lyricstrytopreservetheknow-howthatisnowdisappearing,especiallyamongthenewgenerations,movingawayfrommountainsandlookingforcitylifestyle.

Déméinzapridénaaouombrd'aunchapiin/Laplantoaiaintsaplepotapaobernei/Déouonmatiinchaifibonfaudraipartiufein/Pasméroouachaideinsonnadaibonmatiin.//Traciéavouéss,balléouncoudaimoullir/Chéétotoproanilaraimoacropa/Eheindraiofeinoraléoueurdaiachopa/Rahaiouaaij'andeinstocholapreuafirai.

Sundayafternoonintheshadeofafir/Heplantedtheanviltosharpenthescythe/Mondaymorning,ifitwillbesunny,you’llhavetogotothehay-field/Youwon’thavetolagbehind,towakeupearlyinthemorning.//Drawingthe border, giving a blow of stone [to sharpen the scythe] / Drawing theborder, giving a blow of stone [to sharpen the scythe] / To scythe themeadow,tonighthewillhaveabadback/Spreadthehayahit’stimeforthesoup/Rakethewindrow,youknow,there'salottodo.Adaibandjoa(Thehay)–PaulMacBonvin,Lepatois,2009

While agreeing on the importance to protect linguistic knowledge (ex. terms todesignatefieldwork,tools,etc.)thatmaybeforgotten,theinherentriskofthismusi-calapproachistoconfineculturalexpressionsandpracticestomuseums,“folklorize”andreifythem.

Forus,therevitalizationofanendangeredlanguagehastoinvolvetheidentityofthespeakerswhilstmaintainingafundamentallinkwiththecontemporarysociety.Francoprovençalisnotadeadlanguage,immureinthegoldenpast,butitisstillalive,inconstantandactivemovementwithinthesociety.Thenext lyricsshowhowit ispossibletouseFrancoprovençallanguage–oftenaccusedtobea“languageofcon-crete”–toexpressmoreintimatefeelingsinasortofpsychedelicwave:

Acheta-tè,crotdesmansverslohât/Contreulaventro,coeuretfront/Ideit,loflâ,etrelevetetlong./Començatonvoyajo.//J'eicomencéaesistar/Suscetaterra/Monmèiatchangédeforma/Atendrelafindelaperioda/Perl'assonciondenovelesdimencions//Tornoinderrer/Inmebougensensapouere / Per decouegnier lo sonjo effacé / Torno in derrer / In uvren lescachèspensieres/Perarrevaralapreidentitâ/Tornoinderrer/Tanqueoupremermoment/Maciistantdevant…


407

Sitdown,palmofhandupwards/Control...stomach,heartandbrow/Thebreathmustbelightandslow/Yourjourneybegins//Webegantoexist,onthisland/MySelf,ithaschangeditsshape/Awaitingtheendofaperiod/For the ascent to new dimensions // I’m going back in time / Bymovingwithout fear / To loosen the erased dream / I’m going back in time / Byopeninguphiddenthoughts/Toreachpre-identity/I'mgoingbackintime/Untilthefirstmoment/Butthismomentbefore...L’énstàndévàn(Themomentbefore),AndreaRolando(AostaValley,2012-2014).

Finally,wecomeuptothetraditionof“protestmusic”.Indeed,musiccanplayavitalroletoraisepoliticalconsciousnessandtostimulateactions inorderto joinforcesandproposespecificsolutionsfortherevitalizationofanendangeredlanguage.WhileleavingtheFrancoprovençallinguisticdomain3toapproachtheOccitanarea,MoussuTeleiJovents,agroupbasedinMarseille,LaCiotatandRecifeinBrazil,isagoodillustrationofprotestmusicinthefieldoflinguisticpreservation.Thefollowinglyrics, issuedfromLochaple(Themassacre), focusonthesufferingofrealizingthedeathofnativelanguageandculture.

Ò!‘man,Perquélamaresvueja?Totadesconsoladacomaunmiralhromput.E!‘man,L’aigasembladepèga,Gesdepeisendessotaegesd’òmedessús.Ò! ‘man,Ontapassat la lenga?Queconoissiá lonomedeisaubresedeivents.Ò!‘man,ComadirelapenaLeicançonssonpassidas,partidasambél’alen.

Oh,Mom,whyistheseasoempty?Whollytormentedlikeabrokenmirror.Hey,Mom,thewaterlookslikeglue,nofishbelowandnomenabove.Oh!Mom,where'sthelanguage?Thatknewthenamesofthetreesandthewinds.Oh,Mom,howtoexpresssadness,thesongsarewithered,disappearedwithcourage.LoChaple(Themassacre),MoussuTeleiJovents,Homesweethome(2008).

Throughtheanalysisofthesedocuments,wewouldliketoraiseawarenessofFran-coprovençal,byshowingtheextensionofthelanguage–withitsvariants–acrossthewholelinguisticdomainandhighlightingtheimportanceoftransmittingthelanguagetothenewgenerationsusingcreativeandidentitypowerfultoolssuchasmusic.

3 FortheFrancoprovençaldomain,LouisdeJyariotisinlinewiththismovementofprotestmusic:withinthecontextoftheHarpitanyamovementofthe1970s,intheAostaValley,LuisdeJyaryotbecametheArpitanistbard,the“troubadour”ofafutureArpitanrevolutionwiththeaimofenlighteningthesocialspaceoflanguage.(Bichurina,2016).Linguisticandethnicclaimsenterthepoliticalscene.

Fabio Armand

408

REFERENCES

Ascoli,G.I.(1874).“Schizzifrancoprovenzali”.ArchivioGlottologicoItaliano,3,61-120.Bichurina,N.(2016).“Lefrancoprovençalˮet“lalanguearpitaneˮ:auxoriginesdesdivisions

concurrentesdel'espacelinguistiqueetsociopolitiqueˮ.Cahiersdel’ILSL,49,125-144.Eberhard,D.M., Simons,G. F.&Fennig,C.D. (Eds.) (2019).Ethnologue: Languagesof the

World,22thedition.Dallas:SILInternational.Retrievedfromhttp://www.ethnologue.comFORA(2009).Bert,M.,Costa,M.&Martin,J.B.EtudeFrancoprovençal-Occitan-Rhône-Alpes

(FORA): état des lieux des langues régionales en Rhône-Alpes et propositions pour unpolitiquelinguistiquerégionale.Lyon:InstitutPierreGardette.

Gardette,P.(1974).“Lefrancoprovençal.Sonhistoire,sesoriginesˮ.InProceedingsofthe5thCongrès international de langue et littérature d’oc et d’études francoprovençales (Nice,1967),294-305.

Tuaillon,G.(2007).Lefrancoprovençal.Aosta:Musumecieditore.

Didaktička perspektiva i revitalizacija ugroženoga jezika: slučaj frankoprovansalskoga jezika u departmanu Ain (Francuska)

Sažetak:Dugotrajniistraživačkipristuptemeljennaintenzivnojivrjedovanojsuradnjiizmeđuznan-stvenikai lokalnihakteraomogućiojeInstitutuPierreGardetterazvitipedagoškopromi-šljanjeotransmisijiugroženihjezika,točnije,frankoprovansalskogaiokcitanskogauregijiAuvergne-Rona-Alpe.Od2016.godinetajjeistraživačkicentaruključenuorganizacijupo-sebnepedagoškeizobrazbezastanovnikedepartmanaAinkakobisepodignulasvijestofrankoprovansalskomejezikuikulturi.Glavnijeciljosiguratiimpedagošketemeljeioruđaza odražavanje aktivnosti kojima se otkriva bogatstvo isprepletenosti lokalne baštine iraznovrsnihkorisnika.Procesirevitalizacijefrankoprovansalskogjezikamorajuobuhvatitidubinskupodrškuzarazvojučinkovitihstrategijakojimasepotičekorištenjejezika.Takavpoglednajezičnupraksuproistječeizintegriranogapristupakojiuobziruzimaregionalnukulturuilingvističkupozadinuradiodrživostitakvejezičnepolitike.Didaktičkomsepers-pektivomteži stvaranjupoveznicemeđugeneracijamakojombi seojačalaveza izmeđunaraštaja govornika, koji su aktivno kompetentni u svome regionalnome jeziku, i novihnaraštajakojitektražepristupvlastitomebogatomkulturalnomilingvističkompodrijetlu.Izlaganjemse stoga ističekako se sklop lingvističkih, kulturoloških ipedagoškihvještinamožeponuditikaouslugalokalnimfrankoprovansalskimzajednicamakakobisepotaknuladinamičnauporabatogaugroženogjezikanaodređenompodručju.Ključneriječi:didaktikaugroženihjezika,revitalizacijaijezičnatransmisija,frankoprovan-salskijezik

409

OBLIKOVANJE ŽIVOTNIH STILOVA ADOLESCENATA I ULOGA ODGOJNO-OBRAZOVNIH STRUČNJAKA


MarinaMatićTandarićGraditeljsko-geodetskaškola

Osijek,Hrvatska

Sažetak:Razdobljeadolescencijepredstavljadinamičnoiturbulentnorazdobljepopraćenobrojnimkognitivnim,emocionalnimisocijalnimpromjenamaosobe.Životnistilovimladihkaorela-tivnostabilniikarakterističninačinidjelovanja,ponašanja,stavovaiorijentacijapredstav-ljajujedanodnačinastabilizacijeidentitetauadolescenciji.Životnistilslužikaosredstvoaktivnogaposredovanjaidentitetatepridonosipovezivanjuidiferenciranjumeđuvršnja-cima.Napuštanje,preuzimanje,oblikovanjeiposredovanjemehanizmisusvojstveniado-lescentovuodnosupremaživotnomstilu.Osimštopredstavljaosobnioblikekspresijeonotakođermožebitiproduktosobnihidruštvenihpromjenailiodgovornasverastućetren-dove.Procesindividualizacije,svojstvenpostindustrijskimdruštvima,aliiglobalizaciji,nosisasobompromjenevezaneuzdruštvenenorme,gubitaktradicionalnihizvorasigurnostiinoveoblikedruštvenihiosobnihobveza.Iakopojedinacuživauslobodistvaranjavlastitebiografije,ontakođersnosiodgovornostzaorganizacijuvlastitaživota.Odgojno-obrazovnistručnjacimoguponuditi sadržaje koji bi pomogli pri njegovom/njezinomposredovanjustilakojipodržavanjegovu/njezinuželjuzasamoostvarenjemipreveniranastanakdokolicekojamože predstavljati pasivni prostor konzumacije sadržaja. Stoga se u radu analizirakonceptživotnogastila,načiniposredovanjastilateserazmatraulogaodgojno-obrazovnihstručnjakaustvaranjusadržajakojibipridonijeliadolescentovuposredovanjuživotnogastila.Ključne riječi: adolescenti, životni stilovi, odgojno-obrazovni stručnjaci, škola, slobodnovrijeme

UVOD

Udanašnjemsuvremenom,tehnološkomiekonomskimotiviranomdruštvuna-glasakprestajebitinapropisanimnormamaponašanjaidjelovanjavećsefokuspre-mješta na organizaciju i oblikovanje društvenoga prostora prema vlastitom ukusu.Pluralizacijaživotnihstilovatesvesnažnijinaglasaknasamoodređenostinosiusebirizik jermladipojedinac svjedočibrojnimsocijalno-strukturalnimpromjenamakojeobilježavajudanašnjedruštvo.Životnistil,kaofenomensvojstvenpostindustrijskimdruštvima,predstavljapriličnostabilanisvojstvenmodeldjelovanja,ponašanja,sta-vovaiorijentacijakojiurazdobljuadolescencijepridonosistabilizacijiosobnogaidru-štvenoga identiteta.Adolescentikoristeglazbu,odjeću,slobodnovrijemetebrojnedrugestilskeindikatoredabiseprikazalisvijetutepovezaliilipotencijalnodistancirali

Marina Matić Tandarić

410

odvršnjaka.Glazbaiodjevnipredmetinosesekaosvojevrsneznačkekojimasevršnja-ciraspoznaju,povezujuidiferenciraju.Nosuočensbrojnimmogućnostimaimedijskinametnutim ponudama, životni stil adolescenta postaje fluidan jer on proizvoljnopreuzima,isprobavaiodbacujestilove.Takvimživotnimstilovima,ukojimapotrošnjapostajesredišnjaaktivnost,nemogupristupitisviadolescentizbogfinancijskihogra-ničenja.

Udruštvuukojemusestalnostvarajunovipredmetiinteresaipokušavapro-gramiratiukuspotrošačanamećesevažnostodgojno-obrazovnihstručnjakaustvara-njustrukturiranihsadržajausklopuslobodnogavremena.Unutarspomenutihokviramladimogurazvijatikritičanstavpremapotrošačkojindustrijiteposredovatiodabra-nistil.Stogaseuraduanalizirakonceptživotnogastila,načiniposredovanjastilateserazmatraulogaodgojno-obrazovnihstručnjakaustvaranjusadržajakojibipridonijeliadolescentovuposredovanjuživotnogastila.

FENOMEN ŽIVOTNOGA STILA

Konceptuživotnihstilovapristupaloseizrazličitihznanstvenihdisciplinatesepromatraokaoproduktklase, kaovidljivaoznakaosobnoga i grupnog statusa, kaosuvremenainačicasupkulturnihstilova,kaoinvesticija,kaosredstvodiferencijacijetekao osobni model ponašanja, vrijednosti i stavova (Veblen, 1899; Hebdige, 1979;Sobel, 1981; Chaney, 1996; Tomić-Koludrović i Leburić, 2002; Mlinarević, 2004;Featherstone, 2007; Miliša i Bagarić, 2012; Berzano i Genova, 2015). Potaknutisocijalno-strukturalnimpromjenama,suvremenodruštvoprestajepropisivati“tkoštomorabitiˮ te sepovećava“potencijal individualizacije ipluralizacijeˮ stilovakoji supresudniza“samorecepcijuindividueiopćenituorganizacijunjezinafunkcioniranjaucjelinidruštvenogprostoraˮ(Tomić-KoludrovićiLeburić,2002:18,9).

Životnijestil,premaChaney(1996:5),svojevrsniživotniobrazacili“skuppo-našanjaistavovakojiimajusmislauodređenomkontekstuˮ.ZaSobel(1981:28)život-nijestil“karakterističan,stogaprepoznatljivnačinživotaˮkojisesastojiodekspresiv-nih,vidljivih,obrazacaponašanja.BerzanoiGenova(2015)definirajuživotnistilkaosredstvo kroz koje pojedinac razgovara sa sobom i drugima koji ga okružuju. Krozživotnistiladolescentoblikujevlastitiživot,stabiliziraselftezadovoljavasvojupotre-buzasamoodređenjemipripadanjem(Day,2006).Mlinarević (2004:244) ističedamladikrozživotnistil“povezujuosobni,psihosocijalnirazvojsekonomskimterazvi-jaju životnu praksu primjerenu svojim specifičnim životnim okolnostimaˮ. Životnistilovi“predstavljajusimbiozuprihvaćanjaodređenihvrijednostiiponašanjaˮ(MilišaiBagarić,2012:99)jervrijednostisnažnoutječunakrajnjiciljponašanjakojijedru-štveno/osobnopoželjnijiuodnosunasuprotni (Rokeach,1979).Tomić-Koludrović iLeburić(2002:156)definirajuživotnistilkaorelativnostabilan“osobnimodelpona-šanja, stavova i orijentacijaˮ koji omogućava stabilizaciju identiteta te povezuje ilidiferencirapojedincesobziromnaodabraniživotnistil.


411

Važanrazvojnizadatakuadolescenciji izgradnja jevlastitoga identiteta (Erik-son,1968)kojijefluidan,nastajeukomunikaciji,interakcijisdrugimpojedincima(Lu-benkoiSebre,2007).Životnijestil,prematome,značajanzaosobniidruštveniiden-titetjerjestilistovremeno“individualaniposeban,aliidruštven,jersebirauodnosunadrugeljudeˮ(Tomić-KoludrovićiLeburić,2002:156).Uzevšiuobzirdinamičnoraz-dobljeadolescencije,životnistilstabiliziraosobniidruštveniidentitetjeradolescentmožeizrazitivlastituosobnostkrozstilteseistovremenopovezatiiliudaljitiodvršnja-ka. PremaGiddensu (1990), životni su stilovi neizmjernovažniuprocesu izgradnjeidentitetajerpredstavljajuodgovornaponuđeneizboreupostmodernimdruštvima.Životnijestil“materijalnaekspresijaidentitetaˮ(GibbinsiReimer,1999:74).Životnisestilmožepromatratikaonačinpoigravanjaraznimidentitetima(Chaney,1996)jeradolescentpokušavaodgovoritinatemeljnapitanja,poputTkosam?Gdjepripadam?Kakosemoguuklopiti?(Oyserman,2001).Nadalje,urazdobljuadolescencijedolazidoreevaluacijeidestabilizacijeprevladavajućih(obiteljskihioneširedruštvenezajed-nice) vrijednosti u svrhu ostvarivanja vlastitoga identiteta (Lacković-Grgin, 2006).Životnistilsekoristiiposredujeusvrhuiskazivanjakompleksnostivlastitogaidentitetadabi se iskazalaafilijacija iliu svrhu stvaranjadistinkcije izmeđupojedinaca/grupa(Chaney,1996).Vršnjaciimajuznačajanutjecajnaintelektualni,moralniipsihosocijal-nirazvojadolescentajerzadovoljavajunjegovupotrebuzapodrškomiintimnošćutese u toj razmjeni uči socijalnim vještinama (Kolak, 2010). Stoga adolescenti čestostremepovezivanjusavršnjacimausvrhukolektivnogaposredovanjaživotnogastila.Noistotako,adolescentibirajuiprakticiraju,premavlastitomukusu,oneaktivnostiiobrasceponašanjakojisuuskladusnjihovimodabranimstilomtekojinemorajubitinužnoposredovaniunutargrupnogakonteksta.

Miliša iBagarić (2012) stilpromatrajukao skupprepoznatljivihobilježjakojenekogarazlikujuiličinedrugačijimoddrugoga/drugih.Stilse,uokvirimasupkulturneteorije,možepromatratiikaooblikotporapremadominantnimvrijednostima(Hebdi-ge, 1979). U tom razdoblju sazrijevanja adolescentov stil može predstavljat obliksimboličkogaotporapremaroditeljimaiškoli(odgojno-obrazovnimstručnjacima),aiskazujesekrozraznevanjskemanifestacijestila(višeotomeudrugompoglavlju).

Životnijestilosobanizbor(Božilović,2010)tesustogapostmoderniživotiado-lescenataizraženikrozbrojne,fluidne,stilove(Debies-Carl,2014).Preuzimanje,obli-kovanje,posredovanje tepotencijalnonapuštanjemehanizmi su svojstveni adoles-centovuodnospremaživotnomstilu.ZaBensmaniVidich(1995:239)životnisustilovi“umjetnokreiraniiliprisvojeniˮjerje“samnositeljsvjestančinjenicedasestilmožeobućiiodbacitipremavlastitojvoljiteposredovatiuzodređenurazinuironijeisatireˮ.Pojedinacnemoraizražavatiselfkrozjedanjedinstvenstil,većmožepoputsurfera(Muggleton,2000)koristitinekolicinustilovadabiposredovaorazličiteaspektesvogaidentiteta. Iakoadolescenti imajuslobodueksperimentiratisaraznimstilovima,onitakođersnoseodgovornostzavlastitestilskeizbore.Izražavanjeodređenogastila(kojiprimjericenijesvojstven)uadolescencijimožeimatidugoročneposljedicenaosobnoviđenje sebe (Gibbins iReimer, 1999).Osim toga, zbog sve snažnijeganaglaskana


412

individualizaciji i stilizaciji života,mladisupreplavljenimnoštvom izborakojiusebipotencijalnonoserizik(Beck,1992).Snažannaglasaknaindividualizacijinosisasobomrizikjerjeadolescentsuočensbrojnimizborimavezanimuzodabirživotnogastilakojimožebitipotencijalnorizičan.Pojedinacpostajejedinistvaratelj“vlastitebiografijeˮštoizazivaosjećajnesigurnostiianksioznosti(Beck,1992:135).Prijašnjiizvorisigur-nosti postaju nestalni, amasovnimediji stalno nude dobra/predmete s kojima seadolescentimogu tekprivremeno identificirati i zadovoljiti (Hodkinson,2007).DokHodkinson(2007)smatradaadolescentipovršnoposredujuidentitetkroznekolicinuoblikaposredovanja,Gibbins i Reimer (1999) smatrajuda svaki adolescent pomnoodabire i stvara svoj, autentičan, životni stil u želji za iskazivanjem i potencijalnimpovezivanjemsvršnjacimailiistomišljenicima.

POSREDOVANJE ŽIVOTNOGA STILA

Životnijestilvidljiv,točnije–stiljesredstvokrozkojesepojedinacpredstavljasvijetu(GibbinsiReimer,1999).Životnisestilizražavakrozizgled,aktivnosti(sposeb-nimnaglaskomnaslobodnovrijeme),potrošnju,objekteteukruguvršnjaka/prijatelja(Gibbins i Reimer, 1999). Featherstone (2007) ističe da pojedinci izražavaju svojustilskuposebnostkroz tijelo,odjeću,predmete, slobodnovremenskeaktivnosti,go-vor,načinponašanjatebrojnedrugevidljiveindikatoreukusa.Mladikoristeodjeću,glazbu,razneusluge,predmeteizvlastitedruštveneikulturnesredineteobrascepo-trošnjeusvrhuosobneekspresije(Bennett,1999).Mlinarević (2004)objašnjavadaadolescentiprekoodjeće,glazbe,jezika(slenga),otkačenihoblikaponašanja,tetova-ža,piercingatedrugihobilježjapripisujuznačenjaodabranomstilu.

RezultatiistraživanjaCroghan,Griffin,HunteriPhoenix(2006)pokazalasudaadolescentikoristeodjeću iglazbudabiposredovalisvoj jedinstvenstil tedabiseuklopiliuvršnjačkegrupe.Glazbaiodjeća(cipele,torbe,naušnice,satovi)korištenisuusvrhupovezivanja,aliponajvišeusvrhudiferenciranjameđuvršnjacima.Adolescen-tisuprisiljenikupovatiodjećuodređenihmarkidabiizbjeglipodsmjehivanjeiizrugi-vanje–točnije,titulustilskihpromašaja.Adolescentikojinisuimalijednakukupovnumoć kao i njihovi prijatelji pribjegavali su kupnji povoljnijihmarki što je rezultiralogubitkomstatusaunutargrupe.Prihvaćanjemtrenutnemode/trendovapojedinacsiosiguravapripadnost,aodbijanjemsetrendovadistancira(Simmel,1971).Modaje“izraz potrebeˮ te “sredstvo identifikacije i socijalizacije, simbolička komunikacija,predmetužitkaiprimijenjenaumjetnostˮ(Mlinarević,2004:244).Vujačić(2008)sma-tradasvakiodjevnipredmetnosiznačenjeisimboličkuvrijednostskojimpojedinaciskazujeposebnost,aliipripadnostširemdruštvenomokruženju.Nadalje,adolescentikrozodabranuodjeću(njezinoblik,boju,materijal,kombinaciju)neverbalnokomuni-cirajuosvojimvrijednostima,stavovimaiestetskimkriterijima.Miles(1998),također,analizirakomunikativnuulogumode iglazbe.Promatrajući razgovoreadolescenatauočavavažnostkojupridajukupljenimproizvodima(odjeći).Njihove impotrošačke


413

navikeikupljeniproizvodiomogućavajupovezivanje(zajedničkoiskustvopotrošnje),aliiisticanje(čimenavidjeloizlazinjihovapotrebazaindividualizmom).

Osimodjeće,glazbeniseukuskoristikaoznačka(eng.badge)kojasadržiimpli-citneporuke,točnije–vrijednostiistavove,natemeljukojihsevršnjaciprepoznaju,povezujuidistanciraju(Frith,1983).Osimtoga,Frith(1983)uočavadasekrozoda-brani glazbeni pravac iskazuje jedinstvenost ukusa i fluidnost osobnoga identiteta.Važnostkojuadolescentipridajuglazbipriposredovanjustilavidljivaje,premaauto-ru,unjihovojrazočaranostispramglazbenihidolakojisuseprodaliilikomercijalizirali.Njihovasejedinstvenostočitujeupomnomodabiruglazbenihpravacakojimogu(nenužno)bitipopraćenivanjskim,vidljivimekspresijamastila.Hebdige(1979),primjeri-ce, uočava homologiju glazbe i stila odijevanja (lanci, poderana odjeća, ziherice).Autorzatimuočavasubverzivnoznačenjepunkstilajersetransformiranimpredmeti-ma(kojisuprvotnopreuzetiizvanjskogasvijeta)pridajuvlastitaznačenjaitimepružaotporpremanametnutim,dominantnimnormama.Nadalje,etnografskoistraživanjepunkerskesceneuPulitakođerukazujenavisokurazinupovezanostiglazbe,identite-ta i vanjskemanifestacije stila (Perasović, 2013). Bennet (1999) i Perasović (2013)smatrajudapojedinciposredujuosobni identitetkrozglazbenipravackojisenapo-sljetkuogledaunjihovomautentičnomživotnomstilu.Nonavedeniseživotnistilnemoraposredovatikrozvidljivemanifestacijestila,primjericeodjećuilitjelesniizgled.

Osimglazbeiodjevnihpredmeta,adolescentikoristedrugeaktivnostidabipo-sredovalisvojstiluokviruslobodnogavremena.LukovićiČizmić(2012)smatrajudaseživotnistilodređujepreko“načinaprovođenjaslobodnogvremena,načinazado-voljenjapotreba,načinapotrošnje,karakterističnihinterpersonalnihidruštvenihodn-osakojepojedinacuspostavlja iukojeulaziˮ (premaKuzmanović,1986:85).Mladikoristeslobodnovrijemeusvrhuposredovanjaosobnogaidentitetateusvrhustva-ranja“vlastitekultureˮ(King,2009:39).Adolescentikoristeslobodnovrijemedabiisprobali,zadržaliiliodbacilirazneživotnestilove.Osimštopredstavljaprostorgdjeseosobniigrupniidentitetoblikujeizvanobitelji,onoostajeprostorukojemuseraz-neslobodnovremenskeaktivnostikoristeusvrhuartikulacije stila (Hendry,Shucks-mith,Love iGlendinning,2005).Autorinadalje ističudamladi isprobavajuodjeću iraznefrizureteseokrećurazličitimpravcimaglazbeuokvirimaslobodnogavremena.Mladiaktivnokoristenavedeneaktivnostiusvrhuizražavanjavlastitogastila.

Ukomparativnomistraživanjunatemuslobodnovremenskihaktivnostiiintere-sa,Ilišin(2007)primjećujeminimalnupromjenuunačinukorištenjaslobodnogavre-menameđumladimaurazmakuodpetgodina(1999.i2005.godine).Točnije,auto-ricaprimjećujedasuodređeneaktivnosti,poputdruženjasprijateljima,gledanjetele-vizijskogaprograma,igranjaigaranasreću(povezanosaktivnimbavljenjemsportom),igranjaračunalnihigara,slušanjanarodnjačkeglazbe,odlazakaukafiće,klubove,aliiušetnje,učestalije.Leburić,ReljaiBožić(2007)sutijekomistraživanjanoćnezabavemladihuočiledasenjihoviobrascizabavemijenjaju(vidljivounovimglazbenimžan-rovima) tedadiskotekepredstavljajuprostorukojimase izmjenjuju intima,moda,plesizvuk.Noprimjetnajepasivnaekspresijazabavejermladiniutomprostorune


414

uspijevajuposredovatisvoj identitet.Roberts (2006)ukazujenapasiviziranipristuppristrukturiranjuslobodnogavremena.Tomić-Koludrović(1998:364,361) ističedaširenje dokolice, između ostaloga, utječe na širenjemedijski nametnute industrijezabaveukojojsepotiče“stilizacijaiestetizacijaživotaˮ,apotrošnjapostaje“središtedruštvenogživotaˮ.Sobel(1981)smatradaseživotnistilpojedincanajvišeočitujeiizražava kroz potrošnju. Shields (1992) primjećuje svojevrsno stapanje slobodnogavremenaivremenaprovedenogautrgovačkimcentrima.Miles(1998)iShields(1992:2) analiziraju suvremena mjesta potrošnje gdje dolazi do “karnevalske inverzijeˮpotreba.Miles(1998:111)primjećujepromjenustrukture(ritmairiječi)popglazbekojaideka“programiranojpotrošnjiˮistandardizacijiukusamladih.

Unutarpotrošačkekultureživotnisestilpromatrakao“životniprojektˮkojiseuređujekoristećiprimjereneindikatorestila(Featherstone,2007:84).Potrošnjasenepromatrasamokaokupovina/uporabapredmetaradinjezinepraktičnekoristi,većsepromatrakao“potrošnjaznakovaˮnatemeljukojihsepojedincipredstavljaju,prepo-znaju,povezujuiliudaljavaju(Featherstone,2007:84).Potrošačkajekulturapotaklastvaranjeraznihmaskiilivarijacijaselfatepojedincikupujuživotnistilusvrhuisticanjaipovezivanja(Shields,1992).IstraživanjeSantisia,PlataniaiHichyja(2014)pokazalojedaseadolescenti,mladipotrošači,prijesvegaidentificirajuskupljenimodjevnimmarkama(eng.brands).Day(2006),naprotiv,smatradaživotnistilnijesamopukiaktpotrošnjejersestilposredujeuraznimživotnimsferama,kakouokvirimaslobodnogavremena,patakoi“ponedjeljkomuškoliilizaručkomuroditeljskomdomuˮ(Peraso-vić,2002:492).

ULOGA ODGOJNO-OBRAZOVNIH STRUČNJAKA

Životnisestilovimladih,premaTomić-KoludrovićiLeburić(2002),posredujuusvim sferama življenja od obitelji, škole, prijatelja/vršnjaka i slobodnoga vremena.Slobodnojevrijememladihneizmjernovažnojeraktivnostikojesekoristeuslobod-nomvremenuslužekaoindikatoristilatekaoprostorposredovanjaioblikovanjaiden-titeta (Ilišin,2007).Slobodnovrijemepredstavlja simboličkiprostorukojemuosimprocesa individualizacije, socijalizacije i inkulturacije, dolazi do “samoaktualizacije iostvarenjaosobnostiˮ(Previšić,2000:404).Navedenaspoznajapredstavljavelikiiza-zovzaškolu,točnije,njezineodgojno-obrazovnestručnjakekojimorajubitiukoraksasverastućimbrojemaktivnosti(itrendova)uslobodnomvremenukakobiodgajalaiobrazovala mlade o načinima strukturiranja aktivnosti koje kvalitetno pridonoseostvarivanjunjihovastila.

MilišaiMilačić(2010)upozoravajunasnažnuorijentacijumladihpremadoko-ličarenju(surfanjepointernetu,neselektivnogledanjetelevizijskihprograma,izleža-vanje, lutanjepotrgovačkimcentrima, itd.)koje jeekvivalentnovremenuprovede-nomuškoli.Ambivalentnaulogamedijaogledaseunjihovojinformativnojiistovre-meno zabavno/manipulativnoj funkciji kada je riječ o oblikovanju novih medijski


415

posredovanihživotnihstilova.Manipulativnasesnagamedijaočitujeustvaranjupo-modnihstilovameđumladimakojisulišenikreativnostiimladenačkespontanostiteukontinuiranompredstavljanjunovihpredmetažudnje(trendova).Potaknutavidlji-vimporastomnametnutoga,potrošačkogastilameđumladimaDadić(2013)ukazujenavažnostsuradnjeizmeđuodgajatelja,nastavnika,pedagogaiznanstvenikakakobise širila svijest o opasnostima (utjecaju) konzumerizma te stvorio dijalog izmeđudjeteta,obiteljiiškoleusvrhuobrazovanjazamedijskupismenost.

Postavljasepitanjekakomotiviratiadolescentedaprostorslobodnogavreme-nasadržajnoiproduktivnoosmisleusvrhuodmora,razonode,rekreacijetevlastitogasamoostvarenja.Udruštvuobilježenomnovimmedijimapotrebnoseokrenutinovimoblicimasuradnjeizmeđuučenikaiodgojno-obrazovnihstručnjaka.Natemeljurezul-tataistraživanja,MilišaiMilačić(2010)ukazujunavažnoststručnjakaizpodručjame-dijskepedagogijekojimoguorganiziratiprimjereneškolskeiizvanškolskeaktivnostitenapotrebukolegijamedijskapedagogijanafakultetimausvrhuosposobljavanjabudućih stručnjaka. Također, sugeriraju otvaranje klubovamladih da bi se potaklakreativnost,slobodaiodgovornostmladihunjihovompristupuslobodnomvremenu.Mlinarević(2004)natemeljurezultataistraživanjaživotnihstilovamladihSlavonijeiBaranje, zaključujedamladipasivno,ali iaktivno,organizirajudokolicu.Mlinarević(2004:253)ukazujenapotencijalnu,prikrivenu,pasiviziranudokolicunakojudruštve-nazajednicamožedjelovatikrozstvaranje“povoljnihmaterijalno-prostornihikadrov-skihuvjetaˮ.Osimtoga,ističevažnostkontinuiranogaodgojnogaradaspojedincima(odranogadjetinjstva)teorganiziranjapotencijalnihoblikastrukturiranjaslobodnogavremena.Suvremenaškola,premaMlinarevićiGajger(2010),potičeiskustvenouče-njeukojemujepojedinacmotiviranisvjestansvojevrijednostiipritomsprječavabijegadolescentaupasiviziranudokolicukojazanjegapredstavljavrijemeodmoraodza-htjevneokolineiškolskogaprograma.Slabimaterijalniškolskiuvjeti,dosadnisadržaji,nemotiviraniipreplavljeni(satnicom)nastavnicitepreopterećenostučenikasamosuneki razlozi koji onemogućavaju primjerenu provedbu izvannastavnih aktivnosti.Izvannastavneaktivnosti,kojeusvojojbititrebajupredstavljatislobodanprostorzakreacijuiizražavanje,svojimsadržajimačestoneodgovarajupotrebamaiinteresimaadolescenata.NoškolepoputŠkolastvaralaštva“Novigradskoproljećeˮ iMeđuna-rodnakolonijamladihErnestinovo,kojesuuložiletrudustvaranjezanimljivihizvan-nastavnihiizvanškolskihaktivnosti,dokazalesudasemožestvoritiprostorzamlade-načkiizražajirazvoj(MlinarevićiGajger,2010).

Mišljenjaiprijedloziučenikamogutakođerpomoćiuunaprjeđenjukultureslo-bodnogavremena.Kuščević,BrajčićiMišuracZorica(2009)ispitalesustavoveučenikaolikovnimaktivnostimatenastavilikovnekulture.Natemeljunjihovihstavova,auto-ricepredlažu stvaranje izbornihpredmetaukojimabi seponudilidodatni sadržaji.Također,smatrajudanastavnicimoguraditinaosvješćivanju likovnogajezikadabiučenicimoglipretočitisvojeidejeiemocijeuautentičanlikovnigovor.Primjenape-dagoškihpostupakakojisadrže“slobodanizbor(…)nastavnihpredmeta,dijelapro-grama rada i života škole i životnog okružjaˮ potiče zanimanje, želju za “znanjem,


416

otkrivanjem,istraživanjemikritičkimmišljenjemˮ(Mlinarević,2004:243).IstraživanjeVidulin-Orbanić(2008)pokazalojedaučenicisudjelujuuizvannastavnimaktivnosti-mauvisokomomjeruzbogbogatstvasadržaja,kvalificiranihimotiviranihstručnjakatematerijalnihuvjetakojiomogućavajukvalitetnuprovedbu.Školanudi38različitihaktivnosti,aučeniciseokrećuaktivnostimaujezično-medijsko-umjetničkomiglazbe-no-plesnompodručjujerčestoputujuipredstavljajusvojeradoveudrugimškolama.Učenici su okrenuti sportsko-zdravstveno-rekreacijskom području jer škola njegujesportskutradicijuizabilježenasudosadabrojnapostignućautompodručju.ProletaiSvalina(2011)takođernaglašavajuodgojnuvažnostizvannastavnihaktivnostijersuučeniciunjihovomistraživanjuistaklidaseosjećajuispunjeno,ohrabreno,podržanoimotivirano(štoimkasnijeolakšavausvajanjesadržaja).Osimštopreferirajukadaimjeslobodnovrijemeispunjeno,učenicisudodatnopotaknutinabavljenjeglazbomubudućnosti.

Adolescentinajvišegovore ipovezujusekrozsadržajeskojimasuustalnom(neposrednom)kontaktu,primjericeglazba,modnitrendovi,festivali,koncerti,kafići,sport,kladionice, televizijskiprogrami,časopisi i likovniuradci (North,Hargreaves iO’Neill, 2000;Mlinarević, 2004; Leburić, Relja i Božić, 2007). Tijekom sati nastaveglazbenastavniciupoznajuučenikesraznimglazbenimpravcimačimesvjesnoiline-svjesnoutječunaoblikovanjenjihovihglazbenihukusa.Prematome,nastavnicimoguutjecatinarazvojkompetencijaikriterijaspramponuđenihglazbenihsadržaja(Brđa-nović,2014).Stvaranjeafirmativnogaokruženjaukojempojedinacmožeposredovatisvojstilkrozglazbuodjeneizmjernevažnostizanjihovosamopouzdanje,aliiosjećajnastavnikove uvaženosti.No zbog smanjenoga su broja sati nastave glazbe njihoviglazbeniukusiipreferenciječestomedijskioblikovani.Medijikontinuiranonudeko-mercijaliziranuilipopularnuglazbumladimasciljemstandardiziranjaiprogramiranjanjihovihglazbenoodređenihstilova.Preplavljenibrojnimmogućnostimaiponudamamladičestogubekritičanstavpremaonomeštoslušaju(DobrotaiTomićFerić,2006).Izperspektiveglazbenepedagogije,DobrotaiTomićFerić(2006)predlažudaseado-lescentimaomogućipristupraznim,vrijednim,glazbenimdijelimaikultivirastavpre-maodslušanom.Adolescentisepoistovjećujuiidentificirajusodabranimglazbenimidolimaisadržajimakojisenudeuspotovima.Odabrani jeglazbenipravacilimožebiti,izmeđuostaloga,sredstvokrozkojeseoblikujeosobniidruštveniidentitet(oči-tuje se u zajedničkim druženjima, slušanju i raspravljanju o omiljenim pjesmama igrupama).Izvannastavneaktivnostivezaneuzglazbu(ples,pjevanje,sviranje,organi-ziranjekoncerata,priredbi)omogućilebi adolescentuprostor zakreativni izričaj tepotakledodatnojačanjevezeizmeđu“obitelji,školeiširedruštvenesredineˮ(North,HargreavesiO’Neill,2000:256).North,HargreavesiO’Neill(2000)smatrajudaodgoj-no-obrazovnistručnjacitrebajuporaditinastvaranjuotvorenijegakurikulumakojićeimomogućitifleksibilnijeplaniranjeradasučenicima.


417

ZAKLJUČAK

Adolescentiprolazekrozosjetljivoformativnorazdobljeukojemupreispitujuvlastitevrijednostiistavovetetežepovezivanjusvršnjacima.Životnistilomogućavastabilizacijuosobnogaidentitetatezadovoljavamladenačkupotrebuzaautentičnomekspresijom.Udanašnjemjepostindustrijskomsuvremenomdruštvusvenaglašenijapluralizacijaidiferencijacijarazličitihstilovaživljenjatesenaglasakstavljanaindivi-dualnoshvaćanjedruštvenoga.Pojedinacstalnomoradonositiodlukeudruštvukojejeobilježenorizikomipreplavljenonovimponudamaipredmetimažudnje.Nestabil-nostživotnihstilovaočitujeseustvaranjuilipreuzimanju,posredovanjui(potencijal-nom)odbacivanjuživotnogastila.

Životnisestiloviuadolescencijidominantnoposredujukrozglazbu,modu,tije-lo,aktivnostiuslobodnomvremenuipotrošnju.Glazbaimodakoristesekaoznačkepomoćukojihadolescentiverbalnoineverbalnokomunicirajuosvojimvrijednostima,stavovima i trenutnimraspoloženjima.Osimmogućnostipovezivanja, stilutječenastvaranjerazlikameđuvršnjacimasobziromnafinancijskemogućnostiroditelja.Sta-panjemkonzumerizmaislobodnogavremenapotrošnjapostajetemeljnaaktivnostuslobodnom vremenu. No istovremeno postojemladi koji aktivno koriste slobodnovrijemeusvrhuoblikovanjaiposredovanjastila.

Rezultatiprikazanihistraživanjaukazujunavažnostulogeodgojno-obrazovnihstručnjakaustvaranjuraznihglazbenih,likovnih,tjelesnousmjerenihidrugihizvan-nastavnihinastavnihaktivnostiusvrhupoticanjarazvojaličnosti.Osimtoga,krozraz-nolikesadržajeadolescentimoguposredovatiživotnestilovekojisuuskladusnjiho-viminteresimaipotrebama.

LITERATURA

Beck,U.(1992).RiskSociety:TowardsaNewModernity.London:SAGEPublications.Bennett, A. (1999). Subcultures or neo-tribes? Rethinking the relationship between youth,

styleandmusicaltaste.Sociology,33(3),599-617.Bensman, J. i Vidich, A. J. (1995). The NewMiddle Classes: Life-Styles, Status Claims and

PoliticalOrientations.UA. J.Vidich(Ur.),Changes intheLife-StylesofAmericanClasses(str.238-258).Hampshire:Macmillan.

Berzano,L.iGenova,C.(2015).LifestylesandSubcultures:HistoryandaNewPerspective.NewYork:Routledge.

Božilović,N.(2010).YouthSubculturesandSubversiveIdentities.FactaUniversitatis,Series:Philosophy,Sociology,PsychologyandHistory,9(1),45-58.

Brđanović,D.(2014).Glazbenepreferencijeučenikasrednjeglazbeneškole.Napredak,155(1-2),47-64.

Chaney,D.(1996).Lifestyles.LondonandNewYork:Routledge.Croghan,R.,Griffin,C.,Hunter,J.iPhoenix,A.(2006).StyleFailure:Consumption,Identityand

SocialExclusion.JournalOfYouthStudies,9(4),463-478.Dadić,K.(2013).Dijeteusredištukonzumerizma.Medianali,7(14),97-113.


418

Day,G.(2006).Communityandeverydaylife.NewYork,Routledge.Debies-Carl,J.S.(2014).PunkRockandthePoliticsofPlace:BuildingaBetterTomorrow.New

York:RoutledgeandTaylor&FrancisGroup.Dobrota,S.iTomićFerić,I.(2006.).Sociokulturalniaspektiglazbenihpreferencijastudentica

studijazaučiteljeprimarnogobrazovanjauSplitu.Odgojneznanosti,1(11),263-278.Erikson,E.H.(1968).Identity,youthandcrisis.NewYork:W.W.Norton&Company.Featherstone,M. (2007).ConsumerCultureandPostmodernism.2ndedition. London:Sage

PublicationsLtd.Gibbins,R.J.iReimer,B.(1999).ThePoliticsofPostmodernity:AnIntroductiontoContempo-

raryPoliticsandCulture.London:SAGEPublicationsLtd.Giddens,A.(1990).TheConsequencesofModernity.Cornwall:PolityPress.Hebdige,D.(1979).Subculture:Themeaningofstyle.London:Methuen&Co.Ltd.Hendry,L.B.,Shucksmith,J.,Love,J.iGlendinning,A.(2005).Youngpeople’sleisureandlife-

styles.RoutledgeandTaylor&FrancisGroup.Hodkinson, P. (2007). Youth cultures: A critical outline of key debates. U P. Hodkinson i

W. Deicke (Ur.), Youth Cultures: Scenes, Subcultures and Tribes (str. 1-23). New York:RoutledgeandTaylor&FrancisGroup.

Ilišin,V.(2007).Slobodnovrijemeiinteresimladih.UV.IlišiniF.Radin(Ur.),Mladi:problemiliresurs(str.179-199).Zagreb:InstitutzadruštvenaistraživanjauZagrebu.

King, K. H. (2009). Youth, Leisure, Lifestyles and Identities:Mountain Biking in the EnglishCountryside.SchoolofEnvironmentandTechnology,UniversityofBrighton.[neobjavljenadoktorskadisertacija]

Kolak,A.(2010).Sociometrijskistatusučenikaurazrednomodjeluiškolskojhijerarhiji.Peda-gogijskaistraživanja,7(2),243-254.

Kuščević,D.,Brajčić,M. iMišuracZorica, I. (2009). Stavoviučenikaosmih razredaosnovneškoleonastavnompredmetulikovnakultura.Školskivjesnik,58(2),189-198.

Kuzmanović,B.R.(1986).Preferencijenačinaživota.ZbornikFilozofskogfakultetauBeogradu,14,45-67.

Lacković-Grgin,K.(2006).Psihologijaadolescencije.Jastrebarsko:NakladaSlap.Leburić,A.,Relja,R.iBožić,T.(2007).Diskogeneracija:sociološkaistraživanjanoćnezabave

mladih.Split:Filozofskifakultet,SveučilišteuSplitu.Lubenko,J.iSebre,S.(2007).Adolescents’IdentityAchievement,AttachmenttoParentsand

FamilyEnvironment.BalticJournalofPsychology,8(1,2),37-48.Luković,S.iČizmić,S.(2012).Povezanostpreferencijaživotnihstilovaiprofesionalnihintere-

sovanjapetnaestogodišnjaka.Primenjenapsihologija,1,81-108.Miles,M.(1998).ConsumerismAsaWayofLife.London:Sage.Miliša,Z. iBagarić,M. (2012).Stiloviponašanja i vrijednosneorijentacije.Medianali,6(12),

68-104.Miliša, Z. iMilačić, V. (2010). Ulogamedija u kreiranju slobodnog vremenamladih.Riječki

teološkičasopis,18(2),571-590.Mlinarević,V.(2004).StilovislobodnogvremenasrednjoškolacaSlavonijeiBaranje.Pedago-

gijskaistraživanja,1(2),241-256.Mlinarević,V.iGajger,V.(2010).Slobodnovrijememladih–prostorkreativnogdjelovanja.U

J.Martinčić i D. Hackenberger (Ur.),Međunarodna kolonijamladih Ernestinovo: 2003.-2008.: zbornik radova znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem (str. 43-58).Osijek:HAZU,Zavodzaznanstveniiumjetničkirad.


419

Muggleton,M.(2000).InsideSubcultureThePostmodernMeaningofStyle.OxfordandNewYork:Berg.

North,A.C.,Hargreaves,D.J.iO’Neill,S.A.(2000).Theimportanceofmusictoadolescents.BritishJournalofEducationalPsychology,70,255-272.

Oyserman,D.(2001).Self-conceptandidentity.UA.TesseriN.Schwarz(Ur.),TheBlackwellHandbookofSocialPsychology(str.499-517).Malden,MA:Blackwell.

Perasović,B.(2002).Sociologijasubkulturaihrvatskikontekst.Društvenaistraživanja,11(2-3),485-498.

Perasović, B. (2013). Teorijske implikacije empirijskog istraživanja punk-scene u Hrvatskoj.InstitutdruštvenihznanostiIvoPilar,22(3),497-516.

Previšić,V.(2000).Slobodnovrijemeizmeđupedagogijsketeorijeiodgojneprakse.Napredak,141(4),403-410.

Proleta,J.iSvalina,V.(2011).Odgojnaulogaizvannastavnihglazbenihaktivnosti.Životiškola,26(2),135-153.

Santisi,G.,Platania,S. iHichy,Z.(2014).Alifestyleanalysisofyoungconsumers:AstudyinItaliancontext.YoungConsumers,15(1),94-104.

Roberts,K.(2006).LeisureinContemporarySociety.Oxfordshire:CABI.Rokeach,M.A.(1979).Understandinghumanvalues.NewYork:Macmillian.Shields, Rob (1992). Spaces for the Subject of Consumption. U R. Shields (Ur.), Lifestyle

Shopping:TheSubjectofConsumption(str.1-21).NewYork:Routledge.Simmel,G.(1971).Onindividualityandsocialforms:Selectedwritings.Chicago:Universityof

ChicagoPress.Sobel,M.E.(1981).LifestyleandSocialStructure:Concepts,Definitions,Analyses.NewYork:

AcademicPress,Inc.Tomić-Koludrović, I. (1998). Individualizacija potrošačke kulture. Socijalna ekologija, 7(4),

357-371.Tomić-Koludrović,I.iLeburić,A.(2002).Sociologijaživotnogstila,premanovojmetodološkoj

strategiji.Zagreb:Hrvatskosociološkodruštvo,JesenskiTurk.Veblen,T.(1899).TheTheoryoftheLeisureClass.NewYork:MacMillan.Vidulin-Orbanić,S.(2008).Fenomenslobodnogvremenaupostmodernomdruštvu.Metodički

obzori,3(2),19-33.Vujačić, L. (2008). Kultura odijevanja kao oblik komunikacije – sistemi odjevnih “kodovaˮ.

Sociološkaluča,2(2),70-86.

Adolescent Lifestyles and the Educational Experts’ Role

Abstract:Theperiodof adolescence represents adynamic and turbulentperiodaccompaniedbynumerouscognitive,emotionalandsocialchanges.Youthlifestyles,asrelativelystableandcharacteristicmodesofaction,behaviour,attitudesandorientations,representoneofthemanymannersofidentitystabilizationinadolescence.Lifestyleservesasameansfortheactive mediation of identity and contributes to peer relationships and differentiationamong peers. Abandoning, retaking, shaping, and mediating are mechanisms that arecharacteristicofanadolescent'srelationshiptolifestyle.Apartfrombeingapersonalformofexpression,itcanalsobetheproductofpersonalandsocialchangeoraresponsetothe


420

ever-growingtrends.Theprocessofindividualization,characteristicofpost-industrialso-cieties,andglobalizationentailschangesinsocialstandards,lossoftraditionalsourcesofsecurityandnewformsofsocialandpersonalcommitment.Althoughanindividualenjoysfreedomincreatinghisownbiography,she/healsobearstheresponsibilityfororganizingher/hisownlife.Educationalexpertscanoffercontent,whichcouldhelpinhis/hermedi-ationofstyle,supportshis/herdesireforself-realizationandpreventstheemergenceofleisurethatcanrepresentapassivecontent-consumingspace.Therefore,thispaperana-lysestheconceptoflifestyle,waysofmediatingstyle,andexaminestheroleofeducationalexpertsincreatingcontentthatcouldcontributetotheadolescent’smediationofhis/herlifestyle.Keywords:adolescents,lifestyles,educationalexperts,school,leisure

421

PROMICANJE ODGOJNE ULOGE MEDIJA U NASTAVI POVIJESTI


izv.prof.dr.sc.MirkoLukašSveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijeku

FilozofskifakultetOsijek,Hrvatska

KarloKimer

SveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijekuFilozofskifakultetOsijek,Hrvatska

Sažetak:Temaovogaradaprikazatijeodgojnustranuupotrebenovihnastavnihtehnologija.Ciljevenastavepostižemouspješnompripremom,realizacijomiusvajanjemtemeljnihpovijesnihznanjaivještinazapovijesnokritičkomišljenje.Klasičnanastavapovijestiubrzanosemije-njazahvaljujućidigitalizacijiiinformatizacijiškolstva,tecijelogaodgojno-obrazovnogpro-cesaukojemusesvevišestavljanaglasaknakorištenjeinformacijskihtehnologijaimulti-medijskihsadržaja.Uloganastavnikapovijestiusuvremenojmetodicistavljaseinaotkri-vanjemetodičkihvrijednostinavedenihsadržaja.Ovoseponajvišemožeprimijenitikorište-njempovijesnihigranihidokumentarnihfilmova,sadržajasinternetailipovijesnihvideo-igrica.Nastavniprocesdanasimamogućnostizaupotrebomsvevišemedijskihpredstav-ljanjasadržajakojimoguimatipozitivneinegativnestrane.Stogajepotrebnoredovitoineposrednoraditikakosnastavnicimatakoisučenicimanarazvijanjunjihovogakritičkogamišljenjazasvakodnevnimkorištenjemiupotrebommedija.Ključne riječi: digitalizacija, informatizacija, kritičkomišljenje,medijski sadržaji, odgojnauloga

UVOD

Digitalizacijomiinformatizacijomodgojno-obrazovnihinstitucijaiprocesakojiseunjimaprovode,nastavnicimase istručnimsuradnicimapružajubrojnemoguć-nostiipoteškoćeuunaprjeđivanjuodgojno-obrazovnogarada.Stogajeciljradaistra-žitikvalitetuupotrebeiodgojneutjecajenavedenoganaoblikovanjeirealizacijuna-stavepovijesti.Ovojepodručjedanasvišeodostalihobrazovnihsadržajapogođenodigitalizacijomjerseradiopredmetuukojemumnogepovijesneinformacijemogubitidostupneistraživačuiučenicimaunekolikosekundi.Ovimseradompromičeod-gojnaulogamedijaunastavipovijestiukojojnastavnikmožeiskoristitiinformacijskutehnologiju imultimedijskesadržajetakodanjimapostignedidaktičku imetodičkusvrhu.Stručnisuradnik–pedagogškoleimaznačajnuzadaćuproklamiranjapozitivnihvrijednostikakodruštvenihikulturološkihtakoitehnološkihsuvremenihpromjenai

Mirko Lukaš, Karlo Kimer

422

dostignućateomogućitinjihovuprimjenuusvakodnevniškolskiživotirad.Udigita-lizacijiseškolemoravoditiračunaodidaktičko-metodičkimelementimaimogućno-stima,ali iopotencijalnimgranicamamedijatenegativnimutjecajimakojisučestouzrokovaninekritičkimkonzumiranjemmedijskihsadržaja.Stogaseulogasvihnastav-nikaogledaumeđusobnojsuradnjiukojojbitrebalibitisvojevrsnipredvodniciugra-đenjupozitivnihučeničkihvrijednosti,oblikovanjunjihovihidentitetairazvitkukritič-kogamišljenjapremasvimsuvremenimponudama.

ODGOJNA GLEDIŠTA NASTAVE POVIJESTI

Nastavnipredmetpovijestubrajaseujedanodrijetkihpredmetaukojemusejasnomoguistaknutiodgojniaspektiobrazovanjakojipodrazumijevajurazvijanjeuče-nikausamosvjesnoga,kritičnoga,dobronamjernogaiprogresivnogačovjeka.Svrhaiciljnastavepovijestipromatrasesvrhomusvajanjaetičkihnormiipogledanaživotuzizgradnjuduhaučenikakojijeotvorenzarazumijevanjerazličitihkulturainačinaživo-tatezakomunikacijumeđusvojimvršnjacimaisvimdrugimljudima(Nastavnipro-gramzapovijestugimnaziji,2015).Navedenopodrazumijevaistinskonastavničkoko-rištenje i tumačenjepovijesnihdogađaja i uzpomoć samogaučenikakoji surađujeučenjem.Točnije,ciljpoučavanja iučenjapovijesnihsadržajarazviti jekodučenikasposobnostpovijesnogamišljenjaiširenjeuosnovnojškolistvorenihiusvojenihte-meljnihpovijesnihznanjaopovijestivlastitenacije,regije,Europeisvijetakrozšestodređenihpovijesnihrazdoblja(Marinović,2014).

Zarazumijevanjevremenakaočetvrtedimenzijeuprostorutesmještanjevla-stitihidruštvenihdogađajauvremenskiprostor,nužnojerazvijanjekronološkogami-šljenja.Čovjek je živobićekoje imasposobnost razlikovanjaprošlosti, sadašnjosti ibudućnosti,anaročitomanipuliratinjima,tj.vraćatiseuprošlost,bitisvjestansada-šnjostiiplaniratibudućnost(Stradling,2006).Stogaakoučenikanaučimorazumijevativrijemeiprostormoćićerazumjetipovijesnedogađajeirazvitćevještinurazumijeva-njapriče.Toznačidaćeučenikmoćipostavljatiiodgovaratinapravapitanjakojasuvezanazaprepričavanjestvarnihdogađaja,auistoćrvrijemerazvitiipovijesnupers-pektivu(Marinović,2014).Kakobiučenicirazumjeliodređenupovijesnupričumorajubiti sposobnianaliziratipomoćnematerijale,a tosunajčešće raznipovijesni izvori,predmeti,povijesnekarte,statističketablice,fotografijeiopćenitobilokakavpovije-snimaterijalniostatak.Nakontogaćeučenikmoćirazvitivještinuanalizepovijesnihdogađajai interpretacijakojomćemoćirazlikovatipovijesneperspektive,pogledeistajalištadrugihnarodakojinapovijesnidogađajnemorajugledatis istihpolazištanitistajalištakaoimi(Stradling,2003).

Učenikkojineposjedujeovevještinemožeupastiuzamkuvjerovanjadauvijekpostojisamojedanpraviodgovor, jednaistinai jednainterpretacijaštosvakakonemožebititočno.Naraziniosnovneškoleučenikvećmožeshvatitiznačajpovijesnihdogađajanasadašnjosttekakosuseodređenipovijesnidogađajimoglirazvitiuposve


423

različitimsmjerovima,anesamouonimakojisunapisaniupovijesnomudžbeniku(Marinović,2014).

Stogasuteške,kontroverzneiopterećujućepovijesnetemeposljednjiispitzaučenikekojimorajupoložitidabidoistamoglidubinskirukovatispoviješću.Međutim,ništaod toga senemožeostvariti ukolikoučenikneposjeduje temeljnapovijesnaznanjakaoštosutopovijesnarazdoblja,godine,događaji,imenaljudi,ključnipolitički,ekonomski,kulturni,religijski,znanstveniitehnološkipojmovi(Marinović,2014:21-22).Stogajezadaćametodikenastavepovijestiotkritizakonitostiupodručjupouča-vanjaiučenja,točnije,otkritinačinekakonajboljeprenijetitemeljnopovijesnoznanjeikakonajučinkovitijerazvitipovijesnevještineučenika(Matijević,2011).

Poputsvakoganastavnogapredmetainastavapovijestizahtijevatemeljitupri-premuiorganizaciju.Nastavniksezaizvođenjenastavepripremanatrimarazinama:općoj,srednjojiizvedbenoj…Nastavapovijestiusmjerenajepremaishodimaučenjakojisuodređenizasvakunastavnucjelinujeručenicimamorabitipoznatoštoćeznatinakonštousvojeodređenunastavnucjelinu.Izvedbenarazinauključujeplaniranjeikorištenjenastavnihmetodaioblikarada,nastavnihsredstavatekorelacijusostalimpredmetima(Marinović,2014:24).

Unastavipovijestikoristeseuobičajenanastavnasredstva:povijesniudžbenik,radnabilježnica,povijesnačitanka,povijesnizemljovid,zadatci itekstovinaradnimlistovima(Vrbetić,1968:80-81).Međutim,suvremenanastavauvodibrojnanovaod-gojno-obrazovnasredstva,anajčešćesenavodetelevizija,računalo,internet,pamet-naploča,tabletiidr.Onavedenimsuvremenimsredstvimapotrebnojedonijetire-centnestavove idatiodgovorekojiodnjihzadovoljavajudidaktičkim imetodičkimvrijednostimazakorištenjeunastavi.Dostupaliteraturaspominjeusvojimanalizamavelikibrojistraživanjaoulozimedijaiinformacijsketehnologijekojiuodgojdonosejednakukoličinupozitivnihinegativnihutjecaja(Stradling,2003:265).

U literaturipovijestiobrazovanja imamo ilustracijekako jepredmetpovijestibiokorištenubrojnimrežimimakaoglavnooružjekojimbivladajućirežimodmalenapočeousađivatisadržajesvojeprevladavajućeideologijemladomstanovništvu.Prak-sapokazujedasunerijetkoipojedininastavnicisadržajepovijestikoristilidabi“pro-guravaliˮosobnuideologijuitonajčešćeonihpovijesnihtemakojesusmatraneosjet-ljivimaikontroverznima(Koren,Najbar-Agičić,2007).

Pedagogsekaopromicateljdemokratskihigrađanskihvrijednostimorapobri-nutidanastavnicipovijestiunjegovojškolinemanipulirajusvojimučenicimaširećivrijednostiistavovekojeučenicinemogushvatitipaihzbogtoganekritičnoprihva-ćaju.Prepoznajućiutradicionalnojnastavipovijestiprevladavanjefrontalnogaoblikarada,općudisciplinuurazredu,tebrojneštetneposljedicemanipulativnihiindoktri-nirajućihpostupakatadašnjihsustava,usuvremenojse,informacijskojimodernizira-nojnastavipovijestiočekivaopunijipotencijalbeznavedenihštetnihposljedica,notosenijedogodilo.Suvremenanastavapovijesti idaljejeostalaprepunapotencijalnoštetnihposljedicajerjezapravilnorukovanjeinformacijskomtehnologijomurazredunužnaosposobljenostnastavnikakakozamanualnorukovanjenjimatakoizasvjes-


424

nost pozitivnih i negativnih strana koje mediji i informacijske tehnologije donose(Yasin,2013).

UPOTREBA SUVREMENIH MEDIJA U NASTAVI POVIJESTI

Razvojmedijabiojeizrazitodugotrajanproces,anjegovepočetkemožemopra-titiodpojaveprvogapismauMezopotamijioko3500.g.pr.Kr.Upočetkusumedijibilitiskaniinjihovajeulogabilajasna,aočitovalaseuprenošenjuinformacijainji-hovomkruženjupocarstvimaikraljevstvima(Briggs,2011).PojavomGutenbergovatiskarskogastroja,sredinom15.stoljeća,medijipostajumasovnijersuodtadarazličitislužbeniproglasiiknjigepostajalidostupnijisvevećembrojuljudičimejeomogućenoipovećanjepismenosti.Napodručjuobrazovanjatiskarskijestrojomogućiostvaranje,aondaiupotrebu,prvenstvenozahvaljujućiKomenskom,namadanasdobropoznatihstvarikaoštosuudžbenici,bilježniceiprazanpapirpokojemučenicimogupisati(Za-ninović,1988).

Sredinom20.stoljećauškoleseuvodeuređajipoznatiponazivimatelevizija,radio,gramofon,kazetofon,igrafoskop(Vrbetić,1968).Izobrazbanastavnikazakori-štenjeovihuređajanijetrebalabitivelikajersubilipopriličnojednostavnizaupotre-bu.Televizijaigrafoskopprvenstvenosuomogućiliprimjenunačelazornostiipretva-ranjebezličnihslovaizudžbenikaupokretneslike.Sdrugestrane,radioikazetofonomogućilisuučenicimaslušanjeglazbe,jezika,melodijairazličitihzvukovakojeinačenikadanebimogličutibezdaihsaminisuposjedovaliusvojimkućanstvima(Baacke,2007).Međutim,doksuseuprirodnimpredmetimapriličnobrzoibezstrahaodmo-gućihposljedicamogliprikazivatiobrazovnisadržaji,humanističkisupredmetiodmahnapočetku imalipoteškoćauodabiru igranih filmova idokumentarnihserija jersunjihovisadržajiusebinosilisuvišesubjektivnosti.Prirodnipredmetipodređenisuza-konimakojisenemogutakoolakomijenjati,doksehumanističkipredmetibaveza-konitostimakojiseneprestanomijenjajuiudruštvupoprimajunoveoblikeisklonisupogrešniminterpretacijamaimanipulacijama(Stradling,2003).Tadašnjesuinterpre-tacijeimanipulacijevećinomdolazileoddržavnihvrhova,dokoneu21.stoljećudo-lazeprekoizvoraimedijskizakojenismosigurnidauopćeiznajuzanašepostojanje,a najčešće su to razne komercijalne korporacije (Miliša, 2013). Stoga se s pravompostavljapitanjekojisutomedijskisadržajikojimoguunaprijeditinastavupovijesti,kojimoguintrinzičnomotiviratiučenikeiboljeimpribližitisadržajepovijesti,akojitonisu(Bates,2014).Uovomseradudajevećaodgojnapozornostpovijesnomigranomidokumentarnomfilmu,internetuipovijesnimvideoigrama.Uraduprikazujemomo-gućnostnjihoveprimjeneunastavupovijestiitouznaglasaknaizvoran,inovativanijošdosadanekorištenipristup.


425

IGRANI I DOKUMENTARNI POVIJESNI FILMOVI

Prvipovijesniigraniidokumentarnifilmovijavljajuserazvojemkinematografijepočetkom 20. stoljeća pa su tadašnje državne vlasti ubrzo vidjele moguće učinkefilmovanastanovništvo.DržavepoputSovjetskogaSaveza, Italije,SAD-a iNjemačebilesumeđuprvimakojesumasovnosnimalepovijesnefilmovesciljemstvaranjaiširenjanove ideologijemeđumasama ipocijenukrivotvorenjapovijesti (Stradling,2006). Za to razdoblje treba izdvojiti talijanske filmove Cabiria (1914) i Spartaco(1913), sovjetske filmove Bojni brod Potemkin (1925) iAleksandar Nevsky (1938),američkifilmStvaranjenacije(1915)tenjemačkefilmoveStariimladikralj(1935)iIvana Orleanska (1935). Navedeni su se propagandni filmovi masovno puštali potadašnjimkinima,anerijetkojebilonaređivanonastavnicimadaučenikemorajuvo-ditiukinapogledatinavedene filmove (Mikić,2001).Poslijeratnonam je razdobljedonijelopregrštkvalitetnihpovijesnihfilmovakaoštosuBen-Hur (1959),LawrenceodArabije(1962),Spartak(1960),Cleopatra(1963)idr.

Razvojtelevizijeinjegovadostupnostsvimljudimaomogućilajenastavnicimapovijestikorištenjefilmovaunastavikakobiučenicimadočaraliprostorivrijeme.Ta-kosuučenicimoglividjetinafilmukakojeotprilikeizgledaoRimzavrijemeSpartakovaustanka iliEgipat zavrijemekraljiceKleopatre.Značajanbrojnastavnikauzimapo-vijesnefilmovezdravozagotovobezprovjerenjihovihdidaktičkihvrijednosti (Stra-dling,2003).Uvijekjepoželjnoprovjerititkojeautor,kojajekućasnimalafilm,kojajenjegovasvrha,točniještosefilmomželjelopostići.Nažalost,mnogobrojnifilmovine dotiču se istinitih povijesnih činjenica.Uzmimo za primjer film300 koji opisujebitkukodTermopila480.g.pr.Kr.GledajućinavedenifilmučenicibimoglipovjerovatikakosuPerzijancizliljudi,iskrivljenihičudovišnihlicatetajstereotipprimijenitiinadanašnjestanovnikeBliskoga istoka.Netočna ipromašenavizijapovijestinajgori jeneprijateljsvakogapovjesničarapatakoinastavnikapovijesti(Carnes,1996).

Sličniproblemimogusejavitiikorištenjemdokumentarnihfilmova,bezrazlikeštoseonismatrajunajpoželjnijimoblikomzaprenošenjesadržaja.Iuovimprilikamapostavljaju se pitanja tko je autor filma, zašto je napravljen i kome je namijenjen.Također,potrebno jedoznatikakve je izvoredokumentarni filmkoristio i jesu li seuzimaliiskazisvihsvjedokakojisusudjelovaliuistomdogađaju(Stradling,2003).

S pozicijametodikemožemo postaviti pitanje zašto uopće koristiti filmove itelevizijukaopreporučeniizvorunastavipovijesti.Prijesvega,povijesnesadržajemo-gućejepredstavitinavrlostimulativannačinjersuučenicivećodranijeupoznatistehnikamafilma.Filmovisupogodnizanarativne ipovijesnerekonstrukcijetedajusvojevrstanosjećajneposrednostiodređenimdogađajima,tj.učeniciseosjećajukaodasuisamiupravo“tamoˮ.Korištenjefilmovaunastaviiziskujedodatnoplaniranjeioperacionalizaciju plana i programa nastave povijesti jer treba pronaći kvalitetne,provjereneiizazovnefilmovekojibitrebalitrajatimanjeod45minuta.Filmkojiimadulje trajanjeod toga ima zahtjevnijeplaniranje temožedoći donedovršenosti, asvrhajefilmadasecijelipogledaodjednomdabisedoživjelapravaslikavremena,aneisprekidanidoživljaj.Stogajepoželjnoizdvojitisamonekolikosatigodišnjezagle-


426

danjefilmovakaoiminimalno20minutanasljedećemsatunakojemubisefilmana-lizirao(Stradling,2003).Mogućejeučenicimaodreditizadatkeismjernicetijekomgle-danjafilmakaoipitanjanakojaćeodgovoritiposlijesamogagledanjafilma.

Pedagoziimetodičaripovijestisavjetujudagledanjefilmovabudesamostalan,istraživačkiradučenika,azatosunaročitopogodniigranifilmovi.Naprimjer,učeni-cimasemožezadatigledanjefilmaGladijator(2000)kakobinakongledanjafilmaus-poredilicaraKomodaufilmusonimštoonjemupoznajuizdosadašnjegaspoznavanjapovijesti.Ufilmuseportretirakaoslabašniinestabilnicar,apovijestgaportretirakaofizičkisnažnuosobuivladaraomiljenogameđuplebejcima(Winkler,2014).Mogućesuidodatneusporedbeiztogafilma,alisesavjetujedaseuusporedbamanajčešćeodredejedandodvačimbenikazapromatranjejerbiusuprotnomučeniciimalipre-zahtjevnezadaće.Preporučenifilmovikojibimoglibitiizrazitopoželjnizaovakavoblikzadataka su Posljednji samuraj (2003), Kraljevstvo nebesko (2005), Patriot (2000),Hrabrosrce(1995)iApocalypto(2006).Iakofilmovimogurekonstruiratiautentičnupovijesnuatmosferu iokruženje suvjerljivomarhitekturom,prirodom,kostimima iobičajima,režiseriserijetkodržestvarnihpovijesnihčinjenica (Carnes,1996).Zbogtogaseučenicimazadajuusporedbestvarnihčinjenicasonimaufilmu.

INTERNET U NASTAVI POVIJESTI

Internetmožemosmatratibeskonačnim izvorombilokojevrste informacija isadržajapatakoipovijesnih.Dovoljnojesamonekoliko“klikovaˮmišemiudžbenikpovijestiučiniobi sebeskorisnim i zastarjelim.U tomesu svakakovodeće straniceWikipediekojesučestapostajavećineučenikanakojimatražeodgovorenapojedinapitanja.UlogajenastavnikaupozoravatiučenikenatodaWikipedianijenajpouzdanijiizvorinformacija,aposebicenezaproučavanjesadržajapovijestijerautoritekstovakojisetamonalazečestonisupoznati,aisvakojjeosobiomogućenoizmijenititekstonako kako njoj odgovara (Kubelka i Šoštarić, 2011). Mnoge države već nekolikogodinaomogućujupristupnjihovimpovijesnimarhivimaposredstvominternetaštomožebitinajboljinačinpribližavanja“izvorneˮpovijestiučenicima.Sličnotomu,mno-getiskovineomogućujukorisnicimapristupnjihovimstarijimbrojevimaposredstvominterneta,učemunastavnicimoguvidjetijošjednudodatnukorist(Stradling,2003).

NajpopularnijamedijskaplatformaYoutubetakođerbimoglapostatinastavni-kovooruđekojimbiseuzpametnukonzumacijupovijesnisadržajimoglipribližavatiposjetiteljima. Upravo je navedena platforma prostor na kojemu učenici provodenajviševremenagledajućivideaislušajućiglazbu.Pojedinipovijesnikanalikojemo-žemopreporučitinaYoutubusuGeoHistory,EpicHistoryTV,TheGreatWar,Invicta,Simple History i Alternate History Hub. Posljednji navedeni kanal vrlo je zanimljivučenicima,anjegovomseupotrebommogupokrenuti izrazitoburnerasprave,raz-govoriidebatejerprikazujealternativnepovijesnesadržajekojisunajčešćeuoprecistradicionalnima.Pratećiovajkanalučenicisepotičunarazmišljanjakojaseodvijaju


427

nanajvišojrazinizamišljajućisituacijekakobitosvijetizgledaokadabiseupravopro-matranipovijesnidogađajodvionasasvimdrugačijinačinnegoštojetodoistabilo.

NastavnikpovijestimožeosnovatiprivatnugrupunaFacebookuidodatinanjusvojeučenikestvarajućiprivatnugrupuzasvakipojedini razred.Ugrupunastavnikmožestavljatisvojematerijale,slikokaze,tekstove,slike,videozapiseiopćenitosveštomožeučenikupoboljšati i olakšati učenje (Vučetić i Filipović, 2015).Učenici bi,vjeruje se, bili znatnomotiviraniji jer bi “radili na svomˮpoznatom terenu gdje seosjećajuugodnoistimuliranozarad.Nastavnikbimogaonastavuučinitizanimljivijomikreativnijomosmišljavajućikvizoveiispite,iliFacebookomprovjeravatiznanjesvojihučenikateušteditinaobrazovnomvremenuuškoli.Zatovrijemeosmisliobisatena-stavepovijestiu razreduukojimabivišenaglasakadavaonastavnim jedinicama iliizbornimsadržajimakojinisuuredovitomnastavnomplanuiprogramuilikurikulu.Zahvaljujućiovakvomnačinukomunikacijemnogibiučenicimoglibitiriješenistrahaodmogućegasramoćenjauslijeddavanjalošihilinetočnihodgovorakaoiprimljenihloših ocjena jer se cjelovita komunikacija odvija izravno u dvosmjernim odnosimanastavnik–učenikiobrnuto(VučetićiFilipović,2015).

Za većinu nastavnika e-učenje prilično je nova pojava u našem obrazovnomsustavukojasejošprofiliraitražisvojemjestouztežnjudoprinosakvalitetinastave(ĆukušićiJadrić,2012).E–učenjepokazujeisvojevećdokazanenegativnosti,kojeseprije svegaodnosena zdravljeučenika. Kakoučenici već sadadugotrajnoprovodesvojeslobodnovrijemeispredzaslona,dodatanboravaktražiobinjihovpovećanina-poriteretzanjihovozdravlje.Kadabisedionjihovaslobodnogavremenadoistauči-nioproduktivnimpadaumjestotrošenjavremenanaFacebookuiInstagramuučeniciproučavajunastavnematerijaleirješavajupredviđeneispite,ondabie-učenjesvaka-kobilofunkcionalnije.Međutim,nitkonemožejamčiti,panisamiučenici,daćesesvovrijemena internetu i računaluprovestiupravoue-učenju.Zdravljebiučenikatrebalobitinaprvomumjestupedagogainastavnika,točnijeonibitrebalipromoviratizdravstveniodgoj (Bognar,1999).Boravak ispredbilokojegazaslonamože ishoditislabljenjemvidailiiskrivljenjemkralježnicečegaučenicinisutolikosvjesni.Nesumnji-vojetočnodajeinternetizvrsnooruđeprilikomučenja,dijeljenjainformacijaipro-vjererazineznanja,alisenjegovokorištenjetrebaograničitinaprimjerenurazinudobipolaznika (Livazović,2013).Uze-učenjekojeučenicimamožezvučatiproduktivno izanimljivo,nastavnikpovijestinesmijeupotpunostiodbaciti“klasičnoˮučenjepomo-ćuudžbenika,kredeiploče.Čakiuzpotpuniprelazaksklasičnenastavenadigitalizi-ranu,ukojojjeglavnooruđetablet,nastavnikpovijestinemožeodbaciti“dodirnaˮoruđa.Učeniciidaljetrebajukoristitiolovkuzapisanjeipapirjerseradioosobamaurazvoju.Istotako,nesmijesezanemaritinitidjelovanjenaočuvanjudječjegazdravljajer jesigurnodaćeučenikposliješkoleboraviti ispredzaslonaznatnoduljenegouškoli.Prekomjernauporabainternetaunastavimožedovestidosagorijevanjauškolikaoidopunovećegazasićenjaštotakođerpovećavaopasnostiodmentalnogaoboli-jevanjaučenikakaoiuvećavanjerizikaodvirtualnogazlostavljanja(Centarzaprimije-njenupsihologiju,2016).


428

VIDEOIGRICA – ODGOJNO-OBRAZOVNO SREDSTVO U NASTAVI POVIJESTI

Industrijavideoigara,iligamingindustrija,uovomjedesetljećupostiglamate-rijalnevrijednostikojenadilazezaradeufilmskojiglazbenojindustrijizajedno,aza-ključujesedaćejošvišerastinaštetuovihdviju.Zadaćajenastavnikasaznatištotonjihoveučenikenajviše zanima i koje igre rado igrajunjegoviučenici temogu li sepronaćididaktičkeimetodičkevrijednostinavedenihigrica(Barr,2017).Dosadašnjapraksakorištenjavideoigricaunastaviograničavaseuglavnomnarazgovoronjihovimsadržajimailisamorezultatimanasatu,dokjezadaćanastavnikapovijestimotiviratiučenikenarazgovorsučenicimapozivajućiihnagovorosadržajimatrenutnopopu-larnihvideoigricakojesutemeljenenapovijesnojtematiciilipozadini(Różycki,2012).

Videoigricejepozitivnokoristitikaomotivacijskosredstvonapočetkusata,alitunetrebastati,većjepotrebnopostavljatipitanjaiomogućnostimadrugihoblikakorištenjavideoigricaunastavnesvrheisaznatikojesutovideoigricekojeusebiimajupovijesnutematikuikojesunjihovedidaktičkeimetodičkevrijednosti(Bilić,GjukićiKirinić,2010).Prilikomgledanjafilmovaučenikjepasivanistatičandokjeuupotrebivideoigricaipakaktivan,onnadzireimanipuliravirtualnisvijetukojemutrenutnobo-ravi.Upravilumkvalitetnevideoigricedonosevrlostvarneprikazeodređenihpovijes-nihrazdoblja(McMichael,2007),uzupozorenjedanastavnikpovijestimorabitisvjes-tandavideoigricenužnonemorajuodražavatitočnepovijesnečinjenice.Proizvođačivideoigricaspovijesnimsadržajimaupraviluuvijekangažirajustručnepovjesničareiarheologe kakobi igračimapribližili točnepovijesnepodatke, kontekst i okruženje(Barr,2017).

UovomraduuzimamokaonajboljeprimjeresvjetskipoznatogapovjesničaraStephenaTurnbulla,kojijesudjelovaouizradistrateškeigreTotalWarShogunII,akojegasuproizvođačiangažiraliupravozbogizvrsnogapoznavanjajapanskepovijesti.SličnotomprimjeruisvjetskisupoznatiBettanyHughes,MikeLoadesiAdrianGold-sworthykojisusudjelovaliuizradistrateškeigreTotalWarRomeII.OvdjenavedenipovjesničarizaposlenicisuprestižnihsveučilištauVelikojBritaniji.Zbogovihčinjenicanikako ne treba olako odbacivati igrice s povijesnom tematikom kao nepotreban ibeskoristanpotencijalnididaktičkiimetodičkimaterijalunastavipovijesti.Temeljnapovijesnaznanjateškosemogurazvitiigranjemvideoigricabezobziranatoštosuunjihovomoblikovanju bili angažirani svjetski poznati povjesničari, ali njihova ulogamožebitisamostvoritištoautentičnijisvijetsvaljanimpovijesnimpodatcimakojićetrajatiteknekolikominutainištavišeodtoga.Utrenutkukadaigračstisnetipkuplay,njemuseotvarajumogućnostizastvaranjesvojepovijestipasvepovijesnečinjenicekojesumudotadabilepoznate,postajupotpunonebitne.IgračtijekomigremožeumjestoNapoleonaučiniticaremsasvimdrugogafrancuskogageneralailiupotpuno-stispriječitinastanakkršćanstvailipakislama.Tojeneštoočemunastavnikpovijestitrebavoditiposebnupozornostinaštotrebaupozoravatisvojeučenike(McMichael,2007).Iakoseučeniku–igračuomogućujepočetiizrađivatisvoju,novupovijesnulen-tu vremena, ovakav je pristupmladima najčešće “dosadanˮ jer oni kao igrači želevidjetinovu,drugačijuialternativnupovijest.Mnogiodnjihvećdobroznajuizškole


429

štosedogodilouodređenopovijesnorazdoblje, tj.barembi trebaliznati,pa im jetijekom igre uzbudljivije stvarati novu povijesnu lentu vremena. Stoga i jest važnopropitivanjekvaliteteiodgojno-obrazovnihididaktičko-metodičkihvrijednostikaoiopravdanostinjihoveupotrebeunastavi.

Za nastavu povijesti moguće je izdvojiti videoigrice koje pripadaju serijaluAssassin'sCreed.Unjemupromatramoakcijskevideoigresmješteneupovijesnaraz-dobljaodantičkeGrčkezavrijemePeloponeskihratovau5.st.pr.Kr.,Egiptazavrije-mePtolomejevićau1.st.pr.Kr.,križarskeratoveu12.stoljeću,talijanskurenesansuu15.stoljeću,zlatnodobapiratau18.stoljeću,AmeričkuiFrancuskurevolucijuu18.stoljećudoindustrijskerevolucijeuEngleskojtijekom19.stoljeća. Igračimasenudisvijetukojemusunapravljenigradovi,sela,prirodniokolišisvjetskamorausavršenostvarnomizdanju.OnisekrećupokrovovimarenesansneVenecijeiFirence,osman-lijskogaIstanbula,putujupoGrčkojiEgiptuiostalimznamenitimpovijesnovrijednimgradovima(Wainwright,2014).

Zamjećujesedajenaglasakstavljennaprezentacijuarhitekture,kultururazli-čitihnaroda,nošnje,ratovanjapačakiodnosečovjekapremaokolišu.Suvremenana-stavapovijestiusmjerenajepremanavedenimčimbenicimapakorištenjeAssassin'sCreedigricasvakakoomogućujeučenicimapromatranjeidoživljajeizgledazamišljenealeksandrijskeknjižnice ili antičkeSparte.Navedenimseomogućuje razvoj vještinapovijesnogarazmišljanjaukojemuučenicinaročitorazvijajuvještinukronološkogami-šljenjaivještinupovijesnogaistraživanja.NastavnikpovijestiutomkontekstuzadajesvojimučenicimaanaliziranjearhitektureilistilaživotaAtene,KorintaiSparte,štojepunotežeostvaritiuklasičnimuvjetimanastaveukojimaučenicinisumotiviranivideoprojekcijamainemogupobuditivizualnedoživljaje(Wainwright,2014).Zahvaljujućiizvrsnomgrafičkomizgleduvideoigricaimogućnostimakretanjapoprostoruučenicimoguproučitisvakimilimetarbilokojegaoblikagrađevine,odrimskogaKolosejadoistambulskeAjaSofije.

UmetodičkesvrhenastavepovijestimogućejekoristitiistrateškuvideoigricuEuropaUniversalisIV,kojasmještaigračeurazdobljeod1444.do1820.godine,smo-gućnostimadodatnemodifikacije.Igrasetakodaseigračpozicioniranavelikugeo-grafskukartusvijetanakojojmožeizabratibilokojudržavu,ubilokojempovijesnomvremenu,aliistvoritisvojualternativnupovijest.EuropaUniversalisIVprilikomoda-birau izbornikuomogućujenepresušanizvor informacijaosvakojdržavinakarti,orasprostranjenostireligijaiprirodnihresursaposvijetukaoiotadašnjimtrgovačkimputevima.Tojeigricakojagenerirapovijesnekarteskojimanastavnikmožeusvakodobamanipulirati(Kuran,TozogluiTavernari,2018).

Kvaliteteipozitivnevrijednostinavedenihvideoigricasusljedeće:osmišljavanjaiizradeovihigarapotpomognutesustručnimznanstvenicima,obilujuvlastitimenci-klopedijamakojesadržeinformacijeopojedinimdržavama,tehnologijama(npr.akva-duktu,parnojpumpi,parnomstroju,bojnomkoluitd.),geografskimobilježjimapro-vincija,pojedinimvojnimpostrojbama,brodovimaivojnimtaktikama(Kuran,TozogluiTavernari,2018).Igrepokrivajuimnogobrojnapovijesnarazdoblja,pasuRomeTotal


430

War iTotalWarRomeIIsmješteneurazdobljapostojanjarimskedržave,dokTotalWarAtillapokrivaposljednjegodineRimskogaCarstva.MedievalTotalWariMedievalIITotalWarpokrivajudugorazdobljesrednjegavijekaodinvazijeVikingadoosvajanjaSrednjeAmerike.ShogunTotalwar iTotalWarShogunIIpokrivajušogunatskupo-vijestJapanaod1185.do1868.godine.Inakraju,EmpireTotalWariNapoleonTotalWartematiziraju18.stoljećeipočetke19.stoljeća.Navedenimseigramamogupri-pisatiiodgojneimetodičkevrijednostizbogomogućavanjaplastičnijegaprikazivanjapovijesti.

Negativnesustranekorištenjanavedenihvideoigricateštoneomogućujupro-vedbuprovjereznanja.Uprocjeniodgojnihvrijednostiovihoruđanaglasitćeseiistak-nutiprevelikakoličinanasiljajersuipaknamijenjeneprijenosusadržajakojiopisujuratnutematiku,doksutemepoputkulture,običajaiopćenitosvakodnevnogaživotapoprilično marginalizirani u njihovim interpretacijama (Wainwright, 2014). Ipak jepotrebnonaglasitidajeTotalWarvideoigricamamogućedoprijeti,premaBloomovojtaksonomiji,idoafektivnogapodručjatesenzibiliziratiučenikeostvarnimposljedica-marata(Barr,2017).

SveigricekojepripadajuCivilizationserijalumogupodučitiučenikekakonasta-jucivilizacijeikojijenjihovrazvojniput.Sličnotomu,sveigricekojesuproizvedeneutvrtciParadox Interactive,ukojepripada iEuropaUniversalis IV, imajudidaktičku imetodičkuvrijednostjermogufunkcioniratiistokaoiopisanaigraEuropaUniversalisIV.Onimnastavnicimakojipokušavajuprikazatiratnestrahoteizprvogalicanaras-polaganjusuvideoigrepoputserijalaCallofDuty,Battlefield,RedOrchestraiMedalofHonour,alijenjihovokorištenjeunastavidoistaupitnojersunjihovisadržajitolikojakoganasilnogaintenzitetapanisupreporučljiviuodgojno-obrazovnesvrhekaoštosutostrateškevideoigrice(Wainwright,2014).

Nakrajujenužnospomenutitehničkenedostatkeipoteškoćekorištenjavideo-igricananastavipovijestikojepedagoziodmahnavodenastavnikuprilikomplaniranjauvođenjaistih.Upotrebaovestrategijeilimodelaradaunastavitražiosiguranjeodgo-varajućeinfrastrukturekakobiseurazredumoglapokrenutiikoristiti.ZakorištenjeovihoruđarazredtrebabitiopremljenuređajimaPlaystation4iliXboxOnekonzolamailigaming laptopomilidrugimboljeopremljenimstolnimračunalomjeruobičajenaškolskaračunalajednostavnonisudovoljnosnažnapokrenutitakokvalitetnografičkiopremljeneigre(Kuran,TozogluiTavernari,2018).Samapomisaouvođenjavideoigri-caunastavupovijestiizazivabrojnereakcijekakopozitivnetakoinegativne,kakorav-nateljaipedagoga,takoiroditelja.Glavnijeargumenttajdasedjecaionakoprevišezadržavajupred zaslonima računala i igrajupreviše videoigrica kod kućepabi ovododatno“igranjeˮizazvaloslabljenjevida,fizičkeboloveterazličitadepresivnastanja,pačakiovisnostoigranju(Bilić,GjukićiKirinić,2010).Navedenekritikesvakakovaljauvažiti,alikritičarizaboravljajudaćenastavnikpovijestibititajkojiće“igratiˮvideo-igrice,točnije,onćepokazivatiivoditikrozvideoigricuinjezinesadržaje,aučenicićepromatratiiučiti.Postavljaseopravdanopitanjekolikobisatigodišnjenastavniktre-bao odvojiti na ovakav oblik rada? Najbolje se trenutno rješenje vidi u korištenju


431

videoigricanasatimaponavljanjailiulekcijamagdjeseobrađujuarhitektura,kultura,svakodnevniživotidr.Primjerenibibrojsatiodvojenzaigranjevideoigricabioodpetsatidopolovinegodišnjegafondasati,kolikodanaspropisujuplanoviiprogrami.Uzto,nastavnikmožezadavatisamostalneistraživačkezadatkeonimučenicimakojisezanimajuzapojedinuigruirazdobljeiliakoželevećuocjenu,poduvjetomdaposje-dujuigru,štobimoglabitistvarnaprepreka(Barr,2017).Kaočestanegativnaprimjed-banavodisedasukorištenjemvideoigricadjevojčicezapostavljenejeronejošuvijeknemajutolikovelikozanimanjezagamingkaodječaci.Neovisnoosvemu,nastavniciipakporednegativnihstrananavodeipozitivnestraneigranjavideoigricauprilikamakadaonemoguposlužitikaokorisneistimulativnezaučenje,zarazvojbrzineikoor-dinacije, usredotočenost, kontrolu te sposobnosti rješavanja problemskih situacija(Bilić,GjukićiKirinić,2010).

UMJESTO ZAKLJUČKA

Digitalizacijasvakodnevnogaživota,patimeisvihdruštvenihsferaukojeulaziiobrazovanje,postavljaprednassvevećeizazoveskojimasesudioniciodgojno-obra-zovnedjelatnostimorajusuočavati.Nastavajepovijestisvepogođenijapotencijalnomdigitalizacijomiutjecajimamedijajersuupravooniprostorkojiimasklonostizmjenji-vatimnogeinformacijeiokretatiihprematrenutačnovažećimikorisnimpolitikama.Potrebnojeučenikepodsjećatidanijesveštopišenainternetuuvijekiistinito,kaoštonemorabitiistinitoisveštosuvidjelinatelevizijskomprogramuilištosuodigraliupojedinojpovijesnojvideoigrici.Nastavnikpovijestiimazadaćuupoznatidanasdo-stupneinovacijeipratitištosedogađauvideoilimedijskomprostoru,aodnosisenanjegovopodručjeradaizanimanja.Bilobipoželjnokadabiisampostaokorisnikommedijskeponudekakobiprimjerompokazaosvojimučenicimakorisne,produktivneiodgojno-obrazovnestranepojedinihsadržajakojeonisvakodnevnokonzumiraju.Ka-kosuvideoigrespovijesnimsadržajimanajkontroverznijeuusporedbistelevizijomiinternetom,nužnoihjepomnoianalizirati.Umjestočestobezglavogajurišanjauupo-trebivideoigrica,učenikmožedobitiuputuodnastavnikadazastaneipromotrikojemu informacije videoigrica nudi i kritički ih prosuditi. Preporuka je pedagozimaneodbacivatiapriorinavedenemedijekaopotencijalnodidaktičkinekorisnematerijalesamozatoštoihnašiučeniciionakovećkoristekodkuće.Činjenicajedaćeučeniciidaljegledatitelevizijskiprogram,pretraživatipointernetuiigrativideoigrice,alikadabisamostalnoisamoinicijativnopočeliprepoznavatiobrazovneiodgojnevrijednostisvojihaktivnostiukorištenjutihizvora,njihovirezultatiiinteresizaučenjempostalibiznatnoveći.

Negativnestranekorištenjamedijaispominjanihuređajapoznatisuiistiniti,aliu rukama ipodnadzoromstručnjakamoguće jeusmjeritiučenikepremanjihovomproduktivnijem i sigurnijemkorištenjuuz kreiranjeplanova i programamedijskogaodgojakojiseprepoznajekaosvenužnijiunašimškolama.


432

LITERATURA

Baacke,D.(2007).Medienpädagogik.Tübingen:MaxNiemeyerVerlag.Barr,M. (2017). Video games can develop graduate skills in higher education students: A

randomisedtrial,Computers&Education,113(1),86-97.Bates,A.W.(2014).TeachinginaDigitalAge.Preuzeto11.studenoga2018.s

https://opentextbc.ca/teachinginadigitalageBilić,V.,Gjukić,D.iKirinić,G.(2010).Mogućiučinci igranjaračunalnihigricaivideoigarana

djecuiadolescente.Napredak,151(2),195-213.Bognar,L.(1999).Metodikaodgoja.Osijek:Filozofskifakultet.Briggs,A.(2011).Socijalnapovijestmedija.Zagreb:NakladaPelago.Carnes,M.(1996).Pastimperfect:Historyaccordingtothemovies.London:Cassel.Crawford, C. (2012). The Art of Computer Game Design. Washington: Washington State

University.Ciboci,L.(2011).Djecamedija:odmarginalizacijedosenzacije.Zagreb:Maticahrvatska.Ćukušić,M.iJadrić,M.(2012).E-učenje:konceptiprimjena.Zagreb:Školskaknjiga.Koren,S.iNajbar-Agičić,M.(2007).Europskaiskustvaikurikulumpovijestiuobveznomobra-

zovanju.Metodika,8(2),321-343.Kubelka, O. i Šoštarić, P. (2013). Wikipedija nasuprot Hrvatskoj enciklopediji, kvalitativan

odnosslobodnoitradicionalnouređenogaenciklopedijskogsadržajanahrvatskomjeziku.Studialexicographica,5(2),119-134.

Kuran,M., Tozoglu, A. i Tavernari, C. (2018).History-Themed Games ih History Education:Experiences on a BlendedWorldHistory Course. Preuzeto 11. studenoga 2018. https://arxiv.org/pdf/1805.00463.pdf

Livazović,G.(2013).Sigurnostdjeceuvirtualnomokruženju:priručnikzanastavnike.Sarajevo:UdruženjeDruštvoujedinjenihgrađanskihakcija.

Marinović,M.(2014).Nastavapovijestiusmjerenapremaishodimaučenja.Zagreb:Agencijazaodgojiobrazovanje.

Matijević,M.(2011).Nastavausmjerenanaučenika.Zagreb:Školskenovine.McMichael, A. (2007). PC Games and the Teaching of History. The History Teacher, 40(2),

203-218.Miliša,Z.(2012).Tamnastranaekrana.Zadar:UdrugaCINAZ.Ministarstvoznanosti,obrazovanjaišporta(2006).Nastavniplaniprogramzaosnovnuškolu.

Preuzeto 11. studenoga 2018. s https://www.azoo.hr/images/AZOO/Ravnatelji/RM/Nastavni_plan_i_program_za_osnovnu_skolu_-_MZOS_2006_.pdf

Mušanović,M.iLukaš,M.(2011).Osnovepedagogije.Rijeka:Hrvatskofuturološkodruštvo.Nacionalnicentarzavanjskovrednovanjeobrazovanja.(2015).Nastavniprogramzapovijest

u gimnaziji. Preuzeto 11. studenoga 2018. s https://www.ncvvo.hr/nastavni-planovi-i-programi-za-gimnazije-i-strukovne-skole

Odsjekzapsihologiju,Centarzaprimijenjenupsihologiju.(2016).Znanstvenoistraživanjeuči-nakaprovedbeprojekta:“e-Škole:Uspostavasustavarazvojadigitalnozrelihškola(pilotprojekt)ˮ.

Rendić-Miočević, I. (2000). Učenik – istražitelj prošlosti: novi smjerovi u nastavi povijesti,Zagreb:Školskaknjiga.

Różycki,Ł. (2012).Videogame intheprocessofhistoricaleducationat theacademic level.Colloquiumwydziałunaukhumanistycznychispołecznych,4(1),75-82.


433

Shaffer,D.,Squire,K.,Halverson,R.iGee,J.(2004).Videogamesandthefutureoflearning.Preuzeto11.studenoga2018.shttp://www.academiccolab.org/resources/gappspaper1.pdf

Smith,P.(1978).Thehistorianandfilm.Cambridge:CambridgeUniversityPress.Stradling,R.(2003).Nastavaeuropskepovijesti20.stoljeća.Zagreb:SrednjaEuropa.Stradling,R.(2006).Multiperspektivnostunastavipovijesti:priručnikzanastavnike.Zagreb:

SrednjaEuropa.Vrbetić,M.(1968).Nastavapovijestuteorijiipraksi.Zagreb:Školskaknjiga.Vučetić, A. i Filipović, S. (2015). Facebook – nova obrazovna platforma u nastavi povijesti.

Napredak,156(3),319-340.Zaninović,M.(1988).Općapovijestpedagogije.Zagreb:Školskaknjiga.Wainwright,A.(2014).TeachingHistoricalTheorythroughVideoGames.TheHistoryTeacher,

47(4),579-612.Winkler,M.(2014).Gladiator:FilmandHistory.Oxford:Wiley-BlackWell.Yasin,I.(2013).AttanvändaITsomhjälpmodeliundervisning.Umeå:Institutionenförsocialt

arbete.

Promoting the Role of Media in History Classes

Abstract:ThepaperaimsatexploringtheuseofnewteachingtechnologiesinHistoryclasses.Edu-cationalobjectivesaremetsolelythroughpreparation,realizationandacquisitionofHi-storyknowledgeanddevelopmentofskillsnecessarytothinkcriticallyabouttheHistory.Traditional History classes are going through transformation and are rapidly changing,primarily due to the process of digitalisation and informatisation that is evident in theentireschoolsystem.Theemphasisshifts tothe frequentuseofmultimediaand ICT.AHistoryteacher’sroleistoexploreteachingmethodsthatrelyonmultimediaandICT,forexample,historicalmoviesanddocumentaries,Internetsitesandhistoricalvideogames.Therefore, the process of education nowadays faces the opportunity to utilize ever-growingmedia’spresentationofinformation,whichcanhaveeitherpositiveandnegativeeffects.Additionally,itisnecessarytoworkdirectlywithbothteachersandstudentsonaregularbasissothattheycoulddeveloptheircriticalthinkingrequiredinthedailyuseofinformation.Keywords:digitalisation,informatisation,criticalthinking,mediacontent,educationalrole

434

DIDACTIC APPROACH TO LITERACY: METHOD OF PAULO FREIRE

Preglednirad UDK:371.4Freire,P. 37.013.3

ProfessorElenaRizova,Ph.D.University“Ss.CyrilandMethodiusˮinSkopje

FacultyofPhilosophySkopje,NorthMacedonia

Abstract:Thestateofinertiaofinternationaleffortsforadultliteracyisonlyoneoftheindicatorsofthelackofprofessionalsontheinternationalandnationallevelthatcouldanalyze,inter-pret and simplify adult literacy goals and transfer them into educational programs andactivitiesinwhichilliterateadultscouldparticipate.Thereiscertaindiscrepancybetweenliteracypolicymakers,reportsfrominternationalbodiesandconferencesononeside,andthepractitionerswhodealwiththatproblemontheotherside;whoemphasizetheneedfor highly qualified professionals to interpret the policy rhetoric and transform it intoappropriate literacyprograms.One thing is certain, formalprimaryeducationof adultsdoesnotmeeteducationalchallengesofthe“newgenerations”.TheaimofthepaperistoexamineandpresenthowsuccessfulthePauloFreire'sliteracymodelisinpractice,whichgoesbeyondtheconventionalapproachestoliteracy(anddidactics),andisbasedprimarilyonadults'interestandmotivesforinvolvingineducationalactivities.Theresultsshowthatitisnecessarytocreateandimplementanappropriateliteracymodelwhichwillsurpassthebarriersand limitationsofformaleducationalmanifestationandout-datedteachingmethods and techniques. Conclusions and recommendations offered in this paper arepointingtowardsfuturestepsthatprimaryeducationforadultsintheRepublicofNorthMacedonia should undertake to eradicate the illiteracy among adults in the country inordertohelpthemadapttolifeandwork.Keywords:evolution,criticalconsciousness,literacy

INTRODUCTION

Emphasizingtheneedforaffirmationofthelifelonglearningconceptasaper-sonalandsocietal requirement,contemporary livingconditionsgive literacyanewtreatment,asacomplexpersonalaction,butalsoanorganizedsocialaction.Bearinginmindtheoverwhelmingdataonilliteracyamongpeopleontheglobalscale,adultliteracyactivitiesandprogramsareseenasachallengeandacriticaldesideratum.

Alltheeffortsbytheinternationalbodiesandorganizationsshowtheserious-nessanddepthoftheliteracyissue,thatcannotbesolvedwithquickandpalliativeinterventions.ThatphenomenonisalsoevidentintheRepublicofNorthMacedonia


435

andinordertosurpassit,wemustinvesteffort,skillsandpersistenceofallagentsinvolvedinaglobalandwell-organizedprocess.

OVERVIEW OF DEFINITIONS ABOUT LITERACY (STRATEGIC DOCUMENTS ON LITERACY)

Atfirstglance,“literacy”seemstobeatermthateveryoneunderstands.Butatthesametime,theconceptofliteracyhasprovedtobebothcomplexanddynamic,constantlybeinginterpretedanddefinedinmultipleways.People’snotionsofwhatitmeanstobeliterateorilliterateareinfluencedbyacademicresearch,institutionalagendas,nationalcontext,culturalvaluesandpersonalexperiences.Intheacademiccommunity,theoriesofliteracyhaveevolvedfromthosefocusedmerelyonchangesinindividualstomorecomplexviewsencompassingthebroadersocialcontexts(the“literateenvironment”andthe“literatesociety”)thatencourageandenableliteracyactivities and practices to occur. As a result of these and other developments, itsunderstandingsintheinternationalpolicycommunityhaveexpandedtoo:fromvie-wingliteracyasasimpleprocessofacquiringbasiccognitiveskills,tousingtheseskillsinwaysthatcontributetosocio-economicdevelopment,todevelopingthecapacityforsocialawarenessandcriticalreflectionasabasisforpersonalandsocialchange.This chapter traces the evolution of these different understandings of being (andbecoming)“literate”andshowshowvariantsoftheseideashavebeenintegratedintopolicydiscourse.Inaddition,thedefinitionsofliteracyproposedbyinternationalaidorganizationswillbepresented.

Table1.Aidagencies’definitionsofliteracy.1

Organization Definitionofliteracy

UNICEF

Functionalliteracyistheabilitytousereading,writingandnumeracyskillsforeffectivefunctioninganddevelopmentoftheindividualandthecommunity.LiteracyisaccordingtotheUNESCOdefinition(“Apersonisliteratewhocan,withunderstanding,bothreadandwriteashortstatementonhisorhereverydaylife.ˮ).

DepartmentforInternationalDevelopment(UK);UnitedStatesAgencyforInternationalDevelopment;WorldBank

Literacyisabasicsetofskills(reading,writingandcounting)orcompetencies.

1 ThisTablerepresentationisfromtheUNESCOReportEducationforall–Literacyforlife(2006:147).

Elena Rizova

436

Organization DefinitionofliteracyCanadianInternationalDevelopmentAgency;DanishInternationalDevelopmentAssistance;NewZealand’sInternationalAidandDevelopment

Literacyisoneoftheskillsthatbasiceducationshouldprovideoracomponentofbasiceducation.

AgencyBMZ[GermanFederalMinistryforEconomicCooperationandDevelopment];theNetherlands

Literacyisreadingandwritingskills,anditindicatesthecapacityforfurtherlearning.

SwedishInternationalDevelopmentCooperationAgency

Literacyisaboutlearningtoreadandwrite(textandnumbers)andalsoaboutreading,writingandcountingtolearn,anddevelopingtheseskillsandusingthemeffectivelyformeetingbasicneeds.

AccordingtotheUnitedStates’organizationforNationalAssessmentofAdult

Literacy(NAAL),literacyisdefinedasthe“abilitytousewritteninformationinordertosuccessfullyfunctioninthesociety,toaccomplishcertainpersonalgoals,aswellasto develop individual knowledge and potentialˮ (National Assessment of AdultLiteracy:Literacyineverydaylife,2007:2).

According to theOECD’s PISA (Programme for International StudentAssess-ment),readingliteracyisdefinedas:understanding,using,reflectingonandengagingwith written texts, in order to achieve one's goals, develop one's knowledge andpotential,andparticipateinsociety(OECD,2003).

Thebroaderdefinitionsof literacyencompassed intoday’sknowledge-basedsocietiesshouldprovidecompetencesandskills topositively interactwithchangesandopportunitiesthattoday’srapidlychangingworldoffersintheworkingandlivingconditions.Infact,peopleshouldbeequippedwithcompetencesinordertobefullypreparedtoengageasindividuals,parents,workersandcitizensineconomic,societalandculturalchangesincontinuingglobalizationoftheeconomyandsociety,aswellasfastexpansionofcommunicationtechnologies.Inotherwords,literacypresuppo-ses possibilities for education for all, nomatter the societal status, culture, race,religion,gender,handicap,etc.withtheaimtodevelopknowledge,skillsandattitu-desneededforself-realizationandself-developmentofactiveandresponsibleparti-cipantsinthecontemporarysociety.Wecanconcludethatthekeyfeatureofbeingliterateistheabilitytounderstandandusecountlessinformationfromeverydaylifeindifferentcontexts(Rizova,2015).

According to the above-mentioned explanations and definitions of literacy,therearefourareasthatthecontemporarynotionofliteracyencompasses:context,application,timeandlearning.Thefactorreferringtothecontextcanbecriticalintheliteracyprocess.Hence,anindividualcanbeconsideredliterateinonecontext,andilliterateinanother.Also,itisveryimportantthatliteratepersonsareawarethatlots


437

ofwords,actionsandcustomshavedifferentmeaningindifferentcountries.2Time,asafactor,isemphasizingthatindividualsshouldreflectonwhattheyhavealreadylearnedinordertounderstandthecurrentsituationandtoadapttothefuture.3Thefactor of learning is about the learning paths andmethods asmeans of achievingliteracy.Namely,adultsshouldnotalwaysbeincludedintheformalliteracyeducationprograms.Theylearnmoreeasilythroughnon-formalandinformalpathsoflearningwhicharemosttypicalforworkingwithadultsingeneral.Thefourthfactorisapplica-tionanditreferstoapplicationofwhatonehaslearnedindifferentproblemsitua-tionswhichadultsfaceonadailybasis.Hence,theabilitytoapplyknowledgeindiffe-rentsituationsandvariouscontextscanbeimprovedthroughoutlife(Rizova,2015).

The understanding of literacy in the Republic ofNorthMacedonia ismainlydeducedtotheUNESCO’sdefinitionofaliteratepersonasanindividualthatknowsandisabletousewrittentextineverydaylifeandwork.Butthereisstillnoconsensusabouttherequiredlevelofthoseknowledgeandskills.

AccordingtoUNESCO’sInstituteforStatistics(UIS),officialdefinitionofliteracyintheRepublicofNorthMacedonia istheonethatwasusedduringtheCensusofpopulationin2002:“Personshavingcompletedmorethanthreegradesofprimaryschoolwere considered literate. In addition, literatewas a personwithout schoolqualificationandwith1–3gradesofprimaryschool, ifhe/shecanreadandwriteacomposition(text)abouteverydaylife,i.e.readandwritealetter,regardlessofthelanguage.”4

ADULT LITERACY IN PRIMARY ADULT EDUCATION IN THE REPUBLIC OF NORTH MACEDONIA

AccordingtotheLawforadulteducation,5therearespecificteachingprogramsofprimaryeducationofadultsconductedbytheinstitutionforadulteducation.Arti-cle20of theLawstates thatprogramsofadulteducationcanbe realized throughregulareducation,consultative,instructiveanddistanceeducation,openeducation,multimediaeducationandotherappropriatelearningmethodsandpaths.Butunfor-tunately, we must state that the last forms of teaching and education are notcommonlyseeninadulteducationintheRepublicofNorthMacedonia.

2 Forexample,itisknownthatinEuropeancountries,thebridewearswhitedressduringtheweddingceremony,whileinmostAsiancountriesthebride’sdressisred.

3 Forexample,overthepastcoupleofdecadeswehavewitnessedadramaticchangeinthewaythetelephoneisbeingused.

4 DefinitionsofliteracyinRepublicofNorthMacedoniaaccordingtoUNESCO’sInstituteforStatistics2011,EducationIndicatorsandDataAnalyses.

5MinistryforeducationandscienceofRepublicofMacedonia(2008),Lawforadulteducation,Articles17and18,OfficialGazetteofRepublicofMacedonian.7/08.

Elena Rizova

438

Ontheotherhand,accordingtothe legislative,programsofadulteducationcanberealizedbyteachers,professors,instructorsforpracticalteachingandeduca-tionalcouncilors.Teachingstaffthatisinvolvedinadulteducationshouldobtainspe-cialpreparationforeducationalworkwithadults,whichisorganizedinappropriateinstitutions.Theyalsohavetherightandtheobligationtogetinvolvedincontinuousprofessionaldevelopment.

Participantsintheprogramsofadulteducationcanbeallindividualsolderthan15whofulfillallotherrequirementsfortheprogram.Theyholdastatusofapartici-pantinadulteducationprogram.Theparticipantsacquirecertificateforgainedcom-petences fromtheprograms foradulteducation.Theprogramsofadulteducationvalidatepreviouslyacquiredknowledgeifapersonpassestestsinappropriateinsti-tutionsforprimaryeducation.

Educationalplansandprograms inprimaryadulteducationareorganized ineighteducationalcycleswiththedurationof fouryears. Inoneschoolyear,adultsstudents finish two, insteadofoneeducational cycle,which is the case inprimaryeducationofchildren.Butstill,bearinginmindallthefamily-related,job-relatedandotherobligations thatadultsdealwitheveryday, it isachallengetokeepthem inschoolforsuchalongtime.

Educationalplansareconstructedaccordingtothesamemethodologyastheeducationalplanforprimaryeducationofchildren,basedoncertainratiobetweenmandatory,electiveandfacultativesubjects.Itconsistsofeducationalcontentsthatare almost identical to the contents created for children, and are usually not ofinterestforadultstudents.Anotherchallengethatadultstudentsarefacingisthelackofschooltextbooks.Namely,therearenospecifictextbooksintendedforadultstu-dents,sotheylearnfromtextbookscreatedforchildren’sageandinterestsandarenotadjustedforadults.Thisisanadditionalnegativestimulusthatcausesdisinterestanddemotivationforlearningamongadultstudents.

InprimaryadulteducationintheRepublicofNorthMacedonia,therearethreemodelsofeducationalplans;twoofthemareforcompulsoryeducationalcoursesandoneisforapreparatoryeducationalcourse.

• Educationalplanforadolescentsfrom15-24yearsofage(withthedurationoffouryears);• Educationalplan foradultsabove24yearsofage (with thedurationof fouryears,butwithareducednumberof learningsubjectsandclassesperweek.Thisisbecauseitisassumedthattheyhavemoreworkingandfamilyobliga-tions);• Educationalplanforpreparatory/consultativecourses(whichareintendedforadultswithcertainelementaryknowledgeofreading,writingandcalculatingandarecapableforself-directededucationwithmentorshipfromeducator,areemployedandcannotparticipateincompulsoryeducationalcourses).


439

WhenaddressingtheissueofadultliteracyintheRepublicofNorthMacedonia,itisinevitabletopointoutthestatisticaloverviewofthesituation.Namely,almost20%oftheactivelyworkingpopulationolderthan15hasloweducationallevelandhasnovocationalqualification.TheproportionisillustratedinTable2.

Table2.Populationbygenderandeducationdegree.6

EducationdegreeLaborforce

2017 %Total 954212 100Withouteducation 3308 0,35Incompleteprimaryandlowersecondaryeducation 17864 1,87Primaryandlowersecondaryeducation 164324 17,22menTotal 582773 61,07Withouteducation 1937 0,33Incompleteprimaryandlowersecondaryeducation 10433 1,79Primaryandlowersecondaryeducation 112374 19,28womenTotal 371439 38,93Withouteducation 1371 0,37Incompleteprimaryandlowersecondaryeducation 7431 2,00Primaryandlowersecondaryeducation 51950 13,99

For the statistical profile of the literate population in the Republic ofNorth

MacedoniatheofficialdatacanbefoundonlyintheStatestatisticalofficeanditreferstothelatestCensusofthepopulationin2002(Table3).Table3.Literacyrateaccordingtothe2002Census.

RepublicofNorthMacedonia

Literacyrate(%)1994 2002

All Men Women All Men WomenTOTAL 94,04 97,19 90,94 96,38 98,29 94,47

AsevidentfromtheTable3,theRepublicofNorthMacedoniahas3,62%illite-

ratesolderthan15.Whencomparedtoalmost6%ofilliteratesin1994,itisapositiveindicator. Nevertheless, we must emphasize that those data are gathered usingincorrectmethodologybasedonlyonthe individual testimonyof individualsabout

6 StateStatisticalOffice(2017).Laborforcesurvey2017.StatisticalreviewPopulationandsocialstatis-tics.2.4.18.03.894.

Elena Rizova

440

theireducationallevel.Bearinginmindthedatafromtheprevioustable(Table2),wecanconcludethattheratioofilliteratepopulationismuchhigherthan3,62%.

RegardingthecomplexsituationwithliteracyintheRepublicofNorthMacedo-nia,thereistheincreasednecessityformutuallycoordinatedandgoal-orientedactionofformalandnon-formalsectors,i.e.closecooperationbetweeneducationalinstitu-tions,localandcentralgovernment,socialpartnersandNGO’sinordertoreducethenumberofilliteratepeoplebyincludingtheminformalprimaryeducationinlinewiththeirage,workandlifeexperience.

PAULO FREIRE’S LITERACY MODEL

ThenewandrevolutionaryapproachtoliteracyintroducedbyPauloFreireisseenasanantithesisoftheold(andcurrentlyused)conceptof“banking”or“bankeducation”.AccordingtoFreire,educationitselfissufferingfroma“narative”disease.Thisrelationreferstotheeducator,whoisanarratorandasubjectintheeducationalprocess;anda “listener”who is the student seenasanobject in theprocess.Theeducational content (which is part of this didactical triangulation) often becomeslifelessnaration.

Educator’snarationoftheeducatorhasagoalto“fill”thestudent’sheadwithcontentsalienatedfromthereality,disconectedfromthetotalitythatgivesmeaning.Student’sroleispassivecomparedto“acontainer”-“abox”-thatshouldbefilledwithcontentsbymechanicalmemorization.Themoretheeducatorsucceedstofillthecontainers,thebettertheeducatorhe/sheis.Themorecontainersallowtobefilledwiththecontents,thebetterstudentstheywillbe(Freire,2009:72).Educationthusbecomesactofdeposition,whereaneducatoristhedepositorandastudentisthesafetydepositbox.

This“banking”conceptofeducationisdeducingstudent’sroletobeingapas-siveobject–areceiverandakeeperofinformation.Themorethestudentsaretryingtomemorizethedeposits,thelessdevelopedthecriticalconuncessnessis.Themoretheyacceptthepassiverolethatisimposedonthem,themoreinclinedtheybecometo adapt to the fragmented reality stored by the educators. Due to that kind ofeducation,studentsbecomehomoobjectusinsteadofhomorationalis(Rizova,2015).

In theFreire’s literacymodel,he insistson integratingwords in literacypro-gramsthatwillcomefrom“worduniverse”ofthepeoplewholearn,expressingtheirlanguage, fears,needsanddreams.Thewordsshouldbe interrelatedwiththeexi-stentialexperienceofthepeoplewholearn,notwiththeeducator’sexperience.Onlybyexploringthe“worduniverse”wecanexplorethewordof“readingtheworld”ofthosewholearn.LanguageisalsooneofthecrucialelementsintheFreire’sliteracymodel. He pays special attention to the minority languages and emphasises thateveryoneshouldlearnintheirmothertongue(Freire,1987:151).


441

ThedidacticalapproachinthePauloFreire’sliteracymodelismainlybasedonsocalled“culturalcircles”,whichrepresenttheoppositeformationofformaleduca-tionalinstitutions.Theculturalcirclesareintendedtohelpadultstudentstotransferfromnaïvetocriticalconsciousness,insteadofimposingideasfromtheeducatorinapassiveeducationalconcept.

AccordingtoFreire,criticalliteracyimpliesanactiveparticipationofreadersinthereadingprocess.Itfocusesonthepowerfulrelationbetweenthereaderandthetextandpromotesreflection,transformationandaction(Freire,2008).Withthehelpofcriticalliteracypeoplebecomecapableofreflectingthewrittentext,tosuspectitsaccuracy,tosearchalternativeexplanations,allinthecontextofbetterunderstandingandinternalizingthecomplextext(McLaughlin&DeVoogd,2004).

Aneducatorhas thecrucial role indevelopingandnurturingcritical literacy.Besideshisroleofmediator,facilitatorandstimulatorinthelearningprocess,hismainroleistoteachadultstoreadandwritetheirownrealitybystimulatingthemtothinkcriticallyabouttheworldandtopositionthemselvesinthatworldwiththeincreasedandlucidconsciousnessabouttheirchangingreality.Freirerejectedthehypothesisofpurelymechanicalliteracyprograms,andproposedamethodthatcanhelpadultstocrossfromnaïvetocriticalconsciousness:

• throughactivedialogue,criticalandcritical-stimulativemethod;• throughchangingtheeducationalprogramcontents;• throughapplyingteachingtechniquesforstimulatingcriticalthinking.

Thatmethodisbasedondialoguewhich,accordingtohim,representshorizon-talrelationbetweenindividuals.Itisoppositeofanti-dialogueasvertical(superior)communicationbetweenindividualsandpresupposesequalitybetweeneducatorandstudents. Instead of the term teacher, in cultural circles Freire suggests the termeducator;insteadoflectures,thereisdialogue;insteadofalienatedlearningcontents,heusescompactprogramsthatare“codified”inlearninglessons.Inculturalcirclesadults learn throughdebatingon areas that are suggestedby themselves. Freire’sliteracyprogramandtheliteracyprocessitselfisbasedonthreeelements:

• Methodofdialogue,asstimulatingmethodfordevelopingcriticalconscious-ness;• Changingprogramcontentsintheliteracyprocess;• Using techniques of thematically branching and codification of educationalcontents.

Duringthecreationoftheliteracyprograms,Freiresuggeststostartprimarilyfromgeneralandwidethematicareasthathenames“generativethemes”andthatcontainspecificandmoreconcretethematicareaswhichwillbeelaboratedlateronthroughpractical“codified”situationsfromeverydaylife.LiteracymethodofPauloFreireisbasedontheproblem-solvinglearningtechniquethatcorrespondstoadultstudents’characteristicsandlearningstyles,anddoesnotincludemechanicallearning

Elena Rizova

442

ofreading,writingandcalculatingskills.Theprocessof“coding”theprogramcon-tentspresentsthevisualrepresentationofoneexistentialsituationthatshowsseveralconstitutive elements in interaction. Decoding, on the other hand, represents theanalysis of the coded situation that adult students should solve through dialogueamongthemselvesandtheeducator.

CONCLUSION

Inthecontemporaryknowledge-basedsociety,thatrepresentsacomplexanddynamicsocialsystem,illiteracyisachallengeandthemaininhibitorfordevelopmentandprosperity thatoftenreflectsonpersonalprogressanddevelopmentof indivi-duals.

Bearing in mind the situation with adult literacy in the Republic of NorthMacedonia,oneofthemainprioritiesinthecountryshouldbetheinclusionofadultsinprimaryeducationandliteracyprograms.Namely,inthepastdecadetherewereseveralactivities,strategic,legalandoperativedocumentsfocusedonimprovingthesituation with adult education as separate educational subsystem: Law for adulteducation,StrategyforeducationoftheRepublicofNorthMacedonia(2018-2025),Conceptforprimaryadulteducation,etc.

However,aslongasthetreatmentofproblemswithadulteducationaretrea-tedbynon-expertsandinapalliativeway,theresultswillbediscouraging.Theissueofadulteducationiscomplexandrequiresapermanentandconsistenttreatmentbyallrelevantstakeholders.Thatiswhy,illiteracyisstillachallengefacedbybothdeve-lopedanddevelopingcountries,includingtheRepublicofNorthMacedonia.Illiteracyrepresentsthemostsuitableexampleofeducationalinequalityandsocialexclusion,andwhenitisnotaddressedproperly,itisimpossibletoexpectsignificantprogressinthefieldofadulteducation(Rizova,2015).

REFERENCES

Freire,P.(1987).Literacy:ReadingtheWordandtheWorld.Westport:BerginandGarvey.Freire,P.(2008).Educationforcriticalconsciousness.London:Continuum.Freire,P.(2009).PedagogyoftheOppressed.London:Continuum.Mainheim,K.(1999).Diagnosisofourtime.London:Routledge.McLaughlin,М.iDeVoogd,G.L.(2004).CriticalLiteracy:EnhancingStudents’Comprehension

ofText.NewYork:Scholastic.MinistryforeducationandscienceofRepublicofMacedonia.(2008).Lawforadulteducation.

OfficialGazetteofRepublicofMacedonian.7/08.MinistryforeducationandscienceofRepublicofMacedonia.(2008).CONFINTEAVIReportfor

adulteducationinRepublicofMacedonia.


443

MinistryforeducationandscienceofRepublicofMacedonia.(2008).Lawforadulteducation,Article17and18,OfficialGazzeteofRepublicofMacedonian.7/08.

NationalReport–RegionalReportontheDevelopmentandStateoftheArtofAdultLearningandEducation.(2008).CONFINTEAVI,Sixthinternationalconferenceforadulteducation.

Rizova,E.(2015).Adultsandliteracy.Skopje:Facultyofphilosophy.Rizova,E.(2015).Dozivotnoucenje.Skopje:Filozofskifakultet.StateStatisticalOfficeofRepublicofMacedonia.(2002).CensusofPopulation,Householdsand

DwellingsintheRepublicofMacedonia.StateStatisticalOfficeofRepublicofMacedonia.(2017).Laborforcesurvey2017,

n.2.4.18.03.894.UNESCOInstituteforStatistics.(2011).EducationIndicatorsandDataAnalyses.UNESCO.UNESCO.(2000).DakarFrameworkforAction.Retrievedfrom

http://unesdoc.unesco.org/images/0012/001211/121147e.pdfUNESCO. (2015). Education for All 2000-2015: achievements and challenges; EFA global

monitoringreport.UNESCO. (2016). Education 2030: Incheon Declaration and Framework for Action for the

implementationofSustainableDevelopmentGoal4:Ensureinclusiveandequitablequalityeducation and promote lifelong learning opportunities for all. Retrieved fromhttps://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000245656

Didaktički pristup pismenosti: metoda Paula Freirea

Sažetak:Stanjeinercijemeđunarodnihnastojanjazapovećanjepismenostiodraslihsamojejedanodpokazateljanedostatkaprofesionalacanameđunarodnojinacionalnojrazinikojibimo-glianalizirati, interpretirati ipojednostaviticiljevepismenostiodraslih,te ihoblikovatiuobrazovneprogrameiaktivnostiukojimabimoglisudjelovatinepismeniodrasli.Postojiodređenarazlikaizmeđukreatorapolitikeopismenjavanja,izvješćameđunarodnihtijelaikonferencijasjednestranetepraktičarakojiradenaovojproblematicisdrugestrane,akojinaglašavajupotrebudavisokokvalificiraniprofesionalci tumačepolitičkuretorikuuodgovarajućeprogrameopismenjavanja.Jednojesigurno,formalnoosnovnoobrazovanjeodraslihnezadovoljavaobrazovneizazove“novihgeneracija”.CiljjeovogaradaispitatiiprikazatikolikoseuspješnoprakticiramodelpismenostiPaulaFreireakojisekrećeizvankonvencionalnihpristupapismenosti(ididaktici),aprvenstvenosetemeljinainteresimaodraslihinjihovimmotivimazauključivanjeuobrazovneaktivnosti.Rezultatipokazujudajepotrebnostvoritiiimplementiratiodgovarajućimodelpismenostikojićesrušitibarijereiograničenjaformalnogaobrazovanjaizastarjelihnastavnihmetodaitehnika.Zaključciipreporukekojesenudeuovomuraduukazujunabudućekorakekojebiosnovnoobrazo-vanje odraslih u Republici SjevernojMakedoniji trebalo poduzeti kako bi se iskorijenilanepismenostodraslihuzemljiteimpomoglodaseprilagodeživotuiradu.Ključneriječi:pismenost,evolucija,kritičkomišljenje

444

ODRASLE OSOBE I TEHNOLOGIJA: MOGUĆNOSTI UČENJA TABLET RAČUNALIMA KOD OSOBA STARIJE ODRASLE DOBI

Preglednirad UDK:004-053.9

VjeranŠergoOsijek,Hrvatska

Sažetak:Razvojinformacijsko-komunikacijsketehnologijejedanjeodnajznačajnijihčimbenikakojisuoblikovali suvremenodruštvou kojemudanas živimo.Mobilna tehnologija učinila jeinformacijeiznanjedostupnimaubilokojemtrenutkuiokruženjuukojemuseosobana-lazi.Stogasenanačineistrategijeučenjedanasmoragledatinasuvremennačin.E-učenjeim-učenjenajčešćeseodnosenakonteksteinačineučenjamladih,doksee-učenjeiodra-sleosobenajčešćepovezujeuokvirucjeloživotnogaučenja(krozdodatnaprofesionalnaosposobljavanja,prekvalifikacijeiliučenjeuslobodnovrijeme).Populacijakojusečestonepovezujesdigitalnimtehnologijamastarijesuodrasleosobe(65ivišegodinastarosti).Sta-rijeosobeutojdobinisuopterećeneradnimobavezama,imajumnogoslobodnogavreme-na,amobilnaimdigitalnatehnologija,uzkomunikacijske,dajemogućnostinformiranjaiučenjatempomkojisamiodrede. Iztogaćerazlogauvidunavikekorištenjatehnologijeomogućitinjezinuprilagodbupotrebamastarijihosoba.Uskladusprethodnonavedenim,ciljjeradadatipregledrecentnihistraživanjaokorištenjutabletračunalaodstranestarijihodraslihosoba(kakoihkoristiti,komunicirati,informiratiseiliučititabletračunalima)kakobisedaouvidumogućnostiprimjeneuobrazovanjustarijihodraslihosoba.Uvidudostup-nepodatkepridonijetćerazumijevanjuprednostiinedostatakakojisemogupojavitikodstarijihodraslihosobaprikorištenjutabletračunalausvrhuinformiranjaiučenja.Ključneriječi:starijeodrasleosobe,tehnologija,tabletračunala,obrazovanje

UVOD – DRUŠTVO DIGITALIZIRANOGA ZNANJA

Budućidadanasživimouvrijemenaglogaporastakoličineibrzinekolanjapo-dataka i informacijaLiessmann (2008) jeupravukadagovoriopoluobrazovanosti.Kakobisedanašnjegačovjekapripremilonaizazovekojesuvremenatehnologijastav-ljaprednjeganastalajeidejacjeloživotnogaučenja.Iakosepojavljuješezdesetihgo-dinaprošlogastoljeća, teknaprijelazuu21.stoljećetajkonceptpostajeznačajniji.Europskakomisija2000.godineizdajeMemorandumzacjeloživotnoučenje.Unjemusenavodidajeciljmemoranduma“pokrenutiraspravunaraziničitaveEuropeuvezisosmišljavanjemopćestrategijezauvođenjecjeloživotnogučenjakakonarazinipo-jedinca,takoinainstitucionalnojrazini,teusvimpodručjimajavnogiprivatnogživo-taˮ(Europskakomisija,2000:13).Ciljjepodrobnijeiznesenuoblikušestporuka,aukontekstu ovoga rada treba izdvojiti prvu (stalan pristup učenju za nove temeljnevještine),treću(razvojiuvođenjeinovacijauučenjuipodučavanju)teposebicešestuporuku(približavanjeobrazovanjamjestustanovanjapomoćuIKT-a).

ODRASLE OSOBE I TEHNOLOGIJA: MOGUĆNOSTI UČENJA TABLET RAČUNALIMA KOD OSOBA STARIJE ODRASLE...

445

Budućidajekorištenjeinternetadanassvakodnevnapojava,informatičkapis-menostpostajejednakobitnakaoiliterarna,azbogkoličineinformacijakojojjeosobaizloženatijekomdanapotrebnojerazvijatiidigitalnuiinformacijskupismenost.Na-drljanskiinformatičkupismenostdefinirakao“sposobnostkorištenjaračunalairaču-nalnihprograma.Informacijskapismenostpredstavljauviđanjepotrebezainformaci-jomteposjedovanjeznanjaotomekakonaći,procijenitiiiskoristitinajboljeinajnovijeinformacijekojesunaraspolaganjukakobi se riješioodređeniproblem ilidonijelakakvaodlukaˮdokzainformacijskupismenostkažedaseonaodnosina“prepoznava-njepotrebezainformacijom,pronalaženjeinformacije,analizaivrednovanjeinforma-cije,korištenjeinformacije,objavljivanjeinformacijaˮ(Nadrljanski,2006:262).Infor-macijskasepismenostuliteraturinavodiikaosetsposobnostipojedinacadaprepo-znajukadajeinformacijapotrebnausuvremenomokružjubrzihtehnološkihpromje-naisvevećembrojuinformacijskihresursa(InformationLiteracyCompetencyStan-dardsforHigherEducation,2000).Zadnjadefinicijaspominjeprilagodbunabrzeteh-nološkepromjene,anjimasuznatnijeizloženeosobestariježivotnedobi.

Ostvarivanjeinformatičkeiinformacijskepismenostidiojemedjiskogaodgoja.Medijskiodgojpodrazumijevapromišljatiomedijimanakritičkinačin.“Medijskiodgojanaliziraporukeizmedijaikomparirasodgojnimvrijednostima”(Tolić,2009:101).Zastarijegeneracijemedijskijeodgojpotrebanzasnalaženjeudigitalnojdžunglikakosedigitalnijaznebijošvišeproširio.Zbogradikalnihdruštvenihpromjenamlađegenera-cijerazmišljajuiprocesuirajuinformacijeposvedrukčijeodstarijih.Prenskyzaključujedasuoni“prirodnigovorniciˮdigitalnogajezikaračunala,videoigaraiinterneta,tako-zvani“digitalnidomaćini”(PrenskypremaKink,2009).Naviknutisuvrlobrzousvajatiinformacije,usporedno ihobrađivati teobavljativišeaktivnosti istodobno.Prenskydefiniraipojam“digitalniuseljenici”(PrenskypremaKink,2009).Digitalniuseljenicinisubilirođeniuvrijemedigitalnogasvijeta,negoteksadaučekakounjemuživjeti.

Razlikaukompetencijamakorištenjatehnologijestvarafenomenkojiseulite-raturinazivadigitalnapodjela1 (ili jaz) izmeđustarijih imlađihgeneracija.VanDijknavodidasetapodjelaodnosina“onekojiimaju,nasuprotonimakojinemajupristupnovimoblicimainformacijsketehnologijeˮ(VanDijk,2006:221-222),aprvenstvenosemislinaračunala,telefone,aliidigitalnuopremupoputdigitalnetelevizije.Razinaobrazovanjaiosobnihprihodapozitivnoutječenaprihvaćanjenovihtehnologija,doksugustoćanaseljenosti(selo/grad)istarostnegativnopovezanisprihvaćanjemtehno-logije(Belloc,NicittaiRossi,2012).Stogajedefinicijadigitalnepodjeleproširenatesenadrugojrazinineodnosisamonamogućnostpristupaidostupnosttehnologije,većinavještineiznanjakorištenjatehnologije(VanDijk,2006).Budućidajeurazvijenimzemljamatehnologijadostupnasvima,drugarazinadigitalnepodjelenajvišeutječenaodrasleosobe(digitalneuseljenike),naročitopopulacijustarijihodraslihosoba.Da-nas,kada jee-učenjetakodostupno,kadasenudebrojnidigitaliziranimaterijalizaučenje(uraznimoblicimairazličitimmedijima),nepoznavanje istrahodkorištenja

1 Prijevodizrazauengleskomjeziku“digitaldevideˮ.

Vjeran Šergo

446

tehnologijeonemogućujedolazakdosvihtihresursa(Law2015).Iakosuuvećinislu-čajevamaterijalinaplatformamazae-učenjebesplatni,njihovopretraživanjezahtije-va digitalnu i informacijsku pismenost te mnogo slobodnoga vremena (Miyazoe iAnderson,2013).Ustarijojodraslojdobivrijemenijeproblem,stogafokusmorabitinaobrazovanjuiosposobljavanjustarijihosobaukorištenjunovihtehnologija.

PREGLED ISTRAŽIVANJA

Premapodatcima(PewResearchCenter,2014)u2014.godini18%starijihod-raslihosobaposjedujetabletračunalo,au2018.godinipostotakrastena54%(Ofcom,2018).Sobziromnatodajepopulacijastarijihosobanajbržerastućapopulacija,teuzčinjenicudajetrendkorištenjanovihtehnologijaunaglomporastu,ciljjeovogarada,krozpregledistraživanjaopisatiiskustva,mišljenjaipercepcijustarijihodraslihosobapremaovojdigitalnojtehnologijikakobisedaouvidumogućnostiobrazovanjatabletračunalimautomživotnomrazdoblju.

Tablica1.Pregledanaliziranihistraživanja.

Istraživanjebroj

sudionika(N)

starostsudionika(godine)

istraživanjebroj

sudionika(N)

starostsudionika(godine)

Chanisur.(2016) 54 60-90 Yurkewichi

sur.(2018) 12 72-95

Tsaiisur.(2015) 21 69-91

Magsamen-Conradisur.

(2015)847 19-992

Tsaiisur.(2017) 21 69-91 Vaportzisisur.

(2017,a) 43 65-76

Steinertisur.(2015) 50 61-93 Vaportzisisur.

(2017,b) 18 65-78

Zhouisur.(2014) 32 >60 Vaportzisisur.

(2018) 22 65-76

Bernerisur.(2016) 15 69-87 Waycottisur.

(2012) 7 71-92

Colemanisur.(2010) 10 68-84 Delelloisur.

(2015) 19 61-99

Wernerisur.(2012) 11 >60 Gattiisur.

(2017) 50 >65

Gomesisur.(2014) 10 67-81 Gitlow(2014) 82 >65

2 Uistraživanjuseuspoređivalokorištenjetehnologijekrozživotnivijek.


447

Pregledistraživanjaprikazanutekstuodnosisena18radovapodijeljenihudva-maskupinama:1)mišljenja,iskustvaistavovistarijihodraslihosobauodnosunako-risnost,prednostiinedostatketabletračunala;2)sudjelovanjestarijihodraslihosobaudizajnuiprilagodbitabletračunalanjihovimpotrebama.Primjetanbrojradovabavise tematikomprimjene tablet računala u zdravstvenoj njezi te za vrijemehospita-lizacijeosobastariježivotnedobi(Dasguptaisur.2016),alibudućidaseovajradbaviiskustvimastarijihosobadabiserazumjeleobrazovnemogućnosti,radovivezanizamedicinu,zdravstvenunjeguiskrbnećebitiuvršteni.

U analizi prevladavaju kvalitativna istraživanja jer daju uvid u razmišljanja istavovestarijihosoba(od60godinastarosti i starije).3U istraživanjimavezanimzakognitivneprocesenaglasakjebionakvantitativnompristupuistraživanju.Unastavkuslijedianalizaradova.

MIŠLJENJA, ISKUSTVA I STAVOVI STARIJIH ODRASLIH OSOBA U ODNOSU NA KORISNOST, PREDNOSTI I NEDOSTATKE TABLET RAČUNALA

Vaportzis,GiatsiClauseniGow(2017b)ispitalisustarijeodrasleosobekojesutobarijereipoteškoćekorištenjatabletračunalaskojimasesreću.Sudionici(N=18)sukroz3fokusgrupeuokvirili4temevezanezastarijeosobeitehnologiju:a)barijerepri korištenju (manjak znanja i vođenja,nisko samopouzdanje, strahodkorištenja,raznezdravstvenepoteškoće,cijena);b)maneipoteškoćeprikorištenjutableta(slo-ženost tehnologije, nedostatnost, izostanak komunikacije licemu lice, sitne tipke ineprilagođena/nejasna programska podrška); c) prednosti tablet računala (veličinazaslona,raznovrsnost,prenosivost,dostupnostinformacija,fluidnostaplikacija)ted)skepticizampremapoboljšavanjukognitivnihfunkcija.

SljedećasudvaradanastalausklopuprojektaTheTabletforHealthyAgeing.Vaportzis,MartiniGow(2017a)istražilisuutjecajtečajazarukovanjetabletračuna-limanakognitivnesposobnostistarijihodraslihosoba.Tečajjetrajao10tjedana.Sudi-onici (N=43) su podijeljeni u 2 skupine: sudionici koji su koristili tablet i kontrolnaskupina.Skupinakojasekoristilatabletimatijekom10tjedanauređajimajeizvršavalarazličitezadatke(korištenjemapa,pristupvideima,glazbi,flmovima).Zadatcisuzada-nitakodasesudionicikognitivnouključeikrozaktivnosti,novaznanjaiiskustvaraz-vijajurasuđivanjeipamćenje(zarazlikuodkontrolneskupinekojajeizvršavalamanjezahtjevnezadaćekojeznatnoslabijeutječunapoboljšavanjekognitivnihmogućnosti).Rezultati suvidljiviupodručjubrzineprocesuiranja informacijakod tablet skupine.Upravo je brzina procesuiranja informacija najosjetljivije kognitivno područje kojepočinjeslabitivećpočetkomprocesastarenja.Drugiradusklopuspomenutogapro-jekta(Vaportzis,GiatsiClauseniGow,2018)donosirezultateupitnikaprovedenoga3 PremanavoduSvjetskezdravstveneorganizacije(WHO)usuglašenojedaseosobestarijeod60godinasmatrajustarijompopulacijom,azarazvijenezemljeprihvaćena jegranica iznad65godinastarosti(WHO,premaChatrangsaniPetrie,2017).

Vjeran Šergo

448

pozavršetkutečajakorištenjatableta.Upitnikjeispitivaoiskustvasudionikaokori-štenjutabletračunala(N=22).Potomsuprovedenefokusgrupegdjesusudioniciko-mentirali iskustva idojmove. Iskustva suuglavnompozitivna.Tablet ćekoristiti i ubudućnosti. Zanimljiv je podatak omišljenju koje starije osobe imaju o tabletima:najvažnijaimjejednostavnostkorištenja(objašnjava46,9%varijance)injihovakoris-nost(objašnjava33,1%varijance).

Chanisur.(2016)takođersuistraživalipromjenekognitivnefunkcijepodutje-cajemkorištenjatabletračunala.Sudioniciistraživanja(N=54)podijeljenisuu3sku-pine.Prvaskupinaprošla jedesetotjedni tečajkorištenjatabletračunala.Preostaledvijekontrolneskupineobavljalesuzadaćeiopuštajućeaktivnosti(nekoristećitablet)ukojimanisumoraliučitiništanovo(filmovi,glazbačitanje,svakodnevnirazgovori).Tabletjeskupinatijekomtečajadobivalakognitivnozahtjevnezadaće(otvoriTwitterprofil,podijelifotografijenanjemu,igrajigrenadruštvenimmrežama).Rezultatipo-kazuju napredak kod tablet skupine u brzini obrade podataka (kao i u istraživanjuVaportzisisur.(2017),tenapredakuepizodičkompamćenju.

Sljedećadvaistraživanjaodnosesenaistuskupinusudionika.Sastarijmodra-slimosobama(N=21)kojeotprijeposjedujuiznajusekoristititabletračunalimaTsai,ShillairiCotten(2015)provelisuindividualneintervjue.Ciljprvogaistraživanjabiojesaznatizaštosusudioniciodlučilikoristititabletračunala,kakosenosesbarijeramakojeimdonosidigitalni jazteutjecajkorištenjauređajaunjihovimživotima.Tabletračunaladobilisuodobitelji,kupiliihnapreporukuilisaminakonštobiihisprobalikodobiteljiiliprijatelja.Većinaihjepozitivnoreagirala,ajednostavnostkorištenjaiprenosivostvažnasupozitivnaobilježjauodnosuna stolno računalo.Tabletmoguponijetisasobom,azbogdizajnaijednostavnostikorištenjaaplikacijamanjesebojepogreškeisamopouzdanijisuukorištenju.Važančimbeniknatokakojetabletutjecaonanjihoveživotepovezanostjesobitelji,prijateljimaisvijetom(porukama,elektro-ničkompoštomidruštvenimmrežama).Ovladavanjekorištenjemtabletastvaraosje-ćajjednakostiuodnosunamlađegeneracije.“NeosjećamsevišekaodasamupravosišaosNoinearkeˮ(Tsaiisur.,2015:9)navodijedanodsudionika.Podrškuipohvaleobiteljitakođernavodekaobitančimbenikodlukedakoristetabletračunalo.DrugoistraživanjekojesuproveliTsaiisur.(2017)istražujekakostarijeodrasleosobetabletračunalimapoboljšavajusvojudigitalnupismenost.Budućidasusudionicivećposje-dovaliračunalo,samoihjetrećinaspomenuladanisuimalisamopouzdanjailistrp-ljenjakoristitiga.Nekinavodenesigurnostpriisprobavanjunovihuređaja.Navodedasu prednosti vidljive pri čitanju knjiga (lakši su od knjige, oblik slova je prilagodljivrazinioštećenjavida).Njih33%jeipakizjavilodazbogosjetljivostizaslonanadodirimajuproblema (auzrok je smanjena finamotorika ruku iprstiju).Koristiti tablet iaplikacijenanjemunaučilisuihčlanoviobitelji(djeca,unuci),prijateljiilisami.Zapo-moć bi najčešće tražili članove obitelji, potom profesionalaca ili vršnjaka. Kao po-teškoćeuučenjunavelisuraduprevelikimskupinama,neprilagođentempoplanaiprogramatečaja.Nekisuspomenulidasuučiliiprekoknjigailionlinetečajevima.Naj-bitnijimkodpristupaučenjusmatrajuželjuimotivacijuzausvajanjemnovogaznanja,


449

ustrajnost,ponavljanje,željuzaistraživanjem,samousmjerenoučenjetetraženjepo-moćikadajepotrebna.

Magsamen-Conrad i sur. (2015)uspoređivali sunavikekorištenja tehnologijeizmeđučetirijugeneracija.Sobziromnanajstarijugeneraciju(69-99godinastarosti),rezultatipokazujudauređajminimalnokoristezaodržavanjekomunikacijeimeđu-ljudskihveza.Vođenisukorisnošćuuređaja.Važanimjekaosimbolčijekorištenjeipoznavanjesmanjujedigitalni igeneracijski jaz(anekaosimbolosobnogastilakaokodgeneracijemladih).Starijeodrasleosobemanjesukompetentneinajslabijetražeinformacijenainternetu.Samoih18%posjedujetablet(PewresearchpremaMagsa-men-Conradisur.,2015).PrematvrdnjiWagneraisur.(premaMagsamen-Conradisur.,2015)svaistraživanjakojaseodnosenakorištenjenovihtehnologijaodstranestarijihodraslihosoba,sadržetrielementa:starijeodrasleosobeinjihovapsihičkaipsihološkastanja,njihovevještineinavikekorištenjatehnologijeiinterakcijusnjiho-vomdruštvenomiekonomskomokolinom.

Gitlow (2014) je anketnim upitnikom (N=85) ispitala koju tehnologiju starijeodrasleosobeutomtrenutkukoriste,štobiželjelinaučitikoristititekojesubarijereskojimasesreću.Sobziromnapodatkevezanezatabletračunalarezultatisupokazalidaihkoristi17%sudionikaitonajčešćezapregledavanjeelektroničkepošte,pretra-živanjeinterneta,tezakontaktinformacije.Polovinasudionikaizjavilajedanekoristitabletjersmatradazatonemapotrebe.Najučestalijenavedenepoteškoćevezanezakorištenjetabletakognitivnesupoteškoće,manjakznanjaiproblemisfinommotori-kom.

Gatti,Brivio iGalimberti (2017)suanalizombarijera iprednostikojestarijimosobamadonosi korištenje tablet računalaosmislili treningprogramkoji povećavasamoučinkovitostiomogućujepercepcijuučenjaikorištenjatabletračunala.Čimbe-nicikojimogusprječavatikorištenjetehnologijekodstarijihodraslihosobaperceptiv-nesuimotoričkepromjene(vid,sluh,finamotorikaruku,pozornost),kognitivnepro-mjene(pamćenje,rješavanjeproblema,percepcijaprostoraivizualizacijaslikaiuzora-ka)tepsihosocijalnepromjene(samostalnost,autonomija,samopouzdanje,ustarijojdobigubitaksupružnikaiprijatelja).Pregledomliteratureiuvažavajućipromjenekojeseodnosenastarijudob,Gattiisur.(2017)sudefiniraliprincipenakojimaćesete-meljititreningprogram:pružanjeprimjerenepodrške,modularnaiprilagodljivastruk-turatreninga(tečaja)tesuradnjamlađihučiteljaitutorasaskupinamakojesustvo-renenaprincipuvršnjačkihskupina(danemageneracijskogajaza).Programjetrajaodesetsusretapodvasata.Pozavršetkuprogramaprovedenesufokusgrupeukojimasusudionici(N=50)razgovaraliovlastitojprocjenisamoučinkovitostikorištenjatabletračunala i određenih aplikacija. Sudionici pokazuju više razine samoučinkovitosti(općeispecifične)zapojedineaplikacije,uodnosunapočetakprograma.Fokusgrupesuukazalenapotrebuobjašnjavanjaterminologijeipoznavanjeengleskihizrazairiječidabisestarijiodrasliosjećalisamopouzdanijeurazgovaruotehnologiji. Iznesenjeprijedlogizraduuručakasopisanimkoracimakakobilakšeučiliiponavljali.Kaopozi-tivnestrane treningprograma istaknuli su radsmlađimučiteljem i tutorom, radu

Vjeran Šergo

450

sigurnojokolini,punojpodrške,sljudimasličnihgodina.Samisumogliotkrivati,sura-đivatiiimalisupodrškudasamiispravesvojegreške(zbogmogućnostidaćepogrije-šitijavljasestrahodtehnologije).Navedenipozitivničimbeniciutjecalisunaporastautonomijerukovanjatabletračunalima.

DelelloiMcWhorter(2015)istražilisuprednostitabletračunalazaunaprjeđi-vanjemetaliterarnihvještina,osjećajapovezanostisdrugimapomoćuuređajatepri-lagodbekojesupotrebnestarijimodraslimosobamadabiseslužilitabletima.Sudio-nici (N=44) suprošliobuku (90min/tjedno,6 tjedana), aanketniupitnikprovedenprijeobukedonosipodatkedasusudioniciinformacijenajčešćedobivaliprekotelevi-zijskoga programa i novina.Naveli su da kroz obuku žele naučiti slati elektroničkupoštu,naučitipronaćiželjenuinformacijunainternetu,fotografiratiidijelitifotogra-fijedrugimatekakonapravitivideopoziv.Opozitivnimučincimaprogramagovoripo-datakdaihjeprijeobukesamo16%koristilotabletračunalo,anakon90%sudionika.Otvorili su iprofilenadruštvenimmrežamatenavodeboljupovezanost sobitelji iprijateljima.Sporijabrzinaučenjaislabijepamćenjepokazalesusekaobarijerekojećeobukaubudućnostimoratiprilagoditi.

SUDJELOVANJE STARIJIH ODRASLIH OSOBA U DIZAJNU I PRILAGODBI TABLET RAČUNALA

Budući da je socijalna interakcija jedanodproblema s kojim se srećuosobestariježivotnedobi,prilagodbadruštvenihmrežaiaplikacijazaslanjeporukanamećesekaorješenje.Gomesisur.(2014)dizajniralisuinačicuFacebookaprilagođenusta-rijimkorisnicima.Prvosuproveliintervjuifokusgrupesastarijimodraslimosobamakakobisaznaliprijedlogezapoboljšanjaaplikacije.Sudionicisunavelidaimjebitnaprivatnost profila, postojanje opcije najdraži kontakti (zbog obitelji i prijatelja), daobjavekojeseprikazujubuduusredotočenenaobitelj(tj.dasamimoguprilagoditišto/kogabinajvišepratili)tedajeorganizacijadogađajanaFacebookujednostavnijaipreglednija.Prioritetsadržajakojiželedaimsepojavljujesufotografijeivideozapisi(obitelji).Također,navelisuuvođenjesigurnosnetočke(eng.backuppoint)kojubisamiodredili(daseprogramskapodrškasamanebidogradila).Prototipkojijerazvi-jenpremaprijedlozimavizualnojeprilagođen(obiteljskigrafvizualnopovezujeobjaveistih korisnika). Uvedeno je i lakše prilagođavanje objava koje žele vidjeti na ziduprofila.

Yurkewichisur.(2018)prilagodilisuaplikacijuInTouchosobamastariježivotnedobi s blažim kognitivnimporemećajima. Aplikacija je zamišljena da bude znatnijeprilagođena od ostalih komercijalnih aplikacija (WhatsApp, Facebook,Messenger).Sudionicisuprošlidvanaesttjednitečajkorištenjaaplikacije.Utomvremenskomraz-dobljusudionicisunajvišekoristilitekstualneporuke,potomaudioporuke,fotografijepavideozapise.Najčešćesutobilikontaktisčlanovimaobiteljiiprijateljima,teskoor-dinatoromprograma(kadasutrebalipomoćiliimalipitanja).Uzajamnoslanjeporuka


451

poticajnojeutjecalonasudionike.Dokraja12.tjedna10od12sudionikaaplikacijujemoglo koristiti samostalno. Pojednostavljeno sučelje i velike tipke omogućili sujednostavnije korištenje, aprenosivost tabletaomogućujeudobnostpri korištenju.Kadasenaučikoristiti,aplikacijajeprimjerenaširokojpopulacijisraznimoštećenjimaibarijeramaprikorištenju(štogovoriokorisnostiifleksibilnostiaplikacije,mogućno-stimaiprilagodbama).

Berner isur.(2016) ispitalisuosjećaje i iskustvaslabih(krhkih)starijihosobapremakorištenjuSkypeaitabletračunalakaoaplikacijuiuređajukomunikacijiizme-đunjihinjihovogliječnika.Podatcisuprikupljeniputemintervjuima.Rezultatipoka-zujuipozitivnainegativnarazmišljanjaotabletima(problemiučenja,nedostatnostznanja,preciznostikorištenja,poteškoćevidaimotorike,aliinaglasaknaprenosivosti,zabaviijednostavnosti).SudionicisuistaknulisigurnostkojuimSkypeitabletpružajuučinjenicidaubilokojemtrenutkumogukontaktiratisvogalječnika.

Dizajniranje,razvijanjeiprilagođavanjetehnologijestarijimodraslimosobamapredstavlja izazov.Kakobi završniproizvodbio štoučinkovitiji u razvojni jeprocespotrebnouključitiibudućekorisnike,osobetrećeživotnedobi.UistraživanjekojesuproveliWaycottisur.(2012)bilesuuključeneosobestariježivotnedobi(N=7)injihovinjegovatelji.Koristili suprilagođenuaplikacijuzakomunikaciju,Enmesh.Uz treningtečajipoticanjenakorištenjeikomunikaciju,organiziranasudvadruštvenaokuplja-njanakojimasusudioniciistraživanjamogliizmijenitisvojaiskustva,međusobnoisvoditeljimaistraživanja.Uintervjuimasusudionicinavelidasuimdruštvenaokuplja-njaomogućilaprilikuzaneformalanrazgovorotehnologijitesusteklisamopouzdanjenastavitikoristitiaplikaciju.Međusobnopomaganjeipodrškastvaralisuosjećajpo-stignuća,adobivenisavjetiistraživačimasupomoglizadaljnjirazvojaplikacije.Uradujenaglašenoučenjemetodomskela(eng.scaffolding)nanačindasupostupnootklju-čavaladodatne funkcijeuaplikaciji.Višenačinakomunikacije (tekstom, telefonom,videopozivom)pokazalosevažnimčimbenikomzarazvojsamopouzdanjaukorištenjutabletračunala.

Colemanisur.(2010)suistražilikakosestarijeodrasleosobe,kojesumargina-liziranepopitanju tehnologije,možeuključiti u njezinodizajniranje i time smanjitidigitalnijaz.Starijeodrasleosobevoljnesuprihvatititehnologijuakoimonadonosiizravnukorist.Colemanisur.zaključujudastarijeodrasleosobelakšeprihvaćajuteh-nologiju koja izgleda kao svakodnevni predmeti, a ne kao računalo. Televizor služigledanjusamozatelevizijskiprogram,telefoni/mobitelivećinomslužesamozapozi-ve.Akouređajomogućujemnogoopcijapojavljujesestrahodnepoznatoga.Stogasezastarijeodraslesavjetejednostavnijidizajn.

Kako bi prilagodili aplikacije na iPad tabletima starijim odraslim osobama, usklopuprojektamyTablet,Werner,WerneriOberzaucher(2012)intervjuiralisusu-dionike(N=11)nakonštosuprošlitestiranjenajkorištenijih(injimaprilagođenih)apli-kacija na tablet računalu (Google pretraživač, Google mape, elektronička pošta,Youtube).Zadatcisupostavljenikaosituacijeizstvarnogaživota,asudionicimorajupronaćiinformacijekakobiriješiliproblem.Pojavilesusepoteškoćepreciznosti(ne-

Vjeran Šergo

452

mogućnostotvaranjapoveznice),nepoznavanjeengleskogajezikaiizraza,poteškoćenerazumijevanjasučeljatemanjakinformacija(potvrdaprimitkaelektroničkepošte).Pozitivnosuocijenili izgled(jednostavandizajn)te fluidnost,brzinu i jednostavnostkorištenjaaplikacija.

KakobirazvilionlinesustavkojićepomoćiuprevencijiirehabilitacijikognitivnihpoteškoćaSteinertisur.(2015)ispitalisukorištenjetogasustava(platforme)nastol-nomitabletračunalumeđustarijimodraslimosobama.Sudionicisuizvršavalizadatkeuaplikaciji (prijava,komentiranje,pisanjeporuke,pokretanjevideopoziva). Istesuzadatke izvršilina računalu ina tabletu.Prema rezultatima2/3 sudionikapreferirapristupaplikacijiputemračunala.Sudionicisuupitaninavestiprednostitabletraču-nala.Najvažnijesuprenosivostilakoćakorištenja,apozitivnimsmatrajuimogućnostprikazivanjafotografijateizostanakmišaitipkovnice.Korištenjetipkovnicenazaslo-nimanadodirčestostarijimosobamastvarapoteškoće.Zhou,RauiSalvendy(2014)ispitali su utjecaj veličine zaslona (tableta i pametnih telefona) na performanse iprihvaćanjeuređaja.Pozitivnijerezultateuobavljanjuzadatakasudionicisuostvarilinavećimzaslonima(7in.)tejenanjimaizraženijajednostavnostrukovanja.Trebauze-tiuobzirdaveličinazaslonačestouvjetujeiveličinutipkovnicenadodir.Pisanjeporu-kanatakvimtipkovnicamamožebitiproblemzbogotežanogazdravlja(poteškoćesvidom,finommotorikomruku,artritis).

RASPRAVA I ZAKLJUČAK

Istraživanja supokazalada su starijeosobevoljneprihvatiti inaučiti koristititehnologiju,aliseučenjeiaplikacijemorajuprilagoditinjihovimpotrebama.Poteško-ćekojeseodnosenatuživotnudobnarušenosuzdravlje,manjakinteresaipotrebezakorištenjemtehnologije,izostanakkomunikacijelicemulice.Manjakznanjaočeki-vanjezbogbrzograzvojaistalnetendencijepromjeneudigitalnojtehnologiji.Manjakznanjaseodražavainasmanjenosamopouzdanje,teukonačnici,strahodkorištenjanovetehnologije.Mogugauzrokovatiiteškoćeprirukovanju,starijimaneprilagođe-nihuređaja,amožepojačatiiosjećajizoliranosti.Izuzimajućifizičke,mentalneikog-nitivnepoteškoće,kojesuočekivanezatuživotnudob,preostalebarijeredruštvenosuuvjetovane.Manjakdruštveneosjetljivostiizkojeproizlazidigitalnaizoliranoststa-rijihosobasvakakojeizazovdanašnjepedagogije.Smanjivanjujazadonosipercepcijapozitivnihaspekatakorištenjatabletračunalakodstarijihosoba:prenosivost,koris-nost,osjećajpripadnosti suvremenomdruštvu,povezanost sbližnjima tepozitivnepromjenenaemocionalnomikognitivnomplanu.Pozitivničimbenicikorištenjatabletračunalasvakakodoprinoserazumijevanjupristupanjaodraslihosobakorištenjuiuče-njuputemtehnologije.

Krozanaliziranuliteraturuizdvojenisunajčešćipozitivniinegativniaspektiko-rištenjatabletračunala.Međutim,zanimljivojepromotrititrećuskupinuutjecaja,atosuutjecajikojisenavodeikaopozitivniikaonegativni:dostupnost/manjakinfor-macija,korištenjetipkovniceimišatepotporaivođenje.Starijeosobesrećusesmno-


453

štvomnjimanepoznatihinformacijaiizrazakojimamorajuovladatikakobikoristiletehnologiju.Sdrugestrane,manjakjasnihiprilagođenihinformacija(putemprilago-đenogatečaja,aplikacijeilimaterijalazaučenje),utjecatćenamogućnostkorištenjaiučenjatabletom.Manjakpotporeilipretjeranapomoćutječunasamopouzdanjeiosjećajautonomijeprirukovanjutabletom.Izostanakmišaitipkovnicenekiiznosekaoprednost,dokzbogzdravstvenihpoteškoćanekimapredstavljabarijeru.Onošto jevidljivoizliteraturejedapripoučavanjuodraslihosobaprevladavajutečajeviitreninzizakorištenjetehnologije.Kroztrajanjetečajapolaznicisuiznosiliprednostiinedostat-keskojimasesreću,aistraživačisudobivalipovratnuinformacijuoprilagodbitečajailiaplikacije.Izovogaproizlazipotrebazadodatnimkvalitativnimistraživanjima,aliikvantitativnimistraživanjimakojaćedonijetitočnepodatkekojićepoduprijetipovrat-nuinformacijusudionika.

Ključnopitanjekojeproučenaliteraturapostavljajekakoučenjeotehnologijiitabletračunalimaprilagoditistarijimodraslimosobamakaopreduvijetzaotvaranjemogućnostiučenja.Waycottisur.(2012)navodedaučenjemetodomskela(eng.scaf-folding)otvarapitanjezadaljnjuraspravuotomekolikosumetodeistrategijepouča-vanjapredškolskedobiprimjerenepripoučavanjustarijihodraslihosobakorištenjutehnologije (uzimajući u obzir njihovo iskustvo, ali i činjenicu da, kao i predškolskiuzrast,učeosvijetukojitekupoznavaju,učesvojimtempom,višekrozaktivnostinegoteoriju). Stariji odrasli prepoznaju svoje prednosti i barijere.Može se zaključiti dastrana literaturadajedovoljnouvidaunavike,mogućnosti inačineučenjaodraslihosobatabletračunalima.Razlikeumogućnostimaučenjastarijihimlađihgeneracijatabletračunalimanajvišeoviseodruštvenojosjetljivostiokolinedastarijeosobenaučikoristititehnologiju,tj.naučitiihkakoučitidabisezatvoriodigitalniigeneracijskijaz,aotvorilejednakemogućnostiučenjazasve.

LITERATURA

Belloc,F.,Nicita,A.iRossi,M.A.(2012).Whitherpolicydesignforbroadbandpenetration?Evidencefrom30OECDcountries.TelecommunicationsPolicy,36(5),382-398.

Berner,J.,Anderberg,P.,Rennemark,M.iBerglund,J.(2016).CasemanagementforfrailolderadultsthroughtabletcomputersandSkype. InformaticsForHealth&SocialCare,41(4),405-416.https://doi.org/10.3109/17538157.2015.1033528

Chan,M.,Haber,S.,Drew,L.M.iPark,D.C.(2016).TrainingOlderAdultstoUseTabletCom-puters:DoesItEnhanceCognitiveFunction?.Gerontologist,56(3),475-484.

Chatrangsan,M.iPetrie,H.(2017).TheUsabilityandAcceptabilityofTabletComputersforOlder People in Thailand and theUnited Kingdom.UM. Antona i C. Stephanidis (Ur.),UniversalAccess inHuman–Computer Interaction.DesignandDevelopmentApproachesandMethods:11thInternationalConference(str.156-170).Vancouver:Springer.

Coleman,G.,Gibson,L.,Hanson,V.,Bobrowicz,A.iMcKay,A.(2010).EngagingTheDisenga-ged:HowDoWeDesignTechnologyforDigitallyExcludedOlderAdults?.Proceedingsofthe Conference on Designing Interactive Systems, 175-178. https://doi.org/10.1080/10447318.2014.924348

Vjeran Šergo

454

Dasgupta,D.,Chaudhry,B.,Koh,E.iChawla,N.V.(2016).ASurveyofTabletApplicationsforPromotingSuccessfulAginginOlderAdults,IEEEAccess,4,9005-9017.Preuzeto15.ožujka2019.shttps://www3.nd.edu/~dial/publications/dasgupta2016survey.pdf

Delello,J.A.iMcWhorter,R.R.(2015).ReducingtheDigitalDivide:ConnectingOlderAdultstoiPadTechnology.JournalofAppliedGerontology,36(1),3-28.

Europskakomisija.(2000).Memorandumocjeloživotnomučenju.SEC(2000)1832.Bruxelles.Preuzeto15.ožujka2019.s http://www.hzpou.hr/download.php?downloadParams=webartfile|22

Gatti,F.,Brivio,E.iGalimberti,C.(2017).“TheFutureIsOursToo”:ATrainingProcesstoEnablethe Learning Perception and Increase Self-Efficacy in the Use of Tablets in the Elderly.EducationalGerontology,43(4),209-224.

Gitlow,L.(2014).TechnologyUsebyOlderAdultsandBarrierstoUsingTechnology.Physical&OccupationalTherapyinGeriatrics,32(3),271-280.

Gomes,G.,Duarte,C.,Coelho,J.iMatos,E.(2014).DesigningaFacebookInterfaceforSeniorUsers.TheScientificWorldJournal,2014.Preuzeto15.lipnja2019.s https://doi.org/10.1155/2014/741567

Information Literacy Competency Standards forHigher Education. ALA. Preuzeto 10. lipnja2019.shttp://www.ala.org/acrl/sites/ala.org.acrl/files/content/standards/standards.pdf

Kink,S.(2009).Medijskoopismenjavanjeodraslih.Informatologia,42(3),222-227.Law,P.(2015).DigitalbadgingatTheOpenUniversity:recognitionforinformallearning.Open

Learning,30(3),221-234.Liessmann,K.P.(2008).Teorijaneobrazovanosti.Zabludedruštvaznanja.NakladaJesenskii

Turk:Zagreb.Magsamen-Conrad,K.,Dowd,J.,Abuljadail,M.,Alsulaiman,S.iShareefi,A.(2015).Life-Span

DifferencesintheUsesandGratificationsofTablets:ImplicationsforOlderAdults.ComputHumanBehaviour,52,1-27.

Miyazoe,T. iAnderson,T. (2013). InteractionEquivalency inanOER,MOOCsand InformalLearningEra.JournalOfInteractiveMediaInEducation.Preuzeto10.lipnja2019.shttp://www.eurodl.org/materials/special/2015/Oslo_Miyazoe_Anderson.pdf

Nadrljanski,Đ.(2006).Informatičkapismenostiinformatizacijaobrazovanja.Informatologija,39(4),262-266.

Ofcom(2018).Adults’MediaUseandAttitudesReport.Preuzeto15. lipnja2019.shttps://www.ofcom.org.uk/__data/assets/pdf_file/0011/113222/Adults-Media-Use-and-Attitudes-Report-2018.pdf

PewResearchCenter (2014).OlderAdultsandTechnologyUse.Preuzeto15. lipnja2019. shttps://www.pewinternet.org/2014/04/03/older-adults-and-technology-use/

Steinert,A.,Haesner,M.,O`Sullivan,J.iSteinhagen-Thiessen,E.(2015).Differenceinopera-tionofMouseandTouchscreen inolderadults. International JournalofSeriousGames,2(4).Preuzeto15.lipnja2019.shttp://dx.doi.org/10.17083/ijsg.v2i4.70

Tolić, M. (2009). Temeljni pojmovi suvremene medijske pedagogije. Život i škola, 55(22),97-103.

Tsai,H.S.,Shillair,R.,Cotten,S.R.,Winstead,V.iYost,E.(2015).GettingGrandmaOnline:AreTabletstheAnswerforIncreasingDigitalInclusionforOlderAdultsintheU.S.?EducationalGerontology,41(10), 695-709.Preuzeto15. lipnja2019. shttp://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=eric&AN=EJ1070295&site=ehost-live


455

Tsai,H.S.,Shillair,R.iCotten,S.R.(2017).SocialSupportand“PlayingAround”:AnExamina-tionofHowOlderAdultsAcquireDigitalLiteracyWithTabletComputersJournalofAppliedGerontology,36(1),29-55.Preuzeto15.lipnja2019.shttps://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5505553

VanDijk,J.A.(2006).Digitaldivideresearch,achievementsandshortcomings.Poetics,34(4),221-235.doi:10.1016/j.poetic.2006.05.004.

Vaportzis,E.,Martin,M.iGow,A.J.(2017).ATabletforHealthyAgeing:TheEffectofaTabletComputer Training Intervention on Cognitive Abilities in Older Adults. The AmericanJournalofGeriatricPsychiatry,25(8),841-851.

Vaportzis,E.,GiatsiClauseniM.,Gow,A.J.(2017).OlderAdultsPerceptionsofTechnologyand Barriers to Interacting with Tablet Computers: A Focus Group Study. Frontiers inPsychology,8.Preuzeto15.lipnja2019.s https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5649151

Vaportzis,E.,GiatsiClausen,M.iGow,A.J.(2018).OlderAdultsPerceptionsofTechnologyand Barriers to Interacting with Tablet Computers: A Focus Group Study. Frontiers inPsychology,9. Preuzeto15. lipnja2019. shttps://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpsyg.2017.01687/full

Waycott,J.,Pedell,S.,Vetere,F.,Ozanne,E.,Kulik,L.,Gruner,A.iDowns,J.(2012).Activelyengagingolderadults inthedevelopmentandevaluationoftablettechnology.UProce-edingsofthe24thAustralianComputer-HumanInteractionConference,643-652.Preuzeto15. lipnja 2019. s https://www.academia.edu/11297127/Actively_engaging_older_adults_in_the_development_and_evaluation_of_tablet_technology

WernerF.,WernerK.iOberzaucherJ.(2012).TabletsforSeniors–AnEvaluationofaCurrentModel (iPad). U R. Wichert i B. Eberhardt (Ur.). Ambient Assisted Living. AdvancedTechnologiesandSocietalChange.Springer:Berlin,Heidelberg.

Yurkewich,A.,Stern,A.,Rushmita,A.iBaecker,R.(2018).AFieldStudyofOlderAdultswithCognitive Impairment using Tablets for Communication at Home: Closing TechnologyAdoptionGapsusingInTouch. InternationalJournalofMobileHumanComputerInterac-tion,10(2),1-30.

Zhou,J.,Rau,P.-L.P.iSalvendy,G.(2014).OlderAdults’TextEntryonSmartphonesandTa-blets: InvestigatingEffectsofDisplaySizeand InputMethodonAcceptanceandPerfor-mance. International Journal of Human-Computer Interaction, 30(9), 727–739. https://doi.org/10.1080/10447318.2014.924348

Adults and Technology: Possibilities to Learn With Tablet Computers Among Elderly Population

Abstract:Thedevelopmentofinformationandcommunicationtechnologyisoneofthemostimpor-tantfactorsthatshapedthemodernsocietyinwhichwelivenowadays.Mobiletechnologyhasmadetheinformationandknowledgeavailableatanytimeandenvironmentinwhichapersoniscurrentlylocated.Therefore,thewaysandstrategiesoflearningtodayneedtobeconsideredinacontemporaryway.E-learningandm-learningaremostoftenrelatedtothecontextsandwaysinwhichyoungpeoplelearn,whilee-learningandadultsaremostcommonly linkedwith the termof lifelong learning (in relation toadditional vocational

Vjeran Šergo

456

training,requalificationtraining,orleisurelearning).Thepopulationthatisoftenunrelatedtodigitaltechnologiesareolderadults(65andover).Olderpeopleatthatagearenotbur-denedwithworkcommitments,haveplentyofleisuretime,andmobiledigitaltechnologygivesthemtheabilitytoinformandlearnattheirownpace.Forthisreason,insightintothehabitsofusingtechnologybyelderlywillallowtoadaptittotheirneeds.Therefore,theaimofthepaperwastogiveanoverviewofrecentstudiesontheuseoftabletcom-putersbyolderadults(learninghowtousethem,communicate,informorlearnviatabletcomputers), to give insight into opportunities for application in older adult education.Insightintoavailabledatawillcontributetounderstandingthebenefitsanddisadvantagesthatmayarisewhenolderadultsusetabletcomputersforinformationandlearningpurpo-ses.Keywords:elderlypeople,technology,tabletcomputers,education

457

IZAZOVI OBRA–DIVANJA POJMOVA IZ PRIRODOSLOVLJA U RANOJ I PREDŠKOLSKOJ DOBI: BROJALICE KAO SREDSTVO RADA

Stručnirad UDK:373.2:504

AnaPopovićSveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijeku


AntonelaKrištoOsijek,Hrvatska

prof.dr.sc.IrellaBogut

SveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijekuFakultetzaodgojneiobrazovneznanostiuOsijeku

Osijek,Hrvatska

Sažetak:Brojalica je vrsta umjetničko-književnoga teksta, gotovo ritmička igra, kratka pjesmica,ritmičkacjelina,igrariječima,vrstaonomatopejeilioblikdječjegastvaranja.Brojalicedije-limonagovorneipjevane,dokihpremasadržajudijelimonakonkretne,besmisleneikom-binirane.Brojalicesuprisutneusvimkulturamasvijeta,patakoiusvimkrajevimaHrvat-ske.Prenoseseiznaraštajaunaraštaj i iz jednoganarodaudrugi.Uglavnomihstvarajudjecateimpomažepriodređivanjutkoćezapočetiigru,loviti,bacitiloptu,žmiriti,neštopokazatiiliodgovoriti.Velikisupomagačuigrikojomneprimjetnoupravljaju.Uovomeseraduupućujenanekemogućnostiuključivanjabrojalicakaosredstvaradapriobrađivanjupojmovaizprirodoslovljaudječjimvrtićima.Krozraznebrojaliceobrađujuseraznovrsnetemevezaneuzprirodoslovljetenatajnačindjecaraneipredškolskedobiučeonjimakrozsadržajkojiimjeblizak.Ključneriječi:Brojalice,dijete,okoliš,prirodoslovlje

UVOD

Dijetejeodsvojenajranijedobiuskovezanouzokolišpatakoipojmoveizpriro-doslovlja.Ononeprestanopromatra,istražuje,proučava,otkriva,opisuje,mjeri,uspo-ređujeizaključuje.Vrlojebitnodasedjeci iunajranijojdobiomogućineposrednospoznavanjeokoliša,atojezapravomogućeakoprirodoslovljeuključimokaosastavnidiouodgojno-obrazovnomradusdjecomraneipredškolskedobi.Stogacjelokupnopočetnoznanjeprirodoslovljavaljatemeljitinasadržajubliskomdjeci.

Uovomradunaglašavasevažnostbrojalicapriučenjupojmovaizprirodoslovljauodgojno-obrazovnomradusdjecomrane ipredškolskedobi.Brojalice suupravo

Ana Popović, Antonela Krišto, Irella Bogut

458

sadržajemnajbližedjeci.Sobziromnatodaihdjecaradopjevajutezbognaglašeneritmičnostibrojalicapripadajupodručjuglazbenihigara.Njihovitekstovigovorebašoonomeštodjecanajviševole:životinjama,cvijeću,Suncu,zvijezdamaiosvemuonomšto jebliskodjeci.Djeca se radujubrojalicama čiji sadržaj nemora imati određenismisao,aliseipakrimujetetakoutječenarazvijanjegovorairitma.

POJMOVI IZ PRIRODOSLOVLJA U RANOJ I PREDŠKOLSKOJ DOBI

PremaautorimaDelićiVijtiuk(2004)prirodoslovljejeuvoduprirodneznanosti.Drugimriječima,prirodoslovljejeskupznanjaoprirodi.Priroduosimbiljaka,životinja,geografskihčimbenikatenasljudičineiprirodnizakoniinačela.Onizajednospojav-nimoblicimačinesadržajprirodoslovlja.Vrlo jebitnodasedjeci iunajranijojdobiomogućineposrednospoznavanjeokoliša,atojezapravomogućeakoprirodoslovljeuključimokao sastavnidioodgojno-obrazovnoga rada sdjecom rane i predškolskedobi.Zadjecujeupredškolskomrazdobljuznačajnodanajprijepočnuupoznavatinaj-bližiokolišukojemusekreću(Katalinič,PapotnikiSlokan,2007:114).Uokvirudnevnerutinedijetestječespoznajeopojavama,procesimaipojmovimaizpodručjaprirodo-slovljateseuvježbavauprirodoslovnimpostupcimakaoštosupromatranje,razvrsta-vanje,uređivanje,izrada,brojanje,mjerenje,izvođenjejednostavnihpokusa,planira-nje, izrađivanje, proučavanje i slično. Kod djece u predškolskoj dobi prirodoslovnekompetencijerazvijajusepoticanjemnapostavljanjepitanja,istraživanje,otkrivanjeizaključivanjeozakonitostimausvijetuprirodeteprimjenomprirodoslovnogaznanjausvakidašnjemživotu.Ovekompetencijeuključujuočuvanjeprirodeinjezinihresursaterazumijevanjepromjenauzrokovanihljudskomdjelatnošćuiodgovornostipojedi-nacazanjih.Razvijajuseutakvojorganizacijiodgojno-obrazovnogaprocesadječjegavrtićakojaseoslanjanastvaranjepoticajnogamatematičkogaiprirodoslovnogaokru-ženja,osnaživanjasamoiniciranih isamoorganiziranihaktivnostidjeceteosiguranjeprimjerenepotporeodgojiteljauzonisljedećegarazvojadjece(Slunjskiidr.2014:28).Mlađadjecaookolišurazmišljajuvrlokonkretnooslanjajućisenavanjskeznačajke(npr.Okolišjemjestogdjeseigram),dokstarijauzimajuuobziriapstraktnevidovepoputbrigeookolišu(Vrbičić,2012:8).Prirodoslovnisusadržajiuvrtićimausmjerenispoznajnim i praktičnim aktivnostima s ciljem razvijanja interesa i sposobnosti zasamostalnoupoznavanjeokoliša.Pojmoviizprirodoslovljaimajuprirodnu,kulturnuiobrazovnuvrijednost.Hrvatskanarodnabaštinaobilujerazličitimbrojalicamaodkojihsumnogetematskivezaneuzprirodoslovlje,primjerice:Abecede,Bijabajabuf,Đihađiha,Ecipecipec,Ententini,I'šomedoudućan,Jež,Kišapada,Nitkonijekriv,Plivapatka,Pokrajrijeketiki-taus,Ringeringeraja,Tašitašitanana,TomiJerryPinkpanteri(Popović,PopovićiBogut,2017:679).

IZAZOVI OBRAĐIVANJA POJMOVA IZ PRIRODOSLOVLJA U RANOJ I PREDŠKOLSKOJ DOBI: BROJALICE KAO...

459

BROJALICE

Brojalicesuvrstaumjetničko-književnogateksta,gotovoritmička igra,kratkapjesmica,ritmičkacjelina,igrariječima,vrstaonomatopejeilioblikdječjegastvaranja.Brojalicesu jezičnoumotvorine–narodneiknjiževne,klasičneisuvremene,alisveimajudubokkorijenunarodnomstvaralaštvu(Peteh,2003:13).Oneimajusvojritam,glazbenioblikisveostaleelemente,osimmelodijeiharmonije,teihzbogtogaubra-jamouvrstuglazbe.Predškolskojsudjecibrojaliceprihvatljivejeriskazujuelementar-nost,jednostavnostikratkoću.Odlikujuselakoćomizgovoraslogova,kratkimslogo-vimačestosastavljenimaodjednogasamoglasnikaidvajusuglasnika.PrisutnesuusvimkulturamasvijetapatakoiusvimkrajevimaHrvatske.Prenoseseiznaraštajaunaraštajiizjednoganarodaudrugi.Brojnipedagoziukazujunavelikozanimanjedjecezabrojalice.Koristesenajčešćeumaterinjem jeziku,ali iuučenjustranoga jezika.Učenjekrozigruvoljnojeučenje,nenametljivo,trajno,neprimjetno,bezprisile,čemubrojaliceuvelikepridonose(Peteh,2003:13).

Brojaliceuglavnomstvarajudjecateimpomažupriodređivanjutkoćepočetiigru,loviti,bacitiloptu,žmiriti,neštopokazatiiliodgovoriti.Velikisupomagačuigrikojomneprimjetnoupravljaju.Jedinstvenostjebrojalicauposljednjemslogupokoje-mudjecaodređujutkoćebitiizabranteobičnotajslogjačenaglase.Ponekadiubrza-vaju izgovarajućibrojalicu te takonapetost rastepremakraju jerposljednja riječubrojaliciimaodlučujućumoć.Svijojigračidobrovoljnopodređujusvojuželjuiliodlu-ku,priznajućinjezinumoć.Takobrojalicaneprimjetnoupravljaigrom,ačitavpostu-pakrazbrojavanjadobivakarakterprizivanjavišesile,“čaranjaˮ.Vjerojatnosuzbogtoganajomiljenijebrojaliceisastavljeneod“čarobnihˮ,tj.besmislenihriječi,kojeseneposrednoobraćajuvišojsili.Brojalicesemogudefiniratikaoomiljenedječje igrekojeseorganizirajukaouvoduostaleigre,akoristesezarazvijanjeritmainjegovanjeobrazovnihosobina.

Praksajepokazaladadjecanajviševolerazneigrebrojalicateihsistimzanima-njemprimjenjujusvadjecasvijeta.Brojalicajepristupačnadjecijerselakopamti,imaritam,melodičnaje(Peteh,2003:13).Predškolskojimlađojškolskojdjeciprihvatljivaje jer iskazuje elementarnost, kratkoću i jednostavnost (Peteh, 2003: 13). Tekstovibrojalica govore baš o onome što djeca najviše vole: životinjama, cvijeću, Suncu,zvijezdamaiosvemuonomštojebliskodjeci.Djecaseradujubrojalicamačijisadržajnemaodređenogasmisla,aliseipakrimujetetakoutječenarazvijanjegovorairitma.Vrijednostbrojaliceuodgojno-obrazovnomraduspredškolskomdjecomposebnovidiseugovornomrazvitku,razvitkuspoznajnihsposobnosti,razvitkugovornekreativno-stiirazvitkupokretairitma(Peteh,2003:13).

Brojalicemožemopodijelitinagovorneipjevane,ovisnootomuodkolikoserazličitihtonovasastoje.Govornebrojaliceodređujudasejezično-ritmičkastrukturaodpočetkadokrajaodvijanaistometonuilinaistojvisinitona.Zarazlikuodgovornih,pjevanebrojalicemogubitivećonebrojalicekojeusvomslijeduimajusvegadvatonakojisemeđusobnorazlikujuvisinom(JurišićiSamPalmić,2002:23).Jednoodtemelj-nihsvojstavaupravo jevisinatona,doksubitneosobinepjevanihbrojalica izrazita


460

naglašenostitonskarazličitost.Pjevanajebrojalica“slobodnaˮilišenasvihokvirato-naliteta:odtonskogaroda(durimol)dozakonitostivođenjamelodijskelinijeihar-monijskihsklopovatonovanaglavnimi/ilisporednimstupnjevimaljestvice(JurišićiSamPalmić,2002:24).

Brojalicepremasadržajumožemopodijelitinakonkretne,besmisleneikombi-nirane.Sadržajbrojalicenajčešćejeplodspontaneigre,prilika,običaja,anepromi-šljanjausmisluizmišljanjabrojalicazbognjihsamihiimavelikiutjecajnaemocionalniiintelektualnirazvojdjeteta.Čestoseističedajedječjerazmišljanjeimišljenjekon-kretno ili točnoodređenona temeljustečenihspoznaja i iskustva,pasestogaononajlakšesnalaziukonkretnojsituaciji(JurišićiSamPalmić,2002:25).

Konkretnubrojalicunazivamo još i stvarna, racionalna iliodređenabrojalica.Kakobisenaglasilamogućastvarnostsamogatekstabrojalice,uodgojnojsepraksivećinomkoristi izrazkonkretnabrojalica. Sadržaj je takvebrojalice svakomdjeteturazumljiv,onkonkretiziraodređenesituacijeskojimasedijetesrećeuživotutetako-đerkonkretiziraraznepojmovevezaneuzprirodoslovlje,primjerice:događanjaisva-kodnevnesituacijeudjetetovojokolini(Igratisevolimja,kadseloptakotrlja),kućneljubimce(Mojamacaprede,krajdrvenegrede),životneprilike(Želimotisvakidan,sretankao rođendan!),prirodnepojave (Spustila sekiša,naljutila jemiša!) ili životprirode(Jednogdanaispodtrave,niknulesutriciklame).Brojalicakonkretnogasadr-žaja,osimglazbenogaznačenjaimaivišestrukoodgojnoznačenje.Takvagovornailipjevanabrojalica,osobitojeznačajnaikaodidaktičkisadržaj:Ruketrebadobroprati,datebolestnezahvati!

Sadržajbesmislene,odnosnoiracionalnebrojalicesastojiseodnizaslogovailiriječikojineznačeništakonkretno.Takvesubrojalicedjeciprivlačnetesuimkrea-tivanpoticajzaizmišljanjeslogova.Ritmiziranislogovidjetetupostaju“praveriječiˮgotovosadržajnonadomjesnetekstu(JurišićiSamPalmić,2002:27).Iakotislogovičestonemajurimu,zbogsvojezvučnostiprovocirajudijetenaimproviziranjei izmi-šljanjetakvihkonstrukcija,primjerice:Širišurušaraše,tikitukutakate.

Kada je sadržajbrojalice sastavljen takodase izmjenjuju sadržajni/konkretnidijeloviibesmislenidijeloviteksta,brojalicunazivamokombiniranom.Takvebrojalicenajčešćenalazimoupučkomizrazugdje jenizanjeslogovailibesmislenihriječinaj-češćeuslužbizaokruživanjaritmičkecjeline,primjerice:Enci,benci,nakamenciiliEci,peci,pec,tisimalizec.

Brojalicamožebitipoticajzamodeliranje,crtanjeilimuzičko-scenskoizražava-nje.Maštovitodgajateljmožebrojalicukoristitiustvaranjuraspoloženja,kaouvoduodređenuaktivnost,utijekuilinazavršetkunekeaktivnosti,uorganiziranomraduilislobodnimaktivnostima(Peteh,2003:15).Brojalicesučestopraćeneglazbomipokre-tom.Možemoihbrzonaučitiindividualno,grupnoilizbornousvagodišnjadobainasvimmjestima.Brojalicerazlikujemopremaduljini,ritmu,melodičnosti,raspoloženju,prigodnostiiliprostoru.


461

METODIČKI PRISTUP BROJALICAMA

Odgajateljimavelikuuloguuučenjubrojalica,onmožeučinitidainajtežabro-jalicadjecipostaneprihvatljivaukolikoimjunaprikladannačinpredstavi.Akouzbro-jalicuuključimoipokretdjecićemoolakšatiučenjeslogova.Brojaliceserecitiraju,pje-vaju,crtajuimodeliraju(Peteh,2003:18).Uhrvatskomjezikubrojalicemožemopo-nuditinarazličitenačine,ovisnoosadržaju,namjeniteprostorugdjesenalazimosdjecom:uslužbi igre(napočetkuneke igrekakobi igrapravilnotekla ilikakobisenjomeodredilodijetekojećepočetiigru,pantomima,tkojezadnji,igrerukama,gdjesibilaAnčice?, sjelababaubalon, igre razbrojavanja, igre traženja,čarobnjak, igravjetra,igratramvaj),zarazvitakritmaipokreta(pokretemoguizvoditicijelimtijelomilisamonekimdijelovimatijela,kaoštosuglava,rukeilinoge;primjerbrojalice:Kiša,kiša,kiša,kiša,smočimiša,smočilamurepibrk,brzomišosadutrk),uzmaketu(zalakše i bržememoriranje sadržaja brojalice; primjer brojalice: Ima jedna kućica, ukućicilutkica,dolutkicemačkica,domačkicepas,kojilajenasavglas:av,av,av,av),ugrafičkomizrazu(primjerbrojalice:Točka,točka,točkica,gotovajeglavica,mekeuši,malivrat,trbuhmujekaosat,maleručice,malenožice,evonašegJožice),uzpje-vanje(primjerbrojalice:Prsteimarukasvaka).

BROJALICE I NJIHOVA POVEZANOST S PRIRODOSLOVLJEM

Krozigru,kojajeoddavninasastavnidiočovjekovaživota,povezujesegradivoiztjelesneizdravstvenekultureiprirodoslovlja.Edukativneprirodoslovneaktivnostikrozigruipojmoveizprirodoslovljazasnivajusenadjetetovomiskustvuipredznanjukojeproizlaziiznjegovaneposrednogaokoliša.Izdvajanjemsadržajaoživotnojblizinidijetesenastojiuvestiusvijetstvariipojavakojigaokružujuitoprimjerenonjegovojdobiipsihofizičkimmogućnostima.Natajsenačinpružamogućnostnjegovanjapoj-movaizprirodoslovlja.

Primjerbrojalice:Napoljusuftičibili,Sokukuruzusupojeli,Jen,dva,trikuljkorečešti.Ili

Vzdencusužabe,Napoljusugrabe.Skunjkačide:Skun,skun,skun.Atiidivum.(JelenićiŠipek,2004)

Primjerispomenutihbrojalica,brojalicanašihbakaidjedova,zornopribližavajupo-znavanjedinamikebioprocesauprirodikojisuupovezanostismotorikomsudionika– djeteta, odnosno igrača (Kiš-Novak i Breslauer, 2007: 73). Uključivanje djece uproceseibioprocesevanjskogasvijetakrozbrojalice(izmjenagodišnjihdoba,zvukoviuprirodi,razvojnioblicibiljakaiživotinja,miriszemlje,voda,svjetlost)podrazumijevairazličitemotoričkeifunkcionalnesposobnosti(trčanje,skakanje,valjanje,preskaka-njezaprekaislično).Trčanje,skakanje,valjanjeipreskakanjezaprekasastavnisudio


462

igretepredstavljajudobarpristupprematijeluiduhu.Uočavanjedinamikeuprirodi(izmjenagodišnjihdoba,zvukoviuprirodi,razvojnioblicibiljakaiživotinja,miristla,strujanjevode,kretanježivotinja)ipojmoviizprirodoslovlja(punoglavac,ptice,grane,pašnjaci,konji)doprinoseimitacijiinastankuigre.Brojaliceodređujuhijerarhijuuigribaškaoiuprirodi:vođu,ulogu(žmiriti,odbrojiti,loviti,prepoznatiodkakvogamate-rijala),kaznuidrugo.

Djecičestoizmičecjelovitpoglednamnogadogađanjaupriroditesuzbogtogasveprikraćenijazaizvornospoznavanjestvari.Tuprikraćenostmoguispravitipojmoviizprirodoslovlja.Drugimriječima,prirodoslovljeitjelesnaizdravstvenakulturapru-žajuneiscrpnemogućnostiodgojno-obrazovnihstrategijakojepotičunjegovanjepoj-movaizprirodoslovlja(Kiš-NovakiBreslauer,2007:77).Razvitakjespoznajeisvijestioprirodoslovnimpojmovimaiprimjercjeloživotnogaučenjazaodrživirazvoj.

Nemožemozanemaritidasuosimpojmovaizprirodoslovljanajomiljenijeigresastavljeneiod“čarobnihˮ,odnosnobesmislenihriječi.Teseriječineposrednoobra-ćajuvišojsilitesu“običnomsmrtnikuˮnerazumljive.Natajnačinbrojalicedobivajuinovudimenziju,karakter“čarobnogˮ,“nadmoćnogaˮ,prizivanjevišesile–“čaranjeˮ,apojmoviizprirodoslovljaiigrapostajujoščarobniji(Kiš-NovakiBreslauer,2007:77).

Primjerbrojalice:Engere,bengere,eđvolarumTiz,tiznakonjaru,Hotesi,hotesi,Kisterođezakosi.(JelenićiŠipek,2004)

OBRADA PRIRODOSLOVNIH SADRŽAJA BROJALICAMA

Obradaprirodoslovnihsadržajabrojalicamanijenikakvanovost,timesuseod-gajateljislužiliiprijeinstitucionaliziranogaranogaipredškolskogaodgojadjece.Na-glasakjeuovomradunaorganiziranojupotrebivećegabrojabrojalicauslužbiobradeprirodoslovnihsadržajaorganiziranihuteme,premanovomNacionalnomkurikulumuzapredškolskiodgojiobrazovanje(MZOS,2014),kojiposebnonaglašavavažnostpla-niranjakurikulumasobziromnanjegovurazvojnuorijentaciju(Visković,2015).Broja-licenekoristimosvakuzasebno,većorganiziranou“baterijamaˮ,odnosnovećimcjeli-namakojeobrađujuodređenutemuprirodoslovnogasadržaja.Timedjecinapregled-nijiiorganiziranijinačinpredstavljamosadržajekojeuče.Temesuzakojepredlažemoobradusuživotinje,jesenteljudskotijeloihigijena.

TEMA:ŽIVOTINJE

Temajepredviđenazamlađuskupinudjeceudobiod3do4godine.Dinamikaaktivnostiobrađivanjejejednebrojalicednevno.Planiranisuishodisustjecanjezna-nja o životinjama, zadovoljavanje dječjih zanimanja za temu, razvijanje pamćenja,


463

omogućavanjedjecistjecanjeodređenihznanjaipredodžbeoživotinjamakrozbro-jaliceteproširivanjeznanja.Ostvarajtemeobuhvaćaobradusljedećihbrojalica:

1.JežBoc,bociglicama,NedirajgaručicamaBodebodeježBitćesuza,bjež.2.ZecivjevericaEci,peci,pec,tisimalizec,ajamalavjeverica,eci,peci,pec.

3.VjevericaVjevericahitronoga,repaduga,kitnjastoga,uvijektrči,rijetkodrijema,lješnjakezazimusprema.Akadadođeljutazima,lješnjakanamdostaima,uvijektrčirijetkodrijema,lješnjakezazimusprema.

4.MacaIdemacaokotebe,pazidateneogrebe,čuvajmijorep,nemojbitislijep,akobudešslijep,otpastćetirep!

Možemoprimijetitidasubrojalicevećinomvrlopoznateilakopamtljive.Obrađivatćemoihuzpokretiuzpjevanje(Jež),zarazbrojavanje(Zecivjeverica,Vjeverica)teuzigruukrugu(Maca).Osimglazbenogaijezičnogasadržajakojidonosebrojalice,njihovsadržajotvaravratazabrojneneglazbeneigre,aunjihovojkreacijigranicajejedinoodgojiteljevamašta.

TEMA:JESEN

Temajepredviđenazastarijuskupinudjeceudobiod5do7godina.Dinamikaaktivnostiobrađivanjejejednebrojalicednevno.Planiranisuishodistjecanjeznanjaogodišnjimdobima,zadovoljavanjedječjihzanimanjazatemu,razvijanjepamćenja,omogućavanjedjecistjecanjeodređenihznanjaipredodžbeogodišnjimdobimakrozbrojalice,proširivanjeznanja.Ostvarajtemeobuhvaćaobradusljedećihbrojalica:

1.JesenŽutasrna,žutolane,žutakruškapalasgrane.Žuticvijet,žutocvijeta,žutajesenpoljemšeta.Žutadunjažutozri,žutapjesma,žutisvi.

2.KišaKišapadanatravicu,mravseskrivapodgljivicu,poručujekišimrav,padajkišosvakidan,kupiosamkišobran.

Ovesubrojaliceneštosloženijeodprethodnih,akakobibiledovoljnoizazovnedjecistarijedobneskupine,obrađivatćemo ihuzpjevanje (Jesen) teuz izradu i sviranjeudaraljki(Kiša).Osimigarauzatvorenom,ovebrojaliceotvarajuvrataiaktivnostimanaotvorenom(skupljanjeplodova,žutogališćaislično)terazličitimdemonstracijamaipokusima.


464

TEMA:LJUDSKOTIJELOIHIGIJENATemajepredviđenazastarijuskupinudjeceudobiod5do7godina.Dinamika

aktivnostiobrađivanjejejednebrojalicednevno.Planiranisuishodistjecanjeznanjaoljudskomtijeluihigijeni,zadovoljavanjedječjihzanimanjazatemu,razvijanjepam-ćenja,omogućavanjedjecistjecanjeodređenihznanjaipredodžbeoljudskomtijeluihigijenikrozbrojalice,proširivanjeznanja.Ostvarajtemeobuhvaćaobradusljedećihbrojalica:

1.Točka,točka,točkicaTočka,točka,točkica,gotovajeglavica,mekeuši,malivrat,trbuhmujekaosat,maleručice,malenožice,evonašegJožice.2.RukePrsteimarukasvaka,kadihstisnemtoješaka,bum,bum,bum,bum,bum,tojepjesmalaka.Igrajuserukedvijetkoćeboljetkoćeprije,bum,bum,bum,bum,bum,tojepjesmalaka.

3.PrstiPalacberešljivecijele,kažiprstimpunizdjele,srednjiprstihjedecijele,prstenjakće:Hvalane,anajmanji:Dajtesve!4.MismomalimaleniMismomali,maleni,ručicesmooprali,tralalala,svatkozna,njihsapunomperemja.Mismomali,maleni,zubićesmooprali,tralalala,svatkozna,daihperečetkica.

Ovebrojaliceopisuju ljudsko tijelo (Točka, točka točkica,Ruke,Prsti) ihigijenu (Mismomalimaleni),aobrađivatćemoihugrafičkomprikazu(Točka,točka,točkica),uzpokret(Ruke),uzigru(Prsti)iuzpjevanje(Mismomalimaleni).Priobradiovihtemamogućejeorganiziratiiposjetdomuzdravlja,stomatološkojordinacijiislično.

ZAKLJUČAK

Dijete je od svoje najranije dobi usko vezanouz okoliš pa tako i pojmove izprirodoslovlja.Akoprirodoslovljeuključimokaosastavnidiouodgojno-obrazovnomradusdjecomraneipredškolskedobi,djecićemoomogućitidavećunajranijojdobispoznajuokolištesveonoštoihokružuje.Uokvirudnevnerutinedijetestječespo-znajeopojavama,procesimaipojmovimaspodručjaprirodoslovljateseuvježbavauprirodoslovnimpostupcimakaoštosupromatranje,razvrstavanje,uređivanje,izrada,brojanje,mjerenje,izvođenjejednostavnihpokusa,planiranje,izrađivanje,proučava-njeislično.


465

Cjelokupnopočetnoznanjeprirodoslovlja trebatemeljitinasadržajubliskomdjeci,aupravosuimbrojalicenajbližesadržajem.Njihovitekstovigovorebašoonomeštodjecanajviševole:životinjama,cvijeću,Suncu,zvijezdamaiosvemuonomštojebliskodjeci.Djecaseradujubrojalicamačijisadržajnemaodređenogasmisla,aliseipakrimujetetakoutječenarazvijanjegovorairitma.

Nacionalni kurikulumza rani i predškolskiodgoj i obrazovanje (MZOS,2014)predviđaplaniranjegodišnjihkurikulumapojedineskupineuvrtićuponačeluraspore-đivanjasadržajauteme,aovajradupućujenamogućnostiorganiziranjatemaizpri-rodoslovljakoristećibrojalice.

Hrvatskanarodnabaštinaobilujerazličitimbrojalicamakojesusadržajemveza-neuzprirodoslovlje.Uovomraduobradilismonekeodnjih:primjericeBoc,boc,igli-cama;Eci,peci,pec;Idemacaokotebe;Jesen;Kiša;Točka,točka,točkica;Prsteimarukasvaka;Mismomali,maleni.

LITERATURA

Borovac,I.(Ur.)(2003).Velikailustriranadječjaenciklopedija.Zagreb:Mozaikknjiga.Delić,A.iVijtiuk,N.(2004).Prirodoslovlje.Zagreb:Školskaknjiga.Jelenić,M.iŠipek,J.(2004).Jen,dva,trikuljkorečešti.MalaSubotica:KUU“Zvonoˮ.Jurišić,G.iSamPalmić,R.(2002).Brojalicasnažniglazbenipoticaj.Rijeka:Adamić.Katalinič, D., Papotnik, A. i SlokanD. (2007).Medĳski podpomognuto rano prirodoslovlje i

tehnikezaodrživsuprirodnirazvojupredškolskomodgoju.Informatologia,40(2),113-117.Kiš-Novak,D.iBreslauer,N.(2007).Pojmoviizzavičajauigriuškoliuprirodi.6.Međunarodni

stručno-znanstveni skup “Dijete i jezik danasˮ. Čakovec: Učiteljski fakultet Sveučilišta uZagrebu,središteuČakovcu.

Ministarstvoznanosti,obrazovanjaisporta.(2014).Nacionalnikurikulumzaraniipredškolskiodgojiobrazovanje.Preuzeto28.lipnja2019.shttps://www.azoo.hr/images/strucni2015/Nacionalni-kurikulum-za-rani-i-predskolski-odgoj-i-obrazovanje.pdf

Peteh,M.(2003).Zlatnodobabrojalice.Zagreb:Alinea.Popović,A.,Popović,Ž.iBogut,I.(2017).Glazbeneaktivnostiuintegriranojiizvanučioničkoj

nastaviprirodoslovlja.UJ.Ivanović,É.Borsos,Z.NámesztovszkiiF.Németh(Ur.),ZbornikradovanaučnihkonferencijaUčiteljskogfakultetanamađarskomnastavnomjeziku2017(str.673-682).Subotica,Srbija:SveučilišteuNovomSadu,UčiteljskifakultetnamađarskomnastavnomjezikuuSubotici.

Slunjski,E.(2015).Nacionalnikurikulumzaraniipredškolskiodgojpredvratimaprakse.Dijete,vrtić, obitelj: Časopis za odgoj i naobrazbu predškolske djece namijenjen stručnjacima iroditeljima,21(79),2-5.

Visković, I. (Ur.) (2015).Nacionalni kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja -teorijskepostavkeiimplementacija.Makarska:Dječjivrtić“BiokovskozvonceˮMakarska.

Vrbičić,A.(2012).Odgojiobrazovanjezaodrživirazvoj(“zelenapedagogijaˮ).Rijeka:Sveučili-šteuRijeci,Filozofskifakultet.


466

Challenges of Teaching Science at Early and Preschool Age: Nursery Rhymes as Teaching Aid

Abstract:Nurseryrhymeisakindofartisticandliterarytext,almostarhythmicgame,ashortpoem,arhythmicwhole,awordplay,akindofonomatopoeiaoraformofchildren’screation.Nursery rhymes are divided into spoken rhymes and sung rhymes, or into concrete,meaninglessandcombinedwhendividedbyitscontents.Nurseryrhymesarepresentinevery culture in theworld and also in all parts of Croatia. Rhymes arepassedon fromgenerationtogenerationandfromonenationtoanother.Rhymesaremostlycreatedbychildrenandtheyhelpthemtodeterminewhowillstartthegame,chase,throwball,seek,showsomethingoranswerthequestions.Rhymesareagreatsupport inagamethat itsubtlydirects.Inthispaper,referenceismadetosomepossibilitiesofinclusionofnurseryrhymesasameansofeducation inteachingScience inthekindergarten.Varioustopicsrelatedtonaturalsciencesaretaughtthroughvariousrhymes,sochildrenofearlyandpre-schoolagelearnaboutthemwithhelpofthecontentthatisclosetothem.Keywords:nurseryrhymes,child,enviroment,Science

467

IZAZOVI MULTIMEDIJSKE NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA

Stručnirad UDK:811.163.42:004

LidijaMiočićSveučilišteuZagrebuUčiteljskifakultetZagreb,Hrvatska

Sažetak:Suvremenikurikulumusredištenastavnogprocesastavljaučenika.Učiteljpostajemode-ratorkojiučenikausmjeravadadođedoodređenihspoznaja.Napuštasetradicionalnioblikpoučavanja,aučiteljusenaraspolaganjestavljasvevišenovihnastavnihsredstava.Učio-nicapostajemultimedijskiopremljenprostor,aodučiteljaseočekujedausvompoučava-njukorististrategijepoučavanjausmjerenenaučenika,štouključujeimultimedijskuna-stavu.UporabaIKT-apostajesvakodnevniizazovučiteljimagotovosvihnastavnihpredme-tapatakoihrvatskogajezika.Učiteljimahrvatskogajezikanaraspolaganjusugotovimulti-medijskisadržajizasamostalnoučenjepočetnogačitanjaipisanja,stranicesjezičnimsa-vjetnicima, e-lektire, e-knjige imnogi drugi. Rad nudimetodički prijedlog unaprjeđenjanastavehrvatskogajezikakonstruktivističkimpristupommultimedijskenastavekrozpro-blemsko-stvaralački,otvoreniimultimedijskimetodičkisustavtesadržipraktičanprimjerstrukturiranjanastavelektireuzpomoćmedija.Ključne riječi: IKT u nastavi hrvatskoga jezika, konstruktivistička nastava,multimedijskadidaktika,nastavalektire,suvremenanastava

UVOD

Suvremenanastava isuvremenikurikulumdefinirajutemeljneodgojno-obra-zovnevrijednostiiciljeveodgojaiobrazovanjatedonoseokvirzastjecanjetemeljnihučeničkihkompetencija.Učeniksestavljausredištenastavnogaprocesa,atemeljnoobilježjekurikulumaprelazakjenakompetencijskisustaviučeničkapostignuća(isho-deučenja)zarazlikuodpristupausmjerenoganasadržaj(Nacionalniokvirnikuriku-lum,2010).Ulogaučiteljamijenjaseodtradicionalne,ukojojjeučiteljbiojediniizvorznanja,premasuvremenojuloziukojojučiteljpostajemoderatornastavnihaktivno-sti.Tradicionalninačinpoučavanjazamjenjujesevišenamjenskimmaterijalimaiaktiv-nostimakojisemoguprimjenjivatinarazličitenačine,ovisnoomogućnostimaučeni-ka,aliiomotiviranostiikompetencijamaučitelja.Učiteljisvojekompetencijestječuusklopusvogaobrazovanja.Onisvejasnijeuviđajudanjihovprofesionalniidentitetnijeodređensamoimplementacijomkurikuluma,planovaiprograma,većsamostalnora-denasebi,stječupotrebnaznanjaivještine,astečenespoznajeintegrirajuuvećpo-stojećeiprimjenjujuuodgojno-obrazovnomprocesu(Blažević,2013/2014).Usuvre-menoj školipotrebni suučitelji koji su sposobniorganizirati raznovrsneaktivnosti iostvaritipoticajnuokolinuzaučenje,aplaniraneaktivnostitrebajuzadovoljitiindivi-

Lidija Miočić

468

dualneposebnostiipotrebesvihučenika.Pritomeučiteljupomažusvadostupnapo-magala,anaročitodigitalnimedijikojiolakšavajuostvarivanjetihzadaća(MatijevićiTopolovčan,2017).Nacionalniokvirnikurikulum(2010)navodiuporabuinformacijskei komunikacijske tehnologije kao jednuodmeđupredmetnih tema tenavodi da seučenicitrebajuslužitiIKT-omusvimpredmetimainatajnačindobitimogućnostzaistraživanjeikomunikaciju.Razvojemiprimjenomdigitalnihmedijarazdvajaseučenjeodpoučavanja,adigitalnimedijinaglašavaju informalnoučenje(Hugger iWalberg,2010;MatijevićiTopolovčan,2017).

IZAZOVI MULTIMEDIJSKE DIDAKTIKE U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA

Hrvatskijeziksatnicomjenajopsežnijipredmethrvatskogaobrazovanja,asvrhanastavehrvatskogajezikaosposobitijeučenikezakomunikacijunamaterinskomeje-ziku.NacionalnikurikulumnastavnogapredmetaHrvatskijezik(2019)potičerazvija-nje jezičnihdjelatnosti slušanja,govorenja,čitanja,pisanja iprevođenja.Kurikulumposebnonaglašavakakoseodgojno-obrazovniishodiostvarujuiskustvenim,problem-sko-stvaralačkim,istraživačkimiprojektnimučenjemipoučavanjem,aosobitoindivi-dualnimiindividualiziranimpristupom,suradničkimoblicimaradatesvrhovitomupo-rabominformacijskeikomunikacijsketehnologije.

Udvamausporednimistraživanjima2008.godinekojasuprovedenanaučeni-cima i naučiteljimahrvatskoga jezika (Aladrović Slovaček i Pavličević-Franić, 2011)došlosedozaključkadavelikidioučenikaiskazujenegativanstavpremahrvatskomejezikukaopredmetu.Uspoređujućikontrolnuieksperimentalnugrupupokazalosedaučenicikojimajenastavapredstavljenauskladusnačelimasuvremenogaobrazovanjaimajupozitivnijestavovepremahrvatskomejezikukaonastavnompredmetu.Učenicipokazujuslabijumotivacijupremaučenjuhrvatskogajezika.Najčešćenavodekakoimjesadržajtežak,nerazumljividosadan.Zanimljivjeirezultatistraživanjakojijepoka-zaodasejednačetvrtinaispitanihučiteljahrvatskogajezikaopredijelilazafrontalno-predavački sustavkoji seu svimpromjenamaobrazovnogasustavaželipotisnuti izprvogaplana.Usvakomslučaju,rezultatisuukazalinapotrebumijenjanjanačinapou-čavanjaunastavihrvatskogajezika.Potrebnogajepoučavatiuskladusasuvremenimpristupimaimetodama(AladrovićSlovačekiPavličević-Franić,2011),atouključujeimultimedijskunastavu i konstruktivističkipristupnastavnomprocesu (Schamburg iIssing,2002;TobiasiDuffy,2009).

MULTIMEDIJSKI I KONSTRUKTIVISTIČKI PRISTUP NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA

Konstruktivističkajenastavausuprotnostistradicionalnomnastavom,odnos-notradicionalnimnačinimaučenjaipoučavanjakojipočivajunačinjeničnomznanju,formalnomizgleduučionice,pasivnomučenjuiučiteljukojijeusredištuiodkojega


469

učeniciprimajuinformacije.Naglasakkonstruktivističkenastave,potpomognutemul-timedijom, na razmjeni je informacija, kritičkom mišljenju, rješavanju problema,promjenjivomokruženju.MožemorećidajeinoviKurikulum(2019)natragutakvogaoblikaučenjaipoučavanjajeručenikastavljausredištenastavnogaprocesa.Novimkurikulumompotičesekorištenjemultimedijaunastavihrvatskoga jezika,atiskaniudžbenikprestajebitiglavniizvorznanjaiglavnimedijkojiuvjetujemetodičkescena-rije.Učiteljimahrvatskogajezikanaraspolaganjujesvevišemultimedijskihsadržaja,stranicaiaplikacijasjezičnimsavjetnicima.

Važnojenaglasitidadigitalnimedijiunastaviomogućuju:1)digitalnoprikazi-vanje ipohranjivanjenastavnogasadržaja,2)obavljanjeaktivnosti iposlovadigital-nomtehnologijomi3)digitalnoposredovanukomunikaciju(Kanselaar,deJong,Andri-esseniGoodyear,2002).Ovefunkcionalnemogućnostipotičuučenikenaaktivnost,ato znači na istraživanje, suradnju, rješavanje problema, igranje i kritičkomišljenje.Spomenute aktivnosti sastavnice su konstruktivističkih nastavnih strategija učenja,kaoštosuučenjerješavanjemproblema,učenjeigrom,suradničkoučenje,projektnoučenjeteistraživačkoučenje(Topolovčan,RajićiMatijević,2017).Korisnojenaznačitidaovenastavnestrategijeučenjanisunoviteti,većsupoznatiupovijestididaktikejošodprijevišeodstogodina,osobitoudidaktičkimelementimapravacaipokretare-formne pedagogije i idejamaMarijeMontessori, Johna Deweya, Rudolfa Steinera,CelestinaFreinetaidr.(Skiera,2010).Unovijevrijemeodgojno-obrazovnuvrijednostovakvihpristupapotvrđujuispoznajeneuroznanosti(Herrmann,2009;OECD,2007),štodajedodatnipoticajda seprimjenjujuuobrazovanjupa iunastavihrvatskogajezika.

U nastavi organiziranoj digitalnimmedijima spoznavanje se jezičnih sadržajaostvarujeposebnimtipomdvosmjernekomunikacijeračunalaisamogaučenikakojaseočitujekrozvanjskeiunutrašnjeaktivnosti(Pavličević,1996).Pavličević(1996)go-voriotemeljnimkriterijimaodređivanjaopćihmetodičkihpristupaunastavijezikauzpomoćračunala,alisenavedenikriterijimoguprimijenitiinanastavuknjiževnostiilektire.Navodesemeđusobnaaktivnostsvihsubjekatanastavnogprocesa(učenika,nastavnika imedija), spoznajne aktivnosti učenika i funkcionalna svojstva računalakaonastavnogamedija.Takavpristupnastavihrvatskogajezikaističetemeljnoobilje-žjesuvremenenastave,atojedidaktičkainterakcijaučenika,nastavnikainastavnogamedija.

MetodeipostupciopćegakomunikacijskogamodelaokojimaunastavijezikagovoriPavličević(1996)primjenjivisudanasiuostalimdomenamanastavehrvatsko-gajezikaodkojihizdvajamometoduanalitičko-sintetičkogaizlaganja,metoduupući-vanjaimetodukomunikacijesračunalomkojasetemeljinaučenikovimfizičkimreak-cijama. Posebno se ističu reproduktivna metoda i istraživačka metoda (Pavličević,1996).Nastavniprocesunastavihrvatskogajezikatemeljisenanastavnojtemikojajeodređenanastavnimprogramomiostvarujeseujednojilivišenastavnihjedinica.Metodičkepristupekojimaćesenastavnatemaostvariti,postavilisuDragutinRosan-dić(1986)iStjepkoTežak(1996).Težakjeutemeljiteljznanstvenerazinevišediscipli-

Lidija Miočić

470

nametodikehrvatskogajezika:metodikeslovnice(gramatike),metodikegovornogaizražavanjaimetodikefilmauosnovnojškoli(Bežen,2006:247).VažnajeTežakovausporednaanalizaodnosatradicionalneimodernenastavegramatikenakojojsemo-guutemeljitisuvremeniobliciimetodenastavehrvatskogajezika.Težakbitnerazlikevidiuosnovnojusredotočenostikojajeutradicionalnojnastavispoznajniobjekt,tj.jezik,ausuvremenojnastavijetospoznajnisubjekt,odnosnoučenik(Bežen,2006).Rosandić(1986)jeusmjerenpremametodiciknjiževnogaodgojaiobrazovanjatenu-dećimetodičkarješenjaunastaviknjiževnostigovoriodogmatsko-reproduktivnom,reproduktivno-eksplikativnom, interpretacijsko-analitičkom, korelacijsko-integracij-skom,komunikacijskom,otvorenom,timskom,problemsko-stvaralačkomimultime-dijskommetodičkomsustavu.Posljednjihdesetljećaonisuzamijenjeniinterpretativ-no-analitičkim,problemsko-stvaralačkimikorelacijsko-integracijskimsustavima(Be-njak,2006).

STRUKTURIRANJE NASTAVE LEKTIRE UZ POMOĆ MEDIJA

Jednajeodzadaćaučiteljahrvatskogajezikapoticanjeučenikanačitanje.Uče-nicimišljenjeoknjigamačestostječunasatima lektire,a iakoseobičnosmatradaučeniciimajunegativanstavpremalektiri,istraživanjejepokazalodavelikibrojučeni-ka lektirusmatrapotrebnomikorisnom,čaknjih80%(Gabelica iTežak,2017).Ga-belicaiTežak(2017)navodedasevelikibrojučenikaizjasniodasmatradabilektiruradiječitalikadabiseonaobrađivalanakreativnijinačindokučiteljipotvrđujuvažnostčitanjairazvojčitalačkihnavika,aliposustajukadajeriječoosmišljavanjukreativnijihsatovalektire.KaorazlogtakvomestanjuGabelicaiTežak(2017)navodemalibrojsatipredviđenihzaobradulektire,ajedanjeodproblemaipristuplektirikaojošjednojknjiževnojobradipri čemuseučiteljusredotočina jedanodpostojećihmetodičkihsustavakojiseprimjenjujuuknjiževnosti.GabelicaiTežak(2017premaVeličkiiTurza-Bogdan,2015/2016)podsjećajunaprednostiotvorenoga sustavakoji u sebi sadržisvojstvamultimedijskogasustava,akojisemožeprovoditiikaotimskisustav.Otvo-renisustavobilježavauspostavljanjedidaktičkekomunikacijekoja jeutemeljenanaponudisadržaja,metodaioblikazaučeničkosamostalnoučenje,istraživanjeistvara-nje(Benjak,2006).


471

PRIMJER INTERPRETACIJE LEKTIRNOGA DJELA KROZ MODEL OTVORENOGA METODIČKOGA SUSTAVA I MULTIMEDIJSKOG ASUSTAVA – WILLIAM SHAKESPEARE: ROMEO I JULIJA1

Rosandić(2005)otvorenimetodičkisustavdijelinadidaktičkuponudu,istraži-vački rad, objavljivanje rezultata i nove zadatke, a kodmultimedijskoga se sustavaknjiževnoumjetničkiiznanstvenisadržajraščlanjujunadidaktičkecjelinekojesepo-vezujuuzodređenimedij.Kaoprimjerinterpretacijelektirnogadjelaizabralismodra-muWilliamaShakespeareaRomeoiJulijau8.razreduosnovneškole.

Kakobismoučenikemotiviralizačitanjeodabranogadjela,amotivacijajeključ-nazanjihovdaljnjirad,napočetkumjesecaukojemusečitazadanalektirakoristitćemoanimiranivideomamac.AnimiranivideomamaczačitanjeRomeaiJulijesnim-ljenjeuokvirupilot-projektae-Školekaosastavnidioe-lektira(eLektire,2019).Učiteljodabiresadržajkojiučenicitrebaju istražitiuparovimanakončitanja lektire:Motivnesretne ljubavi u svjetskoj književnosti.Nakon istraživanja učenici trebaju izraditiprezentacijuunekomoddigitalnihoruđaposvomeizboru.

Nanastavićeseinterpretiratisadržajknjiževnogadjelaigromuloga(GabelicaiTežak,2017):učenikpreuzimauloguodređenogalikaizdjela,aučiteljpostavljapita-njakojimapomažemotransponiranjeosobeuprostorpričenanačindapotaknemoaktivacijuštovišeosjetila–npr.NalazišseispodJulijinogbalkona.Štovidiš?Štočuješ?Štoosjećaš?,pomažemodubljerazumijevanjemotivacijepojedinihlikova–npr.Kakoseosjećaš kad si saznao za Julijinu smrt? Štoplaniraš učiniti? Zašto si donio takvuodluku?ipomažemouboljemrazumijevanjudogađajaiuzročno-posljedičnihveza–npr.ŠtosedogodilosJulijomkadjesaznalazatvojusmrt?Kakosudogađajiutjecalinavašezavađeneobitelji?Nakoninterpretacijesadržajaslijedipredstavljanjeučenič-kihmultimedijskihuradakagdjeučeniciobjavljujurezultatesvojihistraživanja.

Uotvorenomsustavuuočavasenovostprisustavu ikriterijimavrjednovanjarezultata.Zarazlikuodsustavaukojemuučiteljvrjednuje,ovdjeseučenicisamovrjed-nuju i uzajamno vrjednuju jedni druge prema unaprijed zadanim sastavnicama, aučiteljrazmatraiurazgovorusučenicimautvrđujekrajnjuocjenu.Interpretacijalek-tirnogadjelazavršavazadavanjemnovogazadatka:učenicisnimajukratakfilmsču-venimprizoromRomeaispodJulijinabalkonaunekomoddigitalnihoruđaposvomizboru.Zadatakjetimski,aučenicisamimorajuodreditiiraspodijelitiulogusvakogapojedinca.

1 Autoricatekstaukazujedakonstruktivističkaimultimedijskanastavapomičuokvirekrutogapredmet-no-satnogasustavateuskladustimspoznajamaobjašnjavanastavnujedinicunastavnogapredmetaHrvatskoga jezika (u svjetlu konstruktivizma imultimedijske nastave) jer je predmetnanastava jošuvijekodređenapredmetnimrasporedominastavnimsatomutrajanjuod45minuta.

Lidija Miočić

472

ZAKLJUČAK

UzimajućiuobzirNacionalnipredmetnikurikulumHrvatskogajezikaiučenikakaospoznajnogasubjekta,učiteljhrvatskogajezikastavljasepreddidaktičko-meto-dičkiizazovinjegovaulogaprestajebitiprenošenjeznanja.Suvremeniučiteljpostajesukonstruktor učenikova znanja (Matijević i Topolovčan, 2017). Učitelj hrvatskogajezikaučenikatrebamotiviratizasamostalnostjecanjenovihspoznajaipoučavatiuskladu sa suvremenim pristupima i metodama. Posebno se ističu komunikacijska,interaktivna,problemskanastavaikonstruktivističkipristupkojinaglašavarazmjenuinformacija,kritičkomišljenjeirješavanjeproblema.Multimedijskadidaktikasvakakopredstavlja veliki izazov suvremenomeučitelju pa tako i učitelju hrvatskoga jezika,posebice jeručiteljiusvomformalnomobrazovanjuuglavnomnisubiliobuhvaćeniobrazovanjemkojimbirazvijalisvojedigitalnekompetencijetenjezinokorištenjeunastavnomprocesuovisioučiteljevojmotiviranostiikompetencijama.

Vodećiračunaopostavljenimmetodičkimpristupimanastavihrvatskogajezika,stavljajućiučenikainternetskegeneracijeusredištenastavnogaprocesa,zadaćauči-teljahrvatskoga jezikapostajeponuditimetodičkeprijedlogeunaprjeđenjanastavehrvatskoga jezika konstruktivističkimpristupommultimedijskenastavepri tome seštočešćeslužećiproblemsko-stvaralačkim,timskim,otvorenimimultimedijskimme-todičkimsustavom.

Navedeniprimjer interpretacije lektirnogadjelanudikreativanpristup lektirikrozmodelotvorenogametodičkogapristupaimultimedijskogapristupa,azamisliuovomradumoguposlužitimetodičarimaiučiteljimahrvatskogajezikapriizradisuvre-menihdidaktičkihnastavnihscenarija.

LITERATURA

AladrovićSlovaček,K.iPavličević-Franić,D.(2011).Utjecajnačinapoučavanjanamotivacijuistav učenikapremahrvatskome jeziku kaonastavnompredmetu.Napredak: časopis zapedagogijskuteorijuipraksu,152(2),171-188.

Benjak, M. (2006). Otvoreni metodički sustav u nastavi jezika. U Karkar Vogel, B. (Ur.),Književnost v izobraževanju – cilji, vsebine,metode. Povzetki predavanjMednarodnegaznanstvenega simpozija Obdobja 25. (str. 65-75). Ljubljana: Center za slovenščino kotdrugi/tujijezik.Preuzeto6.svibnja2019.shttp://www.centerslo.si

Bežen,A.(2006).StjepkoTežak–utemeljiteljznanstvenemetodikehrvatskogajezikaifima.Metodika:časopiszateorijuipraksumetodikaupredškolskomdogoju,školskoj ivisoko-školskojizobrazbi,7(13),247-255.

Blažević, I. (2015). Suvremeni kurikul i kompetencijki profil učitelja. U N. Mihaljević (Ur.),ZbornikradovaFilozofskogfakultetauSplitu,6(7),(str.119-131).Split:Filozofskifakultet,SveučilišteuSplitu.

eLektire(2019).Preuzeto6.svibnja2019.shttp://www.elektire.skole.hrGabelica,M.iTežak,D.(2017).Kreativnipristuplektiri.Zagreb:Učiteljskifakultet,Sveučilište

uZagrebu.


473

Herrmann,U. (Ur.). (2009).Neurodidaktik:GrundlagenundVorschläge für gehirngerechtesLehrenundLernen.WeinheimundBasel:BeltzVerlag.

Hugger,K.-U.iWalberg,M.(Ur.)(2010).DigitaleLernwelten:Konzepte,BeispieleundPerspek-tiven.Wiesbaden:VSVerlagfurSozialwissenschaftenundSpringerFachmedien.

Kanselaar, G., de Jong, T., Andriessen, J. i Goodyear, P. (2002). New technologies. In R.-J.Simons, J.vanderLinden iT.Duffy (Eds.),New learning (str.55-82).Dordrecht:KluwerAcademicPublishers.

Matijević,M.iTopolovčan,T.(2017).Multimedijskadidaktika.Zagreb:Školskaknjiga.Ministarstvoznanostiiobrazovanja.(2010).Nacionalniokvirnikurikulumzapredškolskiodgoj

i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2010). Preuzeto 6. svibnja2019.shttp://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2685

Ministarstvo znanosti i obrazovanja. (2019). Nacionalni kurikulum nastavnoga predmetaHrvatskijezik(2019).Preuzeto6.svibnja2019.shttp://mzo.hr>Predmetni-kurikulumi

OECD.(2007).Understandingthebrain:Thebirthofalearningscience.Paris.Pavličević,D.(1996).Nastavaiučenjehrvatskogajezikauzpomoćračunala.UZ.Diklić(Ur.),

Hrvatski u školi: zbornik praktičnih radova iz nastave hrvatskog jezika (str. 200-209).Zagreb:Školskaknjiga.

Rosandić,D.(1986).Metodikaknjiževnogodgojaiobrazovanja.Zagreb:Školskaknjiga.Rosandić,D.(2005).Metodikaknjiževnogaodgoja(Temeljcimetodičkoknjiževneenciklopedi-

je).Zagreb:Školskaknjiga.Schaumburg, H. i Issing, L. J. (2002). Lernenmit Laptops: Ergebnise einer Evalutionsstudie.

Gütersloth:BertelsmannStiftung.Skiera,E.(2010).ReformpädagogikinGeschichteundGegenwart.München:Oldenbourg.Tobias,S.iDuffy,T.M.(Ur.)(2009).Constructivistinstruction:Successorfailure?NewYork:

Routledge.Topolovčan,T.,Rajić,V.iMatijević,M.(2017).Konstruktivističkanastava:teorijaiempirijska

istraživanja.Zagreb:Učiteljskifakultet,SveučilišteuZagrebu.Velički, V. i Turza-Bogdan, T. (2015/2016). Otvorenimetodički sustav kao izazov u nastavi

književnostiumlađimrazredimaosnovneškole.Školskenovine.37,38,39.

The Challenges of Using Multimedia When Teaching Croatian language

Abstract:Moderncurriculumputsastudentintothecentreofteachingprocess.Ateacherbecomesamoderator who leads the student to find out certain knowledge. Traditional way ofteaching is abandoed, and the teacher can usemore educational devices. A classroombecomesmultimediallyequipedspaceandtheteacherisexpectedtousecontemporarymethodsofteaching,whichincludesmultimedialdidactics.TheuseofICTbecomesadailychallengeforteachersofvirtuallyallschoolsubjects,includingCroatianlanguage.Thereareready-mademultimedialmaterialsatteachers`disposalforindependentreadingandwriting,orthographytips,e-bookreports,etc.ThepaperprovidesmethodicalsuggestionforimprovementofCroatianlanguageclasseswiththeconstructivistapproachandtheuseofICTthroughproblem-creative,openandmultimedialmethodicalsystem.Itcontainsapracticalexamplehowtostructurealessononbookreportswiththeuseofdigitalmedia.

Lidija Miočić

474

Keywords:ICTinschoolsubjectCroatianlanguage,constructivistclassroom,multimediadidactics,bookreportslesson,modernteaching

475

DRAMSKA PEDAGOGIJA U POTICANJU MOTIVACIJE I KREATIVNOSTI U UČENJU NJEMAČKOGA JEZIKA

Preglednirad UDK:792.2:811.112.2 37.036

IzabelaPotnarMijićAgencijazaodgojiobrazovanje,PodružnicauOsijeku

Osijek,Hrvatska

LujaZamečnikAgencijazaodgojiobrazovanje,PodružnicauOsijeku

Osijek,Hrvatska

Sažetak:Ulogudramskepedagogijeuodgojno-obrazovnomraduodređujeučiteljilinastavnikkojiupotrebljavadramskemetodeunastavi,aučitelji,kojisuujednoivoditeljidramskihsku-pinauokviruizvannastavnihaktivnosti,moguupotrebljavatidramskemetodeiuredovnojnastavi.Sudjelovanjeučenikaudramskimskupinama,apogotovodramskimskupinamanastranomejeziku,možepozitivnoutjecatinastrahodpogrešakaistrahodjavnoganastupateojačatisocijalnekompetencijeučenikasuradničkimučenjemitimskimradom.Uovomeseraduželiprikazatikakavutjecajdramskapedagogijaimaustvaranjudodanihdidaktičkihvrijednostinarazvojmotivacije,kreativnostiirazvojkritičkogamišljenjaučenikasudjelo-vanjemudramskimskupinamananjemačkomejeziku.DramskeskupinenanjemačkomejezikuimajumogućnostsudjelovanjanaDramskimigramananjemačkomjeziku-ʽTheater-spieleʼuOsnovnojškoliVidovectenaMeđunarodnomkazališnomfestivalunanjemačkomjezikuuOsijeku.Natemeljuskaleprocjena,čijimćesetvrdnjamapropitivatimotivacija,kreativnostisamostalnostučenika,učiteljiinastavnicinjemačkogajezika,kojivodedram-skeskupine,procijenitćeutječelisudjelovanjeučenikaudramskimskupinamananjema-čkomejezikunarazvojmotivacijezaučenjenjemačkogatenakreativnostnjihovaizraža-vanja,razvojkritičkogamišljenjastvaralačkimradomutimudramskeskupine,kaoiuredo-vitojnastavinjemačkogajezika.Ključneriječi:dramskapedagogija,dramskaskupina,učitelj,motivacijaikreativnost

UVOD

Uznastavupostojiinizodgojno-obrazovnihaktivnostikojesutakođerodgojno-obrazovniproces(BognariMatijević,2002)patakoiizbornaifakultativnanastava.Uizvannastavnimaktivnostimaučeniksamodlučujehoćeliutomnastavnomtipusu-djelovatiilinećejernemastupnjaobveznosti.Alikakoseističedajedramskiodgojvažanpokretačstvaralaštvakoddjece(Karppinen,2009)istotakovažnuulogudram-skepedagogijeuodgojno-obrazovnomsustavuodređujeučiteljilinastavnikkojiupo-trebljava dramskemetode u nastavi, a učitelji, koji su ujedno i voditelji dramskih

Izabela Potnar Mijić, Luja Zamečnik

476

skupinauokviruizvannastavnihaktivnosti,moguupotrebljavatidramskemetodeiuredovnojnastavi.Učiteljisuonikojipritomučenikaslušaju,motiviraju,potičuipruža-jupodršku.Također,važnojeosvijestitidasusviravnopravniijednakovažniidanijednasituacijabeznekogaodnjihnebibilajednaka,dajesvakipojedinacčininepo-novljivomijedinstvenom(Lugomer,2000,2001).Brojnasuistraživanjaodramskomodgojupokazalaporastsamopouzdanjaisocijalnihvještinakodučenika(Karppinen,2009),stogajevažnopružitipotporudramskomodgojukaooblikupoučavanjaistruč-njacima raznih profila, prvenstveno iz područja društveno-humanističkih znanosti(DragovićiBalić,2013).

Dramskostvaralaštvoudramskojskupinipotičeučenikanasamoizražavanjeiosobnirazvoj(Gruić,2002).Izuzetnojevažnoprepoznatiuloženitruduprocesradajerseučenikudajepotporaipoticajposvećenostiuprocesurada,aliizadaljnjestva-ralaštvoikreativnost.Dramskiodgojoblikjeučenjaipoučavanjakrozdramskoisku-stvo(Lugomer,2008)štojeuziskustvenoisuradničkoučenjeodlikasuvremenena-stave.Učenicijasnijeshvaćajupostupke,analizirajuponašanjeteizgrađujuioblikujuvlastitestavoveivrijednosti(Čubrilo,KrušićiRimacJurinović,2017).Dramskimedijutomprocesuradauzajedništvusučiteljemmožebitiod iznimnevažnosti.Stoga jeulogavoditeljavelikaiodgovorna(Škuflić-Horvat,2018).

Učenjejestranogajezikasloženprocesinanjeganedjelujesamojedančimbe-nik,negovišenjih,vanjskihiunutarnjih,pričemujeučiteljjedanodvanjskihčimbe-nika, koji djeluje interakcijski i može utjecati i na dinamiku motivacije. Mnoga suistraživanjamotivacijeuHrvatskoj(MihaljevićDjigunović,1993,1995,1998,2009a,2009b;MihaljevićDjigunovićiBagarić2007premaMedvedKrajnović,2010)pokazaladasenamotivacijutrebagledatikaonadinamičnuvarijablu,ovisnoosamomtijekuprocesaučenja.Razinasamemotivacijemijenjasetijekomprocesapamotivacijauče-nikaprijepočetkaučenja,zavrijemeučenjatenakonzavršetkaodređenogarazdobljaučenjajezikamožebitirazličita(MedvedKrajnović,2010).

Motivacijakaojedanodunutarnjihčimbenika,uzstavove,talent,inteligenciju,strategijeučenjaistrategijepoučavanja(MihaljevićDjigunović,2002)utječenaučenjestranoga jezika, a što u posljednjih desetak godina zastupaju imnogi drugi autori(Ushioda,1996;DörnyeiiOtto,1998;Dörnyei,2001a,2001b;CsizeriDörnyei,2005premaMedvedKrajnović,2010),alijeteškopouzdanoodreditipovezanoststrahaodjezikaiuspjehauučenjustranogajezika.

Prednostisuradautimuisposobnostkomunikacijeuskupinskomradudasviučenicimoguprofitiratiipostićivećudjelotvornost.Ostvarenjezajedničkogauspjehaimaiodgojnuvrijednostidobit,kakozaučenike,takoizaučitelje.Ciljjetakvogaradarazvijanjesposobnostiprosudbeisposobnostraspravljanja,razvijanjesocijalnesenzi-bilnostiikonstruktivnesuradnje,poticanjesamostalnostiisamosvijesti,kaoivlastiteinicijativeisvijestioodgovornosti(Klippert,2001).

Nekadasuseistraživačibaviliuglavnomtremomkojaseosjećaprijavnimna-stupima,aliseunovijevrijememijenjapristupispitivanjastrahaodkomunikacijenastranome jeziku teneki tom fenomenupristupaju kaoosobini ličnosti, adrugi kao


477

fenomenuvezanomuzvrstusituacijaukojimasepojavljuje (MihaljevićDjigunović,2002).Pozitivniaspektisudjelovanjauskupinskomradupružajuučenikumogućnostupravljanja svojimučenjem,potiču inicijativnost, kreativnost i fleksibilnost (Meyer,1989premaKlippert,2001).Dramskaigraoblikujepoticajnopedagoškookruženjeukojemuseprocesučenjaodvijakaostjecanjeiskustvairazumijevanjesebeisvijetasloženominterakcijom(Krušić,2014).Otvorenapitanjakojajepotrebnojošistražitiodnosese,primjerice,nastavoveimišljenjaozastupljenostidramskihtehnikaime-todateučiteljevemetodičkemaštovitostiuunaprjeđivanjunastavnogaprocesadram-sko-pedagoškimradom.

CILJ I PROBLEMI ISTRAŽIVANJA

Ciljjeovogaistraživanjaispitatiutječelisudjelovanjeučenikaudramskimsku-pinama,apogotovodramskimskupinamanastranomejeziku,nastrahodpogrešakaistrahodjavnoganastupateojačavalisocijalnekompetencijeučenikasuradničkimučenjemitimskimradom.

Natemeljuskaleprocjena,čijimćesetvrdnjamapropitivatimotivacija,kreativ-nostisamostalnostučenika,učiteljiinastavnicinjemačkogajezika,kojivodedramskeskupine,procijenitćeutječe li sudjelovanjeučenikaudramskimskupinamananje-mačkomejezikunarazvojmotivacijezaučenjenjemačkogajezikateutječelinakrea-tivnost njihova izražavanja, razvoj kritičkoga mišljenja stvaralačkim radom u timudramskeskupine,kaoiuredovitojnastavinjemačkogajezika.

SUDIONICIU istraživanju jesudjelovalo18učitelja/nastavnika,voditeljadramskihskupina i35učenika,odtoga24učenicei11učenikaizosnovnihškolaOsječko-baranjskeiVaraž-dinske županije. Stratificirani uzorak obuhvaća dramske skupine izvannastavnogaoblikaodgojno-obrazovnogaprocesa,akojesudjelujuinameđunarodnimdramskimfestivalimananjemačkomejezikuuOsijekuiVidovcu.

POSTUPAKVoditeljimadramskihskupinaelektroničkijeposlananketniupitniksazamolbomdaga popune i vrate ispitivaču. Da bi se osigurala anonimnost sudionika, na Gmailu(Googleovomservisuzaizmjenuelektroničkepošte)jeotvorenkorisničkiračunskoje-gasusudionicipopunjeneanketneupitnikeslali ispitivaču.Odukupno18voditeljapozivunasudjelovanjeuistraživanjuodazvalosesvih18.Zbognepotpuneučeničkeispunjenostipojedinihupitnikaustatističkuobraduuvrštenoihje35.


478

INSTRUMENTZa potrebe ovoga istraživanja izrađen je upitnik s 18 pitanja za voditelje dramskihskupinakojijepropitivaosociodemografskaobilježja:dob,spol,godineradnogastažateiskustvouvođenjudramskeskupine,kaoinačinbiranjatekstova,fleksibilnostigra-njauloge,mogućnostimprovizacije,motiviranostsudjelovanjaimotiviranostzauče-njenjemačkogajezika.Sudionicisuistraživanjana1.,2.i4.pitanjesamostalnounosiliodgovor,au3.pitanjuoznačilispol.Na5.,6.,7.i8.pitanjeodgovorilisusDAiliNE.NaLikertovojsuskaliodpetstupnjevauzsvakutvrdnjuoznačiliodgovarajućibroj:od1–nikadado5–uvijek,od9.do14.pitanjate1–upotpunostiseneslažem,5–upotpunostiseslažem,od15.do18.pitanja.Zaučenikejeizrađenupitniks13pitanja.Učenicisuna1.i2.pitanjeodgovorilibrojčanimunosom,u3.supitanjuoznačilispol,aod4.do6.pitanjaodgovaralisusDAiliNE.Od7.do12.pitanjaoznačilisuuzsvakutvrdnjuodgovarajućibroj:1–nikad,5–uvijeknaLikertovojskaliodpetstupnjeva.U13. supitanjuoznačiliodgovarajućibrojnaLikertovoj skali (1–upotpunosti seneslažem,5–upotpunostiseslažem).

Grafikon1.Godineradnogastažaučiteljaustruci.

Slika1.Godineradnogastažaučiteljaustruci.

Raspongodinastažaučiteljica/voditeljicadramskihskupinavrloješirokikrećeseod2do40godina.Brojgodinavođenjadramskeskupinenanjemačkomejezikukrećeseodjednedo16godina.Premaodgovorimakojesudalevoditeljiceskupinamožemozaključitidaučiteljicezapočinjusvođenjemdramskihskupinanakonštosteknuodre-đenoiskustvouodgojno-obrazovnomeradu.


479

Slika2.Brojčlanovaudramskimskupinamananjemačkomejeziku.

Brojučenikakojisudjelujuuradudramskihskupinananjemačkomejezikutakođerjevrloraznolikikrećeseod7do25podramskojskupini.Budućidabrojučenikakojisudjelujuuradudramskihskupinaovisionizučimbenika,ovimupitnikomnijeutvrđi-vanrazlogmanjegailivećegabrojasudionika.

Slika3.Samostalnoprijavljivanjeučenikaudramskuskupinunanjemačkomejeziku.Isamiučenicinavodesamostalnuprijavuzasudjelovanjeudramskimskupinamananjemačkomjezikuupostotkuod91,4%.Iakoseovimistraživanjemnijeispitivaonačinprijaveovisnoospolu,rezultatipokazujudasepodjednakosamostalnoprijavljuju idjevojčiceidječaci.


480

Slika4.Nastavnikodabireučenikezasudjelovanjeudramskojskupinina

njemačkomejeziku.

Natemeljuodgovoravoditeljicaskupinauočenojedaseučenicisamostalnoidobro-voljnoprijavljujuzasudjelovanjeudramskojskupininanjemačkomejeziku,au29%slučajevavoditeljiceodabiruučenikezasudjelovanjeuradudramskeskupine,štosepokazaloiuučeničkimrezultatima,31,4%odgovorilojedaihuključujuiučitelji.

Značajnuinformacijudajeodgovornapitanježeleliučenicinastavitisudjelovatiudramskojskupininanjemačkomejeziku,naštojepozitivnoodgovorilo100%uči-teljicai94,2%učenika.Uprilogtomuiduirezultatiupitnikakojiseodnosenaduljinusudjelovanjauradudramskeskupine.Učeniciunajvećembrojusudjelujuuradusku-pinedo krajaosnovnoškolskoga ili srednjoškolskogaobrazovanja, ovisnoo tomuukojojsuseraziniobrazovanjauključiliuradskupine.Budućidasuterazineobrazo-vanjameđusobnoodvojene,nemožemoutvrditidaučenicinastavljajusudjelovatiuradudramskeskupinenanjemačkomejezikunakonštozavršeosnovnuškolu,jerto,izmeđuostaloga,ovisi iomogućnostimakojenudiodabranasrednjaškola.Ovakavdobivenirezultatznakovitjezanačinvođenjadramskeskupineizajedništvakojeseutomodgojno-obrazovnomprocesuostvaruje.

Skupinaod9.do14.pitanjaodnosisenarazvijanjegeneričkihkompetencija,naročitonarazvijanjesposobnostikritikeisamokritike,sposobnostiprilagodbenovimsituacijama,sposobnostistvaranjanovihideja,sposobnostirješavanjaproblema,do-nošenjaodluka,kaoirazvijanjesposobnostiradautimu.Dramskesuskupine,ameđunjimaidramskeskupinenanjemačkomejeziku,izvannastavneaktivnosti.Pretpostav-kajesudjelovanjauizvannastavnimaktivnostimasamostalanizborkojiuključujeje-dinstvenesklonostiučenika.

Premamišljenjuučiteljica/voditeljicau23,5%slučajevaučeniciuvijeksamostal-noodabirutekstovezapredstavekojepripremajuudramskojskupini.Uostalih76,5%slučajevaučenicitočinečestoiliponekad.Odgovorinaovopitanjeukazujunavažnostulogevoditeljicaskupinauprocesuodabiratekstovajerseučenicioslanjajunanjihovupodršku,usmjeravanjeipomoćpriodabirutekstova.Dobivenirezultatda74,2%uče-nikačesto iuvijek samostalnobirajutekstovepokazatelj jeda iznjihovepercepcijeimajudovoljnoslobodezatumogućnostiimajupotrebuzapotporom.Istraživanjem


481

nijeobuhvaćenutjecajgodinaprovedenihudramskojskupininasamostalniodabirtekstova.

Onoštojevažnoupodručjudramskogastvaralaštvarezultatjeanalizeodgovo-rana10.pitanjekojepokazujedapremamišljenjuučiteljica/voditeljicauvišeod80%situacijaučeniciponekad,često iliuvijeksamostalnokreirajutekstovezapredstavekojepripremajunanjemačkomejeziku,aistosmatrai74,2%učenika.Samojejednavoditeljicaodgovoriladaučenicitočinerijetkoinikad,kaoi20%učenika.Samostalnokreiranje tekstova za predstave pretpostavlja razvijanje kreativnosti i kritičkogamišljenjauvećojmjerinegoštojetouvježbavanjeponuđenihgotovihtekstova.

Analizaodgovorana11.pitanjepokazujepozitivnodjelovanjeradaudramskimskupinamananjemačkomjezikunarazvijanjesposobnostiradautimu,jerjeiznjihvidljivodasuučenicičestoiliuvijekspremninakompromisepriodabiruilikreiranjutekstovakojeuvježbavaju.Budućidasuvoditeljiceuočiledasuučenicičesto(41,2%)iuvijek(58,8%)spremninakompromisepriodabiruilikreiranjutekstovakojeuvjež-bavaju,možemozaključitidajekonačnaodlukaishodiznošenjavlastitihmišljenja,aliiprihvaćanjamišljenjadrugihčlanovaakotodoprinosiboljemiuspješnijemkonač-nomishodu.

Prematvrdnjamaučiteljica/voditeljica,uvažavajućipotrebeskupinedaseuče-nicičesto (41,2%)iliuvijek (58,8%)odgovornoodnosepremadodijeljenimulogamaukazuje na visoku razinu odgovornosti koju učenici pokazuju te da odgovorno ilineodgovornoponašanjeimaizravanpozitivanilinegativanutjecajnacijeluskupinu.Uizuzetnovisokompostotku,od91,2%,učenicipokazujupoštivanjedrugihuskupiniitruddabinavrijemenaučilitekst.Članovisuskupinesvjesnidakonačanishodovisiosvakomčlanuidasvatkomoraizvršitidodijeljenizadatak.Uspjehilineuspjehishodjesvakogapojedinogasudionika,aliseonodražavanaskupinuucjelini.

Nastavnonaovajrezultatistraživanjaivrlojevisokarazinamotivacijezakaza-lišnijavninastup.Premapokazateljuod68,5%zadjevojčicei28,5%zadječake(ukup-no97%)učenicisučesto iuvijekmotiviranizakazališni javninastupnanjemačkomjeziku.Učiteljice/voditeljicesuodgovoriledajeuvijekmotiviranonjih82,4%,ačesto17,6%.Izovihseodgovoranemožerazlučitiokojojsevrstimotivacijeradi:intrinzič-noj,ekstrinzičnojilikombinacijiobiju,aliseizpostojanjamotivacijemožezaključitidaučeniciradosudjelujuupredstavamaijavnonastupaju.Pretpostavljasedaučenicimajavninastuppričinjavazadovoljstvoipridonosiosjećajuuspješnosti.

Sudjelovanjeuradukazališneskupinepozitivnoutječenasamostalnostisigur-nostučenikaukorištenjunjemačkogajezika.Voditeljiceskupinauočilesudaje76%učenika spremno uvijek ili često improvizirati na kazališnome nastupu (uvijek njih29,4%,često47,1%učenikaiponekadnjih23,5%).Visokarazinaspremnostinaimpro-vizacijunanjemačkomejezikuukazujedasuučeniciuvelikombrojuslučajevasigurniusvojusposobnostimprovizacijenanjemačkomejezikuštoznačidanepokazujustrahod pogrešaka. To pokazuju i rezultati dobiveni od učenika 97,1% (od togponekad22,8%učenika,čestonjih20%iuvijek54,2%učenika).


482

Voditeljicese41,2%slažuili52,9%upotpunostislažu(upotpunostiseneslaže5,9%)dasuzbogsudjelovanjaudramskojskupiniijavnihnastupaučenicimotiviranijizaučenjenjemačkogajezikauredovnojiliizbornojnastavi.Uspjehizadovoljstvokojeučeniciosjećajuvjerojatnoimajupozitivanutjecajnamotivacijuzaučenjejezikaiiz-vandramskeskupine.Sličanrezultatpolučilisuiodgovoriučenika:nitiseslažem,nitise ne slažem, njih 20%, slažem se 34,2%učenika teupotpunosti se slažem 31,4%učenika.

Svesuvoditeljicesuglasnedasudjelovanjeuradudramskeskupinenanjema-čkomejezikuimaizravanpozitivanutjecajnasmanjenjestrahaodpogrešakananasta-vinjemačkogajezikauredovnojiliizbornojnastavi,pričemusenjih58,8%slaže,od-nosno41,2%upotpunostislažesnavedenomtvrdnjom.Strahodpogrešakavažanječimbenikkojiizravnopozitivnoilinegativnoutječenaučenjestranogajezika.Premamišljenjuučenikamanjejestrahaodpogrešakananastavinjemačkogajezikauredov-nojiliizbornojnastavi,astimseslaže42,8%učenika,aupotpunostiseslaženjih20%.

Premaprocjenivišeod70%voditeljica(upotpunostiseslažemnjih29,4%,sla-žemse47,1%voditeljicatenitiseslažem,nitiseneslažemnjih23,5%)dramskihsku-pinananjemačkomejeziku,učenicikojisudjelujuuradudramskihskupinananjema-čkomejezikupostižuboljerezultatenanastavinjemačkogajezikauredovnojiliizbor-nojnastavi,dok30%njihsmatradanjihovosudjelovanjeneutječenapostizanjeboljihrezultata,negosuboljiililošijirezultatirezultatnekihdrugihčimbenika.Izodgovoraseipakmožedonijetizaključakdasudjelovanjeuradudramskihskupinananjemačko-mejezikuimavišepozitivannegonegativanučinak.Premamišljenjuučenikaupotpu-nostiseneslaže22,8%,neslažesenjih17,1%,nitiseslaže,nitiseneslaže20%uče-nika, slaže se njih 22,8% teupotpunosti se slaže 14.2%učenika. Radi konkretnijihodgovoraijasnijegauvidatrebalobiistražitičimbenikeutjecaja.

RezultatodgovoranatvrdnjuSudjelovanjeučenikaudramskojskupinineutječena uspjeh u učenju njemačkoga jezika u redovnoj ili izbornoj nastavi je raspršen.Tvrdnjuupotpunostiseneslažemodabraloje17,6%sudionika,tvrdnjuneslažemse35,3%,sudionika,tvrdnjunitiseslažem,nitiseneslažem23,5%sudionika,atvrdnjuslažemse23,5%sudionika.Možesezaključitidaokopolovicavoditeljicauočavaučin-keradaučenikaudramskojskupininanjemačkomejezikunauspjehuučenjunjema-čkogajezikauredovnojiliizbornojnastavi.Drugapolovicasudionicasmatradasudje-lovanjeučenikaneutječenauspjehuučenjuilineuočavarazlikeuuspjehukoduče-nikakojisudjelujuuradudramskeskupineodonihkojiuradunesudjeluju.Odgovorinaovopitanjenedonosenedvojbenizaključakdasudjelovanjeuradudramskihsku-pina na njemačkome jeziku ima utjecaj na bolji uspjeh učenika na samoj nastavinjemačkogajezika.Učenici imajuosjećajdapostižuboljiuspjeh iboljerezultatenaredovnoj ili izbornojnastavinjemačkoga jezika čemuupriloggovorinjihova želja iustrajnostusudjelovanjuuradudramskihskupinakojetrajeidošestgodinauosnov-nojškoli.Premarezultatimaispitivanjaupotpunostiseslaže45,7%učenikasudionika,slažesenjih28,5%,nitiseslaže,nitiseneslaženjih11,4%,aukupnojeistipostotakonihkojiseneslažuiliseupotpunostineslažu(11,4%).


483

ZAKLJUČAK

Ovimjeistraživanjemobuhvaćenajedinstvenaskupinaučenikakojisuuključeniu izvannastavnuaktivnost dramskih skupinananjemačkome jeziku i voditeljica tihskupinakojesuučiteljiceilinastavnicenjemačkogauosnovnojilisrednjojškoli.

Dramski odgoj, kako navodi Lugomer (2000, 2001), ne služi samo razvijanjudramskedarovitostiiupoznavanjusdramsko-scenskimizrazom,većpomažedjetetuurazvijanjuosjećajnostiiosjetilnosti,govornihidrugihizražajnihsposobnostiikomu-nikacijskihvještina,mašte,kreativnosti,sposobnosti,oblikovanjustavova,stjecanjuirazvijanjudruštvenesvijestiinjezinihsastavnica:(samo)kritičnosti,odgovornosti,sno-šljivosti,razvijanjuhumanihmoralnihuvjerenjairazumijevanjumeđuljudskihodnosatestjecanjusigurnostiisamopouzdanja.Pojamdramskepedagogijeuovomseraduodnosinaoblikradasdjecomukojemusedramskimedijodnosinamedijzakreativnoizražavanjesudionika.Istraživanja(Kragulj,2011;BognariDubovicki,2012premaDu-bovicki,SvalinaiProleta,2014)pokazujudasekodprisutnostiirazvoja,kaoipoticanjakreativnosti,javljajuugodneemocije,nestajestrah,arazvijaseslobodakojaomogu-ćujeučenicimastvaranjenovihideja.Rezultatiistraživanjaupućujunatoidaučenicisudjelovanjemuradudramskihskupinananjemačkomejezikurazvijajukreativnost,jer u velikom broju slučajeva sami kreiraju tekstove za predstave na njemačkomejeziku.Upravorazvijenaspoznajapedagogaoznačenjukreativnogaradasdjecom,onesputavanju,oomogućavanjustvaralačkeangažiranostidjece,temeljiseinavlasti-timiskustvimajersetakavpedagogusvomeradunaodgajanjuiobrazovanjuneza-dovoljavauvijekistim,poznatimiutvrđenimoblicimaimetodamarada(Nola,1987).

Izrezultatajevidljivoidaučenicirazvijajukritičkomišljenjeitimskiradjersutekstovikojekreirajuiliodabiruishodkompromisa.Sudjelovanjeudramskimskupi-namananjemačkomejezikupridonosirazvijanjusamostalnostiiodgovornostijersupojedinciodgovornizazajedničkiishod.Motivacijazajavnenastupeutječenasma-njivanjestrahaodjavnoganastupa,aspremnostnaimprovizacijunajavnomenastupuukazujeinasmanjivanjestrahaodpogrešaka.Jačanjeintrinzičnemotivacijepotica-njemradoznalosti,željomzasaznavanjemiželjomzaigromiistraživanjem,ostvarujeseuspjehomujezičnimaktivnostimaizadovoljstvomzboguspjeha.Timeučenikraz-vijazanimanjezajezikzbogsamogajezika(Ćoso,2016).

Voditeljiceskupinauočilesupovećanjemotivaciječlanovadramskihskupinazaučenjenjemačkogajezikauredovnojili izbornojnastaviidjelomičniutjecajnaboljiuspjehuučenjunjemačkogajezikauredovnojiliizbornojnastavi.Budućidaseradiojedinstvenojskupiniipriličnomalombrojusudionika,ovoistraživanjenedonosiopće-niterezultatekojiseodnosenacijelupopulacijuučenikakojiučenjemačkijezikkaostranijezik,alimožeukazatinaprednostiinedostatkeovakvevrsteaktivnostiuučenjustranogajezika.

Budućaistraživanjatrebalabidaljepropitivatiutjecajdramskogamedijanauče-njestranogajezikanaproširenomuzorkuvoditeljaiučenikakaoiudrugimstranimjezicima,aštobidovelododubljegarazumijevanjanavedeneproblematiketeprido-nijeloboljojovladanostistranimjezikomhrvatskihučenika.


484

LITERATURA

Bognar,L.iMatijević,M.(2002).Didaktika.Zagreb:ŠkolskaknjigaČubrilo,S.,Krušić,V.iRimacJurinović,M.(2017).Odgojzagrađanstvo,odgojzaživot.Priručnik

aktivnih metoda za građanski odgoj i obrazovanje s primjerima dobre prakse. Zagreb:HCDOiŠkolskaknjiga.

Ćoso, Z. (2016). Problematika ovladavanja jezikom. Croatica et Slavica Iadertina, 12(2),493-512.

Dragović,S.iBalić,D.(2013).Dramskiodgoj–načiniskustvenog,djelatnogučenja.CroatianJournalofEducation,15,191-209.

Dubovicki, S., Svalina, V. i Proleta, J. (2014). Izvannastavne glazbene aktivnosti u školskimkurikulima.Školskivjesnik,63(4),553-578.

Gruić,I.(2002).Prolazuzamišljenisvijet.Zagreb:Goldenmarketing.Karppinen,T.(2009).Mjerailiužitak.Dramskiodgoj,16,13-15.Klippert,H.(2001).Kakouspješnoučitiutimu.Zagreb:Educa.Krušić,V.(2014).Općeparadigmemodernedramskepedagogije,Dramskiodgoj,18,16-25.Lugomer,V.(2000/2001).Dramskiodgojunastavi.Hrvatskicentarzadramskiodgoj.Školske

novine16.Preuzeto1.svibnja2019.shttp://www.hcdo.hr/?page_id=180.Lugomer, V. (2008). Zamisli, doživi, izrazi – Dramske metode u nastavi hrvatskoga jezika.

Zagreb:Hrvatskicentarzadramskiodgoj.Pili-poslovid.o.o.MihaljevićDjigunović,J.(2002).Strahodstranogjezika.Zagreb:NakladaLjevak.Medved Krajnović,M. (2010).Od jezičnosti do višejezičnosti. Zagreb: Leykam international

d.o.o.Nola, D. (1987). Kreativni odgoj. U L. Kroflin, D.Nola, A. Posilović i R. Supek (Ur.),Dijete i

kreativnost.Posebnoizdanje(str.9-14).Zagreb:Globus.Škuflić-Horvat,I.(2018).Igromdoizvedbe,akakodoprosudbe.UI.Gruić,M.RimacJurinović

iZ.Vukojević(Ur.),Poticanjekvaliteteudramskomestvaralaštvu.Zbornikradova:bilješkesasimpozija(str.15-32).Zagreb:Učiteljskifakultet,SveučilišteuZagrebu.

Drama Pedagogy Used for Increasing Motivation and Creativity When Learning German as a Foreign Language

Abstract:Theroleofdramapedagogyineducationisdeterminedbytheteacherswhousedramapedagogyteachingmethods.Theteacherswholeaddramagroupsasanextra-curricularactivitycanalsousedramamethodsinregularclasses.Participationofstudentsindramagroups, especially drama groups in a foreign language, canpositively affect the fear ofmistakes, the fear of public performance and strengthen students’ social competencesthroughcollaborativelearningandteamwork.Thepurposeofthispaperistodemonstratethe impact of drama pedagogy in the development of motivation, creativity and thedevelopmentofcriticalthinkinginstudentswhoparticipateindramagroupsinGermanlanguagebycreatingaddeddidacticvalues.DramagroupsinGermanlanguagehavetheopportunity toparticipate in theDramaGames inGermanLanguage–TheaterspieleatVidovecElementarySchoolandattheInternationalTheatreFestivalinGermanLanguageinOsijek.Basedontheassessmentscale,whichwillbeusedtoevaluatethestatements


485

aboutmotivation, creativity and autonomyof students, theGerman language teacherswho leaddramagroupswillalsoassesshowtheparticipationof students in thedramagroupsinGermanlanguageinfluencesthedevelopmentofmotivationforGermanlangua-gelearningatthebeginning,duringandattheendoftheirparticipationinthedramagroupandtheirperformancesatthetheatricalfestivals,aswellashowitinfluencesthecreativityof their expression, the development of critical thinking through creative work in thedramagroupandintheirregularGermanlanguageclasses.Keywords:dramapedagogy,dramagroup,teacher,motivationandcreativity

486

USING AAC TO DEVELOP LITERACY IN CHILDREN WITH DEVELOPMENTAL DIFFICULTIES:

THE ABC MAESTRO PROGRAMME

Stručnirad UDK:376-053.5:372.41/46

KatarinaMatijevićUniversityofZagreb


Abstract:Thedevelopmentof literacy isaprocessthat isgraduallytakingplacefrombirthtotheschoolage,butalsothroughentirelife.Literacyskillsareneededfromtheearliestschoolexperiencesuptothegrownupagetoincreaseparticipationandinfluenceoftheindividualinsociety.AugmentativeandAlternativeCommunicationSystems(AAC)enablechildrenwithdevelopmentaldifficultiesandcomplexcommunicationneeds(CCN)todeveloplite-racy. Individual approach and selection of appropriate AAC interventions help tomeet(pre)conditionsfordevelopingliteracyinchildrenwithdevelopingdisabilitiesandcomplexcommunicationneeds.ABCMaestroisapedagogic-rehabilitationprogramforlearningofreading,writingandtheuseofkeyboardinchildrenwhoareunabletoacquirepenandpaperliteracy.Theprogramusestraditionalliteracylearningmethodsbutoffersamoreinnovativeapproachtolearningthroughtheuseofkeyboard,forthosechildrenwhoneedan alternative approach to literacy learning.ABCMaestro is designed for childrenwithdevelopmentaldisabilitieswholearntoread,writeandarelearningtousethekeyboard.Itcanalsobeusedbyallchildrenwhoarelearningthebasicliteracyskills.Literacylearningofchildrenwithdevelopingdisabilitiescanbeverydemandingtaskandit isoftenslow.ABCMaestrocanservetherapists,teachersandparentsasafaster,alternativeapproachtowritingandreadinginstructions.Theprogramalsofeaturesaprogresstrackingsystemandrewardsforeachchild'sattemptandsuccess.Keywords:ABCMaestro,augmentativeandalternativecommunication,complexcommu-nicationneeds,literacydevelopment,literacyinchildrenwithdevelopingdisabilities

INTRODUCTION

Mostchildrenspontaneouslyacquirespeechand languageskillswhichallowthemtoexpresstheirneedsandwants,interactsociallywithadultsandpeers,expandtheirconceptualdevelopment,anddevelopthefoundationsformoreadvancedlan-guageandliteracyskills(Light,1997).

Somechildren,ontheotherhand,donotdevelopspeechandlanguageskillsasexpected,duetosomedifficultiesintheirmotor,language,cognitive,and/orsen-soryperceptual systems.These impairmentsmaybe the resultofautism, cerebralpalsy,ADHD,Downsyndrome,orotherdevelopmentaldisabilities.Thisgroupofchild-

USING AAC TO DEVELOP LITERACY IN CHILDREN WITH DEVELOPMENTAL DIFFICULTIES: THE ABC MAESTRO...

487

rendifferbetweenthemselves,buttheyhavecomplexcommunicationneeds(CCN)incommon.Thosespecialneedsrestricttheiraccesstotheenvironment,theylimittheirinteractionswiththeircommunicationpartners,andreducetheiropportunitiesforcommunication(Light,1997).Expertswhoareinvolvedintheireverydaylifefacemanychallenges.Oneofthemainchallengesistoprovidechildrenwhohavecomplexcommunicationneedstheaccesstothemagicalandpowerfulworldofcommunica-tionattheearliestagepossible(Light&Drager,2003).

Augmentative and alternative communication (AAC) systems offer potentialtools tomeet thischallenge,both to theexpertsand their families. Inorder tobeoptimallyeffective,AACsystemsmustbedesignedtomeettheneedsandaccommo-datetheskillsofyoungchildren(Blackstoneetal.,2007).IfweexpectAACinterven-tionstobefullyeffective,theyshouldprovideaccesstoappropriateAACsystemsasmeanstocommunicate,butalsoasthemeanstoreceiveappropriate instructions.Those instructionsshouldbeperformed inorder to learn theirusers the linguistic,operational,social,andotherskillsrequiredtocommunicateeffectivelyandensurethatchildrenhaveappropriateopportunities,butalsosupportfromtheirpartners,tocommunicate (Light, 2003). Except for communication development, AAC systemscanbe,andareusedinemergingliteracyskillsforchildrenwithdevelopmentaldiffi-culties. The ability and skills associated with the development of early literacy inpreschoolageareanimportantpartoflaterliteracy(McDonaldConnoretal.,2006;Loniganetal.,2000;WhitehurstandLonigan,1998,2002).Thisfactpointstotheim-portance of early AAC usewith childrenwho have developmental disabilities andcomplexcommunicationneeds(CCN) inordertopreparethemfortheeducationalsystem,inwhichtheybelongtoday,withtendencytobeequalltotheirpeerswithoutanydisabilities.

AAC AND THE DEVELOPMENT OF LITERACY

AugmentativeandAlternativeCommunication(AAC) ispotentiallyexpandingunderstandingandexpressionforallpeoplewithdevelopmentaldisabilities.Accord-ingtothedefinitionoftheAmericanAssociationforSpeech,LanguageandHearing(ASHA),AugmentativeandAlternativeCommunicationis“...afieldofclinicalpracticeaimedatcompensating(whetherpermanentortemporary)thedamageanddifficul-tiescausedbyheavycommunicationdisordersˮ(Dimarcoetal.1998:154).AACinclu-desprogramsthatdonotrequireexternalaids,suchasgesturesorcharacters.Italsoincludesusingspecificaids(forexample,computertechnologywithvoiceorwrittenoutput). AlthoughAAC interventions are generally applied to promote expression,meaningexpressivecommunication,theyarealsousedfor improvementofunder-standing.

Augmentative and alternative communication (AAC) provides the means toenhancecommunication,language,andliteracyoutcomesofchildrenwithCCN.Nu-

Katarina Matijević

488

merousstudiesdemonstratethatchildrenwithCCNderivesubstantialbenefitsfromAAC(Branson&Demchak,2009;Ganzetal.,2011;Machaliceketal.,2010;Schlosser,etal.,2009;Wendt,2009).ItisimportanttodecideontheappropriateAACapproachforeachchildindividually.OnlytheappropriateandspecificAACinterventioncanleadtopositivegains,suchasturn–takingskill,requesting,commenting,receptiveandexpressivevocabulary,morphology,phonologicalawareness,andreadingandwritingskills.ThereisalsostrongevidencethatAACinterventionsresultinsignificantdecrea-sesinchallengingbehaviors.PositiveeffectsofAACinterventioncanbeseenincom-munication,language,andliteracyskills(Millaretal.,2006;Schlosser&Wendt,2008).ThepositivebenefitsofAACinterventionextendtochildrenwhodifferinageandthetype of developmental disabilities, includingDown syndrome, ASD, cerebral palsy,multipledisabilities,andsoforth.

Oneofthemostcommon,butalsobasicproblemsindesigningAACtechnolo-gies/appsforchildrenwithCCNisdetermininghowtorepresentvocabulary,i.e.howtorepresentlanguageconcepts.ThemaingoalofAACregardingliteracyistodevelopfullliteracy.Oncechildrendevelopliteracyskills,theyareabletorelyontraditionalorthographytoexpressanyideaorconcept(Light&McNaughton,2009).But,tocometodevelopedliteracy,wemustfirstdeveloppreliteracyskills,aswedowithchildrenwith no disabilities. When children are preliterate, we must determine the rightalternativerepresentationsoflanguageconcepts.Itispossiblethatthisisgoingtobethemain future researcharea.Future research is required to investigate themostappropriaterepresentationsforyoungchildren. It isof importanceandnotonlytodeterminewhetherchildrencan learnAACsymbols,but rather todeterminewhattypesofsymbolsaremostreadilyandmosteasilyacquiredtoemergelexicaldeve-lopmentandfostermeaningfulinteractionsusingAAC.

Table1. TheschemeforchoosingtherightapproachtoteachingliteracyinAACuser

(Erickson&Koppenhaver,2007).


489

WHAT IS ABC MAESTRO?

ABCMaestrohasbeendesignedtoofferfasterlearningthroughplayandinclu-des a variety of letter, word, spelling and number learning games that perfectlyaccompanies the Clevy 2 keyboard (retrieved from https://www.eglas.hr/abc-maestro/).

Gamesincludeclear,visuallyadaptedpicturesandspeechandaconstructivefeedbackfeature,providinganessentialpartofthelearningprocess.Itisspecificallydesignedforuserswithspecialeducationalneedswhoarelearningtowrite,type,andreadandisanexcellentsolutionforthosewithattentionandconcentrationproblems,finemotorskills,ocularcoordinationandvisualperceptionproblems.The includedcontentisalsobeneficialforuserswithreducedcognitiveabilities,dyslexia,dysgra-phia,andoftenwithacombinationofanumberofthesedifficulties.

ABCMaestrosoftwarefeaturesabroadrangeofindividualisedsettingsthatcanbefullycustomizedforeachuserdependingontheirneeds(retrievedfromhttps://www.eglas.hr/abc-maestro/).Beginningwitheasieractivities,theexercisesarestruc-turedtoleadupgraduallytomorechallengingcontent,providingalearningresourcethatwillenableuserstopracticeanddeveloptheirskillsovertime.

FOR WHOM IS ABC MAESTRO INTENDED?

ABCMaestroisprimarilyintendedforchildrenwithdisabilitieswhoarelearningtoread,writeandusethekeyboard,butcanbeusedbyallchildrenwhoarefamiliarwithlettersandnumbers.Fromtheclearvisualappearanceoftheprogramandtheabilitytoconnectaspokenvoicewithaletteroraword,userswithvisualimpairmentanduserswithspecificlearningdisabilitieslikedyslexiawillbenefitthemost(retrie-ved fromhttps://www.eglas.hr/abc-maestro/).Better readingof the letterson thekeyboardand theabilty toparticipate in theprocesshelpuserswithdifficulties inpsychomotordevelopmentbecauseitdoesnotrequiretheadoptionofcertaingra-phomotorskills.Additionalpositivesideisthegreatermotivationandattentionoftheusers.

HOW DOES ABC MAESTRO WORK?

Duringtheinitialstages,usersofallgameshavelearningsupportintheformofatagonavirtualkeyboardorexactdirectionsonwhereisthekeywhichneedstobepressed. TheABCMaestro programoffers individualized settings that can be fullycustomized foreachuser,dependingon theirneeds (retrieved fromhttps://www.eglas.hr/abc-maestro/). Tasks build from lighter to more difficult, and after eachanswer,adequatefeedbackisprovided.

Katarina Matijević

490

WHY DO BOTH KIDS AND TEACHERS LOVE ABC MAESTRO?

Thedevelopmentof thewriting skill in childrenwithdisabilities canbeverydemandingandsometimesslow,soABCMaestrocanservetherapists,teachersandparentsasafaster,alternativeapproachtowritingandreadinginstruction.WiththeClevykeyboardandcomputerwork,theABCMaestroprogramfitsinthestep-by-steplearningwithaspeciallydesignedworldfullofentertainingtasksandcheerfulcolorsthatgreatlyaffectthemotivationandinterestofchildren.Someofthekeyrehabilita-tion features ofABCMaestro in the educationof childrenwithdisabilities includereducingthelearningtimeofkeyboardlettersandeasierunderstandingofdifferen-cesbetweenvoicesandsymbols,andacceleratingthecreationofprerequisitesforthedevelopmentofreadingandwritingskills.ABCMaestrocomespackedwithanappropriatetrackingandrewardsystemforeachchild'sattemptandsuccesssothatthetherapist, teacher,orparentcanusetheappropriate labelstotrackthechild'sprogressanddeveloptheskillsofreadingandwriting(retrievedfromhttps://www.eglas.hr/abc-maestro/).

DISCUSSION

StudentswithsignificantphysicalanddevelopmentaldisabilitieswhouseaidedAACdevicesseemtobenefitfromreceivingevidence-basedliteracyinstructionintypi-calcontexts(e.g.,directinstruction,scaffolding).Manyinterventionsmustbesituatedwithinthecontextofparent–childsharedbookreading,astrategywhichislinkedtolanguagegrowth,emergentliteracyskills,andreadingachievementforpre-schoolerswhoarenotyetindependentreaders(Busetal.1995).Pastresearchhasalsoshownthatsharedbookreadingisanessentialinstructionalstrategyusedinelementaryclas-srooms(Sturmetal.2006).Specifically,sharedbookreadingmayprovidefamiliarandpredictableroutinesforstudentswithphysicalanddevelopmentaldisabilitiestocom-municatewithconversationalpartnersusingaidedAAC.Withtextadaptations(e.g.,attachedpicturesymbols)andactivitymodifications(e.g.,theuseofconcreteobjectsrelatedtothestory),likethosewefindinABCMaestrosoftware,childrenwithsigni-ficantandmultipledisabilitiesmayderivegreaterbenefitfromsharedbookreading(Browderetal.2008).

Effective instructionmay improve student performance in skills that can beespeciallychallengingfornonverbalchildren:letter-soundcorrespondence,tasksthatrequirephonemicawarenesssuchaswordsegmentationforspelling,andwordrea-ding tasks. Exactly those instructionsmaybe found inABCMaestro software. Thechallengeofprovidinginstructionmayexistinpartbecause,intraditionalliteracyin-struction,studentsfrequentlydemonstratetheirunderstandingofphonemicaware-nessthrougharticulatingtheindividualsoundsinwords,orthroughlisteningtothesounds,thenorallyproducingaword(EuniceKennedyShriver,NICHD2001).StudentswhouseAACrequireothermeansofpracticingandcommunicatingtheseconcepts.


491

Thereiscertainneedformoreresearchutilizingrigorousexperimentaldesigns.Researchersandcliniciansmaychooseanon-experimentalresearchdesigninpartduetotheirflexibilityandusabilityinclinicalsettings.Sincethereisthelackofexperi-mentalresearchevaluatingliteracyinstructionforstudentswithphysicalanddeve-lopmentaldisabilitieswhouseaidedAAC,futureresearchshouldfocusonusingsuchdesignstoevaluateexisting,evidence-basedliteracyinterventionswiththispopula-tion.

Readingpreviousstudiespointedouttoparentsorresearcherstodeliverlite-racyinstruction.WithABCMaestroitispossibleexactlyforthosegroupstodelivertheneededinstructions.Parentsareobviouscandidatesforprovidingliteracyinstruc-tionduringnaturallyoccurringhome(e.g.,readingthedailynewspaperonline,rea-dingaboutthingstheywanttoknowmoreabout,readingrecipesduringmealprepa-ration,bedtimestories).However,itwouldseemimportanttoevaluategeneraledu-cationteachers’deliveryofliteracyinstructiontostudentswhouseaidedAACusers,becauseanincreasingnumberofstudentswithsignificantdisabilitiesarefullyinclu-dedingeneraleducationclassrooms.ABCMaestroiseasytouseinclassroomsetting,aswellasinhome.Futureresearchshouldevaluatetheimplementationofliteracyinterventioningeneraleducationclassroomsbygeneraleducationteachers.Futureresearchshouldevaluatetheeffectsofevidence-based,systematicliteracyinstruc-tiononavarietyoftargetedskillsusingrigorousexperimentaldesigns.Additionally,experimentalanalysisoftheinfluenceofspecific intervention strategieson literacyskillsmayshedsomelightonthemostefficaciousliteracyinterventionsforstudentswithphysicalanddevelopmentaldisabilitieswhouseaidedAAC.ABCMaestroispro-ventobeefficientfor literacydevelopment,and isacceptedbyboth,thestudentsandliteracyinstructors,asfunandeducationalsoftware.

CONCLUSION

Literacydevelopment isaverycomplexanddemandingtask.Somechildren,unfortunatley,haveverylimitedopportunitiesforincidentallearningformearlyageduetotheirdifficultiesandCCN.Oneofthebiggestobstaclesfordevelopingliteracyforchildrenwithdisabilitiesisthelackofearlyliteracyexperiences,whicharenowpossibleviaAAC,withsoftwareslikeABCMaestro.ThefutureresearcheswillleadtomoreeffectiveAACsystemsandinterventionsforyoungchildrenwithcomplexcom-municationneeds.WithaccesstoappropriateandadequateAACsystemsandearlyevidence-based AAC interventions, young children with complex communicationneedswillhavetheopportunitytodevelopliteracy.ABCMaestroallowsthechildtolearn“Step-by-Stepˮinaspeciallydesignedworldfullofentertainingtasksandche-erfulcolors–whichgreatlyinfluencestheirmotivation.Thissoftwareisproventobeeffectiveandhelpfulinpractice.

Katarina Matijević

492

REFERENCES

ABCMaestro.Čitanjeipisanjenazabavannačin.Retrievedfromhttps://www.eglas.hr/abc-maestro

Blackstone, S., Williams, M. & Wilkins, D. (2007). Key principles underlying research andpracticeinAAC.AugmentativeandAlternativeCommunication,23(3),191-203.

Branson,D.&Demchak,M.(2009).Theuseofaugmentativeandalternativecommunicationmethodswithinfantsandtoddlerswithdisabilities:Aresearchreview.AugmentativeandAlternativeCommunication,2,274-286.

Browder,D.,Mims,P.,Spooner,F.,Ahlgrim-Delzell,L.&Lee,A.(2008).Teachingelementarystudentswithmultipledisabilitiestoparticipateinsharedstories.ResearchandPracticeforPersonswithwithSevereDisabilities,33,3-12.

Bus,A.,vanIJzendoorn,M.&Pellegrini,A.(1995).Jointbookreadingmakesforsuccessinlearningtoread:ameta-analysisonintergenerationaltransmissionofliteracy.ReviewofEducationalResearch,65,1-21.

Dimarco, R., Greiner, N., Light, J. C. & Roberts, B. (1998). Augmentative and alternativecommunication to support receptive and expressive communication for people withautism.Journalofcommunicationdisorders,31,153-180.

Erickson,K.&Koppenhaver,D.(2007).ChildrenwithDisabilities:ReadingandWritingtheFour-BlocksWay.Carson-DellosaPub.Co.,Inc.

Ganz,J.B.,Earles-Vollrath,T.L.,Heath,A.K.,Parker,R.I.,Rispoli,M.J.&Duran,J.B.(2011).Ameta-analysis of single case research studies on aided augmentative and alternativecommunication systems with individuals with autism spectrum disorders. Journal ofAutismandDevelopmentalDisorders,4,60-74.

Light J. (1997). Let's go star fishing: Reflections on the contexts of language learning forchildrenwhouseaidedAAC.AugmentativeandAlternativeCommunication,13,158-171.

Light, J. (2003).Shattering thesilence:Thedevelopmentofcommunicativecompetencebyindividuals who require augmentative and alternative communication. Communicativecompetenceforindividualswhouseaugmentativeandalternativecommunication,3-38.

Light, J. & McNaughton, D. (2009). Accessible Literacy Learning: Evidence-based readinginstructionforindividualswithautism,cerebralpalsy,Downsyndrome,andotherdisabili-ties.Practicallyspeaking:Language,literacy,andacademicdevelopmentforstudentswithAACneeds.

Lonigan,C.J.,Burgess,S.R.&Anthony,J.L.(2000).DevelopmentofEmergentLiteracyandEarlyReadingSkills inPreschoolChildren:EvidenceFromaLatent-VariableLongitudinalStudy.DevelopmentalPsychology,36(5),596-613.

Machalicek,W., Sanford, A., Lang, R., Rispoli,M.,Molfenter,N.&Mbeseha,M. K. (2010).LiteracyinterventionsforstudentswithphysicalanddevelopmentaldisabilitieswhouseaidedAACdevices:Asystematicreview.JournalofDevelopmentalandPhysicalDisabilities,2,219-240.

McDonaldConnor,C.,Morrison,F.J.&Slominski,L.(2006).PreschoolInstructionandChildren`sEmergentLiteracyGrowth.JournalofEducationalPsychology,98(4),665-689.

Millar,D.C.,Light,J.C.&Schlosser,R.W.(2006).Theimpactofaugmentativeandalternativecommunicationinterventiononthespeechproductionofindividualswithdevelopmentaldisabilities: a research review. Journal of Speech, Language, andHearing Research,49,248-264.


493

National InstituteofChildHealthandHumanDevelopment. (2000).Reportof theNationalReadingPanel.Teachingchildrentoread:Anevidence-basedassessmentofthescientificresearchliteratureonreadinganditsimplicationsforreadinginstruction(NIHPublicationNo.00-4769).Washington:GovernmentPrintingOffice.

Schlosser,R.W.&Wendt,O.(2008).Effectsofaugmentativeandalternativecommunicationinterventiononspeechproductioninchildrenwithautism:Asystematicreview.AmericanJournalofSpeech-LanguagePathology,17,212-230.

Schlosser,R.,Sigafoos,J.&Koul,R.(2009).Speechoutputandspeech-generatingdevicesinautismspectrumdisorders. InP.Mirenda&T. Iacono(Eds.),AutismspectrumdisordersandAAC,141-170.

Sturm,J.,Spadorcia,S.,Cunningham,J.,Cali,K.,Staples,A.,Erickson,K.,etal.(2006).Whathappenstoreadingbetweenfirstandthirdgrade?ImplicationsforstudentswhouseAAC.AugmentativeandAlternativeCommunication,22,21-36.

Wendt, O. (2009). Research on the use of manual signs and graphic symbols in autismspectrumdisorders:Asystematicreview.AutismspectrumdisordersandAAC,83-140.

Whitehurst, G. J. & Lonigan, C. J. (1998). Child Development and Emergent Literacy.ChildDevelopment,69(3),848-872.

Whitehurst,G.J.&Lonigan,C.J.(2002).EmergentLiteracy:DevelopmentfromPrereaderstoReaders.Handbookofearlyliteracyresearch.NewYork:TheGuilfordPress,11-29.

Upotreba AAC-a u razvoju pismenosti kod djece s teškoćama u razvoju: program ABC Maestro

Sažetak:Razvojpismenostiprocesjekojisepostupnoodvijavećodsamogarođenjapadoškolskedobi,aliidalje.Vještinepismenostipotrebnesuodnajranijihškolskihiskustavadoodrasledobikakobisepovećalosudjelovanjeiutjecajpojedincaudruštvu.Sustaviaugmentativnihialternativnihkomunikacija(AAC)omogućujudjecisteškoćamaurazvojuisloženimkomu-nikacijskimpotrebama(CCN)daionirazvijupismenost.Individualnipristupiodabirprimje-reneAACintervencijepomažuuispunjavanju(pred)uvjetazarazvojpismenostikoddjecesteškoćamaurazvojuisloženimkomunikacijskimpotrebama.ABCMaestropedagoškojerehabilitacijskiprogramzaučenječitanja,pisanjaikorištenjatipkovnicekoddjecekojanisuumogućnostiusvajatipismenostolovkomipapirom.Programkoristitradicionalnemetodeopismenjavanja,alinudiinovativniji,alternativnipristup.ABCMaestrostvorenjezadjecusteškoćamaurazvojukojaučečitati,pisatiikoristititipkovnicu,aligamogukoristitiisvadjecakojatekupoznajuslovaibrojeve.Opismenjavanjedjecesteškoćamaurazvojumožebitivrlozahtjevnoinerijetkoseodvijasporo,aupravoABCMaestromožeposlužititera-peutima,učiteljimairoditeljimakaobrži,alternativnipristuppoučavanjupisanjaičitanja.Uprogramusenalaziisustavzapraćenjanapretkadjetetainagrađivanjazasvakidjetetovpokušajiuspjeh.Ključneriječi:ABCMaestro,augmentativnaialternativnakomunikcija,složenekomunika-cijskepotrebe,opismenjavanjedjecesteškoćamaurazvoju,razvojpismenosti

494

SOCIJALIZACIJA UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU U OSNOVNOJ ŠKOLI

Prethodnopriopćenje UDK:376.1-053.5

IvanLenardOsnovnaškolaLadimirevci

Ladimirevci,Hrvatska

DajanaVinkovićOsnovnaškolaIvanaKukuljevićaBelišće

Belišće,Hrvatska

Sažetak:Uključivanjeučenikasteškoćamaurazvojuuredovniobrazovnisustavprisutnojevećduginizgodina,areguliranojemnogimzakonimaipravilnicima.Izrazteškoćeurazvojupodra-zumijevaučenikesteškoćamaumentalnom,motornom,senzornomiemocionalno-soci-jalnomrazvoju.Snažnojpotporiintegracijiuredovniodgojno-obrazovnisustavpridonijelesuidejeodemokratizacijiobrazovanjaizahtijevanjupravanajednakodgojiobrazovanjezasveučenike.Socijalizacijapodrazumijevaprocesuključivanjadjeceimladihudruštveniživot,prilagođavanjadruštvenimvrijednostimainormamateprihvaćanjarazličitihživotnihuloga.Istraživanjejeusmjerenoispitivanjustavovaimišljenjaučenikapredmetnenastavegradske i seoskeosnovneškoleosocijalizacijiučenikas teškoćamau razvoju.Odnosno,nastojiseispitatipostojelirazlikeizmeđuučenikagradskeiseoskeškoleupoimanjuinte-gracijeučenikasteškoćamaurazvojuuredovniobrazovnisustavsobziromnadruštvenusredinu,spolidobsudionika.Sudioniciistraživanjabilisuučeniciod5.do8.razreda.Po-datci suprikupljenianketiranjem,aukupanuzorak istraživanjačinilo je294učenika,odčegaje156polaznikagradskeškole,a138učenikaseoskeškole.Podatcisuanaliziranihi-kvadrattestomideskriptivnomstatistikom.Rezultatiistraživanjapokazujupostojanjerazli-ka umišljenjima i stavovima o socijalizaciji djece s teškoćama u razvoju na određenimpitanjimaizmeđuučenikagradskeiseoskeškole.Dobivenirezultatiukazujudasuučeniciseoskeškolepokazaliuvećempostotkurazumijevanjeivećusocijalnuosjetljivostpremaučenicima s teškoćamau razvojunegoučenici gradske škole.Učenicima s teškoćamaurazvojuzasigurnoseudanašnjevrijemepridajevišepozornostinegoprije,međutim,istinajedajošuvijeknisuupotpunostiprihvaćeni.Ključneriječi:učenicisteškoćamaurazvoju,inkluzija,gradskaiseoskasredina,stavoviimišljenjaučenika,socijalizacija

UVOD

Uzobitelj, škola je jednoodnajznačajnijihmjestagdjesestvaraju, razvijaju iprakticirajumeđuljudskiodnosi.Nažalost,uškolamasevišeinzistiranaznanju,ara-zvitidobremeđusobneodnose,čestojeprepuštenoslučaju.Osobesteškoćamaura-zvojuduginizgodinabilesuinstitucionaliziraneimarginaliziraneudruštvu.Razvojem


495

svijestidruštvaovrijednostisvakogapojedincajavljaseinkluzijakaopokretuokvirusocijalnogamodela.Inkluzijasamaposebinepodrazumijevaizjednačavanjesvihljudivećuvažavanjerazličitostisvakogapojedincakojemupružamogućnostodlučivanjaovlastitom životu i preuzimanje odgovornosti. Osnovna je idejamodela inkluzije daoštećenjekojeobjektivnopostojine trebanegirati,noononeumanjujevrijednostosobekaoljudskogabića.Invaliditetsenesagledavauograničenjuosobezbognjezinaoštećenjavećsesmatradajeograničenjedruštvenonametnuto(Igrićisur.,2009).

Inkluzijaučenikasteškoćamaurazvojusvakakojepovećalabrojsocijalnihinte-rakcijaizmeđuučenikasteškoćamaurazvojuionihtipičnogarazvoja.Ovepromjenevelikim su dijelom praćene i promjenama u nacionalnim pravnim dokumentima.PremapodatcimaMinistarstvaznanosti,obrazovanjaisporta,ušk.god.2016./17.uosnovnimškolamaRepublikeHrvatske,poredovnomnastavnomprogramuuredov-nimškolama,uključenoje17602učenikasteškoćamaurazvoju.Poredovnompro-gramu,aliuposebnimodjelima,školujese80učenika.Udjelomičnojintegracijinalazise563učenika.Uposebnimrazrednimodjelimauposebnimprogramimaškolujese1117učenika,dokseuprogramimazastjecanjakompetencijauaktivnostimasvako-dnevnogaživotanalazi1585učenika.Posebnosenaglašavakakodjelotvornoinklu-zivnoobrazovanjepretpostavljaedukacijunastavnika,stručneslužbeisvihonihkojiodlučujuodjetetovomobrazovanju,atraženjestručnepodršketrebaobibitistan-dardanpostupakusvakojobrazovnojinstitucijiukojuseuključujeučeniksteškoćamaurazvoju(Pravobraniteljzaosobesinvaliditetom,2017).Budućidaseujednomradunemožeobuhvatitisvasloženostsocijalnihinterakcijaučenikasteškoćamaurazvojuneupitnajepotrebanovihistraživanjaipregledaznanstvenihspoznajaoučinkovitostiistraživačkihstrategija,asvesciljemsocijalneprihvaćenostiučenikasteškoćamaurazvoju.Idaljejeopravdanoočekivatidaćeprocesinkluzivnogaobrazovanjaisocijali-zacijeučenikasteškoćamauredovneškolepratitidileme,otporiirazličitiizazovi,kakoukreiranjuobrazovnihpolitika,takoiupraktičnojrealizaciji.Zasadasemožemoosvr-nutinarezultateistraživanjakojasuprovedenanakonprimjenezakonskihrješenja,akojamogupomoćiusagledavanjurazličitihdilemaskojimasesuočavajuglavninosi-teljiovihpromjena.Sudećiposvjetskimtrendovimalogičnojepretpostavitidaćein-kluzivnoobrazovanjejošduginizgodinaokupiratipažnjuodgojno-obrazovnihdjelat-nika.

Objašnjavanjepojmasocijalizacijeiopćenitesocijalneprihvaćenostiupućujenapostojanjerazličitihpristupaunjegovomproučavanju.KakonavodiBuljubašić-Kuzma-nović(2010:192)socijalnasekompetencijaustručnojliteraturivežezarazličiteteorij-skepristupekaoštosubihevioristički,psihološki,sociološki,pedagoškiilirazvojni,aonisepakispreplićusholističkom,humanističkomipedagoškomparadigmomrazvo-ja.Stogamotrišta,gledanouškolskomkontekstu,socijalnakompetentnostpokazujestupanj u kojemu skupina vršnjaka prihvaća neko dijete. Autoricamodel socijalnekompetencijedijelinapetsastavnica:prosocijalnistav(razinainteresaiskrbodrugimljudima); socijalne vještine (vještine socijalnoga ponašanja koje se mogu opažati);vještineempatije(sposobnostuživljavanjauosjećajedrugih);emocionalnost(stupanj

Ivan Lenard, Dajana Vinković

496

ukojemujenekaosobaistodobnoemocionalnoizražajnaiosjetljiva)isocijalnaanksi-oznost (nedostatak samopouzdanja i prisutnost anksioznosti u socijalnim situacija-ma). Aspekt prihvaćenosti i podržavajuće okoline podrazumijeva školu kaomjestogdjeseodređenaponašanjadonesenaizobiteljimodificiraju,potkrepljuju igdjeseučesasvimnoviobliciponašanjastimedasesvakipojedinac,uključujućiučenikesteškoćama,neosjećaodbačeno, izolirano ilimanjevrijedno(IvančićStančić,2013).KakonavodiBuljubašić-Kuzmanović(2010)mogućnostizajedničkogaučenjaidruženjasvihučenikajedansuodznačajnijihrazlogazarealizaciju inkluzivnogaobrazovanja.Koristisubrojneiobostrane.Sjednestrane,učeniciizosjetljivihskupinaimajumo-gućnostčešćestupatiuinterakcijesostalimvršnjacima,usvajatimodeleuspješnogavršnjačkoga ponašanja, vježbati različite socijalne vještine, unaprjeđivati socijalnukompetentnost iopćenitounaprjeđivati sveaspektesvoga razvoja.Sdrugestrane,učenicikojinepripadajuosjetljivimskupinama,razvijajuosjetljivostzarazvojnesmet-njeučenika,manjinskeskupinekojojpripadajuilinekedrugekarakteristikezbogkojihse razlikuju. Na taj se način stvaraju uvjeti za sprječavanje predrasuda, razvijanjetolerancije,humanosti,uvažavanjarazličitostiipotrebadrugih.Osimtoga,krozigruiučenjesvršnjacimaizosjetljivihskupinarazvijajunovesocijalnevještineiunaprjeđujuznanje.Utakvomokruženjuimajuprilikunaučitikakobitiprijateljisosobamakojesudrugačije, i što je najvažnije, pripremaju se za život u pluralističkomdruštvu. Krozinterakcijesvršnjacima,djecasepotvrđuju,ostvarujuuspjehipostignuća,rastenjihovosjećajvlastitekompetentnosti,samopouzdanjaiautonomije.Natajnačinpotvrđujuvlastitepotencijaleteostvarujusvojeciljeveipotrebe.

Rezultati empirijskih istraživanja (Koster i sur., 2010; Zvoleyko i sur., 2016;Krampač-GrljušićiKolak,2018)ukazujunatodasusocijalneinterakcijeučenikasraz-ličitimrazvojnimteškoćamaograničeneipopitanjuučestalostiipopitanjukvalitete.Naime, smanjenaučestalost socijalnih interakcija, česta vršnjačkaneprihvaćenost irijetkouspostavljeniprijateljskiodnosiutječunasniženumotivacijuučenikasteško-ćamaurazvojudaostvarujuinterakcijesvršnjacimazbogčegasuvišesklonisocijalnojizolaciji;niskasocijalnavršnjačkaprihvaćenostotežavarazvoj iodržavanjeprijatelj-skihodnosaiobrnuto(ŽicRalićiLjubas,2013).Svetogovoridanetrebapodcijenitiulogeodraslihosobaisocijalnogaokruženjaupoticanjuipromicanjurazvojasocijalneprihvaćenostiiprijateljstvaizmeđudjecesteškoćamaibezteškoća.Igrićisur.(2009)provelisuistraživanjekakobiutvrdilikakvisuokolinskistavoviiprocjeneponašanjadjetetasteškoćamaučenjaikolikosutistavoviokolinesukladnisdjetetovomslikomosebiisamoprocjenomuuvjetimaistanjuinkluzijeuHrvatskoj.Uusporedbisdjecombezteškoćauučenjupoložajdjecesteškoćamaučenjamanjejepovoljanusvimtrimamikrosustavima(obitelj–škola–vršnjaci).Mikrookruženjedjecesteškoćamaučenjarazličitojeodokruženjadrugedjece.Istražujućikolikočetverogodišnjedruženjesuče-nicimasteškoćamaimaznačenjezarazvojprosocijalnostiiempatijezaučeniketipič-nogarazvoja,Špelićisur.(2013)pokazalisudaučenicisteškoćamanisuprihvaćeniuintegracijskim razredima te da predstavljaju “zvijezdeodbijanjaˮ.U tom kontekstunijedobivenaočekivanarazlika izmeđuučenikatipičnogarazvojauprosocijalnosti i


497

empatijiuodnosunaučenikenetipičnogarazvoja.RyabovaiParfyonova(2015)pro-velisuistraživanjeosocijalnojprilagodbiučenikasteškoćamaurazvojutedošlidozaključkadasusvekomponentesocijalneuključenostiučenikasteškoćamaurazvojunaniskojrazinitejevrloteškogovoritiopotpunojintegraciji.Socijalizacijaučenikasteškoćamaurazvojuuinkluzivnomobrazovanjunemožesepostićiprijenosomzna-čajkiposebnogaobrazovanjauredovniobrazovnisustav.Trebanamjasanidugoročanorganizacijski i pedagoški rad na uspostavljanju pozitivnih međuljudskih odnosa uinkluzivnim učionicama. Optimizaciju redovite škole u inkluzivni model moguće jepostićikadasustruktura,sadržaj,organizacijaimetoderadafleksibilniiusmjereninaučenikainjegoveteškoće.Uspjehinkluzijeučenikasteškoćamaurazvojuovisinesa-mooutvrđenimposebnimuvjetima,negoiokulturiškoleizajedniceopćenito.Osnov-nijezaključakdasuučenicisteškoćamaurazvojumanjepopularni,daimajuznačajnomanjibrojsocijalnihinterakcijauodnosunatipičnevršnjake,manjeprijatelja,dokjesudjelovanjeuzajedničkimaktivnostimasvršnjacimatipičnogarazvojaneštorjeđe.

Gledajućirezultatenavedenihistraživanjakojasusebavilasocijalniminterak-cijamaučenikasteškoćamaurazvojuuredovnimškolama,možesezaključitidaoni,uusporedbisvršnjacimatipičnogarazvoja, imajumanjeinterakcijasvršnjacimaiumanjojmjerisudjelujuuzajedničkimaktivnostima.Prikazanirezultatiistraživanjane-dvosmislenopotvrđujuvažnuulogukojuvršnjaciimajuusocio-emocionalnomikogni-tivnomrazvojusvakogadjeteta.Samaizloženostdjecitipičnogarazvojaneznačinuž-norazvojpozitivnihvršnjačkihodnosa(ŽicRalićiLjubas,2013).


CILJIHIPOTEZEISTRAŽIVANJACilj je rada ispitati stavove imišljenjaučenikapredmetnenastavegradske i seoskeosnovneškoleosocijalizacijiučenikasteškoćamaurazvoju.Nastojiseispitatipostojelirazlikeizmeđuučenikagradskeiseoskeškoleupoimanjuintegracijeučenikaste-škoćamaurazvojuuredovniobrazovnisustavsobziromnadruštvenusredinu,spolidobsudionika

Hipotezeistraživanja:H1: Očekujesedaćeučenicipredmetnenastaveseoskeškoleimatimalopozitivnije

stavoveimišljenjapremaučenicimasteškoćamaurazvojunegoučenicigradskeškole.

H2: Očekujesedaćedjevojčiceidječaciizseoskeškoleimatimalopozitivnijestavoveimišljenjapremaučenicimasteškoćamaurazvojunegoučenicigradskeškole.

H2: Očekujesedaće,sobziromnadob,učeniciizseoskeškoleimatimalopozitivnijestavoveimišljenjapremaučenicimasteškoćamaurazvojunegoučenicigradskeškole.


498

SUDIONICIIstraživanjejeprovedenonauzorkuod294sudionikaodčegaje156učenikaizgrad-ske,a138učenikaizseoskeškolespodručjaValpovštine.Ispitanisuučenicipolaznicipredmetnenastave,tj.učeniciod5.do8.razredaosnovneškole.Prosječnadobuče-nikauključenihuistraživanjeje13godina(M=12,37).Rasponjedobiučenikauključe-nihuistraživanjeod10do16godina.Uzoraksudionikasadržavasveučenikeod5.do8.razredaseoskeškole,aizgradskesuškoleizabranirazredniodjeliod5.do8.razredakojisubilipribližnojednakiseoskimpouspjehu(ocjenama),brojuučenikaispolnojzastupljenosti.1Odabraneškole,osimučenikakojipohađajunastavupremamodelupotpune integracije (redovitiprogramuzprilagodbusadržaja i individualiziranepo-stupketeredovitiprogramuzindividualiziranepostupke),imajuisvakapodvaodjelazaučenikesposebnimodgojno-obrazovnimpotrebamakojiseškolujupremamodeludjelomične integracije (posebanprogramuz individualiziranepostupke).Premapo-datcimaobrojuučenikaškolske2016./17.godineuobjemaješkolamaprisutanvisokpostotakučenikasteškoćamaurazvoju.Ugradskojješkoli9,16%djecesteškoćamaurazvojuuodnosunaukupanbrojaučenikaškole,dokjeuseoskojškoli12,7%djecesteškoćamauodnosunaukupanbrojučenika.2

POSTUPAKIINSTRUMENTISTRAŽIVANJAIstraživanje je provedeno u drugom polugodištu školske 2016./17. godine, točnijetijekomtravnja2017.godine.Prijeanketiranjaučenikaprethodnojedobivenasuglas-nostškoleiroditelja.Roditeljisunaroditeljskimsastancimaupoznatisasvrhompro-vođenjaistraživanjaitraženojedopuštenjezasudjelovanjemnjihovedjeceuistome.Učenicisuprijeprovedbeistraživanjabiliupoznatisrazlogomistraživanjaidanaimjeuputaonačinuispunjavanjaankete.Ispitivanjejeprovedenogrupnonapočetkuilinakrajusatarazrednika.

Zapotrebeprovođenjaistraživanj,korištenajeanketa(Balaž,2014)kojasesa-stojalaod trijudijelova.Prvidioankete sastojao seod sociodemografskihobilježjasudionika(spol,dob,razredivrstaškole).Drugidioanketesastojaoseoddvadesetijednogapitanjaodčegajedvadesetpitanjazatvorenogapitanja(naraziniDa/Neod-govora)ijednopitanjeotvorenogatipa.Trećidioanketesadržavaojeosamtvrdnjioprocjenamavažnostistvaranjaodnosasučenicima,odnosnopremaučenicimaste-škoćamaurazvoju.UčenicisuprocjenjivalivažnosttvrdnjeupotrebomLikertoveskaleod 5 stupnjeva (1.Uopće nije važno; 2. Uglavnomnije važno; 3.Nisam siguran/a;4.Uglavnomjevažnoi5.Jakojevažno).

Dobiveni podatci obrađeni su statističkim programom za računalnu obradupodataka(SPSS),odnosnokorištenisuhi-kvadrattestideskriptivnastatistika.1 Budućidagradskaškolaimaznatnovećiukupanbrojučenikaupredmetnojnastaviuodnosunaseoskuškolu,proveloseuzorkovanjeučenikagradskeškoledaihseizjednačisuzorkomseoskeškole.Kriterijiuzorkovanjaporazrednimodjelimabilisupodjednakuspjehučenika,podjednakbrojučenikaurazredutepodjednakbrojzastupljenostipremaspolu.

2 PodatciobrojuučenikapreuzetisuizGodišnjihplanovaradaškolazaškolsku2016./17.godinu.


499

REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Prvimdijelomanketeprovjerenasusociodemografskaobilježjasudionikakojasuobuhvaćenapitanjimaospolu,dobi,razreduivrstiškole.Istraživanjemsuanketi-raniučenicipredmetnenastaveizgradskeiseoskeosnovneškole.Uzoraksudionikasadržavaoje294učenikaodčegaje156učenikagradskeškole(53%),a138učenikaseoskeškole(47%).Odukupnogauzorkaizgradskeješkoleanketirana81djevojčica(27,6%) i 75 dječaka (25,5%), a iz seoske škole 73 djevojčice (24,8%) i 65 dječaka(22,1%).Raspodjelaučenikapremarazredimapokazujedaima13,6%učenikagradskeškolei10%učenikaseoskeškole5.razreda;13,9%učenikagradskei13,9%učenikaseoskeškole6.razreda;13,3%učenikagradskeškolei12,6%učenikaseoskeškole7.razredate12,2%učenikagradskeškolei10,5%učenikseoskeškole8.razreda.

Prvih 20 pitanja drugoga dijela ankete analizirano je upotrebom hi-kvadratstatističkogatesta.UčenicisunaponuđenetvrdnjeimalimogućnostodgovoraDailiNe,odnosno,slažu li sesnjomilineslažu.Premarezultatimavidljivo jedapostojiznačajnastatističkarazlikaučenikadvijuškolanatrimapitanjima.Razlikajedobivenanapitanju2.Poznajemučenikesteškoćamaurazvoju(χ2(1)=5,679,p<0,05);napitanju3.Učenici s teškoćamau razvojuprihvaćeni su u društvu (χ2(1)=6,325, p<0,05) i napitanju4.Djevojčiceidječacisteškoćamaurazvojuudruštvusujednakoprihvaćenibezobziranaspol(χ2(1)=4,838,p<0,05).Nadrugompitanju,razlikasepronalaziutomedasuučenicigradskeškoleuvećembroju iskazalidapoznajudjecus teškoćamaurazvoju (N=139) u odnosu na učenike seoske škole (N=109). Na trećem su pitanjuučenici gradske škole u većem broju iskazali neslaganje da su učenici s TUR-om3prihvaćeniudruštvu(N=44),doksuučeniciseoskeškoletoiskazaliumnogomanjembroju (N=22). Na četvrtom je pitanju vidljiva diferencija da učenici gradske škole(N=40),uvećojmjerismatrajudaučenicisTUR-omnisujednakoprihvaćeniudruštvubezobziranaspoldokučeniciseoskeškoletomisleumnogomanjojmjeri (N=21).RezultatiovogpitanjasugerirajudasuučenicianketiraneseoskeškoleuvećembrojuslučajevatolerantnijiiprijateljskinastrojenipremaučenicimasTUR-unegoučeniciizgradskeškoleilirezultatipokazujudaučeniciseoskeškolenisutolikousituacijamadavideodbijanjeilineprihvaćanjeučenikasTUR-uusamojškoliiizvannje.Visokposto-takpozitivnihodgovorana9.,10.,13.,14.,15.i16.pitanjuuobjemaškolesugeriradajemeđuučenicimarazvijenavelikarazinaempatije,prihvaćenostiiljudskostipre-maučenicimasTUR-u.OvirezultatipotvrđujukonstatacijuPrevišića(1996)daukolikoje škola humana, stvaralačka i socijalna zajednica, onda među učenicima potiče irazvijasuradnjuumjestonatjecanja,otvorenostumjestoizolacijeisnošljivostumjestonetolerantnosti.Špelićisur.(2013)istraživanjemsuprimijetilidaučenicisteškoćamanisuprihvaćeni u integracijskim razredima tedapredstavljaju “zvijezdeodbijanjaˮ,međutimrezultatinašegistraživanjana9.i10.pitanjupokazujuvrlovisokupozitivnuprihvaćenostučenikasTUR-omkaodiorazrednezajednice,štopozitivnoutječena

3 TURjeskraćenicaza“teškoćeurazvojuˮitijekompisanjarezultataistraživanjaslužitćemosenavede-nomkraticom.


500

ukupnoozračjeugradskojiseoskojškoli.Točnije,95%učenikagradskei98%učenikaseoskeškoleželidasuučenicisTUR-omdiorazrednezajednice,a83%učenikaobijuškolasmatradaonipozitivnuutječunacjelokupnurazrednuklimu.

Analizapostojanjarazlikauodgovorima,uzimajućiuobzirspolispitanihučenikapremavrstiškole,otkrivapostojanjestatističkiznačajnerazlikenačetirimapitanjima.Razlikesuvidljivenapitanju4.Djevojčiceidječacisteškoćamaurazvojuudruštvusujednakoprihvaćenibezobziranaspol(χ2(3)=10,100,p<0,05);napitanju8.Učenicisteškoćamaurazvojuslabokomuniciraju(χ2(3)=10,403,p<0,05);napitanju17.Poma-žemučenicimasteškoćamaurazvojusazadatcimauškoli(χ2(3)=10,703,p<0,05)tenapitanju19.Pomažemučenikusteškoćamaurazvojuakosenetkološeponašapremanjemu(χ2(3)=8,539,p<0,05).Načetvrtomjepitanjurazlikaudijeluneslaganjadasudječaciidjevojčicesteškoćamajednakoprihvaćeniudruštvu,odnosnodjevojčiceizgradauvećembrojusmatrajudanisujednakoprihvaćene(N=16)uodnosunadjevoj-čicesasela(N=8).Sličnajesituacijaimeđudječacimagdjedječaciizgradaznatnoviše(N=24),uodnosunadječakesasela(N=13),misledaučenicisTUR-omnisujednakoprihvaćeniudruštvu.JedanodmogućihrazlogazaštodjevojčiceidječaciizgradamisledaučenicisTUR-omnisujednakoprihvaćeniudruštvumožemotražitiučinjenicidaseseoskasredinasmatraopuštenijomiprijateljskiobilježenomodgojno-obrazovnomklimom.Useoskojsrediniodnosisljudimaiškolomvažnijisunegojetoslučajugrad-skimškolaizbogtogaseoskeškoleimajupozitivnijuklimuiboljukomunikacijumeđuobiteljimakojeseuzajamnopotičunasuradnjusaškolom(Bauch,2001;McBride isur.,2002).Seoskaškola izajednicapovezanijesunegougradskimsredinama,sta-novnici ruralne zajednice osjećaju veću pripadnost i integriranost školi i daju svojdoprinoskurikularnimaktivnostima(HornyiWitte,2010).Naosmomjepitanjuznat-narazlikauodgovorimadjevojčicagdjedjevojčiceizgradaosjetnovišeprocjenjujudaučenicisTUR-omslabokomuniciraju(N=37)uodnosunadjevojčicesasela(N=27).Rezultati4.,17.i19.pitanjapokazujudaučenicigradskeiseoskeškoleudostaviso-kombrojuprocjenamisledasudjecasteškoćamabezobziranaspoldobroprihvaćenaudruštvutedaimradopomažusaškolskimgradivomiuodnosimasdrugimučeni-cima.Tonampokazujedajeuobjemaškolamadobrorazvijenasocijalnainterakcijaiprihvaćenostvršnjaka,aštoje,premaŽicRalićiLjubas(2013),vrlopozitivnaodlikaškolajerneprihvaćenostinedovoljnasocijalnainterakcijameđuučenicimadoprinosisocijalnoj izolaciji inemogućnostistvaranja irazvijanjakvalitetnihodnosaučenikasteškoćamaurazvojuiobratno.Rezultatina19.pitanjupokazujudasudjevojčiceuobjemaškolamasklonijepomoćiučenicimasTUR-omnegolidječaci.Zadjevojčicejeočekivanodapokazujuvećurazinuemocijanegolijetokoddječaka,osobitosreću,adanegativneemocijeinternaliziraju.Biološkairodnaulogapretpostavljadadjevojkebuduusmjerenijenaodnos,nanjeguiprihvaćanje,arazvijenostnavedenihpodručjaolakšava imstvaranjeodnosa ipotičenapovezanost ibliskostsdrugima(Chaplin iAldao,2013).

Daljnjomanalizomprvihdvadesetpitanjadobivamostatističkiznačajnerazlikeu odgovorima učenika gradske i seoske škole s obzirom na dob učenika, odnosno


501

premarazrednimodjelimaitonatrimapitanjima.Razlikesuvidljivenapitanju2.Po-znajemučenikesteškoćamaurazvoju(χ2(7)=14,230,p<0,05);napitanju3.Učenicisteškoćamaurazvojuprihvaćenasuudruštvu(χ2(7)=30,535,p<0,05)tenapitanju16.Razumnoiprijateljskiprihvaćamučenikesteškoćamaurazvoju(χ2(7)=15,277,p<0,05).S obziromna dob učenika, najvidljivija je razlika u odgovorima učenika na trećempitanjuitoizmeđuučenika8.razredagdjeučenicigradskeškole(N=19)uvećembrojumisledaučenicisTUR-omnisuprihvaćeniudruštvunegoučenici8.razredaseoskeškole(N=10).Razlogtomumožemopripisatičinjenicidaučeniciu8.razreduvećimajuuskoformiranegrupeprijateljaijakojeteškoučenikusTUR-omuovomdobnomraz-dobljurazvojastvoritikvalitetneitrajneprijateljskeodnoseizbogtogajeshvaćanjedanisuprihvaćeniudruštvenojzajednici.

Trećidioanketesastojaoseodosamtvrdnjinakojimasuučeniciizražavalipro-cjenunjihovevažnosti.Analizarezultatadobivenajeupotrebomdeskriptivnestatisti-ke.Analizarezultatasobziromnavrstuškolepokazujepostojanjerazlikenadvjematvrdnjama.Razlikauprocjenamavažnostividljivajenatvrdnji6.Pokazatisažaljenjepremaučenicimasteškoćamaurazvojuinatvrdnji7.Izabratizaigruučenika/učenicusteškoćamaurazvoju.Našestojtvrdnji,8učenikagradskeškole(5,1%)mislidauopćenijevažnote15učenika(9,6%)dauglavnomnijevažnopokazatisažaljenjepremauče-nicimasTUR-omuodnosunasamo4učenikaseoskeškole(2,9%)kojimisledauopćenijevažno i5učenika(3,6%)kojimisledauglavnomnijevažnopokazatisažaljenje.Nadalje,49učenikagradskeškolenijesigurno treba lipokazatisažaljenje,doksestimeslažei32učenikaseoskeškole.Učeniciseoskeškoleuvećojmjerismatrajudajejakovažno(N=52)pokazivatisažaljenjepremaučenicimasTUR-omnegoštotomisleučenicigradskeškole(N=45).Nasedmojtvrdnjiučenicigradskeškole(N=39)uvećojmjerinisusigurnikolikojevažnoizabratiučenikasTUR-omzaigruuodnosunauče-nikeseoskeškole(N=26).Naistojtvrdnji,učeniciseoskeškole(N=57)znatnovišesma-trajudajejakovažnoizabratizaigruučenikasteškoćamanegoštotosmatrajuučenicigradskeškole(N=46).Rezultatiovogapitanjapokazujudaučenicigradske(67%)iseo-skeškole(77%)birajuučenikesTUR-omzaigruidruženje,štojesuprotnorezultatimaistraživanjaRyabovaiParfyonova(2015)kojisuustvrdilidasuučenicisTUR-ommanjepopularni,imajumanjeprijateljaisudjelovanjejeuzajedničkimaktivnostimasvršnja-cimatipičnograzvojajakorijetko.Buljubašić-Kuzmanović(2010)smatradaseučenicisTUR-ominterakcijomsvršnjacimapotvrđuju,ostvarujuuspjehipostignućaterastenjihovosjećajvlastitekompetentnosti,samopouzdanjaiautonomije.Daučenicigrad-skeiseoskeškoletežestvaranjukvalitetneinterakcijeiozračja,pokazujuvrlovisokpostotakpozitivnihmišljenjana1.Stvoritilijepoipozitivnoozračjeurazredui3.Omo-gućitiosjećajuspjehainapredovanjaučenikasteškoćamaurazvojutvrdnji.UčenicimaobijuškolavažnojestvoritipozitivnoozračjeurazreduteomogućitiosjećajuspjehainapredovanjaučenikasTUR-om.

Analizarezultatasobziromnaspolučenikaobijuškolapokazujerazlikenajed-nojtvrdnjimeđudjevojčicamaimeđudječacima.Razlikauprocjenamavažnostimeđudjevojčicamavidljivajenatvrdnji5.Pružitirukuprijateljstvaučenicimasteškoćamau


502

razvojugdjedjevojčiceizgradaprocjenjujuumanjempostotku(58%)oddjevojčicasasela(78,1%)dajejakovažnobitiprijateljsučenicimasteškoćamaurazvoju.RazlikemeđudjevojčicamagradskeiseoskeškoleogledajuseudijelupozitivnediferencijacijedajevrlovažnobitiprijateljsučenicimasTUR-om,štojesvakakopokazateljvisokesocijalnekompetencijeučenica.Razlikaizmeđudječakagradskeiseoskesredinepo-kazalasenatvrdnji6.Pokazatisažaljenjepremaučenicimasteškoćamaurazvojugdjedječacisaselaznatnovišeprocjenjujudajejakovažnopokazatisažaljenje(41,5%)uodnosu na dječake iz grada (24%). Rezultati procjena sugeriraju da dječaci sa selaimajuneštorazvijenijuempatijupremaučenicimasTUR-omnegodječaciizgrada.

Rezultati ispitivanja s obzirom na dob učenika (razred) pokazuju da postojirazlikauprocjenamaizmeđuučenika5.razredagradskeiseoskeškolenajednojtvrd-njiteučenikagradskeiseoskeškole6.razredanatrimatvrdnjama.Izmeđuučenika7.i8.razredanisupronađeneznačajnijerazlikeuprocjenama.Međuučenicima5.raz-redaznačajnajerazlikanatvrdnji6.Pokazatisažaljenjepremaučenicimasteškoćamaurazvojugdjeseodgovoriučenika5.razredarazlikujupotomuštoučenicigradskeškole(N=17)značajnoviše,urasponufrekvencijaod1do3,smatrajudanijebitnoilinisusigurnitrebalipokazivatisažaljenjezaučenikesteškoćamauodnosunaučenikeseoskeškole(N=4).Rezultatpokazujedaučenici5.razredaseoskeškoleimajuboljerazumijevanjezaučenikesTUR-om.Kodučenika6.razredapronađenajerazlikana5.tvrdnjiPružitirukuprijateljstvaučenicimasteškoćamaurazvoju;natvrdnji6.Pokazatisažaljenjepremaučenicimasteškoćamaurazvojuinatvrdnji7.Izabratizaigruuče-nika/učenicusteškoćamaurazvoju.Učeniciseoskeškole6.razredaznatnovišepro-cjenjujudajejakovažnopružitirukuprijateljstva(N=31),pokazatisažaljenje(N=20)iizabratiučenikasteškoćamaurazvojuzaigru(N=22)negoštotoprocjenjujuučenici6. razreda gradske škole (N=20;N=11 iN=9). Rezultati ovih razlika pokazujuda suučenici6.razredaseoskeškolesuosjećajnijiiimajurazvijenijupredodžbudaučenikesTUR-omtrebauključivatiuigruirazneaktivnostištopokazujeivišistupanjsocijalneosjetljivostipremaučenicimasTUR-om.

Premadobivenimrezultatimaistraživanjamožeseizdvojitidasuprimijećenerazlikeustavovimaimišljenjimaučenikapredmetnenastavegradskeiseoskesredine.Rezultatihi-kvadrattestaudrugomdijeluanketepokazujurazlikunatrimapitanjima,a deskriptivna analiza na dvjema tvrdnjama u trećem dijelu ankete i prema tomeprihvaćamoprvuhipotezu(H1).Rezultatipremavrstiškolepokazujudaučeniciseoskeškoleumanjojmjerismatrajudaučenicisteškoćamaurazvojunisuprihvaćeniudru-štvunegoštotomisleučeniciseoskeškoleiučeniciseoskeškoleuvećempostotkusmatrajudatrebapokazatisažaljenjepremaučenicimasTUR-uiizabiratiihzadruže-njeiigranje.Rezultatiistraživanjapokazalisupostojanjerazlikaumišljenjuisobziromna spol učenika i tona četirimapitanjima i dvjema tvrdnjama, stogaprihvaćamo idruguhipotezu(H2).Rezultatipokazujudadjevojčicesaselauvećempostotkusma-trajudasuučenicisTUR-ujednakoprihvaćenaudruštvubezobziranaspol,da imtrebapružitirukuprijateljstvaipokazatisažaljenjenegoštotomisledjevojčiceizgra-da.Prihvaćaseitrećapostavljenahipoteza(H3)jerrezultatipokazujurazlikenatrima


503

pitanjima u drugom dijelu ankete te na trima tvrdnjama u trećem dijelu ankete.Najvidljivijajerazlikaizmeđuučenika8.razredagdjeučeniciseoskeškoleumanjempostotkusmatrajudaučenicisTUR-unisuprihvaćeniudruštvunegoučenicigradskeškole.

ZAKLJUČAK

Ciljprovedenogaistraživanjabiojeispitatistavoveimišljenjaučenikapredmet-nenastavegradskeiseoskeosnovneškoleosocijalizacijiučenikasteškoćamauraz-voju.Rezultatidobivenianketiranjempokazujudapostojerazlikeustavovimaimišlje-njimaučenikagradskeiseoskeškoleuzimajućiuobzirvrstuškole,spolidob/razredniodjelučenika.Rezultatipokazujudaučeniciseoskeškoleuvećempostotku,ipremaspoluidobiučenika,smatrajudasuučenicisTUR-omprihvaćeniudruštvunegoštotomisleučenicigradskeškole.Učeniciseoskeškoleuvećempostotku,uzimajućiuobzirspolidobučenika,smatrajudaučenicimasTUR-omtrebapružitirukuprijatelj-stva,izabratiihzaigruidruženjetepokazatisažaljenjenegotomisleučeniciizgradskeškole.Učeniciseoskeškolesunaodređenimpitanjimapokazalivećerazumijevanjeirazinu suosjećajnostinegoučenici gradske škole.Rezultati istraživanjapokazujudaučenicigradskeiseoskeškoletežestvaranjukvalitetneinterakcijeiozračja.Također,uobjemaješkolamaučenicimabitnostvoritipozitivnoozračjeurazreduteomogućitiosjećajuspjehainapredovanjaučenikasTUR-om.Kaoograničenostovogaistraživanjaističemouzoraksudionikauzetihizsamodvijuosnovnih,jednegradskeijedneseoskeškole,mogućnostupotrebekvalitetnijegainstrumentazaprovedbuistraživanja,aliipovećanjebrojasudionika.Pedagoškeimplikacijeistraživanjapronalazimouapostro-firanjuvažnostisocijalizacije,odnosnoinkluzijeučenikasteškoćamaurazvojuuredo-vanškolskisustavposebnosgledištagradskeiseoskesredine.Ovoistraživanjemalenjedoprinosboljempercipiranjuirazumijevanjuprocesasocijalizacijeučenikasteško-ćamaurazvojuuredovnomosnovnoškolskomsustavusobziromnatodasutiučeniciusuvremenomodgojuiobrazovanjupostali“vidljiviˮimaknulisesmarginaobrazov-nogasustava.

LITERATURA

Bauch,P.A.(2001).School-CommunityPartnershipinRuralSchools:Leadership,RenewalandaSenseofPlace.PeabodyJournalofEducation,76(2),204-221.

Bouliett, D. i Kudek Mirošević, J. (2015). Učenici s teškoćama i izazovi obrazovne prakse.CroatianJournalofEducation:Hrvatskičasopiszaodgojiobrazovanje,17(2),11-26.

Bouliett,D.(2010).Izazoviintegrirarnogodgojaiobrazovanja.Zagreb:Školskaknjiga.Brčić Karamatić,M. (2012). Implementacija i provedba inkluzivnog odgoja i obrazovanja u

sustavuredovnihškola.MagistraIadertina,7(7),101-109.


504

Buljubašić-Kuzmanović,V.(2016).Socijalnakulturaškoleinastave.Osijek:Filozofskifakultet,SveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijeku.

Buljubašić-Kuzmanović,V.(2010).SocijalnekompetencijeIvršnjačkiodnosiuškoli.Pedago-gijskaistraživanja,7(2),191-201.

Chaplin, T.M. i Aldao, A. (2013).GenderDifferences In Emotion Expression In Children: AMeta-AnalyticReview.PsycholBull.,139(4),735-765.

Grljušić-Krampač, A. i Kolak, A. (2018). Peer relations in inclusive classes. Research inpedagogy,8(1),17-35.

Hornby,G.iWitte,C.(2010).ParentInvolvementinRuralElementarySchoolsinNewZealand:ASurvey.JournalofChildandFamilyStudies,19,771-777.

Igrić,Lj.,Cvitković,D.iWagnerJakab,A.(2009).Djecasteškoćamauučenjuuinteraktivnomsustavuobitelj-škola-vršnjaci.Hrvatskarevijazarehabilitacijskaistraživanja,45(1),31-38.

Ivančić, Đ. i Stančić, Z. (2013). Stvaranje inkluzivne kulture škole. Hrvatska revija zarehabilitacijskaistraživanja,49(2),139-157.

Koster,M.,Pijl,S.J.,Nakken,H.iHouten,E.V.(2013).SocialParticipationofStudentswithSpecialNeeds inRegularPrimaryEducation in theNetherlands. International JournalofDisability,DevelopmentandEducation,57(1),59-75.

McBride,B.A.,Bae,J.H.iWright,M.S.(2002).AnExaminationofFamily-SchoolPartnershipInitiatives in Rural Prekindergarten Programs.Early Education and Development,13(1),107-127.

Pravobraniteljzaosobesinvaliditetom.(2017).Izvješćeoraduza2017.godinu.Preuzeto8.svibnja 2019. s http://posi.hr/wp-content/uploads/2018/04/Izvje%C5%A1%C4%87e-o-radu-Pravobranitelja-za-osobe-s-invaliditetom-2017..pdf

Ryabova,N.V.iParfyonova,T.A.(2015).StudyofPersonalandSocialAdjustmentAbilityoftheDisabledPupils.InternationalEducationStudies,8(5),213-221.

Špelić,A. i Zuliani,Đ. (2011).Ulogaempatijeu socijalizacijidjece s teškoćamau razrednimsredinama.Hrvatskarevijazarehabilitacijskaistraživanja,47(2),96-108.

Špelić,A.,Zuliani,Đ.iMilošević,I.(2013).Prosocijalnostiempatijaukontekstuintegracijskihrazreda.Hrvatskarevijazarehabilitacijskaistraživanja,49(1),135-150.

Tomlinson,C.A.(2014).TheDifferentiatedClassroom.RespondingtotheNeedsofAllLearners.Aleksandria,Virginia,USA:ASCD.

Zrilić,S.iBrzoja,K.(2013).Promjeneupristupimaodgojuiobrazovanjuučenikasteškoćama.MagistraIadertina,8(1),141-153.

Zvoleyko, E. V., Kalashnikova, S. A. i Klimenko, T. K. (2016). Socialization of students withdisabilitiesinaninclusiveeducationalenvironment.Internationaljournalofenvironmentalandscienceeducation,11(14),6469-6481.

ŽicRalić,A.iLjubas,M.(2013).Prihvaćenostiprijateljstvodjeceimladihsteškoćamaurazvoju.Društvenaistraživanja:časopiszaopćadruštvenapitanja,22(3),435-453.

Žić-Ralić, A. i Šifner, E. (2014). Poticanje zajedništva i tolerancije različitosti u razredu.Napredak,156(1-2),77-92.


505

Social Integration of Students with Developmental Delays in Primary School

Abstract:Greateffortshavebeenmadetointegratestudentswithdevelopmentaldelaysintheregu-lareducationalsystemandtheintegrationisregulatedbymanyactsandregulations.Thetermdevelopmentaldelaysimpliesstudentswithdelaysincognitive,motor,sensor,emo-tionalandsocialdevelopment.Educationdemocratizationandtherighttoequaleducationforallstudentshavefosteredtheideastointegratestudentswithdevelopmentaldelaysintheregulareducationalsystem.Socialintegrationisaprocessofintegratingchildrenandyouthinsocialactivities,adjustingtosocialnormsandvaluesandacceptingdifferentsocialrolesand responsibilities. Thepaperaimed to studyopinionsandattitudesof studentsattendingprimaryschoolsinbothruralandurbanenvironmentsastoinvestigatewhetherstudentswithdevelopmentaldelaysshouldbe integrated in theregulareducationalsy-stem.Moreprecisely,theaimwastostudypotentialdifferencesbetweenthestudentsofurbanandruralschoolsintheirperceptionofintegrationofstudentswithdevelopmentaldelays in the regular educational system. The students attending higher grades (fifth-eighth)intheprimaryschoolslocatedintheareaofValpovoparticipatedintheresearch.294primaryschoolstudentsparticipatedintheresearch,i.e.156studentsattendingtheprimaryschool in theurbanand138studentsattendingtheprimaryschool in theruralenvironmentparticipatedintheresearch.Thedatawascollectedbyconductingananony-moussurveywhichwasanalyzedbystatisticaltests,namelychi-squaretestanddescriptivestatistics.Theresultspointtoattitudinaldifferencesbetweentheprimaryschoolstudentsfromtheruralandurbanenvironmentregardingtheissueofsocialintegrationofstudentswithdevelopmentaldelays in theregulareducational system,with rural studentsbeingmoreunderstandingandsympathetictowardstheintegrationofstudentswithdevelop-mentaldelaysintheregulareducationalsystem.Nowadays,moreattentionisdevotedtostudentswithdevelopmentaldelays;however,theystillarenotcompletelyaccepted.Keywords:studentswithdevelopmentaldelays,integration,ruralandurbanenvironment,students’opinionandattitudes,socialization

506

POKRET I PLES U FUNKCIJI RAZVOJA SOCIJALNIH I MOTORIČKIH VJEŠTINA DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Prethodnopriopćenje UDK:376:793.3

NinaErdešOsnovnaškolakraljaTomislava,Našice

Našice,Hrvatska

Sažetak:RadprikazujeprimjenuIndividualiziranoodgojno-obrazovnogprograma(IOOP)uplesnojradionici,uradusdjevojčicomsteškoćamaurazvojutenjegovuprovedbusistomdjevojči-comuskupinidjecepredškolskedobi.Ovim istraživanjemželi sepružitipodrškadjeci steškoćamaurazvojukrozkorištenjeplesnihipokretnihigaraosmišljenihuskladusposeb-nimznačajkamadjeteta(njezinimpoteškoćama,aliisposobnostima),predviđenihzapoti-canjerazvojasocijalnihimotoričkihvještina.Timeseželeuvažitiprethodnapromišljanjastručnjakaoprepoznatimpotrebamazapodrškomnapodručjurazvojasocijalnihimotori-čkihvještinakoddjecesteškoćamaurazvojuidatidoprinosrazvojunovihpokretnihiples-nihigarakrozpružanjetepodrške.Sukladnoproblemu,ciljjeradautvrditidoprinospokre-taiplesasocijalnimimotoričkimvještinamadjecesteškoćamaurazvoju.Uzoraksudionikačinijednadjevojčicasteškoćamaurazvojuudobiodosamipolgodina,stogaseuovomeistraživanjumožegovoritiostudijislučaja,teostaličlanovinaraziniplesneskupine(osamdjevojčica).Odinstrumenatasukorištenadvaprotokolapraćenja:protokolpraćenjauIndi-vidualiziranomodgojno-obrazovnomprogramu(IOOP)uplesnojradioniciteprotokolpra-ćenjadjetetauskupini.Zaizračunavanjearitmetičkesredine(AS)istandardedevijacije(SD)koristioseračunalniprogram,azavizualnopredočenjerezultataradakoristioseMicrosoftExcel2010.Rezultatisupokazalivrlodobruuključenostiprihvaćenostdjevojčiceodstranedrugedjecečemujeujednopridonijelairanijauključenostdjevojčiceuplesnuradionicu.Pritomejeuočenodadjevojčicauzvelikipoticaj,motivaciju ipodršku,uglavnomizvodivećinupredviđenihaktivnostispojedinimodstupanjimau izvođenju ikadasuaktivnostibilezahtjevnijeikadadjevojčicanijebilaraspoloženazasuradnju.Ključne riječi: djeca s teškoćama u razvoju, motoričke vještine, ples, pokret, socijalnevještine

UVOD

MikasiRoudi(2012)pojmomteškoćeurazvojuoznačavajurazličitaprirođenaistečena oštećenja različite vrste zbog kojih je djeci potreban jedinstven pristup iangažmanodgojitelja.Bulićisur.(2012)premaLjubešić(2004)navodekakodjecasteškoćama u razvoju, zbog višestrukih oštećenja, zahtijevaju usmjereno vođenje ure/habilitaciji.Surujlal(2013)navodikakosedjecasintelektualnimteškoćamasuoča-vajusbrojnimproblemimakaoštosukomunikacija,socijalizacijatenemogućnostbri-geosebisamome,stogajenužnapomoćuhranjenju,oblačenju,komunikacijiihoda-nju.Nadalje,ističekakosusklonijanedostatkusamopouzdanjainegativnojsliciosebi,


507

stogajevažnouključivanjeusvesferedruštvaukojimaćeseosiguratiuvjetizapoti-canjecjelovitoga razvojakroz,djetetovimmogućnostima,prilagođenrad.“Vještinadjetetadasesvrsishodnoslužipokretimaovisnajeorazvojudrugih,anesamotjeles-nihsposobnosti.Osobitojevažnoodržavanjeravnoteže,okulomotornakoordinacija(usklađivanjepokretaoko-ruka,oko-noga),osjećajzaritamteopćenitopovezivanjeosjetneaktivnostismotoričkomˮ(LevandovskiiTeodorović,1991:45).“Zarazvojpsi-hofizičkihsposobnostinajbitnijaje,dakako,spoznajaipoznavanjevlastitogtijela,od-nosnonjegovihdijelovaˮ(Gojmerac,2014:5).

Uovomeraduistraživaosepokretiplesufunkcijirazvojasocijalnihimotoričkihvještinadjecesteškoćamaurazvoju.UzoraksudionikapredstavljalajedjevojčicaL.S.udobiodosamipolgodinasintelektualnimimotoričkimteškoćamaurazvoju.L.S.jedjevojčicakojanemoževerbalnokomuniciratipasepromatranjetemeljilonaana-lizineverbalnekomunikacijesamnomkaovoditeljicomplesnihradionica,aliisasku-pinomdjeceukojujedjevojčicabilauključena.Istraživanjeseprovodilou2017.godi-ni,atrajalojepunačetirimjeseca(veljača,ožujak,travanjisvibanj).L.S.jebilapret-hodnouključenauplesnuradionicuiistuskupinudjeceutrajanjuodtrimjeseca(listo-pad,studeniiprosinac)u2016.godini.Majkajeuključiladjevojčicuzboginteresazaglazbomuzkojuječestoizvodilapokrete.Tijekomistraživanjaprovedenoje17ples-nihradionicakojesuseodvijalejedanputtjedno,osmišljenekaoindividualnipedago-škiradsL.S.teraduskupinidjece.Krozvolonterskiangažmanuvođenjudvijuplesnihskupinaomogućilosedjecipredškolskeiškolskedobidanakonstruktivannačinpro-vodeslobodnovrijeme,aL.S. jedobilaprilikuza integracijuusocijalnuzajednicu iusavršavanjepostojećihtestjecanjenovihsocijalnihimotoričkihvještina.

RadsdjevojčicomL.S.imaojepedagoškikarakterkoristećisepritomeIndivi-dualizirano odgojno-obrazovnimprogramom (IOOP) u plesnoj radionici kao polazi-štemzaprovođenjeaktivnostiusmjerenihrazvojucjelovitestvaralačkeosobe.

DOPRINOS POKRETA I PLESA SOCIJALNIM I MOTORIČKIM VJEŠTINAMA DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Plesjejednoodnajranijihsredstavakomunikacijekojimjeljudskobićeizraža-valosvojunutarnjisvijettepokušavalorazumjetiiizrazitisvijetkojigaokružuje.Omo-gućujepojedincudaizrazipokretom,onoštonemožeriječima.

Prema Šumanović, Josipović i Sentkiralji (2005)plesna je umjetnost praizvorsvihumjetnostikojaimaizvoruljudskojosobnosti.Plesje,kaosredstvoizraza,pogo-danzadjecujeromogućujeslobodnoinesputanoritmičkokretanjekrozkojeseraz-vijakreativnost,kritičkomišljenjeteusavršavavještina.Utječenarazvojkoncentracijeipamćenja,akrozmeđusobnouvažavanjeisuradnjuplesačapokretompotičesepro-socijalnoponašanje.Deans (2011) je istraživao iskustvodjeceudobiodčetiri ipetgodinakojasubilauključenauplesniprogramzapredškolskudjecu,akojimsepoti-caloaktivnorazmišljanje,socijalnauključenostiučenjeekspresijom.Ističeneosporivu

Nina Erdeš

508

važnostpovezivanjatijela,uma,duhaiokoline.OtojsnažnojpovezanostipišeiSwin-ford(2012)usvomistraživanjukojeseodnosilonauključivanjedjecesintelektualnimteškoćama,osobitodjecusDownsindromom,uplesnikampLiveLaughDanceCamp.Pericleous(2011)navodikakonekeosobetežeizražavajusvojeosjećajenaverbalannačin,aplesmožepomoćiprevladatirazličitatraumatičnaiskustvaizprošlostiteizra-zitisvojeosjećajeirazmišljanjakrozpokret.Posebiceističevažnostplesauskupini.

Dow (2010) navodi kako kreativno pokretanje tijela ima brojne prednosti.Objašnjavasnažanutjecajplesakaofizičkeaktivnosti,aliinačinasamoizražavanjakrozistraživanjeistvaranjevlastitihpokreta.Gazibara(2016)navodikreativanples,usmje-rennadijete,kaoposebnuvrstuplesauodgojuiobrazovanju.Navodikakose,premaMaletić(1983)iSmith(1994),začetcitogaplesapronalazeusuvremenomodgojnomplesukoji jeusustavioRudolfLaban.Laban(Dačnik,2009) jepokretprimjenjivaoupedagoškomraduističućikakoimaodgojnodjelovanjenacjelokupnirazvojljudskogsbića dodijelivšimu nazivmoderni odgojni ples. Janković (2010) ističe kako plesno-ritmičkiodgojdjelujenacjelokupnirazvoj,uravnoteženostiosobnostdjetetatekakoseplesnimpokretimarazvijasmisaozaestetikupokreta,koncentracijaipamćenjetepotičedjecunameđusobnouvažavanjeisuradnjupokretomomogućavajućikorelaci-jusasadržajimaostalihodgojno-obrazovnihpodručja.Loboisur.(2006)navodekakokreativniplesomogućujedjeciizražavanjeidejaiemocijateuspostavljanjekomuni-kacijekoristećisevlastitimtijelom.Pritomeističupozitivanutjecajplesanasocijalnekompetencijeiponašanjedjece.

Sasvimpogodnostima,plesbitrebaobitidostupansvakomdjetetu,aposebnoprilagođen,uzkorištenjeindividualiziranihpostupakazaosobesrazvojnimteškoća-ma.


Ovimistraživanjemželisepružitipodrškadjecisteškoćamaurazvojukrozkori-štenjeplesnihipokretnihigara,osmišljenihuskladusposebnimznačajkamadjeteta,predviđenihzapoticanjerazvojasocijalnihimotoričkihvještina.Glavniciljradautvr-ditijedoprinospokretaiplesasocijalnimimotoričkimvještinamadjecesteškoćamau razvoju. Pri tome su se nametnula istraživačkapitanja:Doprinosi li pokret i plessocijalnimimotoričkimvještinamadjecesteškoćamaurazvoju?Nakojinačindopri-nosi?Kojeplesneipokretneaktivnostiutječunapoboljšanjepostojećihirazvojnovihsocijalnihimotoričkihvještina?Uodnosunadefiniraniciljpostavljenajepolaznahipo-tezaistraživanjapremakojojsepretpostavljadapokretiplesdoprinosesocijalnimimotoričkimvještinamadjecesteškoćamaurazvoju.

U ovome istraživanju riječ je o studiji slučaja, a Cohen, Manion i Morisson(2007)navodekakojestudijaslučajajedinstvenprimjerkojimseilustriraopćenitijenačelo,atoje“istraživanjeslučajanadjelu.Jedanslučajjeograničenisustav,primje-ricedijete,klika,klasa,škola,zajednica.Ondaje jedinstveniprimjerstvarnih ljudiu


509

stvarnimsituacijama,omogućujućičitateljimadajasnijerazumijuidejenegoštobiihrazumjeli jednostavnim prezentiranjem apstraktnih teorija i načelaˮ (Cohen i sur.,2007:181).Istraživanjeseprovodiločetirimjeseca,aodržanoje17plesnihradionicaukojimajesudjelovaladjevojčicaL.S.steškoćamaurazvoju.Plesneradioniceodrža-valesusejedanputtjedno.Djevojčicajenajprijedolazilanaindividualnipedagoškiraduplesnojradioniciutrajanjuod45minuta,tijekomkojegasuseprovodileplesneipokretneaktivnostipredviđeneIOOP-om.Nakontogajesudjelovalauplesnojradio-nici, u istom trajanju, ali u skupini djece predškolske dobi, gdje su se aktivnosti izIOOP-aponovnoprovodile.Nakonsvakeodržaneplesneradionicevodilesusezaseb-nebilješke temeljenenapromatranju ianaliziodređenesituacije.U istraživanjusukorištenadvaprotokolapraćenja: Individualniprotokolpraćenjauplesnojradionici,teSkupniprotokolpraćenjauplesnojradionici.PrethodnauključenostdjevojčiceL.S.uplesnuradionicubilajeprednostzanaknadnuindividualnuiskupnuopservacijudje-tetatepronalazakštoprimjerenijihopservacijskihmetodaitehnika.PremaBuljuba-šić-Kuzmanović(2017)nepostojijedinstvenreceptzauspjehiprevladavanjerazno-likihivišestrukosloženihteškoća.Svakojedijetejedinstvenosasvojimpoteškoćama.Iakosemoženalazitisdrugomdjecomuistojdijagnostičkojskupini,naprimjer,cere-bralnaparalizailismanjeneintelektualneteškoće,onozahtijevaprogramnapravljeniprilagođenbašzanjega.

IndividualniprotokolpraćenjadjevojčiceuplesnojradionicipodrazumijevaojenačinevrjednovanjauIOOP-ukojiseodnosenaprocjenuizvođenostiodređenihples-nihipokretnihigara,odnosno,izvodilidijeteodređenuaktivnostilineizvodi.

Tablica1.Individualniprotokolpraćenjauplesnojradionici.

Dijetezadatke:a) neizvodib) uglavnomneizvodic) nitiizvodinitineizvodid) uglavnomizvodie) izvodi

Nadalje,protokolpraćenjadjevojčiceuskupinipredstavljalajenumeričkaskala

procjenekojaseodnosinaprocjenuprisutnostiodređenogaponašanja.Procjenjivalaseuključenost,odnosnouključujulidrugadjecadjevojčicuuplesiigru,zatimsuradnjatj.surađujelidjevojčicasdrugomdjecom,nadalje,prihvaćenosttj.prihvaćajulidrugadjecadjevojčicuiprijateljstvo,odnosnoimalidjevojčicaprijateljskiodnossdrugomdjecom.Navedenekategorijeoznačenesubrojevimaodjedandopet,pričemujedan,ukategorijisuradnje,označavadadijetenesurađujesdrugomdjecom,dvaoznačavadadijeteuglavnomne surađuje sdrugomdjecom, tri podrazumijevadadijetenitisurađujenitinesurađuje,četiridauglavnomsurađujeipetdasurađuje.

Nina Erdeš

510

Tablica2.Skupniprotokolpraćenjauplesnojradionici.

Numeričkaskalaprocjene:a) drugajudjecauključujuuples 1 2 3 4 5b) surađujesdrugomdjecom 1 2 3 4 5c) drugajudjecaprihvaćaju 1 2 3 4 5d) imaprijateljskiodnossdrugomdjecom 1 2 3 4 5


Unastavkusenavoderezultatičetveromjesečnogaindividualnogaiskupnogarada s djevojčicom s teškoćama u razvoju pomoću kvantitativne analize sadržaja.Zasebnosupredočeniindividualnirezultatiradaterezultatiradasdjevojčicomusku-pinidjece.Zaizračunavanjearitmetičkesredine(AS)istandardedevijacije(SD)kori-stioseračunalniprogramSPSS.

Tablica3,kojaprikazujerezultateindividualnogaprotokolapraćenjauplesnojradionici,predočavakakoje,tijekomčetirimjeseca,održano17plesnihradionica.Usamojednomsusretudjevojčicaneizvodiaktivnost,istotakousamojednomsusretuuglavnomneizvodiaktivnost,udvasusretanitiizvodinitineizvodi,unajvećembrojususreta,čakdevetputa,uglavnomizvoditečetiriputaupotpunostiizvodi.

DjevojčicaL.S.uvećinislučajevauglavnomizvodipredviđeneaktivnosti.Potpu-noizvodiaktivnosti:plesnaigraSvilenamaramaprovedenakaoprvaaktivnostuožuj-ku,Plesnipoligonuistommjesecu,Glazbenečašeutravnjuteposljednjaaktivnost,Ptičica,provedenausvibnju.SvesuigreposebnoosmišljenezaL.S.osimMalerukeiPtičica,premaPosokhovaiHerljević(2007).IgruTeatardjevojčicauglavnomneizvodi,aigruSatneizvodi.Tedvijeigre,iakosupremaGojmerac(2014)pokazaleznačajnijerezultate,zadjevojčicuL.S.pokazalesusepresloženima.Naime,važnojeuzetiuobzirkakojeL.S.djevojčicastežimintelektualnimteškoćama,aGojmerac(2014)navodikakojekodtedjecebilopotrebnonekolikoponavljanjadabiseshvatilasmisaoaktiv-nosti.Nadalje,rezultatiprikazaniuTablici3predočitćeseistupčastimgrafikonomradiboljegarazumijevanja.


511

Tablica3.Rezultatiindividualnogaprotokolapraćenjauplesnojradionici.

SUSRETI NAZIVAKTIVNOSTI

STUPANJIZVOĐENJAAKTIVNOSTI

1)Neizvo

di

2)Uglavno

m

neizvo

di

3)Nitiizvo

di

nitine

izvo

di

4)Uglavno

m

izvo

di

5)Izvo

di

1 Improviziranjepojavaizdječjeokoline X 2 Kreativnoizražavanjepokretom X 3 Pokret,instrumentiritam X 4 IgraKompozitor1 X 5 IgraSvilenamarama X6 IgraRasplesanislikar X 7 DječjapjesmaHokey-pokey X 8 DječjapjesmaKadsisretan X 9 IgraPlesnipoligon X10 IgraTeatar2 X 11 IgraKišaivjetar3 X 12 IgraGlazbenečaše X13 DječjapjesmaMaleruke4 X 14 IgraSat5 X 15 Mikromotoričkaigra6 X 16 Oponašanjeradnjirukama X 17 Govorno-ritmičkaigraPtičica7 XUKUPNO 1 1 2 9 4AS 3,88SD 1,07

1 Gojmerac,I.(2014).Glazbeno-plesneigrekaoterapijairehabilitacijadjecesposebnimpotrebama.UVidulin-Orbanić,S.(Ur.),Interdisciplinarnipristupglazbi:istraživanje,praksaiobrazovanje.Glazbenapedagogijausvijetusadašnjihibudućihpromjena3,559-572.Pula:SveučilišteJurjaDobrile.

2 Isto.3 Isto.4 Herljević,I.iPosokhova,I.(2002).Govor,ritam,pokret.Pjesmeiigrezarazvojgovora.Vježbeprstimairukamazarazvojmikromotorikeigovora.Zagreb:Ostvarenje.

5 Gojmerac,I.(2014).Glazbeno-plesneigrekaoterapijairehabilitacijadjecesposebnimpotrebama.UVidulin-Orbanić,S.(Ur.),Interdisciplinarnipristupglazbi:istraživanje,praksaiobrazovanje.Glazbenapedagogijausvijetusadašnjihibudućihpromjena3,559-572.Pula:SveučilišteJurjaDobrile.

6 Herljević,I.iPosokhova,I.(2002).Govor,ritam,pokret.Pjesmeiigrezarazvojgovora.Vježbeprstimairukamazarazvojmikromotorikeigovora.Zagreb:Ostvarenje.

7 Isto.

Nina Erdeš

512

Grafikon1.Rezultatiindividualnogaprotokolapraćenjauplesnojradionici.TijekomindividualnogaradasdjevojčicomL.S.uočenojekakoradodolazina

plesne radionice. Djevojčica je uglavnom bila raspoložena, prijateljski nastrojenapremamenikaovoditeljicitepremaostalojdjeci.Posebnapažnjabilajeusmjerenanaodabirnovogaglazbenogapredloška.NaprvomsusretuL.S.jesamaproizvodilaritmovenabubnjupanakonteaktivnostipokazuje intereszazvukbubnjatečestosamostalnoizvodirazličitekretnjeudarajućidlanovimainogamapopoduteplješćući.Na drugoj, sedmoj i osmoj plesnoj radionici bila je prisutnamajka.Majka je imalauloguosobekojadijetedodatnopotičeimotivira.Međutim,nadrugojradionicisetopokazaloometajućim čimbenikom jer djevojčica,uz inače smanjenu koncentraciju,češćenego inačegubiusmjerenostprema izvođenjupokretno-plesnih igara.Bilo jepotrebnovišepoticaja,podrške iohrabrenjadabisedjevojčicaponovnovratilanaizvođenjeaktivnosti.Nasedmomiosmomsusretu,majkajepoticalaL.S.dasamo-stalnoizvodiaktivnostijersuprethodnovježbaleusvajanjepokretanadječjupjesmuHokey-pokeyiKadsisretan.

Rezultati protokola praćenja djevojčice L. S. u skupini djece pokazuju da seuključenostiprihvaćenostdjevojčicesvremenompovećava.Tomejedoprinijelara-nija uključenost djevojčice u istu skupinu djece prije samoga početka istraživanja.Lobo,WinsleriMason(2006)ističukakosuvršnjačkeskupinenajvažnijisocijalnikon-tekstukojidijetemožebitiuključeno.Upravozbogtogaovojeistraživanjeosmišljenodadijetenakonindividualnogapedagoškogaradabudeuključenouskupinudjece.Odpočetkasusemodeliralipozitivniobrasciponašanjaštosepokazalovrlodobromprak-somjersudjecapreuzelanekeodobrazaca.Dodavalasuplišanu igračkuL.S.prijepočetkaigreRasplesaniplišanci,pozdravljalajunaodlasku,divilasekadaneštosamo-


513

stalnonapravi te joj pomagalau izvođenju aktivnosti. Češće su to činiledjevojčiceškolskedobiuodnosunadjevojčicepredškolskedobi.Primjerice,ubožićnojpjesmiSnijegsvudpada,nakojuseradilakoreografijaprijepočetkaistraživanja,udijelupje-smevojnikćevojnikupružiti ruku,nakonnekolikomojihponavljanjadjecasusamadolaziladodjevojčicete jojpružalaruku.Međutim,nekasudjecatežeuključivala iprihvaćalaL.S.,uglavnomonamlađedobi,doksujudrugasvremenomprihvatilakaočlana.

KaovoditeljicaikoreografkinjaplesneskupinekontinuiranosampoticalaL.S.nasudjelovanjeuaktivnostimakojesubileprilagođenemogućnostimadjevojčiceta-kodaihuspijeizvršitiipostićiuspjehkojijemotivatorzadaljnjesudjelovanjeuaktiv-nostima.Ponekadsuodabranezahtjevnijeaktivnostikakobisepotaknulonarazvojsloženijihsocijalnihimotoričkihvještina.Romstein(2016)navodidapostojiuskapo-vezanost izmeđurazinesudjelovanja ivrsteaktivnostiukoju jedijeteuključeno.Usvomistraživanjuističedajenajvišarazinasudjelovanjauočenatijekomigrolikihaktiv-nosti,ekspresivnih/umjetničkih,manipulativnihifizičkihaktivnosti.Mirošević,Lozan-čić(2014)premaJurčević-Lozančić(2011)ističuvažnostrazvijanjakulturekojapotičejednakopravnostiuvažavanjepotrebasvedjeceuzrazvojpraksekojaomogućujeraz-ličitudinamikuučenjatemogućnoststvaralaštvaiizražavanjadjeteta.

Kadajeriječosuradnjiiprijateljstvuodstranedjevojčicepremadrugojdjeci,uobjemajekategorijamaprimijećenodadjevojčicauglavnomsurađujesdrugomdje-comteuvećinislučajevapokazujeprijateljskiodnospremadrugojdjeci.U17prove-denihradionicanijesenitijednomdogodilodadjevojčicanesurađujesdrugomdje-com,pri tomeudesetoj radioniciuglavnomne surađuje sdrugomdjecom,napetradionicajeuočenokakonitisurađujenitinesurađujesdrugomdjecom,našestradi-onicakakouglavnomsurađujesdrugomdjecom iu svimostalimslučajevimakakosurađujesdrugomdjecom.Nadalje,uočenojedajedjevojčicaprijateljskiraspoloženapremadrugojdjeci,društvenajeiemocionalnotopla.Sposebniminteresomproma-tradrugudjecu,aponekadihioponaša.U17provedenihradionicauočenojekakodjevojčicasamojedanputnitipokazujenitinepokazujeprijateljskiodnospremadru-gojdjeci,utrimaplesnimradionicamauglavnompokazujeprijateljskiodnospremadrugojdjeci,ausvimostalimsusretimapokazujeprijateljskiodnospremadjeci.Tajprijateljskiodnosdjevojčicepremadrugojdjecidopriniojenjezinojboljojprihvaćeno-sti.Iakodjevojčicanemoževerbalnokomuniciratinjezinintereszaplesomidogađa-njimauplesnojradionicinadomjestiojenedostatakverbalnekomunikacijekrozne-verbalnepokreteigeste.

Nina Erdeš

514

Tablica4.Rezultatiskupnogaprotokolapraćenjauplesnojradionici.

SUSRETI UKLJUČENOST SURADNJA PRIHVAĆENOST PRIJATELJSTVO1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

1 X X X X

2 X X X X

3 X X X X

4 X X X X

5 X X X X

6 X X X X

7 X X X X

8 X X X X

9 X X X X

10 X X X X

11 X X X X

12 X X X X

13 X X X X

14 X X X X

15 X X X X

16 X X X X

17 X X X X

UKUPNO 0 2 1 9 5 0 1 5 6 5 0 0 2 11 4 0 0 1 3 13

AS 4 3,88 4,12 4,71

SD 0,94 0,93 0,60 0,59

Rezultati predočeni Tablicom 4 prikazat će se i stupčastim grafikonom radi

boljegarazumijevanja.


515

Grafikon2.Rezultatiskupnogaprotokolapraćenjauplesnojradionici.

NaokomitojosibrojkamasuoznačenisusretisdjevojčicomL.S.kojisuseod-

nosilinaraduskupinisostalomdjecom.Nahorizontalnojosioznačenojekolikajebilauključenostdjevojčiceuskupinudjece,zatimsuradnjadjevojčicesdrugomdje-com,prihvaćenostodstraneskupineteprijateljskiodnosdjevojčicepremadjeci.Tije-kompedagoškogaradasL.S.,krozprovođenjepokretnihiplesnihaktivnostiuplesnojradioniciiuključivanjadjevojčiceuskupinudjece,željelosedoprinijetirazvojusocijal-nihimotoričkihvještinauzpotpunouvažavanjesposobnosti,interesaipravadjeteta.Pri tome jebilopotrebno izjednačitipravadjetetas teškoćamaspravima“većineˮkojusučiniladjecebezrazvojnihteškoća,atoseželjelopostićištoboljomintegraci-jomL.S.uzajednicu,najprijeonuplesnu,aondaiširuzajednicukrozsudjelovanjenajavnimnastupimaipriredbama.

CRTEŽ DJEVOJČICE L. S. KAO OBLIK EVALUACIJE

Bognar(2001)navodidasvakiodgojniproceszavršavaevaluacijom,bilodajepromatrannamikro ilimakro razini.Krozevaluaciju senastojidobiti informacijaouspješnostiprocesa,ostvarenostizadataka,oproblemimakojisusepojavilitijekomprocesatekakoraditiubuduće.

BudućidaL.S.nemoževerbalnokomunicirati,avoliselikovnoizražavati,eva-luacijupredstavljanjezincrtež.Važnojenapomenutidadjevojčicanerazlikujebojeteda jekorištenebojesamaodabrala.Najprije je rečenodjevojčicidanacrtakakoseosjećalatijekomplesa.Majkajojjezavrijemecrtanjapuštalavideozapissnastupana

Nina Erdeš

516

kojemujedjevojčicasudjelovalasplesnomskupinom.Crtežjecrtanvodenimbojamaitemperamauzkorištenjekista.Djevojčicajeprisloniladlannapapirtepokazaladaželidasedlanocrtakistom,nakontogajepokazalanamojurukuiiskazalaželjudaučinimisto,stoganapapiruplavidlanpredstavljarukudjevojčice,acrvenimojuruku.Budući da je nakon svakoga istraživanja važno procijeniti uspješnost zajedničkogarada, a sobziromna višestruke razvojne teškoće sudionice istraživanja, kao što sunemogućnostverbalnekomunikacije,težemotoričkeiintelektualnerazvojneteškoće,crtežkaooblikevaluacijeodabranjekaonajpogodnijioblikuskladusmogućnostima,sposobnostimaiinteresimadjevojčice.

OvažnostislikeicrtežaupsihoterapijidjecegovoriZan(1994)kojiističekakoslikomilicrtežomdijetemožeizrećisvoježelje,maštanja,sukobe,ilioslikatiobiteljskeodnose.“Crtežjeprojekcijadjetetovaemocionalnastanja,fantazije,željeikonflikata.Crtežjedakledjetetovonesvjesnoˮ(Zan,1994:13).

Slika3.CrteždjevojčiceL.S.

ZAKLJUČAK

Svakodijetejedinstvenojesasvojimpoteškoćama.Iakosemoženalazitisdru-gomdjecomuistojdijagnostičkojskupinionozahtijevaprogramnapravljeniprilago-đenzanjega.Tajprogramtrebapomoćidjetetunajedinstvennačiniodgovaratinje-govimposebnostima.StimjeciljemnapravljeniIndividualiziranoodgojno-obrazovniprogram(IOOP)zaraduplesnojradionicisdjevojčicomsrazvojnimteškoćama.PrijesameizradeIOOP-aprikupilesuseinformacijaovrstiteškoćaisposobnostimadjetetadabisemogaoizraditiodgovarajućiprogramkrozkojićedijetespoznatisvojpoten-cijal.Bezsumnje,svakodijeteimapotencijal,aodraslajeosobatakojamumožepo-


517

moćidagadijeteupotpunostiotkrije.Važanizvorinformacijabilajemajkadjevojčice,azatimidefektologinjakojajeradilauposebnomrazrednomodjelukojiL.S.polazi.Odvelikepomoćibilesuianamnezepsihologa,logopeda,defektologa,fizioterapeutateostalihstručnjakaispecijalista.Naglasakjebionastjecanjusocijalnihimotoričkihvještina kroz pokret i ples sudjelovanjem L. S. u plesnim radionicama. Pri tome seizjednačilopravodjetetasteškoćamaspravima“većineˮ,djecebezrazvojnihteškoća.ŽeljelasepostićištoboljaintegracijaL.S.uzajednicu,najprijeonuplesnu,aondaiširuzajednicukrozsudjelovanjenajavnimnastupimaipriredbama.Istraživanjejetra-jaločetirimjeseca,arezultatisupokazalivrlodobruuključenostiprihvaćenostdjevoj-čiceodstranedrugedjecečemujeujednopridonijelairanijauključenostdjevojčiceuplesnuradionicu.Uočenojedadjevojčicauzvelikipoticaj,motivacijuipodršku,uglav-nomizvodivećinupredviđenihaktivnostiuzpojedinaodstupanjauizvođenostikadasuaktivnostibilezahtjevnijeikadaL.S.nijebilaraspoloženazasuradnju.OdvelikejevažnostibilovlastitimprimjerompokazatidjecikakosemoženalijepnačinodnositipremaL.S.Bilojemnogosituacijatijekomzajedničkogadruženjagdjesudjeca,kakojevrijemeodmicalo,pokazivalabriguipažnjupremadjevojčiciL.S.,pomažućijojnaplesnimpriredbamaudovođenjukolicanapozornicu,vježbajućisnjomdijelovekore-ografija, pridržavajući joj obruč dok se provlači ili pokazivajući joj izvesti određenipokretuzriječipoticanja“Hajde!Pokušaj!Možeštito!ˮ.Učenjepomodelu,ukojemusam imala ulogu osobe koja modelira pozitivna ponašanja, kod ostale je djecepokazaloznačajnepomake.Budućidanemadovoljnoprovedenihistraživanjanaovuisličneteme,potrebnojenaglasitipotrebuprovođenjadaljnjihistraživanjausmjere-nihnarazradusličnihprograma,bilodajeriječoplesnoj,likovnoj,dramskojilinekojdrugoj umjetnosti, u odnosuna različite grupe korisnika. Također, ovo istraživanjemožeposlužiti i kao inspiracija za stvaranje sličnihpokretnih i plesnih aktivnosti iliprovođenjepostojećih,uraduvećopisanihiizvođenihsdjevojčicomL.S.

LITERATURA

BergsteinDow,C.(2010).ThePowerofCreativeDance.YCYoungChildren,65(2),30-35.Bognar, L. (2001). Metodika odgoja. Osijek: Pedagoški fakultet, Sveučilište Josipa Jurja

StrossmayerauOsijeku.Bulić,B.,Oreb,I.iNikolić,B.(2012).Angažmanmajkidjecesteškoćamaurazvojuuaktivno-

stimasvakodnevnogživota.Hrvatskarevijazarehabilitacijskaistraživanja,48(2),1-12.Buljubašić-Kuzmanović, V. (2017). Utjecaj terapijskog jahanja na socijalni razvoj djece s

teškoćamaurazvoju.Školskivjesnik,66(2),255-269.Davies,E.(2006).Beyonddance.Laban'sLegacyofMovementAnalysis.Routledge:Taylor&

Francis Group. Pristupljeno 12. travnja 2017. s http://www.puromisterio.com/beyond-dance-laban-s-legacy-of-movement-analysis.pdf

DeZan,D.(1994).Slikaicrtežupsihoterapijidjece.Zagreb:Hrvatskipedagoško-književnizbor.Gazibara,S.(2016).Plesnaumjetnostiškolskikurikulum.UB.JerkovićiT.Škojo(Ur.),Umjetnik

kao pedagog pred izazovima suvremenog odgoja i obrazovanja (str. 190-202). Osijek:UmjetničkaakademijauOsijeku,SveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijeku.

Nina Erdeš

518

Gojmerac,I.(2014).Glazbeno-plesneigrekaoterapijairehabilitacijadjecesposebnimpotre-bama. U S. Vidulin-Orbanić (Ur.), Interdisciplinarni pristup glazbi: istraživanje, praksa iobrazovanje.Glazbenapedagogijausvijetusadašnjihibudućihpromjena3(str.559-572).Pula:SveučilišteJurjaDobrile.

Dačnik,V.(Ur.)(2009).20.susrethrvatskihplesnihansambala.Pristupljeno18.ožujka2017.s<https://www.hrsk.hr/admin/uploads/doc/knjizica09(1).doc

Herljević,I.iPosokhova,I.(2002).Govor,ritam,pokret.Pjesmeiigrezarazvojgovora.Vježbeprstimairukamazarazvojmikromotorikeigovora.Zagreb:Ostvarenje.

Janković,I.(2010).Značenjepokretaiplesaucjelokupnomrazvojudjetetapredškolskedobi,Škola,6,75-81.

Levandovski,D.iTeodorović,B.(1991).Kakopoticatidijetesmentalnomretardacijom.Priruč-nik za roditelje. Fakultet za defektologiju sveučilišta u Zagrebu: Centar za rehabilitaciju“Zagrebˮ.

Lobo,B.Y.isur.(2006).TheEffectsofaCreativeDanceandMovementProgramontheSocialCompetenceofHeadStartPreschoolers.SocialDevelopment,15(3),501-519.

Mikas, D. i Roudi, B. (2012). Socijalizacija djece s teškoćama u razvoju u ustanovamapredškolskogodgoja.PaediatriaCroatica,56(1),207-214.

Mirošević,J.iLozančić,A.(2014).Stavoviodgojiteljaiučiteljaoprovedbiinkluzijeuredovitimpredškolskimustanovamaiosnovnimškolama.Hrvatskarevijazarehabilitacijskaistraži-vanja,50(2),17-29.

Pericleous, I. (2011). Healing Through Movement:Dance/Movement Therapy for MajorDepression.Pristupljeno13.ožujka2017.shttps://academiccommons.columbia.edu/doi/10.7916/D84J0N4F/download

Romstein, K. (2016). Razina uključenosti djece s teškoćama u razvoju predškolske dobi uodnosunavrstuaktivnostiivrstuteškoće.Životiškola,62(1),165-176.

Surujlal, J. (2013).MusicandDanceasLearning Interventions forChildrenwith IntellectualDisabilities,MediterraneanJournalofSocialSciences,4(10),68-75.

Swinford,R.(2012).Adapteddance–connectingmind,bodyandsoul.FacultyofIndiana.

Using Movement and Dance to Improve Social and Motor Skills in Children with Developmental Difficulties

Abstract:Thepaperpresents theapplicationof the IndividualizedEducationalProgram (IEP) inadanceworkshopworkingwithagirlwithdisabilitiesanditsimplementationwiththesamegirlinagroupofpre-schoolchildren.Theresearchaimedatprovidingsupporttochildrenwithdisabilitiesbyusingdanceandmobilegamesdesignedinaccordancewiththespecialfeaturesofthechild(herdifficulties,aswellasherabilities),anddesignedtostimulatethedevelopmentofsocialandmotorskills.Also,opinionsofexpertsonrecognizedneedsforsupportinthedevelopmentofsocialandmotorskillsinchildrenwithdevelopmentaldiffi-cultiesweretakenintoaccountastocontributetothedevelopmentofnewmobileanddancegamesthroughtheprovisionofthissupport.Theaimofthepaperistodeterminethecontributionofmovementanddancetothesocialandmotorskillsofchildrenwithdevelopmentaldifficulties.Asampleofrespondentsconsistsofaneight-and-a-half-yearoldgirlwithdevelopmentaldisabilities,sointhisresearch,onecantalkaboutasinglecase


519

study,togetherwithothermembersofthedancegroup(eightgirls).Twomonitoringpro-tocolswereused:amonitoringprotocolinanindividualizededucationalprogram(IOOP)inadanceworkshop,andachildmonitoringprotocolinthegroup.Forcalculatingarithme-ticmeans(AM)andstandarddeviations(SD),acomputerprogramwasused,andMicrosoftExcel2010wasused topresent the resultsof thestudy.The results showedverygoodinvolvementandacceptanceofthegirlbyotherchildren,whichwasalsocontributedtobythepriorinclusionofthegirlinthedanceworkshop.Itwasnotedthat,withgreatencou-ragement,motivation, and support, the girlmainly carried outmost of the anticipatedactivitieswithcertaindeviationsinperformancewhentheactivitiesweremoredemandingandwhenthegirlwasnotwillingtoco-operate.Keywords:childrenwithdevelopmentaldifficulties,dance,motorskills,movement,socialskills

520

MOBILNA PEDAGOGIJA U SUVREMENOJ NASTAVI ENGLESKOGA JEZIKA

Stručnirad UDK:371.3:004.382.76

VlastaSvalina,prof.Ekonomskaiupravnaškola,Osijek

Osijek,Hrvatska

Sažetak:Nezaustavljivrazvojtehnologijetijekomzadnjegadesetljećapromijeniojeznačajnonašusvakodnevnicu,novišenegoikadapromijeniojemetodičkiididaktičkipristupnastavnomprocesu.Najvažnijičimbeniciuprijenosuznanjaikompetencijasamisunastavnicikojiiz-ravnosudjelujuunastaviteučenicitrebajuinovativneientuzijastičnenastavnikekojićeuvestineophodnepromjeneunadizadovoljenjapotrebanovihdigitalnihgeneracija.Upra-votonudiprimjenamobilnepedagogije,odnosnoučenjastranogajezikauzmedije(eng.MALL–MobileAssistedLanguageLearning).Mobilnitelefoninastavničkasupomagalazastjecanjeznanjaikompetencija,adostupnisuusvakomtrenutku.Ciljjeovogaradaprika-zatiistraživanjakojaispitujumotivacijuzaučenjemipoučavanjempametnimtelefonima.Dabisemobilnapedagogijakoristilaupoučavanjuengleskogajezika(eng.ELT–EnglishLanguageTeaching),potrebno jesustavno integrirati tehnologijuumetodikunastave,aposebiceistražitistavoveimišljenjanastavnikaiučenikaoupotrebimobilnogaučenja.Sto-gaćeovajradkrozrazličita istraživanjaprikazatinjihovestavove imogućnostiupotrebemobilnogaučenjaupoučavanjuengleskogajezika.Radovikojisupregledanisežuodsamihpočetakamobilnogaučenja2012.godinepadonedavnoobjavljenihistraživačkihradova2019.godine.Ključneriječi:poučavanjeengleskogajezika(eng.ELT–EnglishLanguageTeaching),učenjestranogajezikauzpomoćmedija(eng.MALL–MobileAssistedLanguageLearning),mobil-napedagogija,mobilnoučenje,pametnitelefoni

UVOD

Tehnologijajedoživjelanagliporastusvojojupotrebiusvakodnevnom,užur-banomživotnomstilusuvremenogačovjeka.Prensky(2001:1)jemeđuprvimapisaoo novim generacijama i tada već upozoravao: “Naši učenici su se jako promijenili.Današnjiučenicivišenisu ljudi zakoje je stvorenobrazovni sustavzapoučavanjeˮ.Nadalje,autoropisujegeneracijuučenikakojasepromijenilatolikodavišenemapo-vratkanazad,stogaPrensky(2001)naglašavadolazaknovinairapidnudiseminacijudigitalnetehnologijeuzadnjimdesetljećima20.stoljeća.Također,naglašavadatakvi“digitalniurođeniciˮ (eng.DigitalNatives)misle iprocesuiraju informacijepotpunodrugačijeodnjihovihprethodnika.Vrlojevjerojatnodajenačinodrastanjautjecaonanjihoveobrascerazmišljanja.Digitalnisuurođenicinaviklidobitiinformacijejakobrzo,onivoleparalelneproceseiobavljativišezadatakauistovrijeme(eng.multi-tasking).


521

Izloženisusuvremenimtehnologijamaodsamogarođenjatesespretnosluženjima,a nasuprot njima poučavaju ih digitalni useljenici ili pridošlice (eng.Digital Immi-grants)kojineovisnoosvojimželjamamorajuićiukoraksdigitalnimrazvojemdabipostalidiosuvremenenastave.Oni razmišljaju ipoučavajupolako,korakpokorak,prijesvegaozbiljno(Prensky,2001).

POJAM “MOBILNA PEDAGOGIJAˮ

Mobilnapedagogijapojamjepovezansmobilnimučenjem.Mobilnasepeda-gogija definira kaoupotrebamobilnih uređaja u svrhuučenja i poučavanja, a kojaomogućujemobilnostučenikaurazličitimkontekstima,alinikakoneumanjujenastav-ničkuuloguusamomnastavnomprocesu(Kukulshka-Hulme,2005).Nadalje,istiautornaglašavada jemobilnoučenjepovezanosmobilnošćuučenika,usmisludaosobamožepristupitiučenjukadagodželiigdjegodželibezikakvihprostornihilivremen-skihograničenja.Također,tojeučenjekojejespontano,osobno,neformalno,preno-sivo,dostupnosvugdjeitolikointegriranousvakodnevnicudagajedvaprimjećujemo.Pristupmobilnepedagogijepremaučenjuipoučavanjuengleskogajezikautemeljenjenazamislidasuinastavnikiučenikaktivnisudioniciustvaranjuuvjetazaučenje.MobilnasepedagogijatakođerspominjeikaoMALL(eng.MobileAssistedLanguageLearning),učenjestranogajezikauzpomoćmedija.Danasmobilnatehnologijaomo-gućujeimplementacijuovogapojmananačinekojidosadanisubilimogućiidostupni.Učenicistalnonosesasobompametnetelefonekojiimmogupomoćistvaratiidijelititekstove,spontanokomuniciratisljudima,bitiizloženiengleskomjezikuiizvansameučionice,analiziratisvojejezičnoznanje,pratitisvojvlastitinapredaksamostalnoovimmedijempoštujućiučeničkuautonomiju(Kukulska-Hulmeisur.2015).

Mobilna tehnologijanudi različitenačinekako semože implementiratiuna-stavni proces. Jedan je od važnih načina učenje i poučavanje uz pomoćmedija –mobilnogatelefona.Mobilnoučenjenovijeobrazovnipristupkojinudifleksibilnosttekodovoganačinanepostojidobno,spolno,geografsko,kulturološko,vremenskoiliprostornoograničenje (Behera,2013).Cojocnean(2017)smatradapostojedvijeperspektiveskojesemožepromatratimobilnapedagogija.Prvajetadasemobilniuređajikoristeurazreduzaodređenusvrhu,atosuaktivnostizapoučavanjeengles-kogajezikakaostranogajezikapremaplanuiprogramuškole,smobilnimuređajemkaonastavnimpomagalom.Drugapodrazumijevapoučavanjeusmjerenonasamogaučenikakojiobavljavišezadatakaistodobnonasvomeuređajuusamojučionici,aliiizvannjekoristećiosobniuređajzaučenje.Topovećavaautonomijuučenikateusmje-ravaučenikadasampreuzmeodgovornostzasvojeučenje,anastavnikćeimatisamouloguonogakojijeomogućiotakvoučenje(Cojocnean,2017).Postojemnogaobja-šnjenjamobilnogaučenja,alisviseslažusključnimznačenjem–uobičajenomobilnoučenje nudi različite aktivnosti i mogućnosti učenja na nove načine, naglašavajućipristupiinterakcijuurazličitimkontekstima(Kukulska-HulmeiShield,2008).

Vlasta Svalina

522

PREGLED DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA

Budućidajejedanodključnihčimbenikazauspješnuprimjenumobilnogauče-njaunastavinastavnikovapercepcijaoopravdanostinjegovakorištenjavažnojedo-znati njihove stavove o tome. Istraživanje o uporabi informacijsko-komunikacijskihtehnologijauosnovnimisrednjimškolamauRepubliciHrvatskoj(Povićisur.,2015)uključiloje1101nastavnikatesedošlodopodatakakolikonastavnicikoristeosobnailitabletračunala,pametnetelefoneiostaledigitalnesadržajeunastavi.Zanimljivojedanaskorosvakomnastavnomsatu60,4%nastavnikakoristiračunalo,a70%nastav-nikauopćenekoristitableteipametnetelefonetijekomnastavnogaprocesa.Tako-đer,zanimljivojeda92,7%izrađujevlastitidigitalnisadržajzapotrebesvojenastavetedasutonajčešćesamoprezentacijekojeizrađuje89,7%ispitanihnastavnika(Povićisur.,2015).

Matijevićisur.(2017)provelisuistraživanjemeđunastavnicimauosnovnojisrednjojškolikojejeuključivalo368sudionikakojisuizražavalisvojestavoveouče-stalostiupotrebedigitalnihmedijaivlastitojmotivacijizaupotrebnomdigitalnihme-dijauprocesupoučavanja.Istraživanjejepokazalodakakonastavniciuosnovnoj,takoinastavniciusrednjojškoli,imajupozitivnumotivacijuvezanuuzdigitalnemedije,alidigitalnemedijekoristesamoponekadilirijetko.Sdrugestrane,saminastavnicisma-trajudakoristeprezentacijekaooblikdigitalnihmedija,štonijetočno,većjekorište-njeprojektoraiprezentacijezamjenazafrontalnunastavuuzpomoć“pločeikrede”iliprojektora,noonojeidaljeusmjerenonanastavnika,anenaučenike(Matijevićisur.2017).Sukladnotomrezultatu,važnojeeduciratinastavnikeodigitalnimmediji-mateonjihovojupotrebikaodidaktičkogapomagalaunastavnomprocesukojimorabitisustavnoipodrobnoisplanirandabiudovoljiokriterijimasuvremeneškole.

Nadalje,Alzubi(2019)istražujeučenjeengleskogajezikakaostranogajezikauSaudijskojArabiji.Ukupnojesudjelovao41nastavnikatesuispunjavaliupitnikputemGoogleformulara.Rezultatisupokazalidavećina,odnosno83%dajepodrškuintegra-cijimobilnogaučenjaunastavuengleskogajezikateje71%nastavnikauvjerenodabimobilno učenje poboljšalo znanje učenika, poput slanja i primanja elektroničkepošte,pristupinternetu,uporabirazličitihaplikacija,stvaranjuQRkodova(eng.quickresponsecodes) i igranju igrica.Ukupno79%vjerujedabipametni telefoniodržalimotivacijuikreativnosttijekomnastave,dok58%sudionikanevidinikakvupreprekuza uporabu pametnih telefona u nastavi engleskoga jezika. Autor predlaže daljnjaistraživanjananavedenuproblematikumotivacijeikreativnosti(Alzubi,2019).Nada-lje,CruseiBrereton(2017)nakonistraživanjaradovanaglašavajuvažnostuporabeQRkodovaunastaviengleskogajezikakaododatnogamaterijala.

HuahiJarrett(2014)provelisuakcijskoistraživanjevezanouz integracijuQRkodovaimobilnihtehnologijausvhurazvijanjavještinagovorenjaislušanjatijekompoučavanja engleskoga jezika kao stranoga jezika. Istraživanje je bilo provedeno utrimaciklusima:prviseodvijaouprosincu2011.sgrupomod25učenika,drugiciklusuožujku2012.kojejeuključivalo27učenika,aposljednjiciklusulipnju2012.sgru-pomod26srednjoškolskihnastavnikasmodifikacijomkneprestanomusavršavanju.


523

U ovom slučaju, QR kodovi su poput barkodova koji dekodiraju informacije poputporuka, uputa, slika ili poveznica na internetsku stranicu. Autori su smatrali da jenajboljebiloodabratiupravoakcijskoistraživanjeukojemujeuključeniprofesionalnirazvojnastavnika i stalnounaprjeđenjenastavničkeprakse jersunastavnici samiuovomslučajuipredavačiiistraživači.Stogajeuovomprovedenomistraživanjuanalizapodatakapokazalapozitivnerezultate.Učenicisuanonimnoodgovaralinapitanjateihse94,87%slažedasurazvilivještineslušanja,govorenjaiizgovorauzuporabuQRkodovaimobilnihtelefona.

Kadasegovorioovojtemibitnojeiispitatiiučeničkestavoveimišljenjakaoidosadašnjaiskustvasmobilnimučenjem.OsmaniHalem(2018)provelisuistraživanjena65studenataudobiod18do23godina.Prvijedioistraživanjabiovezanuzstavoveprematehnologiji,adrugijedioposvećennjihovimiskustvimaouporabimobilnogainterneta.Treći jediobiovezanuztrendoveioruđakojestudentikoristeunastaviengleskogajezikatejezadnjidiobiopovezanuzznanjeobudućimtrendovima.PremaOsmanuiHaliemu(2018)mobilneaplikacijepomažupriučenjuengleskogajezikakaostranogajezika.Nastavnikovajeobvezaosiguratiučenicimaznanjepropisanoplanomiprogramom,nonastavnicibitrebalibitisuradnici,anevođe(eng.leader)nastavnogaprocesa.Navodedamobilneaplikacijeupotpunjujunastavničkiraditrebajusekori-stitirazmjernosostalimaktivnostima.Uovomistraživanjuod65studenatauključenihuakcijskoistraživanjesamoje8studenatapristalonaintervju.Rezultatisupokazalidajeevidentnodastudentismatrajuvrlovažnim“oruđemˮmobilniuređajzaučenjei poučavanje engleskoga jezika te im je upravo uporaba istih održala motivaciju(OsmaniHaliem,2018).

Nadalje,istraživanjekojesuproveliKuimovaisur.(2018)nasveučilištugdjesustudentiučiliengleski jezikpokazalo jetakođerpozitivnestavovepremamobilnomučenju.Provedenjeeksperimentseksperimentalnomikontrolnomgrupom,ausva-kojjegrupibilo10studenata.Eksperimentalnajegrupaučilatradicionalnouzdodatakmobilnogaučenja,dokjekontrolnagrupaimalasamotradicionalnipristupnastavnomprocesu.Nakrajueksperimentačakje60%studenataodgovorilodamobilnoučenjemožebitikorisnodoodređenemjere,a25%seupotpunostisložilo.Dakle,istraživanjejepokazalodasemobilniuređajmožekoristitikakozazabavuikomunikacijutakoikaooruđezaučenje.Onisuposebnodiokreativnostiunastavnomprocesupoučava-njaengleskogajezika(Kuimovaisur.,2018).

Nadalje,Sönmezisur.(2018)usvomesuraduanalizirali11recenziranihčlana-kakojisuobjavljeniurazličitimčasopisima.Istraživanjejeuključivaločlankeobjavlje-neuvremenuod2013.do2017. godine.Članakuključujepregled javnodostupneliterature,većinomuzpomoćtražilicebazapodatakaEBSCODiscoveryService.Kori-štenesuključneriječi“mobilnoučenjeˮi“učenjenadaljinuˮ.Rezultatisuspecificiranipremagodiniobjave,odnosnoizmeđu2013.i2017.Najpopularnijesutemeučeničkapercepcijavezanauzmobilnutehnologijuimobilnoučenjekaoiprihvaćanjetakvoganačinapoučavanjaiučenja.Autorisusetijekomanalizečlanakaosvrnulinaposebneizrazekojisepojavljujuusvimradovima.Zaključilisudasenavedeniizrazi“učenička

Vlasta Svalina

524

inastavničkapercepcijamobilnogučenja imobilne tehnologije, kvalitetamobilnogučenja,prihvaćenostmobilnogučenjakodučenjaˮpojavljujukodsvihčlanaka.Tako-đer,analizačlanakapokazalajedatristudijeistražujuučeničkuprihvaćenostmobilnihtehnologijaimobilnogaučenja.

MatijevićiTopolovčan(2019)suproveliistraživanjemeđu30sudionikakojisuigrali25različitihigricanaengleskomejezikukojesubileprethodnopodrobnoanali-zirane.Igračisubiliadolescentiudobiod14do19godinaistudentinafakultetuuSplitu.Sasudionicimaseprovodiointervjuostavovimaimišljenjimazapojedinuigri-cu.Analiza jepokazaladasusudionicikroz igranjevideo igrica iskazalivrijednosti ivrline, a neke od njih su razvijanje poduzetničkoga duha, kreativnosti, samostalneorganizacije vremena, poticanje kritičkoga mišljenja, timskoga rada i međusobnesuradnje.Također,razvijajuseiupornost,motornevještine,mentalnekoncentracijeivažnostnovca.Međutim,autoriMatijevićiTopolovčan(2019)ukazujunatodarodi-teljitrebajuobratitipozornostnapotencijalnenegativnestranevideoigrica.Najvećiutjecajnatoimajunastavničkairoditeljskamedijskaedukacija.

Kusmaryaniisur.(2019)suproveliistraživanjeouporabimobilnihaplikacijakaopripomoćpriučenjukojejepomogloučenicimaunaprijeditisvojevještinegovorenjaikritičkomišljenjenasatuengleskogajezika.IstraživanjejeprovedenonaOdsjekuzaEngleskijezikBorneoSveučilištauIndonezijiakademskegodine2017./18.Autorisuuključili38studenatanaOdsjekuzaEngleskijeziktejeistraživanjetrajalojedanse-mestartijekom12susreta.Istraživačisuimalipredtest,promatranjeiintervjuzamje-šovitumetodologiju,odnosnokombinacijukvantitativneikvantitativnemetodeupo-rabemobilnihuređaja.Sudionicisubilipodijeljeniučetiriskupine:govornevještine,kritičkopromišljanje,aplikacijezaučenjeautentičnihsadržajaiaplikacijezakomuni-kacijuidiskusijuizvanučionice.Mobilneaplikacijekojesukoristilisuonlinerječnici,engleskagramatikaiaplikacijezapretvaranjegovorautekst.MobilneaplikacijekojesukorištenezaautentičneizvoreučenjasuGoogleChrome,YouTube iWeebly,azakomunikacijuizvanučioniceaplikacijekaoWhatsAppie-mail.Autorisuzaključilidajemobilnoučenjesuvremenoučenjeukomestudentioblikujusvojeznanjekrozaktivneprocese, adaptivno, kontekstualno, socijalno interakcijsko i efektivno učenje kao iučenjenaiskustvu.

Usvomeistraživanjuučinkovitostkorištenjamobilnogaučenjaunastaviengles-koga jezikazaučenječitanjanaSveučilištuNajranautoriHazaea iAlzubi (2016) suuključili30studenatamuškogaspola,udobiod18-20godinaiučilisuengleskijezikkaostranijezik.Autorisuistraživaliuloguintegriranemetodepoboljšanjapraksečita-njanaengleskomjeziku.Grupakojajesudjelovalauistraživanjuimalajeodređeneaplikacije koje je trebala koristiti. Autori su imali predtest, tijekomučenja su imaliWhatsAppgrupu,refleksijunaučenoga,testnakonučenjaipolustrukturiraniintervju.RezultatisupokazalidasečitanjepoboljšalonakonkorištenjaWhatsAppaplikacije,rječnika na internetu i rječnika kao aplikacije. Autori preporučuju studije učinkaWhatsAppaplikacijeusvrhupoboljšanjapisanjanaengleskomjeziku.Istraživanjepo-kazujedasemožeunaprijeditičitanjetekstanaengleskomjezikukorištenjemmobil-


525

nogaučenjausredotočujućisenapedagoškuupotrebumobilnihuređaja.Danasstu-dentivišenisunaviklinatradicionalnuučionicuvećnaizvanučioničkoučenjemobil-nimuređajimakadajetometodičkiididaktičkiopravdano.

AutoriVeličkiiTopolovčan(2017)provelisuistraživanjenaUčiteljskomfakul-tetuuZagrebu2016.godinemeđu236studenata.Željelisuispitatiobilježjaučenjastranihjezikauzpomoćdigitalnihmedija.Najvećijebrojstudenataučioengleskijezik,anajmanjibrojšpanjolskijezik.Značajnouuporabimobilnihuređajajedavišeodpolasudionikakoristionlinerječnikdoksamo4,7%uopćenekoristirječnikusvrhuučenja.Nadalje,autorismatrajudapoštujućikulturusuvremeneškolenastavamožeznatnopovećatimotivacijuučenika,asvojećemjestodigitalnimedijiupravopronaćiunasta-vistranogajezikatesukladnotomeiupodručjumotivacijeikomunikacije.NavedenoistraživanjekojesuproveliVeličkiiTopolovčanobuhvaćalojeispunjavanjeanketnogaupitnikakojejebilojeudobrovoljnoianonimnotesusudionicimogliubilokojemtrenutkuodustatiodnjegovadaljnjegaispunjavanja.Rezultatisupokazalidajenajvišesudionikanaučilostranijezikuškoli(233)dokjegledanjemtelevizijskogaprogramastranijeziknaučilo169sudionika,140sudionikapretražujućiikomunicirajućiinterne-tom,a79uzpomoćdruštvenihmreža.Možesezaključitidasukladnoprovedenomistraživanjudigitalnimedijitecjelokupnadigitalizacijaimajuvelikiutjecajnesamonastilživotamladihljudinegoinanjegovousvajanjestranihjezika.

ZAKLJUČAK

Današnjicasuočenaspoteškoćamamodernizacijeidostupnostiinformacijanadlanu,nepodrazumijevasamopromjenestavovaiuvjerenja,negoiobrasceponaša-njadanašnjihučenika gdje se sve višenaglašavaautonomnost i individualizacija, azapravoseustvarnostionaograničava ismanjuje.Sampojampedagogijekaodru-štveneznanostipodrazumijevatodarješavaproblemekojejedinoonakaoznanstve-nadisciplinamožeriješiti.PremaMlinarević(2014:125)odrednicarazumijevanjakul-ture škole je svakako “djeca prije svegaˮ koje se postiže sigurnim i stimulativnimozračjemzaučenje,kvalitetnimvodstvom,međuljudskimodnosimauznakupovjere-nja, suradnjom i etičnošću, profesionalnom kompetentnošću učitelja, uvjerenjimausmjerenimnauspjehizadovoljstvoučenika,partnerstvuškoleiobitelji.Dabinastav-niciostvarilisvanačelaprimjerenostiizanimljivostiunastavnomprocesu,neophodnasusuvremenanastavnasredstvaipomagala,aliimedijiuslužbinastavnihpomagala.Svanavedenaistraživanjaukazujunavelikumotivacijuučenikazapromjenomnačinaistilaučenjaipoučavanja,nonailazisenapoteškoćudanekinastavnicijošnisudo-voljnoupoznatisasamimpojmommobilnogaučenjakaosuvremenimnastavnimpo-magalom.Mobilnimjeučenjemmogućerazvijatisveosnovnejezičnekompetencije:čitanje,pisanje,slušanjeigovorenjekaonajvažnijesastavnicekomunikacijenasva-komstranomjeziku.

Vlasta Svalina

526

LITERATURA

Alzubi, A. A. (2019). Teachers’ Perceptions onUsing Smartphones in Teaching English as aForeignLanguageContext.ResearchinSocialSciencesandTechnology,4(1),92-104.

Behera,S.K.(2013).E-AndM-Learning:AComparativeStudy. InternationalJournalonNewTrendsinEducationandTheirImplications,4(3).Preuzetoshttp://ijonte.org/FileUpload/ks63207/File/08.behera.pdf

Cojocnean, D. (2017).Mobile learning in the foreign language classroom – challenges andopportunities.Journalofpedagogy,1,59-72.

Cruse, D. T. H. i Brereton, P. (2018). Integrating QR codes into ELT materials. Languageteachinginaglobalage:Shapingtheclassroom,shapingtheworld.Tokyo:JALT.

Haliem,A.iOsman,R.(2018).MobileESLAppsandStudentsMotivation:ACaseStudy.TheHigherTechnologicalInstitute,EgyptTheEuropeanConferenceonLanguageLearning2018OfficialConferenceProceedings.

Hazaea,A.N.iAlzubi,A.A.(2016).TheEffectivenessofUsingMobileonEFLLearners’ReadingPracticesinNajranUniversity.EnglishLanguageTeaching,9(5),8-21. doi:10.5539/elt.v9n5p8

Huah,G.,H.iJarrettB.W.(2014).IntegratingQRCodesandMobileTechnologyinDevelopingListeningandSpeakingSkillsintheTeachingofEnglishLanguage.InternationalJournalonE-LearningPractices(IJELP),1(1).

KuimovaM.,Burleigh,D.,Uzunboylu,H.iBazhenovR.(2018).Positiveeffectofmobilelearningonforeignlanguagelearning.TEMJournal,7(4),837-841.

Kukulska-Hulme, A., Norris L. i Donohue, J. (2015).Mobile pedagogy for English languageteaching:aguideforteachers.UnitedKingdom:BritishCouncil.

Kukulska-Hulme,A.iShield,L.(2008).Anoverviewofmobileassistedlanguagelearning:Fromcontentdeliverytosupportedcollaborationandinteraction.ReCALL,20(3),271-289.

Kusmaryani,W.,Musthafa,B.iPurnawarman,P.,(2019).Theinfluenceofmobileapplicationson students’ speaking skill and critical thinking in English language learning. Journal ofPhysics,1193(2019).doi:https://doi.org/10.1088/1742-6596/1193/1/012008

Matijević, M. i Topolovčan, T., (2019). Informal learning among teenagers through videogames:aqualitativeanalysisofexperiences.JournalofElementaryEducation,1,1-26.

Matijević,M., Topolovčan, T. i Rajić,V., (2017). TeacherAssessmentRelated to theUseofDigitalMediaandConstructivistLearning inPrimaryandSecondaryEducation.CroatianJournalofEducation,19(2),563-603.

Miloš,I.(2017).Digitalniurođeniciidigitalnipridošlice.Hrvatskijezika:znanstveno-popularničasopiszakulturuhrvatskogajezika,4(2),11-12.

Peko,A.,Varga,R.,Mlinarević,V.,Lukaš,M.,Munjiza,E.(2014).Kulturomnastavep(o)učeniku.Osijek:UčiteljskifakultetuOsijeku,SveučilišteJosipaJurjaStrossmayerauOsijeku.

Pović,T.,VeleglavacaK.,Čarapinab,M.,Jagušta,T.iBotičkia,I.(2015).Primjenainformacijsko-komunikacijsketehnologijeuosnovnimisrednjimškolamauRepubliciHrvatskoj.Zagreb:TehničkoveleučilišteuZagreb.

Prensky,M.(2001).DigitalNatives,DigitalImmigrants.OntheHorizon,9(5),1-6.SönmezA.,GöcmezL.,UygunD. iAtaiziM. (2018).AReviewofCurrentStudiesofMobile

Learning.JournalodEducationTechnologyandOnlineLearning,1(1).Velički,D.iTopolovčan,T.,(2017).Net-generacijaiučenjestranihjezikauzpomoćdigitalnih

medija.Nastavaiškolazanet-generacije.Zagreb:Učiteljskifakultet,SveučilišteuZagrebu.


527

Mobile Pedagogy in Contemporary ELT

Abstract:Continuousdevelopmentoftechnologyoverthelastdecadehassignificantlychangedoureverydaylivesandthereforetheconsequentbothmethodicalanddidacticapproachtotheteaching process more than ever. The most important factors in the transmission ofknowledgeandcompetencearetheteachersthemselveswhodirectlyparticipateintheteachingprocessandthereforestudentsneedinnovativeandenthusiasticteacherswhowillimplementnecessarychangesinordertosatisfytheneedsofthenewdigitalgenera-tion.Mobilepedagogyisonepossibilityhowtoacquireaforeignlanguagewiththehelpofdigitalmedia(Eng.MALL–MobileAssistedLanguageLearning).Mobilephonesaretea-chingaidsfortheacquisitionofknowledgeandcompetencesandtheyareavailableevery-whereandatanytime.Theaimistoexaminethestudents'motivationforbothlearningandteachingpurposeswiththehelpofsmartphones.Inparticular,animportantfactortoevaluate the students' motivation, which seems sometimes imperceptible part in theteachingprocessandwhich is the importantpartof inevitably important factors in thecontemporaryschoolculture.Mobilepedagogytosupport theteachingofEnglish (Eng.ELT–EnglishLanguageTeaching)needstobesystematicallyintegratedinteachingmetho-dology,inparticulartoexplorethepointsofviewandopinionsofbothparticipantsidesinthewholeprocess,teachersandstudentsabouttheuseofmobilelearning.Therefore,thispaperwillpresent theattitudesand thepossibilitiesofusingmobile learning inEnglishclassroom.Researchpapers thatarereviewedrangefromtheverybeginningofmobilelearningin2012totherecentlypublishedresearchworksin2019.Keywords:ELT(EnglishLanguageTeaching),MALL(MobileAssistedLanguageLearning),mobilepedagogy,mobilelearning,smartphones

528

DIDAKTIČKA ANALIZA UDŽBENIKA PODUZETNIŠTVA ZA NASTAVU PREDMETA PODUZETNIŠTVO U GIMNAZIJAMA

I OSTALIM SREDNJIM ŠKOLAMA

Preglednirad UDK:371:65.012.2

JulijanaŠijićŠkolazamoduidizajn

Zagreb,Hrvatska

Sažetak:Zakonoudžbenicimazaosnovnuisrednjuškoluudžbenikdefinirakaonastavnosredstvonamijenjenovišegodišnjojuporabi,usklađenosUdžbeničkimstandardom,aslužiučenici-makao jedanod izvoraznanjazaostvarivanjeodgojno-obrazovnihciljevautvrđenihna-cionalnimipredmetnimkurikulumom.Polazećiodpretpostavkedajedidaktičkiimetodičkidobroosmišljenudžbenikvažančimbenikunastavnomprocesu,ciljjeovogaradaprouča-vanjedidaktičko-metodičkekoncepcijeudžbenikapoduzetništvausrednjimškolama.Su-kladnonavedenomcilju,uradusepropitujedidaktičko-metodičkakoncepcijaudžbenika.Poduzetništvojejedanodosnovnihciljevasuvremenogaodgojaiobrazovanjapajeostva-renjeovogaciljaprikreiranjuudžbenikatemeljzaempirijskuanalizuuovomradu.Obilježjekvalitetnooblikovanogaudžbenikatemeljisenapropisanimdidaktičko-metodičkimstan-dardima,stogajeiempirijskidioovogaradafokusirannaanalizuupravonavedeneodlikeitonaprimjeruudžbenikapoduzetništvazasrednješkoletepredstavljaosnovuzarazvojpoduzetničkekompetencijeučenika.Ovajjeradprikazrezultataistraživanjakojejeimalozaciljanaliziratiudžbenikpoduzetništvazagimnazijeisrednješkolesdidaktičko-metodič-kogaaspekta.Analizaudžbenikatemeljisenapropisanimdidaktičkimimetodičkimstan-dardima.Ključneriječi:poduzetništvo,obrazovanjezapoduzetništvo,udžbenik,udžbenikpoduzet-ništva,učenjepoduzetništva

UVOD

Udžbenik kaopredmet istraživanjapostao je zanimljiv istraživačimauokvirupromjenakojimajeobrazovanjepodložno,akojimamoraodgovoritinazahtjevedru-štva i gospodarstva.U tom je smisluobrazovanje zapoduzetništvo izazovkoji svojglavniispitpolažeugospodarskomokruženju.

Udžbenik jeknjigakojanasustavantedidaktički imetodičkiprimjerennačinpredstavljanastavnisadržajpojedinoganastavnogapredmeta.Autoriudžbenikatre-bajupoštivatipropisaniudžbeničkistandardprilikomoblikovanjaudžbeničkihnastav-nihcjelina,temaijedinica.Pojedinanastavnajedinicanamijenjenajejednomeškol-skomsatunakojemuseobrađujenastavnogradivokrozpetnastavnihetapa.“Udžbe-nikjetolikospecifičanmedijda,bezobziranavelikukonkurentnostnovijihisofisti-

DIDAKTIČKA ANALIZA UDŽBENIKA PODUZETNIŠTVA ZA NASTAVU PREDMETA PODUZETNIŠTVO U GIMNAZIJAMA...

529

ciranijih izvora znanja, i dalje s lakoćomopstajeunastavi. Prioriteti odidaktičkomoblikovanjuudžbenikarazvijajusesukladnosdidaktičkomteorijomiusuglasjususostvarenjem suvremenih ciljeva odgoja i obrazovanjaˮ (Kolak, 2012: 435). Zakonoudžbenicimazaosnovnuisrednjuškoluudžbenikdefinirakaonastavnosredstvona-mijenjenovišegodišnjojuporabi,usklađenosUdžbeničkimstandardom,kojeseobjav-ljujeuoblikuknjige,amožeimatiidruguvrstuioblik,akojetakopropisanoUdžbeni-čkimstandardom,aslužiučenicimakaojedanodizvoraznanjazaostvarivanjeodgoj-no-obrazovnihciljevautvrđenihnacionalnim ipredmetnimkurikulumom.Udžbenikpokazuještoseunekomtrenutkuočekujeodnastaveipredstavljasvojevrsnuopera-cionalizacijunastavnogaplana.Primjenaudžbenikapridonosiučinkovitom,jednostav-nomikvalitetnomstjecanjuznanja.Značajnojesvojstvoudžbenikaunjegovojjedno-stavnojupotrebiilakojdostupnostipričemunjegovauporabaneovisioenergentima,internetu ili nekim uređajima. Važnost je uloge udžbenika u odgojno-obrazovnomprocesu nedvojbena jer je središnjimedij u nastavi i osnovni izvor informacija.Uzkurikulumkaoprimarnipokazatelj,udžbenikjesekundarnipokazateljsadržajaiuvjetaodvijanjanastavnogapredmeta.Unatočfrekventnojineizostavnojprisutnostiudžbe-nikaunastavnomprocesu,postavljasepitanjeukojojsemjeriudžbeniktemeljinadidaktičko-metodičkim načelima propisanim Udžbeničkim standardom. Područjepoduzetništvavrlojesložensustavtejestogateškosaznatištosezapravopoučavananastavi.Korištenje različitih istraživačkihmetodamožepomoćiu rasvjetljavanjutogaproblema,npr.analizomkurikularnihiudžbeničkihsadržaja,anketamailiopser-vacijom nastave i intervjuima koji će pomoći u dobivanju stvarne slike o nastavipoduzetništva.Jedansuodvažnihsegmenatazarazumijevanjetogaproblemaiistra-živanjavezanauzudžbenikepoduzetništva.Sobziromnatodaudžbeniciunastaviimajuvrlovažnuulogu,korisnojeistražitiihsdidaktičko-metodičkogaaspekta.

Ministarstvogospodarstva,radaipoduzetništvatemeljemProgramaVladeRe-publike Hrvatske za poticanje maloga i srednjega poduzetništva sustavno potičeprojekteiprogrameobrazovanjazapoduzetništvotepredlažesustavneprilagodbeimjererazvojnihpolitika.Poduzetništvojejedanodosnovnihciljevasuvremenogaod-gojaiobrazovanja,naštoukazujeiStrategijaučenjazapoduzetništvo2010.–2014.,pajeostvarenjeovogaciljaprikreiranjuudžbenikabazazaempirijskuanalizuuovomradu.Obilježjekvalitetnooblikovanogaudžbenikatemeljisenapropisanimdidaktič-ko-metodičkimstandardima,stogajeiempirijskidioradafokusirannaanalizuupravonavedeneodlikeitonaprimjeruudžbenikapoduzetništvazasrednješkoletepred-stavljaosnovuzarazvojpoduzetničkekompetencijeučenika.

Opotrebi razlikovanja širega iužegakonceptaobrazovanja zapoduzetništvopišeTafraanalizirajućiNacionalnustrategijuučenjazapoduzetništvo.Navodida je“širikonceptobrazovanjazapoduzetništvoufunkcijirazvijanjapoduzetničkihsklono-sti,vještinaisposobnostištouključujeirazvojciljanihosobnihkvaliteta,poputstva-ralaštva i duha inicijative te usvajanja osnovnih ekonomskih koncepataˮ, dok užikonceptsmatraspecifičnimobrazovanjemzapoduzetništvouulozipokretanjatvrtkeiupravljanjanjome(Tafra,2011:18).Europskajeunijaetabliralaciljkojimželipostati

Julijana Šijić

530

najkonkurentnijeinajdinamičnijegospodarstvousvijetu,temeljenonaznanju,spo-sobnozaodrživirazvoj,otvaranjevećegabrojakvalitetnijihradnihmjestatejačusoci-jalnukoheziju.BitniizvorizaposlenjainajznačajnijipokretačiinovacijatesocijalnogailokalnogaintegriranjauEuropijesumalaisrednjapoduzeća.OvojenajvažnijirazlogzaštosuEuropskiparlamentiEuropskovijeće,usvojimpreporukamazarazvojpodu-zetništva,navelidefinicijuinačelateključnekompetencijepotrebnezacjeloživotnoučenje(Strategijaučenjazapoduzetništvo2010.–2014.,2010).

UDŽBENIK KAO NASTAVNO SREDSTVO

Udžbenikjeosnovnonastavnosredstvoiizvorznanjazapostizanjeishodauče-njapropisanihkurikulumomiostvarivanjeodgojno-obrazovnihciljevautvrđenihna-stavnimplanomiprogramom.Uzudžbenikčestodolaziradnabilježnica,priručnikzanastavnike,radnilistićizaučenike,ispitnizadatciitd.Kaoosnovnonastavnosredstvokojesekoristiupoučavanju,udžbenikjeprepoznatljivposegmentaciji.“Udžbenikunovojškoliostajejedinosredstvokojeposredujekreativnukomunikacijunastavnikaiučenika.Budućida seodgojnoobrazovnagrađapropitujeunastavi, jer jenastavainventura ideja, anastavnikposredujenjezinopropitivanje,onda su i nastava, kaosimbioza ukupnoga obrazovanja, i nastavnik kao rodos obrazovanja, neposredni inužnisudioniciukreacijiudžbenikaˮ(ŽužuliVican,2005:54).Slaninagovorikakosečestoprosudbeudžbenikatemeljenavanjskimparametrimapoputveličinegrafikeiilustracije,pričemunitkoneporičenjihovuvažnost,alioviparametrisigurnonisuprvinaskaliintrinzičnevrijednostiudžbenika(Slanina,2006:136).Glavniparametarpro-cjeneudžbenikatrebabitirazvijanjekritičkogamišljenjaučenika.Udžbenikseističemeđusvimnastavnimsredstvimaposvojojvažnosti iuloziunastavnomprocesuusvakomnastavnompredmetu. Baš kao i svaki drugi, udžbenik poduzetništva trebazadovoljitiopćeudžbeničkekriterijeuvažavajućispecifičnostpodručjakojimsebavi.Zarazlikuodostalihknjigakojesenudenatržištu,udžbenikmorazadovoljavatiodre-đenekriterijeodpoštovanjaishodaučenjapropisanihkurikulumompredmeta,zado-voljavanja stručne procjene i dobivanja odobrenja recenzenata, te biti kvalitetnodidaktičkiimetodičkioblikovan.Zbogulogekojuima,udžbenikjeodzanimanjajavno-stiiobveznostiobrazovanjazačitavupopulaciju,državnesestruktureosobitozani-majuzanjegovukvalitetutepropisujuuvjetekojeonzadovoljiti.Zakonoudžbenicimakažedajeudžbenik“nastavnosredstvonamijenjenovišegodišnjojuporabi,usklađenosUdžbeničkimstandardom,kojeseobjavljujeuoblikuknjige,amožeimati idruguvrstu ioblikako je takopropisanoUdžbeničkimstandardom,aslužiučenicimakaojedanodizvoraznanjazaostvarivanjeodgojno-obrazovnihciljevautvrđenihnacional-nim i predmetnimkurikulumom (Zakonoudžbenicima zaosnovnu i srednju školu,2010).


531

ASPEKTI OBLIKOVANJA UDŽBENIKA

Znanstveniaspektizradeudžbenikanalažedasesadržajitemeljenaznanstvenoprovjerenim postavkama odgovarajuće znanstvene discipline za nastavni predmetkojijetemaudžbenika.Pedagoškiipsihološkiaspektzahtijevaizraduudžbenikapri-mjerenoga razvojnim sposobnostima učenika koji će poticati učenikovu unutarnjumotivaciju,pobuditizanimanjezanastavnipredmet i zaintrigiratiučenikazasamo-stalnoiaktivnoučenjeteistraživanještoćeukonačniciishoditirazvijanjemkritičkogamišljenjaučenika.

Didaktičko-metodičkiaspektpropisujesadržajekojipridonosepostizanjuisho-daučenjaiuskladususkurikulumomnastavnogapredmetazakojiseudžbenikizra-đuje.Udžbenicizavišerazredeosnovneškoleiudžbenicizasrednješkolemorajuimatipriloženabecedni indekspojmova i imena.Sadržajudžbenikakoncipiran jetakodaprikazujepodjelunanastavnecjeline,temeijedinice.Svakanastavnajedinicatrebakoreliratisdrugimnastavnimpredmetimaradilakšegapovezivanja.Svakanastavnajedinicasastojiseodtekstakojijepopraćenilustracijamauoblikufotografija,crteža,grafičkihpriloga,slika,dijagramaislično,kojećepridonijeti lakšemrazumijevanju iusvajanjusadržaja.Potrebnojeosobitoistaknutinovepojmovebojom,veličinomiliuokvirivanjem.Svakakojevažnodasadržajiudžbenikabudupodijeljeninaobvezniiizborni dio tepokrivaju različite razine znanja i upućujunadruge izvore.Udžbenikmožesadržavati10%izbornihi10%interdisciplinarnihsadržaja.

Etičkiaspektudžbenikaupućujenaočuvanjekulturnebaštinekojaseogledauskrbizanacionalnabogatstva,promicanjudomoljublja,demokracijeivladavinepravatesuživotairavnopravnosti.Jezičniaspektustanovljujedaseudžbenikpišenastan-dardnomhrvatskom jeziku koji isključuje dijalekte i tuđice koje je dopuštenoupo-trebljavatikadanepostojinormiranistručninaziv.Likovno-grafičkiaspektodređujeusklađenostilustracijestekstomipoložajilustracijeuztekstnakojiseodnosi(naistustranicu).Uzilustracijeseobaveznonavodiimeautora,nazivilustracijeinjezintek-stualniopis.Tehničkiaspektudžbenikaregulirauvez,tisak,veličinuslovasobziromnadobučenikakojemujeudžbeniknamijenjen.Također,preporučaostavljanjepro-storazabilješke,količinusadržajazanastavnujedinicu(dvijestraniceza45minutaškolskogasata),aliitežinupapirazatisak,dodatnimaterijal(npr.CD).

DIDAKTIČKO-METODIČKO OBLIKOVANJE UDŽBENIKA

Osnovnesmjernicekojimaserukovodikvalitetnooblikovanudžbeniksuuskla-đenostnastavnejedinicesnastavnimprocesomovisnootipunastavnogasata,pri-mjerenostnastavnihaktivnosti(senzorne,manualne,mentalne,izražajne),primjere-nostudžbenikanastavniku(priručnikzanastavnikesmetodološkimuputamaipredlo-ženimaktivnostimazanastavnejedinice)iprimjerenostudžbenikaučeniku.

OpisujućisvrhuudžbenikausvomeraduWhatisaDigitalTextbookPale(2002:1)navodidaudžbeniktrebauvestiunastavnujedinicunazanimljivnačin,zaintrigirati

Julijana Šijić

532

učenikezatemuteimobjasnitisvrhaučenjatoga.Nakonuvodnogadijelaudžbeniktrebausmjeritiučenikanatumačenjekakotofunkcionira,zaštobašnatajnačin,kojesu dobrobiti toga i koje sumanjkavosti. Radi postizanja razumijevanja, tumačenjetrebabitiiznesenonavišenačinateupućivatinavježbanjeiprimjenunaučenoga.Nakraju svakenastavne jedinice,udžbenik trebaomogućiti učenikuprovjeru stečenihznanjaivještina,kakobiučenicibilisvjesnisvoganapretka.

“Udžbeničkim standardomutvrđuju se zakonske i drugeosnove, znanstveni,pedagoško-psihološki standardi i zahtjevi,didaktičko-metodički standardi i zahtjevi,etičkiijezičnizahtjevi,likovno-grafičkizahtjevi,tehničkistandardizaizradutiskanihudžbenika,pojamelektroničkogaudžbenika,posebni zahtjeviu izradiudžbenikazapripadnikenacionalnihmanjinaizahtjeviuizradiiprilagodbiudžbenikazaučenikesposebnimpotrebama(učenikesteškoćamaidaroviteučenike)i licencijazanaklad-nikeˮ(Udžbeničkistandard,2016:1).Didaktičko-metodičkistandardiizahtjevizaizraduudžbenikapropisaniUdžbeničkimstandardom:

- Udžbenikobveznopratinastavniplan iprogramteostvarujeciljeve i zadaćeodgovarajućeganastavnogapredmeta.

- Udžbeničkajedinicaosnovnajetematskacjelinauudžbenikukojamorapratititemuodređenoganastavnogaprograma.

- Uudžbenikujejasnouočljivoštoučenicitrebajunaučiti.Udžbenikjasnorazli-kujeobvezneiostalevrstesadržaja(izborne,objasnidbeneidruge).

- Preporučujesedauudžbenikusamostalanučenički radobuhvaćadotrećinezadatakakadajetoopravdanoimoguće.

- Uudžbenikusujasnoistaknutinovipojmovi.- Udžbenikjestrukturiranuskladusaspoznajamaimetodologijommatičnezna-nosti, aktualnim didaktičkim spoznajama i zahtjevima metodike nastavnogapredmeta.

- Udžbeniksadržavametodičkiinstrumentarijkojiseoslanjanamatičnuznanostnastavnogapredmetaiosnovnepsihološko-didaktičkesastavnice:motivaciju,pripremu,usvajanje,ponavljanje,uvježbavanje,usustavljivanje,primjenuipro-vjeruznanja.

- Udžbenikpodržavaotvorenunastavu(komunikacijsku, iskustvenu,projektnu,problemskuidrugevrste),upućujenadrugeizvoretepotičenaproširivanjeiprodubljivanjeznanja.

- Uiznošenjusadržajauudžbenikusekoristeizornasredstva(likovni igrafičkiprikaziidrugiprilozi).

- Udžbenikpoštujepostojanjerazlikameđuučenicimatakodanudisadržajezadvijedotrirazineznanjarazlikujućiihpremastupnjusloženosti.

- Udžbenik uz osnovni tekst u pravilu sadrži predgovor (u kojemu je iznesenakoncepcijaudžbenikanaučenicimarazumljivnačin),sadržajteodvišihrazredaosnovneškoleabecednokazaloimenai/ilipojmova.


533

UDŽBENIK PODUZETNIŠTVA

Poduzetništvopredstavljavještinučijomsekombinacijomrazličitihresursaza-dovoljavajupotrebetržištaipreuzimarizik,asvesciljemostvarivanjaprofita,tojesposobnostpokretanja,vođenjairazvijanjaposlovnogapothvatasdostatnimkapita-lom, a što je povezano s većom ili manjom neizvjesnošću i rizikom. To je i spletposlovnihaktivnostiusklopukojihpoduzetnikimaidejukojudržidobromposlovnomprilikom, ulaže vlastiti ili tuđi kapital, nabavlja sredstva, zapošljava ljude s ciljemostvarenjaprofita(Tkalec,2017:121).

Obrazovanje za poduzetništvo temelji se na širem konceptu obrazovanja zapoduzetništvokojinijeusmjerennastjecanjejedinstvenihekonomskihznanjairaz-vijanjevještinapotrebnihzaupravljanjeposlovnimsubjektima,većjefokusnarazvija-njupoduzetnostikaoosobineličnosti.Poduzetnostsesmatrajednomodosamključ-nihcjeloživotnihkompetencijapotrebnih zavećuuspješnostuprivatnom,društve-nomiposlovnomživotupojedinaca.GlavniciljpredmetaPoduzetništvojestpotaknutiučenikanaprepoznavanjeprilikausvojojlokalnojsrediniipreuzimanjeinicijativenanačindaučeniksvojuidejukojomrješavaodređeniproblempretvoriudjelo,odnosnoukonkretanprojekt.

URepubliciHrvatskojpoduzetništvokaopredmetpoučavanjauškolamanovije-gajedatuma,kojedolazisdruštvenimigospodarskimpromjenamanakonosamosta-ljenjaRepublikeHrvatskeinakonpriključivanjaEuropskojuniji.Dokostaliudžbeniciimajudužiputrazvoja,prviudžbenicipoduzetništvanastajalisuzadnjihnekolikogodi-na.Udžbenikkojijeanaliziranuovomradunastaoje2014.godine,financiransred-stvimaeuropskihprojekata iprvi jeudžbenik izpodručjapoduzetništvanamijenjengimnazijalcimaiostalimsrednjimškolama.1

Poduzetnostilipoduzetničkakompetencija,premadefinicijamastrateškihdo-kumenataEuropskeunije,uključujeznanja,vještineistavovekojiomogućujupojedin-cudasvojeidejepretvoriudjelo.Pojedinackojijepoduzetanjekreativan,inovativan,poduzimainicijativu,razumnopreuzimarizike,prilagođavasepromjenama,samostal-noiliutimuplanira,organizira ivodiprojektepokazujućiodgovornost iostvarujućirezultate. Posebnost udžbenika poduzetništva treba se ogledati u usmjerenosti naafektivnopodručjerazvojakojebitnoutječenamodelponašanjauškoliipozavršetkuškolovanja.Poduzetnipojedinac,patakoiučenik,svojeidejepretvaraudjelosvako-dnevnou:

• osobnomživotu(udonošenjusvakodnevnihodluka,prilagođavanjunovimna-činimaživotaiživotnimuvjetima,brzojreakcijinaproblemeinjihovuaktivnomrješavanju,upravljanjuvlastitimfinancijamaiunaprjeđenjuvlastitogaživotno-gastandardaisl.),

1 PoduzetništvoudžbenikzanastavupredmetaPoduzetništvougimnazijamaiostalimsrednjimškola-ma. Autori: Igor Lukić, Teodor Petričević,Martina Ferk, Gordana Zoretić, Ondina Čižmek Vujnović,TatjanaVujnović,GordanHorbec,MašaMagzan,ŽelkaKamenov.Zagreb:I.gimnazijaZagreb,2014.

Julijana Šijić

534

• društvenomživotu (uuspješnoostvarivanjemeđuljudskihodnosasdrugima,asertivnoj komunikaciji, uočavanjuproblemadrugih ljudi i lokalne zajednice,osmišljavanjurješenjauočenihproblemaisl.)i• poslovnomživotu(uočavanjuilistvaranjuposlovnihprilika,osmišljavanjuino-vativnihrješenjaproblema,upravljanjumaterijalniminematerijalnimresursi-ma,prepoznavanjuprimjerenihstrategijazavećuposlovnuuspješnostisl.).

Udžbenicipoduzetništvaključnisuzapoduzetničkukonkurentnostsrednjoško-lacanatržišturada,onisutemeljnooruđeizvođenjenastavepoduzetništvausred-njimškolama.Svakiudžbenik,patakoiudžbenikpoduzetništva,trebaimatifunkcijunadahnjivanjazaistraživanje,traženjainformacija,poticanjeznatiželjeiučenjaotkri-vanjem.Krozudžbenikesepoučavapoduzetnostkaonačinrazmišljanjaidjelovanjakojiuvodiučenikausamsvijetpoduzetništvaipoduzetnostkaoključnukompetenciju;odnos poduzetnika prema drugima; društveno odgovorno poslovanje; planiranjepoduzetničkogaprojekta;ustrojpoduzetničkogapothvataodprojektadotvrtke;izra-dafinancijskogaplana;izradaposlovnogaplanaiposlovnakomunikacija.

DIDAKTIČKA ANALIZA UDŽBENIKA PODUZETNIŠTVA

Kakobi trebala izgledati suvremenadidaktičko-metodičkaanalizaudžbenika,teškojetočnoiupotpunostiodreditizatoštojošnisuutvrđenepouzdanemetodeiinstrumenti za njihovu procjenu kako navodi Bušljeta (2013: 319) pozivajući se naWeinbrennera(1992).Kaoplatformazadidaktičko-metodičkuanalizusrednjoškolsko-gaudžbenikapoduzetništva,polaziseodvažećegaUdžbeničkogastandardakojipro-pisujedidaktičko-metodičkezahtjevesvihudžbenika.Pri tomesepolaziodpretpo-stavke da udžbenici poduzetništva za srednje škole imaju podjednako uređenje sobziromnapropisanedidaktičko-metodičkestandardeizahtjeve.Kaoosnovazaana-lizuudžbenikapoduzetništvazasrednješkoleposlužitćeUdžbeničkistandardkojimsudefiniranaobilježjaudžbenika,asamimtimeididaktičko-metodičkizahtjevikojeudžbenikmoraispuniti.

CILJ I ZADATCI ISTRAŽIVANJA

Ovaj rad ima za cilj s aspekta didaktičko-metodičkoga oblikovanja analiziratiudžbenikPoduzetništvozanastavupredmetaPoduzetništvougimnazijamaiuostalimsrednjim školama.Autori suudžbenika Igor Lukić, TeodorPetričević,Martina Ferk,OndinaČižmekVujnović, TatjanaVujnović,GordanaZoretić,GordanHorbec,MašaMagzaniŽeljkaKamenov.NakladnikjeudžbenikaI.gimnazija,Zagreb.Analizaudžbe-nika temeljit će se na Udžbeničkom standardu propisanim didaktičko-metodičkimnormama. Cilj je ovoga istraživanja kvalitativna i kvantitativna analiza udžbenika


535

poduzetništvasaspekatapropisanihUdžbeničkimstandardom.Sukladnodefiniranimciljevimaodređenisuzadatci.

METODOLOGIJA ANALIZE

Uistraživanjujeprimijenjenametodakvantitativneikvalitativneanalize.Kvali-tativnomanalizomispitivanisupojedinačnielementi:tekst(motivacija,obveznidio,izdvojenokaovažno,dodatneinformacije,ključnipojmovi,zadatcizaučenikeipitanjazaponavljanje)tegrafičkiprikazi(slike,ilustracije,tabliceidijagrami).Kvalitativnomanalizomispitivanajeusklađenostudžbeniksdidaktičko-metodičkimzahtjevimapro-pisanimUdžbeničkimstandardom.

REZULTATI ISTRAŽIVANJA

PrijesvegatrebaistaknutidaanaliziraniudžbenikpratinastavniplaniprogrampredmetaPoduzetništvokojijesastavnidioprojekta“Školapoduzetničkekonkurent-nostinatržišturadazagimnazijalceˮkojijenastaousuradnjisII.EkonomskomškolomuZagrebuteostvarujeciljeveizadaćenastavnogapredmetapoduzetništvauStrukov-nomkurikulumuzastjecanjekvalifikacijeEkonomist.Udžbeničkejedinicetakođersuosnovnetematskecjelineuudžbenikuipratetemenastavnogaprogramapoduzetni-štva. Nadalje, udžbenik uz osnovni tekst sadrži i predgovor (u kojemu je iznesenakoncepcijaudžbenikanaučenicimarazumljivnačin),sadržajteabecednakazalaimenai/ili pojmova. Udžbenik je podijeljen na nastavne cjeline, svakoj nastavnoj cjeliniprethodiuvod.Cjelinesuuudžbenikupodijeljenenanastavnejedinicekojepočinjuuvodomutemu.Premdajesvakiuvodosmišljensciljempoticanjamotivacijeučenikaza potpunije ispunjavanje didaktičko-metodičkih zahtjeva, treba sadržavati ciljeveučenja,podsjetniknaprethodnonaučeno,ključnepojmove,sažetak ivrjednovanjenaučenoga.

REZULTATI KVANTITATIVNE ANALIZE UDŽBENIKA

Udžbenikimapetcjelinapodijeljenihna21temu.Svakatemasadržidijelove:motivacija,obveznidio, izdvojenokaovažno,dodatne informacije,ključnipojmovi,zadatcizaučenikeipitanjazaponavljanje.Grafičkiprikaziuključujuslike,ilustracije,tabliceidijagrameštojeprikazanouTablici1.

Julijana Šijić

536

Tablica1.Udiografičkihprikazauudžbeniku.

Grafičkiprikazi slike ilustracije tablice dijagramikoličina(122ukupno) 78 16 19 9udio% 63,9 13,1 15,6 7,4

Područjaobuhvaćenagrafičkimprikazominjihovudiosu:turizamiugostitelj-

stvo(2,6%),tekstilikoža(2,6%),poljoprivreda,prehranaiveterina(1,3%),šumarstvo,preradaiobradadrva(1,3%),graditeljstvoigeodezija(1,3%),uslugezaštiteidrugeusluge(1,3%),geologija,rudarstvo,naftaikemijskatehnologija(0%),grafičkatehno-logijaiaudio-vizualnatehnologija(0%),strojarstvo,brodogradnjaimetalurgija(0%),elektrotehnikairačunarstvo(0%),ekonomija,trgovinaiposlovnaadministracija(0%),prometilogistika(0%),zdravstvoisocijalnaskrb(0%)iosobne.Odukupnogabrojagrafičkihprikazačak89,6%nijeusmjerenonijednomsektoru,negoasociranakrea-tivnost,moćiuspjeh.Možesezaključitidajeudžbenikosmišljenkaooruđekojećeposlužitipostizanjupoduzetničkekompetencijeučenikau smislu razvijanja kreativ-nosti, inovativnosti, fleksibilnosti, suradnje, organizacijskih vještina i odgovornosti.Sukladnotome,proizlaziizaključakdaudžbeniknijeusmjerenpokretanjupoduzetni-čkogapothvataunekomodgospodarskihsektora.

REZULTATI KVALITATIVNE ANALIZE UDŽBENIKA

Nakonkvantitativneanalizeslijedididaktičko-metodičkaanalizakojadajeodgo-vorenasljedećaistraživačkapitanja:Koliko je u udžbeniku jasno uočljivo što učenici trebaju naučiti?àUudžbeniku jejasnouočljivoštoučenicitrebajunaučiti.àZadatcizaponavljanjeposebnosuizdvoje-niiuokvireni.Razlikuje li udžbenik jasnoobvezne i ostale vrste sadržaja (izborne, objasnidbene idruge)?àUdžbenikjasnorazlikujeobvezneiostalevrstesadržaja(izborne,objasnid-beneidruge).Obuhvaćaliudžbeniksamostalanučeničkiraddotrećinezadatakakadajetooprav-danoimoguće?àUudžbenikusamostalanučeničkiradobuhvaćadotrećinezadata-ka.àProjektnizadatakposebnojenaglašen,nonijejasnojeliobvezan.Kolikosujasnoistaknutinovipojmovi?àUudžbenikusunovipojmoviprikazanikaoposebandodatakudžbeniku.Ključnisupojmovijasnoistaknuti.Ukojojjemjeriudžbenikstrukturiranuskladusaspoznajamaimetodologijommati-čneznanosti,aktualnimdidaktičkimspoznajama i zahtjevimametodikenastavnogapredmeta?àUdžbenikjestrukturiranuskladusaspoznajamaimetodologijommati-čneznanosti,aktualnimdidaktičkimspoznajama i zahtjevimametodikenastavnogapredmeta.


537

Sadržava li udžbenik metodički instrumentarij koji se oslanja na matičnu znanostnastavnogapredmetaiosnovnepsihološko-didaktičkeelemente:motivaciju,pripre-mu,usvajanje,ponavljanje,uvježbavanje,usustavljivanje,primjenuiprovjeruznanja?àUdžbenik uvažavamatičnu znanost nastavnoga predmeta i osnovne psihološko-didaktičkeelemente.Podržavaliudžbenikotvorenunastavu(komunikacijsku,iskustvenu,projektnu,pro-blemsku i druge vrste)?àUdžbenik podržava otvorenu nastavu komunikacijsku,iskustvenu,projektnu,problemskuidrugevrste.Upućujeliudžbeniknadrugeizvoretepotičelinaproširivanjeiprodubljivanjeznanja?àUdžbenikupućujenadrugeizvoretepotičenaproširivanjeiprodubljivanjeznanja.Koristelisezornasredstvauiznošenjusadržajauudžbeniku(likovniigrafičkiprikaziidrugiprilozi)?àUdžbenikkoristizornasredstvauiznošenjusadržaja.Poštujeliudžbenikpostojanjerazlikameđuučenicimatakodanudisadržajezadvijedotrirazineznanjarazlikujućiihpremastupnjusloženosti?àUdžbeniknenudisadr-žajezavišeodjednerazineznanja.Imaliudžbenikpriručnikzanastavnike?àUdžbenikimapodrobnorazrađenpriručnikzanastavnike.Kvalitetuanaliziranogaudžbenikapotkrjepljuje činjenicadaobilujekonkretnimpri-mjerimaiprojektnimzadatcimazaučenikeusvakojtematskojcjelinitepotičerazvojpoduzetničke kompetencije učenika, povezivanje s lokalnom zajednicom i tržištemrada.

ZAKLJUČAK

Analiziranijeudžbenikvizualnodobrokoncipiran,uztekstsadržislike,ilustra-cije,tabliceidijagrame.Posebnajepozornostposvećenamotivacijinapočetkusvaketematskejedinice,važnidijeloviposebnosunaglašeni,zadatcizaučenikeuoblikusumanjihprojekata,udžbenikobilujegrafičkimprikazima,grafičkiprikazinisuusmjerenina konkretne gospodarske sektore, grafički prikazi uglavnom asociraju na uspjeh,moć,kreativnostisl.

Naprvimstranicamaudžbeniknalazisepredgovorukojemjenapisanciljučenjapoduzetništva.Udžbeniksesastojiodpetnastavnihcjelina,asvakojodnjihprethodimotivacijskiuvodkojisesastojiodgrafičkogaprikazaikratkogateksta.Svakanastavnacjelinapodijeljenajenatridoosamnastavnihjedinica.

Uudžbenikusuusklađenenastavne jedinice snastavnimprocesomovisnoovrstinastavnogasata,nastavnesuaktivnostiprimjerene(senzorne,manualne,men-talne,izražajne),udžbenikjeprimjerennastavniku(priručnikzanastavnikesmetodo-loškimuputama i predloženimaktivnostima zanastavne jedinice), ali primjerenostudžbenikaučenikunijeupotpunostizadovoljavajućajernenudisadržajezavišeodjednerazineznanja.

Julijana Šijić

538

Imajući u vidu Nacionalni okvirni kurikulum (2010) koji upućuje na otvorenididaktičko-metodički sustav koji dajemogućnost izbora sadržaja, metoda, oblika iuvjetazapostizanjeishodaučenja,udžbeniktrebabitiusklađenstime.Dobivenirezul-tatiukazujunapotrebuprilagodbeudžbenikaučenicimausmisludanudivišerazinaznanja,razlikujućiihpremastupnjusloženosti,tevišeprimjeraiilustracijakojeprika-zujurealnisektor.Također,rezultatianalizedovodedozaključkadaudžbenikpotičerazvijanjepoduzetničkekompetencijeikreativnostučenika.

LITERATURA

Bušljeta,R.(2013).Didaktičko-metodičkakoncepcijahrvatskihgimnazijskihpovijesnihudžbe-nikaod2003.do2008.godine.Napredak,154(3),317-337.

Kolak,A.,Prtljaga,S. iStojanović,A. (2012).Moderntextbookofbasicscience(naturalandsocial) in the functionof creative thinking skills development.Pedagoška stvarnost,58,435-446.

Ministarstvogospodarstva, rada ipoduzetništva. (2010). Strategijaučenjazapoduzetništvo2010.–2014.Preuzeto23.rujna2019.shttp://www.hzz.hr/UserDocsImages/Strategija_ucenja_za_poduzetnistvo_2010-2014.pdf

Ministarstvopoduzetništvaiobrta.(n.d.).StrategijarazvojapoduzetništvauRepubliciHrvat-skoj 2013. - 2020. Preuzeto s http://www.europski-fondovi.eu/sites/default/files/dokumenti/Strategy-HR-Final.pdf

Ministarstvo znanosti i obrazovanja. (2018). Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacijeEkonomist,modulPoduzetništvo,168-174.Preuzeto4.listopada2019.shttps://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_08_85_2039.html

Narodne novine, službeni list Republike Hrvatske. (2007). Udžbenički standard. Preuzeto6.srpnja2017.shttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_01_7_296.html

Narodnenovine,službenilistRepublikeHrvatske.(2010).Pravilnikoobveznimudžbenicimaipripadajućim dopunskim nastavnim sredstvima. Preuzeto 6. srpnja 2017. s https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_04_40_1031.html

Pale,P.(2002).WhatisaDigitalTextbook?UM.Milinović(Ur.),4thCARNetUsersConference(str.1-5).Zagreb:CARNet.

Rječnik pedagoških pojmova. Nastavna cjelina. Preuzeto 6. lipnja 2017. s http://www.pedagogijaffsa.com/index.php?option=com_glossary&Itemid=63&catid=27&func=display&search=nastavna+cjelina&search_type=1

Slanina,M.(2006).Usoeimportanzadeltesto.Metodičkiobzori,1(1),135-141.Tafra,V.(2011).Učenjezapoduzetništvo.Zbornikradova1.međunarodnekonferencijeučenje

zapoduzetništvo.Zagreb:Visokaškolazaekonomiju,poduzetništvo iupravljanjeNikolaŠubićZrinski,17-33.

Tkalec,Z.(2017).Aksiološkiiteleološkiokvirpoduzetništva.Obrazovanjezapoduzetništvo,7,1,119-128.

Žužul,A.iVican,D.(2005).Udžbenikunovojškoli.Životiškola,13(1),50-55.


539

Didactic Analysis of the Entrepreneurship Textbooks for Secondary Schools

Abstract:TheLawonTextbooks forElementaryandSecondarySchoolsdefinesthetextbookasateachingmaterialintendedformanyyearsofuse,inlinewiththeTextbookStandard.Itservesstudentsasoneofthesourcesofknowledgeforachievingtheeducationalgoalssetbythenationalandsubjectcurriculum.Startingfromthepremisethatagooddidacticandmethodicallydesignedtextbookisanimportantfactorintheteachingprocess,theaimofthispaperistostudythedidacticandmethodicconceptofentrepreneurshiptextbooksinsecondaryschools.Inaccordancewiththeaforementionedobjective,thepaperdealswiththedidacticandmethodicconceptofthetextbook.Entrepreneurshipisoneofthebasicgoalsofmoderneducationandthereforeitsrealizationwhiledevelopingatextbookservesasthebasisforempiricalanalysisinthispaper.Thecharacteristicofawell-formedtext-bookarebasedontheprescribeddidacticandmethodicstandards.Therefore,theempiri-calpartofthispaperfocusesontheanalysisoftheaforementionedfeatures,foundpreci-selyintheentrepreneurshiptextbooksforsecondaryschoolsthatservetodevelopentre-preneurialcompetenceofstudents.Thepaperpresentsthefindingsofastudyfocusedonthe analysis of the entrepreneurship textbook for grammar schools and other types ofsecondaryschoolsfromthedidacticandmethodicpointofview.Theanalysisoftextbooksisbasedontheprescribeddidacticandmethodicstandards.Keywords: entrepreneurship, entrepreneurship education, textbook, entrepreneurshiptextbook,studyingentrepreneurship

540

DISKALKULIJA U NASTAVI MATEMATIKE

Stručnirad UDK:376.1:51

ZoranHorvatSveučilišteuZagrebuFilozofskifakultet,Zagreb,Hrvatska

Sažetak:Nastavamatematikeipodručjematematičkogaobrazovanjaobilujuraznovrsnimizazovimakojiseuovovrijemeglobalnihpromjenaisvekolikihobrazovnihpolitikačinesvevišene-dostižnima.Diskalkulijaseuliteraturinajčešćenavodikaodjelomičanporemećajprocesausvajanja matematike koji se može pojavljivati u svim ili samo određenim područjimamatematike,alidominantnoseradioaritmetici.Učeniksdiskalkulijommoženapredovatiuusvajanjumatematičkih sadržaja,ali sporijeodsvojihvršnjaka.Sobziromna todasuučenici s diskalkulijomprosječne ili iznadprosječne inteligencije bitno je razumjeti kakonjihovnapredakumatematicinijeuskladusnjihovimkognitivnimsposobnostima,štojemeđuglavnimindikatorimapridetekcijidiskalkuličnihučenika.Međutim,upraksisvjedo-čimovelikomnesrazmjerupojavnostidiskalkulijekodučenikaibrojaučenikakojesmousustavuodgojaiobrazovanjaprepoznalikaotakve.Poznatojekakodiskalkulijauglavnomdolazikaosekundaranporemećajuzdisleksijuidisgrafijukojepraksaipakčešćeprepoznajeivišepodupire,autvrđenajepodjednakaučestalostpojavnostitrijunavedenihporemećajaudjeceškolskedobi.Autoruovomradudajepregledrecentneliteratureosimptomima,detekciji i tretmanu diskalkulije u praksi. Tu se izdvajaju standardizirani testovi čitanja,pisanjaimatematičkihvještinatenaposljetkupedagoškipristupkojijeindividualiziranpre-masvakomučenikujerdiskalkulijakaoporemećajučenjamoževariratipotežini,intenzi-tetukaoiprisutnostipojedinihsimptoma.Zaključno, ističesekakojeunašemodgojno-obrazovnomsustavudiskalkulijapriličnozapostavljenatekakojenužnoosvijestitiodgo-vornost zaučenikekoji čestoodustajuod školovanja iz razloga štonismouočili njihovepotencijaleiprepoznalinjihovepotrebe.Ključneriječi:razvojnadiskalkulija,teškoćeiporemećajiučenja,osjećajzabroj,detekcijaitretmanučenikasdiskalkulijom

UVODNA RAZMATRANJA I TERMINOLOŠKO ODREĐENJE DISKALKULIJE

Iakouzadnjihdesetakgodinasvjedočimopovećanominteresupremaučenici-masposebnimodgojno-obrazovnimpotrebama,istojeukontekstunastavematema-tikeidaljerelativnoslabopopraćenoistraživanjima,atoseposebnoodnosinadjecukoja imaju diskalkuliju. Diskalkulija je široj javnosti poznata kao skup jedinstvenihteškoćauučenjumatematikeiuobavljanjumatematičkihzadatakaodkojihseističuoni s računanjem bez pomoći kalkulatora. Diskalkuliju kao izraz prvi je predložioGerstmannčetrdesetihgodinadvadesetogastoljeća te ju jedefiniraokao izoliranunemogućnostobavljanjasloženiharitmetičkihoperacijauzporemećajorijentacijeu


541

prepoznavanjunizabrojevairazlomaka(AlexanderiMoney,1966).Međutim,pioniru području razvojne diskalkulije slovački je neuropsiholog iz Bratislave dr. LadislavKošč,kojije,proučavajućimatematičkesposobnostidjeceudobiizmeđudesetijeda-naestgodina,definiraorazličiteoblikerazvojnediskalkulijeteprvisastavionizspecija-liziranihtestovazadijagnosticiranjediskalkulije.

Uistraživačkomkontekstudiskalkulijasedefinira,odnosnoodređuje,kao“raz-vojnadiskalkulijaˮ(eng.DevelopmentalDyscalculia),azbogjednostavnostiseulitera-turičestoističenjezinaskraćenainačica.Sdrugestrane,tojemoždaiposljedicapod-zastupljenosti isteuistraživanjimai/ilineinformiranostistručneiširejavnostiopo-tankostimadotičnogaporemećaja.LadislavKošč1974.godineprvi jedaotemeljitudefinicijupodnazivom“Razvojnadiskalkulijaˮtejuodrediokaorazvojnistrukturalniporemećajmatematičkihsposobnostičijisuuzrociuvjetovanigenetskimiliurođenimporemećajimaupodručjimamozgakojisuanatomskiipsihološkineposrednoodgo-vorni za obavljanje matematičkih operacija bez istovremenoga poremećaja općihkognitivnihfunkcija.Teškoćekojedjecapritomimajuformirajuseuranojrazvojnojdobi,najčešćeprijerođenjaiočitujuseodtrenutkakadadijetepočinjerazvijatiosjećajzabrojiobavljatielementarneračunskeoperacijetesestogatajoblikteškoćanaziva“razvojnim”.PremadijagnostičkomistatističkompriručnikuzamentalneporemećajeDSM(eng.DiagnosticandStatisticalManualofMentalDisorders)diskalkulijajeodre-đenajedinstvenimteškoćamauučenjukojeseočitujuunemogućnostipostizanjaaka-demskihpostignuća(umatematici)naočekivanojrazinisobziromnadobiinteligen-cijupojedinca(petoizdanjeDSM-V,2013).Moždainajjednostavnijadefinicijadiskal-kulijekojajeprihvaćenauznanstvenojzajednicijestdiskalkulijakaooblikneurorazli-čitosti koji utječe na sposobnost usvajanja aritmetičkih vještina (Department forEducation and Skills (DfES), 2001). Kaufmann i suradnici (2015) navode (razvojnu)diskalkulijukaojedinstvenuidugotrajnunemogućnostučenjakojautječenarazvojikorištenjearitmetičkihvještina.Iakonemapotpunogakonsenzusameđuistraživači-ma,većinaseipakslažekakojezadiskalkulijusvojstvennedostatakfundamentalnogaosjećajazabroj(DeVisscheriNoel,2016),kojegasesmatraključnimkognitivnimme-hanizmomodgovornimzareprezentacijuiprocesuiranjenumeričkihikvantitativnihveličina.Butterworth(2005)pretpostavljakakojerazvojnadiskalkulijaposljedicapo-remećajakojiutječenareprezentacijunekogabrojaipoimanjanjegoveznačajnostiukvantitativnomsmislu.Stogasebrojnaistraživanjapriproučavanjudiskalkulijeusre-dotočuju na aproksimaciju brojevnoga sustava (eng. ANS – Approximate NumberSystem)kojomseispitujesposobnostpojedincarazlikovatibrojnostizmeđudvajuza-danihskupova(npr.LiptoniSpelke,2004;XuiAriaga,2007).Pokazalosedasurezul-tatiANSmjerenjakodučenikaudobiod14godinaznačajnokoreliranisuspjehomumatematiciusvimkategorijamaškolskihuzrastauključujućiipredškolskupopulaciju(HalberdaiFeigenson,2008).Istraživanjaupodručjuneuroznanostipotvrdilasupove-zanostizmeđuosjećajazabroj,znanjaobrojevimaiaritmetičkimstrategijamasra-zvojemformalnematematike(Feigenson,LibertusiHalberda,2013;Chu,vanMarleiGeary,2015). Međutim, kododraslih sudionikaoperacionalizacijomANS-au sferi

Zoran Horvat

542

osjećaja za broj je utvrđena srednje jaka povezanost s matematičkim vještinama(CheniLi,2014),doksuLibertusisuradnici(2013)utvrdilidaANSutječenaranunu-meričku(aritmetičku)kompetenciju,alineinaformalnematematičkevještine.Kodučenikasdiskalkulijomposebnoseističuproblemiuaritmetici,odnosnouračunskimoperacijamasbrojevima,adiskalkulijasestogaponekaddefinirakaostanjeukojemupojedinacneuspijevarazvitisposobnostiusvajanjaaritmetičkihvještina(DfES,2001).NoeliDeVisscher(2014)ističudasekodučenikasdiskalkulijomjavljapreosjetljivostnainterferencijumentalnihradnjizbogčegaimajuproblemaspohranomaritmetičkihčinjenicaudugoročnompamćenju(premaLindenskov,2016).Premaintenzitetute-škoćadiskalkulijekaonajtežistupanjteškoćanavodiseakalkulijakojaseodnosinapotpunuodsutnostosjećajazabrojimatematičkogamišljenja.Sdrugestrane,neod-nosesesveteškoćeumatematicinadiskalkulijujerpostojimnogodrugihčimbenikazaštonekadjecaimajuteškoćauučenjumatematikekaonaprimjer:nedovoljnistu-panjkognitivnogafunkcioniranja,nerazvijenosttemeljnihpredmatematičkihvještina,posebnejezičneteškoćeiteškoćeučitanjuipisanju,nekompatibilnoststilovaučenjaipoučavanja,emocionalnostanjedjetetaislično(Sharma,2001).

POJAVNOST DISKALKULIJE

Uzadnjimdvamadesetljećimabrojučenikakoji imajuniskapostignućauna-stavimatematikeuznačajnomsuporastu(Swanson,2000),aonekojesupovezanesdiskalkulijomrijetkodobivajuznačajnijegaprostorauodgojno-obrazovnimdiskusija-ma.Unutarodređenjarazvojnediskalkulijeistandardiziranihtestovakojisekoristepridetekcijidiskalkuličnedjece ipak imaponekihodstupanjaukriterijupa tako iuprocjenamakojesuistraživačiutvrdilioudjelupopulacijesdiskalkulijom.TakojeKošč(1974)utvrdio6%populacijeuSlovačkoj,Badian(1983)uameričkojstudijitakođeroko 6%, njemački istraživači procijenili su oko 4% (Klauer, 1992), dok su studije uEngleskojtakođerpokazalepojavnostoko4%(Lewisiostali,1994),uBelgijisuutvrdilirasponod3do8%(Desoete,Roeyers iDeClercq,2004).Shalev ivonAster (2008)navode kako 3,5 do 6,5 posto djece školske dobi ima diskalkuliju.Unatoč brojnimopsežnimstudijamakojeprocjenjujupojavnostdiskalkulijeurasponuod3do6%,APA–Američkaudrugapsihijatara(AmericanPsychiatricAssociation)testomDSM-IVutvr-đujepojavnostdiskalkulijenasvega1%školskepopulacije(APA,2000,2013).Butter-worth (2003) koristi kriterij premakojemu se smatradapojedinac imadiskalkulijuukolikoimarezultataritmetičkihsposobnostiivještinazatristandardnedevijacijeodprosjekapopulacijei/ilivršnjaka,štobiotprilikeukazivalonaprocjenuod1%popula-cije.Nokriterijsamogatestaaritmetičkihsposobnostinijedostatanuprepoznavanjudiskalkulije,avišećebiti rečenoudijelusdetekcijomdiskalkulije standardiziranimtestovima.


543

KOMORBIDITET DISKALKULIJE

Komorbiditetseumedicininavodikaoistodobnapojavadvijuilivišebolesti,akakoserazličitiporemećajiučenjakodnekedjecečestoistovremenopojavljuju,ovajetemameđuaktualnijimakodstručnjakakoji istražujujedinstvenostiučenikaste-škoćamauučenju.Diskalkulijamožebiti samostalna i jedinadjetetova teškoća,nočesto se pojavljuje u kombinaciji s nekom drugom teškoćom ili više njih. Desoete(2008)tvrdidajeistovremenoprisustvovišerazličitihporemećajaučenjavišepravilonegoiznimkaštosetičedjecesteškoćamauučenjumatematike,aChinniAschroft(2007)navodedadisleksijačestodolaziuparusteškoćamaumatematici.Mnogais-traživanjapotvrđujuda jepojavnostdiskalkulijepodjednakaostalimporemećajimapoputdisleksije,disgrafije,ADHD-aisl.(WHO,2001),međutim,nekiautoriističupod-zastupljenostdiskalkulijeuistraživanjima(Desoete,Roeyers,DeClercq,2004)odkojihsunekiustanovilidaistraživanjadisleksijebrojčanonadmašujuistraživanjadiskalkuli-jeuomjeru14:1(Gersten,ClarkeiMazzocco,2007).Nekiprocjenjujudadiskalkulijadolaziuparusteškoćamaučitanjuuoko17%slučajeva(npr.Gross-Tsurisur.,1996),aBadian(1983)istoprocjenjujena43%,dokAschrofttvrdikakočak75%učenikakojiimajudisleksijuimajuozbiljneteškoćeumatematici.Intenzitetjeteškoćaumatema-tici,poredostaloga,čestopovezansporemećajimapažnjetesunekaistraživanjapo-kazalakako26%djeces teškoćamauučenjumatematike imajusimptomeADHD-a(Gross-Tsurisur.,1996).Poredkomorbiditetasporemećajimapažnjeiporemećajimaučenja,diskalkulijujepotrebnorazmatratiiizsocijalnogakontekstajeristraživanjaipraksajasnoukazujudaučenicisporemećajimaučenjaimajuvećuvjerojatnostbitimanjeprihvaćeniodtipičnedjece.Iakosuumanjembroju,nekolikoistraživanjauka-zujedasuteškoćeumatematicitečitanjuipisanjupovezanesasocijalnomizolirano-šću djece gdje suWilcutt i suradnici (2011) utvrdili da ti učenici imaju višu razinusocijalneanksioznosti.

DETEKCIJA DJECE S DISKALKULIJOM

Pri detekciji razvojne diskalkulije se uglavnom koriste standardizirani testovimatematičkihsposobnostiitestinteligencije.Unatočodstupanjimaukriterijimakojekoriste istraživači,svisedominantnovodeprincipomkojiseu literaturinavodikao“modeldiskrepancijeˮ,odnosnokriterijodstupanjasposobnostiunavedenimtestovi-ma.SukladnoKoščovojdefinicijirazvojnediskalkulijekriterijodstupanjaodređujepo-jedincakaodiskalkuličnogukolikosumumatematičke(aritmetičke)vještinenaznat-noslabijemstupnjurazvijenostiodonihutvrđenihopćimtestominteligencije.Nekiautorikoristekriterijodstupanjatakodaodređujudiskalkulijupremamatematičkimvještinamaisposobnostimakojesuekvivalentnedjecikojasugodinu,ilidvijemlađaodpojedinca(Devineisur.,2013).Međutim,kakosesvistatističkitestovi,anaročitotestovi inteligencijepritumačenjurezultatakoristestandardnimdevijacijamaiegz-aktnomjerenimodstupanjima,ranijenavedenikriterijsesvakakopokazujerelativno

Zoran Horvat

544

nepreciznim,naročito izrazlogaštorazlikaod jednedodvijegodinenemajednakupreciznostistatističkuznačajnostzadjecerazličitedobi.

DETEKCIJA STANDARDIZIRANIM TESTOVIMA

Sukladnoporastuistraživačkogainteresazadiskalkulijuubrzanosepovećavaibrojrazličitihstandardiziranihtestovakojimaseispitujuteškoćeumatematiciodkojihsevećinadominantnousmjeravapremadetekcijidiskalkuličnedjece.Jedanjeodta-kvihpouzdanihistraživačkihinstrumentaTEDI-MATH(VanNieuwenhoven,GrégoireiNoël,2001)primarnokoncipiranzadetekcijudiskalkulijeudjecedobiizmeđučetiriiosamgodina. Izvornosuga izradilibelgijski istraživačite jeprevedeniadaptiranzatestiranjeuNjemačkoj, Francuskoj iNizozemskoj.Taj test ispitujevišekomponentimatematičkihsposobnostivezanihzaprocesuiranjebrojeva,računanje i razinuraz-vijenostiosjećajazabroj,vještinelogičkogarezoniranjaisl.UItalijikoristeAC-MTtest(Lucangeli, Tressoldi i Fiore, 1998) te njegovudorađenu inačicuABCA test od istihautora.Međutim, iakonavedeni testoviopsežno ispitujumatematičko-logičke spo-sobnostisnaglaskomnapodručjearitmetikeiosjećajazabroj,zautvrđivanjediskal-kulijemorapostojatidokazprisutnostisimptomasvojstvenihzadiskalkulijuuzduždu-ljegarazdoblja(Shalevisur.,2005),jerseistamoraprepoznatikaoneurorazličitostkojajeprisutnaiuodraslojdobi,odnosnokaoporemećajkojijeprisutankaotrajnideficit pojedinca. Uz to je potrebno ispitati jedinstvenosti obiteljskoga okruženja,zdravstveno-medicinskihjedinstvenostiteimajuliostaličlanoviobiteljisličnihteško-ća.ZadetekcijudiskalkulijeuznanstvenojzajednicinajčešćesekoristiDSM(eng.Diag-nostic and StatisticalManual ofMental Disorders) što se odnosi na dijagnostički istatističkipriručnikzamentalneporemećajekojegajesastavilaAmeričkaudrugapsi-hijatara.Navedeni jetestrevidirannekolikoputaodkojih jenajučestalijekorištenainačicatestaDSM-IVkojisesvojomzastupljenošćuuistraživanjimaicitiranostiulite-raturiod1994.godinedo2013.godineetabliraokaomjerodavniinstrument.TajsetestdominantnokoristiouSjedinjenimAmeričkimDržavama,alinjegovazastuplje-nostuliteraturidominirauradovimaengleskogagovornogapodručjaišire,aposljed-njajeinačicatogatesta(DSM-5)iz2013.godinemeđurijetkimistraživačkiminstru-mentimakojipriprepoznavanjudiskalkulijeuvažavajunizteškoćaskojimasepoje-dinci suočavajuusvakodnevnomživotu.Nekiautorinavodekriterijepremakojimamožemoisključitiprisustvodiskalkulijeunatočteškoćamaumatematičkommišljenju:obrazovneprilike(Dellatolasisur.,2009);motivacijaikulturološkičimbenici(Sullivanisur.,2006);prisustvonepovezanihporemećaja(APA(DSM-5),2013);prisustvodru-gihporemećajapoputdisleksijeidisgrafije(Kaufmannisur.,2013);emocionalnosta-njepojedincaimatematičkaanksioznost(RamaaiGowramma,2002).

Iakoumeđunarodnimistraživanjimanemakonsenzusaokoinstrumenataime-todadetekcijeučenikasdiskalkulijom,ipaksudostupnemnogespoznajekojemoguomogućitipraksiiskorakpremaprepoznavanju,tretmanuiboljemobrazovanjuuče-nikasdiskalkulijom.


545

DETEKCIJA DISKALKULIJE U NASTAVNOM PROCESU

Uprocesuučenjamatematike svadjeca čine više ilimanjegrešaka,nonekadjecamatematikusmatraju iznimnozahtjevnimpredmetom,učesporije i činevišegrešaka.Međunjimaseizdvajajudjecasdiskalkulijomkojaseodostalihrazlikujupotomeštočinemnogoneuobičajenih,odnosnojedinstvenihgrešakapokojimaihmo-žemo prepoznati u područjima: uspoređivanja brojeva, računanja preko desetice,zamjenjivanjebrojeva,uzapamćivanjutablicemnoženja,zrcalnookretanjeznamenkiiliredoslijedaznamenaka,zamjenjivanjesmjerarješavanja,zamjenjivanjesimbolara-čunskihoperacija,preskakanjekorakaurješavanjuzadataka,slabopamćenje ipre-poznavanjenizabrojeva(Sharma,2001).Unatočmnogimpoznatimspecifičnostimadiskalkuličnedjeceupraksijeteškorazlikovatipojedincesdiskalkulijomodonihkojisporijeuče teoddjecekoja imajunemogućnostusvajanjaznanja i razvojavještinazbogsniženihopćihkognitivnihsposobnosti (Butterworth,2010).Nacionalnovijećeza evaluaciju kurikuluma u Sjedinjenim AmeričkimDržavama utvrdilo je kako 66%učiteljanikad,iligotovonikadnijekoristilodijagnostičketestove,dokjenjih77%nikadiligotovonikadkoristilostandardiziranetestovezaprocjenumatematičkihsposobno-stiivještina(NCCA,2005).Sobziromnatokakovećinatestovaimazapolazištedis-paritetinteligencijeiaritmetičkihsposobnosti,upraksiseistomožeprepoznatikodučenikačijajeuspješnostumatematiciznatnoispodrazinenjegovekronološkeimen-talnedobi.Naprimjer,učenikšestogarazreda,kojijeprosječnointelektualnorazvijeniuspješanusvimškolskimpredmetima,osimmatematike,kojurazumijenarazinitre-ćegarazreda.Također,mogući je indikatordiskalkulije tajštočestodolaziuparusdisleksijom,disgrafijomiADHD-omkojisučešćeidentificiraniusustavuodgojaiobra-zovanjapabi početna točka zadetekcijudiskalkuličnihučenikaupraksimoglabititemeljenanakomorbiditetu.ZanastavnusepraksusvečešćepreporučakoristinekiodtestovaDyscalculiaScreenerčijijezačetnikBrianButterworth(2003)kreiraotestkojiseprovodiračunalnomaplikacijomkreiranomzaprocjenunumeričkihsposobno-stiusljedećimdimenzijama:vrijemereakcije,zacrnjivanjetočkicauodređivanjubroj-čanostiskupova,uspoređivanjebrojevaiopćearitmetičkevještine.Tajjetestosmi-šljenzadjecudobiizmeđu6i14godina,ausmjerenjenatendencijeudiskalkuličnimobilježjimasudionika.SukladnonavedenimdimenzijamaDyscalculicaScreenertestakasnijasu istraživanjautvrdiladasudiskalkuličnadjecamanjeučinkovitauodabiruvećegaoddvajuzadanihskupovaštosenaročitoisticalouslučajevimakadasuskupovibilibližiposvojojkardinalnosti(Piazzaisur.,2010;Mejiasisur.,2012).Zaučenikekojitekpočinjuosnovnoškolskoobrazovanjeosmišljen je testNSS (eng.Number SenseScreener(JordaniGlutting,2012)kojiučiteljimaotkrivapotencijalnorizičneučenikeukontekstudiskalkulijeiaritmetičkihvještinatepredviđaučeničkapostignućauna-rednimdvjemagodinama,aponekadiviše.Područjasunumeričkihkompetencijakojeseispitujutimtestombrojanje,prepoznavanjebrojeva,uspoređivanjebrojeva,never-balnoračunanje,zadatciriječimaikombinacijebrojeva.NSSsepreporučakoristitipriplaniranju različitih intervencijadabi seprilagodilopoučavanjepotrebama i jedin-stvenostimapojedinaca.Međurecentnijimistraživanjimautjecajaračunalnihaplika-

Zoran Horvat

546

cijaiigaranarazvojaritmetičkihvještinaHolherssonisuradnici(2016)kreiralisuigruPingunamijenjenurazvojuiprocjeniaritmetičkihvještinadjecedobiodpetdosedamgodina. U četirima različitim testovima aritmetike utvrđene su statistički značajnerazlikeizmeđupočetnihmjerenjairazdobljaintervencije,nonakondužegarazdobljaznačajne su razlike ostale s neštomanjom značajnošću u samo dvama od četirijutestova.Unatočtome,svasuzavršnatestiranjaimalaboljerezultatenegopočetna,anajvećesuserazlikepokazalekodsedmogodišnjaka.Usprkosmnogimstudijamakojezasadanisurezultiralepouzdanimnistandardiziraniminstrumentimazatrajnopo-boljšanjearitmetičkihvještina iopćihmatematičkihsposobnosti,zapretpostaviti jekakoćeseubudućnosti sveviše razvijati računalne igre iaplikacijekojećevećodpredškolskoga odgoja i obrazovanja biti na raspolaganju odgajateljima, a kasnije iučiteljimakakobinastavumatematikeučinilidostupnijuučenicimasteškoćama.

IMPLIKACIJE NA NASTAVU MATEMATIKE

Učeniksdiskalkulijommoženapredovatiurazumijevanjumatematičkihsadr-žaja,aliznatnosporijeodsvojihvršnjaka(Sharma,2001).Razvijemolisvijestodiskal-kuliji ikarakteristikamaučenikakoji imajudiskalkuliju,moglibismoučinitiznačajaniskorakuobrazovnimperspektivamaiaspiracijamanašihučenika.Takođerjezaočeki-vatikakobisekrozinstitucionalniraduškolamakrozrazličiteprogrameusmjerenenaučenikesdiskalkulijomtimepomogloibrojnimdrugimučenicimakojinisunužnoprepoznatikaotakvi,aliimajurazličitihteškoćauučenjumatematike.Kodsvihučeni-kasnekimoblikomilivrstomteškoćauučenjumatematikesepojavljujeproblempra-ćenjasadržajairazumijevanjamatematičkihkoncepatakojioviseoprethodnonauče-nome,a istosenaročito ističeupočetkuškolovanjau razrednojnastavigdjedjecakojaimajuteškoćeuračunanjustalnonailazenaprepreke,nerazumijevanjesadržaja,ilipakimajunedovoljnovremenadaučeiusvajajumatematičkaznanjaivještinetem-pompredviđenimnastavnimplanomiprogramom.

Mnogiučenicisdiskalkulijom,naročitovisokointeligentni,moguproćineopa-ženokrozobrazovnisustavpadotrenutkakadanetkoustanoviodstupanjenjihovihintelektualnihkapacitetaionihumatematici,možebitikasnouviduo(ne)mogućava-nja perspektive učenika koje bi realnomogli ostvariti svojim kapacitetima.Naime,djeca/ljudisdiskalkulijommogupostati/bitiizvanrednistručnjaciugeometriji,algeb-ri,statistici,programiranjuinizuzanimanjaizSTEMpodručja,ilipakužihmatematič-kihpodručja.Mnogimpraktičarima,aliiširojdruštvenojzajednicijezbogvećtradicio-nalnogstereotipnogpoimanjamatematičkogobrazovanjateškopojmitikakonetkosneuspjesimaupočetnojmatematicimožepostatistručnjakomupodručjugdjejedo-minantnomatematičkomišljenjetejestoganaroditeljima,učiteljima,nastavnicimaistručnimsuradnicimavelikaodgovornost,jerukolikonijenavrijemeprepoznatitre-tiran,poremećajpoputdiskalkulijemožepostatidoživotnompoteškoćomširih raz-mjeraodonihprimarnovezanihzanastavumatematike.Unastavitakvojdjecimože-mopomoćinanačinda:dajemoprednostusmenimoblicimapoučavanjaiprovjera-


547

vanjaznanja;koristimotiskanitekstumjestorukompisanog;povećamorazmakizme-đu slova i redovapri pisanju;označimobitnedijelove tekstauudžbeniku; zadatkeporedatiodjednostavnijihpremasloženima;odvojitiskupinezadatkaukojimaseko-ristiistaračunskaoperacija,odnosnoistiprinciprješavanjazadatka;tenizindividua-liziranihpostupakaupomoćiiuputamaurazumijevanjusadržaja,motivacijiipohva-lamazasvakitrudinapredak.Dobarputokazučiteljimainastavnicimamatematikemožebitikomorbiditetdiskalkulijesostalimporemećajimapabizapraksubioznača-janpomakkadabiučenicikojisuprepoznatipoporemećajimapoputADHD-a,dislek-sijeidisgrafijebilirazmatranizaodređeneoblikeprilagodbeipomoćiuučenjumate-matike.Kakojediskalkulijatrajnirazvojniporemećajnijepreporučljivoprevišeustra-jatiunastojanjimadadijeteupamtibrojnearitmetičkečinjeniceunadidaćenapor-nimradomsvenadići, jerjetotrajnideficitkojegsenemožeznačajnopromijeniti,osimuslučajusimptomakojineupućujunadiskalkulijukaopozadinuuočenogstanjaučenika.Stogajeboljevježbatinekedrugemetode,vještineikoncepte,jerizrazumi-jevanjadiskalkulijekaospecifičneneurorazličitostilogičnoproizlazikakozbogpretpo-stavkeiznad(prosječne)inteligencijetadjecamogupunobrženapredovatiuradusdrugačijimobrazovnimsadržajima,konceptima,ilipaksdrugačijimpristupomsadrža-jimakojisuisključivonumeričkogkaraktera.Tojepotrebnozbogsamognapretkauznanjimaivještinama,aliizbogmotivacijekojaseispravnimpristupommožepozitiv-nopotkrijepiti.Nosdrugestrane,ustrajanjeuneprikladnimmetodama,iakodobro-namjerno,možedovestidijetedojošgoregemocionalnogstanja,štojeuslučajudis-kalkulijepriličnoizvjesno.Takonaprimjer,vježbememoriranjatablicemnoženjanećeništa značajno promijeniti, naročito ne u nekom razumnom vremenskom perioduunutarkojegjenormalnoočekivatirezultate,asamimtimeiemocionalnukomponen-tusamogprocesakojaumjestozadovoljstva,možerezultiratifrustracijomiosjećajembespomoćnosti.Stogapriobradispecifičnihsadržajasaračunskimoperacijamatrebapočetisaprimjerimaskojimaseučenikosjećaugodnoisamopouzdanourješavanjutenastojatiraditiiomogućivatinjihovrazvojuzadacimakojinisudominantnonume-ričkogkaraktera,aopetsusastavnidiomatematikekojaihčekaukasnijemškolova-nju.

ZAVRŠNA RAZMATRANJA

Diskalkulijajeoblikjedinstveneneurorazličitostikojakaoisvakoobilježjeuče-nikakojeodstupaodionakonepostojećihprosjekaprvotnozahtijevarazumijevanjeivoljunekogadaimpomogne,usmjeriihipružiimperspektivukojanijeograničenaškolskimocjenama,teškimživotnimuvjetimailiporemećajimakojisučestopogrešnoshvaćeniitretirani.Učiteljiinastavnicitrebajubitispremniprepoznatijedinstvenostisvakogapojedinca tepedagoškim savjetovanjempomoći svakomučenikunanačinkojimu odgovara ne bi li ih usmjerili u skladu s kapacitetima i potencijalima kojeprepoznajui/ilivjerujudaihučenicimoguostvariti.Smisaoizdvajanjaiprepoznavanja

Zoran Horvat

548

takvihučenikajestpomaganjeunjihovimteškoćama,alinezbogsamihteškoća,većzbogposljedicakojeonemoguimatinadaljnjirazvojdjeteta.

LITERATURA

Alexander,D.iMoney,J.(1966).Turner’ssyndromeandGerstmann'ssyndrome:neuropsycho-logiccomparisons.Neuropsychologica,4,265-273.

American Psychiatric Association. (2000).Diagnostic and statistical manual of mental dis-orders.Fourthedition,TextRevision.Washington,DC.

American Psychiatric Association. (2013).Diagnostic and statistical manual of mental dis-orders.FiftheditionDSM-5,Arlington.

Badian,N.A. (1983).Aritmeticandnonverbal learning.UH.R.Myklebust(Ur.),Progress inlearningdisabilities,vol.5(str.235-264).NewYork:GruneandStratton.

Butterworth,B.(2003).Dyscalculiascreener.London:NFERNelsonPublishingCompanyLtd.Butterworth, B. (2005). Developmental dyscalculia. U J. I. D. Campbell (Ur.),Handbook of

MathematicalCognition.NewYork:PsychologyPress.Butterworth, B. (2010). Foundational Numerical Capacities and the Origins of Dyscalculia.

TrendsinCognitiveSciences,14(12),534-541.Chen,Q. i Li, J. (2014).Associationbetween individualdifferences innon-symbolicnumber

acuityandmathperformance:ameta-analysis.ActaPsychol,148,163-172.Chinn, S. i Ashcroft, R. (2006). Mathematics for Dyslexics: Including Dyscalculia. Wiley

Publishing.Chu,F.W.,vanMarle,K.iGeary,D.C.(2015).Earlynumericalfoundationsofyoungchildren’s

mathematicaldevelopment.JournalofExperimentalChildPsychology,132,205.DeVisscher,A.iNoël,M.-P.(2014a).Arithmeticfactsstoragedeficit:Thehypothesisofhyper-

sensitivity-to-interferenceinmemory.DevelopmentalScience,17(3),434-442.DeVisscher,A.iNoël,M.-P.(2014b).Thedetrimentaleffectofinterferenceinmultiplication

facts storing: Typical development and individual differences. Journal of ExperimentalPsychology:General,143(6),2380-2400.

DeVisscher,A.iNoël,M.P.(2016).Similarityinterferenceinlearningandretrievingarithmeticfacts.Prog.BrainRes,227,131-158.

Dehaene,S.iCohen,L.(1997).Cerebralpathwaysforcalculation:doubledissociationbetweenroteverbalandquantitativeknowledgeofarithmetic.Cortex,33,219-250.

Dellatolas, G., Von Aster,M.,Willadino-Braga, L.,Meier,M. i Deloche, G. (2000). Numberprocessingandmentalcalculation inschoolchildrenaged7 to10years:a transculturalcomparison.Europeanchild&adolescentpsychiatry,9(2),S102-S110.

DepartmentforEducationandSkills(DfES).(2001).NationalNumeracyStrategy:Guidancetosupportpupilswithdyslexiaanddyscalculia.

Desoete,A.,Roeyers,H.iDeClercq,A.(2002).Assessmentofoff-linemetacognitiveskillsinyoung childrenwithmathematics learning disabilities.FOCUS.On Learning problems inmathematics,24(2),53-69.

Desoete,A.(2008).Co-MorbidityinMathematicalLearningDisabilities:RuleorException?TheOpenRehabilitationJournal,1(1),15-26.


549

Devine,A.,Soltesz,F.,Nobes,A.,Goswami,U.iSzucs,D.(2013).Genderdifferencesindeve-lopmentaldyscalculiadependoddiagnosticcriteria.LearningandInstruction,27,31-39.

Feigenson,L.,Dehaene,S. iSpelke,E. (2004).Coresystemsofnumber.Trends inCognitiveSciences,8(7),307-314.

Feigenson,L.,Libertus,M.E.iHalberda,J.(2013).LinksBetweentheIntuitiveSenseofNumberandFormalMathematicsAbility.ChildDevelopmentPerspectives,7(2),74-79.

Geary,D.C.(2004).Mathematicsandlearningdisabilities.Journaloflearningdisabilities,37,4-15.

Gersten,R.,Clark,B.iMazzocco,M.,M.(2007).WhyisMathSoHardforSomeChildren?TheNature andOriginsofMathematical LearningDifficulties andDisabilities.Historical andcontemporary perspectives on mathematical learning disabilities. U D. Berch i M. M.Mazzocco(Ur.),(str.7-27).Baltimore,MD:BrookesPublishers.

Gross-Tsur,V.,Manor,O. i Shalev,R.S. (1996).Developmentaldyscalculia:prevalenceanddemographicfeatures.DevelopmentalMedicineandChildNeurology,38,25-33.

Halberda,J.iFeigenson,L.(2008).Developmentalchangeintheacuityofthe“numbersense”:Theapproximatenumbersystemin3-,4-,5-,and6-yearoldsandadults.DevelopmentalPsychology,44(5),1457-1465.

Holgersson,I.,Barendregt,W.,Rietz,E.,Ottoson,T.iBerner,L.,(2016),CanchildrenEnhanceTheir Arthmetic Competence by Playing a Specially Designed Computer Game? SpecialNeedsinMathematicsEducation.UL.Lindenskov(Ur.).DanishSchoolofEducation:AarhusUniversity.

Jordan,NC. iGlutting, J. (2012).Number sense screener (ResearchEdition).Baltimore,MD:Brookes.

Kaufmann,L.,Mazzocco,M.M.,Dowker,A.,VonAster,M.,Göbel,S.M.,Grabner,R.H.iNuerk,H.-C. (2013).Dyscalculia fromadevelopmentalanddifferentialperspective.Frontiers inPsychology,4(516).doi:10.3389/fpsyg.2013.00516

Kaufmann,L.,Kucian,K.iVonAster,M.(2015).Braincorrelatesofnumericaldisabilities.UR.CohenKadoshiA.Dowker(Ur.).TheOxfordhandbookofnumericalcognition(str.485-501)Oxford,UK:OxfordUniversityPress.

Klauer, K. J. (1992). In Mathematik mehr leistungsschwache Madchen, im Lesen undRechschreiben mehr leistungsschwache Junden? Zeitschift fur EntwicklungspsychologieundPadagogischePsychologie,26,48-65.

Kosc,L.(1974).Developmentaldyscalculia.JournalofLearningDisabilities,7,46-59.Kucian,K.ivonAster,M.(2015).Developmentaldyscalculia.Eur.J.Pediatr,174,1-13.Lewis,C.,Hitch,G.J.iWalker,P.(1994).Theprevalenceofspecificarithmeticdifficultiesand

specificreadingdifficultiesin9-to10-yearoldboysandgirls.JournalofChildPsychologyandPsychiatry,35,283-292.

Libertus,M.E.,Feigenson,L.iHalberda,J.(2013).Numericalapproximationabilitiescorrelatewithandpredictinformalbutnotformalmathematicsabilities.J.Exp.ChildPsychol.116,829-838.

Lindenskov,L.,(2016).SpecialNeedsinMathematicsEducation.DanishSchoolofEducation:AarhusUniversity.

Lipton, J.S. iSpelke,E.S. (2004).Discriminationof largeandsmallnumerositiesbyhumaninfants.Infancy,5(3),271-290.http://dx.doi.org/10.1207/s15327078in0503_2

Zoran Horvat

550

Lucangeli,D.,Tressoldi,P.iFiore,C.(1998).TestABCA–Abilitàdicalcoloaritmetico.Trento,Italy:Erickson.

Mejias,S.,Mussolin,C.,Rousselle, L.,Grégoire, J. iNoël,M.-P. (2012).Numericalandnon-numericalestimationinchildrenwithandwithoutmathematicallearningdisabilities.ChildNeuropsychology,18(6),550-575.

NCCA.(2005).NCCAReviewofMathematicsinPost-PrimaryEducationResponseoftheRoyalIrishAcademyCommitteeforMathematicalSciences.IrishMathematicsSociety,Bulletin57,11-20.

Piazza,M.,Facoetti,A.,Trussardi,AN.,Berteletti,I.,Conte,S.,Lucangeli,D.iZorzi,M.(2010).Developmentaltrajectoryofnumberacuityrevealsasevereimpairmentindevelopmentaldyscalculia.Cognition,116(1),33-41.

Ramaa,S. iGowramma, I.,P. (2002).Asystematicprocedure for identifyingandclassifyingchildren with dyscalculia among primary school children in India.Dyslexia (Chichester,England),8(2),67-85.

Shalev,R.S.ivonAster,M.G.(2008).Identification,calssificationandprevalenceofdevelop-mentaldyscalculia.EncyclopediaofLanguageandLiteracyDevelopment(1-9).

Sharma,M.(2001).Matematikabezsuza:Kakopomoćidjetetusteškoćamauučenjumate-matike.Lekenik:Ostvarenje.

Sullivan,P.,Tobias,S.iMcDonough,A.(2006).PerhapstheDecisionofSomeStudentsnottoEngageinLearningMathematicsinSchoolisDeliberate.EducationalStudiesinMathema-tics,62(1),81-99.

Swanson,H.L.(2000).Issuesfacingthefieldoflearningdisabilities.LearningDisabilityQuarte-rly,23,37-49.

VanNieuwenhoven,C.,Grégoire,J.iNoël,M.-P.(2001).LeTEDI-MATH.TestDiagnostiquedescompétencesdebaseenmathématiques.Paris:ECPA.

Temple, C. M. i Sherwood, S. (2002). Representation and retrieval of arithmetical facts:developmentaldifficulties.ExpPsychol,55A:733-752.

WillcuttE.G.,BoadaR.,RiddleM.W.,ChhabildasN. iDeFries J.C. (2011).PenningtonBF.Colorado Learning Difficulties Questionnaire: Validation of a parent-report screeningmeasure.PsychologicalAssessment.23(3),778-791.

WorldHealthOrganization. (2001). InternationalClassificationof theFunctioning,DisabilityandHealth(ICF).Geneva:WorldHealthOrganization.

Xu,F. iAriaga,R. (2007).Numberdiscrimination in10-month-old infants.British JournalofDevelopmentalPsychology,25(1),103-108.http://dx.doi.org/10.1348/026151005X90704

Dyscalculia in Mathematics Class

Abstract:TheinstructionofMathematicsandtheentirefieldofmathematicseducationhavebeenfacingvairouschallengesthatarebecomingmoreandmoreunattainableatthistimeofglobalchangeandvariouseducationpolicies.Dyscalculiaisdefinedasalearningdisorderinacquiringmathematicswhichcanoccurinalloronlyspecificareasofmathematicsbutis dominant in arithmetic. Students with dyscalculia can make progress in learningMathematicsbutareslowerthantheirpeers.Giventhatdiscalculicstudentshaveaverageoraboveaverageintelligence,itisimportanttoconsiderthattheirprogressinmathema-


551

tics is not in line with their cognitive abilities, which is one of the main indicators ofdyscalculia.However, there is a largediscrepancybetween the incidenceofdyscalculiaamongthestudentpopulationandthenumberofstudentsthathavebeenrecognizedassuch.Itiswellknownthatdyscalculiaisoftenpresentasasecondarydisorderalongwithdyslexiaanddysgraphia,whicharemorecommonlyrecognizedandsupported.Theauthorgivesanoverviewofrecentfindingsonsymptoms,detectionandtreatmentofdyscalculiain school practice. The emphasis is put on standardised tests of reading, writing andnumeracypairedwithindividualizedpedagogicalapproachbecausedyscalculiavariesinitsintensityandspecificsymptoms.Itisconcludedthatdyscalculiaisbeingneglectedinoureducationalsystemandthatitisnecessarytoraiseawarenessandresponsibilityforthestudentswhooftendropoutofschoolbecausetheirpotentialhasnotbeenrecognisedandtheirneedshavenotbeenmet.Keywords:dyscalculia, learningdisabilities anddisorders, number sense, detection andtreatmentofchildrenwithdyscalculia

552

KVALITETNE PRETPOSTAVKE RAZVOJA I FUNKCIONIRANJA VISOKOGA OBRAZOVANJA

Stručnirad UDK:378.1

prof.dr.sc.RenataMarinkovićSveučilišteuZagrebu

FilozofskifakultetuZagrebuZagreb,Hrvatska

Sažetak:Ovajradpodrazumijevaosnovne,atimeiključnepretpostavkenužnezarealizacijusvakogaedukacijskogaprocesa.Kadabaratamokvalitetnimsaznanjimaiprogramima,odgovornimnastavnicima,zainteresiranimučenicima/studentima,dakle,ljudskimpotencijalima,ondamožemoočekivatiikvalitetnerezultate.Kaoštoroditelji,činjenicomdasupostaliroditelji,nepostajunužnoodgojno-obrazovnoosviješteni,takonećeninastavnicibezsustavnoga,strateškoga profiliranja, a time i strukturnoga oblikovanja, bez didaktičko-metodičkogausmjerenja,modelaioruđa,postićidobarrezultatusvojimnastojanjima.Posebicesetoodnosinanajvišuobrazovnu,dakle,znanstvenurazinukojabitrebalaosiguratikvalitetneedukacijskeproceseuizvedbikvalitetnihsveučilišnihnastavnika.Jeliuvijektako?Svesevišebojimoistinitogaiiskrenogaodgovora.Ključneriječi:didaktičko-metodičkousmjerenje,kvalitetanedukacijskiproces,kvalitetansveučilišninastavnik,ljudskipotencijali,strategija,sustav,strukturaodgojno-obrazovnogaprocesa,visokoobrazovanje

UVOD

Želimoliostvaritiiliostvarivatištokvalitetnijeprocesepatimeirezultateobra-zovnoga,aposebicevisokoobrazovnogasustava,nužnojeozbiljnosepozabavitiraz-vojem strukturalnoga, organiziranoga koncepta djelovanja na potencijalni razvoj. Sobziromdajeovajradposvećensveučilišnojraziniobrazovanjapatimeielementima/čimbenicimakojigačine,valjaseosvrnutinanesvijetlustvarnostuodnosunaplani-ranu, zamišljenu, ciljanu stvarnost koja još “plivaˮ i “ploviˮ nedefiniranimvodama.Zašto?Jerseključnimpitanjimaodgojaiobrazovanjanebavekompetentniiiskusnistručnjacivećseupitanjeobrazovnepolitikeuplićupolitičkiambiciozni,alinesposob-nipojedincikojisejošporedtogahvalediplomama(tkoznakakodobivenim)sasvimdrugeprovenijencije.Dojamje,stoga,danikoganištanezanima,dajeproblematikaodgoja, obrazovanja, znanja, profesionalnih kompetencija isuviše verbalizirana odonihkojineznajuštotoznačiubiti,aliseprenemažutobožnjimpoznavanjemtuđestruke.Anajgoreještostrukauglavnomšutiiakoimasveargumenteusvojimrukama.Trebalabiorganizirano i argumentiranovikati,dokazivati ipokazivati štonevalja ikakotopopraviti.Dabisetakoneštoostvarilovezanouzproblematikuvisokoobra-


553

zovnepolitike, sustava, strukture iprocesanjihovaprovođenjanamećesepotrebaanalitičkogafunkcioniranjaikreiranjatemacjeloživotnogaobrazovanja.

PRETPOSTAVKE RAZVOJA CJELOŽIVOTNOGA, A POSLJEDIČNO I VISOKOGA OBRAZOVANJA

Ovdjejeprisutnameđusobnapovezanostizmeđuvisokoobrazovnesveučilišnerazineinjezinihpostignućasprivrednouvjetovanimdualnimprocesimacjeloživotno-ga,stalnogaprocesa.Ovoposljednjeuuskojjesprezispovratnim(rekurentnim)obra-zovanjemštobi trebalo činiti obrazovnipovratnapočetak i sredinu sedamdesetihgodina prošloga stoljeća kada je prevladavao taj oblik i sadržaji bliskosti ove vrsteobrazovanja–kakousadržajnom,programskomsmislu,takoiuorganizacijskom,hu-manomsmislupovezanostipolaznikaudjelatnosti/procesimaandragoškihinstitucija.Jelivraćanjenastarouvijekloše,nepraktično,pokazateljondašnjihvremena?(Kaodajedanasbolje).Posebnoštosurezultatiizahtjevnosttakvogastilaobrazovanjabiliteški,uizvedivomsmisluistovremenozaposlenihradnika/djelatnikauprivrediipolaz-nikapopodnevno/večernjihtečajeva.Koncentracija,želja,napor,motivibilisuizvansvakogaočekivanja.Autoricaovogatekstaosobnojesvjedočilaiaktivnosudjelovalautakvimprocesimaradećiitrudećiseuključitisveobuhvatnoudruštvomladihimanjemladihsvojihpolaznika.Danasnitkootakvimfazamarazvojanegovori.Jeronikojisu“glumciˮnapoložajimanisusvjedočilitome,ništaotomeneznaju,nisukonzultiralinistranunidomaćuliteraturu,azaistajebogatapodnazivomandragoškogaiadultnogaobrazovanja (eng. adult education). Ponašaju se kao da su nepismeni, a površnoplasiranje tehničkihdostignuća (mobitela, tableta, računala tamogdje ihne treba)pokrivanjejenedorečenosti,atimeinezrelostiperspektivnozahtjevnihprocesa.Kaodasenudeigračkedjeciuvrtićupadaskinemobriguonjihovojdjelotvornostiiuče-ničkojučinkovitosti.

Kakopovezanostcjeloživotnogaučenja,kojejenužnostzasve(ilisimitosamoutvaramo)bezobziranaaktualnurazinuobrazovanja,možeuzročnoaliiposljedičnobitipovezanosvisokoobrazovnimprocesima?Pojediniautori(Etzkowitz,2001)govo-reotradicionalnom,elitnomsveučilištukojesetransformiraupoduzetničko,apove-ćavaipovezujetemeljnaipraktičnaistraživanja,npr.u(bio)tehnologijskomiinženjer-skom/tehničko-tehnološkompodručju.Tusudošledoizražajaiekonomskekvaliteteobrazovanja iponudekadrovanatržišturada.Spomenutiautorgovorioprvojaka-demskojrevolucijinaprijelazuiz19.st.u20.st.kojomjespojenatradicionalnaobra-zovnafunkcijasveučilištasistraživanjem–štojeishodilosustavomdoktorskogastu-dija, posebice u američkom obrazovnom kontekstu. Modaliteti ovih obrazovnih iznanstvenihstrukturasvremenomsupostaliisvjetskipoznati,priznatiiprimjenjiviuostalimpaiuzapadnoeuropskimvisokoškolskiminstitucijama.

Slijedila je druga akademska revolucija početkom tridesetih godina prošlogastoljeća i to s pojavomotvorenijih sustavaprodukcije znanja koja je zaživjela zbog

Renata Marinković

554

pojavenesigurnostiudruštvu,tj.uzrocimaiposljedicamaPrvogaiDrugogasvjetskograta.Ulaskomurazdobljenazvano“društvoznanjaˮznanost isveučilište izgubilisusmjer,ritaminadahnućeutakonedefiniranomdruštvuznanja.Umjestodajačajusvojpoložajudruštvugdjejeznanjepoticajekonomskogarastaigospodarskekonkurent-nostionigubeprioritetan,tradicionalnipoložaj.Praktičnipokazateljdrugeakademskerevolucijepojava jeMIT-a(Massachusetts InstituteofTechnology)kojiseuponuditržišnogadjelovanjapokazujekaopoduzetničkosveučilište.Akodanaskodnasipo-stojenaznakepoduzetničkekonkurentnostinabazi tržišnihprograma,tenaosnovipovezanostiobrazovneinstitucijesprivrednimorganizacijama,studentiseeducirajunavišojrazini–jošuvijeknenavisokoj.Svesetoodvijazapotrebeugovornihodnosatihdvajusegmenataduštva,aprovodesekrozprivatnerelacije,dogovoreiugovore.Ovajmodelpoduzetničkogasveučilištaostvarujesekrozkomercijalizacijuinijeonočemutežimo.Vrijemeiokolnostipokazujudasunadiđeniobliciirezultatitradicional-nogasveučilišta.Tražisetrećiput.

Utomsmisluapostrofiraseinovacijskikapitaltemeljennakonceptucjeloživot-nogaobrazovanjakojinemožeuspjetibez intelektualnihvrijednostipojedinaca, tj.bez razvoja ljudskih potencijala, odnosnoHumanResourceDevelopmenta (Europe2020;2010).Gdjesetoprimjećuje?Usvjetlupostojanjavelikihsveučilišnihneučinko-vitihinstitucija,atimeineoperativnih,nedjelotvornih.Prisustvomvelikogabrojastu-denataijošuvijekprevelikihstudentskihgrupa(oko100studenata),anegdjeneuskla-đenopremalih,namećesepitanjekolikoučinkovitegrupemogubiti(od5-10stude-nata) imoželisepostićikvalitetnarazinaobrazovanja.Takomnoginakrajustudijapostižu–ovisnoovlatitimafinitetima,obrazovnistupanjkojijeostvarentektolikodase“pokrijuˮgodinestudija.Amigovorimoodruštvuznanja,doduše,sadasvemanje,kakosmosuočenisproblematičnompopulacijskompolitikomidemografskomstrate-gijom–gotovotragedijom.Kakoinačeprotumačitisituacijupostojanjasveviševiso-koškolskih institucija, sve više obrazovnih programa, sve više studenata, sve višedoktoraznanosti,aistovremenosvevišeelementarnenepismenosti,dakle,svemanjeznanja.Očemuseovdjegovori?Odruštvuznanjaiznanjukaotakvomiliodruštvuneznanja,kojejesvevišenotornačinjenica?

Stogajepitanjezapošljavanjazavršenihstudenatavrloupitnoidegradirajuće.Programisumultiplicirani(gotovokopirani)napojedinimfakultetimapasunekurent-ni,abivšistudentinekonkurentni.Fakulteti,(vele)učilišta,upadajusvojomdrskošćuukompetencijedrugihučilišta,aposudbaprofesoras jednogafakultetanadrugo,uzpretrčavanjecestedodrugogaučilišta,dajevaljdadodatnu“kvalitetnuˮnotu.Stogasejavljačimbeniknesigurnostimladih:usebe,usvojeznanje,ugodineprovedenenastudiju,uprilikuzazapošljavanje,umogućinapredakiusavršavanje...Alisusigurni,makarpodsvjesno,ulutanje,atojegubljenjesebeiintegritetasvojeličnosti.IetoihuNjemačkoj,Irskoj...


555

SVEUČILIŠTE JE U PROŠLOSTI, A TRŽIŠTE RADA U SADAŠNJOSTI! A GDJE NAM JE BUDUĆNOST?

Kakosadastvaristoje–nigdje.Nopoznavajućimentalitetnarodaovezemljeuvijeknađemoizlaz.Alizaštobineštobilojednostavno,logično,transparentno,fluid-no,osviještenonavrijemekadasevolimomučiti,uzajamnougnjetavati,omalovaža-vati,neargumentiranokritizirati,uskakatiunepoznatesadržajeuznanostizakojeni-smokompetentni,želimobitiglavnibezpokrića,podmetnutinoguuzkomentar“štoćeonmeni,ovakvomstručnjakuˮ.Atosamogovoridasamozvanistručnjaciuborbizapoložajeostajunaznanstvenojiprofesionalnojmargini.Glavnimogubitisamouočimaonihkojimasemogunametnutiikojineznaju“čitatiˮživotneznakove.Takvihje puno naše obrazovno i znanstveno društvo i odatle treba ići selekcija kadrova(GreenPaper,2011).Sdoktoratimaibeznjih.Ranijesmonaglasili–HumanResourceDevelopment.Tujepitanjesveučilištavrloupitnoiznakovitousvojoj(ne)realizaciji.

PovjerenstvozagrebačkogaSveučilištazarazvojiinstitucionalnouređenjesu-stavaznanostiivisokogaobrazovanja,kojegajeusvibnju2018.godineSenatimeno-vaou sastavu29 članova spredsjednikomprof. dr. sc. IvomDružićem (Ekonomskifakultet,Zagreb),podnijelojeizvješćeoradu(objavljenouUniversitasu,27.veljače2019.).UprisustvučlanovaPovjerenstvauSveučilištunjihovjepredsjednikistaknuolijepumisaokojanaspovezujeiobjedinjuje:

“ČlanoviPovjerenstvasuglasilisusedavrlosloženastručnazadaćadobivenaodSenatatražinesamokolektivnupametsamogpovjerenstva,negoiširokekonzultacije s članovima znanstvene i akademske zajednice svih stručnihprofilatesdruštvenimigospodarskimčimbenicima.Topodrazumijevapunuotvorenostisloboduuiznošenjumišljenjaiprijedlogakojaudemokratskojproceduriosiguravaravnopravnostipunouvažavanjerazličitihstavova.ˮ

Praksabaremzasadagovorineštodrugo.Govorioletargijiihibernaciji,zatvorenostiuvlastiteokvire,omentalnojskromnosti izraženojpremavanbezstvarnihrazloga,bojažljivostiimanjkuhrabrostizadjelovanjeiizgovorenuriječ,ponekadnezainteresi-ranosti,uspavanostipaštoćemoondaoiubudućnosti.Svesetoodražava,osjećaiprimjećujeposebiceuvertikaliobrazovnihiznanstvenihstruktura,aishodspomenu-tihsubjektivnihpokazateljamanifestiraseuobjektivnojnemoćinastavnikaosnovnihisrednjihškola.Baremonimisledasunemoćni.Iljestvicomsolmizacijedolazimodovisokogaobrazovanja iautoricaovogatekstautvrđujedašto jeviša institucionalnarazinatosuvećaopuštenost,relaksacija,nonšalancijapainezainteresiranost.Zaštojetomutako?Razlogaimamnogo,alijedanjesasvimpraktičnovidljiv.Atojeraspr-šenoststručnjakakojisemeđusobnoinepoznajupanemasuradnje,aistovrijedizaprogramekojinepadajuuvijeknaplodnotloinisuudosluhusmeđunarodnimprav-cima,anastavnicisunajčešćeneeduciranizakvalitetnopedagoško-psihološko,didak-tičko-metodičko,komunikacijsko-sociološkoprovođenjenastave(Marinković,2007b).Čak su i humano-jezično neosposobljeni za kvalitetnu produkciju i izlaganje svojihznanja,sadržajaiprogramazakojesuseobrazovaliibiliizabrani,azakojesunapokon

Renata Marinković

556

iodgovorni.Pitanjejesamokomu?Zasvetogeneralnogledanoisustavnoodgovoranjeglomaznisveučilišniaparat,sustavkojijezamišljenkaonajkvalitetnijenemožetobiti jermucjelinanijeprilagođenapotrebamaizahtjevimadruštva,mladima,zapo-šljavanju,nemapravovaljanihmeđunarodnihkontakataisuradnje(teksporadično).Zaovetvrdnjeodgovornajeautoricaovogatekstanaosnovuvišedesetljećaradauovojokoštalojstrukturi.

Dakle,napotezujepromjenaorganizacijskestrukture,programskekoncepcije,personalneevaluacije,internacionalizacijaobrazovne,znanstveneiprojektnesurad-nje(nesamozaodabraneipozicionirane)teuvođenjenovihedukacijskihprocesazamlađenastavnikeiasistente,anebištetilonistarijimajerpedagoškineobrazovanistatistiilažniprotagonisti,bezpokrića,znanjaisnagedjelovanjanećemoćiutjecatinabudućnostzakojusepropitkujemo,osimmanipulacijestatistima.Atosenesmijedopustiti.Svatkozasamogasebeodlučuje.Tojepitanjeprofesionalnogaponosa,tru-daidugovječnogaangažmana.Šutnjajepristajanjenastav“nemameˮ,aitekakonasima.Samotrebadignutiglas.Ništanamseviše lošeganemožedogoditi jervećsedogodilo.

Tojeonoštosetičenastavnika.Aštosetičemladihvaljarećidaniječudoštosediplomiraninemajugdjezaposlitipozavršetkustudija.Ušuminerealnihuvjeta iprocesa,neadekvatnihmogućnostiiprilika–nemaeksperimentalnogaistraživanjaoaktualnomstanjunaterenu,opotrebamagospodarstvapatimeidruštva.Stogasenemožesuditiopotencijalnimperspektivnimprocesimaubudućnosti.Dakle,nisuuskla-đene potrebe tržišnoga vrjednovanja pa nisu ni dovedene u odnos sa studijskimupisnimkvotamakojesuuglavnomistejošiz“prvobitnezajedniceˮ.Pokušavaseza-dovoljiti“pedagoškistandardˮodličnimocjenamanaprijelazuizosnovneusrednjuškoluiizsrednješkolenafakultete.Netrebabitisuvišepametaniiskusandanebibilojasnodajetakavpostotakodlikašanemogućinerealan(Marinković,2007a).Beznadzora,upotrebnevrijednosti,funkcionalnogaioperativnogaznačajaupraksi.Itakodesetljećima.Iztogaproizlazipitanje:komujedoičegastalo?Nemaargumenata,ne-ma pokazatelja, nema rezultata na relacij ulaz – izlaz, tj. broj upisanih studenta uodnosunabrojdiplomiranih,adanegovorimoostanjuzapošljivosti iadekvatnostikorištenjastečenihdiploma.

Stimusvezitrebaanaliziratiprogrameiproceseedukacijekojeprateodsjecipojedinihfakultetakoji“proizvodeˮkadrovekojisenakondiplomiranjagodinamanemoguzaposlitiustruci.Anjihoviprofesoriputujuposvijetu(štodaljetobolje)jerioniseusavršavaju–turistički.Znanjakojanjihovisvršenistudentiponesusastudijaioduudruge zemljenausavršavanje (npr.Njemačka) toliko suminornada je našestudentesramuodnosunanjemačkekolege.Dakle,ististudij,očitobogatiji,sveobu-hvatnijiprogramiidril,radnaatmosfera,doprinosetakvimrezultatimaikvalitetnimznanjima(Liesman,2009.)IzustajednetakvenašezavršenestudenticekojaizvrsnogovorinjemačkiikojajeotišlanausavršavanjeujedansjevernigradNjemačkesaznalasamdajenanjihovojnastavishvatiladanjihovistudentipredkrajprvegodineznajuvišenegoonatj.diplomiranistručnjakzasvojepodručje.Adobrojegeneralnoeduci-


557

rana,bilajeodličanstudent.Takvihprimjeraimavišepaniječudodasemladinemajugdjezaposlitiunasjerjenadjelustatusquoistav“netalasajˮ.

Dakle, riječ jeoneupotrebljivosti (diplomskih idoktorskih)diploma, izgublje-nomstudijskomvremenuinakrajunemogućemzapošljavanjuustrucijersunekivećzauzelisvojamjesta.Također,nemajuštoraditi,alinaradnomsemjestuinformirajučitajućinovine.Isadsepostavljajošjednoključnopitanje.SastajalištazagrebačkogaSveučilišta gledajući promocijske kolone doktora znanosti iz zgrade Sveučilišta doHrvatskoganarodnogkazalištauzbogatuopremunačelukolonesrektorominjego-vimžezlommoramosepitatičemusvetosluži.Tojevanjskamanifestacija,aligovo-rimo o problematičnim (naravno ne svi) doktoratima s kojima semnogi nemoguzaposlitiukolikovećnisunaasistentskimmjestima,uistraživačkimlaboratorijimaisl.Postavljaseipitanjetemadoktorskihdisertacija,njihovaadekvatnostproblemimaiznanstvenim pitanjima. Same teme moraju pokrivati specifičnosti određene užeproblematikeuzempirijskudokazljivost(Choen,ManioniMorisson,2000).Ukolikosetema idoktorandsvidesvomprofesorudobivamladackolegijgotovo istoganazivakaoštojebilaidisertacijapaubrzoikatedruskojeaktualnimstudentimaukazujenavrhunaravni značaj svojegapredmeta. Jesu li sve teme toliko značajnedadobivajutoliku važnost?Mladi obranjenik doktorata osjeća se pritom velevažno (važniji odsvojegaprofesorakoji ga je stvorio) štopokazujeprepotentnimponašanjem.Ta jepojava vrlo česta, mi toga uglavnom nismo svjesni, stoga treba paziti na proceseunaprjeđenjasrazlogomibeznjega.Jabihtonazvalaneupotrebljivimkadromkojijenastaonaosnovuneupotrebljivihdoktorata,aprethodnoistudija.

Zaposleniasistentinafakultetimakojisuufazistjecanjadoktoratanemorajuplaćatidoktorskistudij,azainteresiraniizvanfakultetamorajuplaćatienormnesvotepadižukredite.Ranijespomenutizaposleniciimajusvojegamentoraporedsebesvakidanijošbenefitebesplatnosti,aonikojimajementornadaljinuplaćaju,alinesamonovcemnegoivremenomjermorajučekatidaihprofesorprimi,aovajihnajčešćenitinenazovedaihpitaukojojsufazisdoktoratomštojepitanjeosnovnepristojnostii akademskogabontona.Ali glavnoda suplatili. Stogamislimdabi i jedne idrugedoktorskekandidatetrebalofinancijskiizjednačititakodaplaćajusviilinitko.Jerza-posleniitakoimajuprednost.Moždabitadabilomanjeisforsiranihdoktoratajerimamnogo gotovo istovjetnih tema samo sa zamjenompozicije subjekta i predikata unaslovu.

Ikojejoštragičnesveučilišnedogodovštineproizlazeizsvega.Mnogojeonihkojidoktoriraju,društvojeunjihovoškolovanjeuložilosredstva,oniodlazeuinozem-stvo,apolitika,državnaiobrazovna,ništanečinedatozaustave,odnosnousmjerenapravinačin.Kako?Bilojerazličitihprijedloga,aličinisedajenajpraktičnije,naj-svrsishodnijeodreditijasneugovornekriterijepodkojimasemožeotićiuinozemstvo.Naravno,nitkonesporiusavršavanjeispecijaliziranje,alinadvijegodine,štojerazu-manrok,jerpojedinacstječevišestrukukorist:odprofesionalnogausavršavanja,stje-canjadrugačijihradnihnavika,stjecanjapoznanstava,ostvarenjakulturološkeimpre-gnacije,jezičnedotjeranostiitd.Nakondvijegodineslijedipovratakudomovinustim

Renata Marinković

558

da ihčekapripremljenoodgovarajuće radnomjesto. Iodgovarajuće financije.Onajtkoželiostatiu inozemstvumoraovojdržavi, tj.svimanamakojismogaškolovali,vratitiuloženasredstva,akonedobromvoljomonosjedanjemnaračun.A ima jošmogućihmetoda.Stogajezaargumentiranosnimanjestanjapotrebnonaosnovuus-postavljenihkriterijaučinitipodrobnuanalizustudija,studijskihprograma,profesora(bezobziranaizborekojitakođerznajubiti“šareniˮ),analizusatnice,upisnihuvjeta,ispitnihuvjeta,diploma,doktoratainapokon–zapošljavanjaprekotržišnihpotreba(Horizon2020).Redukcijommnogočegaimalibismomanjepoteškoća.Alimiimamoautonomijusveučilišta,atojeblagodat–samozaneke.

Raznimakreditacijama,nepotrebnimnapostojećinačin,bilodomaćimilistra-nim,ništasedosadanijepostiglo,osimponavljanja istihgrešaka. I to jeperpetummobile.Akosuanalitičaristrancipohvaljujustanjejersuzatoplaćeni.Akosudomaćimorajusepohvalnoizrazitijerznajudaseuslučajukritikeklimajuinjihovefotelje.Pored svih blagodati sveučilišnih kretanja postoji još jedan dodatni, nekontroliranisegment,atojekupovanjediplomai,općenito,korupcija.Nekifakultetipretvoriliseutrgovačkadruštvasosobnomzaradom.Naravno,nesvi.Alionikojijesuumoralnojsukrizi.Onikojikupuju,ali jošvišeonikojiprodaju, jertimepokazujudanecijenesvojudiplomu,daunjuvjerojatnonisuuložilitrudkojitrebauložitijersuionisamidotogadošlinaistiilisličannačin.Dabisetakveradnjespriječilevaljazaronitikom-pleksnije,konkretnije,ubitačnije.Tonijesamopitanjesustavaobrazovanjavećdržav-nepolitike,ekonomskepolitike,pravosuđainizaprocesaodgovornihinstitucijakojebitrebaleraditisvojposao.Oddetekcijedosankcija.

Kojesutodruštvenepojave i razlozikoji šutkeomogućavajuovakverabote?Sociološkigledanotosunepotizam,protekcionizam(nauštrbkvalitete),klijentelizam(vezeipoznanstva).Patakogovorimo,čakbezironije,ouhljebima(gdjeprevladavajupodobni,anesposobni),koji susvojepoložajestekli (moramotootvorenoreći) ilihorizontalnimilivertikalnim(ručkovi,večere)pozicijama.Isvesedoživljavakaona-sljedno,leno,kaokraljevi,privatnefirme,odočeva,stričevaisl.Iprobajteneštopri-mijetitiilikomentirati,aposebnoseusuditipoduzeti.Zatojestanje,općenitogleda-jući,deprivirano,onečišćeno,kompromitirajućeizastrašujuće.Nimalooptimistično.Dokjetakvostanjetolerancijeprisutnousvimsegmentimadruštvapostajenormalnodaipitanjaodgojaiobrazovanjabudutretirana“podraznoˮ.Govoriseoreformikojenema.Svetotrebariješitipravomreformomkakobismoreformirali(zamijenili)tzv.reformatore.Jerreformasenepočinjeodsredine(osnovneisrednješkole)većodpočetka,kojimnogimaličinazavršnufazuobrazovanja,atosufakulteti,sveučilišta,veleučilišta i sve ustanove koje pretendiraju da glume visoko obrazovanje. Visokoobrazovneinstitucijeformalnočinezavršnufazuobrazovanja,alitojezapravopoče-tak profesionalne edukacije stvaranja stručnjaka koji će kvalitetno ući u praksu ieduciratimlađenaraštaje.Posebiceakoseradionastavničkiusmjerenimfakultetima.Postavljasepitanjekvalitetenastavnika(fakultetskih)pazatiminjihovih“proizvodaˮnastavnikaosnovneisrednješkole,ravnatelja,savjetnikauškolamaiministarstvu–pozvanjuistatusu.Izmeđunjihkaopoveznicastojikvalitetaponuđenihprograma,a


559

kaoishodjavljasestupanjkvaliteteosposobljavanjaiusavršavanja.Višiiliniži.Otomuovisikakosestatističkigledastopazaposlenostiistopaaktivnosti.Stječesedojamdanasuovojfazi,kojavećdugotraje,zanimasamostopaformalnezaposlenostiodkojenemaposebnekoristinizakoga(tovrijedizauhljebeiodnjihseništaneočekuje).Međutim,važna jestopaaktivnostikakouprivredi tako iusvimdjelatnostima. Jeraktivanmožebitisamoonajkojizna,hoćeimože.Iondasurezultatitu.

Sobziromnaspomenutepokazatelje stanjamnogiukazujunaproblematičniproces primjene bolonjskoga procesa na visokoškolskim institucijama. Imamnogonelogičnosti,alinijezasvekriva“bolonjaˮ.Ostavljenajeumnogomenasubjektivnipristuppojedinimzemljama(ipojedincimatefakultetima)zbogdruštvenihiobrazov-nihspecifičnosti.Alinamauvijekdobrodođedanađemodežurnogkrivcazaproble-me.Nosobziromnapokazanedugogodišnjelošerezultatejoš2015.godinesErevan-skeministarskekonferencijeproizašlojetzv.Erevanskoministarskopriopćenje(eng.YerevanCommunique)kojimsetražianalizairevizijaterestrukturiranjebolonjskogaprocesainjegovihposljedica(Marinković,2018.).Mnogezemljevećsuodavnoušleuteprocese,alimisvijesnisvihnedostatakaufakultetskojnastavi,jošnismokrenuli.Nismoniinformirani,akamolidasmoneštopočeli.

Imajućiuvidusamonekenegativnepokazatelje,ističućiihunajboljojnamjeridaseeliminiraju,poredsvihpravihililažnih(umjetnoprikazanih)kvaliteta,valjaustvr-ditidajebezposebnogainteresazasveodgovornapolitičkapolitika,aneobrazovnapolitikakojajederivacijapolitičkepolitike.Utomslučajunemareformekojomsenekihvale.AteškaječinjenicadasezagrebačkoSveučilište iMinistarstvoobrazovanja iznanostiumnogočemurazilaze.Radečaknaprijedlogudvajurazličitihzakona.Svakisvoj.Tkoikakoćetousuglasiti?Stogasepostavljapitanje:okojojbudućnostigovori-mo?Obudućnostiunestajanju,aneunastajanju.Višistupanjovekritičnostirezulta-tomjedugogodišnjegaiskustvakojejeuvijekprolazilokrozfaze“veććemonekakoˮ,“madajpustiˮ, i takodalje radi svatkopo svome.A toondanijeautonomijanegoanarhija.

MORE BEZ OBALA

Uranijemdijelutekstaspominjalasamtzv.pedagoškistandardodlikašauna-stojanjudaseučeniciupišunafakultetepamakarpodprijetnjomnjihovihroditeljajersvakiroditeljmisli,ilibaremželi,dajenjegovodijetepametnoisposobno.Tusepakpostavljapitanjeroditeljskogaangažmanaudosadašnjemodgojnomsmislu.Štosuučinilidanjihovodijetepokažezaistakvalitetnerezultate?Akonisuništailimalo–morajusemiriti spostojećimstanjem.Nemorajusvina fakultete. Ionakosemožedoćidodiplomenanekeodranijespomenutihnačina.

Izaktualnihpokazateljabrojkamajeiskazanodajeukupno8748učenikaove2019.godine,kaonikadadosada,negativnoocijenjenonamaturi,kaopredloškomzaupisnafakultete,itoizhrvatskogajezikaimatematikekaodvajuključnihpredmeta

Renata Marinković

560

štoznačidanijepoložilomaturu9,4%gimnazijalaca.Razlogazatosasvimsigurnoimaviše.Subjektivnihiobjektivnih.Raznihrazlogazatakoneštobilojeiranijihgodina,alisurezultatibilidrugačiji.Svakipadtretiraosekaoosobna,obiteljskapačakiškolskatragedija.Takvimmalobrojnimučenicimanastavnicisupriskakaliupomoć.Itojebilouobičajeno.Danas,kadbitoihtjelinebimogli,jerbrojjeprevelik,alinažalostizna-kovitzacjelokupnuučeničku,nastavničku,aposebnovladajućupopulaciju.Tojepo-stalopitanjenacionalneodgovornosti.Valjarećidajesvega68učenikakojisukonti-nuiranoradiliibiliodgovornizasvojubudućnostriješilo100%zadataka.Dakle,sve.

Imalismislagovoritioaktualnomproblemumigracije,atimeposljedičnoide-mografiji?Naravnodaimajerkaoštoranijerekohobrazovani,doktoriznanosti,odla-zejerzatoimajupodloge.Aštoćeonisrezultatimaovogodišnjemature?Uškoleseuvodetabletiimobitelikojisuudrugimzemljamavećpoodavno“zabranjenovoćeˮ,baremuškoli.Potrebnojerazvijatipismenost,ručnumuskulaturudržećiolovku,ko-municirati,razgovaratijerkomunikacijajetemeljnaosobinaljudskogarodaionoštonasodvajaoddrugihživihbića.Tojeporukakojubisvakinastavniktrebaoprenijetisvojimučenicima.Nažalost,mladidanasneznajupisati,neznajugovoriti,neznajuuspostavljatinormalneljudskeodnosepastekavšidiplomiidaljeostajunepismeni.

Zgodnaječinjenica:štoimamovišedoktoraznanostitoimamoivišenepisme-nih(Marinković,2018).Kakvajekorelacija?Netkoododgovornihtrebaobisenadtimzamisliti.Nojesuliodgovorniosvijestilitučinjenicu?I jedni idrugipohađalisu isteškole,prolazilisličneiliisteprograme,predavaliimuglavnomistinastavnici,arezultatisu tako različiti. Ključno jepitanjemotiva,upotrebljivosti školskih sadržaja tj. općekulture,formirane,strukturiraneradnenaviketeznatiodvajatibitnoodnebitnoga,pokazatitemperamentomdaimjestalodosamogasebeuoblikuenergičnosti,argu-mentiranosti,srčanosti,kooperativnosti.Svetogovorioneusklađenomobrazovnomsustavu,pogotovodiokojiseodnosinavisokoobrazovanje.Nonemožeonopostojatisamozasebe.Vertikalni jeslijedugrožen,protokedukativnihprocesaslaboproho-dan,aglavnesužrtvenašamladost.

SobziromnatodasenalazimogotovousredištuEurope,naputuod istokaprema zapadu, gdje se sjeku putevi kultura raznih svjetova, treba reći da nam jedruštveno-političkisustavzatvoren,personaliziranteorganizacijskiblokiran.Nadjelusuigremoći,štoznačiraspodjelafunkcijaiprijestolja.

ZAKLJUČAK

Samojejednamisaonaglašena:Trebaprestatitoleriratiiignoriratiignorancijuiignoranteuodnosunaznanjeiideje.Bezobziranakojesetoinstitucijeidjelatnostiilipojedinceodnosilo.Inadalje,strateškoopredijeljenjeinstitucijavisokogaobrazo-vanjatrebalobibitiautonomnostakademskezajednicenastavnika,istraživačaistude-natazajednouključenihumeđunarodnuakademskuzajednicu.Poredtoga,važnojedabudunositelji razvoja sustava cjeloživotnogaobrazovanjauključujućiprethodne


561

studijskecikluseiprogramekojisenudeuznovoformiranenakonzavršetkaformal-nogaobrazovanja.Ciljbiimtrebaobitijačanjestručnihiznanstvenihprogramaobra-zovanjavažnihzagospodarstvoidruštvenirazvojkojibibiliprivlačniikonkurentninaeuropskomtržišturada(radi interakcije i internacionalizacije,anezbogbijegamla-dih).Utomsmisluširenjekoncentričnihkrugovaznanostimoralobiseogledatiutraj-nomrazvojuistraživanjauokvirudoktorskihstudijakojisuistovremenomeđunarod-no važni, ali i dabuduprepoznatljivo središte znanstvenoga rada koje ćeokupljatitimovedomaćihimeđunaodnihstručnjakaokoprojekataznačajnihuširemdruštve-nomigeografskomkontekstu.

LITERATURA

Choen, L. Manion, L. i Morisson, K. (2000). Research Methods in Education, 5th Edition.London:RoutledgeFalmer.

Etzkowitz,H.(2001).TheSecondAcademicRevolutionandtheRiseofEntrepreneurialScience.IEEETechnologyandSocietyMagazine,18-29.

EuropeanDefenceAgency. (n.d.).EUFrameworkProgrammeforResearchand Innovation.Horizon2020–EUResearch&InnovationFunding.Preuzetoshttps://www.eda.europa.eu/procurement-biz/information/codeda-regulationaba/eu-framework-programme-for-research-and-innovation

Europe2020.(2010).CommunicationfromtheCommission.Bruxeless:EuropeanCommission.Green Paper. (2011.).Directive forModernization of ProfessionalQualifications. Bruxeless:

EuropeanCommission.Liesman,K.P.(2009).Teorijaneobrazovanosti,zabludedruštvaznanja.Zagreb:JesenskiiTurk.Marinković,R.(2007a).CroatianEducationalSpaceandEuropeanInfluences.UR.Marinković

(Ur.),NewPerspectivesinQualityDevelopmentofHigherEducation.Zagreb:A.Z.P.Grafisd.o.o.

Marinković,R.(2007b)(Ur.).QualityManagementandCommunicationinHigherEducation.Zagreb:A.Z.P.Grafisd.o.o.

Marinković,R.(2018).VinoAmaronašegdruštvenogsustava–posljediceodgojno-obrazovneiznanstvenepolitike.RadHrvatskeakademijeznanostiiumjetnosti,535=53,107-125.

Quality Prerequisites for Development and Functioning of Higher Education

Abstract:Thepaperisaboutthefundamentalandthereforeessentialprerequisitesfortheeduca-tionalprocess.Whenwedealwithhighqualityofknowledgeandsyllaby,responsibletea-chers,highlymotivatedstudents,i.e.humanresources,thenwecanexpecthighscores.Similartoparentswhoarenotbeingnecessarilyequippedforparentingsimplybybeco-ming theparents, so the teachersarenotable toachieve the intended resultswithoutsystematic, strategic profiling, and structural formatting, didactic-methodic orientation,modelsandtools.Itespeciallyreferstothehighesteducationallevel,ascientificlevelthat

Renata Marinković

562

shouldsecureahigh-qualityeducationalprocessperformedbythehigh-qualityuniversityteachers. Isthatalwaysthecase?Wearebecomingincreasinglyafraidofatruthfulandhonestanswer.Keywords: didactic-methodic orientation, high quality education process, universityteacher,humanresources,strategy,system,structureofeducationalprocess,higheredu-cation

bib.irb.hr...izdavač: sveučilište josipa jurja strossmayera u osijeku fakultet za odgojne i...

Documents