besplatan primjerak l juni, 2019. broj 42.starigrad.ba/userfiles/file/2019/7/42_haberi_web.pdfatar,...

haberis t a r o g r a d s k i OPĆINA STARI GRAD

SARAJEVOMUNICIPALITY OF STARI GRAD SARAJEVO

BESPLATAN PRIMJERAK l JUNI, 2019. broj 42.

Općina Stari Grad najveće gradilišteu Kantonu SarajevoKapitalni projekti i sanacija 28 ulica

2 STAROGRADSKI HABERI • JUNI, 2019.

Događaji

Polaganje cvijeća na Šehidskom mezarju Kovači

Sadržaj

Impressum

2-4 Dani Općine7 Godišnjica centra za

promociju zdravlja 8-11 Infrastruktura 12 Posjeta delegacije

Saudijskog fonda 15 Izlet penzionera

na Bjelašnicu 18-19 Općina Selçuklu Konya 20-21 Amko trgovine

u Starom Gradu

Izdavač: Općina Stari Grad SarajevoPripremili: Almedina Porča Alma Imamović Jasenko Jašarević Nedim Šahović DTP: Safet Mališević Fotografije: Safet Mališević Nedim ŠahovićŠtampa: "Blicdruk" d.o.o.Adresa: Zelenih beretki br. 4 71000 Sarajevoweb: www.starigrad.bae-mail: [email protected]: +387 33 282 491

9 772490 398004

ISSN 2490-3981

Posjetom mezaru Isa bega Ishakovića u haremu Careve džamije, a potom turbetu Gazi Husrev-bega, te Šehidskom mezarju Kovači, na već

uobičajen i tradicionalan način obilježen je 02. maj Dan Općine Stari Grad. Na taj dan 1992. godine vodile su se presudne bitke za odbranu Starog Grada, ali i cijelog Sara-jeva, što su i istakli svi koji su učestvovali u obilježavanju ovog značajnog datuma. Delegaciju su predvodili načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić, sekretar organa državne službe Alma Destanović, rukovodstvo Općinskog vijeća, vijećnici, te pomoćnici, rukovodioci i uposlenici

općinskih službi.Istog dana u amfiteatru Memorijal-

nog centra Kovači upriličena je podjela hedija članovima porodica šehida i palih boraca, RVI i demobilisanim borcima. Hedije u iznosu od po 100 KM je dobilo 250 pripadnika navedenih kategorija. Na Dan Općine Stari Grad, arhitektica Ame-la Kulaglić, ujedno i uposlenica Općine Stari Grad, poklonila je vrijednu izložbu fotografija „Turska kroz oči jednog arhi-tekte“. Izložba je otvorena u prostorijama Kulturnog centra Yunus Emre, a građani su mogli vidjeti tridesetak vrhunskih foto-grafija na kojim je pokazana sva raskoš osmanske arhitekture.

Brojnim sadržajima i ove godine obilježeni Dani Općine Stari GradPorodice boračke populacije dobile hedije za Dan Općine l Otvoren Park "Šume prijateljstva" na Grdonju l Održan peti Festival dječije umjetnosti l Dan dječije radosti na Trgu oslobođenja - Alija Izetbegović

3JUNI, 2019. • STAROGRADSKI HABERI

Događaji

Na Grdonju otvoren Park "Šume prijateljstva"

Svečana sjednica: Dodijeljena priznanja i povelje zaslužnim pojedincima

Hedije za boračku populaciju

Svečana sjednica Općinskog vijeća Stari Grad

U petak 03. maja, u prepunoj sali Doma Oružanih snaga BiH održana je Svečana sjednica Općinskog vijeća Stari Grad. Manifestacija je iskorištena

za dodjelu priznanja najzaslužnijim po-jedincima. Pored predstavnika svih nivoa vlasti, diplomatskog kora, društvenog i političkog života, sjednici su prisust-vovale i delegacije pobratimskih općina i gradova iz Makarske, Beograda, Kragu-jevca, Budve, Gostivara i Burse.

Otvoren Park „Šume prijateljstva“

Svečanoj sjednici prethodilo je zvanično otvaranje Parka „Šume pri-jateljstva“ na Grdonju. Ovaj moderno uređeni park, na putu prema izletištu Barice, građanima nudi brojne sadržaje i aktivnosti u prirodi, a udaljen je svega dvadesetak minuta vožnje od Baščaršije. Park „Šume prijateljstva“, koji se prostire na površini većoj od šest hektara pos-jeduje uređene staze za šetnju, amfite-atar, dječije igralište, sprave za vježbanje,

šadrvane, hladnjake, restoran, suvenir-nice, pet javnih česmi, portirnicu i druge sadržaje.

Istog dana su predstavnici Udruženja dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja Općine Stari Grad odali počast šehidima i poginulim herojima na Šehidskom mezarju Kovači.

Međunarodni festival dječije umjetnosti FEDU

Od samog početka i nastajanja ovog značajnog festivala za djecu 2015. go-dine, uz njega je Općina Stari Grad, te je tako bilo i ove godine. U periodu od 03. do 07. maja upriličeno je peto jubi-larno izdanje FEDU-a. Festival je bio spoj igre, pozorišnih predstava, edu-kacije, obrazovanja, muzike i zanimljivih radionica, a za cilj je imao afirmaciju dječijeg stvaralaštva. Nagrada Planeta

Priznanja i poveljeNa svečanoj sjednici dodijeljena

su priznanja i povelje najzaslužnijima: Općinska povelja sa zlatnim štitom - Mehmed Jusko i Omer Derviškadić (posthumno), Povelja sa grbom Općine Stari Grad - Tarik Poturović i Mustafa Mujezinović, Priznanje Zlatni sebilj - Zilha Šeta – Tetka i Behudin Rovčanin. Policajac godine - Emir Hrvo. Zah-valnice Općine Stari Grad dodijeljene su Ademiru Mulabdiću, Ahmetu Kapidžiću i Huseinu Cvrčaku.


Događaji

Teatar – Grand prix za najbolju predstavu 5. FEDU-a pripala je predstavi „Avanture malog Juju“ u režiji Renate Carola Gatice i izvedbi Gradskog pozorišta lutaka Ri-jeka. FEDU je svečano otvoren i zatvoren u Pozorištu mladih Sarajevo.

Memorijal „Matusja Blum“ U saradnji sa Osnovnom muzičkom

školom „Mladen Pozajić“ iz Starog Gra-da organizovano je prvo internacionalno takmičenje pijanista Memorijal „Matus-ja Blum“. Učešće u ovom klavirskom takmičenju je uzelo čak 129 takmičara iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Austrije i Italije. U osam sta-rosnih kategorija, najviše odličja, njih tri, su uzeli mladi pijanisti iz Srbije. Nagrade im je podijelio načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić. OMŠ „Mlad-en Pozajić“ je u okviru programa Dana Općine Stari Grad i obilježavanja 69 go-dina svog postojanja, 10. maja u Domu oružanih snaga BiH upriličila i svečani koncert.

Međunarodna konferencija „Sarajevo i svijet“

Značajan dio programa obilježavanja Dana Općine Stari Grad od 02. do 10. maja i ove godine je činila 5. Međunarodna konferencija „Sarajevo i svijet“ u orga-nizaciji Međunarodnog foruma Bosna. Konferencijski dio je održan u prostori-jama Međunarodnog foruma Bosna, gdje je javnosti predstavljeno šest programa. Također, organizovan je i muzički koncert zbora Pontanima, a održana je i izložba „Četrdeset kaligrafskih slika Hazima Numanagića“ u Umjetničkoj galeriji BiH. Na konferencijama su učestvovali cijenjeni akademici, pisci, filozofi i pro-

fesori iz zemlje i regiona, a bavili su se bitnim pitanjima kulture, politike, eko-nomije u vidiku Sarajeva i odnosa sa os-tatkom svijeta.

Sport i mladiSportski dio programa obilježavanja

Dana Općine Stari Grad počeo je 05. maja. U prostorijama Doma kulture Vratnik održan je 5. Tavla turnir „Sara-jevo open“. Tavlaše je posjetio i načelnik Hadžibajrić, a u konkurenciji 37 igrača, prvo mjesto je osvojio Eldar Derviškadić iz domaćeg Tavla kluba „Vratnik.

U Centru za mali fudbal Bentbaša, 06. maja, odigrano je posljednje 10. kolo Fudbalske lige Starog Grada. Termin je iskorišten da se upriliči i svečanost podjele nagrada pobjednicima stonoteni-ske, odbojkaške, šahovske i fudbalske lige osnovaca Starog Grada za okončanu sezonu 2018/2019.. Istog dana učenici šest starogradskih osnovnih škola su projektom “Baština Starog Grada”, pred-

stavili radove o kulturno - historijskom naslijeđu svoje općine i Sarajeva, te su ih prezentirali svojim vršnjacima, profeso-rima, direktorima i gostima. Općina Stari Grad je 07. maja odvela 250 učenika os-novnih škola sa područja Starog Grada u Tunel spasa u Butmiru, te ih upoznala o važnosti tog današnjeg spomenika.

Dan dječije radostiObilježavanje Dana Općine Stari

Grad za 2019. godinu okončano je Dan-om dječije radosti, 10. maja na Trgu oslobođenja-Alija Izetbegović. Po uzoru na evropske metropole, Košarkaški klub BBY i Općina Stari Grad su organizovali odigravanje posljednjeg 5. kola Minibas-ket lige osnovaca Starog Grada na ot-vorenom. Pored košarkaša, Općina nije zaboravila ni najmlađe, na istoj lokaciji upriličeno je druženje sa maskotama, pozorišna predstava, a tog sunčanog dana na otvorenom je uživalo više stotina ljudi.

Izložba Kulturno-edukativnog centra “Konya Sarajevo“

U Hanikahu Gazi Husrev-be-gove medrese održana je izložba rukotvorina, a djelo su članica Kul-turno-edukativnog centra “Konya Sarajevo“. Izložba je šestu go-dinu zaredom uvrštena u program obilježavanja Dana Općine Stari Grad. Rukotvorine su izrađene u različitim tehnikama veza, slikanja na svili, drvetu, foliji, kaligrafskim radovima, bižuteriji i drugom.

Izložba kulturno-edukativnog centra "Konya-Sarajevo"

Internacionalno klavirsko takmičenje Festival košarke na Trgu Oslobođenja - Alija Izetbegović

Iris Bašić iz kompanije Ga-Me-Ha

Mala i srednja preduzeća iz općine Stari Grad moći će i ove godine koristiti povoljnu fi-nansijsku liniju koju

im nudi BBI banka, a na iznose za koje se odluče Općina Stari Grad će subven-cionirati dio profitne marže.Četvrtu go-dinu zaredom Općina Stari Grad i BBI banka nastoje na ovaj način podstaći raz-voj privrede, olakšati poslovanje malim i srednjim preduzećima, te povećati za-poslenost.

„Ovo je četvrta godina kako smo u projektu sa BBI bankom i dosad smo za finansiranje profitne marže izdvojili oko 101.000 KM. Mi stojimo i ove godine na raspolaganju našim privrednicima koji se odluče za kredite. Oni koji dobiju kredit bit će oslobođeni dijela profitne marže jer ćemo je mi platiti. Za prethodne tri godine plasirano je oko dva miliona maraka ko-jima je BBI banka sa općinom pomogla poslodavce,“ izjavio je načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić.

Za finansijsku liniju osigurano 1,1 milion KM

„Želimo da budemo dio razvoja i da sa organima lokalne uprave učestvujemo u po-dizanju ekonomskog ambijenta u BiH, a ovo je jedan potez u tom pravcu,“ izjavio je Amer Bukvić, generalni direktor i predsjednik Up-rave Bosna Bank International. Istakao je da će privrednici dobiti uslove kreditiranja koje nije lako dobiti u zapadnoevropskim zeml-jama.

„BBI banka će obezbijediti 1,1 milion KM za ovaj projekat, a maksimalna finansir-anja ići će do 500.000 KM. Rok finansiranja je kratkoročno do 12 mjeseci, a dugoročno do 60 mjeseci. Do 12 mjeseci mala i srednja preduzeća finansiranje će koštati 0,49, a do

60 mjeseci 1,95. Općina će subvencionirati dio profitne marže, a BBI banka će aloci-rati sredstva,“ kazao je Bukvić. Potvrdio je spremnost da sredstva za kreditiranje, naročito mladih ljudi kojima je BBI banka spremna ponuditi i pronalazak tržišta za manje proizvođače, te savjetovanje, budu ne samo dvostruko nego i desetostruko uvećana.

U protekle tri godine 22 mala i srednja preduzeća iz Starog Grada koristila su ovu kreditnu liniju. Među njima i Ga-Me-Ha, firma koja je više od pedeset godina sinonim za ekskluzivne poslastice visoke kvalitete i vrhunskog ukusa. „Naša firma je koris-tila kreditna sredstva u iznosu od 300.000 KM, a Općina Stari Grad nam je refundi-rala u konačnom iznosu 4% od ovih sred-stava. Mi smo kreditna sredstva koristili za unapređenje tehnologije, uvođenje dodatnih proizvoda i otvaranje novih radnih mjesta. Sa novom tehničkom opremom i novim mašinama otvorila su se i nova radna mjesta. Preporučujemo svim malim preduzećima kao što smo i mi, da se prijave za ova kredit-na sredstva,“ kazao je Iris Bašić iz kompani-je Ga-Me-Ha.

Zainteresovani se za više informacija mogu obratiti u bilo koju poslovnicu BBI banke u Starom Gradu.

Općina Stari Grad i BBI banka četvrtu godinu zaredom u ovom projektu l Podizanje ekonomskog ambijenta l 22 kompanije već koristile finansijsku liniju

Podsticaj malim i srednjim preduzećima kroz subvencioniranje profitne marže

5

Projekti

JUNI, 2019. • STAROGRADSKI HABERI


Općinsko vijeće

27. sjednica Općinskog vijeća

Na 27. sjednici Općinskog vijeća usvojen je rebalans budžeta Općine Stari Grad u iznosu od 26.483.659 KM. Osnovni razlog za izradu ovog Rebalansa je uključivanje i raspored preostalog iznosa neutrošenih prenesenih sredstava iz budžeta predhodne godine uz korekciju –povećanje planiranih i uključivanje novih vrsta prihoda i u vezi s tim neophodna korekcija rashoda. U odnosu na budžet Općine Stari Grad za 2019. godinu, koji je usvojen krajem decembra prošle godine, rebalansom je budžet uvećan za 1.864.459 KM ili 7,57%.

Usvojeno je nekoliko vijećničkih inicijativa. Vijećnici su zatražili da se pokrene procedura za smjenu predsjedavajućeg Općinskog vijeća, te su za to priloženi potpisi 20 vijećnika. Također je usvojena inicijativa kojom se od općinskog načelnika traži pokretanje procedure smjene općinskog pravobranioca. Iznesena je i inicijativa da nadležne općinske službe sagledaju mogućnosti da rekonstrukcija ulice Štrosmajerova počne u sep-tembru, kako se ne bi istovremeno izvodili radovi u Ferhadiji i Štrosmajerovoj. U tom slučaju istovremeno bi bila otvorena dva velika gradilišta u užoj jezgri, a kretanje bi bilo otežano, naročito imajući u vidu i ostala brojna gradilišta koja su trenutno otvorena u užoj jezgri Starog Grada. Sve navedene inicijative usvojene

su i upućene u dalju proceduru. Prihvaćen je prijedlog Odluke o davanju odobrenja o upotrebi imena Općine Stari Grad Sarajevo u nazivu udruženja, Prvoj brigadi policije iz Sarajeva.

28. sjednica Općinskog vijeća

Na 28. redovnoj sjednici Općinskog vijeća Stari Grad Sara-jevo, predsjedavajući Općinskog vijeća Jusuf Pušina podnio je ostavku. Prethodno su na 27. sjednici vijećnici podnijeli inici-jativu koju je potpisalo 20 vijećnika za pokretanje procedure smjene predsjedavajućeg, te se ta tačka našla na dnevnom redu. Kao razloge za pokretanje procedure smjene predsjedavajućeg vijećnici su naveli kršenje Ustava, Statuta, nepoštivanje Vijeća i izlaženje iz okvira ovlaštenja. Prije izjašnjavanja o tački, Jusuf Pušina podnio je ostavku nakon čega je sve verifikov-ala i nadležna Komisija za imenovanje, a potom potvrdilo i Općinsko vijeće. Pušina je nakon toga napustio sjednicu i nije prisustvovao tokom glasanja za ostale tačke dnevnog reda, pa ni za zaključak o izdvajanju sredstava za pomoć Asji Sućeska za koju je predlagao da bude jedina tačka dnevnog reda.

Ovoj tački prethodilo je glasanje za dopredsjedavajućeg Općinskog vijeća Stari Grad s obzirom da je ta pozicija bila upražnjena od odlaska ranijeg dopredsjedavajućeg Irfana Čengića. Vijećnici su se izjašnjavali o dva prijedloga: Ve-dran Dodik (Savez za Stari Grad) i Tarik Dautović (SDA). Za dopredsjedavajućeg je izabran Vedran Dodik sa 20 glasova, dok je za Dautovića glasalo osam vijećnika.

Za novog predsjedavajućeg Općinskog vijeća Stari Grad, na prijedlog Prve nezavisne liste izabran je Samir Muhić, za čije imenovanje je glasalo 23 vijećnika.

Na 27. sjednici Općinskog vijeća također je pokrenuta inici-jativa kojom se od općinskog načelnika tražilo pokretanje pro-cedure smjene općinskog pravobranioca Dženite Derviškadić. U obrazloženju tog prijedloga predlagač je naveo da Općinski načelnik u skladu sa Odlukom o pravobranilaštvu Vijeću pod-

nosi prijedlog za smjenu pravobranioca i da su ispunjeni zakon-ski uslovi kojima je propisano da se pravobranilac smjenjuje ako izvrši težu povredu službe ili naruši ugled službe, te se ut-vrdi da kroz duže vrijeme ne postiže zadovoljavajuće rezultate i nekvalitetno obavlja službu. Općinsko vijeće danas je prihva-tilo prijedlog o smjeni pravobranioca Dženite Derviškadić, a za vršioca dužnosti općinskog pravobranioca imenovan je Mirza imamović.

Do kraja sjednice usvojen je i Prijedlog Odluke o stavljan-ju van snage Odluke o Stručnoj službi Općinskog vijeća Stari Grad Sarajevo, te Prijedlog Zaključka o izdvajanju sredstava za pomoć u liječenju teško oboljele djevojčice Asje Sućeska.

Predsjedavajući Muhić i dopredsjedavajući Dodik

Inicijativa za prolongiranje radova u ulici Štrosmajerova

5

Centar za promociju i unapređenje zdravlja Općine Stari Grad prigod-nim programom u At me-jdanu proslavio je drugu

godišnjicu uspješnog rada. Skoro 600 korisnika, svakodnevne terapijske vježbe, fizikalne terapije, medicinsko savjetovalište, zdravstveni izleti, terapi-jsko vježbanje s predškolskom djecom rezultati su kojima se ne mogu pohvaliti ni mnogo veće institucije, a osmijeh na licu korisnika najbolje govori o kvaliteti usluga koje ovaj Centar pruža.

Odlični rezultati radaCentar je osnovala Općina Stari Grad

prije dvije godine, te im opremila i ustu-pila prostorije u ulici Obala Kulina bana, a na godišnjem nivou izdvajaju se sred-stva kojim Općina finansira programe za osobe treće životne dobi, ali i predškolski uzrast.

„Centar evo već drugu godinu bilježi odlične rezultate, a prednost ovog ser-visa je što bez ikakvih administrativnih prepreka nudi članstvo građanima cijelog Kantona Sarajevo i to je sjajno. Zbog velike zainteresovanosti građana, imamo namjeru pronaći još jedan pros-tor u Starom Gradu za ove namjene,“ izjavio je općinski načelnik mr Ibrahim Hadžibajrić.

Mahir Selmanović, predsjednik Udruženja „Generacija“ koje uprav-lja Centrom za promociju i unapređenje zdravlja, ističe da je njihov način rada je-dinstven u cijelom regionu.

„Centar nudi programe i aktivnosti za

sve generacijske skupine. Dnevno kroz aktivnosti našeg Centra prođe između 100 i 150 korisnika, a u naš rad smo uključili i tri vrtića, te smo mališanima predstavili pravilnu ishranu i vježbe. Također, sa Za-vodom Mjedenica smo napravili poseban program pravilnog vježbanja za učenike iz te institucije, te njihove roditelje,“ ispričao je Selmanović.

Dijabetološka ordinacija na točkovima

U At mejdanu je povodom godišnjice za sve zainteresovane građane post-avljena dijabetološka ordinacija na točkovima u kojoj su mogli izmjeriti nivo šećera u krvi, dobiti savjete o di-jabetesu i aparate za mjerenje šećera.

Obilježavanje druge godišnjice svojim nastupom uveličali su članovi Hora Ruže, te polaznici Vrtića „Pčelica“ i Udruženja „Čarobna kućica“.

Posebno mjesta na današnjoj mani-festaciji pripalo je najstarijoj korisnici Centra, devedesetogodišnjoj Fadili Džemidžić koja je dobila i prigodan poklon-paket zdravih proizvoda.

Korisnici Centra za promociju i unapređenje zdravlja i danas su imali terapijske vježbe na otvorenom za os-obe treće životne dobi, dok su djeca uživala u druženju sa maskotama, face-paintingu i promotivnim štandovima na kojima su dobijali balone i promotivne pakete zdravstvenih preparata i proiz-voda.

Obilježena druga godišnjica rada Centra za promociju zdravljaNajstarija korisnica ima 90 godina i svakodnevno dolazi sa Grbavice l Centar ima 600 korisnika l Nastupio Hor RUŽE l Programi i aktivnosti za sve generacijske grupe

Godišnjica uz terapijske vježbe u parku At mejdan

Mjerenje šećera u krvi Fadila Džemidžić, najstarija korisnicaNastupio Hor "Ruže"

7

Obilježavanja



InfrastrukturaPet novih zaštitnih ograda

Na Baščaršiji, na stanici za kombi vozila, postavljena je rukohvatna ograda u dužini od 37 metara. Na ovoj lokaciji primijećene su velike gužve u saobraćaju zbog zaustavljan-ja putničkih vozila, vozila gradskog saobraćaja i putnika, te je pješacima bilo izuzetno otežano kretanje. Kako bi se osigurao neometan prilaz put-nika kombi vozilima i spriječile gužve, općinski načelnik dao je nalog da se po hitnom postupku pristupi rješavanju ovog problema. Za radove je izdvojeno oko 3.000 KM.

Nove rukohvatne ograde postav-ljene su u ulicama: Nadlipe od 1 do 3, dužine 37 metara, Za Beglukom broj 73, dužine 4 metra, u Škaljinom sokaku 19 metara i na Faletićima do broja 114, dužine 10 metara. Na svim lokacijama postavljeni su klasični ru-kohvati od crnih cijevi zaštićenih bo-jom. Ukupna vrijednost radova je oko 6.000 KM, a finansirala ih je Općina.

Planom i programom rada za 2019. godinu planirana je sanaci-ja i asfaltiranje 28 ulica i dijelova ulica širom teritorije ove općine. Od početka građevinske sezone,

koju su znatno otežale vremenske prilike i padavine, asfaltirano je i sanirano deset ulica: Ploča, Prvi bataljon, dijelovi ulica Hadžijska ravan i Aganovića sokak, Brusulje, Iza gaja, Donje Biosko, Škaljin sokak, Hafiza Ibrahima Trebinjca, Kovači-pješačka zona, te krak na Hladivodama. Istovremeno radovi se izvode u Ferhadiji, ulici Zmajevac... Za ove radove Općina dosad je izdvojeno preko dva miliona konvertibilnih maraka, ali u konačnici inves-ticija će biti mnogo veća. Za realizaciju ovih projekata zadužena je Služba za investicije i komunalne poslove. Ovi radovi, uz četiri kap-italna ovogodišnja projekta čine Stari Grad najvećim gradilištem u Kantonu Sarajevo.

FerhadijaU toku je završna faza i popločavanje dijela

ulice Ferhadija, od Apoteke Stari Grad (kod Katedrale) do Slatkog ćošeta, preciznije na potezu od Trga fra Grge Martića do ukrštanja sa Gazi Husrev-begovom ulicom. Projektom je planirano da se uklone stare ploče, post-avi armirano-betonska podloga i na nju nove kamene ploče debljine 10 cm, izmijeni dio cjevovoda i reguliše oborinska odvodnja. Ra-dovi su počeli 09. maja i preostalo je još samo

popločavanje dijela ulice. Sanaciju finansi-raju Općina Stari Grad Sarajevo i Direkcija za ceste Kantona Sarajevo, a njihova početna vrijednost radova je 789.000 KM. Radi se na dužini ulice od 191 metar i prosječnoj širini devet metara. Na ovaj način cijela ulica Fe-hadija u dijelu općine Stari Grad, u dužini od 363 metra imat će jedinstven izgled, s obzirom da je donji dio – od Gradske tržnice do Apo-teke Stari Grad rekonstruisan i popločan prije šest, odnosno sedam godina. Potpuna rekon-strukcija planirana je i u ulici Štrosmajerova, a ovi radovi počet će u septembru.

Ploča Sanirana je ulica Ploča na Vratniku,

površine od oko 1.000 metara kvadratnih. Ra-dovi su se izvodili na dijelu ulice od Muzeja Alije Izetbegovića do spoja sa ulicama Mus-tafe Dovadžije i Hadžijamakova. Elaboratom sanacije/rehabilitacije ulica Kovači i Ploča, predviđeno je da se na ovom dijelu ulice uradi asfaltiranje. Vrijednost ovih radova iznosila je oko 160.000 konvertibilnih maraka.

Hafiza Ibrahima TrebinjcaIzveden je projekat sanacije 176 metara

ulice Hafiza Ibrahima Trebinjca, u mjesnoj zajednici Babića-bašča. Prethodno je uk-lonjena stara i oštećena asfaltna površina, te čišćenje slivnika i ispiranje cjevovoda.Općina je finansirala ovaj projekat sa oko 65.300 KM.

U ovoj godini sanira se 28 ulicaDosad završeni radovi na deset lokacijal Ferhadija i Štrosmajerova među najvećim investicijama l U radove dosad uloženo preko dva miliona maraka

Ploča

Baščaršija

Za Beglukom

FaleticiPrvi bataljon

Ferhadija


Infrastruktura

BrusuljeUrađeni su radovi na sanaciji i asfalti-

ranju tri makadamska kraka ulice Brusulje, u mjesnoj zajednici Mošćanica. Dužina krakova u kojima se radila sanacija je 170, 149 i 105 metara. Projekat je Općinu koštao oko 85.000 konvertibilnih maraka.

Iza gaja čikma Asfaltirana je i ulica Iza gaja čikma u

dužini od oko 100 metara, za šta je izd-vojeno oko 14.500 konvertibilnih maraka. Na ovoj lokaciji prošle godine je urađeno proširenje makadamskog puta za lakši prilaz građana domaćinstvima. Tom pri-likom zgrađen je potpuno novi kameni potporni zid dužine 52 metra, prosječne visine 1,50 metar. Za ove radove Općina je izdvojila oko 28.000 konvertibilnih maraka.

Donje BioskoSanirana je i lokalna ulica Donje Biosko

sa spojem ulice Hladivode, a projekat je sa 42.000 KM finansirala Općina.

Škaljin sokakNa Mošćanici je asfaltiran krak ulice

Škaljin sokak kod broja 68 dužine oko 60 metara, a projekat je sa oko 22.000 KM finansirala Općina. Radovi su izvedeni za desetak dana.

Prvi bataljonI ulica Prvi bataljon na Sedreniku je

sanirana. Radilo se proširenje glavnog pravca ulice i asfaltiranje slijepog kraka. Novi asfalt postavljen je u dužini od 128 metara i prosječnoj širini od tri i po metra. Sanaciju i asfaltiranje ulice Prvi bataljom sa oko 19.700 KM finansirala je Općina.

Hadžijska ravan i Aganovića sokak

Postavljen je novi asfalt u dijelovima ulica Hadžijska ravan i Aganovića sokak.

Ukupna dužina ulica u kojima se radila sanacija je oko 830 metara. Cilj projekta je bio omogućiti siguran promet, kako pješačkog tako i automobilskog saobraćaja, u najvećoj mjesnoj zajednici Mošćanica. Za ove namjene izdvojeno je oko 50.000 konvertibilnih maraka.

Krak ulice Hladivode sokakU najvećoj starogradskoj mjesnoj zajed-

nici Mošćanici izvršeno je asfaltiranje kraka ulice Hladivode sokak kod broja 80. Ukupna dužina asfaltirane dionice je 74 metra, a ra-nije je to bila makadamska cesta. Radove je Općina finansirala sa oko 9.000 KM.

Donji dio ulice KovačiZavršena je sanacija dijela ulice

Kovači – pješačka zona. Radovi su uključivali skidanje stare kocke, zam-jenu instalacija, regulisanje oborinske odvodnje, tamponiranje i vraćanje kocke. Međutim, tokom izvođenja radova došlo je do većeg kvara na vodovodnoj mreži. Usljed toga morala je biti zamijenjena glavna vodovodna cijev i urađeni novi priključci. Sa stablizacijom vremenskih prilika, radovi su uspješno završeni, te nastavljeni u gornjem dijelu ulice od Is-

lamskog centra. Podsjećamo da je ovdje riječ o velikom projektu sanacije i reha-bilitacije ulica Kovači i Ploča. Elabo-ratom je predviđeno da na dijelu od Čekrečijine džamije do Muzeja Alije Izetbegovića, oko 515 metara, sanacija bude izvršena na način da se zadrži kocka kao kao estetski najprimjerenije rješenje koje odgovara ambijentu ove lokacije. Vrijednost radova je preko 400.000 KM.

Zmajevac U toku su radovi na sanaciji ulice Zma-

jevac, ukupne dužine 1.520 metara. Radi se na dijelu od raskrsnice ulice Sarajevskih gazija do kraja mezarja Ravne bakije.

Projekat je vrijedan oko 400.000 KM, a finansiraju ga Općina Stari Grad izno-som od 141.000 KM i Direkcija za ceste Kantona Sarajevo iznosom od 260.000 KM. Rok za završetak radova je 45 kalen-darskih dana.

Hafiza Ibrahima Trebinjca

Brusulje

Hladivode

Hadžijska ravan

Kovači

Iza gaja

Zmajevac

Donje Biosko

U protekla tri mjeseca na području općine Stari Grad Sarajevo izgrađeno je deset potpornih kon-strukcija, na lokacijama

koje su predstavljale prijetnju sigurnosti građana. Izgrađeni su i sanirani zidovi u ulicama: Hambina Carina, Muje Hrnjice, Muse Ćazima Ćatića, Logavina, Paje sokak, Hošin brijeg, Meše Čohodara, Boguševac, Turbe i Tale Ličanina. Za ove projekte Općina je izdvojila je više od 100.000 konvertibilnih maraka.

Hambina carinaIzgrađen je ulični potporni zid u ulici

Hambina carina broj 7, u mjesnoj zajed-nici Širokača. Radove na izgradnji zida dužine 21 metar, Općina je finansirala sa oko 9.500 KM. Radovi su se izvodili zbog proširenja ulice, tj. radi lakšeg odvi-janja saobraćaja.

Muje HrnjiceNovi kameni podzid izgrađen je u uli-

ci Muje Hrnjice između brojeva 4 i 8 (MZ Babića bašča), a ispod zida je urađena i nova kaldrma. Podzid je napravljen na starom putu koji se vremenom pretvorio u zarastao i nepristupačan teren na koji su građani odlagali razni otpad sa gornje saobraćajnice Put mladih muslimana. Troškove izgradnje u iznosu od 6.000 KM je pokrila Općina.

Paje sokakU ulici Paje sokak izgrađen je armira-

no-betonski potporni zid, jer je došlo do pucanja starog zida. Na ovom lokalitetu se nalazio urušeni stari zid, a iznad njega stambeni objekat. Prijetila je opasnost od obrušavanja i ugrožavanja prolaznika, te je odlučeno osigurati taj teren izgradn-jom novog armirano-betonskog potpor-nog zida. Novi zid je dužine 6,5 metara

i visine metar i 70 centimetara. Zid je koštao oko 6.000 KM.

Muse Ćazima ĆatićaSaniran je dvorišni potporni zid u

ulici Muse Ćazima Ćatića broj 14 (MZ Logavina). Do obrušavanja i pucanja ka-menog zida je došlo zbog erozije tla, tako da je zbog sigurnosti stanara obližnje zgrade, bilo neophodno uraditi njegovu hitnu sanaciju. Projekat je koštao oko 6.000 KM.

LogavinaNapravljen je i dvorišni potporni zid

koji se proteže iz ulice Karpuzova broj 39 do ulice Muse Ćazima Ćatića broj 18, u mjesnoj zajednici Logavina. Radi se o dvorišnom zidu izgrađenom radi sprječavanja erozije tla, zaštite okoline, te sigurnosti građana. Zid je armirano-betonski, dužine devet metara. Radovi su koštali oko 16.600 konvertibilnih maraka.

Hambina carina

Muje Hrnjice

Paje sokak

Muse Ćazima Ćatića 18

Muse Ćazima Ćatića 14

Hošin brijeg

10

Infrastruktura

STAROGRADSKI HABERI • JUNI, 2019.

Deset novih potpornih zidova

Hošin brijegNa području mjesne zajednice Hrid-

Jarčedoli, u ulici Hošin brijeg preko puta broja 64, izgrađena je nova armirano - betonska potporna konstrukcija. Radi se o zidu koji se nalazi ispod ceste, tako da je zbog težine došlo do popuštanja i obrušavanja terena i zida. Da ne bi došlo do većih problema na terenu Općina je odlučila sanirati pomenuti dio i izgraditi novi potporni zid. U sklopu ovog pro-

jekta izgrađen je zid dužine 14,5 metara, prosječne visine 1,9 do 4,6 metara. Njeg-ovu sanaciju finansirala je Općina izno-som od oko 19.400 KM.

Meše Čohodara Na Toki – Džeki u ulici Meše Čohodara

broj 4 i kod broja 4, izgrađena su dva pot-porna zida.

Zidovi su izgrađeni radi osiguranja stabilnosti ulice i stambenog objekta koji se nalazi na izrazito strmom terenu, te je prijetila realna opasnost od pokretanja tla. Dužine novoizgrađenih zidova su 10 i 12 metara. Oba projekta koštala su oko 12.000 konvertibilnih maraka.

BoguševacOpćina Stari Grad obezbijedila je

sredstva i za izgradnju potpornog zida u ulici Boguševac kod broja 17, na području mjesne zajednice Toka – Džeka. Novi potporni zid izgrađen je u dužini od 14

metara, a sve u cilju sprječavanja daljeg obrušavanja terena. Projekat izgradnje novog zida iznosom oko 6.000 KM fi-nansirala je Općina.

Tale LičaninaNovi armirano-betonski potporni

zid izgrađen je i na Širokači, u ulici Tale Ličanina broj 12.

U sklopu projekta, izgrađen je novi pot-porni zid u dužini od 28 metara i prosječnoj visini od dva i po metra. Izgradnju zida sa oko 25.500 KM finansirala je Općina.

Čišćenje zida u ulici TurbeU ulici Turbe bb urađeno je čišćenje

zida od rastinja i korova, čišćenje oštećenih fuga i ponovno fugiranje i ugradnja kamena, u dužini od 20 metara. Pored čišćenje zida i fugiranja, izrađena je i ‘betonska kapa’ cijelom dužinom zida, a cilj je bio osiguravanje padine uz koju se nalazi.

Boguševac

Meše Čohodara Turbe

Tale Ličanina

11

Infrastruktura


Sanacije kaldrme i stepeništa

Urađena je rekonstrukcija kaldrmi-sanog stepeništa u ulici Brdo džamija, te sanacija starog i neprohodnog stepeništa u ulici Iza gaja čikma. Za ove radove izdvojeno je 56.200 KM.

Brdo džamija

U ulici Brdo džamija sanirano je kameno gazište u dužini od 75 metara. Tokom sanacije postavljen je novi ka-men pločastog oblika, kojim je lakše hodati, a i manje je klizav u zimskom periodu. Za ovu sanaciju izdvojeno je oko 50.200 KM. U proteklom periodu upravo na ovom dijelu postavljena je i nova fekalna kanalizacija, koja je koštala oko 18.000 konvertibilnih maraka.

Iza gaja čikma

Urađena je sanacija starog i nepro-hodnog stepeništa u ulici Iza gaja čikma kod broja 29 (Hrid -Jarčedoli). Jedna trećina stepeništa je od kaldrme, dok je ostatak od betonske podloge. Projekat je finansirala Općina sa oko 6.000 KM.

Kombinovana kaldrma i beton

Stepenište dugo 75 metara


Kapitalni projektiPrva solarna stabla u Starom Gradu

Na Trgu oslobođenja Alija Izetbegović i u neposrednoj blizini Vijećnice postavljena su dva solarna stabla koja koriste sunčevu energiju za osvjetljavanje okolnog prostora, ali i služe kao solarni punjači mobitela, tableta i drugog. Riječ je o projektu "Prvo solarno drvo Općine Stari Grad" koji ukazuje ne važnost korištenja ob-novljivih izvora električne energije, a realizovali su ga Općina i Fond za zaštitu okoliša FBiH.

„Omogućili smo građanima, ali i brojnim turistima, da prvi put u Starom Gradu koriste solarna stabla za punjenje mobitela, tableta i prenosnih računara, kao i za besplatan wifi na javnim površinama.,“ kazao je načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić. „Osim toga izabrali smo i najbolje studentsko idejno rješenje za treće solarno stablo kroz projekat Udruženja inžinjera na globalnom nivou, a poudil su ga Nadija Borovina i Ema Čaluk“ dodao je.

Njihovo idejno rješenje izabrano je kao najbolji dizajn novog solarnog stabla u okviru projekta “Modern Re-newables – Brighter Future”, projekta čiji je inicijator Institute of Electrical and Electronics Engineers Bosne i Her-cegovine (IEEE), a podržava Općina Stari Grad.

Zamišljeno je da solarna stabla postanu tačka okupljanja mladih uz "praktičnu upotrebu" i edukaciju o ob-novljivim izvorima energije.

„ Projekat "Prvo solarno drvo Općine Stari Grad" finansirali su Fond za zaštitu okoliša FBiH iznosom od 20.000 KM i Općina Stari Grad sa 10.000 KM. Radovi rekonstrukcije Doma Zdravlja

Solarno stablo na Trgu Oslobođenja

Prekoputa Vijećnice

Načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić ugos-tio je delegaciju Saudi-jskog fonda za razvoj koji kreditiraju realizaciju

četiri kapitalna projekta u Općini Stari Grad vrijedna 13,3 miliona konvertibil-nih maraka. Realizacija ovih projekata počela je 25. marta, a dinamika radova i stanje na gradilištima pokazali su kredi-torima odgovoran i profesionalan pristup ove lokalne zajednice u njihovoj imple-mentaciji.

Saudijski fond za razvoj dosad je kred-itirao i finansirao bespovratnim sredstvi-ma veliki broj projekata u BiH, a kako su naglasili Općina Stari Grad može poslužiti kao primjer kako se na brz i efikasan način rade projekti. Načelnik Hadžibajrić sa gostima iz Saudijske Arabije obišao je radove na izgradnji podzemne garaže prekoputa Vijećnice, sportske sale uz školu “Edhem Mulabdić”, zatim Dom zdravlja Stari Grad, a obilazak je završen u zgradi Općine.

“Saudijski fond za razvoj je puno investirao u poslijeratnom periodu u projekte u BiH i djeluju u više od 80 ze-malja širom svijeta. Danas su nam rekli da ovakvu brzinu i dinamiku dosad nisu vidjeli”, izjavio je Hadžibajrić i dodao da su gosti iz Saudijske Arabije bili ugodno iznenađeni napretkom na gradilištima.

Projekti od kojih će građani imati koristi

Delegaciju Saudijskog fonda za raz-voj predvodio je Mohammed Aldalilan, koji je izrazio zadovoljstvo što radovi napreduju jer to pokazuje iskrenost i opredjeljenost za njihovu realizaciju.

„Vrlo smo zadovoljni dosadašnjom implementacijom i napredak ide vrlo dobro. Posebno smo sretni zbog koristi koje će ovi projekti imati za sve građane. Garaža će osigurati dovoljno parking mjesta, a gradi se i sportska sala, Dom zdravlja i zgrada Općine. Uvjerili smo se da svi projekti dobro napreduju i nadamo se i radujemo skorom završetku“, kazao je Aldalilan.

Pored Aldalilana, delgaciju su činili i članovi Fonda: Bandar Alharbi, Abdul-lah Alromeih i Sulaiman Alwetaid. Osim projekata u općini Stari Grad, delegaci-ja Saudijskog fonda za razvoj obilazi i gradilišta u drugim dijelovima BiH koja se također finansiraju njihovim kreditnim sredstvima: u Goraždu, Sreberenici, Kon-jicu i Mostaru.

Saudijski fond: Stari Grad je primjer brze i efikasne implementacije projekataPredstavnici Fonda obišli gradilišta četiri kapitalna projekta l Zadovoljni brzinom i dinamikom radova l Izgradnja počela u martu

Podsticaj poljoprivredne, plasteničke proizvodnje u općini Stari Grad jedan je od većih ciljeva ove lokalne za-jednice koja na taj način nas-

toji pomoći građanima u osiguravanju vlastite egzistencije, ali i dati mogućnost zarade, te masovnije proizvodnje. U po-sljednjih deset godina u ovoj općini, koja je površinom najveća u Kantonu Sara-jevo, 160 građana dobilo je plastenike i aktivno se bave plasteničkom proizvod-njom paprike, paradajza, mrkve, špinata, celera, patlidžana, karfiola. Općinski načelnik Ibrahim Hadžibajrić obišao je dvije korisnice plastenika u Starom Gra-du, na Vratniku i Faletićima, gdje se osim poljoprivredom bave i stočarstvom, te pčelarstvom i peradarstvom.

Porodica Hasić na Vratniku uzgaja sve vrste povrća

Negra Hasić je počekom godine od Općine Stari Grad dobila plastenik u kojem je zasadila paprike, paradajz i patlidžan. Njihovo imanje prostire se na 2,5 duluma zemlje, a ponosno su poka-zali vrt zasijan salatom, lukom, graškom, krompirom, pa i sadnicama ruže. Zasad proizvode dovoljnu količinu povrća za potrebe porodice, ali u budućnosti ostav-ljaju mogućnost i za prodaju. Ranijih go-dina od Općine Stari Grad dobili su pod-sticaj za bavljenje pčelarstvom i ponosno ističu da su dosad uzimali iz košnica i do 50 kg meda.

„Prije mjesec dana smo dobili plas-tenik od stotinu kvadrata i posadili smo

paradajz, paprike, blitvu, patlidžan i to nam mnogo znači. Naše domaćinstvo broji šest članova i ono što proizvedemo će nam biti i više nego dovoljno, a os-tatak podijelimo rodbini i prijateljima. Nedavno sam postala majka pa se suprug sada više bavi plastenikom, ali ubrzo ću i ja“, kazala je i dodala da na imanju imaju i košnice sa pčelama, te kokoške koje snabdijevaju domaćinstvo dovoljnom količinom domaćih jaja.

Šaćira Fočo ima plastenik, krave, ovce...

Načelnik Općine Stari Grad Ibra-him Hadžibajrić istakao je da često ovu općinu posmatraju kroz urbani dio i uže gradsko jezgro i mnogi ne vide njene po-tencijale izvan toga, a činjenica je da je oko 70% površine ove općine u padins-kim dijelovima, pogodnim za bavljenje poljoprivredom i stočarstvom. „Mi smo

to prepoznali i već deset godina nudimo mogućnost građanima da se počnu bav-iti plasteničkom proizvodnjom. Do sada smo u te svrhe uložili preko 400.000 KM, a rezultati na terenu su vidljivi. Ozbiljnim radom ljudi mogu ne samo osigurati dovoljne količine za svoju porodicu, nego i za prodaju“, kazao je Hadžibajrić.

Jedna od onih koji već godinama uzgajaju povrće u plasteniku je i Šaćira Fočo na Faletićima koja, pored plasteni-ka, vodi brigu i o stoci. Prije devetnaest godina izgubila je muža i ostala sama sa troje djece, te se okrenula poljoprivredi i stočarstvu.

„Sad imam sedam krava, oko 80 ova-ca i 15 kurbana. Prodajem mlijeko, nosim svojim kupcima na vrata, a i komšiluku. U plasteniku imam paradajz, paprike, salatu, zelje, a posadila sam i jagode da vidim kako i to ide. Nešto se proda, po-dijeli, odnesem Tetki u Narodnu kuhinju“ ispričala je Šaćira. „Radit se mora, a bi-rat se ne treba. S 40 godina sam ostala udovica i ovo je moj život. Mora se raditi i živjeti“, kazala je Šaćira.

Inače, kroz javni poziv koji se raspisuje svake godine definisano je da plastenike u Starom Gradu mogu dobiti mladi ljudi do 35 godina starosti, penzio-neri, te nezaposleni demobilisani borci, ali je uslov i da imaju vlastito zemljište. Opredjeljenje ove lokalne zajednice je da i ubuduće podržava razvoj poljoprivrede, stočarstva i drugih grana u Starom Gradu.

U posljednjih deset godina dodijeljeno 160 plastenika

Negra Hasić zasadila paprike, paradajz... Šaćira Fočo bavi se i stočarstvom

Plastenička proizvodnja u Starom Gradu sve uspješnijaPoljoprivreda, stočarstvo, peradarstvo, pčelarstvo grane kojim građani bave u Starom Gradu l Građanima do sada podijeljeno 160 plastenika, sadnice, sistemi za navodnjavanje

13

Podsticaji


Aziza Karić sa Sedrenika, koja je početkom godine napunila 104 godine, jedna je od najstarijih stanovnica Starog Grada

koje, već tradicionalno povodom Dana Općine, posjećuje općinski načelnik Ibra-him Hadžibajrić.

Iako u poodmaklim godinama, Aziza se svakoj posjeti obraduje i s osmijehom dočeka svakog gosta. Snaga je pomalo iz-daje, pa je posljednjih mjeseci uglavnom vezana za krevet, ali i dalje itekako bistrog uma i dobrog pamćenja. Pamti tako Aziza da je preživjela dva rata, izgubila četvero djece, a sa suprugom u braku proživjela 68 godina. „Stigla me starost, bole noge, ruke...Imala sam sedmoro djece, tri sina su umrla, a jedan mi je poginuo i sve sam to prebrodila...Učim, klanjam, postim i to mi je spas„ ispričala je nana Aziza.

„Odrasla sam pored Rogatice i tu sam živjela do dvadesete godine. Onda sam se udala i živjela u braku 68 godina, a muž mi je umro kad mu je bilo 85 godina. On je bio slijep, operisan je, fino sam ga čuvala i pazila i eto valjda mi je ovo na-grada da ovoliko živim“, kazala je Aziza.

Inače, osim što osjeća bolove u kos-tima, nana kaže da nema nikakvu drugu bolest i da je uvijek bila zdrava, ali je uvijek i radila. “Svašta sam u životu ra-dila, tkala, prela, vezla, heklala, bavila se poljoprivredom, imala stoku...radila sam više nego dvije žene i odgojila sedmoro djece,“ ispričala je.

Načelnik Hadžibajrić je istakao da je briga o starima izuzetno važna, te da mu je drago zbog ovakvih posjeta. „Evo već drugu godinu zaredom obilazimo naše stogodišnjake. Prošle godine posjetio sam nanu Ajku na Kovačima kojoj je 105 godina, a danas smo kod nane Azize kojoj je 104 godine. Ona je dobrog pamćenja, pa smo lijepo razgovarali, a sjeća se i onoga što je bilo prije sto godina, i onoga što je bilo jučer. Ovo je jedna gesta ko-jom odajemo počast našim starima koji su doživjeli duboku starost,“ kazao je načelnik Hadžibajrić koji je Azizi uručio i prigodnu hediju, te cvijeće i poklon pa-kete.

Nana Ajka možda je i najstarija Sarajka

Na Sumbuluši živi 105-ogodišnja nana Ajka Lokmić. U Starom Gradu živi od svoje četvrte godine života i možda je najstarija stanovnica čitavog grada Sarajeva. Nanine kćerke Zumreta i Zi-neta ispričale su da je Ajka rođena davne 1914. godine u Bosanskom Šamcu.

Odmah po rođenju i surovim okolnos-tima Prvog svjetskog rata Ajka je ostala bez roditelja, te je došla živjeti u Sara-jevo. Tu je upoznala Nuriju Lokmića, za koga se udala i rodila četvoro djece, dvije ćerke i dva sina, a svi žive u Sarajevu. „Mama je, pored podizanja porodice, radila zajedno sa ocem u pekari. Stariji stanovnici se sjećaju sigurno pekara na Ploči i Bistriku, odvijek je bila veliki borac i za to ćemo joj zauvijek biti zah-valni“, rekle su Zumreta i Zineta.

Aziza Karić napunila 104 godine

Uči, klanja i posti svaki ramazan Ajka Lokmić ima 105 godina

U posjeti starogradskim stogodišnjakinjamaAziza Karić sa Sedrenika ima 104, a Ajka Lokmić iz Sumbuluše 105 godine l Iako u poodmaklim godinama obje nane se osjećaju dobro i pamćenje ih služi l U životu ih je održao rad i vjera

Dedo Baščelija doživio 116 godina

Brat Abid ima sto godina i živi na Bistriku, dobrog je zdravlja, a i dedo mi je doživio duboku sta-rost, čak 116 godina. Zvali su ga Baščelija i bio je iz begovske poro-dice, živjeli su u blizini Rogatice,“ ispričala je nana Aziza.

14

Posjete



Projekti

Da Općina Stari Grad poseb-nu pažnju posvećuje oso-bama treće životne dobi pokazalo se i na izletu koji je organizovale za svoje

penzionere na Bjelašnici. Preko 200 pen-zionera družilo se tokom čitavog dana, uz zabavne igre, ali i poseban program terapijskih vježbi koje su za njih pri-premili iz općinskog Centra za promociju i unapređenje zdravlja.

Uz smijeh, pjesmu i igre, penzioneri su uživali i u svježem zraku i dobrom zalogaju. Stručno osoblje Centra za pro-mociju i unapređenje zdravlja pružilo im je mogućnost mjerenja krvnog pritiska i šećera u krvi, a onima kojima je potrebno podijeljeni su i glukomati.

Ovo je postalo već tradicionalno druženje starogradskih penzionera povo-dom Dana Općine Stari Grad, ali je ove godine termin prolongiran zbog loših vre-menskih uslova u maju kada je izlet trebao biti održan. Da bi druženje bilo zanimljivi-je ove godine učesnicima je predloženo da se takmiče u društvenim igrama. Kako je rezultat bio neizvjestan do kraja dame su izabrale najvitalnijeg penzionera, a muškarci najvitalniju penzionerku među njima. Titule i lente pripale su Fadili Pena-va i Mustafi Prljači. Penava je 53-godišnja penzionerka sa Širokače koja je zbog bolesti nažalost prijevremeno penzioni-

sana. „Drago mi je što sam pristala danas doći ovdje ima nas svih godišta, lijepo nam je i zabavljamo se. Nama penzioner-ima malo treba, dovoljno je da znamo da neko misli na nas, kao što to radi Općina Stari Grad i od srca vam hvala“, kazala je Penava. Penavi i Prljači, simbolične pok-lone uručili su, načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić i sekretar organa državne službe Alma Destanović. „Briga o starima naša je obaveza, a drago mi je što smo im organizovali ovakvo druženje. Lijepo su se zabavili i barem na jedan dan zaboravili na svakodnevne brige“, kazao je Hadžibajrić. Pobjednicima je čestitao i predsjedavajući Općinskog vijeća Stari Grad Samir Muhić.

Penzioneri iz Starog Grada uživali na izletu na Bjelašnici

Izlet počeo vježbama za razgibavanje

Hadžibajrić i Destanović uručili poklone najvitalnijim penzionerima, čestitao i Muhić


Projekti

U poznatom starogradskom šetalištu Aleja ambasadora posađena su prva stabla lipe u ovoj godini, a zasadili su ih ambasadori Mađarske Krisztián Pósa, Japana Hideyuki Sakamoto, Republike Poljske Jaroslaw Lindenberg, i Slovačke Republike Martin Kačo.

Njihovi domaćini u Aleji ambasa-dora bili su načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić, predsjedavajući Općinskog vijeća Stari Grad Samir Muhić, te zamjenici predsjedavajućeg Vedran Dodik i Sanel Dragolovčanin. Oni su po okončanju sadnje, ambasa-dorima uručili certifikate, starogradski suvenir „Sarajevska kocka, te brošuru koja je evidencija svih ambasadora

koji su lipe posadili ovdje. Ambasador Japana Hideyuki Sakamoto se zahvalio načelniku Hadžibajriću na pozivu: „Ovo je zaista jako lijepa tradicija. Jako mi je drago što sam posadio stablo lipe, te se nadam da ću se nakon kraja mandata opet vratiti ovdje da vidim ‘svoje’ drvo“, rekao je Sakamoto.

Ambasador Republike Poljske u našoj zemlji Jaroslaw Lindenberg od daleke 1990. služi u raznim državama svijeta, ali nije se susreo sa sličnom tradicijom poput ove u Starom Gradu: „Veliki sam ljubitelj baštovanstva i kod kuće u Poljs-koj imam veliku baštu o kojoj redovno vodim računa. Čast mi je da sam se pridružio i ostalim poljskim ambasador-

ima koji imaju svoja stabla lipe ovdje“, izjavio je ambasador Lindenberg.

Ambasador Mađarske Krisztián Pósa je nedavno preuzeo funkciju šefa misije svoje zemlje u BiH i oduševljen je ovom tradicijom iz Starog Grada: „Drvo lipe u Mađarskoj simbolizuje dug i zdrav život i nadam se da će moja lipa imati dug život ovdje u Aleji ambasadora“, bile su riječi njegove ekselencije Krisztiána Póse. Martin Kačo, ambasador Slovačke Republike je kazao da u njegovoj zem-lji, za osobe starije generacije, Sara-jevo simbolizira olimpijske igre i velike sportske uspjehe tadašnje Čehoslovačke, te mu je zadovoljstvo što trenutno živi u našoj zemlji.

Općinski načelnik mr Ibrahim Hadžibajrić i sekretar organa državne službe Alma Destanović boravili su u zvaničnoj posjeti gradu Novi Pazar, na poziv gradonačelnika Nihata Biševca.

Općinskog načelnika i sekretara državne službe gradonačelnik Biševac primio je u svom kabinetu gdje su razgo-varali o mogućnostima za poboljšanje saradnje između Starog Grada i Novog Pazara, naročito imajući u vidu veliki broj građana porijeklom iz tog grada koji su trajno ili privremeno našli svoj dom u Starom Gradu. Najavljena je i mogućnost

kulturne razmjene, koja bi se prvenst-veno odnosila na gostovanja kulturno-umjetničkih društava iz ovih lokalnih zajednica.

Općinski načelnik Hadžibajrić upoznao je gradonačelnika Biševca sa izuzetnom saradnjom koju Stari Grad ost-varuje sa svojim pobratimskim općinama i gradovima iz regije, ali i šire, te sa činjenicom da su potpisani sporazumi o bratimljenju sa 24 općine, od toga dvije iz Srbije. Dogovoreno je da se u budućnosti pokrenu procedure bratimljenja Općine Stari Grad Sarajevo i Grada Novi Pazar.Hadžibajrić i Destanović sa gradonačelnikom Biševcem

U zvaničnoj posjeti gradu Novi Pazar: poboljšati saradnju i povezati građane

Ambasadori Japana, Poljske, Mađarske i Slovačke zasadili lipe


Projekti

U ulici Nadmlini, u naselju Kovači, u toku su radovi na izgradnji košarkaškog igrališta Njegovom izgradnjom stanovnici ovog dijela Starog Grada dobit će ograđeno sportsko igralište dimenzija 14,50 x 13,5 metara.

Sportski teren imat će dva pojedinačna koša za uličnu košarku sa tribinama za gledaoce. Teren će biti ograđen potpornim zidom sa sjeverne strane, u sklopu kojeg će se nalaziti tribine. Sa istočne i zapadne strane planirana je izgradnja kaskadnih podzida čija će visina jednim dijelom do-sezati gotovo četiri metra, u zavisnosti od konfiguracije terena, a na kojim će biti montirana tzv LEGI ograda - specijalizova-na ograda sa zaštitom od buke. U sklopu projekta planirano je i osvjetljenje terena. Igralište se gradi kao dio projekta „Jačanje uloge MZ u BiH“, kojeg implementira

UNDP u BiH sa partnerskim općinama, a finansiraju vlade Švicarske i Švedske. Općina Stari Grad Sarajevo u ovom pro-jektu učestvuje putem Odsjeka za lokalni razvoj.

Ukupna vrijednost projekta je 86.000 KM. Izvođač radova je firma Sela d.o.o. Sarajevo.

U toku su radovi na restauraciji zgrade Muzičke akademije, jednom od najznačajnijih nacionalnih spomenika u gradu, sagrađenom 1882. godine po projek-tu Josipa Vancaša. Muzička akademija os-novana je 1955. godine, a u ovom objektu danas su smještene još i osnovna i srednja muzička škola.

Projekat je pripremio općinski Odsjek za lokalni razvoj, a odvijat će se u dvije faze. Za prvu fazu radova Općina Stari Grad izdvojila je 50.000 KM. Istim izno-som projekat finansira i Gradska uprava Grada Sarajevo, a Federalno ministarstvo

kulture i sporta izdvojilo je 47.000 KM.Radi se uklanjanje nestabilnih dijelova

fasade, te izrade novih elemenata po uzoru na zatečene oštećene na objektu, kao i res-tauracije oštećene i stabilne arhitektonske dekoracije. Radove izvodi firma Bišina Mostar, licencirana za restauraciju naciona-lnih spomenika. Drugu fazu radova finansi-rat će Ambasada Švedske iznosom od oko 500.000 KM, a radit će se zamjena krova, mašinskih instalacija, toplifikacija sjever-nog dijela fasade i zamjena ostatka fasade, nova kotlovnica i drugo. Izvođača radova izabrat će UNDP u BiH.

Izgradnja sportskog igrališta na Nadmlinima

Restauracija zgrade Muzičke akademije

Uskoro novi teren

Preko 65 000 KM za izabrane projekte nevladinih organizacija

Izabrani su projekti organizacija civilnog društva prispjeli po Javnom pozivu koji će biti finansirani, odnos-no sufinansirani iz Budžeta Općine Stari Grad Sarajevo u toku 2019. go-dine. Javni poziv Općina je raspisala od 20.02.2019. godine do 18.03.2019. godine, a pristiglo je 87 projekata. Komisija za ocjenjivanje i odabir pro-jekata evaluirala je svih 87 projekata koliko ih je prispjelo na Javni poziv. Da bi bili uzeti u razmatranje za fi-nansiranje projekti su prema Odluci o načinu odabira projekata trebali dobiti 75 i više bodova u procesu evaluacije.

Od 87 prijavljenih projektnih pri-jedloga izabrano je šest koji će biti finansirani iz Budžeta Općine u toku 2019. godine, ukupnim iznosom od 65.412 KM. Radi se o sljedećim pro-jektima:

Udruženje za podršku osobama sa intelektualnim teškoćama na području Kantona Sarajevo „OAZA“- „Jačanje kompetencija za život osoba sa in-telektualnim teškoćama“; PK „Spid“ Sarajevo - „Integracija u društvo kroz plivanje“; Udruženje „KreArtivci“ - „KreArtivne pirografkinje-Liječenje kroz umjetnost“, Udruženje RK „Željo“- „Rukomet je IN“; Udruženje „Iron Puki Boxing-Club“- „Škola boxa za mlade-Starog Grada“; Udruženje za podršku djeci s teškoćama sluha i govora „Eho“ - „Tragovima zvuka II“.

Pošaljite poruku policiji

U cilju poboljšanja komunikacije građana općine Stari Grad i pripadni-ka Prve policijske uprave Stari Grad u funkciji viber broj na koji građani policiji mogu slati poruke, te prijaviti krivično djelo. Poruke Prvoj policijs-koj upravi Stari Grad građani mogu slati putem viber broja 060 30 44 329.

PK "Spid" - Integracija u društvo

060 30 44 329


Prijateljski gradovi i općine

Općina Stari Grad ima mno-go prijatelja, oni dolaze sa svih strana svijeta, međutim posebno se ističe prijateljst-vo Općine Stari Grad i

Općine Selçuklu Konya iz Republike Tur-ske. Ova velika, bogata, raznovrsna i tako značajna zemlja, istinski most između Ev-rope i Azije, mnogo čini za građane cijele BiH, posebno Starog Grada, što je doka-zano mnogo puta. Jedinice lokalnih samou-prava i njihovi načelnici najbolje znaju koje su potrebe i problemi građana, te kako naći rješenja i načine za što bolji i ugodniji život stanovnika. Upravo je to bio najveći mo-tiv prvog sastanka načelnika Općine Stari Grad Ibrahima Hadžibajrića i tadašnjeg načelnika Općine Selçuklu Konya Uğura İbrahima Altaya u oktobru 2010. godine u Sarajevu. Tada je napravljen prvi korak i izražena je želja da najstarije općine Sa-rajeva i Konye ozvaniče svoju saradnju potpisivanjem Sporazuma o bratimljenju. Načelnici Hadžibajrić i Altay su se složili da bi sporazum olakšao mogućnosti sarad-nje u oblastima privrede, kulture, obra-

zovanja, turizma, sporta, zaštite prirodnog i kulturnog naslijeđa. Upravo se tako desilo, i to nakon vrlo kratkog vremena.

Općinsko vijeće Stari Grad je već u martu 2011. godine jednoglasno odobri-

lo zvanično sklapanje ovog prijateljsva. Sporazum o bratimljenju između Općine Stari Grad i Općine Selçuklu Konya pot-pisali su načelnici Ibrahim Hadžibajrić i Uğur İbrahim Altay u augustu 2011. godine u Konyi.

Konya - najčuveniji i najtradi-cionalniji grad u Turskoj

Konya je ekonomski i privredno jedan od najrazvijenih gradova u Republici Tur-skoj. Nalazi se u centralnoj Anadoliji, oko 300 kilometara južno od glavnog grada Ankare. Sa okolnim mjestima Konya ima preko dva miliona stanovnika, što ga čini sedmim gradom po naseljenosti u zem-lji. Ono što je Stari Grad u Sarajevu, to je Selçuklu u Konyi, odnosno prostor gdje se prepliću historija, civilizacija i kultura raznih vremenskih perioda. Veliki perzijski pjesnik, filozof i učitelj Dželaludin Rumi bio je stanovnik ovog grada u prvoj polo-vini 13. stoljeća. On je smatrao i propo-vijedao da muzika i ples najviše čovjeka mogu približiti Bogu. Zbog toga je bio velika inspiracija dervišima, pa je Konya

Općina Selçuklu Konya istinski prijatelj Starog Grada

Što je Stari Grad u Sarajevu, to je Selçuklu u Konyi - Saradnja najstarijih općina skoro deset godina l Izgradnja Mevlevijske tekije na Kovačima l Zajedničke izložbe i posjete

Izložba rukotvorina “Bosansko-tursko prijateljstvo”

Tradicionalno za vrijeme pro-grama obilježavanja Dana Općine Stari Grad se organizuje izložba pod nazivom „Bosansko-tursko prijateljstvo“. Prva izložba je ot-vorena u Balkanskom mevlevijsko-istraživačkom centru 2014. godine, kada se obilježila godina dana od svečanog otvaranja centra. Izložbu zajednički i vrlo uspješno organi-zuju Općina Stari Grad, Kultur-no-edukacioni centar „Sarajevo-Konya“ i Općina Selçuklu Konya sve naredne godine za vrijeme Dana Općine Stari Grad. Tada Stari Grad obavezno posjete gosti iz Konye.


Prijateljski gradovi i općine

između ostalog i simbol čudesnih derviša. Njegov mezar u Konyi masovno posjećuju muslimani iz cijelog svijeta, pogotovo prije odlaska na hadždž.

Općina Selçuklu zauzima centralni i sjeverni dio grada Konya, a 80% njene teritorije je urbanizirano gdje živi preko 700.000 stanovnika. Na području ove općine od 2000. godine djeluje Aerodrom Konya. Aerodrom se koristi za brojne civilne, ali i vojne letove za tursku vojsku i zračne snage NATO-a. Nakon gradnje pot-puno novog aerodromskog terminala 2015. godine kapacitet mu se povećao za skoro pet puta, pa sada godišnje opsluži preko milion putnika. Nakon uspješnih deset go-dina rukovođenja Općinom Selçuklu, veliki i dokazani prijatelj starogradske općine, Uğur İbrahim Altay 2018. godine napušta tu funkciju i postaje načelnik Distrikta Konya.

Trenutni načelnik Općine Selçuklu je Al-tayev bliski saradnik Ahmet Pekyatırmacı. Aktuelni načelnik Pekyatırmacı je također u više navrata boravio u Starom Gradu, te se nastavak odlične saradnje dvije općine apsolutno ne dovodi u pitanje.

Balkanski mevlevijsko-istraživački centar na Kovačima

Najsjaniji biser i pokazatelj vrijednosti dobrih odnosa Općine Stari Grad i Općine Selçuklu jeste Balkanski mevlevijsko-istraživački centar na Kovačima, ispod Žute tabije. Na tom mjestu u osmanskom

periodu se nalazila tekija. Vjerski objekat je srušen 50-ih godina prošlog stoljeća, a na tom mjestu podignut ugostiteljski objekat. Za vrijeme agresije objekat je doživio sud-binu mnogih drugih, u potpunosti je srušen, pa je lokalitet predstavljao ruglo u Starom Gradu. Gradnja je počela u oktobru 2012. godine, a okončana u maju 2013. godine kada je upriličeno svečano otvorenje. Općina Selçuklu Konya je u cjelosti finans-irala projekat sa preko milion KM, dok je Općina Stari Grad obezbijedila svu admin-istrativnu podršku. Objekat se prostire na površini od 400 kvadratnih metara i u pot-punosti se uklapa u ambijentalnu sredinu tog dijela Starog Grada.

Izgradnja Balkanskog mevlevijskog-istraživačkog Centra koštala je preko milion KM

Potpisivanje Sporazuma o bratimljenju 2011. godine u Konyi

Aktuelni načelnik Selçuklua Ahmet Pekyatirmaci u Starom Gradu

Da uspjeh ne dolazi preko noći i da je potrebno krenuti od nule i malim koracima graditi biznis potvrđuje i priča kompani-

je Amko komerc koja je počela 1995. go-dine kada je osnivač i vlasnik kompanije Muamer Aleta pokrenuo svoje prve dvije trgovine. Prva poslovnica bila je upravo u općini Stari Grad, u naselju Alfakovac. Početna vizionarska ideja bila je širenje distributivne i maloprodajne mreže, no u ovom poduhvatu otišlo se korak dalje. Danas je Amko komerc jedan od vodećih maloprodajnih lanaca trgovine koji tre-nutno u Bosni i Hercegovini broji preko 80 maloprodajnih objekata, a više od de-set ih je u našoj općini.

„Uspjeh je da smo doživjeli 23 godine i da smo uspjeli da opstanemo u ovakvom društvu. Kompanija je osnovana 1995. godine. Ideja je bila, u tako porušenoj zemlji, da čovjek, prije svega, zaradi sebi platu da može obezbijediti normalan

život. Na putu ka uspjehu bilo je dosta izazova koje smo uspješno prevazišli te je zahvaljujući upornosti i trudu, kako rukovodstva tako i uposlenika, izgrađen Amko kao jedan jak bh. brand,” ovim riječima počinje svoju uspješnu poslovnu priču vlasnik kompanije Muamer Aleta.

U općini nadaleko poznatoj po svoji-ma mahalama, avlijama i uskim ulicama svoje mjesto pronašle su i Amko trgovine. Sve radnje u Starom Gradu su specifične na svoj način, a ono što ih čini posebnim jesu upravo stanovnici sa ovog lokaliteta. “U sarajevskim mahalama posebno je izražena bliskost stanovnika, koja se os-jeti i u našim trgovinama. Općina je ovo koja ima specifičan duh. Često smo kroz naše objekte svjedoci mnogih zanim-ljivih anegdota i ljudskih sudbina. Naše trgovine su jedno od omiljenih mjesta okupljanja komšija, posebno u praznično vrijeme kada mahale odišu posebnom harmonijom i prazičnim raspoloženjem. Trudimo se kupcima omogućiti komšijski ugođaj kupovine, da se u našim trgov-inama osjećaju kao kod kuće“, nastavlja Aleta. Prvi su i jedinstven lanac trgovi-na prehrambenih artikala na bh tržištu, u kojem svi kupci svakog petka, bez izuzetka ostvaruju popust od 10 % na ku-povinu. “Vrlo jednostavno, bez ikakvih

Amko trgovine za kompletan ugođaj kupovine l Marketi blizu kupcima u naseljenim mjestima l Mreža sa preko 80 maloprodajnih trgovina l Omogućavaju kupcima da se u trgovinama osjećaju kao kod kuće

Muamer Aleta, vlasnik kompanije

Amko trgovine - od Alifakovca kroz cijelu BiH

20

Predstavljamo uspješne privrednike


ograničenja i potrebne dokumentacije svaki kupac u bilo kojem marketu Amko komerca petkom ostvaruje popust od 10 %. U našim marketima, kupac nam je uvijek na prvom mjestu. Osluškujući potrebe i želje naših kupaca odlučili smo im ponudi ovu jedinstvenu pogodnost ku-povine.”

Amko komerc ima 800 uposlenika

Ističe da u Amko trgovinama ne pro-daju samo proizvode, već nude kompletan ugođaj kupovine. Danas je Amko omilje-no mjesto za kupovinu bh. građana, a svojom prodajnom mrežom, kvalitetnom uslugom i pažljivo biranim asortimanom sa naglaskom na domaće proizvode postao je prepoznatljiv bh. brend. “Od nastanka kompanije pa do danas uvijek smo davali punu podršku našim domaćim kompanijama, bosanskohercegovačkim proizvođačima koji stvaraju nove vrijed-nosti. Često smo bili upravo mi ti koji su prvi distribuirali nove proizvode do krajnjih potrošača i na taj način zajedno sa našim domaćim poslovnim partnerima doprinijeli izgradnji bh. brendova. Ono što Amko posebno izdvaja od drugih jeste upravo ta nesebična podrška bh. proizvođačima. “

Aleta ističe da iza svakog jakog bren-da stoje još jači ljudi te da je upravo to njihova zvijezda vodilja i ono što ih izd-vaja u mnoštvu drugih sličnih kompanija. Amko komerc broji oko 800 uposlenika od čega je 85 posto trgovaca s obzirom na osnovnu djelatnost kompanije. “Posebno smo ponosni na činjenicu da smo jedna od kompanija koja rado pruža šansu mladim kadrovima, čime omogućavamo i osobama bez radnog iskustva da se zapo-sle i osposobe za samostalan rad u struci. Osim toga, u kompaniji se cijeni rad i trud svakog zaposlenika koji je i adekvatno nagrađen. Naša najveća snaga jesu naši

zaposlenici. Za dobre poslovne rezultate morate imati dobar tim, saradnike koji su posvećeni kompaniji, koji su motivirani i usmjereni ka istom cilju,” ispričao je.

Kompanija se širi i na oblast građevinarstva

U budućnost Amko komerc planira širenje na područje cijele BiH, ali kon-trolirano u skladu sa mogućnostima i potrebama tržišta. U ovoj godini već su otvorili nove poslovnice u Sara-jevu i Mostaru, a u općini Stari Grad također planiraju širenje maloprodajne mreže,kao i renoviranje i adaptaciju postojeće maloprodajne mreže.

“U narednom periodu planirali smo nekoliko investicijskih projekata, a posebno bih izdvojio izgradnju prvog većeg poslovno-stambenog objekta na području općine Stari Grad. Ovim pro-jektom kompanija Amko komerc kreće sa realizacijom investitorskih aktivnosti i u oblasti građevinarstva, a upravo uže gradsko jezgro Općine Stari Grad je mjesto gdje ćemo realizovati prvi pro-

jekat ovog tipa. U općini Stari Grad smo prije gotovo 24 godine krenuli sa izgrad-njom brenda Amko komerc, te u ovoj općini krećemo i sa realizacijom novog građevinskog projekta,” ponosno ističe Aleta.

Kao kompanija Amo komerc zastupa ispravne vrijednosti društvene odgovor-nosti i u protekle 23 godine poslovanja podržali su brojne institucije, udruženja, sportske kolektive, a nastavljaju i u na-rednom periodu. “Od osnivanja kom-panije razvili smo program stipendiran-ja, želimo da podržimo mlade talente u našoj zemlji, jer veoma je važno ulagati u edukaciju mladih i perspektivnih talena-ta kojih zaista naša zemlja ima mnogo. Posebnu pažnju uvijek smo posvećivali obrazovanju mladih, promociji sporta i kulture,”ispričao je.

Amko komerc uključen je i u niz društvenih projekata putem kojih podržava lokalnu zajednicu, a jedan od posljendjih u nizu bila je podrška pro-jekta „Starogradska bajke“ – ekološkog klizališta na Trgu oslobođenja –Alija Izetbegović.

“Kao kompanija posebno smo za-hvalni načelniku Općine Stari Grad Ibrahimu Hadžibajriću, te njegovim saradnicima na profesionalnom i kore-ktnom odnosu prema našoj kompaniji, a i ostalim privrednicima koji posluju i rade na području ove općine. Ova lo-kalna vlast primjer je funkcionisanja bh društva, te može poslužiti kao dobar primjer ostalim nivoima vlasti u našoj zemlji”, završava Aleta.

Pažljivo biran asortiman proizvoda

Amko komerc na Bistriku Amko komerc na Toka-Džeki

21

Predstavljamo uspješne privrednike



Mali genijalci

Emira i Faruk Ibrahimović iz Os-novne škole „Saburina“ najbolji su starogradski informatičari među os-novcima. Četrnaestogodišnja Emira i dvanestogodišnji Faruk godinama postižu najbolje rezultate na državnim, kantonal-nim i općinskim takmičenjima iz infor-matike, fizike i matematike. Prošle go-dine postigli su i više. Izborili su učešće na Evropskoj informatičkoj olimpijadi u Rusiji. Ova evropska smotra okupila je 80 mladih informatičara, među njima Faruka i Emiru, koji su u Rusiji stekli značajna iskustva i podstrek da se još više trude i ostvaruju veće uspjehe.

Roditelji ih upoznali s programiranjem

Emira pohađa IX razred i kaže kako planira upisati Drugu gimnaziju u Sara-jevu. U slobodno vijeme oboje se bave sportom i već godinama treniraju džudo. „Svaki dan se trudimo i pokušavamo da budemo sve bolji i bolji. Pred takmičenja posebno se pripremamo, nekada i po cijele dane, ali mi to volimo i nije nam teško što puno vremena izdvajamo za učenje“, kazala je Emira.

Faruk je VII razred i s velikim in-teresovanjem pričao nam je o informatici i programiranju.

„Jako rano okušali smo se u pro-gramiranju za početnike. Roditelji su nas upoznali s programiranjem kroz zabavne i dječije programe, pravili smo sami sebi igrice“, ispričao nam je Faruk. Sada rade i u ‘pravim’ programskim jezicima kao što su: Python, C++, Java, HTML i CSS.

Berina Ibrahimović je ponosna majka Emire i Faruka i profesorica je matema-tike. „Oni su sad na početku. Mi ih usmjer-avamo koliko možemo. Kanališemo ih u određena polja, ali bez pritiska, jer oni su prije svega djeca. Prva aktivnost je igra.

Ali, informatika i matematika su defini-tivno ono što vole“, kazala je Berina.

Veliki su uzor svojim vršnjacima

Brat i sestra Ibrahimović, osim što su odlični đaci, kako kaže direktorica OŠ „Saburina“ Meliha Parla, veliki su uzor svojim vršnjacima. Djeca dolaze iz vrijedne i časne porodice. Još ranijih go-dina pokazivali su zavidno interesovanje i rezultate iz informatike. „Djeca su jako skromna i uvijek ističu da mogu još bolje. Bez obzira na rezultate, u komunikaciji i druženju s vršnjacima skromni su i ni-kada ih ne možete čuti da kažu da su bolji od svojih drugova i drugarica“, kazala je Parla. Oni su godinama među prvima na općinskim, kantonalnim, federalnim takmičenjima iz informatike, matematike i fizike.

„Ono na što smo posebno ponosni je njihovo prošlogodišnje učešće na Ev-ropskoj informatičkoj olipijadi u Rusiji, gdje su postigli zapažene rezultate. Ove godine išli su i na Juniorsku matematičku olimpijadu u Banja Luku i tu su postigli jako dobre rezultate“, istakla je Parla.

Emira i Faruk Ibrahimović, mladi genijalci iz Starog Grada

Dobitnici Općinske zahvalniceEmiru i Faruka je ove godine na

Svečanoj sjednici Općinskog vijeća Stari Grad, povodom Dana Općine Stari Grad, općinski načelnik Ibrahim Hadžibajrić nagradio zahvalnicom za doprinos razvoju i afirmaciji općine.

Zahvalnice za doprinos afirmaciji Općine

Priznanja sa brojnih takmičenja

Prijem nakon uspjeha u Rusiji

Osnovci koji već godinama postižu najbolje rezultate na državnim, kantonalnim i općinskim takmičenjima iz informatike, fizike i matematike

Naziv institucije Telefon

Policija 122

MUP Stari Grad 033/ 532-000

Hitna pomoć 124

Vatrogasci 123

Taxi Sarajevo 1515

Turistički informativni centar

033/ 532-606 i 580-999

Info centar Općine 033/ 233-184

Mjesne zajednice 033/ 265-526

Porezna uprava 033/ 555-481

Apoteka „Baščaršija“ 033/ 272-300

Biro Stari Grad 033/ 557-247

Općina Stari Grad Sarajevo

033/ 282-300

Općinska služba Telefon

Služba kabineta općinskog načelnika

033/282-400

Općinsko vijeće 033/282-313

Služba za odnose s javnošću i informacione sisteme

033/282-491

Služba civilne zaštite 033/282-395

Služba za investicije i komunalne poslove

033/282-417

Služba za urbanizam 033/282-316

Služba za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar i stambene poslove

033/282-335

Služba za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu

033/282-397

Sektor za tehničke poslove i obezbjeđenje

033/282-452

Služba za opću upravu 033/282-357

Služba za inspekcijske poslove

033/282-318

Služba za finansije 033/282-427

Služba za privredu 033/282-359

Općinsko pravobranilaštvo 033/282-371

Služba za obrazovanje, kulturu, sport i lokalni razvoj

033/282-365

Sektor za poslove mjesnih zajednica

033/265-525

Informacije

Policija

Parking

Prva pomoć

Toalet

Pošta

Banka

Fahrudin Delić, učenik Prve bošnjačke gim-nazije, osvojio je bronzanu medalju na Evropskoj olimpijadi iz fizike održanoj u Latviji. Načelnik Općine Ibrahim Hadžibajrić njegov uspjeh nagra-

dio je novčanom nagradom, a Općina je sufinansi-rala i odlazak mladih bh fizičara na 50. Međunarodnu olimpijadu iz fizike koja se održava u Tel Avivu. Sretno, mladi fizičari!

Nagrada za mladog fizičara

besplatan primjerak l juni, 2019. broj 42.starigrad.ba/userfiles/file/2019/7/42_haberi_web.pdfatar,...

Documents