baštionica

8/3/2019 Bationica

1/14

Radionice i igraoniceizlobesjevernodalmatinskih

nonji

Jasenka Luli toriEtnoloki odjelNarodnog muzeja u ZadruPoljana pape Aleksandra III. br. 2HR-23000 [email protected]

Jadran KaleEtnografski odjelMuzeja grada ibenikaP. p. 7HR-22001 [email protected]

Saetak:Izloba sjevernodalmatinskih

nonji 2001. i 2002. godineukljuivala je i niz pedagokihaktivnosti. Veim dijelomokrenute prema djeci, njimase je eljelo potaknuti boljerazumijevanje izlobe ifamilijariziranje s vidombatine koju predstavlja.lanak zavrava ocjenom ovihsadraja i prijedlozima za

unaprijeenje slinih aktivnostiu muzejima.

SummaryCostumes from NorthernDalmatia were exhibited witheducational workshops primarilydirected to childrens use. Herewe describe their content andaims and conclude with a shortevaluation and suggestions for

further discussion.

8/3/2019 Bationica

2/14

Etnologija i nastava u muzejimaEtnoloki odjel Narodnog muzeja u Zadru i

Etnografski odjel Muzeja grada ibenika prikupljaju,uvaju i predstavljaju tradicijsku kulturu sjeverneDalmacije. Ta je kultura dio ukupne batine i stoga jedanod initelja u dinaminom oblikovanju kulturnogidentiteta. Poslije drugog svjetskog rata tradicijska jekultura marginalizirana i zanemarivana, a drutveni seidentitet traio u drutveno-ekonomskim trendovimavezanima uz grad. Tako je odnos prema seoskojtradicijskoj kulturi bio nekritian, bez ikakva dijaloga snjom. Dijalog sa seoskom tradicijskom kulturom znaiobi dijalog vlastite tradicije i suvremenog. Ovo svakako neznai nekritiko prihvaanje vlastite tradicije, venalaenje vrijednosti u njoj i unoenje tih vrijednosti usuvremeni ivot.

Kroz Domovinski rat, u kojem su materijalnitragovi tradicijske kulture uglavnom nestali,iskristalizirala se i svijest o njenoj vrijednosti. Naravno,tome su pridonijeli i drugi drutveni procesi, kao prvorazvoj ekoloke svijesti i procesi globalizacije drutva.Ekoloka svijest pronalazi vrijednosti u seoskimtradicijskim kulturama predindustrijske epohe jer je unjima ovjek ivio u prirodnoj sredini, saivljen s

prirodom. U sofisticiranom tehnolokom svijetudananjice koji se udaljava od prirode iskustva predajnekulture se stoga sve vie dre znaajnima.Globalizacijski procesi pokazuju da hegemoniziranacivilizacija mora stupiti u dijalog s partikularnimkulturama jer one doprinose raznolikosti i batinjenombogatstvu. Za ovakav je dijalog potrebno poznavati isvoju batinu i njenu tradicijsku sastavnicu. U takvim jeprocesima kulturnih interakcija vrijedan zalog i poticajonaj vrak tradicijskih umijea ije se rukotvorine i

predmeti uvaju u etnografskim muzejima. U naa jedva muzeja okupljen tradicijski fundus vezan zapodruje sjeverne Dalmacije.

Doima se da je u muzejskom radu tradicijskakultura najbolje prenosiva kroz neposredno iskustvomuzejskog korisnika, jer se velikim dijelom radi opredmetima uz koje se svatko moe lako asocirati.Takav bi pristup najplodniji mogao biti u primjeni ve odpredkolskog uzrasta. Ve se tada oblikuje individualnapercepcija identiteta pripadanja zajednici sa svojim

prepoznatljivim kulturnim obiljejima. Obitelj, vrti i kolapolazni su institucionalni oblikovatelji kulturnog

8/3/2019 Bationica

3/14

Radionice i igraonice izlobe sjevernodalmatinskih nonji

Izlaganje na II. strunom skupu muzejskih pedagoga 8. studenog 2002. u Zadru

3

identiteta, a tome bi nabrajanju valjalo pridodati iambijente poput muzeja. Stalni muzejski postavi ipovremene izlobe podatne su i za pribliavanjeposjetitelju na neposredniji nain, s raznolikim hands-on iskustvima prireenima u vidu tematskih radionica.Na takav nain pasivni posjetitelj postaje sudionik iiskustveno doivljava drugu kulturu, bolje jerazumijevajui.

U takvim pristupima etnografska graa prua nizmogunosti. Na primjeru nae izlobe iz 2001. i 2002.godine, ova su dva muzeja pripremili postav o nonjamasjeverne Dalmacije i sukcesivno je postavili u svojimsjeditima. Nonja se promatrala u kulturnopovijesnomhodu, iznalazei i njena simbolika znaenja. Tema je

pogodovala pripremi radionica. Iako autori izlobe i ovogprikaza nisu muzejski pedagozi ve kustosi etnolozi,snanije ukljuivanje posjetitelja u ovakav vid muzejskograda tema jednostavno nije dala izbjei.

Nastava za odrasleEtnoloki odjel Narodnog muzeja u Zadru

pripremio je radionice za zainteresirana kulturno-umjetnika drutva sa podruja ove upanije, tezasebne radionice za kolsku djecu. lanovi folklornih

drutava bili bi upoznavani napose sa nonjom svojegmjesta, te su se razmatrale rekonstrukcije nonjizagubljenih u veoj ili manjoj mjeri. Tekou jepredstavljalo to se nonja u najveem broju sluajevasauvala jedino u muzejskom fundusu, dok bi u samimmjestima, osim pojedinih fotografija snimljenih uglavnommeu svjetskim ratovima, izostalo drugih materijalnihtragova. Stoga je kustos ovu vrstu muzejskih korisnikapodrobno upoznao s drugim primjercima nonji iznjihovih mjesta koji su sauvani u Etnolokom odjelu

Narodnog muzeja. Takva suradnja nastavila se i nakonizlobe.

Nastava za djecukolska su se djeca s nonjom upoznala kao sa

znaajnim ulomkom tradicijske kulture, i to ponajprije nanjenim simbolikim znaenjima kakva prelaze graniceslabo poznatih materijala i tehnika, sve doprepoznavanja tih naela u dananjem odijevanju njihsamih i odraslih kakve ih opaaju oko sebe. Tome je cilj

bio poticanje prepoznavanja kulturnih odrednica

8/3/2019 Bationica

4/14



4

dananjeg odijevanja, shvaajui zakonitosti kulturnihnavika kojima se svakodnevno ravnamo i podvrgavamo.

U suradnji s modnim atelierom Arcadia, voenimod dizajnerice Maje ari Ban, Etnoloki je odjel upriliio

upoznavanje kolske djece s dobijanjem vunene niti, tekroz vodstvo i samim radom i sa tkanjem. Djeca supokuavala raeljati vunu gargaama, presti i tkati natkalakom stanu. U ovome smjeru jo nastojimo steisredstva za nastavak radionice organiziranjem tkalakogteaja. I za jednu i za drugu radionicu moemo rei dasu pobudile veliko zanimanje i djece i odraslih, satemom zorno priblienom kroz praktini rad.

Iduu radionicu u Zadru povezujemo s temomizlobe terminiranom za proljee 2003. godine, o vezu i

ipki iz fundusa Muzeja. Pripremajui ovu temuEtnoloki je odjel ujesen 2001. organizirao vezilakuradionicu s radom predvienim do same izlobe.Radionicu vodi gospoa Marica uvani, viegodinjasuradnica Etnolokog odjela. U njen je rad bilo ukljuenosedam djevojica u dobi od osme do dvanaeste godine.Radionica se odrava jednom tjedno po dva kolskasata, a vez se upoznaje vrlo sustavno. Prvo je na redubilo upoznavanje nonji sjeverne Dalmacijeposredstvom originalnih predmeta i fotografija. Pri tome

je za kopneni dio karakteristian vezeni lik etverokukekao prepoznatljivo tradicijsko kulturno obiljejedinarskog areala. Da bi svladale tehniku vezenja ovogmotiva, polaznice su ga prvo nauile crtati. Potom jeslijedilo i crtanje drugih motiva, te upoznavanje sa svimtehnikama veza koje postoje u tradicijskoj batini ovogpodruja. U jadranskom je tradicijskom arealu vez manjezastupljen, no tu se je upoznalo s tehnikama prisutnimna nekim rijetkim primjercima sauvanih nonji.

U sklopu radionice je za vrijeme trajanja izlobe osjevernodalmatinskim nonjama u ibeniku uprilienposjet ibeniku, izlobi i Muzeju, gdje se je igralo i utamonjoj igraonici. U gradu su djeca proli ulicamastarih etvrti istim itinererom kojeg opisuje strip onarativnim junacima izlobe, tumaima povijesti u prvomlicu pripovijedanja. Nakon ibenika posjetilo seNacionalni park Krka, u kojem postoje obnovljenestupe i koevi naprave iz procesa obrade sukna stkalakom demonstracijom iskusne tkalje. Izlet su vodile

kustosica i voditeljica teaja, a njegova je oputenaatmosfera jo vie zbliila djevojice i voditeljicu

8/3/2019 Bationica

5/14



5

radionice. Iako im je na poetku rada nonja bila strana,vremenom su se s njom familijarizirale i vidjele nainepovezivanja s dananjim ivotom. Na taj nain one uradionici izrauju narukvice ukraene vezom, pojas,torbicu, pokaznik za knjige, estitku, s moguimiznenaenjima ovisnim o osobnim naklonostima.

Izloba veza i ipke sastojat e se od dva dijela. ULoi e biti izloen vez iz muzejskog fundusa, a uGradskoj strai, na drugoj strani istog trga, bit e izloeniradovi malih vezilja. Krajnji je cilj radionice zainteresiratiza vez odreeni broj osnovnokolskih nastavnikarazredne nastave i likovnog odgoja, ne bi li uao unastavni program. Stoga e se za vrijeme trajanjaizlobe upriliiti i vezilaka poduka za zanimane

nastavnike, a mogue se slian sadraj prirediti i zagraanstvo. Zasebna e radionica za vrijeme oveizlobe biti posveena pakoj ipki, voenoj od uiteljiceipkarenja iz Paga.

Nastavni sadraji u drugom postavu izlobeZa vrijeme ibenske otvorenosti izlobe o

sjevernodalmatinskim nonjama od sijenja do rujna2002. pripremio se i sadraj ciljan za djecu starijegpredkolskog uzrasta i mlaeg osnovnokolskog

uzrasta. Specifinim grupama starijih zanimanika, poputrukotvoraca i poduzetnika, bila je otvorena paralelnainicijativa obnavljanja tkalakih umijea s odvijajuompodukom.

Djeja je radionica bila oblika igraonice, nazvanaBationicom, sa zadaom senzibiliziranja djejih grupaza obilazak izlobe. itavi je obilazak, zajedno sigranjem u Bationici i obilaskom izlobe nonji,poinjao na povijesnom Gospodskom trgu izmeuibenske katedrale i vijenice, pored kojih je zdanje

Kneeve palae gdje je smjeten Muzej. Na dva vijencasvjetovnih portreta identificirana su dva lika ibenskihpuana (s karakteristinom kapom i naglaenimbrkovima), stariji iz vremena gradnje katedrale sredinomXV. st. i mlai iz jedne od njenih obnova, sredinom XIX.st. Djeca su bila privoena temi izlobe igrompronalaenja likova i prepoznavanja njihovih obiljeja.Na kozmopolitskom vijencu manjih portreta nasjevernom proelju mogue je nai kako realne tako ifantastine likove, nudei raznovrsne motive za djeja

prepoznavanja (npr. pokriveni raznim kapama ili liem,s vrpcama u kosi ili raeljani, sve do karikiranih

8/3/2019 Bationica

6/14



6

portreta Azijata ili jednog portreta crnca, dok je zaravnodune u priuvi bio i lik jea na polju asociranoggrba). Meu portretima uvenog vijenca na apsidamakatedrale valjalo je u jednom od kuteva pronai ipuaninov lik, na kakvog se sviklo prethodnimprimjerom. Igra pronalaenja portreta je obino teklabrzo, uz veliki amor i uzvike prepoznavanja dotadprevienih pojedinosti ovog plemenitog ambijenta.

Pred sam ulaz u Muzej bila je postavljenastokada, tj.paravan likova kojima su uz mjesta za glavedoslikana i tijela. Akademska slikarica Lana ala je uzplastine odljeve portreta Brace Zafrona naslikalagaleriju likova koji su odjeom, pozama i aktivnostimapruali povode za edukativna nadovezivanja (npr. igra

ijavice, glazbala, podloak za noenje tereta na glavi,uplji vez, hodoasniki znak jakovske kapice, prizorklesanja portreta, rodna razdioba posla oko tkalakogstana). Uvrteni portreti, svaki naslikan u odjei svojegvremena, ponovljeni su u drugim sadrajimaBationice a izgledom su bili povezivi s predmetima naizlobi. Recentniji lik je svojim datiranjem mogao bitipovezan s terminacijom vremena likova tumaa povijestiu prvom licu pripovijedanja, te se je taj lik sa stokade zadjejih posjeta predstavljao kao otac naeg tumaenog

lika ibenskog puanina, slinog po izgledu.Do Bationice se kroz predvorje Muzeja prilazilo

pored iroke tekstilne trake s apliciranim vunenimslovima iz njenog naziva, u rasponu od poetnog slovaoblikovanog tek od ostriene vune, preko raeljane ioprane vune, prirodnog i obojenog prediva do otkanih iskrojenih ploha zavrnih slova (uz pomo tkalje MilkeLuki). U prostoriji muzejske predavaonice, koja jetijekom izlobe postala Bationicom, kretalo se od igreslaganja spuvastih kocki oslikanih presvlaka sa svojih 6

moguih kompozicija predoenih na jednom od zidova.Motivi su ukljuivali figure junaka izlobene prie,uveane ornamentalne pojedinosti, kao i odstupnustranu koja je radi orijentacije bila obojena svojom bojombez ikakve figuracije. Kocke i presvlake su pribavljene izibenskih vrtia, kamo su i namijenjene otii nakonizlobe. Za najmlau je djecu ovo bila i dominantna igra.

Grupama starije djece glavnu je igru predstavljalonatjecateljsko popunjavanje dvije prostrane zidne ploe

s ukupno po 53 ploice raznoliko odjevenih likova izrazliitih povijesnih epoha, kojima je trebalo nai

8/3/2019 Bationica

7/14



7

pripadno mjesto u krajolicima grada ili njegove okolice.Lice ploice sadravalo je likovnu predstavu i ime lika snaelnom odrednicom mjesta ili vremena. Nalijeploice je, kosim slovima za jednu plou a masnimslovima za drugu plou, donosilo nekoliko redaka tekstakoji su mogli pomoi u smjetanju lika u njegov povijesnii prostorni okoli. Ploe bi se obino popunile zapetnaestak minuta (najbre za osam minuta), nakonega bi grupe razmijenile strane. Niz likovakorenspodirao je s figurama, odjeama i nonjamaprikazanima i u drugim igrama, u stripu, na stokadi i usamoj izlobi, te se na taj nain igra moglakontekstualizirati i edukativno produbiti. Odabir likova pokljuu znaajnih povijesnih zbivanja pruao je povoda iza openitije popratne poduke, a njihova su imenamogla biti tumaena i po gradivu jezinih nastavnihpredmeta. Ove smo ploe izdjelali suraujui saibenskom osnovnom kolom kralja Petra Kreimira IV.,kamo su stoga namijenjene trajno se postaviti nakonizlobe.

Zidna slagalica je iziskivala slaganje plonihdijelova nonje, pojedinih odjevnih komada, u obrismukog i enskog lika. Lica kartonskih dijelova zaslaganje bila su presvuena vrstama tkanina

karakteristinih za pripadne komade odjee (npr.mreasti tekstil za veo uz oglavlje ili grubo sukno uzmuke hlae), podatnih za taktilni osjet, dok su nanalijima bili na naglaeno rukopisan nain ispisaninazivi tih odjevnih komada u lokalnom govoru.Edukativno nadovezivanje uz ovu igru predstavljala jeupravo ova mogunost kasnijeg prisjeanja iprepoznavanja naziva meu legendama i tekstila upostavu izlobe, kao i asociranja uspomene dodira pridolasku do tekstila koji se u postavu nisu mogli

opipavati. Podna slagalica je predstavljala uobiajenuslagalicu s parom poznatih povijesnih prikaza nonji(prisutnih u postavu) ralanjenih u djelie prikladne zapovezivanje. Odijeljenost mukog i enskog likaomoguavala je natjecateljski pristup.

Zavrne sadraje Bationice predstavljali sudjeji kolai koji su asocirali naela otkanog tekstila, tetable uveanih i pojednostavljenih ornamenata kakvi suse nalazili meu vezenim odjevnim predmetima naizlobi. Jedno je ralanjivanje prikazivalo put od crte i

vitice do sloenih linijskih kompozicija, a drugo krianjecrta od prostog kria preko zavijanja i raskoljivanja

8/3/2019 Bationica

8/14



8

njegovih krajeva, sve do dvostrukih etverokuka kakvesu istaknute na izlobi.

Sve likovne sadraje Bationice napravila jeskupina od troje nastavnika likovnog odgoja (Zdenka

Bilui, Ivana Kovaevi i Dario Vukorepa), podvodstvom prof. Bilui. Poetna nakana da Bationicuuz voditelja napravi skupina djece istaknuta na likovnojradionici Djejeg festivala nije mogla biti sprovedena, jersu u isto vrijeme pripreme Bationice ova djeca slikalazastor obnovljenog kazalita. Stoga je itav

jednomjeseni likovni posao na Bationici povjerennastavnicima iz vodstva festivalske likovne radionice.Organiziranje djejih posjeta vodila je suradnikaturistika agencija Cromovens, vina prireivanjima

uenikih posjeta i sastavljenu od obrazovanihpedagoga. Njihova voditeljica obrazovnog programa,dipl. uiteljica Marijana Pei, je napisala i pedagokuspecifikaciju Bationice kao kulturne batine unastavnom procesu, ime je kod nadlenih pedagokihtijela ishoena preporuka za ueniki posjet. Agencija jepreuzela i zadatak naplaivanja ulaznica za Bationicu(10 kn. po djetetu), to je otvaralo vrata za voeni posjetdjeje grupe kroz Bationicu i samu izlobu, inaeindividualno besplatnu za posjet. Ulaznicama se eljelo

namiriti honorare nastavnika koji su je napravili, u emuse s ostvarenim posjetom tridesetak djejih grupa nijeuspjelo, ve su bili honorirani zasebnim paualnimiznosom. Prostor Bationice takoer je posluio zaviekratno izvoenje lutkarske predstave Jabuka je nadno mora pala, zasnovane na ibenskoj narodnojpjesmi (rad voditeljice Katarine Simsig i kolegica izibenskog vrtia Jutro).

U samom izlobenom postavu uobiajene sulegende bile popraene tucetom djejih legendi, koje su

u obliku jednog velikog okvira stripa na visiniprilagoenoj djeci prizorom i komentarom uvodile upojedine dijelove izlobe. Prva je djeja legenda,primjerice, ukazivala na smjer kojim se obino kree priobilasku svake izlobe, na nain kako se mogu doznatipojedinosti o izloenim predmetima (to je legenda), tezato se izloci ne diraju. Djeje legende su imalenadomjestiti voditelja pri onim djejim obilascimalienima strunog voenja, a moe se pretpostaviti i toda su mogle unaprijediti kulturu pohoenja izlobi i kod

starijih posjetitelja. Likovi ovih djejih legendi bili su istilikovi tumaa povijesti u prvom licu pripovijedanja, s

8/3/2019 Bationica

9/14



9

njihovim prepoznatljivim nonjama i crtama lica. Djejelegende naslikala je Lana ala.

Isti je par kostimiranih likova vodio i kroz radnjustripa kojeg je u Bationici dobilo svako dijete. Strip

Staro ruho moga grada poistovjeuje itatelja saskupinom djece koja se pri odlasku u kolu, urei sepod kiom, gubi u uliicama najstarijih gradskih etvrti. Uvremeplovnom zapletu susreu se s junacima stripa,domaim parom iz 1895. i u njihovoj kui presvlae,isprobavajui niz raznih odjevnih komada i nonji.Obiteljski prijatelj, gradski industrijalac zasluan zadovoenje elektrine struje u grad, ih izvodi iz labirintauliica sve do svima poznatog ambijenta povijesnogGospodskog trga mjesta na kojem poinje djeji

obilazak izlobe. Zakljune stranice stripa sadravajuzanimljivosti, praktine naputke i prostor za itateljskiangaman. Autorica stripa je odjevna dizajnericaKoviljka Biljakovi, a njegov smo zakljuni dio s pozivomna sudjelovanje pretresli zajedno s pedagokomslubom ibenskih vrtia. itav se strip, kao i niz drugihsadraja vezanih za Bationicu, u oblikuportabledocument formatdatoteke na lokalno raunalo moeprenijeti s mrene stranice ibenskog Muzeja(sibenik.museum).

Tumai povijesti u prvom licu govora (eng. livinghistory interpretors) su mjesni amaterski glumci, kojima

je 1999. po predmetima iz fundusa izraen nov parnonji (djelo Marice uvani). Jednom odjeveni,pripremljeni su nastupiti u svojim kompozitnim fiktivnimlikovima koji govore na arhaian lokalni nain, kolikovezani za temu, toliko i pripravni na odgovore i reakcijena openitija ili dijelom neobina, djeja pitanja. Uosnovnoj koli kralja Petra Keimira IV. uzeli su udjela unastavnim satovima hrvatskog jezika i knjievnosti

(lokalni nazivi, uzreice, pjesme), likovnog odgoja (boje iornamenti) te povijesti (lokalne prilike 1895.). VrtiKuica su posjetili objanjavajui svoju nonju i vrijemeiz kojeg su doli, a djeca su pod voditeljstvom ZoraneIvi i uz suradnju prezentacijske slube N.P. Krka pomuzejskom primjerku ponovila rad na elementarnojtkalakoj daici, pigmentirajui vuneno predivo lukom.Na izlobi nonji tumai su nastupili kao njeni ibenskidomaini (u Zadru ugoeni od olipskih domaina),otvarajui ih i vodei probrane skupine. U tumaenjima

se pomau 50 cm visokim lutkama svojih figuraodjevenima u makete nonji, takoer djelu Marice

8/3/2019 Bationica

10/14



10

uvani. Lik Boana Perkete tumai Rade Peria, a likMarte Perkete tumai Ivana Polombito-Miljkovi.

U samom izlobenom postavu je, odmah uzuvodnu djeju legendu, prvi predmet na koji se nailazilo

bila naprava koja ravnodunima nije ostavljala naposedjecu informatiki kiosk. To je standardiziranooklopljeno raunalo tvrtke Ericsson sa zaslonomosjetljivim na dodir bilo posueno od CARNet-a. Zavrijeme neaktivnosti animacija je pokazivala Boana iMartu Perketu u prolazu i naklonu pred katedralom, ameu sadrajima kioska su najkoriteniji bili kratki video-ulomci ivog konteksta izloaka, poput posebnogivaeg stoja kojim kaparica veze ukrase jedne meuinaicama crvenih mukih kapa. Najdui video-sadraj

kioska je bio sedmominutni igrani ueniki film soriginalnim vremeplovnim zapletom i Perketama uglavnim ulogama, rad sekcije osnovne kole Vidici podvodstvom prof. Gordane Koki i s uenikom AugustinomDeradom kao autorom. Nerijeenu edukativnu tekoupri koritenju kioska predstavlja njihova neprilagodljivavisina (zaslon je na visini od 134 cm) i nakoenost zakoritenje odozgo, radi ega nije bio pristupaan niojdjeci, a budet i prostor nam nisu dozvolili sa stropaovjesiti i televizor kao dodatni zaslon za rad s grupama i

djecom.Skupinama djece sa svojim voditeljima na

raspolaganju je bio i list pedagokog podsjetnika o temiizlobe, istaknutim pojedinostima, neobinostima izadacima prepoznavanja i pronalaenja. List je bioraspoloiv na Internetu, te su ga voditelji djejih posjetau ruci mogli imati ne pri samom posjetu, ve i prijenjega. Kako smo s prvom skupinom djece Bationicuprovjebali prije njenog formalnog otvaranja, tomprilikom snimljene fotografije i video-ulomci su s

pripadnim opisima postavljenim na Mreu voditeljima idjeci predstojei posjet Muzeju mogli posve plastinopredoiti. Takvo to se nije dogodilo. Moglo bi sepretpostaviti da ovakve pripreme, gradivo za kolskezadatke ili razraeni nastavni planovi muzejskihobilazaka ponueni putem umreenih raunala ustvarnosti nee imati pravih korisnika sve dok svakazbornica, uionica i predvorje hrvatskih kola ne dobijeumreivo raunalo ili informatiki kiosk, a pritisakupuenih korisnika tome ne napravi mjesta u kolskom

programu.

8/3/2019 Bationica

11/14



11

Nastavna kutijaMeu nedostacima Bationice najkrupniji je

izostanak planirane nastavne kutije (njen jedini ostvareniulomak predstavljaju spomenute lutke). Povezan skonceptom ive povijesti, nastavna kutija (eng.outreach educational kit) je imala biti namjenskioblikovan lako prenosiv i otporan sanduk manjihdimenzija, kakav bi sadravao pomagala tematskiusredotoena na izlobu a ciljana za nastavu pojedinihnastavnih predmeta osnovnokolskog programa.Dijelom bi zavravao u rukama uenika (taktilne plohe,lutke) a dijelom u nastavnika (table s uveanimornamentima, grafo-folije, tekstovi razraenih nastavnihsati, kompaktni disk s dodatnim sadrajima). Urazredima uenika koji posjeuju izlobu bi prije njihovaposjeta mogao usmjeriti pozornost na najzanimljivijapitanja i boravak u Muzeju uiniti djelotvornijim, a kodonih koji nastavnu kutiju koriste nakon posjeta izlobi bipretresao bitne crte vienoga i senzibilizirao ih za idueposjete ovakvim nastavnim ambijentima.

Nastavna se kutija u inaici izvedbe izvana moglaoblikovati slinom nekom od povijesno uvrijeenihlokalnih pretea putnog kovega (mornarski baul ilislini) i posve spojiti s nastupom kostimiranih tumaa

povijesti u prvom licu pripovijedanja, ime bi njihovootvaranje kulturnog blaga ralanjenog u nastavnejedinice pred uenicima moglo postii snaniji doivljaj.Pri odmjeravanju izlobenog budeta jedini nainostvarivanja ovog pedagokog dijela vidjeli smo upomoi iz projektnih natjeaja to ih procjenjuju muzejskistrunjaci. Naalost, u natjeajima raspisanima 2000.godine od ministarstva i istaknute privatne banke (25podranih meu 397 prijavljenih projekata) za ovu idejunismo nali potpore, kao ni meu lokalnim fondovima.

Predloeni opseg pedagoke provedbe predviao jeposuivanje nastavne kutije u svim osnovnim kolamazadarske i ibensko-kninske upanije, njih ukupno 51.

Ostali nedostaciOsim nepovoljnih pouka vezanih uz nastavnu

kutiju i internetsku pripremu obilaska Bationice,pogubnijima su se pokazale sustavne oteice zapripremu, odvijanje i evaluaciju ovakvog edukativnogsadraja. Sustavnu oteicu edukacije u muzejima

predstavlja programska zadanost dananjeg hrvatskogkolstva u kojem je muzejski posjet provediv tek ako se

8/3/2019 Bationica

12/14



12

predstavi u kategoriji nastave u prirodi. U stvarnosti,muzej se posjeuje dozvoli li minutaa poeljnog blok-sata odlazak do muzeja, bivanje u njemu i povratak nanastavu, i to samo u onim primjerima kada nastavnik pocijenu svih prozainih neisplativosti ustraje na takvomizletu. Bationica se izvela s nizom suradnika koji nisusvi mogli biti namireni iz muzejskih prorauna,programski slino nepotpunih, te su stoga djejiposjetitelj Muzeja, njegov nastavnik i skrbnik bili suoenii s neuobiajenom ulaznicom za igraonicu koju seuredilo naplaivati prije samog posjeta. Nastojanje daposjeti kolske djece budu sponzorirani poduzetnikim ilihumanitarnim potporama nije uspjelo. Ipak, nakonBationiinog rada skloni smo pretpostaviti da ovimedukativnim sadrajem nismo iscrpli one platenozainteresirane korisnike koliko broj onih nastavnika iinae sklonih posjeivanju muzeja. Prvi kolski posjetBationici i izlobi zbio se iz jedne od najudaljenijihkola u upaniji, poznatoj po strunom i zainteresiranomosoblju.

Za propust u osobnom doivljaju svakog djejegposjetitelja Muzeja moemo istaknuti izostanak kakveradionike rukotvorine koju bi bio slobodan ponijetisobom. U toj ulozi je poneseni strip mogao biti zanimljiv

tek da je ukljuivao i stranice u namjeni risanke ilibojanke. Meu brojnim mogunostima kakve su nudilitekstil, nonja i odijevanje smo pripremajui Bationicuodmjeravali uvrstiti neki nain igre graenjem tekstilnogkolaa ili jednostavne lutke, moda i s papirom namjestotekstila, no u tome nismo uspjeli. Oito je da formateaja, poput ovog demonstriranog s vezenjem, boljeodgovara takvoj svrsi jer izvezene predmete djevojice,na ponos novosteenim umijeem i matovitou, nosesvojim kuama.

Muzejsko-pedagoki je na iroj razini uopivostikarakteristino primijetiti preteitost djejih sadraja.Doima se da je kultura produljenog aktivnog boravkaodraslih osoba u muzejima neto to nam tek predstojioblikovati (s domaom nepoznatou institucijemuzejskih volontera, koji su drugdje esto umirovljenici

hobisti). S temom tekstila i odijevanja istaklo sezanimanje hobista i poduzetnika zanimanih za dananjerekonstrukcije i ponavljanja komada nonji iz fundusa.Tome je profilu muzejskih korisnika, s njihovim prilino

jasno definiranim interesima, u zadarskom postavuizlobe bio prilagoen poseban pristup, a u njenom

8/3/2019 Bationica

13/14



13

ibenskom postavu zaseban vanmuzejski sadrajekonomsko-razvojnog koncepta, kojeg su u suradnji sMuzejom i Pukim otvorenim uilitem provodilegraanske udruge. Zbivanja vezana uz izlobu i dodatneedukativne sadraje za odrasle pouila su nas darazmee korisnikih profila strasnih konzumenatalokalnih sadraja i poduzetnika koji takve formerekonstruiraju za dananja trita moe predstavljativaan povod specifinom edukativnom poslu u muzeju,sukladan konceptu cjeloivotnog uenja.

Znaaj starijih ljudi je u etnografskom radu uopevelik, jer se po uvrijeenoj paradigmi istraivanja meunjima pronalazi najvei dio kazivaa sakupljanihusmenih predaja. Takvi nai suradnici redovito ostaju

zateeni, a najee i zainteresirani za ire okvirepredaja ije ulomke poznaju, pa im takve spoznaje ukrugu svoje zajednice doprinose osjeaju korisnosti isamopotovanju. Izlobena tema poput nonje i kultureodijevanja u muzejski je ambijent ili u muzejskapredstavljanja i van zgrade muzeja omoguavala uvoditidjecu predkolskog uzrasta jednako kao i seniore izdomova starih ljudi, na to nismo bili pripremljeni.

U strunom muzejsko-pedagokom smislu smo unevelikoj domaoj strunoj javnosti ove vrste pratili

literaturu i zbivanja poput tekstilnih igara u zagrebakomMuzeju koji se sakrio iz listopada i studenog 2001., noukupna su raspoloiva saznanja bila oskudna. Diokorisnih usporednica, predloaka i savjeta je na pasivanili aktivan nain potekao s globalnih elektronikihraspravita muzejskih edukatora i Museum-List (v.kazalo na stranici ibenskog Muzeja), primjerice,raspitujui se o muzejskim primjenama ive povijesti,stokade, edukacijskim koristimapdfdatoteka iliostvarenim stripovima. Ovim putem se i doznalo za

specifian edukativni termin stokada (koji pod timznaenjem ne postoji u Websterovom rjenikuengleskog jezika ili u Klaievom rjeniku tuica),predlaui ga na ovaj nain za uporabu u hrvatskojstrukovnoj primjeni.

8/3/2019 Bationica

14/14



14

ZakljuakNapori koji su u Zadru i ibeniku tijekom pripreme

i otvorenosti izlobe o kulturi odijevanja i nonjama ovogdijela Hrvatske uloeni u pedagoki dio postava pokazalisu se potrebnima i korisnima. Unutar interpretacijskipodatnog etnografskog gradiva tema tekstila i odijevanja

jo jednom se potvrdila kao neiscrpno vrelo svakomzanimanom edukatoru. Gradivo je i dalje nudilo vienaina predstavljanja no to smo ih se domislili ukljuiti,a i neki meu planiranim sadrajima nisu se uspjelisprovesti (nastavna kutija). Poetna pretpostavka opredkolskoj i osnovnokolskoj populaciji kao onomformirajuem dijelu meu muzejskim korisnicima kodkojeg se u muzejskom ambijentu moe potaknuti iproizvesti fundamentalne procese kulturnog sazrijevanjaposve je potvrena. Ako se odraslom posjetitelju naizlobi nudi istanati ukuse, nai djeji posjetiteljivoenim istraivanjem i neposrednim iskustvom batinestjeu zrele izglede izrastanja u upuene, zainteresiranei okretne sudionike civilnog drutva. S takvim bi nam sekorisnicima muzejskih djelatnosti u budunosti moglaotvarati vrata sustavnih promjena u ivotu batine,graenih na podrazumijevanim vrijednostima za ijapromicanja u naim danima esto manjka polaznihusuglaenosti. S ciljanim skupinama odraslih muzejskihkorisnika doima se korisnim edukativne sadrajeprofilirati na razmeu praktinih i poduzetnikihaktivnosti. Uope je zasnivanje ovakvih aktivnostiiziskivalo uplitanje irokog i raznolikog kruga suradnika iprinosnika, to je uz sugestivnost izloaka proirivaloutjecaj koji je izloba ostvarila u lokalnoj zajednici i meuposjetiteljima koji su izloene predmete prepoznali kaodio svoje batine.

Sve su ove djelatnosti u muzejima lienim

muzejskih pedagoga uglavnom na rubu sprovedivosti, au odreenim pojedinostima aktivnosti namijenjenih zadjecu i odrasle posjetitelje ne moe se izbjei nipropitivanje zadanosti muzejskog mandata kakav vrijediu domaoj akademskoj i drutvenoj tradiciji. Stoga jeovakav sloen i netipian rad u realnom muzeju umjestosistemskih naputaka snano kondicioniran zateenimambijentima muzejskih aktivnosti i osobnimpreferencama, poput roditeljskih.

Fotografije, video-ulomci i dodatne datoteke mogu se vidjeti na Internetu:

h t t p : / / s i b e n i k . m u s e u m

baštionica

Documents