bh privrednik 84

U OVOM BROJU DONOSIMO:

Aktualni razgovor:

prof. dr. Vinko Kanđija: BiH ima svoje mjesto u Europskoj unijiAktualno: U Vitezu održan prvi Business caffe u BiHModerno poslovanje: Grupna kupovina znači osobnu uštedu

GODINA XVI • BROJ 84 • VITEZ • LIST ZA PODUZETNIŠTVO - KULTURU - MARKETING • 3KM

84Privrednik

IZDAVAČ: Inter 96 d.o.o. • ZA IZDAVAČA: Darko Juričić • GLAVNI UREDNIK: Mario Mlakić • IZDAVAČKI SAVJET: Franjo Rajković, dipl. oec., Željko Ko-caj • NOVINARI: Miroslav Vasilj, Danijela Kozina, Dragana Sivonjić, C. Kusić, Ana Drmač, Vedran Mihojević, Misijana Brkić-Milinković, Zvonimir Živković • FOTOGRAFIJE: Valerija Bobaš-Pupić, Stojan Lasić, Iva Pezić • ADRESA REDAKCIJE: Franšizni centar BiH, PC96, 72250 Vitez, BiH • GRAFIČKA PRIPREMA I DIZAJN: Borislav Sučić • TISAK: SUTON, Široki Brijeg • MARKETING: Radica Bošnjak • Valerija Bobaš-Pupić Telefoni: +387 30 717 096 • Fax: +387 30 717 095; +387 36 329 629 • GSM: 063/444 361; 063/447 932; 063/333 579 • E-mail: [email protected] • www.privrednik.ba • Žiro račun: 1610700003470054 Raif-

feisen bank d.d. BiH - filijala VitezMišljenjem nadležnog Federalnog ministarstva list BH Privrednik oslobođen je plaćanja poreza na promet, broj 04-15-4671/03.

Zabranjeno svako neovlašteno kopiranje i korištenje materijala lista bez pismenog odobrenja urednika

i m p r e s u m

IZ BROJA U BROJFis Vitez i Kupujmo.ba potpisali

ugovor o suradnji 8Dva poziva za poticaje zapošljavanju,

od FBiH 180 KM mjesečno 9Zadrugarstvo i održivi razvoj 10

Poduzeća i građani u BiH duguju više od tri milijarde KM za poreze i

doprinose 11AKTUALNI RAZGOVOR

BiH ima svoje mjesto u Europskoj uniji 12

RAZGOVOR S POVODOMVlado Alilović – priča o osam

uspješnih godina 14Ovo je kruna moje dosadašnje

karijere 16AKTUALNO

U Vitezu održan prvi Business cafe u BiH 18

„Divin krik s Vrana“ dobio nagradu za dojmljivu priču i scenarij 20

Treći Virtualni dan karijera i znanja posjetilo 117.000 ljudi 22

POSLOVNI USPJESIGudelj d.o.o. Vitez - uskoro otvorenje

nove dvije benzinske crpke 24BH REGIJE

BH. gospodarstvenici preopterećeni raznim davanjima 26

Pivarska industrija u BiH godišnje gubi oko pet milijuna KM 28

BiH može proizvesti hrane za potre-be dvije BiH i još osigurati i izvoz 29Investicije od 150 milijuna KM: Prve

vjetroelektrane u RS naredne godine 30

Općinama u Federaciji 1,5 milijuna maraka za upravljanje otpadom 31

INVESTICIJEUprava za neizravno oporezivanje dobila novu zgradu u Mostaru 32

PROJEKTITehnološki park Intera - rasadnik

novih ideja 34 Za poplave u Popovom Polju kriva ne-su-

radnja onih koji upravljaju vodama 36

38 Vojnici SAD-a i BiH obnovili osnovnu školu pokraj Mostara 40 Europski pješački putovi E-6 i E-12 u funkciji razvitka turizma BiH IZDVOJENO42 Sam svoj šef 43 Svi zajedno za Davida 44 Pitanja etike i morala prate nas cijeli život DOGAĐAJI46 FIAP umjetničko zvanje za Sinišu Skenderiju! 47 Završeni 57. „Dani berbe grožđa - Brotnjo 2012“ 50 Predstavljena linija Essensity 51 Koncertno izvođenje opere „Nikola Šubić Zrinjski“ u Vitezu 52 Lucky market postao turistička atrakcija 53 Više od 2500 posjetitelja, ove godine 65 izlagača 56 Zamirisao Cvijet Hercegovine kao rođendanski dar 58 Izveden umjetnički performans „Književna lica traže nobelovca“ BURZA / FINANCIJSKO POSLOVANJE59 Tržište kapitala u BiH je ponovo na početku 60 Optimalan model za male i otvo-rene ekonomije jeste izbor fiksnog tečaja PRENIJETO IZ TISKA61 Blagi oporavak bh. ekonomije u 2013. godini 62 “Europa budućnosti” iz perspekti-ve vladajućih elita - velikim koraci-ma prema Sjedinjenim Europskim Državama 66 Burze iz BiH i Crne Gore potpisale sporazum o zajedničkom trgovanju MODERNO POSLOVANJE67 Grupna kupovina znači osobnu uštedu69 Kako preživjeti neuspjeh?70 Za kupovinu stana u BiH treba deset godina cijelu plaću ostavljati “po strani”

BH PrivrednikOktobar / Novembar 2012

Medij

nove

generacij

e.

Vitez.info najčitaniji portal Središnje Bosne.


budućnosti. A zapravo nam ništa nije niti ponuđeno, a još strašnije je to što nismo mnogo tog niti tražili. Po inerciji smo se pojavili na biralištima i onda se ponovno vratili na pozicije pasivnih komentatora stvarnosti. Kad se završi popis stanovništva i kad nakon tog dođu novi parlamentarni (a prema nekim najavama i novi lokalni) izbori možda će ova mučna dugogodišnja priča doživjeti svoj klimaks. I neće biti mnogo sretnih.

Postoji jedna sjajna i duboko istinita rečenica u sad već kultnom dokumentarcu „Thrive“ (Napredak), u kojem autori nastoje barem djelomično ukloniti veo ispod kojeg se skrivaju pravi interesi i pokretačke snage suvremenih tokova novca, svjetskih korporacija i današnjeg društva uopće. Parafrazirana, rečenica koju u dokumentarcu izgovara bivša pripadnica visoke američke administracije glasi: „Mi naivno mislimo kako je za sve kriva nesposobna vlast. Ali, vlast je jako sposobna i vrlo dobro zna što čini“. I upravo tako – zabavljeni naivnom pričom o tome kako „oni zapravo nemaju pojma“ i kako su nesposobni, dopuštamo sebi luksuz da nam vrlo sposobno ispred nosa uzimaju sve.

Ako smo već dovoljno utrenirani da po principu uvjetnog refleksa samo konstatiramo kako smo u problemima, bez ikakve želje da nešto pokušamo izmijeniti, možda nismo ništa bolje niti zaslužili.

Uvodnik

Približava li se zaista kulminacija krize u Bosni i Hercegovini? Ili je ovo tek jedna od mučnih postaja u putovanju danteovskim tragovima kroz pakao ili

čistilište? Lokalni izbori su završeni na ne/zadovoljstvo mnogih, kriza na svim razinama vlasti nastavljena i ne vidi joj se rješenje, a kao šlag na tortu dolaze nam najprije „probni“, a onda i stvarni popis stanovništva u Bosni i Hercegovini.

Kako će se sva ova rašomonijada dalje odvijati više nije pitanje dobrog ukusa ili teoretiziranja političkih analitičara, nego stvar preživljavanja. Jer već predugo se ništa krucijalno ne rješava i svi smo zabavljeni politikantskim nadmetanjima na svim razinama vlasti. Lokalni izbori su pokazali ili bolje rečeno potvrdili mnogo toga o stvarnosti koju živimo – duboke podjele među strankama koje nominalno i deklarativno štite interese jednog istog naroda, kupovinu glasova birača, prelaske iz stranke u stranku zavisno o interesima i visini ponude, klasično manipuliranje i gotovo falsificiranje izbornim rezultatima …

Svaka lokalna priča je posebna i svaka od njih bi zahtijevala bi mnogo više prostora od raspoloživog. I u toj stvarnosti nalazimo se mi birači i glasači u zemlji koja je duboko podijeljena i osiromašena ne samo materijalno, nego daleko više duhovno – bez jasne vizije o vlastitoj

BH PrivrednikListopad / Studeni 2012

8

IZ BROJA U BROJ

Entuzijazam i zalaganje mlade ekipe iza projekta Kupujmo.ba prepoznao je i naš najveći

gospodarstvenik te im je pružio punu podršku.

“Potencijal online prodaje je ogroman, što je prepoznao i FIS Vitez koji u svom asortimanu ponude u svojim robnim kućama diljem BiH nudi preko 260.000 artikala. Najzanimljiviji od njih će se uskoro naći na našim stranicama. Naglasiti ćemo da ćemo poticati prodaju proizvoda proizvedenih u BiH, te Fisove robne marke, kako bi dali do znanja da se i u BiH kvalitetno radi. Nadamo se da će suradnja FiS-a i Kupujmo.ba biti na obostrano zadovoljstvo”, izjavio je za portal vitez.info Ivan Petrović.

Inače, ured Kupujmo.ba tima nalazi se u Franšiznom centru BiH, u PC 96 Vitez, a potražiti ih možete i na webu www.kupujmo.ba.

Fis Vitez i Kupujmo.ba potpisali ugovor o suradnji

U prostorijama Kupujmo.ba u Franšiznom centru Vitez direktor poduzeća FIS Vitez Pero Gudelj i direktor Callidusa d.o.o. Ivan Petrović potpisali su Ugovor o poslovnoj suradnji.


9

IZ BROJA U BROJ

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, odnosno, Jedinica za implementaciju

projekata socioekonomske podrške, obuke i prezapošljavanja (PIU SESER) i Federalni zavod za zapošljavanje, raspisali su danas dva poziva za poticaje zapošljavanju. Radi se o javnom pozivu poslodavcima za sudjelovanje na projektu sufinanciranja zapošljavanja, te javnom pozivu nezaposlenim osobama za prijavu na program samozapošljavanja. Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike navode da je Bosna i Hercegovina aplicirala za kredit kod Međunarodne asocijacije za razvoj (IDA) u cilju implementacije projekta Podrška mrežama socijalne

Dva poziva za poticaje zapošljavanju, od Federacije BiH 180 KM mjesečno

Radi se o javnom pozivu poslodavcima za sudjelovanje na projektu sufinanciranja zapošljavanja, te javnom pozivu nezaposlenim osobama za prijavu na program samozapošljavanja.

sigurnosti i zapošljavanja (SSNESP) te da namjerava utrošiti dio sredstava kredita za implementaciju aktivnih mjera na tržištu rada.

Broj korisnika programa i financijska sredstva ograničena su po županijama Federacije BiH, navodi se u javnom poziv, no u Ministarstvu rada i socijalne politike nisu nam mogli reći koliko će ići kojoj županiji. Pozivom je predviđeno da prednost u sufinanciranju imaju nezaposlene osobe kojima prestane pravo na primanje gotovinskih transfera, registrirane na evidenciji nezaposlenih osoba u FBiH. Radi se o osobama sa onesposobljenjem (ratne vojne, civilne žrtve rata), demobilizirani borci, nezaposlene osobe koje spadaju

u ugrožene kategorije registrirane na evidenciji nezaposlenih osoba u FBiH, koje su teško zapošljive.

U ovo kategoriju spadaju osobe nezaposlene duže od 12 mjeseci, osobe starosne dobi preko 40 godina, nezaposlene duže od tri mjeseca u kontinuitetu, socijalno ugrožene osobe – korisnici prava na stalnu novčanu pomoć, bivši štićenici domova za nezbrinutu djecu, starosne dobi do 30 godina, te žrtve nasilja, kao i osobe sa statusom člana domaćinstva u kojem nijedan član nije zaposlen. Tu su i osobe sa statusom samohranog roditelja, staratelja, hranitelja, te osobe sa statusom roditelja djeteta s posebnim potrebama.


10

IZ BROJA U BROJ

U ime federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i dopremijera

Federacije Bosne i Hercegovine, njegov savjetnik Suad Čamdžić, obratio se brojnom skupu u Hotelu Sarajevo.

„Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u svakom slučaju i momentu je tu da podrži ovaj međunardoni skup o zadrugarstvu koji je veoma bitan za razvoj poljoprivrede i proizvodnju hrane pošto znamo da ne proizvodimo dovoljno hrane za vlastite potrebe. Samo uz podršku i uz pomoć ministarstava, buđenjem svijesti kod ljudi, proizvodnjom i prodajom domaćih proizvoda možemo ići u dobrom smijeru. Zadruge su upravo ono što treba da poveže ministarstva i male poljoprivrednike te da budu jedna spona za dobrobit i proizvodnju hrane od našeg polja pa sve do našeg stola. “ izjavio je ovom prilikom savjetnik Čamdžić. Važno je napomenuti također da je Organizacija

Zadrugarstvo i održivi razvoj

U Sarajevu je održana dvodnevna međunarodna konferencija „Zadrugarstvo za mir i održivi razvoj“ koju je organizirao Zadružni savez Bosne i Hercegovine. Pridružujući se obilježavanju 2012. godine kao Međunarodne godine zadrugarstva, cilj ove manifestacije bio je predstaviti i

promovirati zadruge kao organizacije velikih mogućnosti i prednosti.

za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih Naroda (FAO) ovogodišnju temu Svjetskog dana hrane, koji je obilježen 16.10.2012. godine, upravo usmjerila na važnost poljoprivrednih zadruga i njihove ključne uloge u osiguranju hrane u svijetu. Smatra se također da će najvažniji doprinos osiguranju hrane za 9 milijardi stanovnika u svijetu, koliko

se predviđa da će biti do 2050. godine, upravo dati mala poljoprivredna imanja. Imajući samo ovo na umu, dovoljno je da se zaključi da je upravo zadrugarstvo i drugi vidovi udruživanja poljoprivrednika nezaobilazna karika u procesu povezivanja malih poljoprivrednih proizvođača sa sve složenijim tržištima.


11

IZ BROJA U BROJ

U Poreznoj upravi Republike Srpske navode da su polovinom rujna ove godine porezni

obveznici za direktne poreze i doprinose ukupno dugovali 1,4 milijardu maraka. Uprava za indirektno oporezivanje BiH pokrenula je ovih dana inicijativu za izmjenu zakonskih propisa, računajući kako će stavljanjem dužnika na stup srama poboljšati naplatu poreza i doprinosa. No, ipak, teško je ustanoviti točne iznose stvarnih dugovanja poreznih obveznika u Federaciji BiH. Istina, Porezna uprava Federacije nedavno je na svojoj internet stranici objavila spisak od 194 dužničke tvrtke.

Prema tom spisku, ukupan dug tih poreznih obveznika krajem lipnja ove godine iznosio je više od milijardu i 68 milijuna maraka. Kolika su dugovanja ostalih obveznika u Federaciji BiH za sada ostaje tajna. Portparol Porezne uprave Republike Srpske Ivan Vučković objašnjava da je aktivni dug oko 700 milijuna maraka, od čega 515 milijuna maraka čini glavnica, a 185 milijuna maraka dug za kamate. “Od tog duga reprogramirane su porezne obveze u iznosu od 260 milijuna maraka. Poduzeća u stečaju duguju 320 milijuna maraka i stotinu milijuna maraka se odnosi na nesolventna poduzeća. Znatna su dugovanja i za doprinose, te tako porezni obveznici duguju 336,9 milijuna maraka doprinosa za MIO. Od toga su obveze poduzeća u stečaju u iznosu od 101 milijun maraka. Dugovanja za doprinos za zdravstvo premašila su 201,7 milijuna maraka, od čega poduzeća u stečaju duguju više od 60 milijuna maraka”, precizira Vučković. Najveći dužnici su “Novoteks” iz Trebinja u stečaju, čija su dugovanja za poreze i doprinose premašila iznos od 45,2 milijuna maraka. “Šume Republike Srpske” duguju Poreznoj upravi više od 20 milijuna maraka, a “Aleks petrol” iz

Poduzeća i građani u BiH duguju više od tri milijarde KM za poreze i doprinose

Prema nekim procjenama, poduzeća i građani u BiH duguju više od tri milijarde maraka za poreze i doprinose.

Bijeljine u stečaju čak 17,6 milijuna maraka. Slijede “Željeznice Republike Srpske” s dugom većim od 16 milijuna maraka, a od Ministarstva financija Republike Srpske zatražili su da im reprogramira dugovanja u iznosu od 11 milijuna maraka.

Na listi najvećih dužnika Porezne uprave su i “Darko produkt” iz Laktaša sa dugom od 14,7 milijuna, zatim “Balkal” sa više od 12 milijuna i Klinički centar Istočno Sarajevo sa dugom većim od 11,8 milijuna maraka.Portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević rekao je da su ukupna dugovanja obveznika poreza na dodanu vrijednost 274 milijuna maraka i da se na tom spisku dužnika nalazi 10.871 obveznik PDV-a. O njihovim imenima nije mogao govoriti. Mnogi smatraju da veliki dio tih dugovanja vjerojatno nikada neće biti naplaćen. Poreznici tvrde da mnogi dužnici obično nemaju nikakvu imovinu ili je vrijednost njihove imovine i po nekoliko puta manja od dugovanja. Zbog toga se neka dugovanja

već otpisuju. Prošle godine je Porezna uprava Republike Srpske na osnovu rješenja privrednih sudova, kojim se utvrđuje nenaplativost ili zastarjelost poreskih potraživanja, otpisala 42,5 milijuna maraka za 129 poduzeća kod kojih je završen stečajni postupak.

Stečajna masa tih poduzeća bila je manja od dugovanja, pa nije bilo moguće naplatiti ni njihove porezne obveze. Ni u ovoj godini situacija nije ništa bolja. Porezna uprava Republike Srpske trenutno potražuje 320 milijuna maraka od poduzeća u stečaju. Mnoga privatna poduzeća imala su velika dugovanja, a onda jednostavno otišla u stečaj, a mnogi su to iskoristili kao dobar recept za brzo i lako bogaćenje. Do sada je Vlada Republike Srpske zbrinula 56.140 radnika iz 330 poduzeća koji su u procesu stečaja ili likvidacije tih poduzeća ostali bez posla. Za to je do sada utrošeno gotovo 160 milijuna maraka. Porezna uprava Republike Srpske čini sve da naplati što više dugovanja, ali to ne ide ni malo jednostavno. Samo u ovoj godini pokrenuli su više od 70 tisuća postupaka prinudne naplate, a do kraja kolovoza uspjeli su naplatiti 20,6 milijuna maraka. Usporedbe radi, ukupan dug poreznih obveznika kod kojih je do sada pokrenut postupak prinudne naplate iznosi 288,6 milijuna maraka. Mnogi od tih poreznih obveznika, koji još ponešto rade, traže spas u reprogramiranju svojih poreskih obveza.

Tako je od početka rada Uprave za indirektno oporezivanje BiH do danas 395 obveznika PDV-a zatražilo reprogram svojih poreznih obveza. Tek 69 obveznika ispunilo je rigorozne uvjete, pa im je Uprava za indirektno oporezivanje omogućila obročno izmirenje dugovanja u ukupnom iznosu od 33 milijuna maraka.


12

AKTUALNI RAZGOVOR

I ovogodišnja Konferencija okupila je znamenite stručnjake, sveučilišne profesore iz više europskih

zemalja, te brojne predstavike izvršne i političke vlasti svih razina. Drugu međunarodu Konferenciju, koja se pod nazivom „Gospodarski sustavi EU i pridruživanje BiH” održavala u Franšiznom cetru BiH u Vitezu, otvorio je prof. dr. Nikola Grabovac, rektor sveučilišta/Univerziteta “Vitez“. Nazočne je pozdravio i savjetnik predsjedatelja Vijeća Ministara BiH Nikola Lovrinović, koji je, tijekom prigodnog obraćanja, naglasio kako su Bosni i Hercegovini potrebne ovakve i slične konferencije, koje prate i potiču

BiH ima svoje mjesto u Europskoj uniji

Drugi put zaredom Vitez i istoimeno Sveučilište/Univerzitet iz Travnika bili su domaćini Konferenciji, koja se pod nazivom “Gospodarski sustavi EU i pridruživanje BiH”, održala u organizaciji Sveučilište/Univerziteta “Vitez” i Fakulteta ekonomije Jean Monnet Chairs Sveučilišta Rijeka s partnerima, te

uz financijsku potporu Europske komisije iz Bruxellesa.

nastojanja naše zemlje da što prije ispuni uvjete pridruživanja državama EU. Pozdravnim riječima pridružio se i Tonči Staničić, veleposlanik RH u BiH, koji je ponovio kako Hrvatsku naredne godine očekuje ulazak u obitelj EU zemalja, te je, istovremeno ukazao i na put, kojim je njegova zemlja prošla u proteklom razdoblju, usuglašavajući svoje zakonodavstvo i ekonomske tokove s onim europskim. I ostali sudionici i uvodničari Konferencije složili su se kako akademska zajednica ulaže velike napore u traženju rješenja za nagomilane probleme i uvjete koje BiH mora ispuniti prije formalnog pridruženja EU. U ime suorganizatora,

Instituta CEDIMES iz Pariza, nazočnima se obratio predsjednik Instituta, prof. Claude Abagli, čime je plenarna sjednica pretvorena u radne grupe koje su obrađivale razne ekonomske teme, sve vezane za ekonomski sustav EU i pridruživanje BiH.

Sveučilišni profesor, prof. dr. Vinko Kandžija, koji je na ovoj Konferenciji imao i ulogu predsjednika Organizacijskog odbora, naš je sugovornik. Prof. dr. Kandžija redoviti je profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, koje usko surađuje sa Sveučilištem/Univerzitetom „Vitez“ iz Travnika. On osobno nositelj je Jean Monnet Chair in European Integrations Studies, a ističe kako je ova Konferencija okupila čak sedam sveučilišta iz Francuske, Belgije, Hrvatske, Slovenije, Srbije i BiH, te predstavila čak stotinjak znanstvenih radova i gotovo 60 znanstvenih referata. Iz samog naziva Konferencije „Gospodarski sustavi EU i pridruživanje BiH” vidljivo je, kaže prof. dr. Kandžija, to goruće pitanje, jer s jedne strane imamo europske zemlje, koje imaju svoje probleme, monetarne, probleme nezaposlenosti, migracijske probleme i slične, a s druge strane imamo jednu malu Bosnu i Hercegovinu ili zemlje zapadnog Balkana, koje bi željele postati članicama EU. Svatko će postaviti pitanje čemu to? Ja bih, kaže prof. Kandžija, rekao da je to itekako bitno jer, EU, usprskos svim problemima, najveća je gospodarska sila svijeta, na koju otpada 22 % svjetske trgovine i ima veliki BDP. Neovisno o tomu hoće li BiH sutra ili za deset godina biti članica EU, ona se mora pridržavati nekih standarda, mora se restrukturirati, prilagoditi se svjetskim uvjetima i tržištu na koje najviše izvozi. Na kraju krajeva, kako za Hrvatsku, tako i za BiH, EU je najvažniji vanjskotrgovinski partner. To su naši

prof. dr. Vinko Kandžija


13

AKTUALNI RAZGOVOR

susjedi i kada iduće godine Hrvatska uđe u Uniju, BiH će, u okviru CEFTE 2006, izgubiti one privilegije skoje je imala, a Hrvatska s tog apekta neće moći davati preferencijale Bosni i Hercegovini, jer i Hrvatska više neće voditi svoju trgovinsku politiku, nego će je voditi Bruxelles. Hrvatska prenosi dio svoje autonomnosti i suverene politike na nadnacionalnu politiku, odnosno na EU i Bruxelles. Prema tome, kakvu politiku bude provodio Bruxelles, to će biti i dio politike Hrvatske. Teme i problemi koje ima Hrvatska i koji očekuju BiH na tom putu su različiti, ističe prof. Kandžija, navodeći mikro i makro poduzetničko okruženje, financijske probleme, problem krize, problem standardizacije, problem pravne prilagodbe, problem determinanti okruženja u kojem se nalazimo, strukturne i socijalne promjene, solidarnost koja vlada u Europi, jer EU ne može bez solidarosti i pitanje je kako će to sve dalje ići, zaključuje prof. Kandžija.

BHP: Nerijetko se može čuti da će Hrvatska biti Bosni i Hercegovini ono što je Hrvatskoj bila Slovenija. Na koji način Hrvatska može pomoći BiH i kako će se to, s obzirom da su nositelji ove Konferencije sveučilišni profesori i akademska zajednica, općenito, odraziti na visoko obrazovanje u BiH?

Prof. Kandžija: Nadam se da će Hrvatska biti malo bolja prema BiH nego je Slovenija bila prema Hrvatskoj. Poznato je, naime, koliko je uvjeta Slovenija postavljala Hrvatskoj, pa tako i danas imamo neriješeno, primjerice, pitanje Ljubljanske banke, kojim nas opet Slovenija, na neki način uvjetuje. Što se tiče obrazovanja i diploma, fakulteti će biti međusobno priznati, sustav Bolonje koji ima „Vitez“ ima i hrvatski sustav Bolonje. Svako će se sveučilište posebno vrjednovati, a osim toga, ne bih nominirao, ali u BiH ima dosta vrlo prestižnih sveučilišta, koji se nalaze možda i na višem rangu nego što su to sveučilišta u EU i Svijetu.

BHP: Je li BIH mjesto u EU?

Prof. Kandžija: Apsolutno! Itekako joj je tamo mjesto, ako ništa drugo onda zbog svoje raznolikosti, različite

kulture, različitog okruženja, bogatstva koje ima. BiH će sa svojom raznolikošću priodonijeti bogatstvu EU. BiH je europska zemlja, koja već sada već jako puno trguje s EU. Na kraju krajeva, imate Currency board i Euro. Fizički je BiH, kao i Hrvatska, već u EU, sada još treba pravno puno toga ispuniti kako bi rekla „mi smo dio Europe“. BiH je mjesto u EU, ona tu pripada.

BHP: Pitam vas to jer me zanima hoće li složene političke prilike, koje vladaju u BiH, negativno utjecati na sva bogatstva, na koja ste i sami ukazali. Naime, nedavno je MMF objavio visinu BDP-a u, istina, zemljama članicama tog Fonda. BiH je bila vrlo nisko na toj njihovoj ljestvici?!

Prof. Kandžija: Kad bih ja bio Barosso (Jose Manuel Barosso, predsjednik Europske komisije, op.a.) i kada bih ja o tome odlučivao u EU, odmah bih prigrlio BIH i ona bi bila 29. članica Unije. U BiH ima sijaset problema, uglavnom političkih, to su podijeljenost BiH, Federacija, RS, problemi ovi, problemi oni,... Svim tim usijanim glavama, koje samo gledaju svoje interese, netko će morati reći „Slušajte, moramo sjesti za stol, jer ovo što nam se nudi je za boljitak za BiH. Separatizam nikomu nije potreban, ne može ni RS, kao ni Federacija sama, pa ionako smo mali, i podjela, bilo kakva, nikako ne dolazi u obzir. Mislim da će se sve te glave osvijestiti i shvatiti da u ovoj zemji ima dosta pameti, s kojom se može krenuti naprijed. Pogledajte samo, Njemačka i Francuska su vodile najveće ratove, a danas su to prijateljske zemlje, zemlje, koje su predvoditelji gospodarskog rasta i razvoja u EU. Nesmiljeni rat se vodio i na prostoru bivše Jugoslavije, a ja sam uvjeren da će se svi problemi tih zemalja lakše prebroditi bržim ulaskom u EU. Najvažnija nam je sigurnost zemlje, da nema zveckanja oružjem, da možete ispoljavati svoju vjeru, kulturu, volju i identitet i to je bogatstvo koje EU pruža.

BHP: Jesu li EU i euro, kao njezina valuta, na neki način izazvali ili produbili ekonomsku krizu, koju vidimo danas u svim zemljama, a posebno je eskalirala u Grčkoj i

Španjolskoj, ili pak te zemlje mogu očekivati da ih to zajedništvo u EU može izvući iz krize?

Prof. Kandžija: Odgovorit ću na ovaj način. Europa je stara dama, ima staro stanovništvo. Čak i sve muzeje koje ima, odnekud je uzela, to nije njezino. Ima puno nezaposlenosti. To je svjetski problem koji je izazvan u Americi. Grčka je poseban problem. Strukturne promjene nisu išle onako kako su trebale ići. Sredstva, koja je EU u predpristupnim fondovima ulagala, nisu išla tamo gdje su trebala. Mislim da je EU sasvim drugačije trebala pristupiti, trebao je svatko reći što očekuje od nje. No, s druge strane, ako se mi sami ne trznemo, nema tu pomoći niti od Europe niti bilo koga drugoga. Neće vam nitko dati pomoć, ako sami nešto ne učinimo. Grčka je bila vrlo razvijena pomorska sila, s velikom trgovačkom mornaricom i ja sada pitam gdje su ti brodovi registrirani, kome idu prihodi od te mornarice i pod čijom, a vjerojatno jeftinom zastavom sada plove ti brodovi.

BHP: Kada bi se, prema Vašoj procjeni, Europa mogla izvući iz krize?

Prof. Kandžija: Strukturne promjene su neminovne i kod nas, ali i u Europi. Europa je stari kontinet, staro stanovništvo, gospodartstvo ne radi, nema proizvodnje, a ako nema proizvodnje, otkud će se stvoriti novostvorena vrijednost. BiH ima prekrasno bogatstvo voda, šuma, prirodnih resursa, a to Europa nema. Duboko sam uvjeren, krizu koju Europa proživljava, uz solidnu financijsku i poreznu politiku, može prebroditi. Europa je sebi zacrtala monetarnu kontrolu, pa je nije imala. Kako se može provoditi monetarna politika jedinstvene valute ako je porezna politika u zemljama različita. Bez koegzistencije između porezne i monetarne politike, Europa neće izaći iz krize. Kada će to biti, mislim da ćemo morati još počekati, ali vjerujem da bi se za tri ili četiri godine mogao naći izlaz iz krize.

Razgovarala: D. Sivonjić


14

RAZGOVOR S POVODOM

Proteklih osam godina funkciju načelnika Općine Vitez, prema brojnim ocjenama, mišljenjima,

ali i egzaktnim pokazateljima, vrlo dobro obnašao je Vlado Alilović. Sada ide na zasluženi dopust, a na njegovim dobrim temeljima Općinu će nastaviti graditi netko drugi. Ovo nije priča o nečijoj izbornoj pobjedi ili porazu, ovo je priča o čovjeku, koji s ponosom može reći „Dao sam sve od sebe da Vitez učinim mjestom ugodnog življenja, dobrih međuljudskih odnosa, gospodarskog rasta, mjestom na koje svaki njegov stanovnik može biti ponosan!“ U vrlo kratkom vremenskom razdoblju, Vitez je uspio, zahvaljujući prvenstveno poduzetim ljudima, ali i općinskim strukturama vlasti, koje su ih, u okviru svojih mogućnosti, pratile u njihovim idejama i realizaciji gospodarskih planova, svrstao među najbrže rastuće i najrazvijenije bosanskohercegovačke općine. Mora se priznati, u vrlo složenim gospodarskim i političkim prilikama, kojima svi svjedočimo u posljednjim godinama, zajednički angažman poduzetnika, lokalne vlasti i građana, uspjeli su od Viteza napraviti nadaleko prepoznatljivu općinu, svrstanu među ne samo najrazvijenije, nego i najperspektivnije općine u BiH.

Programi rada su ostvareniSve što je programima rada predviđano, uglavnom se i ostvarivalo, u nekim oblastima čak i više od toga. „Mi smo rekli da ćemo izvršiti reformu općinskih organa i to smo i učinili“, kazuje za BH Privrednik, Vlado Alilović, koji je u proteklih osam godina bio prvi čovjek ove srednjobosanske općine. „Izgradili smo Centar za pružanje usluga građanima i Centar za izdavanje građevnih dozvola, odnosno Centar za dozvole i katastar, i na taj način sve usluge, koje pruža općina, približili

Vlado Alilović – priča o osam uspješnih godina

Završeni su lokalni izbori u Bosni i Hercegovini. Ovih se dana prebrojavaju posljednji glasački listići i, iako službeni rezultati nisu objavljeni, političke stranke i njihovi kandidati znaju tko će u naredne četiri godine obnašati načelničke, gradonačelničke ili zastupničke funkcije u općinskim

vijećima i skupštinama općina.

građanima. Centri su nastali kao rezultat zajedničkih napora općine Vitez i Projekta upravne odgovornosti (GAP), kojeg financiraju Američka agencija za međunarodni razvitak i suradnju (USAID), Švedska agencija za međunarodni razvitak i suradnju (SIDA) i Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske. Izgradnja i opremanje Centara koštali su oko 325 tisuća KM, od čega je Općina sama uložila oko 140 tisuća. Važnost tog projekta leži u tome što su poboljšae usluge korisnicima kroz sustav administrativnog upravljanja, stalno se uvećava stupannj transparentosti i protok informacija, kako unutar odjela lokalne uprave, tako i prema građanima i gospodarskim subjektima. Također, Centri su omogućili jačanje općinske kontrole nad prihodima i rashodima, poboljšali kvalitetu upravljanja ljudskim resursima, poboljšali kvalitetu usluga građanima u oblasti katastra i urbanizma, te ujednačili procedure za izdavanje urbanističkih i građevnih dozvola, dozvola za korištenje zemljišta, ali i ojačali kapacitete u planiranju i

implementaciji kapitalnih investicija i razvojnih projekata. Trebamo još bolje općinske organe, jer imamo i puno složenih poslova u vremenu koje nas očekuje. Upravo traju završni radovi na uređenju zgrade općinske uprave kakva dolikuje našoj općini“, zaključuje Alilović.

Poslovni prostor deset puta uvećanOd ostalih kapitalnih i za ugodan život građana potrebnih projekata, Alilović navodi donošenje Prostornog plana, kao strateškog dokumenta za donošenje svih planova razvitka i korištenje resursa. Također, donesena je i Srednjoročna strategija razvitka, još jedan strateški dokument, koji određuje pravce razvitka s ciljem unaprjeđenja kvalitete življenja kroz gospodarski rast kao temelj kvalitetnog proračunskog prihoda Općine, koji, pak, omogućava promjenu socijalnog, ekonomskog i gospodarskog stanja. „Prije deset godina rekli smo da ćemo Poslovni

Vlado Alilović, načelnik općine Vitez, 2004., 2008.


15

RAZGOVOR S POVODOM

centar učiniti atraktivnom poslovnom zonom u državi i zaposliti tisuće radnika. To smo i učinili“, kaže Alilović, dodajući kako su u Poslovnom centru poduzetnici za posljednjih osam godina uložili više od 200 milijuna KM, izgradili preko 260 000 m2 poslovnog prostora različite namjene i zaposlili oko 4 000 radnika, koji nisu samo iz Viteza, nego i iz drugih općina. Ukupna površina poslovnog prostora u PC 96 iznosi 330 000 m2 i za deset je godina deset puta uvećana, a samo u posljednjih 15 godina uspostavljena je poslovna zona sa 140 hektara urbaniziranog građevnog zemljišta, gdje je organizirano više od 60 poslovnih subjekata.

I pored svih teškoća u prošloj godini u gospodarskom sektoru, u kojem je registrirano 230 subjekata, ostvareni prihod iznosi preko 903 milijuna KM i viši je za 11,63 % u odnosu na 2010. godinu. Ostatak dohotka je 29 milijuna KM i za 37 % je viši od onog iz 2010.

Ukupan broj zaposlenih premašio je brojku od 6 tisuća i dostigao je onu prijeratnu, što je malo kojoj općini uspjelo poći za rukom. Međutim, kako ističe Alilović, to nije dovoljno, jer oko 4 000 ljudi čeka posao.

Kapitalni projektiMeđu kapitalne projekte, financirane uglavom vlastitim, proračunskim sredstvima, Alilović izdvaja i gradsku sportsku dvoranu, a govoreći o sportskim objektima dodaje još i uređenje nogometog stadiona i ostalih prostora, namijenjenih sportskim aktivnostima, kao i manjih sportskih igrališta u mjesnim zajednicama. Tu je i pitanje vodoopskrbe, kao i drugi infrastrukturni projekti. „Obećali smo našim sugrađanima i izgradili smo vodozaštitne nasipe na rijeci Lašvi u dužini od 3 km, te sanirali i uredili udarna područja na Biloj i Kruščici. Također, gradili smo vodoopskrbne objekte sa željom da stabiliziramo

vodoopskrbu u svim naseljima na području općine Vitez, a rješavali smo i dio po dio kanalizacijske mreže u gradu i u selima“, kaže Alilović. Nadalje govoreći o infrastrukturnim projektima, ističe gradsku i seosku putnu infrastrukturu, te putnu infrastrukturu u poslovnom centru, što daje brojku od oko 100 km. Sve je to upotpunjeno rasvjetom kako u urbanom tako i u ruralnom području. Tu su i izgrađeni mostovi na rijeci Lašvi u Gornjem Vitezu i više manjih mostova u cilju vodozaštite naselja Grabovci – Bilići, most na rijeci Kruščici u naselju Rijeka, te most na rijeci Biloj u Zabilju. Samo u ove projekte, kojima Alilović dodaje i one kojima su poboljšani uvjeti života Roma i projekt izgradnje Gradskog groblja, uloženo je preko 25 milijuna KM. „Toliko nije uloženo u proteklih 30 i više godina, a ostvarili smo ono što su generacije ljudi sanjale“, kaže Vlado Alilović, koji je za učinjeno u proteklih osam godina dobio brojna domaća i međunarodna priznanja.

Piše: D. Sivonjić


16

RAZGOVOR S POVODOM

Doc. dr. Babić rođen je 10.6.1958.g u Živinicama. Medicinski fakultet završio 1984.godine,

specijalizaciju iz neuropsihijatrije 1995. godine, magistrirao 2000. godine, da bi doktorirao pet godina kasnije na Medicinskom fakultetu u Tuzli. Od početka 1995. godine živi u Mostaru i zaposlen je na Odjelu za psihijatriju KB Mostar, a od 2009. godine na Klinici za psihijatriju gdje je aktualno raspoređen na mjesto Voditelja odjela urgentne psihijatrije i intenzivne skrbi. Od osnutka Medicinskog fakulteta u Mostaru radi kao asistent na predmetima Klinička propedeutika i Psihijatrija, a zatim i kao predavač na predmetima Psihijatrija i Medicinska psihologija (dodiplomski studij), te Racionalna farmakoterapija i Osnove opće psihopatologije i bihevioralne medicine (poslijediplomski studij). U zvanje Docenta za predmet psihijatrija na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru promoviran je 2007. godine Od 2012.godine je voditelj kolegija Medicinska psihologija.

Ovo je kruna moje dosadašnje karijere

Fakultetsko vijeće Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru promoviralo je doc. dr.sc. Dragana Babića u izvanrednog profesora iz područja psihijatrije. Tako je dr. Babić, postao prvi izvanredni

profesor iz područja psihijatrije u Hercegovini.

Na Fakultetu zdravstvenih studija u Mostaru od 2007. godine je pročelnik katedre na predmetu Psihijatrija, a predavač na predmetu „Grupna terapija“. Od 2009. godine na istom fakultetu obnaša dužnost prodekana za nastavu. Na odsjeku Socijalni rad Filozofskog fakulteta u Mostaru od 2009. godine pročelnik katedre predmeta „Socijalni rad s ovisnicima“, te predavač na predmetu „Socijalna psihijatrija“. Potpredsjednik je Udruge psihijatara BiH, predsjednik Skupštine Udruge za biološku psihijatriju i psihofarmakologiju Federacije BiH. Predsjednik Organizacijskog odbora međunarodnog simpozija Mostarska psihijatrijska subota od 2004. do 2012.godine, te predsjednik Organizacijskog odbora za BiH 23. psihijatrijskog kongresa podunavskih zemalja, koji je održan u Mostaru 2008. godine. Završio je brojne edukacije iz područja psihijatrije: psihotraumatologija, ovisnosti, suicidalnost, grupna psihoanaliza…

BHP: Što za Vas znači izbor u zvanje izvanrednog profesora?

Doc. dr. Babić: Izbor u zvanje izvanrednog profesora je za mene kruna dosadašnje karijere i logičan razvojni put u mome znanstvenom napredovanju. Osobno mi znači jako puno i ponosan sam na svoje roditelje i učitelje. Jako žalim što moji roditelji nisu živi jer bi i oni bili zadovoljni i ponosni. Kroz dosadašnju karijeru sam učio od mnogih. Ipak bi posebno istaknuo prof.dr.sc. Osmana Sinanovića iz Tuzle i prof.dr.sc. Miru Jakovljevića iz Zagreba.

BHP: Kažite nam nešto o Katedri za psihijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru....

Doc. dr. Babić: Katedra za psihijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru jedna je vrlo stabilna i aktivna katedra. Na njenom čelu je prof.dr.sc. Miro Jakovljević, redoviti profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i Mostaru koji nas je svih proteklih godina „vukao“ i angažirao u pozitivnom smjeru i dao veliki poticaj u razvoju mostarske psihijatrije koja je danas jedna od najjačih katedri na MF u Mostaru.

BHP: Gdje je psihijatrija u BiH danas? Koliko je blizu suvremenim europskim, ali i svjetskim tijekovima?

Doc. dr. Babić: Psihijatrija u BiH danas je vrlo respektabilna struka i znanost i prati suvremena događanja u Europi i svijetu. U Tuzli je od 12. do 14.10.2012.godine održan 3. Kongres psihijatara BiH s međunarodnim sudjelovanjem. Na snagu i važnost bh. psihijatrije ukazuje i činjenica da je ovaj kongres održan u suorganizaciji Svjetske udruge psihijatara i pod pokroviteljstvom Europske psihijatrijske asocijacije. Predavanja bh. psihijatara bila su na vrlo

Doc. dr. sc. Dragan Babić


17

RAZGOVOR S POVODOM

visokoj razini. Inače, u svakodnevnoj praksi primjenjujemo najsuvremenije metode liječenja i trudimo se pratiti vrhunske svjetske trendove i u tome, u dobroj mjeri, uspijevamo.

BHP: I ove godine je uspješno organizirana Mostarska psihijatrijska subota. Recite nam nešto više o tomu. Koliko ste zadovoljni odzivom? Što je bila tema ovogodišnje Subote i kada možemo očekivati zbornik s iste?

Doc. dr. Babić: Mostarska psihijatrijska subota je, po mišljenju Udruge psihijatara u BiH, uvrštena u 1. red psihijatrijskih događanja u BiH. Ove godine simpoziju je nazočilo oko 150 slušatelja, a izlagali su ponajbolji predavači iz BiH i regije. Tema je bila Psihotraumatologija i medicina stresa. Još uvijek ne znamo kada će izaći zbornik.

BHP: Ima li mostarska Sveučilišna klinička bolnica u ovom trenutku sve potrebne uvjete za smještaj psihijatrijskih (napose onih najtežih slučajeva) bolesnika? Postoje li izdvojeni odjeli, kao nekoć bolnica u Domanovićima?

Doc. dr. Babić: Mostarska Klinika za psihijatriju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar je posljednjih godina jako popravila uvjete i omogućila da liječenje i skrb za duševne bolesnike bude značajno bolja. Princip tzv. velikih bolnica kao što su bili Domanovići

uglavnom se napušta i sve se više forsira liječenje duševnih bolesnika u zajednici. BHP: Sudionik ste mnogih znanstvenih skupova, simpozija, autor brojnih znanstvenih i stručnih članaka. Vjerojatno uz ovakav predan rad dođu i nagrade. Nabrojite neke od značajnijih skupova na kojima ste sudjelovali, Vaše radove....

Doc. dr. Babić: Teško mi je i neugodno sam se hvaliti, ali, evo, izdvojio bih da sam nositelj srebrne plakete Federalnog crvenog križa za 50 puta darivanu krv. Do sada sam autor i suautor preko 100 stručnih i znanstvenih članaka objavljenih u domaćim i stranim časopisima od kojih je 21 u Pubmed-u (pet CC i 13 SCI/SSCI), na domaćim i međunarodnim kongresima i simpozijima te sam autor poglavlja u pet knjiga. Također, voditelj sam projekta Metabolički sindrom i tjelesne bolesti u psihijatrijskih bolesnika za koji sam dobio potporu Federalnog ministarstva za znanost. U više navrata nastupao sam na međunarodnim i domaćim kongresima kao pozvani predavač. Mentor sam pet magistarskih radova, tri doktorske disertacije i 30 diplomskih radova studenata MF, FZS i FF. Slobodno vrijeme najčešće provodim s obitelji – suprugom, dvoje djece i prijateljima. Kao nekadašnji aktivni sportaš, posljednjih 17 godina, kao dio anti stres programa, igram tenis.

BHP: Ove ste godine organizirali,

skupa s MH Mostar i okrugli stol o temi Ličnost, politika i društvo: Psihološki profil političara kojemu se može vjerovati. Kako ste zadovoljni tim skupom i imate li u planu ovaj okrugli stol, u sklopu Dana MH , pretvoriti u tradiciju?

Doc. dr. Babić: Vrlo sam zadovoljan ovim skupom i dobro je da, na neki način, pokušavamo povezati psihijatriju i s kulturom. Zahvaljujem i predsjedniku MH gospodinu Josipu Muselimoviću na iskazanoj podršci. Mislim da je skup bio zanimljiv i koristan i za slušatelje.

BHP: Pretpostavljam da je na to pitanje teško odgovoriti u kratkim crtama, ali - kakav je psihološki profil/ili kakav bi trebao biti, političara kojemu danas možemo vjerovati?

Doc. dr. Babić: Na ovo pitanje je teško odgovoriti. Moglo bi se na široko elaborirati i dati neki od poželjnih profila. Osobno mislim da je vrlo teško dati taj profil.

BHP: U današnjem suvremenom društvu sve je više ljudi s psihičkim tegobama. Koje su najčešće, tko Vam se najčešće obraća za pomoć?

Doc. dr. Babić: Najviše ljudi traži pomoć zbog različitih vrsta straha u vrlo različitim oblicima i manifestacijama. Slijede razne vrste depresivnih poremećaja, poteškoće vezane uz alkoholizam i psihoaktivne tvari, te različiti oblici psihotičnih manifestacija.

BHP: Kakvi su Vam daljnji planovi?

Doc. dr. Babić: Planiram ostati na dosadašnjem putu. A to znači ponajprije pomoći ljudima s psihičkim poteškoćama, kad god i gdje god je to moguće. S druge strane, nastavit ću educirati mlade liječnike, psihologe i socijalne radnike i pokušati prenijeti svoje znanje na mlađe. I, naravno, pokušat ću malo više pažnje posvetiti i svom tjelesnom i duševnom zdravlju, biti i dalje dobar suprug, otac, brat, prijatelj, kum, kolega …

Razgovarala: M.B. Milinković


18

AKTUALNO

Povod je bilo istraživanje tržišta koje je pokazalo da se 57% poslova u Hrvatskoj dogovara

uz kavu, dok je, s druge strane, logično da je upravo umrežavanje jedan od ključnih čimbenika poslovnog uspjeha. Hotel Central, smješten u Franšiznom centru BiH u Vitezu, bio je domaćin prvog Business Caffea održanog u Bosni i Hercegovini, a zemlja partner bila je Republika Hrvatska. Tema ovog, za Bosnu i Hercegovinu, značajnog ekonomskog događaja bila je “Bilateralni gospodarski odnosi Bosne i Hercegovine i Hrvatske u svjetlu ulaska Hrvatske u Europsku uniju”. Uvodničari su bili Vjekoslav Bevanda, predsjedatelj Vijeća ministara BiH i Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta u Vladi Republike Hrvatske, dok je popis uzvanika, gospodarstvenika, te predstavnika različitih institucija iz BiH i Hrvatske, zaista je bio respektabilan: Nj.E. Tonči Staničić, veleposlanstvo RH u BiH, Bruno Bojić, Vanjskotrgovinska komora BiH, Denis Čajo, Državni ured za trgovinsku politiku RH, Ljerka Marić, Direkcija za ekonomsko planiranje BiH, mr.sc. Daria Krstičević, Državni ured

U Vitezu održan prvi Business cafe u BiH

Kada je u Hrvatskoj pokrenuta ideja o organiziranju Business Caffea, pokretači su na umu imali druženja malih poduzetnika i onih koji to uskoro planiraju postati, s ciljem razmjene informacija,

dijeljenja poduzetničkih iskustava i ohrabrivanja na pokretanje vlastitog posla.

za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Jelica Grujić, Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH, Jago Lasić, Gospodarska komora FBiH, Dijana Bezjak, Uprava za programe EU, programe bilateralne pomoći i projekte drugih međunarodnih institucija – Ministarstvo poduzetništva i obrta RH, Dragan Milović, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i brojni drugi. Pozdravne riječi nazočnima su uputili predsjednik Organizacijskog odbora, Franjo Rajković i predsjednik Vlade ZDK, Fikret Plevljak.

Interes Hrvatske je dobra suradnja s BIH

Po dolasku u Vitez, ministar poduzetništva i obrta u Vladi Republike Hrvatske Gordan Maras, u pratnji predsjedatelja Vijeća ministara BiH, Vjekoslava Bevande, obišao je proizvodne pogone poduzeća Econimic i FIS, a u nastavku posjeta sudjelovao na prvom bh. Business Caffeu, gdje je istaknuo kako se „i Hrvatska i Bosna i Hercegovina trebaju prilagoditi svemu onome što ih čeka u budućnosti

kako bi međusobna suradnja bila još uspješnija“. “Interes Republike Hrvatske jest da suradnja bude što bolja”, istaknuo je ministar Maras, te dodao kako ulazak RH u EU za BiH ne mora značiti smanjenje izvoza, nego to može biti šansa koja se prije desetak godina ukazala i Hrvatskoj prilikom ulaska Slovenije u Uniju. “Slovenija je prije desetak godina ušla u EU, a Hrvatska je nastavila izvoz svojih proizvoda u tu zemlju, a time se otvorila mogućnost i na cijelu EU”, zaključio je ministar Maras.

U Hrvatskoj imamo prijatelja

„Bosna i Hercegovina mora uraditi sve da ispuni europske standarde. Moramo biti svjesni da naša zemlja od 1. srpnja naredne godine više nema granicu s Hrvatskom nego s EU, pri tomu mislim na domene komercijale, prozivodnje i svega ostaloga što nas čeka“, izjavio je na prvom Business Caffeu Vjekoslav Bevanda, predsjedatelj Vijeća ministara BiH. Ulazak Hrvatske u EU ocijenio je velikom šansom za BiH. „Hrvatska nam ništa ne zaustavlja, nego je otvorena


19

AKTUALNO

da ustupi sve svoje kapacitete kao pomoć Bosni i Hercegovini. Daje nam informacije kako se prilagoditi novoj situaciji, a sve ostalo je do nas. U Hrvatskoj imamo otvorena vrata i velikog prijatelja. Mi sami se više trebamo baviti realnim sektorom, a što manje politizacijom i sitnim podmetanjima i svima će biti bolje. Od realnog se sektora živi, on puni proračun“, zaključio je Bevanda.

Mogućnosti i izazovi za BiH

U nazočnosti brojnih poduzetnika prezentirane su aktuelne teme koje se tiču bilateralnih odnosa Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine u svjetlu ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Također, prezentirani su Poslovni centar 96 Vitez i Gospodarsko proizvodna zona Mišićka iz Popovače, Republika Hrvatska. Sukladno glavnoj temi “Bilateralni gospodarski odnosi Bosne i Hercegovine i Hrvatske u svjetlu ulaska Hrvatske u Europsku uniju” nekoliko sudionika obiju zemalja prezentiralo je aktualne teme. Tako je Bruno Bojić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH govorio o Vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH i Hrvatske i pozitivnim i negativnim efektima i implikacijama na gospodarstvo BiH i Hrvatske u kontekstu ulaska Hrvatske u Europsku uniju“. Denis Čajo iz Državnog ureda za trgovinsku politiku RH izlagao je na temu „Mogućnosti i izazovi u trgovinskim odnosima RH i BIH nakon ulaska RH u EU – hrvatski pogled“, dok je detaljnije o utjecaju ulaska Republike Hrvatske na ekonomske pokazatelje BiH u sljedeće tri godine govorila Ljerka Marić, direktorica Direkcija za ekonomsko planiranje BiH. Mr.sc. Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske pojasnila je Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske s posebnim naglaskom na gospodarske aspekte suradnje, a ravnateljica Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH Jelica Grujić nazočnima je prezentirala nove šanse i izazove u privlačenju investitora iz Republike Hrvatske. Od ostalih sudionika prvog Business Caffea u Bosni i Hercegovini, održanog u Vitezu, vrijedi izdvojiti i izlaganja Jage Lasića,

potpredsjednika Gospodarske komore FBiH o promjenama u režimu uvoza nakon ulaska Republike Hrvatske u EU, Dijane Bezjak iz Uprava za programe EU, programe bilateralne pomoći i projekte drugih međunarodnih institucija – Ministarstvo poduzetništva i obrta RH o IPA prekogranična suradnja Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Dragana Milovića, pomoćnika ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH o posljedicama ulaska RH u EU s posebnim naglaskom na industrijske proizvode u BiH, te predstavnike općina Popovača i Vitez Josipa Miškovića i Vlade Alilovića, koji su predstavili gospodarsko-proizvodnu zonu Mišićka u Popovači, odnosno Poslovnu zonu PC-96 u Vitezu.

Potpora institucija

Potporu održavanju prvog Business Caffea u BiH u Vitezu dale su brojne institucije iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine među kojima su Ministarstvo poduzetništva i obrta RH, Državni ured za trgovinsku politiku RH, Hrvatska gospodarska komora, Vijeće ministara BiH, Vanjskotrgovinska komora BiH, FIPA, Direkcija za ekonomska planiranja BiH, Gospodarska komora FBiH i Privredna komora RS. Generalni sponzor prvog Business Caffea je UniCredit d.d. Bosna i Hercegovina, a sponzori Vlada KSB, Vlada ZDK, Općina Vitez, Hotel Central Vitez, Udruga trgovaca BiH, Inter 96 tržišne komunikacije i Veleposlanstvo RH u BiH.

Piše: D. Sivonjić


20

AKTUALNO

Nagradu Karačiću uručili su Miroslav Mahečić, predsjednik Ocjenjivačkog suda i Šime

Strikoman, član Ocjenjivačkog suda.

„Ova nagrada mi je satisfakcija za uloženi trud. Pripreme - od čitanja dostupne literature do prikupljanja usmenih predaja o Divi Grabovčevoj, do snimanja filma na autentičnim lokacijama, a posebice igranih scena, do montaže i obrade u HRT-u u Zagrebu trajale su punu godinu. Scenarij i režija su moji. No, u pisanju scenarija pomogli su mi profesori Zoran Stojanović i Milan Topić iz Rame, pogotovo u pripremi Dramske sekcije “Hrvatska sloga” iz Rame, čiji su članovi izveli igrane scene. Veliki doprinos u realiziranju filma dali su snimatelj Dragan Tomić, tonski snimatelj Damir Kožul, montažer Miljenko Kutle i ostale kolege iz Dopisništva HRT-a u Mostaru. Film je izborom glazbe oplemenio Emilio Kutleša, a zahvalnost dugujem posebno uredniku Religijskog programa Mariju Ragužu, koji me hrabrio da ustrajem i koji je maksimalno podupro moju ideju

„Divin krik s Vrana“ dobio nagradu za dojmljivu priču i scenarij

Film kolege novinara Miljenka Karačića „Divin krik s Vrana“, na 15. međunarodnom festivalu turističkog filma u Solinu, u konkurenciji 298 filmova iz 69 zemalja, osvojio je posebno priznanje za izuzetno kvalitetnu i vrlo dojmljivu redateljsku i scenarističku priču o davnim zbivanjima na ovom

atraktivnom lokalitetu u funkciji očuvanja baštine i daljnjeg razvoja hodočasničkog turizma.

o filmu. Film je, inače, emitiran 1. srpnja na HRT-u 2, a repriziran tri dana kasnije na HRT-u Plus“, naglašava Karačić.

BHP: Kako ste se našli na ovom festivalu?

Karačić: Na festivalu sam se našao na nagovor predsjednika Turističke zajednice Zapadnohercegovačke županije Grge Mikulića, koji je pogledao film i rekao da ima u njemu puno elemenata koji ga mogu svrstati među turističke filmove - od prekrasnog prirodnog ambijenta, do povijesne priče zanimljive turistima, etno elemenata koji oživljavaju davna vremena, lijepih poruka i hodočašća na Kedžaru, na Vran planini, na grob Dive Grabovčeve.

BHP: Kažite nam nešto više o filmu?

Karačić: Film traje trideset minuta. Sastoji se od dokumentarnih i igranih scena. Sve su snimljene na autentičnim lokacijama. Počinje kadrovima dolaska hodočasnika na grob Dive Grabovčeve, a nastavlja se glasom s neba, Divinim obraćanjem braći i sestrama u kojemu

priča svoju sudbinu, svoje snove, mladost i fatalni dan kada ju je ugledao Tahir beg Kopčić i u nju se zaljubio. Htio ju je ženiti. No, tome su se usprotivili i njegovi i Divini roditelji iz jednostavnog razloga jer je on musliman, a ona kršćanka. Na kraju je Tahir beg slomio svoga oca i on je došao prositi Divu, no njezin otac Luka Grabovac ga je odbio. Tahir beg je bio silnik, okrutan, namjeravao je Divu oteti, no kad je za to saznao Lukin kum Arslanaga Zukić, predložio mu je da zamjenu pašnjake na Vranu, kako bi Divu prikrio. No, kmetovi su je izdali i Tahir beg ju je, kad ga je odbila, pogubio nožem. U znak osvete, Arslanaga je usmrtio Tahirbega, čime je pokazao da je svako vrijeme imalo dobre i loše ljude, bez obzira kojem narodu ili kojoj vjeri pripadali. Taj me Divin izbor - radije djevičanska čistoća i smrt nego služenje pohlepi i bogatstvu - inspirirao. Na ovim prostorima rodilo se tisuće „Diva“, koje su zaboravljene, prešućene. Kroz lik Dive Grabovčeve želio sam uzdignuti na mjesto koje im pripada sve naše djevojke, majke i


21

AKTUALNO

sestre koje su ustrajale na putu čistote, dobrote i ljepote, koje se na nebu danas mole za nas. Ono što sam zamislio kroz film sam postigao, a u tome su veliki doprinos dale djevojke i momci iz Rame, amateri, koji su na snimanjima bili pravi profesionalci, koji su danima po toplom, ali i vrelom suncu s nama hodali po planinama i odigrali savršeno svoje uloge. Kad bih sada radio film, sigurno bih neke pojedinosti popravio. No, tako je to u ovome poslu, čovjek svaki dan uči. BHP: Gdje je sve prikazan „Divin krik s Vrana“?

Karačić: Osim na HRT-u i festivalu u Solinu, film je prikazan na Tropletovim danima kulture u Mostaru, u župi svetog Tome i u dvorani svetog Petra i Pavla u

Mostaru, te u dvorani svetog Ante na Humcu. U planu je prikazivanje filma i u Rami.

BHP: Pripremate li, možda, još neki sličan dokumentarac?

Karačić: Već sam velik dio posla napravio u pripremi dokumentarca o olovskoj Gospi. Uspijem li realizirati ideju, taj film bi mogao postati pravi hit. No, o tome tek kad posao bude gotov i kad bude emitiran na HRT-u.

BHP: Hoće li se „Divin krik s Vrana“ naći na još nekim festivalima?

Karačić: Ne znam, uistinu. Zasad sam zamolbu za prikazivanje filma dobio jedino od manifestacije «Dani kršćanske kulture» koja se uoči Uskrsa 11. put

priređuje u Splitu, Šibeniku, Zadru i Dubrovniku. HRT je dao pristanak i čekamo program prikazivanja.

Inače, uz Miljenka Karačića koji je nagrađen na 15. Međunarodnom festivalu turističkog filma a koji se održao u sklopu 19. Međunarodne smotre turizma, filma, krajobraza (INTERSTAS) i 11. predstavljanja hrvatskih gradova i mjesta za Zlatni cvijet Europe (ITF CRO), nagrađeni su - i Grgo Mikulić, direktor Turističke zajednice ŽZH i to posebnim priznanjem za doprinos popularizaciji INTERSTAS-a, dok je fra Ante Marić dobio je Povelju FESTA, međunarodnu turističku nagradu za očuvanje kulturne baštine i razvoj kulturnog turizma...

Razgovarala: M.B. Milinković


22

AKTUALNO

Virtualni dan karijera i znanja predstavlja novi koncept sajma u virtualnom prostoru koji

posjeduje niz prednosti u odnosu na klasične sajmove, prije svega otklanja sve teritorijalne barijere te posjetitelji mogu iz udobnosti svog doma ili ureda posjećivati sajam. Važnost ovog događaja za poslodavce i edukacijske ustanove kao i za osobe koje traže posao ili obrazovanje ogleda se činjenici da on ujedinjuje regionalno tržište rada i edukacije.

Sajam je po treći put ove godine organizirao portal Posao.ba u suradnji s najjačim internetskim portalima za zapošljavanje u Hrvatskoj (MojPosao.net) i Srbiji (Infostud.com). Partneri sajma za Bosnu i Hercegovinu bili su Njemačka organizacija GIZ i projekt PrilikaPlus. Ovaj regionalni događaj privlači stotine tisuća posjetitelja kao i veliku pažnju medija. Prošlogodišnji sajam zabilježio je preko 170.000 posjeta za vrijeme trajanja, ne samo iz regije već i iz 89 drugih zemalja, a pratila ga je medijska kampanja u vrijednosti od 250.000 eura.

Treći Virtualni dan karijera i znanja posjetilo 117.000 ljudi

Od 10. do 17. listopada 2012. godine na www.dankarijera.com predstavjeno je četrdeset izlagača, među kojima su trideset kompanija iz regije sa 125 otvorenih radnih mjesta, te deset edukacijskih

ustanova koje predstavljaju 55 programa obrazovanja.

„Posao.ba nastavlja sa uspješnom suradnjom na najvećem regionalnom online projektu, Virtualnom danu karijera i znanja, putem kojeg smo dosada imali priliku spojiti tri tržišta rada i edukacije iz regije, te promovirati jednake prilike za sve koji traže posao ili formalnu i neformalnu edukaciju. Uzimajući u obzir da su ovo globalni trendovi te da se ista online platforma koristi u preko 50 zemalja, smatramo da su naši klijenti i korisnici dobili priliku pratiti svjetske trendove kada je tržište rada u pitanju. Ove godine imamo priliku promovirati oko 40 kompanija iz regije, 125 poslova kao i 55 edukacijskih programa, što su veoma značajne brojke uzimajući u obzir da je prošle godine putem sajma ostvareno 100% zapošljavanje“, izjavio je Benjamin Kadić, voditelj projekta za Bosnu i Hercegovinu.

Poslodavci i edukativne ustanove i ove godine imaju priliku predstaviti se i regrutirati najbolje kandidate odnosno privući nove polaznike iz BiH i regije. Pri tome će koristiti suvremeni izložbeni prostor u 3D formatu, te multimedijalne

prezentacije svojih kompanija i edukacijskih programa. Sudionici sajma ostvaruju izravnu komunikaciju s potencijalnim kandidatima/polaznicima putem chat-a. Posjetitelji sajma, s druge strane, imaju priliku prijaviti se za posao u jednoj ili više kompanija

AKTUALNO

23BH PrivrednikOktobar / Novembar 2012

sudionica, komunicirati s poslodavcima, prijaviti se za neki od predstavljenih programa obrazovanja, te sudjelovati u istraživanjima i nagradnim igrama.

Cilj projekta je, pored informiranja o radnim mjestima i edukaciji u regiji, jačanje međusobne suradnje kompanija i edukacijskih ustanova s ovih prostora, te mobilnost radne snage u tri susjedne zemlje.

Tijekom osam dana, koliko je trajao sajam, posjetitelji su imali priliku prijaviti se za neki od oglašenih poslova ili edukacijskih programa u regiji, te razgovarati sa izlagačima putem chata. Nijedan događaj u regiji, virtualni ili realni, nije ujedinio regionalno tržište rada i edukacije na taj način, niti je privukao toliko posjetiltelja kao što je to Virtualni dan karijera i znanja, koji su izlagačima ostavili 70.000 biografija. Organizatori očekuju da će

u narednom periodu izlagači nastaviti s procesom selekcije prikupljenih prijava, te da će i ovogodišnji sajam ostvariti dobre rezultate kada je u pitanju zapošljavanje i edukacija.

Za BHP priredio: M. Mlakić


24

POSLOVNI USPJESI

Visoku kvalitetu prate niske cijeneGrupacija Gudelj d.o.o. iz Viteza, već se dugi niz godina bavi trgovinom naftom i naftnim derivatima. Zahvaljujući činjenici da kontinuirano rade na širenju svoje mreže benzinskih crpki, u ovim vremenima teške ekonomske krize, uspijevaju osigurati i nova radna mjesta. U međuvremenu su, kao vlasnici, u rad pustili naftni terminal sa sjedištem u Širokom Brijegu. Uz postojeće benzinske crpke, kupcima prepozatljive pod imenom Eurotank 1 i 2, koje imaju na području Viteza, kupili su i novu crpku u Širokom Brijegu, koja je s radom počela prije godinu i pol, a najavljivane aktivnosti na početku rada benzinske crpke u Dugom Ratu, u Republici Hrvatskoj, privode se

Gudelj d.o.o. Vitez - uskoro otvorenje nove dvije benzinske crpke

Grupaciju Gudelj tako uspješnom poslovnom pričom iz Viteza čine uspješne tvrtke, koje posluju pod tim zajedničkim imenom – benzinske crpke Eurotank, firma kćerka G-Tank, te Kalvarija Cop d.o.o. Vitez. Svaka u svojoj domeni ostvaruju zavidne poslovne rezultate i djelatnost šire i daleko izvan

granica srednje Bosne.kraju. Mreža benzinskih crpki širi se i u srednjoj Bosni. Kako ističu u poduzeću Gudelj d.o.o., uvelike traju radovi na benzinskoj crpki, smještenoj na samome ulazu u Novi Travnik. Jedan od najznačajnijih bh. uvoznika i distributera nafte i naftnih derivata, grupacija Gudelj d.o.o. iz Viteza, naftu distribuira putem svojih benzinskih crpki, a od 2005. godine, preko firme kćerke, G-Tanka, uvozi i distribuira naftu na veliko. Benzinske crpke Eurotank nude goriva sukladna suvremenim europskim normama i s najnižom cijenom na tržištu. Isti poslovni planovi vrijede za sve benzinske crpke, koje djeluju u sastavu grupacije Gudelj. U tom smislu apsolutno podržavaju sve akcije kontrole i nadzora kvalitete goriva, koje provode nadležne inspekcije i službe, napominjući da su


25

POSLOVNI USPJESI

sve dosadašnje kontrole na njihovim benzinskim crpkama prošle bez bilo kakvih utvrđenih nepravilnosti.

Osim po redovitoj opskrbi, ljubaznosti i profesionalnosti osoblja, te visokoj kvaliteti goriva, benzinske crpke „Eurotank“ među konkurencijom izdvaja i cijena, za koju tvrde da je među najnižima na tržištu Bosne i Hercegovine.

Vlastiti vozni parkMogućnost da kvalitativno, cjenovno i u najkraćem mogućem vremenu naftu i naftne derivate dostave do najbliže crpke omogućava im i vlastiti vozni park s transportnim vozilima za dostavu nafte i naftnih derivata izravno iz rafinerije i vozila za distribuciju goriva kupcima na lokalnom tržištu. Izravno, na adresu kupca, ma gdje se on nalazi, poduzeće Gudelj isporučuje i lož ulje. Uvažavajući činjenicu da se svijet, pa tako i BiH, sve više susreću s ekološkim problemima, grupacija Gudelj iz Viteza je kao ozbiljan poslovni subjekt na sebe preuzeo obvezu očuvanja prirodne sredine. Od početka poslovanja, jedan od primarnih ciljeva jeste distribucija naftnih derivata koji su sukladni s ekološkim normama koje propisuje

Europska unija.

Sustav za brigu o okolišu i ljudima prilagođen je svim propisima države BiH. Visoke standarde, koje je propisala država, poduzeće Gudelj d.o.o. je ispunio među prvima. Nije zanemarivo spomenuti da je samo za te namjene utrošeno oko 300 tisuća KM. Osim toga, stalna su ulaganja u održavanje

i zamjenu sondi, separatora otpadnih voda, raznih filtera i drugog, na što se također izdvaja značajan iznos od oko 50 tisuća KM godišnje. S pravom se benzinske crpke iz sastava tvrtke Gudelj d.o.o mogu svrstati uz bok suvremenih benzinskih crpki iz zemalja Zapadne Europe.

Piše: D. Sivonjić


26

BH REGIJE

Gospodarska komora Grada Mostara organizirala je u Mostaru tematsku konferenciju

pod nazivom “Pristojbe iz nadležnosti Grada Mostara - analiza trenutnog stanja i prijedlog izmjena važećih odluka u cilju rasterećenja gospodarstva”, a sve kako bi se ukazalo na neke nelogičnosti, potrebu izmjena ili dorada navedenih naknada, taksi ili drugih redovitih ili povremenih izdvajanja po odlukama gradskih vlasti. „Nismo zadovoljni ni visinom ni načinom obračuna i naplate određenih pristojbi od strane Grada i smatramo da se za to može pronaći učinkovitiji model kako bi se zadovoljilo gospodarstvenike, ali i da se nađe dovoljno novca u proračunu“, kazao je na početku konferencije predsjednik Gospodarske komore Grada Mostara Dalibor Miloš. Po njegovom mišljenju, gospodarstvenici su, kako u Mostaru, tako i u cijeloj BiH, previše opterećeni raznim davanjima. Međutim, najveći su problemi gospodarstvenika, ističe

BH. gospodarstvenici preopterećeni raznim davanjima

Miloš, nefunkcioniranje vlasti na višim razinama, te nelojalna konkurencija. „Sigurno bi situacija bila bolja da imamo veću podršku od države jer je i njima u interesu da mi bolje radimo i upošljavamo veći broj ljudi“, zaključio je Miloš. Izlaganje na konferenciji imao je i ekspert za ovu oblast, vlasnik i direktor tvrtke Fircon d.o.o. Mostar, Augustin Mišić koji je na konkretnim primjerima analizirao mogućnosti i realnu potrebu da se pristojbe i takse koje su u nadležnosti grada Mostara pokušaju definirati i propisati na drugi način, kako bi se rasteretilo gospodarstvo, ali i potpunije naplaćivati, što bi ujedno osiguralo i bolje punjenje proračuna. „Uz samo nešto malo više dobre volje i uvažavanje struke, taj posao mogao bi se brzo i efikasno završiti, a nadležne vlasti trebale bi samo učiniti dodatan napor da se osigura što bolja, transparentna naplata pristojbi i taksi od svih obveznika, a ne samo od onih koji su ‘dostupni’ i na koje se može izvršiti

pritisak“, istaknuo je. Kao stručnjak za financije, poreze i računovodstvo Mišić je na primjeru poduzeća koje godišnje napravi promet od 1.000.000,00 maraka, uz idealnu maržu od 20 post, pokazao da su izdvajanja po osnovu raznih poreza i doprinosa, te drugih dadžbina, gotovo trostruko veća od ostvarene dobiti.

Prijedlozi i rješenjaU kontekstu prevelikih davanja za poreze, doprinose i druge obveze, članovi Komore također su akcentirali prevelike troškove ovjere dokumenata, tehničkih prijema i neke druge primjere iz prakse koji su troškovno intenzivni, pri čemu se u pojedinim slučajevima, kako je istaknuto na konferenciji, možda radi i o nezakonitim odlukama i propisima. Sa svoje strane Gospodarska komora Grada Mostara ponudit će prijedloge rješenja kroz vlastite komisije i odbore, adekvatne onima koji postoje pri gradskom vijeću, kako bi se

U kontekstu prevelikih davanja za poreze, doprinose i druge obveze, članovi Komore također su akcentirali prevelike troškove ovjere dokumenata, tehničkih prijema i neke druge primjere iz prakse koji su troškovno intenzivni, pri čemu se u pojedinim slučajevima, kako je istaknuto na

konferenciji, možda radi i o nezakonitim odlukama i propisima.


27

BH REGIJE

partnerski pokušalo doći do obostrano prihvatljivih opcija u toj, istinski osjetljivoj problematici, a svoje stavove i prijedloge Gospodarska komora uputit će svim razinama vlasti kako bi pokušala dati svoj doprinos u reformi ove oblasti. Valja napomenuti da se današnjem sastanku nije odazvala većina pozvanih dužnosnika i profesionalaca iz gradske uprave koje je Komora pozvala na svoj sastanak kao goste i sugovornike, ali je zaključeno kako to, samo po sebi, ne mora biti prepreka uspostavljanju bolje suradnje, odnosno pokretanju nekih projekata i ideja s mrtve točke.

Što se radilo i što se planiraTematska konferencija Gospodarske komore u Mostaru ujedno je bila i redoviti mjesečni sastanak članova Komore, uz nekoliko gostiju i partnera iz poslovnoga svijeta i gradskih vlasti. Udruga poduzetnika Gospodarska komora Grada Mostara u proteklih godinu dana postala je asocijacija dobrih gospodarstvenika, novih ideja i pokret za unapređenje ukupnih društvenih prilika u našoj sredini. Slijedeći strategiju malih koraka, Komora je nastojala na nenametljiv, ali uvijek jasan i prepoznatljiv način stvarati ambijent i pozitivnu energiju za napredak. Komora grada Mostara trenutačno okuplja 50-tak gospodarskih subjekata iz različitih branši, različite veličine i profila, ali jednake snage - snage pokretača razvoja. Govoreći o aktivnostima Komore između, kao i o planovima za budućnost, glavni tajnik Gospodarske komore Mostara Miljenko Buhač istaknuo je kako prioritet i dalje ostaje trajno rješavanje pitanja smještaja, odnosno prostorija za rad, što se u proteklom razdoblju nije uspjelo riješiti putem gradske uprave, iako su zahtjevi odavno upućeni. Uzimajući u obzir da je Komora izrasla u respektabilnu asocijaciju poduzetnika koja u ovome trenutku broji 46 članova s područja grada Mostara, a kontinuirano joj pristupaju nove firme i poduzeća, Buhač je kazao kako je ova udruga pokazala svoju snagu u raznolikosti, inicijativnosti i otvorenosti prema svima, a sve s ciljem da gospodarstvo i teme koje su uz njega usko vezane postanu prioritet svima, a ne samo poduzetnicima i njihovim udruženjima.

On je pritom najavio skoru realizaciju projekta interne društvene mreže Komore, koja će omogućiti još bolju i bržu međusobnu komunikaciju, razmjenu podataka, forumske rasprave i formiranje korisne baze podataka. Paralelno s tim, Komora je započela i rad na projektu poslovnog portala koji će biti u službi bolje prezentacije članstva, ali i svih drugih, kako bi se što bolje osvojio medijski prostor. Buhač je kazao kako Komora već nekoliko mjeseci radi i na nekim modernim projektima koje su inicirale i kreirale njezine članice, kao što su e-školska knjiga, što je već predloženo Ministarstvu prosvjete, znanosti, kulture, sporta Hercegovačko-neretvanske županije kao potencijalni zajednički projekt. Također, unutar Komore započeli su i razgovori u vezi s vrlo složenim projektom umrežavanja poslova, što bi se također trebalo realizirati korištenjem najmodernijih informatičkih tehnologija, a projekt podrazumijeva gotovo sve segmente poslovanja, počevši od zajedničkih nabavki goriva, opreme, vozila, ali i praćenja naplate, rješavanje problema nelikvidnosti, odnosa s neurednim platišama i slično. „Svi ovi projekti bit će od strane članica Komore, kao zrela rješenja, ponuđeni i širem tržištu, ali je u ovoj fazi prije svega cilj pomoći svome članstvu i ojačati međusobne veze“, kazao je Buhač.

Na sastanku je rečeno i da će se nastaviti dobra suradnja s razvojnom agencijom REDAH, agencijama i asocijacijama iz

Švedske i Njemačke s kojima je Komora uspostavila dobre odnose, a posebno s komorom iz njemačke pokrajine Heilbronn-Franken, koja je mostarskog Gospodarskoj komori pružila potporu već u samom početku rada, prije nešto više od godinu dana.

Sastanku Komore prisustvovao i veleposlanik BiH u SlovenijiPodršku radu Komore grada Mostara, ali i svim drugim gospodarstvenicima u Bosni i Hercegovini uputio je i veleposlanik BiH u Sloveniji Slavko Puljić, koji je uzevši učešće u radu sastanka članova Gospodarske komore Grada Mostara, istaknuo kako ga raduje i inspirira postojanje jedne ovakve udruge koja naglasak uvijek postavlja na gospodarstvo, razvitak i napredak. S obzirom na dužnost koju obnaša i svoju duboku vezanost s Hercegovinom, on je obećao brzu i sveobuhvatnu pomoć kako bi se uspostavili što bolji gospodarski odnosi sa Slovenijom, za koje je kazao kako su u ovom trenutku nedostatni, s obzirom na potencijale i realne potrebe. Svjestan potencijala Bosne i Hercegovine i Mostara,veleposlanik Puljić je kazao kako će upravo uspostavljanje bolje ekonomske suradnje između naših i slovenskih firmi biti jedno od težišta njegovog djelovanja kao veleposlanika BiH u Sloveniji.

Piše: Cvita K.


28

BH REGIJE

Ova inicijativa, adresirana na Vijeće ministara BiH, bila je u fokusu sudionika sjednice

Grupacije proizvođača piva u BiH, a radi se o izmjeni i dopuni Zakona o akcizama da bi se pivarska industrija u BiH dovela u ravnopravan položaj s inozemnom konkurencijom. Predsjednik Grupacije Edin Ibrahimpašić je istaknuo kako je zapravo riječ o drugačijem tretmanu manjih proizvođača piva u odnosu na velike, odnosno harmoniziranju bh. zakonodavstva u skladu s jednom od direktiva Evropske unije (EU). Naime, spomenutom inicijativom nadležnog ministarstva uvodi se diferencirana stopa akcize u odnosu na količinu proizvedenog piva na godišnjem nivou, a što podrazumijeva da pivovare s godišnjom proizvodnjom do 400.000 hektolitara plaćaju 20 KM po hektolitru, a one koje su iznad tog praga plaćat će akcizu po stopi od 35 KM po istoj jedinici mjere (hektolitru), a što se odnosi na sve proizvođače koji pivo plasiraju na tržište BiH, odnosno na pivo koje se konzumira u našoj zemlji. Ibrahimpašić navodi da Grupacija proizvođača piva u BiH, nadalje, inzistira na zadržavanju carine na uvoz piva po stopi od šest posto u vezi s čime je već uputila zahtjev Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kako bi spriječili ukidanje te stope početkom 2014. godine, podsjećajući na drugačiju projekciju u pogledu statusa BiH spram članstva u EU u vrijeme kad je to pitanje aktualizirano (2006. godine), te činjenicu da Hrvatska ulazi u članstvo EU naredne godine. “BiH danas je mnogo dalje od EU nego je to bila kad se plan sistemskog smanjenja carina dogovarao”, pojasnio je predsjednik Grupacije proizvođača piva u BiH. Na

Pivarska industrija u BiH godišnje gubi oko pet milijuna KM

Grupacija proizvođača piva u BiH, koja djeluje pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTKBiH), pozdravila je inicijativu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH za zaštitu domaće

pivarske industrije.

teško stanje pivarske industrije u BiH, a koja posluje na granici rentabilnosti, ukazao je i direktor Sektora privrede u VTKBiH Zdravko Marinković, navodeći da podaci za devet mjeseci ove godine svjedoče o tome da ukupno stanje i dalje opterećuje enorman debalans na štetu BiH, pri čemu je realiziran uvoz piva u iznosu od 104 milijuna KM, a što je propraćeno izvozom od svega 2,9 milijuna KM. Kako je rečeno, u

ukupnom uvozu piva u BiH prednjače proizvođači iz Srbije s udjelom od 55 milijuna KM, Hrvatske s oko 40 milijuna KM, te Slovenije s oko 4,5 milijuna KM. Istovremeno, pivarska industrija u BiH bilježi gubitak od oko pet milijuna KM na godišnjoj razini, a radi s kapacitetom od 32 do 33 posto.

Piše: M. Mlakić


29

BH REGIJE

Bosna i Hercegovina ima resurse, mogućnosti i potencijal da proizvede hrane za potrebe dvije

BiH te da još osigura izvoz, ali, nažalost, to ne prepoznaju oni koji bi trebali prepoznati u nadležnim institucijama kako na državnom, tako i na entitetskom nivou, rekao je predsjednik Saveza poljoprivrednih udruženja u FBiH Avdo Muslimović povodom 16. oktobra, Svjetskog dana hrane.

Po njegovim riječima u BiH se uz malo dobre volje i bez velikog politiziranja može napraviti bolje okruženje za življenje i povećanjem proizvodnje

BiH može proizvesti hrane za potrebe dvije BiH i još osigurati i izvoz

“Proizvodnja hrane može osigurati ogroman prihod u BiH i poboljšati bruto nacionalni dohodak”, kazao je predsjednik Saveza poljoprivrednih udruženja u FBiH Avdo Muslimović.

hrane. “Kod nas se samo govori trebalo bi, moglo bi i poljoprivrednici su mišljenja da oni koji vode državu ne vode je pravim putem. Zato i danas, ponovo, apeliramo na organe vlasti da preuzmu sve što je u njihovoj moći i da se okrenu proizvodnji hrane koja može osigurati ogroman prihod u BiH i poboljšati bruto nacionalni dohodak”, kazao je Muslimović. Svjetski dan hrane ustanovljen je 16. listopada 1979. godine, na dan kad je 1945. godine UN osnovao Organizaciju za hranu i poljoprivredu (FAO). Pretpostavlja se da u svijetu broj gladnih iznosi oko 870 milijuna. Subsaharska Afrika i dalje

je najteže pogođena glađu i u njoj je broj gladnih rastao kada je u drugim krajevima svijeta – Aziji, Latinskoj Americi i Oceaniji – opadao.

Piše: M. Mlakić


30

BH REGIJE

Na planini Trusini, na području općine Nevesinje, za godinu dana bi trebale niknutu prve

vjetroelektrane u RS, kao početna faza izgradnje budućeg parka vjetrenjača ukupnog kapaciteta 51 megavata, koji realizira nevesinjska tvrtk “Eol prvi”. Zeleno svjetlo za projekt dala je Vlada RS dodjelom koncesije za izgradnju parka vjetrenjača Trusina na trideset godina firmi “Eol prvi”, čiji su osnivači beogradska kompanija “Omega plus” sa 97 posto i općina Nevesinje sa tri poto vlasničkog udjela. Zlatko Mandžuka, direktor tvrtke “Eol prvi”, kazao je da će se investicija u vrijednosti od oko 150 milijuna KM realizirati u dvije faze. Precizirao je da je do listopada iduće godine predviđena izgradnja šest vjetroturbina ukupne instalirane snage 18 megavata, a do listopada 2014. godine još 11 vjetroturbina snage 33 megavata, čiji je dobavljač najveća svjetska kompanija u toj oblasti, danski “Vestas”. Financijska sredstva, kako je rekao, u omjeru od 85 posto osigurati će njihov inozemnni strateški partner kojeg nije htio otkriti, dok će preostalih 15 posto biti kreditna sredstva jedne

Investicije od 150 milijuna KM: Prve vjetroelektrane u RS naredne godine

“Čitava istočna Hercegovina je neotkriveni vjetropotencijal u europskim razmjerima, vjerojatno najveći u ovoj regiji”, istaknuo je direktor nevesinjske firme koja realizira izgradnju.

banke iz RS. Ukazao je da su istraživanja na Trusini, kao i okolnim lokacijama na području istočne Hercegovine, pokazala izuzetan potencijal u proizvodnji električne energije iz snage vjetra, odnosno oko 3.000 radnih sati godišnje. “Čitava istočna Hercegovina je neotkriveni vjetropotencijal u evropskim razmjerima, vjerojatno

najveći u ovoj regiji”, istakao je Mandžuka. Prema njegovim riječima, urađene studije pokazale su da vjetar na navedenom području stalno puše iz jednog smjera, odnosno s obronaka sarajevskih planina – Igmana i Jahorine, što pojednostavljuje i pojeftinjuje eksploataciju.

Piše: M. Mlakić


31

BH REGIJE

Također, Ministarstvo analizira prikupljene podatke nakon prošlotjednog obilaska

sarajevske regionalne deponije za koju je utvrđeno da nije koncipirana na principu postojećih i planiranih regionalnih deponija, te da je svojim kapacitetom ograničena samo na općine Kantona Sarajevo. „Sada ih ima devet koje odlažu otpad koji se također prikuplja na drugačiji način. Dakle, sakupljač ujedno i upravlja deponijama na sarajevskoj regionalnoj deponiji, a to je Javno poduzeće “Rad” kaže Dolušić.

On najavljuje da će nakon analize biti urađen Plan prilagođavanja za upravljanje otpadom (PPUO) i regionalnim deponijama. Uvidom u dokumentaciju prispjelih zahtjeva

Općinama u Federaciji 1,5 milijuna maraka za upravljanje otpadom

Ministarstvo okoliša i turizma Federacije BiH priprema novi zakon o zaštiti okoliša i zakon o zaštiti prirode, nakon čega će na red doći izmjene i dopuna Zakona o upravljanju otpadom, rekao je Josip

Dolušić, savjetnik ministrice okoliša i turizma Federacije BiH.

za odobravanje Plana prilagođavanja upravljanja otpadom (PPUO) pokazalo se da je odaziv općina veoma mali, a rok je istekao prošle godine.

„U Federaciji BiH je oko osamdeset registriranih deponija, a samo je jedna četvrtina podnijela zahtjeve za odobravanje PPUO“, kaže Dolušić. Ministarstvo je prošle i ove godine raspisalo javni poziv za dodjelu sredstava kao pomoć za sređivanje stanja deponija.

Prošle godine četiri općine su dobile novac kako bi deponije prilagodili Zakonu o upravljanju otpadom. „Ove godine je u tijeku proces odobravanja sredstava. Odziv je bio nešto veći i iznos od 1,5 milijuna KM će biti podijeljen na

desetak općina“, navodi Dolušić.

Za ostale općine morat ćemo, dodaje Dolušić, ponovno izdati zahtjev da naprave i podnesu Plan prilagođavanja upravljanja otpadom, a ukoliko to ne urade izdati rješenje o zatvaranju tih deponija, jer nisu u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom. Mišljenja je da se veoma malo posvećuje pažnja otpadu, navodeći da su nedovoljno uvezani Federacija, županije i općine.

„Vrijeme je za izmjene postojećeg Zakona kojima će se precizirati način i mjere odlaganja i upravljanja otpadom na odgovarajući način“, pojasnio je Dolušić.

Piše: M. Mlakić


32

INVESTICIJE

“U posljednje vrijeme, te dolaskom novog direktora na čelo Uprave za indirektno oporezivanje,

građanima je pokazano kako se treba raditi, boriti protiv svih vrsta nepravilnosti i kako se treba očuvati ekonomski i porezni sustav u državi. Pokazali ste da u ovoj instituciji nema i ne smije biti mjesta za nesposobne. Želim da uspijete u svojim nastojanjima i da ostvarite što bolje rezultate, te da vašim radom doprinesete da BiH sigurnim putem ide ka EU”, naglasio je Bevanda u svom obraćanju nazočnima. Uprava za neizravno oporezivanje BiH, po riječima njezina direktora Mire Džakule, ključna je institucija za fiskalnu stabilnost BiH i pred njom u budućem razdoblju stoje mnogobrojne i odgovorne zadaće. „Stalna zadaća Uprave je borba protiv kaznenih djela iz oblasti neizravnih poreza i korupcije, te suradnja s drugim agencijama. Kao ravnatelj UNO-a tražit ću još veću odgovornost i veći doprinos

Uprava za neizravno oporezivanje dobila novu zgradu u Mostaru

Uprava za neizravno oporezivanje (UNO) BiH svečano je otvorila novu zgradu regionalnog centra Mostar i to je prva zgrada u vlasništvu UNO-a od uspostave te institucije. Ukupna vrijednost objekta koji raspolaže s 6.482 m2 prostora iznosi 7,1 milijun KM. Zgradu UNO-a u Mostaru svečano

je otvorio predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda.svakog zaposlenika instituciji kojoj pripada, a sve iz razloga da Uprava bude ono što je i njezina svrha postojanja, a to ja naplata javnih prihoda, stvaranje partnerskog odnosa s urednim poreskim obveznicima i kvalitetan servis poreznim obveznicima”, naglasio je Džakula. Sredstva za izgradnju zgrade Regionalnog centra Mostar, bila su osigurana u proračunu UNO-a na poziciji za kapitalna ulaganja još 2008. i 2009. godine, ali nisu bila iskorištena sve do 2011. godine. Dolaskom na čelo Uprave za neizravno oporezivanje direktor Miro Džakula pokrenuo je inicijativu za izgradnju objekta u Mostaru, gdje su bili najlošiji uvjeti smještaja službenika Uprave i gdje se u potpunosti plaćao najam prostora. Građevinske radove zgrade izvela je kompanija MIP d.o.o. iz Mostara, koja je imala najpovoljniju ponudu na provedenom javnom tenderu. Moderno urađena i opremljena zgrada u Mostaru ima ukupno 6482 m2

prostora, a osim kvalitetnijeg smještaja službenika UNO-a bit će pružena i puno bolja usluga za 8094 PDV obveznika, koji teritorijalno pripadaju ovom regionalnom centru UNO-a.

Na svečanosti otvaranja nove zgrade obratio se i zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i predsjedavajućeg Upravnog odbora UIO-a Nikola Špirić, koji je naglasio kako je cilj Vijeća ministara BiH i Uprave stvoriti materijalne, infrastrukturalne i kadrovske uvjete kako bi Uprava iz dana u dan bila sve snažnija. Pored zgrade u Mostaru, na prijedlog UNO-a, Vijeće ministara BiH je na sjednici održanoj 12. lipnja 2012. godine usvojilo Odluku o odobravanju projekata višegodišnjih kapitalnih ulaganja UNO-a. Ova Odluka podrazumijeva izgradnju zgrade Regionalnog centra UNO-a u Tuzli, gdje su radovi započeli, a useljenje se očekuje tijekom 2013. godine. Također,


33

INVESTICIJE

tijekom 2012. godine bit će kupljeno zemljište za zgradu sjedišta UNO-a i regionalnog centra u Banja Luci, a tijekom 2013. godine izgradnja objekta. U 2013. godini planirana je kupovina zemljišta za zgradu Regionalnog centra UNO-a u Sarajevu, čija izgradnja je planirana do kraja 2014. godine. Na ovaj način će do kraja 2014. godine biti riješen problem smještajnih kapaciteta Uprave za neizravno oporezivanje u sjedištu i sva četiri regionalna centra.

Podsjećamo, današnji smještajni kapaciteti UNO-a nalaze se u objektima koji su Upravi dani na korištenje od strane entitetskih vlada ili u iznajmljenim poslovnim prostorima za službenike i iznajmljenim skladišnim prostorima, za čiji najam UNO-a godišnje iz proračuna izdvoji milijun maraka. Ovih troškova u proračunu UNO-a neće biti kada se izgradi sjedište i sva četiri regionalna centra Uprave za neizravno oporezivanje.

Vrijedan sporazum Kada je u pitanju Uprava za neizravno oporezivanje BiH vrijedan spomena je i Ugovor o suradnji kojega je ova institucija nedavno potpisala s Upravom za javne financije Republike Francuske u Parizu. Ugovor su potpisali direktori dr. Miro Džakula i Philippe Rambal. Ovaj Ugovor predviđa pomoć Upravi za neizravno oporezivanje od strane stručnjaka francuske Uprave za javne financije, a

dogovoreni su i prvi konkretni pravci suradnje. Stručnjaci iz Francuske radit će zajedno sa službenicima UNO-a na pripremi i usklađivanju Zakona o porezu na dodanu vrijednost u Bosni i Hercegovini s direktivama Europske unije. U trenutku usvajanja Zakona o PDV-u u BiH u tijeku 2005. godine zakon je u potpunosti bio usklađen s legislativom EU-a. Međutim, od 2005. do danas u legislativi EU-a u oblati poreza na dodanu vrijednost desilo se mnogo izmjena, pa je neophodno da se Zakon o PDV-u u BiH uskladi s trenutno važećim propisima EU-a. Prvenstveno se mora mijenjati dio Zakona koji se odnosi na oporezivanje usluga PDV-om, jer je u Bosni i Hercegovini prigodom

pružanja usluga mjesto oporezivanje kod osoba koje pruža usluge, dok je u Europskoj uniji mjesto oporezivanja kod primaoca usluga, što trenutno dovodi do dvostrukog oporezivanja jedne te iste usluge. Pored spomenutog usklađivanja zakonske legislative s propisima EU, stručnjaci iz francuske Uprave za javne financije radit će zajedno s UNO-om na poboljšanju analize rizika prigodom povrata PDV-a i kontrola kod poreskih obveznika. Svoje iskustvo francuski stručnjaci prenijet će i u oblast komuniciranja i uspostavljanja boljeg partnerskog odnosa na relaciji Uprava za neizravno oporezivanje i poreski obveznici u Bosni i Hercegovini.

Piše: Cvita K.


34

PROJEKTI

“Tehnološki park Mostar smješten je u južnoj poslovno-industrijskoj zoni Mostar i sastoji se od

poslovnog inkubatora te platforme za internacionalizaciju domaćih poduzeća, a zadaća poslovnog inkubatora je mladim poduzetnicima i poduzećima omogućiti realizaciju i komercijalizaciju njihovih poslovnih ideja, kroz potporu u vidu edukacije, savjetovanja i smještaja pod subvencioniram uvjetima“, kazao je tijekom prezentacije projekta izvršni direktor INTERE Mladen Kostić. Po njegovim riječima, poslovni inkubator sadržavat će sve one usluge koje će biti na korist mladim poduzetnicima i njihovim poslovnim idejama s kojima žele izaći na domaće i svjetsko tržište, dok platforma za internacionalizaciju predstavlja mogućnost da postojeće bh. kompanije plasiraju robe i usluge na strana tržišta ili da uspostave suradnju s inozemnim poduzećima.

Cilj je poticanje i podupiranje razvojnih gospodarskih procesa Zaklada za INovacijski i TEhnološki RAzvitak ili kraće INTERA je neprofitna i nevladina organizacija osnovana s ciljem poticanja i podupiranja razvojnih gospodarskih procesa u regiji Hercegovine. Inicijativa za osnivanje Zaklade INTERA je potekla iz poduzetničke zajednice grada Mostara. Nastala je kao rezultat potrebe za razvojnim tehnološkim i inovativnim projektima i kvalitetnom i obrazovanom radnom snagom koja ce biti konkurentna na domaćem i inozemnom tržištu. Aktivnosti u svrhu promoviranja poduzetništva, potpore i inkubiranja start-up poduzeća, pružanja edukacije, umrežavanja poduzeća i akademske zajednice - sve to izrečeno u dvije riječi glasi tehnološki park. Vizija INTERE je postati mjesto

Tehnološki park Intera - rasadnik novih ideja

U Mostaru predstavljen Tehnološki park Zaklade za inovacijski i tehnološki razvitak INTERA, koji bi u skoroj budućnosti trebao postati rasadnik novih ideja i zamašnjak u razvoju novih tehnologija

na prostoru Hercegovine.

sastajanja domaćih i inozemnih poduzeća, mjesto koncentracije znanja i ideja, razmjene informacija i poticanja domaćih potencijala. Misija INTERE jeste pomoći poduzećima i javnim subjektima u razvoju novih proizvoda i usluga, osigurati visokokvalificiranu i obučenu radnu snagu, podizati razinu svijesti o novim tehnologijama, otvoriti vrata gospodarstva regije Hercegovine prema svijetu.

Projekt podržava i norveška Vlada Potencijal ovog projekta prepoznalo je i podržalo Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške koje će u prve tri godine rada s 2,5 milijuna eura podržati Tehnološki park Mostar, s ciljem poticanja i podupiranja razvojnih gospodarskih procesa u Hercegovini, a sa konačnim ciljem uspostave direktne poslovne suradnje domaćih s norveškim gospodarstvenicima. Među uvaženim gostima tijekom predstavljanja projekta, bila je i veleposlanica Kraljevine Norveške u Bosni i Hercegovini Anne Vibeke Lilloe,

koja je u svom pozdravnom govoru istaknula: „Odlučili smo pomagati INTERA-i u naredne tri godine pomažući novorođene poslovne ideje, a sve u cilju otvaranja novih radnih mjesta koji bi bili benefit stanovnicima Mostara i Hercegovine“. Projekt će se realizirati kroz uspostavu poslovnog inkubatora za tehnološki orijentirana poduzeća, kroz uspostavu platforme za internacionalizaciju domaćih poduzeća, kako stanara INTERA Tehnološkog Parka tako i drugih tvrtki iz regije. Pored navedenih aktivnosti s norveškim partnerom INTERA TP nastavlja svoj rad na uspostavi već započetih projekata na pružanju edukacije iz informacijskih tehnologija, obrade materijala na suvremenim CNC strojevima, kao i na edukaciji u okviru energetske efikasnosti i obnovljivim izvorima energije. Također, nastavlja se poticanje i umrežavanje proizvodnih poduzeća kroz gospodarski izlog te uspostava suradnje sa akademskom zajednicom.

Hercegovina kao tehnološka regija


35

PROJEKTI

Ovaj projekt na kome se kontinuirano radi već nekoliko godina predstavlja sinergijska iskustva sličnih projekata širom svijeta koji su se pokazali kao uspješni pokretači gospodarskog razvoja. Predstavljanju ovog projekta nazočili su pokrovitelji i partneri projekta, predstavnici domaćih tvrtki te predstavnici javnog sektora i nevladinih organizacija. Uz ostale, pozdravnim govorom prisutnima se obratio i direktor razvoje agencije REDAH Ivan Jurilj kazavši; “Uloženo je puno truda, ali posao počinje tek danas. Na nama je da od Hercegovine napravimo tehnološku regiju, ne samo da bude prepoznatljiva kao turistička regija. Moramo stvarati konkurentniji ambijent, naročito što smo već od iduće godine prvi susjedi EU”. S obzirom da se ovaj projekt realizira u suradnji s norveškom konzultantskom kućom Athene Prosjektledelse kao implementatorom, tijekom predstavljanja projekta, predsjednica upravnog odbora Janne K. Florholmen održala je prezentaciju u ime svoje konzultantske kuće.

Ciljani sektori Tehnološkog parkaCiljani sektori Tehnološkog parka su informacijske tehnologije, suvremene metode obrade metala, te obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost. Izvršni direktor Kostić je kazao kako

će za uspjeh ovog projekta presudno biti promoviranje poduzetničke kulture na našim prostorima. “Da bi se iskoristio sav ekonomski potencijal koji Hercegovina nedvojbeno posjeduje, potrebno je prvenstveno proširiti opću kultura poduzetništva među mladim ljudima. Na zapadu je sasvim normalno da studenti na završnim godinama fakulteta jedva čekaju da neku svoju ideju plasiraju na tržište, što kod nas baš i nije slučaj”, kazao je Kostić. Dodao je kako je u ovom trenutku nezahvalno davati procjene koliko će Tehnološki park Mostar otvoriti novih radnih mjesta, a ta će brojka, kazao je, prije

svega ovisiti o tome koliko će se roditi novih ideja koje će imati tržišni smisao. “Mi ćemo se pored podrške ‘start up’ kompanijama fokusirati i na pružanje podrške postojećim poduzećima koja imaju potencijal za širenje”, kazao je Kostić. U tijeku je uspostavljanje svih aktivnih servisa i usluga u Tehnološkom parku Mostar, a u sljedećih nekoliko mjeseci bit će raspisan javni poziv za nova poduzeća i ideje.

Piše: Cvita K.


36

PROJEKTI

Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK iz Mostara, Agencija lokalne demokracije LDA

Mostar i Centar za razvoj Hercegovine CRH iz Trebinja u hotelu Ero u Mostaru organizirali su završnu konferenciju projekta “Organiziranje ljudi u prevenciji protiv poplava“. Rezultate ovog jednoipolgodišnjeg projekta prezentirali su predsjednik Udruženja LiNK Tomislav Majić, predsjednik Centra za razvoj Hercegovine Trebinje Slobodan Vulešević i stručni suradnik na projektu Edin Omerbegović dok je konferenciju pratio predstavnik izaslanstva Europske unije u BiH Vladimir Pandurević. Projekt su zajednički implementirali navedene organizacije, u ukupnoj vrijednosti od 114 200 eura. Europska unija osigurala je 89,62 posto kroz liniju za demokraciju i ljudska prava EIDHR, a Veleposlanstvo Norveške u BiH sredstva u iznosu od 10,38 posto od ukupne vrijednosti. U projektu su šire sudjelovale općine Trebinje, Ljubinje, Ravno i Čapljina, predstavnici Elektroprivrede Republike Srpske, Hidroelektrane Trebišnjica, Elektroprivrede HZ H-B, Agencije za vode sliva rijeke Trebišnjice, Agencije za vode Jadranskog sliva, kao i predstavnici nevladinih organizacija i sami poduzetnici koji su bili uključeni u program projekta. Ovaj projekt pokrenut je 30. prosinca 2010. godine i trajao je 21 mjesec. Opći cilj ovoga projekta bio je jačanje uloge civilnog društva u pokretanju dijaloga na području Popova polja kako bi se integriralo političko sudjelovanje te zastupanje poljoprivrednika i ostalog stanovništva. Specifični ciljevi projekta su omogućavanje komunikaciju između ključnih interesnih grupa na području Popova polja vezano za poplavljivanje poljoprivredne površine, uspostavljanje neformalne mreže širih granica

Za poplave u Popovom Polju kriva nesuradnja onih koji upravljaju vodama

Posljednjih godina poplave u Popovom polju nanose ogromne materijalne štete, a kako bi se to spriječilo u budućnosti, stručnjaci su kroz projekt pod nazivom „Organiziranje ljudi u prevenciji

protiv poplava“ pokušali naći rješenje za ovu prirodnu nepogodu.

interesnih grupa kako bi se izgradio konsenzus na spornom Popovog Polja, te potaknuti političko zastupanje i sudjelovanje poljoprivrednika, poljoprivrednih udruga, zadruga i MSP-a u Popovom polju.

Uspostaviti bolju suradnju i komunikaciju Tijekom završne konferencije, u izjavi za novinare predsjednik Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK Mostar Tomislav Majić je kazao kako je osnovni cilj projekta uspostaviti što bolju suradnju između svih onih koji na neki način upravljaju vodama, a sve kako bi se smanjila opasnost od poplavljivanja u budućnosti. “Nedavna dva ekstremna perioda padalina izazvala su ogromne štete u Popovom polju, a s druge strane, nanesene su i štete elektro kompanijama jer nisu imale proizvodnju koju su mogle ostvariti. Kroz ovaj projekt želimo dovesti do bolje komunikacije kako se ubuduće ne bi dešavale onako kritične poplave kao što su bile”, kazao je Majić. Naglasio je kako su u projekt pokušali da uključe i više razine vlasti, odnosno sve

ključne institucije i organizacije kako bi razgovarali i došli do zajedničkih zaključaka da svatko kroz svoj dio rada poboljša, odnosno smanji opasnost od plavljenja u budućnosti.

Glavne aktivnosti projektaGlavne aktivnosti projekta bile su održavanje okruglih stolova, organiziranje i implementacija serije capacity building treninga, uspostavljanje neformalne mreže ključnih interesnih strana, stvaranje Akcijskog plana mreže za zaštitu od poplava, dodjeljivanje malih grantova NVO udruženjima te njihovo realiziranje. Tijekom trajanja projekta održana su četiri okrugla stola s projektnim stakeholderima. Problem poplava na području Popova polja razmatran je i diskutiran iz različitih perspektiva te su doneseni zaključci u cilju poboljšanja mjera za sprječavanje poplava i smanjenja nastalih šteta. Tom prigodom date su i sugestije i prijedlozi na osnovu kojih je napravljen Akcioni plan u cilju što kvalitetnijeg upravljanja vodama u slivovima rijeke Trebišnjice i Neretve, kako bi se maksimalno umanjile negativne posljedice kako u


37

PROJEKTI

sušnim tako i u razdobljima velikih voda. Akcioni plan, naglašavajući potrebu da se unaprijedi suradnja na području zaštite i korištenja vode radi održivog gospodarenja vodama, racionalne uporabe i očuvanja vodnih resursa kao i energetske učinkovitosti i zaštite okoliša, precizno je definirao korake i nadležnost relevantnih tijela kako bi se isti i postigli. U sklopu projekta potpisana su i dva Memoranduma o razumijevanju u cilju unaprjeđenja suradnje i otvorene komunikacije između svih interesnih strana projekta. Oba memoranduma su potpisana od strane 17 projektom uključenih interesnih strana. Memorandum su potpisali NVO udruženja uključena projektom kako bi se utjecalo na unaprjeđenje odgovornosti i transparentnosti u odlučivanju organa vlasti i s ciljem jačanja uloge javnosti u donošenju odluka po pitanju okoliša. Ovaj Memorandum potpisan je i od strane interesnih projektnih strana s institucionalne razine kojim je naglašena potreba da se uz već ranije poduzete mjere ojača suradnja na području zaštite i upotrebe vode, radi održivog gospodarenja vodama, racionalne uporabe i očuvanja vodnih resursa, kao i zbog energetske učinkovitosti i zaštite okoliša. Uz činjenicu da promjena stanja u vodotocima sliva Trebišnjice i Neretve može prouzročiti nepovoljne posljedice, na kraći ili dulji rok, za gospodarstvo i dobrobit stanovništva na ovaj način se osigurava mehanizam

za unaprjeđenje procesa suradnje na područjima od zajedničkog interesa. Što se tiče grantova, u sklopu projekta raspisan je javni poziv za udruženja i neprofitne organizacije s područja Čapljine, Ravnog, Trebinja i Ljubinja., a oblasti koje su se financirale su jačanje sustava zaštite od poplava, razvoj poljoprivrede, jačanje institucionalnih kapaciteta udruženja, neprofitnih organizacija, zadruga i ostalih interesnih grupa uključenih u projekt. Ukupan iznos koji je bio na raspolaganju za dodjelu grantova je 20.000 eura, a financijski iznos 7 odobrenih grantova bio je od 2000 do 3000 eura. Govoreći o projektu, načelnik općine Ravno Andrija Šimunović je kazao kako svaka inicijativa, pa i ovaj projekt je nešto što bi potaknulo rješavanje gorućih problema na području Popova Polja, odnosno općina koje tu gravitiraju. «Glavni problem u cijelom sustavu, u smislu plavljenja Popova Polja i njegovih površina jeste nekoordinacija između nadležnih institucija, u ovom slučaju nesuradnja između nadležnih agencija, a time i nadležnih elektroprivreda. Po ovom pitanju, najveća je odgovornost na onome tko gospodari vodom, a to je u ovom slučaju Elektroprivreda Republike Srpske, odnosno Hidroelektrana. Smatram da je tu rješenje problema na način usuglašavanja rada cijelog sustava preko nadležnih agencija, a time i usuglašavanje rada hidroenergetskih objekata koji su u sastavu i jedne i druge

elektroprivrede», ističe Šimunović.

Zaključci i preporuke projektaNa završnoj konferenciji su istaknuti zaključci i preporuke projekta, tako da bi se sve ovo u praksi moglo realizirati potrebno je ojačati i unaprijediti institucionalnu koordinaciju između svih nadležnih tijela u cilju efikasnijeg izvršenja postojećih i planiranih obveza i aktivnosti, a po ukazanoj potrebi moguće je uspostavljanje radnih tijela i mehanizama kako bi se izbjegli različiti pristupi u određenoj problematici. Također, preporuka je unaprjeđenje međusobne komunikacije i suradnje pravovremenim razmjenama informacija od zajedničkog i ekonomskog interesa te jačanje suradnje na izradi i usvajanju odgovarajućih smjernica za određivanje postupaka obavještavanja, razmjene informacija i konsultacija. Izgradnja boljih tehničkih rješenja, obnavljanje i održavanje istih uz dogovor o prioritetima i po mogućnosti objedinjavanje financijskih sredstava iz različitih izvora u tu svrhu, također je jedan od zaključaka projekta kao i veća uključenost nevladinih organizacija s područja Čapljine, Ravnog, Trebinja i Ljubinja u zagovaranju implementacije javnih politika usmjerenih na izradu i usvajanje propisa i oživotvorenje praksi koje su od značaja za stanovnike, posebice za poljoprivrednike, poljoprivredna udruženja zadruge i MPS-a na području Popovog Polja.

„Kada se dešavaju problemi poplavljivanja, odnosno velike padavine, ljudi iz ovih područja kao i institucije i organizacije i elektro-kompanije, moraju se otvorenije i konstruktivnije postaviti jedni prema drugima kako bi se poplavljivanje, odnosno opasnost od poplava smanjila na najmanju moguću mjeru. Poplavljivanja će uvijek biti do neke razine, međutim važno je da se maksimalno smanji. Nadam se da je ovaj naš projekt popravio komunikaciju između svih ključnih stakeholdera s ovih područja i to ne samo općina, nego i organizacija, odnosno elektro-kompanija, kao onih tvrtki koje zapravo upravljaju vodotokovima“, zaključio je Majić.

Piše: Cvita K.


38

PROJEKTI

“Rekonstruirana Osnovna škola ‘Bijelo polje’, u mostarskom prigradskom naselju Potoci jasan

je pokazatelj važnosti koju Sjedinjene Američke Države i Bosna i Hercegovina zajedno polažu u obrazovanje djece“, kazao je politički oficir Veleposlanstva SAD u BiH Tamir Waser tijekom svečanosti u Potocima, kojom su se učenici i nastavnici ove škole željeli zahvaliti pripadnicima Američke vojske i Oružanih snaga BiH te Veleposlanstvu SAD-a na realiziranju projekta rekonstruiranja dva školska objekta.

Kroz ovaj projekt urađena je sanacija otvora, ugrađena je toplotna izolacija i urađena je termička fasada na objektu škole u Potocima te je izvršena dogradnja učeničkog prostora, obnovljenja fasada, rekonstruiran krov i urađeno centralno grijanje na čvrsto gorivo Područne škole u naselju Livač.

Pored učenika navedene škole koji su svojim prigodnim kulturno-umjetničkim programom dočekali

Vojnici SAD-a i BiH obnovili osnovnu školu pokraj Mostara

goste, dobrodošlicu je tijekom svečanosti poželio i direktor O.Š. Bijelo polje u Potocima Mustafa Pajević, kazavši kako ovaj projekt ima neprocjenjivu vrijednost te zahvalivši svima koji su sudjelovali u projektu rekonstrukcije školskih objekata. „Današnji dan će biti velikim slovima upisan u ljetopis naše škole. Zaslužili su to naši učenici, a to ste im vi ovoga puta dobrim djelom omogućili. Danas je naša škola mnogo ljepša, uređenija i vrjednija za preko 500 tisuća maraka. Naime, ovog ljeta pripadnici Američke vojske zajedno s pripadnicima Oružanih snaga Bosne i Hercegovine podržali su jedna za nas veliki i značajan projekt – rekonstrukciju školskih objekata. Ovaj projekt ima neprocjenjivu vrijednost jer ovo je ogromna investicija za ovu školu i za cijelo gradsko područje Mostar - Sjever“, kazao je školski direktor Pajević, koji je u znak zahvalnosti. Zapovjednik operativnog zapovjedništva Oružanih snaga BiH, general Ivica Jerkić izrazio je zahvalnost američkim prijateljima,

kazavši kako će se Oružane snage u BiH i u buduće truditi da u BiH bude što više ovakvih projekata. Jerkić je podsjetio kako je projekt obnove OŠ u Bijelom Polju realiziran u suradnji s Američkom vojskom u okviru zajedničke vojne vježbe dviju vojski, čije je težište bilo na medicinskom zbrinjavanju, a njen cilj je bio testirati složeni sustav zaštite i spašavanja u BiH. «Uz ovakvu vježbu, pripadnici Oružanih snaga BiH donijeli su jedan ovakav projekt, kao što je obnova škole», kazao je general Jerkić, istaknuvši kako su na obnovi dva školska objekta 70 dana radili pripadnici Oružanih snaga BiH s pripadnicima Inženjerijskog korpusa Američke vojske. «Mi smo ponosni na to jer smo pokazali da smo partneri sa najjačom vojskom na svijetu», dodao je Jerkić, te obećao kako će se Oružane snage BiH truditi da i dalje donose ovakve projekte u BiH.

Na svečanosti se obratio i predsjednik Gradskog vijeća Mostara Murat Ćorić, koji je iskazao veliko zadovoljstvo

Kroz ovaj projekt urađena je sanacija otvora, ugrađena je toplotna izolacija i urađena je termička fasada na objektu škole u Potocima te je izvršena dogradnja učeničkog prostora, obnovljenja fasada, rekonstruiran krov i urađeno centralno grijanje na čvrsto gorivo Područne škole u naselju

Livač.


39

PROJEKTI

realiziranjem ovoga projekta, čestitavši svima koji su doprinijeli njegovom realiziranju. «Veliko je zadovoljstvo biti ispred ove škole. Kada se susretne inventivnost uprave škole s jedne strane i s druge strane dobra volja i spremnost prijatelja koji se nalaze širom svijeta onda rezultati nikada ne izostaju. Ovdje na ovom projektu susrela se inventivnost ljudi iz ove škole i ove lokalne zajednice sa spremnošću prijatelja koji se nalaze u Američkoj vojsci, Veleposlanstvu SAD-a i prijateljima koji obnašaju dužnosti u Oružanim snagama BiH. Rezultat je vidljiv. Ja iskreno vjerujem da će biti ovakvih projekata i ubuduće, i pozivam naše prijatelje iz Američke vojske u BiH, Veleposlanstva SAD-a u BiH, ako i sve ostale da odgovore i na slične inicijative drugih škola na području Grada Mostara, drugih predškolskih ustanova Grada Mostara, drugih sportskih kolektiva jer ovaj Grad još uvijek liječi velike rane prošlosti koja je iza nas, i bez pomoći prijatelja jako će ih teško preboljeti. Stoga još jedanput velika zahvalnost prije svega onima koji su neposredno omogućili da dođe do ovog velikog projekta, velika zahvalnost svakom čovjeku koji je bilo koji način pomogao da danas imamo ovakvu lijepu školu i pozivam da nastavimo raditi zajedno za dobrobit prije svega djece ovog područja, djece Grada Mostara i BiH i svih građana BiH. Ova škola je ruka prijateljstva kojim će sigurno i djeca

i ova lokalna zajednica prepoznati i nastojati se povezati sa sličnim školama u Sjedinjenim Američkim Državama, a u tome će nam sigurno pomoći i Veleposlanstvo SAD-a i američki vojnici u BiH. Čestitam svima koji su doprinijeli da dođe do realiziranja ovoga projekta i pozivam vas da se svi zajedno trudimo da dođe do sličnih projekata i da se ponovno nađemo na jednoj ovakvoj lijepoj svečanosti na nekoj drugoj školi, na nekom drugom objektu u Gradu Mostaru“ kazao je u svom govoru predsjednik mostarskog Gradskog vijeća.

Politički oficir Veleposlanstva SAD u BiH Tamir Waser izrazio je zadovoljstvo

što je Veleposlanstvo SAD u BiH sudjelovalo u ovom projektu naglasivši kako je ovaj projekt većinom financiran od strane europskog zapovjedništva SAD-a kroz Ured za suradnju u oblasti obrane u BiH. „Od 350 tisuća kolika je vrijednost ovoga projekta, europsko zapovjedništvo je osiguralo 300 tisuća dolara, a ostatak troškova je osiguran od Grada Mostara. Projekt je veoma važan zajednički napor između SAD i BiH i jasno reflektira naše zajedničke prioritete i vrijednosti. Vrijeme, energija i novac koji zajedno ulažemo u ovu školu je jasan pokazatelj važnosti koju polažemo u obrazovanje djece», kazao je tijekom svečanosti politički oficir Waser, naglasivši kako će nova fasada na školi smanjiti račune za grijanje i omogućiti direktoru i nastavnicima da se fokusiraju na obrazovanje, a ne na račune. Posebno je pohvalio učenike za održani prigodni program tijekom svečanosti. Inače, pripadnici Američke vojske u BiH i Veleposlanstvo SAD BiH, u kontinuitetu sudjeluju u različitim projektima podrške procesima obrazovanja, kako bi mladi BiH imali mogućnosti za uvjetno i kvalitetno obrazovanje. Uz predstavnike Američke vojske u BiH, Veleposlanstva SAD u BiH, Oružanih snaga BiH, županijskih i lokalnih vlasti, na svečanosti su nazočili mnogobrojni građani Gradskog područja Mostar - Sjever, nastavnici, djeca i roditelji.

Piše: Cvita K.


40

PROJEKTI

Govoreći o atraktivnim destinacijama koje gosti u našoj zemlji najradije posjećuju,

naglasio je kako turiste tokom godine najviše privlače planine Maglić, Prenj, Čvrsnica kao i kanjon Rakitnice, koja je jedna od najvećih pritoka rijeke Neretve (najdublji kanjon u Europi ), a najradije skijaju na Kupresu, Bjelašnici, Jahorini i Vlašiću. U PSBiH ističu da su do sada imali slabu suradnju s turističkim zajednicama, ali i izražavaju nadu da će se u doglednom periodu prepoznati vrijednost planinarskih-pješačkih europskih putova E-6 i E-12, koji su u funkciji razvitka turizma u BiH kao jedinstveni bh. brend. Europski put E-6 samo je jedan od dvanaest planinarsko-pješačkih putova koji

Europski pješački putovi E-6 i E-12 u funkciji razvitka turizma BiH

Interes turista za planinski turizam u BiH je u blagom porastu u odnosu na prošlu godinu, ali minska polja su, nažalost, bila i ostala jedna od glavnih prepreka za razvitak turizma te vrste,

kazao je generalni tajnik Planinarskog saveza (PS) BiH, Tarik Grabus.

se u dužini od 5.200 km protežu od Skandinavije preko Njemačke, Češke, Austrije, Slovenije, Hrvatske do Grčke i Turske. U fazi izrade je put kroz Hrvatsku, BiH, Crnu Goru i Albaniju. «Planinarski savez BiH izborio je status koordinatora za europski pješački put E-6 u Europskoj pješačkoj asocijaciji (ERA-Europion Rambler’s Association), a sad su u fazi pripreme planinarsko-pješački putovi u BiH. Tako ćemo imati riješene planinarsko-pješačke putove u BiH s ulaznim i izlaznim točkama s Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom», kaže Grabus. U BiH, pojašnjava, pravit će se i svojevrsne turističke „premosnice“ , koje će se vezati za kulturno-povijesne centre što je bio jedan od uvjeta ERA.

Mediteranski pješački putI europski pješački put E-12 prolazi kroz BiH, ulazi i izlazi u Neumu. To je ‹›mediteranski pješački put›› koji kreće od Portugala, preko Španjolske, Italije te završava u Albaniji, s tim da će proći u predjelu Neuma i nadati se da će ući do Hutova blata, kao atraktivnog rezervata ptica. Grabus precizira da je obveza Saveza trasiranje planinarsko-pješačkih putova unutar naše države, njihovo markiranje, te povezivanje sa kulturno-povijesnim znamenitostima, kao i reklamiranje kao turističkog brend naše države i na kraju održavanje tih putova. «Unutar naše države napravit će se zvanični E-6 i E-12 put, ali i mnogi bypass – i koji će na koncu povezati cijelu Bosnu i Hercegovinu», kaže Grbus. S tim

PROJEKTI

41BH PrivrednikOktobar / Novembar 2012

Planinarski savez BiH osnovan je 21. rujna 1892. godine. Ove godine obilježava 120 godina organiziranog planinarstva u BiH. Trenutno broji 6.530 članova organiziranih u 102 društva/kluba. Od ukupnog broja članova, 1.450 je mlađih od 18 godina.

u vezi, PSBiH organizira međunarodnu manifestaciju povodom 120 godina planinarstva u BiH i međunarodni simpozij o temi ‹› Europski pješački putovi E-6 i E-12 u funkciji razvitka turizma BiH››, koji će od 16. do 18. studenog biti održan u hostelu ‹›Feri ‹› na Igmanu. Na seminaru će kao predavači sudjelovati, između ostalih, Liz Nielsen, predsjednica ERA, Uroš Vidović, predsjedavajući Povjerenstva Europske pješačke asocijacije, Jovica Ugrinovski, predsjednik BMU i drugi gosti iz sportskog, političkog i kulturnog života BiH.

Bogata tradicija

S većim dolaskom stranih državljana sve više se razvija planinski, odnosno seoski turizam. Grabus priznaje da to još nije na razini na kojoj bi željeli “jer na to utječe dosta čimbenika,

ali očekujemo da ćemo u narednim godinama doživjeti turistički bum, kako urbanog, tako i seoskog turizma.“ Zavidan status u europskoj asocijaciji BiH dobila je zahvaljujući dobrim planinarsko-pješačkim stazama što ih je imala u periodu do rata u našoj zemlji. Te staze bile su poznate kao transverzale, obilježeni put najatraktivnijih dijelova određene regije čiji obilazak traje više dana. Ti transverzalni putovi mogu se smatrati nositeljem planinarskog turizma, ali i

razvitka seoskog turizma. «Naša država ima ugled kad su u pitanju planinarsko-pješački putovi, te imamo snage i energije za obnavljanje planinarsko-pješačke putova po uzoru na europske», naglasio je Grabus i precizirao da je BiH prije rata imala 50 transverzala koje su se mogle obići za 309 dana.

Piše: M. Mlakić


42

IZDVOJENO

Portal eHow donosi prednosti vlastitog biznisa, a ova četiri savjeta svakako su korisna za

početak.

Zarada

Kada ste zaposlenik u nečijoj tvrtki, imate točno određenu plaću. Istina, povremeno se mogu pojaviti neki bonusi, no ne baš prečesto, koliko god da dobro ili puno radili. Kao vlasnik tvrtke, teoretski gledano, imate neograničen potencijal zarade. Vaš trud uložen u posao postaje vaš novac. Naravno, neće svaka tvrtka dobro poslovati i zarađivati, to je rizik ovakvog poslovanja, no ako vjerujete u sebe - nebo je granica.

Sam svoj šef

Ne morate nužno imati ideju poput Facebooka ili Googlea da budete dobar poduzetnik i obogatite se prije tridesete. Dovoljno je samo malo organizacije i promišljanja.

Sigurnost

Kada svi smanjuju broj zaposlenih, u slučaju da ste sami svoj šef, straha od gubitka posla nema. Iako vlastiti posao donosi drugačije brige koje nose ekonomski padovi, barem znate da vas neće jedno jutro na stolu dočekati otkaz.

Radno vrijeme

Vlastito određivanje radnog vremena i godišnjeg odmora može biti veliko olakšanje. Ne morate više brinuti oko uslađivanja s drugim ukućanima, sami birate kad vam odgovara. Pri tome naravno treba imati na umu da svaki izostanak znači i potencijalnu propuštenu priliku, ali ako ste razumni, ne postoje prepreke.

Kontrola

Kao vlasnik, lišeni ste uredske politike. Ne morate brinuti o svakodnevnom dokazivanju nadređenima i ako napravite jednu grešku da ćete biti obilježeni. Bez ovog tereta imate dovoljno vremena za ono najvažnije, promisliti o novim poslovnim koracima i poboljšanju kompanije.

Izvor: lider.hrZa BHP priredio: M. Mlakić


43

IZDVOJENO

Udruga mladih „Enter” i portal vitez.info pokreću još jednu humanitarnu akciju. Ovoga puta apeliramo na sve ljude dobre duše i velika srca da se uključe u akciju pomoći malenom Davidu Tarabi iz Viteza.

Udruga mladih “Enter” iz Viteza i HT Eronet pokrenuli su i humanitarni telefon

za prikupljanje pomoći malenom Davidu. Broj humanitarnog telefona za pomoć malenom Davidu Tarabi je 092 890 821. Pozivi se mogu uputiti s fiksne i mobilne mreže HT-a Mostar, a u tijeku je pokušaj dogovora da se u akciju uključe i druga dva bh telekom operatera. Cijena poziva iznosi 2 KM. David Taraba petogodišnji je dječak iz Viteza, teško bolestan. U drugoj godini života Davidu je postavljena dijagnoza simptomatske epilepsije. Obradom je nađena arahnoidalna cista srednje lubanjske jame i postavljena sumnja na kortikalnu displaziju.

David ponekad tijekom 24 sata ima preko 70 napadaja, a liječnici su, kroz liječenje, isprobali najmanje 30 vrsta lijekova. Roditelji su tijekom protekle tri godine posjetili velik broj bolnica kako bi uopće uspostavili dijagnozu, a u Sarajevu su im predlagali hitnu operaciju, kazavši im kako je u pitanju tumor. Pukom srećom išli su dalje, te nakon posjeta Kliničkom bolničkom centru u Zagrebu uspjeli uspostaviti pravu dijagnozu. Doktori su u raznim bolnicama prije posjete Zagrebu iznosili svakojake dijagnoze (tumor, Rasmusenov encefalitis...), a naposljetku u Zagrebu se ispostavilo kako se radi o kortikalnoj displaziji.

Tijekom proteklih godinu dana David je

Svi zajedno za Davida

s roditeljima posjetio bolnice u Austriji i Njemačkoj gdje je obavljena magnetna rezonanca i video eeg monitoring. Maleni David je bio po dvadeset dana u bolnici u Zagrebu, a po povratku u Vitez stanje bi mu se pogoršalo te bi opet morao natrag u Zagreb. Koncem svibnja obitelj Taraba je pri povratku iz Zagreba u Vitez proživjela pravu dramu. David je tijekom vožnje koja je, zbog zastoja u prometu, potrajala gotovo 10 sati imao više od 50 napadaja, te mu je prilikom dolaska u bolnici u Novoj Biloj pružena liječnička pomoć.

David će u mjesecu studenom ove godine ponovno na snimanje u Schon klinik Vogtareuth u Njemačkoj, a sredinom 2013. godine trebao bi imati i operaciju. Preporuka doktora je da se operacija radi do 7. godine, jer je nakon toga rizik daleko veći. David je kandidat za operaciju koja je vrlo riskantna primarno zbog oštećenja centra za govor i zbog mogućnosti paralize jedne strane tijela. Ako se ne operira postoji veliki rizik da bi moglo doći do dodatnog usporenja brzine razvoja pa i do gubitka već postojećih sposobnosti. Ipak kod Davida zbog dugoročne perspektive najbolje šanse su operacija, jer liječnici daju samo 10% šanse da će biti dobro

ako se ne operira. Dosadašnji troškovi liječenja malenog Davida iznose preko 100 000 KM, a uzme li se u obzir kako Davidu predstoji nastavak liječenja te sredinom naredne godine i operacija. Troškovi će biti daleko veći nego do sada te ovim putem apeliramo na sve one koji su u prilici financijski pomoći da to učine na bilo koji način – poziv na humanitarni broj ili uplatom na neki od brojeva bankovnih računa. Pokažimo još jednom solidarnost i pomognimo obitelji Taraba i njihovom sinu Davidu da ima priliku bezbrižno se igrati s vršnjacima.


Broj žiro računa:David TarabaDevizni:IBAN:BA393060212663923909 SWIFT code bank: HAABBA22KM račun:3060212561334187 - Hypo Alpe Adria BankZa internet bankarstvo moguće da će vam trebati i sljedeći broj: 306 041 00000 394 77 - Hypo Alpe Adria Bank - Poziv na broj: 25613341ili u dogovoru s roditeljima / broj telefona: +387 (0)63 420 048.

U akciju prikupljanja financijskih sredstava za nastavak liječenja malenog Davida uključili su se i brojni sportski kolektivi iz Viteza. Tako su već odigrane dvije rukometne utakmice – Ženski rukometni klub Vitez je ugostio Ženski rukometni klub Bihać, dok su rukometaši RK Viteza dočekali rukometaše Turbine iz Jablanice. Sav prihod od prodanih ulaznica s obje utakmice bit će uplaćen na račun malenog Davida. O tome kako ljudi reagiraju kad treba pomoći, možda najbolje govori i činjenica da su gostujući rukometaši iz Jablanice, koji su tek u autobusu na putu prema Vitezu saznali da utakmica koju igraju u Vitezu pored prvenstvenog značaja, ima i humanitarni karakter, između sebe skupili novac i dali ga u fond za liječenje malenog Davida. Akcija prikupljanja pomoći bit će nastavljena i košarkaškim spektaklom u Vitezu, gdje će domaća momčad HOKK “Vitez” ugostiti momčad aktualnog prvaka BiH - HKK “Široki Wwin”.


44

IZDVOJENO

Akademik je Rudan, govoreći o antropologiji i studiju populacijske strukture, kazao

kako su povijesni procesi laboratoriji u kojima se formiraju ljudske zajednice pa su tako sve populacije u ovom dijelu Europe formirane tijekom tih procesa. Pojasnio je i kako se jedan segment naše kulture može povezati s biološkim svojstvima, te kako se istraživanje malih, izoliranih zajednica može upotrijebiti u identifikaciji lokusa za pojedina oboljenja, pojedinih kandidatskih gena. Iznio je i zanimljive spoznaje o genetskom istraživanju fosilnih ostataka i važnosti neandertalskog genoma. Uz predavanje, predstavljena je i knjiga «Medicinska etika» urednika - prof.dr. Stele Fatović Ferenčić i prof.dr Antuna Tucaka.

„Ukupno je u realizaciji ove knjige sudjelovalo 29 autora s medicinskih fakulteta i drugih visokoškolskih ustanova, od toga 19 autora mahom s Medicinskog fakulteta Sveučilišta

Pitanja etike i morala prate nas cijeli život

Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru održano je predavanje o temi “Antropološka istraživanja populacijske strukture” akademika – glavnoga tajnika HAZU Pavla Rudana, te

predstavljena knjiga „Medicinska etika“.

Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, osam iz Zagreba, jedan s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, a jedan je znanstvenik s McGill University, Montreal Neurological Institute, Canada. Knjiga sadrži 282 stranice teksta i potom još šest stranica pojmovnika za lakše razumijevanje pisanog štiva. Podijeljena je u pet logičnih cjelina. Prva cjelina obuhvaća: Prostor oblikovanja medicinske etike i deontologije i podijeljena je u osam poglavlja - od osnova do znanstveno-istraživačke čestitosti. Druga obrađuje: Etiku u svjetlu kršćanske antropologije. Treća cjelina obuhvaća: Etiku u znanstvenim istraživanjima, a podijeljena je u osam poglavlja - od odgovornosti i smisla znanosti, banki tkiva i organa, etike i embriologije, do etičkih aspekata kloniranja. Četvrta cjelina odnosi se na: Etiku u medicinskoj praksi, a obuhvaća devet poglavlja: od etičkih dvojbi u praksi obiteljskog liječnika do kodeksa medicinske etike

i deontologije. Peta cjelina naziva je: Od zakletvi do deklaracije – odabir dokumenata ključnih za razumijevanje nastanka i provedbe etičkih načela. Urednici i autori ove knjige kao da slijede maksimu američkog filozofa iz devetnaestog stoljeća, koja glasi: Ono što činimo samo za sebe - odlazi s nama; Ono što činimo za druge i za svijet - ostaje. Teme Medicinske etike su vječno aktualne, a napose u novije i najnovije vrijeme. Ova je knjiga naša nasušna potreba i donijela je na naš stol dosta ruda i dragulja. Nadamo se da će nas plodni urednici i autori obdariti s još mnogo njenih izdanja“, kazala je dekanica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof.dr. Ljerka Ostojić. Prof.dr.sc. Antun Tucak je kazao kako je taj udžbenik neophodan svima nama, ne samo studentima medicine, a njegov je primarni cilj - senzibilizacija studenata i liječnika za ključne etičke probleme medicinske prakse, istaknuvši pritom: „Pitanje etike i morala se


45

IZDVOJENO

proteže kroz cijeli naš život. Nije dovoljna samo Hipokratova zakletva da nam nadomjesti ono što nam nedostaje i dan danas. Biotehnološko stoljeće je pred nama, vrijeme je neslućenih mogućnosti i spoznaja, ali i dubokih dvojbi. Sve to upućuje na zaključak kako je društvena regulacija znanosti pa i života - potrebna i nužna, ali ne kao njezino sputavanje i ograničavanje, nego kao rezultat sustavne harmonizacije svih vrijednosti u društvu. Postavljajući tako promišljanje o etici i moralu u svakodnevnici, smatram da je vrlo složeno biti moralan i etičan“.

„Predstavili smo jedan udžbenik vrlo važan zbog pitanja o kojima raspravlja i šira javnost, štivo u kojem će naši studenti dodiplomske i poslijediplomske nastave naći mnoštvo korisnih materijala za korištenje i u struci i kroz daljnji život“, kazala je prof.dr.sc. Stella Fatović-Ferenčić.

Piše: M.B.Milinković

Suton


46

DOGAĐAJI

Proglašenje zvanja i uručenje plakete i diplome izvršeno na Svečanoj sjednici Asocijacije za

umjetničku fotografiju u BiH, povodom 46. Dana BH fotografije, održanoj u Travniku. Siniša Skenderija, je rođen 1. lipnja 1961. godine u Banjaluci, a danas s obitelji živi u Vitezu i uposlenik je viteškog poduzeća Economic od 2001. godine. Fotografijom se kao hobijem bavi još od djetinjstva, a od 2007. godine postao je članom Asocijacije za umjetničku fotografiju u Bosni i Hercegovini (AUFBiH) gdje je trenutno nositelj zvanja kandidata za majstora fotografije (KMFAUFBiH). Siniša je i povremeni suradnik našeg lista, te mu ovom prigodom iskreno čestitamo na zasluženom priznanju.

Piše: M. Mlakić

FIAP umjetničko zvanje za Sinišu Skenderiju!

Na osnovu prijedloga Asocijacije za umjetničku fotografiju u Bosni i Hercegovini, a shodno ostvarenim rezultatima na međunarodnim izložbama pod FIAP pokroviteljstvom, FIAP je dodijelio

Vitežaninu Siniši Skenderiji zvanje AFIAP (Artist FIAP / Umjetnik FIAP-a).


47

DOGAĐAJI

Nastupom KUD-ova, tradi-cionalnom smotrom folklora, te

cjelovečernjim koncertom tambu-raškog sastava “Slavonia band” na kojemu je promoviran njihov album “Zlatna polja” na Broćanskom trgu u Čitluku završena je 57. turističko-kulturno-gospodarstvena manifestacija “Dani berbe grožđa - Brotnjo 2012.”. Trodnevni program obilježavanja ove turističko-kulturno-gospodarstvene manifestacije započeo je otvaranjem izložbe slika i predstavljanjem dviju novih knjiga izdanih u nakladi Ogranka Matice hrvatske Čitluk, a nastavljen je narednog dana stručnim predavanjima iz vinogradarstva i vinarstva, te predstavljanjem šest mladih broćanskih bendova na Broćanskom trgu. Posljednji dan turističko-kulturno-gospodarstvene manifestacije započeo je u Gradskoj športskoj dvorani u Čitluku 4. kolom Dječje karate lige regije Hercegovina, a nastavljen je također sportskim programom na Gradskom stadionu Bare gdje je održan 7. Međunarodnim atletskim mitingom „Bože Gagro“.

Prije same ceremonije otvaranja ovogodišnje manifestacije, povorka predvođena amblemom Dana berbe grožđa, zastavama, limenom glazbom iz Trebižata i kulturno-umjetničkim društvima u svečanom je mimohodu prošla ulicom od zgrade Srednje škole dr. fra Slavka Barbarića do Broćanskog trga, na kojemu su bili postavljeni pozornica i štandovi broćanskih vinara. Manifestaciju je svečano otvorio predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda koji je kazao kako je sretan što je pozvan da nazoči i otvori ovu manifestaciju, „koja se već 57 godina održava u našem Brotnju“. „Imao sam sreću da sam rastao uz ovu smotru vinara i vinogradara i mogu reći kako sam iz godine u godinu gledao

Završeni 57. „Dani berbe grožđa - Brotnjo 2012“

Brojna kulturna dešavanja, stručna predavanja o vinogradarstvu i vinarstvu , te gostovanja kulturno-umjetničkih društava samo su dio ponude ove turističko-kulturne-gospodarske

manifestacije.

kako biva sve bolja i bolja i raduje me činjenica da je iz manifestacije lokalnog karaktera velikim koracima, na velika vrata ušla u međunarodne okvire i postala nezaobilazan termin u planerima svjetskih vinara i ljubitelja vina. Čestitam vam dragi Brotnjaci Dan berbe grožđa, želim da uživate u ovim danima, da uberete, oni koji niste trgali grožđe za naša vrhunska vina koja nose slavu broćanskih vinara, Brotnja i naše Hercegovine. Proglašavam Dane berbe grožđa otvorenima i živjeli i neka vas čuva dragi Bog“, kazao je Bevanda. Na svečanosti se obratio i načelnik Čitluka Ivo Ino Jerkić, kazavši kako su Dani berbe grožđa manifestacija s 57. godina dugom tradicijom. „Manifestacija početa sa željom da se proslavi početak berbe grožđa od kojeg se proizvode vrhunska vina iz godine u godinu je rasla tako da danas imamo svečanost koja slavi mukotrpan rad vinogradara, grožđe, mošt i mlado vino koja je prerasla okvire Brotnja i Bosne i Hercegovine i postala nadaleko poznata“, kazao je načelnik Jerkić. Pečat prepoznatljivosti Danima berbe grožđa, po njegovim riječima, daje trodnevni program

satkan od promocija knjiga, umjetničkih izložbi, stručnih predavanja iz područja vinogradarstva i vinarstva, sportskih natjecanja, svečanog mimohoda i cjelovečernjeg zabavnog programa na Broćanskom trgu na čijoj se pozornici mnogobrojna kulturno-umjetnička društva iz godine u godinu predstavljaju izvodeći djelić repertoara iz bogate riznice kulturno-povijesne baštine otrgnut od zaborava. „Ovakav program Dane berbe grožđa čini jedinstvenim u regiji. Jedinstvenim baš kao što su i ljudi koji ovdje žive i vrhunska vina koja proizvode. Jedinstvenim baš kao što su i nadaleko poznati Kameni vinogradi u Blizancima koji ‹izniknuli› iz hercegovačkog kamena pričaju priču o upornosti ljudi ovog kraja i o njihovom uspjehu, te o nastanku vrhunskog vina“, istaknuo je Jerkić. Čitlučki načelnik je kazao kako u Brotnju danas skoro svako domaćinstvo proizvodi vino, tridesetak je većih vinarija, no od brojnosti mnogo važnija je kvaliteta. Broćanska vina, a među njima posebice Žilavka i Blatina dosada su osvojila mnogobrojna priznanja, a pohvala vinu uvijek je i pohvala zemlji koja ga rada


48

DOGAĐAJI

i ljudima koji ga kultiviraju. „Prema kazivanju vinogradara i vinogradarskih stručnjaka, ovogodišnji urod grožđa je znatno manji, ali je kvaliteta grožđa na visokoj razini. Grožđe je puno sladora. Izvrstan je odnos šećera i kiselina u grožđu, što je dobra pretpostavka da će se i ove godine proizvesti vrhunska vina Žilavka i Blatina. Nažalost uz dugotrajnu sušu štete u jednom dijelu Brotnja vinogradi su pretrpjeli od požara u kojima je vatra ‹otrgala› grožđe spremno za berbu. Proizvodnja grožđa i vina uz turizam, dvije su vrlo bitne gospodarske grane za našu općinu“, kazao je načelnik Jerkić istaknuvši kako je turizam u posljednjih dvadesetak godina doživio nagli razvoj zahvaljujući Gospinom ukazanju u Međugorju nakon kojega Međugorje iz godine u godinu posjećuju rijeke hodočasnika iz svih krajeva svijeta. „Svima njima trudimo se biti dobri domaćini i ja kao načelnik općine mogu biti ponosan na svoje Brotnjake koji su svojim radom i uspjesima najbolji ambasadori ovog kraja i promicatelji naših brendova, medu kojima je i manifestacija Dani berbe grožđa. Poštovani i dragi gosti , dragi Brotnjaci dopustite mi da vam se još jedanput zahvalim na dolasku i da vas srdačno pozdravim uz kušanje najboljih broćanskih vina, vidimo se dogodine na istom mjestu i u istom sastavu“, kazao je na koncu, načelnik Čitluka Ivo Jerkić. Ovogodišnje Dane berbe grožđa, svojim dolaskom uveličao je i predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Denis Lasić koji je u svom obraćanju nazočnima,

pored ostalog kazao kako su Vlada i Ministarstvo poljoprivrede s velikim zadovoljstvom prihvatili pokroviteljstvo na ovogodišnjim Danima berbe grožđa u Brotnju, manifestaciji koja traje već respektabilnih 57 godina. Po Lasićevim riječima, vžć pedesetih godina prošlog stoljeća vrijedni ljudi Brotnja, kolijevke vinogradarstva i vinarstva prepoznali su značaj organiziranja ovakve turističko-kulturno-gospodarstvene manifestacije, koja promovira bogatstvo ovog kraja grožđe, mošt i vino. Od tada do danas nizali su se brojni događaji, a manifestacija je postajala sve veća, sve značajnija, sve većim slovima zabilježena na kartama priredbi posvećenih vinu i vinarstvu. „Zasluga je to kako organizatora tako i vinara i vinogradara koji napornim radom na vrelom hercegovačkom suncu i kršu stvaraju grožđa i vina posebnog okusa

i mirisa. Potvrđuju to i brojna priznanja koja su vina iz ovog kraja dobila na brojnim međunarodnim sajmovima i izložbama, ali tu ne smijemo stati, uvijek može bolji i više. Stoga držim kako je zadaća svih nas koji sudjelujemo u vlasti, bilo na općinskoj, županijskoj ili drugoj razini da osnažimo aktivnosti i učinimo iskorak kako bi naša grožđa, čuvena žilavka i blatina i naša vina postala još prepoznatljivima u Europi i svijetu. Doći do tog cilja možemo jedino ako ujedinimo sav potencijal koji imamo. Na taj način, unatoč svim objektivnim poteškoćama koje imamo, žilavka i blatina biti će još prepoznatljiviji brend na kojemu ćemo graditi imidž Hercegovačko-neretvanske županije kao županije vinograda i vina. Značajnu ulogu u svemu ovome ima i naše Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, koje je na poseban način ovu manifestaciju izdvojilo kao manifestaciju i kao događaj kojemu se daje poseban značaj“, kazao je premijer Lasić, koji je čestitao domaćinima na odličnoj organizaciji, posebice pohvaljujući program koji ovu manifestaciju čini prepoznatljivom u čitavoj regiji.

Izložbe, promocije, predavanja…

Manifestacije Dani berbe grožđa započela je u Galeriji Matice hrvatske Čitluk izložbom slika akademskog slikara Davorina Radića iz Zagreba, koju je otvorenom proglasio načelnik Čitluka Ivo Jerkić. Za doprinos umjetnosti, ovoga autora, koji se drugi put predstavio u BiH, prvi predsjednik


49

DOGAĐAJI

Republike Hrvatske prof. dr. Franjo Tuđman odlikovao je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Nakon otvaranja izložbe slika program prvog dana obilježavanja turističko-kulturno-gospodarstvene manifestacije nastavljen je u hotelu Brotnjo predstavljanjem knjige “Snaga ljubavi” prof. Emila Raspudića i knjige dr.sc. Jure Belje iz novoosnovane edicije -Tragovi pod naslovom “Komunikacije u Brotnju”. U sklopu ovogodišnje manifestacije “Dani berbe grožđa” održano je i Kolo hercegovačke lige u karateu, dok je na Gradskom stadionu Bare održan tradicionalni atletski miting “Božo Gagro 2012.”. Održan je i niz stručnih predavanja o vinu vinogradarstvu. Prof.dr.sc. Ivan Ostojić izlažući na temu “Fauna cikada (cvrčaka) vinove loze na području Hercegovine” okupljene je pobliže upoznao s izuzetno pokretljivim kukcem koji se hrani sisanjem biljnih sokova, a čije neke vrste prenose viroze i fitoplazme koje mogu pričiniti velike štete u vinogradima. Doc.dr.sc. Tihomir Prusina govorio je o utjecaj autohtonih sojeva kvasaca na kvalitetu vina žilavka, kazavši kako se sojevi kvasca bitno razlikuju po sintezi hlapljivih spojeva relevantnih za kvalitetu vina u proizvodnji vina Žilavke te kako bi bilo veoma vrijedno koristiti autohtone sojeve kvasca izolirane s vinogradarskih položaja Mostarskog vinogorja, a ne sve prisutnije komercijalne preparate kvasaca čija primjena može rezultirati

vinima koja nisu prepoznatljiva po sortnoj aromi i području proizvodnje. U sklopu manifestacije, na Broćanskom trgu po prvi put se predstavilo i šest mladih broćanskih bendova.

Kušanje hercegovačkih specijaliteta i vrhunskih vina Osim same zabave, Organizacijski odbor manifestacije, za mnogobrojne je posjetitelje omogućio i besplatno degustiranje vrhunskih vina broćanskih vinara Žilavku i Blatinu te broćanske specijalitete hercegovačke kuhinje, kao i grožđe, smokve, ćupter. Oppćina Čitluk ovu manifestaciju doživljava kao prigodu da javnosti prezentira plodove

svoga uspješnoga rada. Tradicija uzgoja vinove loze, kvalitetno vino i srdačna dobrodošlica zaštitni je moto Čitlučke manifestacije, koja se održava od 1955. godine kao vrlo značajan događaj za čitavo Brotnjo i njegove žitelje. Posvećena je početku berbe plodova trsa i održava se u mjesecu rujnu i to prvi tjedan nakon crkvenog blagdana Sv. križa i traje 3 dana. Svoj pravi procvat, u programskom smislu, manifestacija je doživjela posebice nakon 1998. godine kada je i donesena Statutarna odluka i njome precizirana svrha i ciljevi održavanja ove manifestacije. Mnoga su kulturno-umjetnička društva bila sudionicima „Dana berbe grožđa“ i mnogobrojnim posjetiteljima prikazala i pokazala dio bogate baštine čiji su vjerni čuvari. Brotnjak, loza i vino čvrsto su se isprepleli poput starodrevnog povijesnog tropleta, sjedinili se i postali jedno. Isprepleli su se u radosti i trpljenju, stopili se u neraskidivu nit ljubavi koju ništa ne može prekinuti. I ta se ljubav prenosi s pokoljenja na pokoljenje. Malo se koji kraj može podičiti s toliko vinarija kao Brotnjo, ali što je još važnije, vina iz ovih vinarija već su postala prepoznatljiva po svojoj kvaliteti i ne mali broj njihovih proizvođača okitio se zlatnim i ostalim odličjima i priznanjima za vrhunsku kvalitetu.

Piše: Cvita K.


50

DOGAĐAJI

Cilj ovog seminara bilo je upoznavanje frizera s posebnim tajnama koloracija prirodnim

bojama, održavanja kose i vlasišta prirodnim proizvodima i stylingom. Seminar je vodio Matej Bogataj – Schwarzkopf Professional ambasador za boje regije Adria, koji danas radi kao Schwarzkopf Professional ambasador za boje u 44 zemlje. Seminaru je nazočila i Brigitte Daberer, brand manager Schwarzkopf Professionala za regiju Centralna i Istočna Europa, te u ime domaćina, ASK studija i tvrtke Ovnak Ilija Buha, izvršni direktor Schwarzkopf Professionala i INDOLE za BiH.

Prve trajne boje bez amonijakaTijekom seminara, kojemu je nazočilo više od pedeset frizera iz svih dijelova BiH, u segmentu koloracije je predstavljena Schwarzkopfova linija Essensity. Kako je istaknuto, ova linija sadrži sve što je potrebno kosi, od učvršćenja, teksture, volumena do sjaja. Proizvodi pružaju snagu prirode i slobodu stiliziranja i oblikovanja kose

Predstavljena linija Essensity

Frizerski Look&Learn seminar Essensity prirodnim koloracijama zatvorenog tipa održan je u ugodnom ambijentu ASK studija u Franšiznom centru BiH U Vitezu.

prema vlastitim željama. Svi proizvodi Essensity oslobođeni su umjetnih mirisa, silikona, parafina, mineralnih ulja, parabena, PEG derivata i umjetnih bojila. Linija Essensity je jedinstvena, jer po prvi put na naše tržište donosi proizvode, koji pružaju vrhunsku učinkovitost uz pomoć prirode. Sve formulacije sadrže čiste organske esencije i pružaju stopostotni rezultat uz nula posto kompromisa. Ukazala je na to, uz ostalo i Brigitte Daberer, brand manager Schwarzkopf Professionala za regiju Centralna i Istočna Europa, koja je kazala i da je essensity namijenjen osobama koje žele živjeti ravnopravnije s prirodnom i okruženjem. To su prve trajne boje bez amonijaka na svijetu, a koriste ih ljudi, koji svojim ponašanjem i načinom života podržavaju pokret LOHAS (Lifestyles of Health and Sustainability). To su osobe koje se

prije svega brinu o svome zdravlju i involvirani su u različite sfere našega života, bore se za socijalnu pravdu, za pravo u ljudskim odnosima i odnosima ljudi prema prirodi.

Linija Essensity, koja je na tržište plasirana u rujnu 2009. godine i odlično je prihvaćena, može se nazvati dijelom LOHAS pokreta. Usprkos ekonomskoj krizi, potreba za ovom vrstom proizvoda, koji su 90 % prirodni, a imaju 100 %-tni učinak, je povećana, pa je nakon godinu dana povećana i ponuda njihovih proizvoda, te je od tada u ponudi još više boja, koloracija i proizvoda za njegu kose. Linija Essensity ne može se pronaći u slobodnoj prodaji, ali je klijentima dostupna u frizerskim salonima širom BiH, koje ovu, ali i ostale linije Schwarzkopf Professionala imaju u svojoj ponudi.

Piše: D. Sivonjić


51

DOGAĐAJI

Nemjerljiva je višestoljetna uloga i zasluga Franjevačke provincije Bosne Srebrene i franjevaca

na području Bosne i Hercegovine za opstanak Hrvata, hrvatskog jezika, pisma i svakog oblika kulturnog izričaja hrvatskog naroda. No, da i pojedinac koji osjeća bîlo svoga naroda, svojim angažmanom može učiniti velike stvari, potvrdilo se i u župnoj crkvi sv. Jurja u Vitezu, gdje je priređeno je koncertno izvođenje opere Ivana plemenitog Zajca „Nikola Šubić Zrinjski“.

U vrhunskom kulturnom ugođaju, kakvim se mogu pohvaliti samo rijetke sredine u BiH uživali su Vitežani i brojni gosti iz susjednih općina. Naime, u župnoj crkvi sv. Jurja u Vitezu priređeno je koncertno izvođenje opere Ivana plemenitog Zajca, „Nikola Šubić Zrinjski. Okupio se veliki broj građana koji baš i nemaju priliku uživati u ovakvim predstavama, pa tako ni profilirati svoj ukus i spoznaju o vrijednosti izvođača i izvođenja. No, kad je vrhunska kvaliteta u pitanju onda je, zaista, nije teško i prepoznati. I okupljeni su tu vrhunsku kvalitetu i prepoznali i s velikim oduševljenjem pozdravljali i dugotrajnim aplauzima

Koncertno izvođenje opere „Nikola Šubić Zrinjski“ u Vitezu

nagrađivali izvođače: Davora Radića (ban Nikola Šubić Zrinjski, zapovjednik Sigeta), Vedranu Šimić (njegova žena Eva), Martinu Klarić (njihova kći Jelena), Domagoja Dorotića (Lovro Juranić), Igora Hapača (Gašpar Alapić), Marija Bokuna (Mehmed Sokolović, veliki vezir), te umjetničkog voditelja Simona Dešpalja i Nadu Đurevsku koja je interpretirala tekst libreta za operu „Nikola Šubić Zrinjski“.

Na kraju koncerta, oduševljeni onim što su čuli i vidjeli, dugotrajnim pljeskom koji je prerastao u više minutne ovacije, okupljeni su izvođače pozivali da se vrate na improviziranu scenu crkvenog oltara. I oni, zadovoljni, svojim izvedbama i reakcijama publike, to su u više navrata i činili.

Nakon koncerta mnogi su sa oduševljenjem govorili kako je ovo po prvi put da su „uživo ovo vidjeli i doživjeli“. Ova opera je bila i veliko ohrabrenje što je u pozdravnim riječima istaknuo župnik fra Marko:“ Danas izvoditi ovo djelo u Lašavanskoj dolini puno je simbolike – na pamet nam dolaze dani – ne tako daleki - kad ova Lašvanska dolina – naš Vitez

- bijaše Siget u velikoj opasnosti i kad su na brda - na bedeme ove doline stali junaci u obranu svoga doma. Mnogi su položili i svoje živote i ova nas opera potiče da svima njima uvijek budemo zahvalni - od Zrinjskog pa do svakog koji se borio za svoj „Siget“. Vama dragi gosti koji ste nam došli darovati ovo djelo - veliko hvala - ovo osjećamo i kao veliko ohrabrenje nama koji smo stoljećima bili Siget a i danas podnosimo težinu svakojakih navala kad je potrebno uvijek iznova stati i štiti svoje“. Za izvedbu ovoga djela najzaslužnija je Vedrana Šimić koja je pokrenula ovu ideju okupila soliste i željela nešto učiniti za Bosnu – njoj dugujemo veliku zahvalnost. Za publiku koja je ovo doživjela veličanstveno – mnogi su prvi put u životu vidjeli operu – vrijedi nastaviti sa ovom idejom koja bi trebala postati tradicija da se svake godine dogodi ovakvih događaja koji nas ohrabruju – jer i male sredine zaslužuju i toliko čisto primaju poruku koju ovi događaji posreduju.

(Objavljeno u tjedniku za kulturu HRVATSKO SLOVO – godina XVII–broj 899–Zagreb, 13, srpnja 2012.)


U vrhunskom kulturnom ugođaju, kakvim se mogu pohvaliti samo rijetke sredine u BiH uživali su Vitežani i brojni gosti iz susjednih općina. Naime, u župnoj crkvi sv. Jurja u Vitezu priređeno je

koncertno izvođenje opere Ivana plemenitog Zajca, „Nikola Šubić Zrinjski.


52

DOGAĐAJI

U proteklih 12 mjeseci kroz Lucky Market je prošlo više od 300 izlagača iz svih dijelova

BiH. Postavljeni su visoki standardi i zadržan kontinuitet u radu, a Lucky Market je vrijedno radio na podizanju svijesti o vrijednosti unikatnog dizajna i handmade proizvoda. I slogani pod kojima se održao svaki LM, govore o ciljevima i misiji: BE CREACTIVE, WORK NOT CHARITY, I LOVE HANDMADE... „LM dao je prigodu svim zainteresiranim kreativcima da potraže svoju sreću ili pronađu svoj put kroz Lucky Market. Zato smo i odabrali bubamaru kao zaštitni znak. Lokacija je pažljivo birana, a Lucky Market pod konceptom pop up marketa, održavao uvijek na različitim, ali kultnim lokacijama u Sarajevu. Od svibnja - Lucky Market se održava na otvorenom kao open air sajam na Trgu Djece Sarajeva“, kaže nam jedna od organizatorica dizajnerica Aida Korman. Tijekom prošle godine Asocijacija kreativaca je kroz projekt Lucky Market ostvarila suradnju s udruženjima iz BiH i regije, te se LM u više navrata predstavio na

Lucky market postao turistička atrakcija

Sajam kreativnosti Lucky Market, kojeg organizira Udruga za održivi i kreativni razvoj - Asocijacija kreativaca, proslavio je svoj prvi rođendan.

sajmovima vjenčanja, gospodarstva, tjednima mode, Novogradskim danima, Street Art festivalima, etno festivalima, Maturantskom paradom i drugim događajima diljem BiH, organizirajući i koncerte u suradnji s glazbenicima, tematske večere s Udruženjem kuhara BiH itd. Organizirani su sajmovi na otvorenom i unutar tržnih centara.

„Ostvarili smo naše snove, uljepšali našu realnost, obogatili glavni grad prvim Sajmom kreativnosti u BiH i svrstali Sarajevo na mapu europskih metropola poznatu i po Lucky Marketu. U proteklih 12 mjeseci i brojni turisti su posjetili Lucky Market, te ga kao turističku atrakciju. Dokazali smo da je LM društveno koristan projekt jer pruža mogućnost kreativcima živjeti od svoga rada i steći ekonomsku

neovisnost“, kaže Aida Korman. Lucky Market je zadržao i epitet fashion & cool shopping destinacije, pri kojoj i „lovci“ na jeftino mogu ostati zadovoljni jer su cijene prilagođene kupovnoj

moći našeg stanovništva. Održavajući tradiciju na inovativan način, Lucky Market stvorio je „novu kreativnost“ kroz spoj umjetnosti, obrta i dizajna na jednom mjestu i ostao mjesto susreta kreativaca i razmjene ideja – poručuju organizatori.

Piše: M. B.Milinković


53

DOGAĐAJI

U Mostaru je održan dvodnevni dugo očekivani, drugi po redu, Festival dizajna i umjetnosti MODAMO.kreaARTiva. U dvije galerije Hrvatskoga doma hercega

Stjepana Kosače, svoja kreativna nadahnuća izložilo je 65 autora – dizajnera odjeće, torbi, nakita, ukrasa, namještaja, slika, prirodnih sapuna i – čega još sve ne. Svi su posjetitelji već na samom ulazu na MODAMO.kreARTivu imali priliku razgledati izložene automobile partnera festivala – poduzeća GumaM. Festival je nastavak vrlo uspješnog projekta od prošle godine, a ove su ga godine podržali i Obrtnička komora HNŽ/K, Obrtnička komora FBiH te Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta. Festival je ove godine donio i neke novine. Uz sajamski dio, posjetitelji su mogli sudjelovati na okruglim stolovima o problematici s kojom se susreću domaći modni djelatnici te saznati više o registriranju vlastitog obrta u BiH. Tu su bile i interaktivne radionice kroz koje su se mogle naučiti razne tehnike izrade nakita, oslikavanja platna... Jedna od organizatorica ovoga iznimnog događanja Ana Perić, inače kreativna direktorica i glavna urednica MODAMO.info portala, kaže: „MODAMO.kreARTiva je u svojoj prvoj godini održavanja imala trideset i sedam izlagača, a ponosni smo što smo ove godine skoro udvostručili broj i što smo predstavili čak šezdeset i pet izlagača koji su stigli iz svih krajeva BiH „.

Fotovizuali koji prate festivalFestival su ove godine pratili i fotovizuali snimljeni u Galeriji Aluminij pred stručnim foto objektivom Antonia Radića. „Zajedno s fantastičnom i uvijek motivirajućom gospođom Ljiljanom Rajković, nasmijanim sestrama blizankama Mateom i Nikolinom Šantić, našim malim kraljevićem Karlom i Dorom Smiljanić, nastali su vizuali za koje, s punim pravom, možemo reći da govore više od tisuću riječi i koji, što je najvažnije, predstavljaju samu bit kreARTive. Predstavljaju MODAMO.kreARTivu kao život, osmijeh i budućnost domaće kreARTivne scene“, ističe Ana Perić i dodaje: „Budući da su ovakvi događaji u susjednim zemljama centar kreativne industrije već dugi niz godina, jasno je da je zbilja došlo vrijeme i da BiH dobije svoj Festival dizajna! Želimo postati mjesto na kojem će se susretati ponuda i potražnja za lijepim stvarima, želimo da naš Festival i njegovi izlagači postanu prepoznatljivi u regiji i da nas posjećuju predstavnici velikih modnih i dizajnerskih kuća u potrazi za novim talentiranim i kreARTivnim snagama“.

Predstavnik federalnog Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, Josip Tomičić kaže da njihovo ministarstvo uvijek maksimalno podržava mlade, buduće poduzetnike i sve one s dobrom idejom. Pa tako i Modamo.kreARTivu.

Više od 2500 posjetitelja, ove godine 65 izlagača

Kreativni tim modnoga portala MODAMO.info ističe kako je cilj festivala potaknuti mlade stvaratelje na otvaranje vlastitog obrta, te mnogobrojne zanimljive ideje iz područja dizajna i umjetnosti

pretočiti u djelo.


54

DOGAĐAJI

A onih s dobrom idejom ovdje je zaista puno. Sara Vujinović-Romano tehnikom decoupagea i korištenjem salveta, papira, akrilnih boja, oslikava predmete za kućanstvo i razne ukrase... Sanda Sušac skrivena pod imenom Poyel, izložila je prekrasne slike od suhog cvijeća, heklane anđele... Iza imena Lovely Bags kriju se prekrasne torbe Marije Perić iz Tomislavgrada koje nose i poznate dame poput Anice Kovač, Jelene Rozge, Nine Badrić...Amela Ibrahimagić kreira - kragnice, dodatak garderobi, pune osobnosti i karizme pod imenom Amelie Collars. Mirjana Vlašić Torcello i Anđelka Stipić – Lamaruž – proizvode sapune od maslinova ulja s dodatkom eteričnih ulja, cvjetnih latica... I još mnogo toga. Stoga nije ni čudno što je festival, u dva dana održavanja, pohodilo 2.500 ljudi.

Okrugli stolovi „Želim naglasiti kako obrtničke komore nerijetko podupiru razne projekte, izdaju različite poticaje i ostvaruju suradnje s drugim komorama, no, najveći je problem – nedovoljna informiranost

kreativnih pojedinaca o tomu“, kazao je na okruglom stolu u sklopu MODAMO.kreARTive o temi otvaranja vlastitog obrta predstavnik Federalne obrtničke komore Domagoj Andrijanić. Bilo je riječi i o suradnji Obrtničke komore HN županije i nekih prošlogodišnjih sudionika festivala, a tajnik komore Midhad Šehić pojasnio je proceduru, te prednosti i mane pokretanja vlastitog obrta. Iz obje komore preporučili su svima zainteresiranima za registriranje vlastitog obrta, ali i poticajima i projektima , da redovito prate njihove internetske stranice, te da za sve nedoumice i pitanja, svakako dođu u prostorije Obrtničkih komora kako bi saznali sve potrebne informacije.

Na drugom okruglom stolu o temi modne scene u BiH svoja mišljenja i iskustva su podijelile dizajnerice i suosnivačice udruženja MODIKO Jasna Hadžimehmedović Bekrić i Amna Kunovac Zekić, te grafička dizajnerica Ana Lukenda, koja je dio ekipe dizajnera i arhitekata koji djeluju pod imenom grup.a. S obzirom na trenutno stanje u


55

DOGAĐAJI

BiH, dizajnerice su se našle pred teškim zadatkom - izdvojiti pozitivne strane bh. modne scene. Podijelile svoja iskustva vezana rad u modi, te pritom usporedile domaću scenu s inozemnom, istaknuvši da je globalna kriza utjecala i na brojne strane brendove. No to nipošto ne priznaju kao opravdanje za očito nazadovanje bh. modne scene i industrije. Izlaz iz teškoga stanja u kojem su se našli modni djelatnici i radnici tekstilne industrije vide u udruživanju zajedničkih snaga. U stvaranju pozitivne atmosfere značajna je i uloga države, koja često izostaje. Naglašena je i potreba za osnivanjem krovne organizacije koja bi podupirala domaće dizajnere u njihovim nastojanjima da bh. modnu scenu učine konkurentnom i na stranom tržištu. Bez obzira na isticanje negativnih strana, naglašeno je da postoji nada u bolju budućnost, sve dok je predanog rada i truda modnih djelatnika.

Radionice za kreativce Uz okrugle stolove, posebno zanimanje posjetitelja izazvale su organizirane radionice. Tako su se, na jednom mjestu, okupili kreARTivci koji se bave izradom

nakita i svi oni koje su zanimali detalji o tomu - kako izraditi komad nakita s vlastitim potpisom. KreARTivci su prisutnima otkrili sve tajne svog zanata, uključivši ih izravno u nastajanje svojih kreacija. Cilj druge radionice bio je - potaknuti sudionike da oslikavanjem osvježe stare komade odjeće, učinivši ih tako posve novim i unikatnim. MODAMO.kreARTivci su savjetovali zainteresirane kako, u nekoliko koraka oslikati platnene tenisice ili pak načiniti vlastitu personaliziranu platnenu torbu. Na zadnjoj radionici, kreARTivci su brojne sudionike uveli u svijet slikarstva, decoupage tehnike i oslikavanja gline.

„Naš festival završen je tako što je svaki izlagač napisao želju na papir koji smo povezale i na šarenim balonima pustile u zrak, u želji da pokažemo da je MODAMO.kreARTiva platforma koja tek počinje s ostvarivanjem želja kreARTivnih ljudi s odličnim idejama“, kazale su organizatorice Ana Perić, Anja Stojkić, Dijana Perić i Nives Martinović.

Piše: M.B. Milinković


56

DOGAĐAJI

Fotomonografiju „Čapljina – cvijet Hercegovine“, koja je izašla u nakladi Općine Čapljina i

Ekološke udruge Lijepa naša, urednički potpisuje dipl. biolog Marinko Dalmatin, a ljepote Čapljine i njezine okolice kroz povijest i sadašnjicu, dočarane su na 260 stranica kroz 450 fotografija.

Na samoj je promociji o Čapljini kroz povijest govorio doc. dr. Milan Vego, Marinko Dalmatin otkrio je kako je nastajala fotomonografija zahvalivši svima koji su na bilo koji način pomogli u njezinu stvaranju, dok je o Čapljini danas i sutra govorio njezin prvi čovjek – gradonačelnik dr. Smiljan Vidić. „Ova fotomonografija prvi je iskorak kako bi, nakon dugo vremena, Čapljina zauzela mjesto koje joj pripada i istodobno se predstavila široj javnosti na jedan posve novi način, poglavito u turističkom dijelu. Kako se Čapljina nalazi u srcu Hercegovine, a Bog ju je nadario ljepotom, onda je sasvim logično ime – Cvijet Hercegovine. Kaže se da se rečenicom ne može opisati koliko se na fotografiji može vidjeti i zato smo se odlučili na prikaz Čapljine

Zamirisao Cvijet Hercegovine kao rođendanski dar

Bio je to najljepši rođendanski dar Čapljini za njezin dan. Promocija fotomonografije i filma „Čapljina – cvijet Hercegovine“ u povodu proslave Dana Općine, okupila je mnoštvo gostiju u velikoj

dvorani hotela Mogorjelo.

fotomonografijom… Nadam se da će ovaj cvijet još dugo trajati te da će njegovi mirisi i boje zauzeti mjesto u srcima svih ljudi dobre volje. Nadam se da će ova knjiga služiti kao putokaz širenju i razvoju turističkih i ostalih potencijala općine i šire okolice. Ipak, naše su najveće bogatstvo ljudi, Čapljinke i Čapljinci. A tko su oni?

Odgovor je jednostavan: svi oni koji vole ovaj grad bez obzira na to gdje su rođeni i gdje žive“, kazao je načelnik Vidić. Doc.dr. Milan Vego, u svome je izlaganju o Čapljini kroz povijest, citirao akademika Vukovića koji je o Čapljini i Hercegovini rekao da je to pravi rudnik: „Kopajte , čovječe… Gdje god počnete kopati, naići ćete na zlatnu žicu…“. Doc.dr. Vego otkrio je i neke zanimljive detalje iz čapljinske povjesnice. „Prema knjizi ‹›Čapljina››, objavljenoj osamdesetih godina prošloga stoljeća, pod svojim imenom Čapljina se spominje u jednom turskom dokumentu 1475. do 1477. godine kao Medra Čapljina, odnosno pusta Čapljina, ili imanje Čapljina, na kojem je bilo formirano naselje. Istraživač Marko Vego, inače Čapljinac, naslućuje da se na Gradini ili Strugama nalazio srednovjekovni grad Novi, koji se u dokumentima spominje 1349. i 1350 godine. Kad je u pitanju naziv općine, u knjizi ‹›Čapljina›› stoji kako je Čapljina dobila ime po ptici čaplji, koja je nastanjivala močvaru što se protezala na području današnje općine“, kazao je dr. Vego, te iznio i neke povijesne

Gradonačelnik dr. Smiljan Vidić

Doc. dr. Milan Vego


57

DOGAĐAJI

podatke vezane za izgradnju uskotračne pruge i razvoj Čapljine do devedesetih godina.

Urednik fotomonografije Marinko Dalmatin je istaknuo: „Prije svega, moram vam kazati kako je ovo vaša monografija, monografija svih vas koji ste sudjelovali u njenoj izradi, svih vas koji ćete u njoj prepoznati dio sebe, dio svog života, svih vas koji uživate u mirisu ovoga hercegovačkog cvijeta. Svjesni svih zamki koje se kriju u izdavanju ovakvih fotomonografija, počevši od samog izbora tema, načina obrade i prezentacije podataka, grafičkog oblikovanja teksta i izbora fotografija koje svojom originalnošću i jednostavnošću trebaju dočarati svu ljepotu krajolika, kulturnih znamenitosti, ljudi, običaja i tradicije, odlučili smo se za jednostavan i popularan pristup iskreno se nadajući da je ovo djelo koje će se čitati, kojim će se mnogi koristiti, s radošću ga darivati, a možda će komu biti poticaj za koje novo djelo“.

Na kraju večeri svim su gostima, kako je istaknuo dr. Vidić, kao dar u povodu rođendana Čapljine, podijeljene fotomonografije u luksuznim kožnim

pakiranjima zajedno sa suvenirom – radom umjetnika Ernesta Markote, multimedijalnim CD-om i filmom, te kristalnim privjeskom s općinskim grbom.

Film o ljepotama Čapljine Sve ljepote Čapljine kroz stoljeća do današnjih dana, pokretnim slikama dočarao je film u produkciji Studija

Joker iz Mostara i koprodukciji Ekološke udruge Lijepa naša. Istaknuti su najljepši prizori čapljinske povijesti i sadašnjosti, prirodni, povijesni i gospodarski potencijali. Filmu autorski i scenaristički potpisuju novinarke Ana-Marija Dedić i Dragana Vučić, dočarao je glumac HNK Mostar Velimir Pšeničnik Njirić.

Piše: M.B. Milinković

Urednik fotomonografije Marinko Dalmatin


58

DOGAĐAJI

Prema scenariju Rusmira Agačevića, likovi iz Andrićevih romana i pripovijetki došli

su vidjeti mjesto na kojem se rodio njihov literarni tvorac prije 120 ljeta. U performansu su sudjelovali akademski glumac Matej Baškarad, glumci Hrvatskog amaterskog kazališta Travnik, kustos Memorijalnog muzeja, članovi KUD „Borac” Travnik i KUD „Karaula”. Ovaj je umjetnički događaj predstavljao tek uvod u bogatu i raznoliku kulturnu manifestaciju obilježavanja 120 godina od rođenja travničkog nobelovca Ive Andrića. Tako će se u mjesec dana obilježavanja održati cijeli niz kulturnih događaja – od kazališnih predstava, glazbenih koncerata, promocija knjiga i okruglih stolova inspiriranih djelom ovog majstora pisane riječi.

Piše: M. Mlakić

Izveden umjetnički performans „Književna lica traže nobelovca“

Izvedbom umjetničkog performansa „Književna lica traže nobelovca” u Travniku je ispred rodne kuće Ive Andrića otvorena kulturna manifestacija „Andrićevi dani”.

Google obilježio 120 godina od rođenja Ive AndrićaNajpoznatiji svjetski web pretraživač Google je također obilježio godišnjicu rođenja Ive Andrića, na svojim pretraživačima sa srpskim, hrvatskim i bosanskohercegovačkim domenom. Ivo Andrić rođen je 9. listopada 1892. U Travniku.


59

BURZA / FINANCIJSKO POSLOVANJE

“Prije desetak godina smo napravili proces privatizacije i stvorili veliki broj dioničara, ali nismo se dovoljno

posvetili tome. Ubuduće moramo krenuti s razvojnim projektima, a uz to se mora početi i edukacija mladih ljudi i onih koji donose važne odluke kada je riječ o tržištu kapitala. Potrebno je raditi i na zaštiti dioničara, a predstoji nam ogroman posao i na edukaciji menadžera u kompanijama koje su na burzama», kazao je Božić novinarima tijekom konferencije Sarajevske burze «Povezivanje tržišta kapitala u uvjetima globalizacije».

Izrazio je uvjerenje da će u narednim godinama na bh. burzama biti znatno veći promet obveznicama, ali i da će se razviti i promet dionicama nakon što se obave pripremne radnje koje, prije svega, podrazumijevaju edukaciju. Po riječima direktora Banjalučke burze, u RS-u se najviše radi na razvoju tržišta obveznica te na uključivanju osiguravajućih kuća i banka na tržište kapitala, kako kratkoročno tako i

Tržište kapitala u BiH je ponovo na početku

Direktor Banjalučke burze Milan Božić izjavio je da se za tržište kapitala u BiH može reći da je ponovo na početku, iz razloga što se nije dovoljno vodilo računa u procesu privatizacije.

dugoročno. «Danas nijedno društvo ne može opstati ako ne formira vlastitu bazu investitora: Mi u BiH vrlo često kada govorimo o domaćim proizvodima

zaboravljamo da je najvažniji domaći proizvod, upravo, kapital», istaknuo je Božić.

Piše: M. Mlakić


60

BURZA / FINANCIJSKO POSLOVANJE

Središnja tema tog sastanka guvernera, među kojima su bili i predstavnici država poput Rusije,

Kine i Izraela, bila je adekvatnost režima tečajeva nacionalnih valuta u doba globalne ekonomske krize i njihovog utjecaja na ekonomski rast. Rasprava o temi izbora odgovarajućeg načina upravljanja kursom je pokazala da je sadašnji režim fiksnog kursa kroz aranžman currency boarda u Bosni i Hercegovini najbolji mogući kursni režim za države veličine i ekonomskog utjecaja poput BiH te da veliki broj država pribjegava istom ili veoma sličnom modelu.

“Optimalan model za male i otvorene ekonomije jeste izbor fiksnog kursa, po mogućnosti vezanog za valutu glavnih trgovinskih partnera, što i jeste slučaj u BiH. Takav izbor je i polučio konkretne rezultate, poput održanja monetarne stabilnosti i povjerenja u konvertibilnu marku, što je indirektno doprinijelo i održanju stabilnosti bankarskog sektora, koji je krvotok bh. ekonomije”, rekao je Kozarić tijekom rasprave. Rasprava je također pokazala da se izbor alternative u obliku „plivajućeg“ kursa jedino pokazao adekvatnim u slučaju velikih industrijskih sila i izvoznika, dok je u malim ekonomijama njegova implementacija u pravilu rezultirala visokom inflacijom i dugoročno negativnim posljedicama po ekonomiju. Klub guvernera regije Centralne Azije, Crnog mora i Balkana okuplja dva puta godišnje guvernere i druge visoke zvaničnike iz svijeta monetarne politike i financija u cilju razmjene mišljenja o aktualnim temama i daljnjeg unapređenja međusobne suradnje”, saopćila je Služba za odnose s javnošću CB BiH.

Piše: M. Mlakić

Optimalan model za male i otvorene ekonomije jeste izbor fiksnog tečaja

Guverner Centralne banke BiH (CBBiH) Kemal Kozarić sudjeluje na 28. sastanku Kluba guvernera regije Centralne Azije, Crnog mora i Balkana, koji se održava u Varšavi.


61

PRENIJETO IZ TISKA

“Objavljeni ekonomski pokazatelji za 2012. godinu potvrđuju kontrakciju ekonomskih aktivnosti

u Bosni i Hercegovini. Stoga se, u usporedbi s prethodnom godinom, očekuje realna promjena BDP-a od -0,9 posto. Uzroci ovakvom kretanju leže u dugogodišnjim unutarnjim strukturnim nedostacima domaće ekonomije, na što se nadovezuje nepovoljno vanjsko okruženje, jer se i zemlje eurozone, kao i zemlje regije, nalaze u recesijskom ekonomskom ciklusu. S druge strane, za razliku od ove godinu, očekivano blago poboljšanje u vanjskom okruženju trebalo bi pomoći skromnom oporavku u 2013. s realnim porastom BDP-a od 0,8 posto, pojasnio je glavni ekonomist UniCredita za jugoistočnu Evropu Hrvoje Dolenec povodom objave UniCreditove “CEE Quarterly” publikacije za posljednje tromjesečje 2012. godine, saopćeno je iz Unicredit bank. Oporavak je, kako navodi, i dalje izložen negativnim rizicima inozemnog pogoršanja te sporijeg oporavka u zemljama eurozone i regije. Zbog toga je projicirana stopa rasta za sljedeću godinu ispod

Blagi oporavak bh. ekonomije u 2013. godini

UniCredit je objavio „CEE Quarterly“ publikaciju za posljednje tromjesečje ove godine, koja se bavi analizom tržišta srednje i istočne Europe, te predviđa blagi oporavak bh. ekonomije u narednoj

godini.

potencijalne stope rasta koja bi se očekivala u procesu konvergencije ekonomijama zemalja Evropske unije. U takvom okruženju, pozitivan se moment može stvoriti kroz odobreni stand-by aranžman s MMF-om u iznosu 338,2 miliona SDR (oko 400 miliona eura), što je 3,1 posto vrijednosti nominalnog BDP-a, koji bi trebao postati sidro u postizanju ekonomske stabilnosti, zbog činjenice kako obvezuje na provođenje nužnih strukturnih reformi i kreiranje prostora za veću investicijsku orijentiranost proračuna i na nacionalnoj i na entitetskim razinama. „Sporazum s MMF-om svakako bi trebao doprinijeti ublažavanju utjecaja koji su uzrokovali pad deviznih rezervi u prvih pola godine, kao i smanjenju pritisaka na entitetske proračunske deficite. Javni bi dug zemlje, iako s umjerenim trendom rasta u sljedećem razdoblju, trebao ostati u okviru prihvatljivih granica čemu pomaže činjenica da je dogovoreni iznos stand-by aranžmana jednak isplaćenim tranšama sporazuma iz 2009. godine“, istaknuto je u analizi. Ljeto je, kako se navodi, donijelo

četveromjesečno deflacijsko kretanje, primarno uzrokovano padom cijena hrane,te anemičnom osobnom potrošnjom koja proizlazi iz skromnog rasta plaća i slabije kupovne moći stanovništva. Stoga se očekuje nešto niža inflacija u ovoj godini u odnosu na prethodna očekivanja s prosječnom vrijednosti od dva posto, dok bi globalni rast potražnje za naftom s utjecajem na njenu cijenu i kretanje administrativno reguliranih cijena i cijena hrane, trebali blago podići inflatorni pritisak u sljedećem razdoblju. Premda je u drugom u odnosu na prvo tromjesečje ove godine zabilježeno ublažavanje negativnih trendova u vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni, neizvjesnost oporavka inozemne potražnje za domaćim izvoznim proizvodima s niskom dodanom vrijednosti i dalje stvara pritisak prema blagom širenju deficita tekućeg računa u ovoj i sljedećoj godini. „Ocjena Moody’s-a o zadržavanju kreditnog rejtinga na razini B3, ali i poboljšanje pogleda iz negativnog u stabilan, podržano je, prije svega, pregovorima s MMF-om i naznakama optimističnijeg razvoja procesa pristupa EU. Evropska komisija je u junu na sastanku s predstavnicima BiH otvorila mogućnost predaje aplikacije za članstvo u EU do kraja godine. Iako je u razdoblju pred lokalne izbore usporeno ispunjavanje definiranih koraka i uvjeta iz Mape puta za predaju kredibilne aplikacije za stjecanje statusa zemlje kandidata EU, postizborno vrijeme i mogućnost neizravnog involviranja međunarodne zajednice mogu ponovno stvoriti pozitivni moment za predaju aplikacije“, zaključuje se na kraju priloga za Bosnu i Hercegovinu.

Priredio: M. Mlakić


62

PRENIJETO IZ TISKA

Njemački list Der Spiegel objavio je zanimljivu analizu u kojoj se nastoje izložiti planovi na

kojima trenutačno rade vodeće EU elite. U tekstu “zavirimo u sutrašnju Europe”, autori Konstantin von Hammerstein, Christoph Pauly i Christoph Schult spekuliraju o planovima koji bi se mogli realizirati u bliskoj i daljoj budućnosti EU projekta.

Naravno, valja uzeti u obzir da je analiza pisana iz posebne, pristrane, perspektive - ipak, daje jednu kristalno jasnu sliku i odgovore na pitanja gdje se Europa kreće i kakvu sudbinu joj predviđaju one snage koje već dugo vode glavnu riječ. Plan za stvaranjem Sjedinjenih Europskih Država je postojao već dugi niz godina, no, uvijek se smatralo kako će do njegove implementacije proći još puno vremena, prije svega zbog činjenice da države - ponajviše sami stanovnici - neće biti spremni žrtvovati svoj suverenitet, pogotovo ne za političku i fiskalnu uniju kojom će nominalno vladati Bruxelles, no sasvim je jasno da bi takva unija bila skrojena prema njemačkoj “tradiciji stabilnosti”. No, u jeku velike ekonomske krize, pojedini procesi se naglo ubrzavaju, a stanovnicima se referendumi nude kao ultimatumi.

Autori analize odlično zapažaju i specifičan proces kojime se već vrši implementacija ove nove konstrukcije - polako, odmjerenim izjavama, teren se priprema za veliku, mnogima još uvijek nezamislivu, europsku revoluciju. “Revolucija” u ovom kontekstu nema nikakve pozitivne konotacije, već predstavlja nametanje jedne sasvim druge Europe, potpuno nove političke tvorevine koja će imati tek male veze s aktualnom unijom. Financijska tržišta su “nemirna” i napraviti će se sve kako bi se ista pod svaku cijenu umirila.

“Europa budućnosti” iz perspektive vladajućih elita - velikim koracima prema

Sjedinjenim Europskim Državama

Imajući u vidu sve veću “nervozu” koja vlada, pogotovo zbog Španjolske, Italije i Grčke, nove - “šokantne” - prijedloge bi mogli čuti jako skoro, sastanak G-20 u Meksiku, samo dan nakon grčkih izbora, mogao bi biti mjesto na kojem će se i javno, bez zadrške, progovoriti o detaljima stvaranja političke unije. Tekst je prenijet zahvaljujući web portalu ww.advance.hr.

Zavirimo u sutrašnju EuropuPolitika je čudna stvar, a jedna od najčudnovatijih stvari u njoj je činjenica da se monumentalne promjene događaju bez velikih govora. Obznana promjene smjera nije izvedena u vizionarskom stilu. A pozornost publike na ova zbivanja, koja će imati velike dalekosežne posljedice, gotovo je minimalna. Zapravo, često se radi samo o malim verbalnim izmjenama koje upućuju na velike promjene. Ili pak samo malo drugačiji ton u predstavljanju novih direkcija. Slušajući pozorno što govori Angela Merkel proteklih tjedana mogli smo uočiti upravo tu laganu promjenu u tonu. Bila je to oprezna promjena, ekstremno odmjerena. No, postalo je jasno kako njezina poznata melodija nije neka

nova. “Treba nam tzv. fiskalna unija”, rekla je Merkel gostujući na njemačkom radiju ARD prošlog tjedna. “A to znači više zajedničke proračunske politike”, do te točke Merkel je samo ponavljala ono što je oduvijek tražila. Ali, onda dolazi jedan novi ton: “No, više od svega, treba nam politička unija”, kaže Merkel. “To znači da moramo, korak po korak u ovom procesu, dati sve veću moć Europi i omogućiti Europi mogućnost nadzora”. Merkel na ovaj način oprezno priprema publiku na mogućnost dolaska velikih promjena i kako etablirane činjenice više ne važe. Njezina poruka je da Europa ima budućnost samo kada i Nijemci predaju velik dio svog nacionalnog suvereniteta. To je njena poruka i jako je značajna.

Nadolazeća bezdanOvo pokazuje kako Merkel sada vjeruje u magnitudu opasnosti koju predstavlja europska kriza. Kancelarka nije glasnogovornik apokalipse u stilu Joschka Fischera iz Zelene stranke, koji je izjavio početkom mjeseca kako je “Europska kuća u plamenu”. Ovo zasigurno nije Merkelin stil nastupanja, ali ona je itekako svjesna da bezdan više nije jako daleko. Iduće nedjelje,


63

PRENIJETO IZ TISKA

parlamentarni izbori u Grčkoj odlučiti će da li će jedna zemlja, po prvi puta, biti prisiljena napustiti eurozonu. U Španjolskoj je situacija postala ozbiljna, Madrid je tijekom vikenda formalno zatražio asistenciju iz europskog fonda za spašavanje. Ministri financija eurozone obećali su kako će osigurati svotu od 100 milijardi eura, što je više nego se očekivalo. I Španjolska nije ekonomski patuljak - govorimo o četvrtoj najvećoj ekonomiji unutar eurozone.

Dužnička kriza se pretvorila u krizu povjerenja. Malo opcija je preostalo vođama Europske Unije i vođama država. Ili će uspjeti popraviti defekte kojima je pogođena zajednička valuta posljednjih godina, ili će Europska Unija - najveća ekonomska zona na svijetu - potonuti u blatu posrnulih banaka, bankrota i kolapsa. Takav razvoj bi značajno zasjenio kaos koji je izbio nakon bankrota Lehman Brothers-a 2008, predviđa The Economist. “Nešto se mora dogoditi”, zahtijevaju britanski povjesničar Niall Ferguson i američki ekonomist Nouriel Roubini u dramatičnom apelu njemačkoj kancelarki. Što se treba napraviti? Valutna unija mora postati politička unija. Po tom pitanju barem se svi navodno slažu.

No, što bi to zapravo značilo, predmet je debate između Berlina, Pariza, Helsinkija i Rima. Zemlje poput Francuske i Italije bi voljele vidjeti euro obveznice, koje bi udružile europski dug. Njemačka se protivi takvoj ideji zbog straha da bi u konačnici baš oni morali biti ti koji će platiti račun. S druge strane, Berlin je spreman dati državne nadležnosti Bruxellesu, nešto na što Pariz ne pristaje.

Što bi mogla donijeti budućnostPošto nisu uspijeli doći do dogovora, europski državnici su zatražili od vrhovnih eurokrata da sastave plan, a eurokrati u pitanju su: Predsjednik Europske Komisije, José Manul Barroso, Predsjednik Europskog Vijeća, Herman Van Rompuy, šef Euro-Group-e, Jean-Claude Juncker i šef Europske Centralne Banke, Mario Draghi. Inicijalni prijedlozi biti će predstavljeni već na EU summitu koji se održava krajem ovog mjeseca. Konkretan plan trebao bi biti spreman do jeseni. Četvorica navedenih eurokrata počeli su razgovarati telefonski gotovo svakog dana. Ovog tjedna će se sastati kako bi usuglasili zajednički prijedlog koji će tada biti dostavljen u europske glavne gradove. U ovome trenutku, plan je samo skeč po pitanju kako bi europska konstrukcija

mogla u konačnici izgledati. Ideje koje se šalju naprijed i natrag od Bruxellesa, Luxembourga do Frankfurta za sada nisu dovršene, no, već sada se u njima nazire koncept koji nije ništa manje nego Europska revolucija.

Četvorica planiraju valutnu uniju pretvoriti u neponištivu i proširivati je tako da postane politička unija. Jedna sasvim nova, druga Europa proizašla bi iz ovog procesa. Plan predviđa da zemlje članice odustanu od znatnog djela vlastitog suvereniteta koji bi došao pod nadležnost europskih institucija. To znači da bi Europski Parlament bio u borbi za relevantnost pred novim tijelom koje bi bile date važne funkcije nadzora. Rezultat bi bio Europa koje se kreće u dvije brzine, dok bi sama jezgra bila valutna unija. U srcu ovog vijećanje je stvaranje prave fiskalne unije, koja bi zabranjivala pojedinim članicama da smiju uzimati dug na svoju ruku. Vlade bi imale kontrolu samo nad fondom koji je pokriven prihodima od poreza.

Komunalna odgovornostiOni kojima bi trebalo više novca no što ga proizvode morali bi svoje potrebe podnijeti pred euro grupom, koja je sastavljena od ministara financija eurozone. Ministri bi tada analizirali financijske zahtjeve i količinu novca


64

PRENIJETO IZ TISKA

koju traže pojedine države prije nego bi donijeli odobrenje da li će se novac izdati ili ne. Euro obveznice bi se tada izdavale u svrhu financiranja dugova. Grupu ministara financija bi predvodio stalni predsjednik, a ne kao sada, jedan od ministara financija. Predsjednik bi tada doslovno postao europski ministar financija.

Novo tijelo, sastavljeno od predstavnika Europskog Parlamenta, bilo bi zaduženo za nadzor nad ministrima. To znači da bi Euro Parlament morao odustati od ambicija da će jednom imati veću moć po pitanju financija, ali druge kompetencije ne bi im se dirale. U konačnici model koji favorizira europska četvorka je konstrukcija kojoj se Njemačka dugo vremena opirala: europski klub u kojem bi svaka članica odgovarala za zaduženje svih drugih članica. Ali postoji važno ograničenje: ta odgovornost bi se odnosila samo na nove dugove. Stari dugovi, koji su sada samo srce aktualne krize, ostali bi i dalje odgovornost pojedinih članica. No, ostaje otvoreno pitanje, kako se ta hrpa dugova ikada uopće može smanjiti. Već sada velik broj članica mora odvajati znatan dio poreznih primanja na servisiranje dugova.

Sjedinjene Europske DržaveIdeja koju sklapaju eurokrati bi prisilila vlade da žive unutar svojih mogućnosti i da troše samo onoliko novca koliko i zarađuju. Tek tada bi te vlade mogle imati kontrolu nad troškom. Ukoliko bi koncept funkcionirao, trenutačna unija duga mogla bi postati unija stabilnosti. Model zvuči pomalo predobar da bi

bio istinit. Do sada, čak ni Njemačka - koja ima izuzetno niske kamatne stope i snažnu ekonomiju - nije uspjela poslovati bez da uzima nove dugove. To znači da bi čak i najveći zagovaratelji fiskalne odgovornosti mogli u jednom trenutku morati pitati Bruxelles za pomoć u slučaju rastuće kamatne stope i ekonomskog usporavanja.

Kao rezultat, jedna značajno ublažena verzija ovog plana već je na putu prema europskim glavnim gradovima. Prema tom planu, samo novi dug koji prelazi 3% ekonomske proizvodnje bio bi obilježen od strane grupe ministara financija. Daljnji razvoj ovog koncepta kojeg stvaraju 4 eurokrata oslovio bi i potrebu za implementacijom više demokracije u europskim rezolucijama. Predsjednik Europske Komisije, Barroso, je napomenuo kako politička unija mora biti u skladu s demokratskim legitimitetom. Prema jednoj od tih ideja, predsjednik Europske Komisije bi bivao izabran direktno od strane europskih građana. Drugi koncept koji se upravo razmatra, navode izvori u Bruxellsu, udružio bi ured predsjednika Komisije i predsjednika Europskog Vijeća u jedan - stvarajući time “Predsjednika Europe”.

Osiguranje depozitaNeke od ideja već su ušle u javni diskurs, kao što je europsko osiguranje depozita. Prijedlog poziva na stvaranje fonda za osiguranje depozita koji bi se stvarao tijekom idućih 10 godina, a bio bi veličine oko 1% svih europskih štednih računa, znači negdje oko 100 milijardi eura. Snažno, EU bankarsko nadzorno tijelo, također je u planu.

To tijelo ne bi držalo oko samo na sistematski relevatnim finacijskim institucijama, već na svim bankama. Posljednje godine su pokazale kako su neke od poprilično beznačajnih banaka u Europi stvorile najveće probleme. To se pokazalo u slučaju njemačke IKB Deutsche Industriebank, a i sada se ista stvar dešava s španjolskim štedionicama. No, čak i prije no što je službeno predstavljen, novi Euro Pakt je suočen s izuzetno teškim preprekama. Nacionalnim parlamenti bi morali biti izmijenjeni diljem kontinenta, a u nekim državama morao bi se održati referendum. Takav referendum bi možda morao biti nužan i u Njemačkoj, kako je i nagovijestio Ustavni Sud po pitanju Lisabonskog ugovora. Kada bi Berlin odlučio prebaciti više ovlasti na Bruxelles po pitanju financija, prema uobičajenoj interpretaciji sudske odluke, referendum bi bio nužan.

Nio bi to važan izbor za njemačke birače. Kada bi glasali “NE”, to bi vjerojatno bio kraj eura i cijeli kontinent bi pao u duboku recesiju. Ukoliko bi glasali “DA”, buduća njemačka financijska politika bila bi krojena u Bruxellesu. To bi bio početak Sjedinjenih Europskih Država. Njemački birači bi odobrili ovu konstrukciju samo u slučaju da postoje garancije kako će se nova politička konstrukcija voditi idealima njemačke kulture stabilnosti.

“Apsolutno odlučni”U ovom trenutku, četiri europska arhitekta grade novi europski koncenzus. Njemačka bi morala preuzeti dodatni rizik unutar eurozone. Zauzvrat, južni Europljani bi morali Bruxellesu dati kontrolu nad svojim državnim proračunima - prema njemačkim principima. Bio bi to eksperiment s nesigurnim rezultatima. Mogao bi, u konačnici, spasiti europsku zajedničku valutu - ili bi mogao dovesti do implozije Europe. Takav plan bi zasigurno mogao umiriti međunarodna financijska tržišta. No, može se dogoditi i to da ga Europljani ne prihvate. Ipak, to bi mogla biti i posljednja šansa da se spasi euro. Idućeg ponedjeljka, vođe država najvećih svjetskih ekonomija sastati će se u Meksiku na summitu G-20. Summit počinje jedan dan nakon


65

PRENIJETO IZ TISKA

parlamentarnih izbora u Grčkoj - i ostatak svijeta će željeti znati kako Europa planira spasiti svoju zajedničku valutu. Na prošlogodišnjem summitu G-20 u Cannesu, ekonomije u razvoju kao što su Meksiko i Brazil održale su lekciju Europi po pitanju što bi se trebalo napraviti. Merkel, Van Rompuy i drugi željeli bi izbjeći tu sramotu i ove godine. Na sastanku Europskog

gospodarskog i socijalnog odbora u Bruxellesu prošlog četvrtka, šef Euro Grupe, Jean-Claude Juncker, rekao je kako mu partneri u SAD-u i Kini često kažu kako Europa “zaostaje”. Na što je Juncker nadodao: “Kasnimo s razvojem. Vrijeme je da razmotrimo korake za koje se do sada smatralo kako su nezamislivi. Svijet mora znati kako smo apsolutno odlučni”.

Prijevod na hrvatski: Marko K. (advance.hr)

Autor(i): Konstantin von Hammerstein, Christoph Pauly i Christoph Schult Naslov originala: Planning for the

Future: A Sneak Peek at Tomorrow’s Europe


“U Europi moguć rat ukoliko euro propadne”

Predstavnik liberalnih demokrata i aktualni državni tajnik za posao (Secretary of State for Business, Innovation and Skills) u britanskoj koalicijskoj vladi Davida Camerona, Vince Cable, istaknuo je kako se potencijalne posljedice propasti Eura “ne mogu izračunati” te kako ne postoje “automatske garancije” da kontinent ne bi potonuo u konflikt, prenosi britanski list The Telegraph.

Zanimljivo je spomenuti kako ove, nimalo ugodne, izjave s ovako visoke pozicije dolaze svega nekoliko dana nakon što je - na iznenađenje mnogih - Europska Unija dobila Nobelovu nagradu za mir na temelju toga da unutar same Unije nije bilo konflikata od kraja Drugog svjetskog rata. Činjenica da ta ista EU aktivno podupire konflikte, te na mnogim mjestima i sudjeluje u njima, očito Nobel komisiji nije bila od prevelike važnosti, no, to je već jedna sasvim druga tema. Za vrijeme govora na Cheltenham književnom festivalu, Vince Cable je rekao: “Mislim da moramo biti svjesni toga da ukoliko se eurozona raspadne na takav način koji bi srušio Europski projekt - a postoji rizik da bi se to moglo desiti - posljedice bi bilo apsolutno nemoguće predvidjeti. Imamo tendenciju zaboraviti, dok nas Nobelova Nagrada nije podsjetila prošlog tjedna, kako je Europski projekt stvoren s ciljem spašavanja Europe od ekstremnog nacionalizma i konflikata. Danas nemamo automatske garancije da se to neće vratiti”.


66

PRENIJETO IZ TISKA

Sporazum o zajedničkoj platformi o trgovanju između Sarajevske, Banjalučke i berze iz Crne

Gore potpisan je danas u Sarajevu. Cilj sporazuma je uvezivanje tržišta i direktna mogućnost trgovanja iz Sarajeva na burzama u Banja Luci i Crnoj Gori i obratno. Potpisivanju sporazuma prethodila je 7. Međunarodna konferencija Sarajevske burze vrijednosnih papira pod nazivom “Povezivanje tržišta kapitala u uvjetima globalizacije”.Sporazum su potpisali direktor Sarajevske burze Tarik Kurbegović, direktor Banjalučke burze Milan Božić i direktor burze Crne Gore Gojko Maksimović. “Ova priča je pokrenuta prije tri mjeseca, tako da je vrlo kratak rok od ideje do realizacije između ove tri burze. Nadamo se da će i druge burze slijediti naš korak”, kazao je Kurbegović i dodao da se “ovim Sporazumom otvara mogućnost da, kao uvezano tržište, budemo atraktivniji za strane investitore”. Prema njegovim riječima, rok za osposobljavanje platforme, odnosno uvezivanje tržišta, je oko godinu dana.

Burze iz BiH i Crne Gore potpisale sporazum o zajedničkom trgovanju

Cilj sporazuma je uvezivanje tržišta i direktna mogućnost trgovanja iz Sarajeva na burzama u Banja Luci i Crnoj Gori i obratno.

“Ovo što mi radimo je najteži korak, svako daljnje proširivanje je čisto stvar konfiguracije, a ne dodatnog razvoja, tako da smo sebi dali neki rok i odmah krećemo sa planiranim aktivnostima”, dodao je Kurbegović. Direktor Banjalučke burze Milan Božić je rekao da današnji sporazum predstavlja dokument koji nagovještava puno ozbiljniju suradnju, “partnerstvo između ove tri burze”. “Nije riječ samo o tehnološkoj suradnji, nego i suradnji u oblasti edukativnih programa te zajedničkom organiziranju investicijskih konferencija, s tim da je tehnološki aspekt povezivanja najvažniji”, istakao je Božić. On je dodao da rješenja nisu nimalo jednostavna, a kao primjer je naveo zemlje Jugoistočne Azije koje su nekoliko godina pravile sličan sistem. “Među burzama nikada nije bilo nikakvih nesporazuma, nikada politika nije utjecala na našu suradnju, a dokaz za to je da smo imali nekoliko investicionih konferencija”, dodao je Božić. Direktor burze Crne Gore Gojko Maksimović je istakao da je jedan od razloga pravljenja ovakvog iskoraka i što je na tri burze u upotrebi isti softver

trgovanja. “Mi, partnerske burze u ovom projektu, vidimo da je glavni interes, prije svega, neminovnost ovog projekta, a također i sama situacija da naši učesnici nisu na neki način usuglašeni, dakle nemaju dovoljno financijske snage za investicije u ovakve projekte. Tako da mi na neki način investiramo za sve naše članove, brokerske kuće i posrednike”, istakao je Maksimović. Na konferenciji je bilo riječi i o Strategiji razvoja financijskih tržišta 2012-2021 koja se odnosi i na razvoj tržišta kapitala. Konferenciji, koja je održana pod pokroviteljstvom Vlade Federacije BiH, prisustvovalo je oko 200 najeminentnijih ličnosti s područja tržišta kapitala u BiH i regiji, predstavnici investicijske javnosti iz mnogih zemalja, te brojni eksperti sa financijskih tržišta.Tijekom skupa istaknuto je uvjerenje da će FBiH u budućnosti koristiti više domaće tržište kapitala, prvenstveno za financiranje razvojnih projekata, poput izgradnje određenih dijelova koridora 5c ili nekih elektroenergetskih projekata.

Piše: M. Mlakić


67

MODERNO POSLOVANJE

Trend Groupona, najvećeg svjetskog portala grupne kupovine pratile su mnoge

kompanije na Balkanu, pa tako i u našoj zemlji. U posljednje dvije godine, od nastanka prvih portala grupne kupovine u BiH do danas, postoji već desetak portala grupne kupovine. Mi smo iskoristili priliku i upoznali mladu ekipu iz portala Kupujmo.ba, te porazgovarali o počecima, sadašnjosti, ali i budućnosti online prodaje i portala grupne kupovine u BiH. Na zadanu temu smo razgovarali sa Ivanom Petrovićem direktorom i suvlasnikom portala Kupujmo.ba

BHP: Možete li u kratkim crtama reći do kuda je došao razvoj online businessa u BiH, a samim time i grupne kupovine kao jedne od grana?

Petrović: Online trgovina putem interneta u BiH u zadnje dvije godine bilježi zaista ogroman rast i samim time gotovo svakodnevno niču novi portali kako tipične online prodaje, tako i grupne kupovine. Svakako preteča razvoju samih portala koji svoju trgovinu baziraju na online prodaji su bili „payment gateway“- i koji su nastali u zadnjih dvije godine. Što se tiče samih nas, Kupujmo.ba je u svojih gotovo godinu dana postojanja uspio stvoriti jak brend i dobro se pozicionirati na nebu grupne kupovine u BiH.

BHP: Koji su bili najčešći problemi na koje ste nailazili od same ideje, preko razvoja i sada kada Vam posao ide?

Petrović: Najveći kamen spoticanja, jer to ne bih nikako nazvao problemom je bilo nepoznavanje kako partnera tako i kupaca sa samim pojmom i načinom funkcioniranja portala grupne kupovine. Uz to je bila i doza nepovjerenja klijenata prema novom

Grupna kupovina znači osobnu uštedu

Grupna kupovina kao način kupovine među kupcima širom svijeta je, naročito u doba recesije i smanjene platežne moći, postao popularan način kupovine i konzumacije usluga. Popusti od 50%

ili više naišli su na plodno tlo u cijelom svijetu, pa tako i u BiH.

načinu kupovine kako proizvoda tako i usluga putem interneta. Ljudima vrlo često predstavlja problem uplatiti „nekoj tamo tvrtki na internetu “ novac, a iza koje ne stoji ništa osim imena i adrese. Mi smo dijelom to nepovjerenje amortizirali činjenicom da je se u manjoj sredini od kud potičemo ipak brzo raširila vijest tko stoji iza projekta Kupujmo.ba i odmah je bilo lakše. Čim te ljudi povežu i personaliziraju s projektom, stječu i određenu dozu povjerenja. Uz to, sa uredom u FC BIH Vitez, koji je otvoren poput tipične trgovine i butika htjeli smo zaista otvoriti vrata svim ljudima koji se

interesiraju tko stoji iza ove vrste online businessa. Mislim da smo uspjeli u tome.

BHP: Je li po Vama probijen led što se tiče zadobivanja novih klijenata općenito u internetskoj prodaji? Postoji li tu neka mjerljiva jedinica koja kaže koliko stanovništva koje ima internet zapravo kupuje putem interneta?

Petrović: Najveća čar i prednost nas koji smo, uvjetno rečeno „unutra“ je potencijal i neiskorištenost tržišta. Nikakve službene statističke podatke nemamo, ali ono što znamo je da se broj

Ivan Petrović, C.E.O. u kupujmo.ba


68

MODERNO POSLOVANJE

konzumera naših usluga širi iz dana u dan. Zaista je po meni probijen led, a najbolja preporuka nam je svakako zadovoljstvo klijenata koji su putem nas već bili konzumeri proizvoda i usluga, što je svakako najbolja preporuka za nove klijente. Vrlo često dobijemo kako pismene, tako i usmene pohvale za brzinu, profesionalizam, dobru ponudu ili uslugu, što se od usta do usta prenese rapidnom brzinom. Zadovoljan klijent nam je zapravo najbolja reklama i referenca.

BHP: Možemo li pogledati malo naprijed i vidjeti što će biti sa grupnom kupovinom u BiH?

Petrović: Po mojoj procjeni grupna kupovina u BiH je još uvijek u nekoj početnoj fazi, u kojoj je probijen led, ali zaista ima prostora za napredak i razvoj.

Sama činjenica da u godinu dana postoji već desetak portala grupne kupovine govori u prilog da mnogi vide potencijal internet businessa. U budućnosti vidim mjesta za najviše 4-5 portala koji će biti profitabilni. Svakako, kao i u svakoj poslovnoj djelatnosti uspjeti će oni koji budu korak ispred najboljih, jer inovacija u svakom poslovanju predstavlja iskorak koji konkurencija teško stiže. Određenu prednost imaju portali iza kojih stoje velike medijske kuće, pa oni, po inerciji imaju veliki broj posjetitelja i konzumera. Ali dugoročno, opstati i uspjeti će oni koji budu originalni i uvijek korak ispred sa idejom koja će privući klijente. Na koncu, takav scenarij nije samo u grupnoj kupovini, nego i u bilo kojoj vrsti businessa, zar ne?

BHP: Tako je, a gdje je u tome Kupujmo.ba?

Petrović: Kupujmo.ba je već sa nekim poslovnim potezima pokazao iskorak od tipičnih portala grupne kupovine, od kojih većina međusobno kopira ponude. Svakako nećemo odavati tajnu, ali ćemo najaviti da Vas i u buduće čekaju zanimljive akcije koje će Vam prirediti Kupujmo.ba. Iza Kupujmo.ba stoji radišna, domaća ekipa kojoj je cilj napraviti stabilan business i da on kao temelj bude razlog zbog kojeg će marljive mlade radne snage ostati i raditi u BiH, a i neki zalog za buduće projekte koji su nam na umu, a tiču se internet businessa, u kojem nam je cilj stvoriti zaista mladu i vrijednu ekipu, koja voli raditi i učiti. Uz te pretpostavke uspjeh je neminovan.

Razgovarao: M. Mlakić


69

MODERNO POSLOVANJE

U članku Harvard Business Reviewa o tome kako preživjeti poslovni neuspjeh, preporučuje

se mudrost uspješnog Henrya Forda: ‘Neuspjeh je prilika za ponovni, pametniji početak’. Lakše je reći nego učiniti, pogotovo ljudima čije osobine ličnosti ne dozvoljavaju naročito optimistični nazor na svijet. Evo nekoliko savjeta za lakše prebolijevanje neuspjeha:

1. Priznajte sami sebi pravo na tugu

Brojni poduzetnici imaju viziju svijeta koja ide prilično linearno; smisle proizvod, stave ga u promet, ljudi ga koriste, slijedi profit. Slično kao kad sportaši vježbaju da bi postigli rezultat ili govornici vježbaju kako se ne bi sledili na javnom nastupu. Kada to ne

Kako preživjeti neuspjeh?

Ambiciozni ste poduzetnik, osnovali ste tvrtku ili izbacili novi proizvod, kad ono… ništa od uspjeha. Krivo je tržište, konkurentni, banke, država, more, tko god. Kada se čovjek susretne s poslovnim neuspjehom, izgubi novac ili dobije otkaz, njoj ili njemu nije jednostavno pogledati obitelj, prijatelje

ili sebe u ogledalu.

krene tim zacrtanim smjerom (a tako često je u životu), ljudi opisuju osjećaj slomljenog srca. Ako se sebi ne da dozvola za osjećaj tuge zbog neuspjeha, riskira se strast i volja za poslom i napredovanjem.

2. Neuspjeh nije referendum o kompetencijama

Ukoliko netko odluči da neuspjeh u nekom pothvatu znači i neuspjeh same osobe i osobnosti i, ako hoćete, projekta vlastite ličnosti, sram će potopiti sve buduće planove i snove. Stručnjaci kažu kako je ta tendencija naročito jaka kod profesionalnih sportaša, vojnika i u korporativnom svijetu. Kada je etos ‘Ubij ili umri’ usađen u podsvijest osobe, onda se neuspjeh gotovo izjednačava sa smrću. Neuspjeh ne smije ograničiti snove i volju za inovacijama. Jedan

način za to je da iz neuspjeha nastavimo učiti.

3. Naučite pravu pouku

Henry Ford je padao i uzdizao se, učio iz svojih pogrešaka i na kraju trijumfirao. ‘Harry Potter spisateljica’, J.K.Rowling, rekla je kako je ‘dno dna’ postalo čvrsta osnova za izgradnju njenog života kad je bilo najteže. Ono što je u jednom i drugom slučaju pouka jest da treba znati koja znanja usvojiti iz pogrešaka. Ako je neko ulaganje propalo, to ne znači da više nikada ne treba ulagati, ako jedan softver nije našao korisnike, ne znači da oni uopće ne postoje. Neuspjeh treba staviti na svoje mjesto.

Izvor: liderZa BHP priredio: M. Mlakić


70

POSLJEDNJA VIJEST

Čak ni decenija štednje mnogim zaposlenim ne bi pomogla, jer im mjesečno na račun “ne liježe”

816 maraka, kolika je, prema tvrdnji Agencije za statistiku BiH, prosječna plaća u našoj zemlji, mada prema tom podatku među radničkom populacijom vlada skepticizam.

Ali, uzmemo li da zarađujete upravo toliko – za 120 mjeseci vaš prihod će da iznosi 97.920, ali ćete tih deset godina morati pronaći dodatni izvor novca, kojim biste platili podstanarski život, režijske troškove, hranu i ostalo. Dakle, ako je riječ o bračnom paru, živjeli bi od jedne plaće, a drugu bi “gomilali” dok ne prikupe za stambeni prostor, ako je to u BiH uopće izvodivo. Međutim, kako plaće ponekad budu potrošene nekoliko dana nakon što budu dobivene, stanove u ovim kriznim vremenima malo tko kupuje.

“Posljednjih godina postoje problemi u vezi s prodajom novoizgrađenih stanova. Onaj tko ima nešto novca

Za kupovinu stana u BiH treba deset godina cijelu plaću ostavljati “po strani”

Građani BiH bez “krova nad glavom” trebali bi raditi točno deset godina i pritom cijeli dohodak ostavljati “na stranu” kako bi kupili stan, za koji je, u većim bh. gradovima, potrebno izdvojiti

basnoslovnih 100.000 maraka.

kupuje polovne, jer su nešto jeftiniji, pa na taj način rješava stambeno pitanje. Mladi bračni parovi, čak i oni koji imaju posao, nemaju šansu doći do stana s obzirom na plaće kakve imaju. Dakle, ako nemaju nekakvu „zaleđinu“, odnosno nekoga da im pomogne, imaju velike probleme”, navodi Mile Ribić, predsjednik Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalnih djelatnosti RS.

Da građanima koji nemaju svoj stan nije lako svjesni su i u Instituciji ombdusmana za zaštitu potrošača u BiH gdje upozoravaju da u našoj zemlji postoji dosta velika disproporcija između cijena stambenog prostora i prosječnih primanja građana…

Piše: M. Mlakić

bh privrednik 84

Documents