� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

����

�����

Barban, svibanj 2005. Broj: 11 Godina V.

Barbanski glasnikBarbanski glasnik

ISSN 1333 - 4468 * Izlazi 3 puta godiπnje * Broj 11 * IzdavaË: OpÊina Barban * www.barban.hr Za izdavaËa: Denis KontoπiÊ, prof. ing. * Urednik: Denis KontoπiÊ, prof. ing. * Fotografije: arhiv izdavaËa, Grafika Reæanci * GrafiËko oblikovanje i priprema: Grafika Reæanci * Tisak: Grafika Reæanci * Naklada: 1250 primjeraka * Naslovnica: Nova Osnovna πkola, autor: Igor PetroviÊ

i m p r e s u m

2

razgovor

LJUBICA KOLI∆, PRED-SJEDNICA MJESNOG ODBORA ©AJINI

Najbolja vlast OpÊine Barban do sada

I za bivπe vlasti sam bila Ëlan Mjesnog odbora ©ajini, pa mogu reÊi da je ova do sada najbolja vlast OpÊine Barban. Problema ima puno i gledamo ih zajedniËki rjeπavati.

U protekle tri godine asfaltirana je æupanijska cesta Glavani-Manjadvorci, πto je vrlo znaËajno jer izravno povezuje MO ©ajini, Ëak i MO Petehi, sve od OpÊine SvetvinËenat do mora. Mjeπtani Glavana ujedno su dobi-li zaobilaznicu, jer je preusmjeren promet s juænog dijela sela. Asfaltirano je 400 metara ceste po selima, a radi se o dionicama duljim od 20 metara, raenim po principu “svakom do portuna”. Joπ je dio ceste potrebno asfaltirati i nadam se da Êe se i to uskoro rijeπiti. Obavljena je rekonstruk-cija instalacija elektriËne energije u BiÊiÊima. Postavljena su Ëetiri rasvjetna tijela, a nedostaju joπ tri. Proπirena je javna rasvjeta u Trljima.

U protekle tri godine cijeli je Mjesni odbor pokriven konte-jnerima. Sanirani su javni deponi-ji, premda se tu i tamo joπ nae smeÊa. OliËen je Druπtveni dom u BiÊiÊima, materijal je darovala OpÊina, a ljudi su dragovoljno

radili. Postavljen je i kulir oko Doma u Glavanima te ploËice na trijemu, a uskoro Êe biti dovrπeno i odbojkaπko igraliπte, poput onog u ©ajinima, gdje je ureen sani-tarni Ëvor i ofarbana drvenarija Druπtvenog doma. Popravljen je krov πkole u ©ajinima te obnov-ljen spomenik NOB-a i ureen njegov okoliπ.

U ©ajinima se svake go-dine 9. sijeËnja odræava komemo-racija nevinim ærtvama II. svjetsk-og rata, koju organiziramo uz pomoÊ OpÊine. Radimo na tome da taj datum postane memorijal ærtvama rata, jer je to bila velika tragedija.

U ©ajinima imamo i ambu-lantu opÊe prakse u kojoj radi dr. Poljak koja ju je zbog malog broja pacijenata namjeravala zatvoriti. Meutim, postignut je dogovor s OpÊinom o odræavanju pros-tora i plaÊanju reæija, pa lijeËnica zbog starijih pacijenata ipak radi jednom tjedno, i to Ëetvrtkom. VraÊen je i Pulaprometov auto-bus za radnike i ake, pred ot-varanjem je i mrtvaËnica u ©kitaËi, po cestama i selima postavljena je nedostajuÊa signalizacija, kao i oglasne ploËe po naseljima na podruËju Mjesnog odbora.

NajveÊi problem MO-a ©ajini je loπa opskrba vodom ljeti. Dobili smo obeÊanje pul-skog Vodovoda o rjeπenju prob-lema, napravljen je i projekt, ug-lavnom, obeÊali su da Êe joπ lani zapoËeti sa radovima. S obzirom na nedostatak vode u ljetnim mjesecima, trebala se napraviti trasa od Trlja za ©ajine, Ëime bi voda dolazila iz pravca Prnjani, a ne viπe preko Glavani. Meutim, joπ niπta nije realizirano.

Problem je i javna rasv-jeta, jer nedostaje oko 15 rasvjet-nih tijela. ProblematiËnu elektro-instalaciju u starom dijelu ©kitaËe i stanciji DraËevac je obeÊala Elektroistra rijeπiti. ©kitaËa i Trlji imaju problema s telefoniranjem jer umjesto podzemnog, imaju dotrajali nadzemni telefonski

vod, zbog Ëega doslovno Ëuju jedni druge dok telefoniraju. U BoriniÊima takoer postoji taj problem. Potrebno je joπ asfalti-rati cestu BoriniÊi - cesta Vodnjan - Barban, kako bi se povezala di-onica ceste Barban - Vodnjan s cestom Pula - Rijeka.

DALIBOR FRAN»ULA, PREDSJEDNIK MJESNOG ODBORA SUTIVANAC

Problem Sutivanca je kanalizacija

U prostorijama OpÊine sastajemo se Ëetiri, pet puta godiπnje, a tamoπnji referenti su nam uvijek na raspolaganju. »injenica je da smo s njima uvijek u kontaktu i da im se moæemo uvijek obratiti, ukoliko postoji ka-kav problem. InaËe Mjesni odbor Sutivanac broji oko 300 mjeπtana i pokriva sela Varoæ, Gorica, Risi, CvitiÊi, MedanËiÊi, Dolica i joπ dva manja sela, Rapanji i BaπiÊi.

U protekle tri godine na Druπtvenom domu smo po-stavili dvoja vrata i dva prozora, te ljuljaËke za djecu. S opÊinskim sredstvima Elektroistra je obno-vila elektroinstalacije u Sutivancu. OpÊinari su nam pomogli napraviti troπkovnike za ureenje Druπtvenog doma i πkole. Kada govorim o sanaciji Druπtvenog doma, moram pohvaliti mjeπtane Sutivanca koji su se dosta angaæi-

rali u tom poslu. Uz pomoÊ OpÊine saniran je spomenik NOB-a u dolini rijeke Raπe. Nedavno smo osnovali Dobrovoljno vatrogasno druπtvo Sutivanac koje broji oko 50 Ëlanova. Iako se veÊina putova odræava, moram reÊi da su nepro-hodni i nepristupaËni putovi prema dolini Raπe, πto moæe biti veliki problem u sluËaju izbijanja poæara. InaËe, posljednje nedjelje u kolovozu svake se godine odræava veÊ tradicionalna feπta Sutivanjica, pod pokroviteljstvom OpÊine Barban, na kojoj se uz kulturno-zabavni program okup-ljaju mjeπtani, a organiziraju se malonogometni turniri te turniri u pljoËkanju.

NajveÊi problem u Sutivancu je kanalizacija, odnos-no odvodnja otpadnih voda. Nalazimo se iznad izvoriπta i sve se otpadne vode mijeπaju s izvor-skim, Ëime se zagauje pitka voda. Prema idejnom projektu, odnosno troπkovniku iz daleke 1998. go-dine, projekt kanalizacije koπtao je oko milijun tadaπnjih maraka. Ipak, dosta toga je napravljeno u meuvremenu. Postavljeno je oko 30 posto cijevi kojima su pokrivena tri sela, meutim, ostao je problem glavne cijevi i proËistaËa. Znamo da OpÊina Barban nema dovoljno novaca za tako veliki i skupi projekt, ali bi zato taj problem trebale rijeπiti viπe instance, kao πto su Æupanija, dræava, odnosno Hrvatske vode. No, ne zna se koliko bi taj posao koπtao danas niti tko bi ga finan-cirao. Mjeπtani rade na rjeπavanju tog problema, ali joπ se ne nazire izlaz. Kanalizacija je, dakle, najveÊi problem, a drugo je sve rijeπeno, ukljuËujuÊi i svu ostalu infrastruk-turu.

Kada je rijeË o javnoj rasvjeti, nedostaje joπ pet ras-vjetnih tijela, a koja se nadamo da Êe ubrzo biti rjeπena. OpÊina Barban trebala bi osigurati sred-stva, dok bi Elektroistra postavila rasvjetna tijela. Autobusnim smo linijama povezani jedino s Pulom.

RAZGOVOR S PREDSJEDNICIMA MJESNIH ODBORAZa ovaj broj Barban-

skog glasnika razgovarali smo s predsjednicima svih devet Mjesnih odbora na podruËju OpÊine Barban koji su na tu

funkciju izabrani prije tri go-dine. Svima smo postavili tri ista pitanja: 1. Kako ocjenjujete suradnju s opÊinskim vlastima u protekle

tri godine? 2. ©to je u tom razdoblju napravljeno na podruËju vaπeg Mjesnog odbora? 3. Koje probleme na podruËju

Mjesnog odbora joπ treba rijeπiti u iduÊem razdoblju?

Barbanski glasnikBarbanski glasnik 3

razgovor

Povezanost je slaba, ali viπe od toga OpÊina ne moæe financirati, iako za to nema ni potrebe, jer zaposleni u Puli i drugdje ug-lavnom koriste vlastite automo-bile. Moram pohvaliti OpÊinu jer se zauzela da barem πkolarcima osigura autobusnu liniju. Jedino je problem πto autobusi ne prolaze kroz Barban, pa umirovljenici ne mogu do ambulante koja je tamo smjeπtena.

DAMIR KONTO©I∆, PREDSJEDNIK MJESNOG ODBORA PETEHI

MuËi nas kamenolom GoËan

Vrlo smo zadovoljni ra-dom ove opÊinske vlasti, jer smo u protekle tri godine bili svjedoci pomaka na svim poljima na po-druËju MO Petehi.

Ova je vlast osigurala kon-tejnere, odnosno rijeπila je prob-leme odvoza kuÊnoga smeÊa i divljih deponija. Dosta se napravi-lo na proπirenju javne rasvjete na podruËju MO Petehi. Ureeni su sanitarni Ëvorovi Druπtvenih domova u Draguzetima i Orihima. Pomoglo se sanirati zid uz boÊaliπte i igraliπte u Orihima. Obnovljen je spomenik NOB-a u Petehima. »ak se od propadanja saËuvala i zgrada Osnovne πkole u Petehima, jer se uz pomoÊ OpÊine odræavala krovna kon-strukcija, a uskoro bi problem bio rjeπen na duæe staze. Mjesni od-bor se suglasio da se od dræave zatraæi prepuπtanje vlasniπtva OpÊini Barban, koja Êe potom πkolu dati u najam na 20 godina humanitarnoj udruzi Oaza iz Rovinja, za smjeπtaj udomiteljske obitelji. Zauzvrat Êe udruga uz πkolu izgraditi druπtvenu pro-storiju za potrebe Mjesnoga odbora. Udruga Êe urediti krov πkole i sve ostale prostorije prema potrebama djece, a ulaganja Êe se priznati kroz oslobaanje plaÊanja

RIJE» NA»ELNIKA: POKAZALI SMO DA ZNAMO

Dragi moji,

vrime kako da leti, pasiva za ne verovat. Para mi se da smo mandat poËeli uËera, a ne pomaja 2001. lita. »etiri lita su proletila kako i strila, kako πijun kad zavrti anguπta u srid podne.

Pofat tega neÊu reÊ da smo na kraju puta, aπ nismo, aπ je to samo parat æivljenja jenega komuna ki reste, dobiva pomalo for-cu, kreπiva, gre h ten da ud diteta nareste do mladiÊa, do verega krstijana. U svaken mandatu ud komuna bi rabilo naËinit Ëin viπe, pofat krijancije i u ime naroda ki nas zibere. Da ne spade da se je zibrlo sirote ki se ne znaju nanke oko sebe ubrnut, a veÊ njin se u glavi zavrti i se zgube eli pogube.

Pensan da nismo bili guske u magli, pensan da je lih tega ustalo uzad nas i pen-san da svaken moremo prez srama pogledat u oËi. NaËinili smo malo reda u komunu, pokazali da znamo peljat i speljivat kako rabi, da nismo πtupidasti ni πljutovi, da smo ud krijancije, da nan u æilah teËe krv bar-banska, da nan piski ud roæenic zdrhe po tilu delaju, da smo lipotu naπu barbansku

stili preæentat svitu, da smo sriËni Ëa smo Barbanci i Ëa smo znikli z te naπe crvenice. Pokazali smo da znamo i vodit i delat. UËinjeno pokaæiva juπto sve. Uni prija nas su provivali reÊ niπto, kako da bi niπto stili. Pensali su, stili su, merkali, vrtili se, koporili, provivali zreÊ. Pak su na finjitku beside zustale nezreËene, delo ni partilo eli se ni finilo, a oni su partili. Uzada njih ni niπ ustalo, kako da he ni ni bilo. A joπ su kapaci reÊ da je sve uvo Ëa smo mi naËinili njihovo delo.

Spensivaju se. Fintor za πkolu govore da je njihovo delo. Je, naπli smo je u πkulji, u trnju i kupini. PoËeli su i nisu znali kako naprid. Pretali su niπto, pak sve puπtili. Nanke se ni znalo ki Êe financirat izgradnju. Kuπeljalo se da bi foπi dræava na po, æupanija na po. Naπe se delo vidi: potili smo se i viπe put manovrali po Zagrebu, ma i naËinili delo. Neka se pofali ki u Istri kadi je izgradnja πkole i sportske dvorane financirana ud bande dræave sto posto. Poli nas je tako, cilih 16 milijuni kun i πkola Êe bit finjena do kraja maja, a dica Êe pojt u deveten misecu u nove klupe u novoj πkoli.

Za mrtvaËnice se je kuπeljalo da bi rabile, da bi bilo lipo he imat, ma se ni levalo dalje ud tega. Tri smo naËinili, takove da se ud naËinjenega ne sramujemo. A nisu nan svi verovali da Êe pojt unako kako smo govorili, su vrtili z glavon. Su pensali da smo sveni kako uni prija. Pak smo he sve znenadili. I ne samo za to, ko ne za joπ Ëuda tega.

©valtali smo Ëestu do Blaza, πvaltali smo Ëestu ud Glavani do Manjadvorci, πvaltivali smo po seli. Samo u Hrboki smo πpendali za πvalt po milijuna kun. I neka smo, nisu imali πvaltan centar ud sela, pak je sada lipo to vidit. Zajno smo HrboËanan pomogli i Dom uredit, pokle 25 lit Ëa se je dela. Ma kako da ga nisu upazili uni prija nas da ni finjen? Ter ni igla.

Kuπeljalo se je lita i lita da bi tribalo groblja proπirit aπ da ni kamo narod zakapat. Je, kuπeljalo se je, ma ud Ëuda besid je bilo malo fata. Juπto niπ. A nas ni bilo strah pojt ni u to delo. Uno Ëa smo naËinili na groblji u Barbanu i na Prnjani je napro dobro poznat. Se vidi i z loprana.

Levali smo i turizam po naπih seli. Priko 30 famej je veÊ u ten i pomalo slaæu πolde u takujin. Ni nas bilo strah ni u fureπtiju pojt za turiste dopeljat. Hodili smo lani preæentat naπu Barbanπtinu u NjemaËku i zajno je desetak famej na raËun tega doπlo u turizam poli nas.

Iskali smo πolde ud dræave i ud æupanije, ud Crkvenca, RaËana, JakovËiÊa, ud svih, aπ svaki πoldo ki se zbode dobro dojde. Pulitiku nismo Ëuda u to miπali, aπ ud nje ni sriÊe. Dosta je bit pulitiËar juπto toliko da te nidan ne dræi za blago. Borili smo se kako vuki, pak prikurali to Ëa se vidi i uno Ëa se ne vidi. Zuz naËinjeno, tornali smo priko 3 milijuna kun duga z oba dva mandata prija nas, od 1993. lita naprid.

I za finitak, sriÊan san Ëa san Barbanac. Verujen da ste i Vi. Ni lipljega kraja ud uvega naπega, a verujen da more bit joπ liplji i bolji, za nas i za naπu dicu. Pofat tega, propensajte napro dobro kega Êete zibrat na Ëelo ud komuna, aπ se najde i takovih ki su kapaci sve pofrajat, prikurano strt i niπ dobrega ne donest! Paran da Barbanπtina zasluæi imat vodstvo ud krijancije i znanja, vodstvo ko nima straha zavrnut rukave i ne strahuje ud miæerije, aπ i u miæeriji triba znat æivit, i ko ima malo soli u glavi. Bi bilo grdo joped zgubit timun i busolu, pak se rastuÊ na grotah. Ne daj nan bog takovega zla!

Dajte si kuraja i neka Van Bog da sriÊe i zdravlja!

Vaπ naËelnik

Denis KontoπiÊ, prof.ing.

Barbanski glasnikBarbanski glasnik4

razgovor

najamnine.

Trenutno se radi na proπirenju javne rasvjete, rekon-strukciji niskonaponske mreæe u selima Poljaki i Petehi i prema GoËanu. Radove izvodi HEP, a OpÊina financira postavljanje ras-vjetnih tijela. U ovom trogodiπnjem mandatu na podruËju naπeg Mjesnog odbora organizirano je zbrinjavanje smeÊa, ureeni su divlji deponiji koji su bili ve-liki problem. Sve u svemu, vide se pomaci u odnosu na prijaπnje stanje. Na koncu, pohvaljujemo izgradnju mrtvaËnice i poËetak proπirenja groblja na Prnjanima. Za svaku je pohvalu i ureenje zida u selu Poljaki na kriæanju za Orihe, πto je takoer financirala OpÊina.

NajveÊi, pak, problem na podruËju naπeg Mjesnog odbora, koji treba rijeπiti, jest kamenolom GoËan. Iako je vlasnik izjavio da posjeduje dokumentaciju, svi mi jako dobro znamo da taj kame-nolom radi ilegalno, tako da sve ono πto je objavljeno na NIT-u nije istina. Kako je æupan mogao izja-viti da kamenolom moæe raditi u postojeÊim gabaritima?! Meni je to malo smijeπno. Osim πto vlas-nik nema potrebnih papira za rad, OpÊina uopÊe nije predvidjela kamenolom u svom Prostornom planu, a isti je brisan i u æupani-jskom Prostornom planu, tako da ne postoje baπ nikakve osnova da on tamo radi. Meutim, unatoË svemu, kamenolom i dalje radi, πto znaËi da pravna dræava ne funkcionira. Mi i dalje traæimo i insistiramo da se kamenolom za-tvori. GoËan je od pamtivijeka bio gradiÊ, a danas su tu arheoloπke iskopine koje su devastirane zbog kamenoloma. Mjeπtani su pisali i peticije, OpÊina Barban se takoer usprotivila kamenolomu, ali izgleda da u dræavnoj upravi nema sluha da se to rijeπi. To je jedini problem koji nas trenutno

muËi.

VLATKO LICUL, PREDSJEDNIK MJESNOG ODBORA GRANDI∆I

Idemo u izgradnju Druπtvenog doma

Za suradnju s opÊinskim vlastima neÊu reÊi da je odliËna, veÊ da je vrlo dobra. Za ubuduÊe, vidjet Êemo tko Êe na izborima osvojiti vlast. Ako budu ostali ovi sadaπnji, mislim da Êe sve biti u redu, odnosno da Êemo mi s

njima biti zadovoljni, kao i oni s nama.

U ove protekle tri godine OpÊine Barban je kompletna pokrivena kontejnerima za smeÊe. OpÊina je financirala dovoenje struje, vode i telefona do crkve Sv.Pavao te izvoenje zemljanih radova za izgradnju igraliπta na brdu Sv.Pavao. Za izgradnju au-tobusne Ëekaonice u Batelima, dobili smo kompletan materijal od OpÊine. Postavljene su tabele dobrodoπlice u GrandiÊima i Æeliskima, te oglasne ploËe u go-tovo svim naseljima naπeg MO. Kada traæimo neπto od OpÊine oni nam neπto i daju, ali ne mogu ni oni baπ sve, jer OpÊina nema dovoljno novaca. U ove protekle tri godine Elektroistra je mijenjala drvene rasvjetne stubove za be-tonske. Po nekim selima su to veÊ napravili, stavili su nova rasvjetna tijela ili su popravili stara, tako da bi trebalo samo joπ u par sela rijeπiti struju. Telefonski su kablovi svi pod zemljom, a πto se tiËe ces-ta, i tu se neπto napravilo.

Neke kuÊe na podruËju MO GrandiÊi joπ nemaju asfalta, a fali joπ i neπto javne rasvjete. U buduÊnosti, dakle, treba dovrπiti modernizaciju elektro-mreæe po selima. Zatim, potrebno je asfalti-rati cestu Paprat-PavliÊi i Bateli-MajËiÊi. Potom treba pokrpati mjesta na kojima je asfalt razbijen. ©to se tiËe putova za kampanju, mislim da bi nam tu OpÊina tre-bala izaÊi u susret te osigurati stro-jeve za sjeËu plotova, jer ljudi ne mogu to sami uËiniti. Ima plotova Ëiji su gospodari umrli ili æive u Puli. Na nekoliko mjesta trebalo bi proÊi s bagerom i nasuti πljunka kako bi ljudi mogli normalno iÊi na svoje njive. Za sada postoji samo jedna autobusna Ëekaonica u Batelima, a mislim da bi bilo potrebno izgraditi joπ dvije ili tri na podruËju MO GrandiÊi.

Naπ Mjesni odbor nema druπtvenih prostorija, pa smo pokrenuli akciju kako bismo i to napravili, moæda ne ove godine,

ali u neko dogledno vrijeme. To bi bilo na vrhu Sv. Pavao pokraj crkve. Za ovu godinu planiramo pripremati teren za gradnju Druπtvenog doma. Stoga i po-dræavam dosadaπnjeg naËelnika i volio bih da on ostane na toj funkciji, jer nam je obeÊao po-moÊi. Ljudi moji, rekao nam je, delajte si sami pomalo, a materijal Êe prikurat OpÊina.

DENIS RUDAN, PREDSJEDNIK MJESNOG

ODBORA PRNJANI

Potrebno nam je sportsko igraliπte za mlade

Mi u MO Prnjani moæemo biti zadovoljni suradnjom s opÊin-skim vlastima u protekle tri go-dine, premda moæe biti bolje, ali u dosadaπnjoj naπoj suradnji nije bilo nekih nesporazuma.

U proteklom razdoblju na podruËju naπeg Mjesnog odbora poËela se graditi mrtvaËnica na groblju Prnjani, Ëije je dovrπenje pri kraju, a sliËna je situacija i s Druπtvenim domom, koji se uz veliku pomoÊ OpÊine ureuje u staroj πkoli. OpÊina je najprije financirala novi krov i stolariju, a poslije i sav ostali materijal, keramiku, brodski pod i drugo. Materijal ugraujemo sa naπim akcijaπima, a kada zapne, opet uskaËe OpÊina. Jedan od veÊih zahvata jest proπirenje groblja. Bilo je i asfaltiranja, pa je tako asfaltiran put ©ugari-Vadreπ. Organizirali smo nekoliko akcija ËiπÊenja divljih odlagaliπta otpada. Takoer, bagerom smo proπirivali neke seoske putove, kako bi oni postali prohodni. Tako smo radili na proπirenju tri seoska puta, jer je bilo potrebno uspostaviti ko-munikaciju izmeu sela, ali i za odlazak ljudi u kampanju. Bilo je

nekoliko zatrpavanja rupa, priku-pljanja otpada, postavljeni su kon-tejneri za kuÊno smeÊe, a neπto je napravljeno i na postavljanju javne rasvjete.

Od nerijeπenih prob-lema izdvojio bih jednu obitelj u CamliÊima koja joπ nema ja-vnu rasvjetu. Trebalo bi se joπ angaæirati na proπirenju seoskih putova zbog lokalnih potreba, i to na naËin da se barem jednom godiπnje strojno Ëiste æivice i da se na putove naspe jalovina. Iako joπ ne znamo pravu lokaciju, smatra-mo da je potrebno izgraditi jedno sportsko igraliπte, prije svega za potrebe omladine MO Prnjani. Mislim da se joπ moraju osigurati dvije ili tri lokacije gdje bi se odl-agao krupni otpad, a koji se onda odvozi u organizaciji OpÊine.

IVAN PLI©KO, PREDSJEDNIK

MJESNOG ODBORA MANJADVORCI

KonaËno smo uspjeli urediti Druπtveni dom

U ove tri godine otkako sam predsjednik MO Manjadvorci mogu reÊi da smo u potpunosti zadovoljni suradnjom sa svim predstavnicima Mjesnih odbora kao i s vlastima koje rukovode OpÊinom. Istina, bilo je tu i tamo koja dilema, ali ne moæemo uvijek svi biti zadovoljni, pa se nadamo da Êemo ako ostane ova vlast i u buduÊem mandatu realizirati sve naπe æelje koje smo namjeravali ostvariti u naπem mandatu.

Prije svega, æelio bih istaknuti da smo konaËno u naπem mandatu pretvorili pros-torije nekadaπnjeg Omladinskog doma u Druπtveni dom MO-a Manjadvorci. Uz pomoÊ OpÊine i donacije jedne ameriËke udruge

Barbanski glasnikBarbanski glasnik 5

razgovor

uredili smo Druπtveni dom koji je sada tako lijep da svatko bez srama moæe u njega doÊi. Uredili smo sanitarni Ëvor kojeg prije nije bilo, nabavili smo nove stolice, dvije grijalice te konaËno stol za stolni tenis gdje Êe naπa djeca moÊi provesti po nekoliko sati naveËer. Dopeljali smo u Manjadvorce de-setak kamiona grubog pijeska za posipanje putova, napravili smo jedan novi put i u novom naselju Manjadvorci koji Êemo, nadamo se, i asfaltirati. PoËeli smo ureenje jednog od najbitnijeg i najljepπeg dijela u Manjadvorcima - trokuta gdje Êemo zasaditi neke sadnice, naravno sve to uz pomoÊ OpÊine. Neπto smo i asfaltirali, iako smo mi htjeli joπ i viπe.

Danaπnje rukovodstvo OpÊine ima plan i program da se u iduÊem mandatu realizira sljedeÊe: asfaltiranje dva trokuta u Manjadvorcima - jedan na ulazu sela, a drugi u sredini sela, u Pliπki, te da asfaltiramo otpri-like 120 metara ceste u novom naselju Manjadvorci. Planira se postavljanje 7 rasvjetnih mjesta i 1 rasvjetno mjesto koje nam je Elektroistra bila duæna postaviti. Nadamo se da Êemo sve to vrlo brzo rijeπiti. U planu je, nadamo se joπ ove ili sljedeÊe godine, ako danaπnja barbanska vlast ostane, proπirenje terase uz prostorije Mjesnog odbora Manjadvorci. Danaπnja terasa proπirila bi se za 2 metra prema jugu i 4 metra u duæini, a Ëime bi dobili lijepo po-livalentno igraliπte za mali nogo-met, koπarku i odbojku. Nadam se da Êemo realizirati ovaj naπ plan. Ovim bi se putem zahvalio svim suradnicima MO-a Manjadvorci i onim ljudima koji su svojim ra-dom pridonijeli uljepπanju naπeg mjesta. Zamolio bih mlae ljude u Manjadvorcima da se malo viπe prihvate posla kako bismo ovo re-alizirali, jer bez njih neÊemo moÊi ostvariti sve πto je planirano. Volio bih da turiste, koji ovdje dolaze, iznenadimo novim stvarima ko-jima Êemo uljepπati æivot svih nas, ali bih najviπe volio da mladi ljudi u Manjadvorcima budu zado-voljni.

NENAD DURAS, PREDSJEDNIK MJESNOG ODBORA HRBOKI

Sve kuÊe u Hrbokima su dobile asfalt do portuna

Zadovoljni smo s ruko-vodstvom OpÊine Barban, izlaze nam u susret koliko mogu, pa im ovom prilikom zahvaljujem na dosadaπnjoj suradnji.

Na podruËju Mjesnog odbora Hrboki - koji obuhvaÊa i sela RebiÊi, Dobrani, BeloÊi i Plehuti - u zadnje je tri godine dovrπen Druπtveni dom koji je na obnovu Ëekao viπe od 25 godina. Materijal nam je osigura-vala OpÊina i pojedini sponzori, a mjeπtani su dragovoljno radili. Obnovljeni dom otvoren je u ko-lovozu prije tri godine. Tada su ureene i dvije staze na boÊaliπtu po istom principu: materijal smo dobili od sponzora i OpÊine, a rad je prepuπten mjeπtanima. Da bismo se mogli natjecati napravili smo joπ dvije staze na boÊaliπtu, a lani smo registrirali BoÊarski klub Hrboki. I ovoga puta smo materijal dobili od OpÊine. Neki su mjeπtani viπe, neki manje sudjelovali u gradnji, kako je tko imao vremena. Izgraena je auto-busna Ëekaonica u Hrbokima, za koju je materijal takoer osigurala OpÊina.

Sve kuÊe u Hrbokima preklani su dobile asfalt do por-tuna, rijeπen je zavoj Plehuti, na skretanju za RebiÊe, koji je pred-stavljao veliku opasnost u prome-tu. U Dobranima je nedavno poËela sanacija Druπtvenog doma. OpÊina je platila elektro-prikljuËak i kompletnu stolariju. Osim toga, proπle godine, 6. prosinca, na Dan OpÊine Barban, dobili smo asfalt do Blaza, odnosno mora, πto je dobrodoπlo cijeloj naπoj OpÊini, a najviπe ipak stanovnicima naπeg MO. Tada je sveËano otvorena asfaltirana cesta RebiÊi - Blaz, duga viπe od dvije tisuÊe metara. U organizaciji MO Hrboki i samih mjeπtana imali smo dvije akcije ËiπÊenja putova. U Hrbokima je,

uz pomoÊ OpÊine i æupanije, ot-vorena ambulanta za pruæanje njege bolesnika u kuÊi koju vodi medicinska sestra Irena JelËiÊ iz naπeg MO-a. OpÊina nam po-maæe i naπu feπtu Dan sela Hrboki, koju organiziramo ljeti.

U iduÊem razdoblju u Hrbokima treba urediti sportsko igraliπte za mlade koje bi se koris-tilo za rukomet, odbojku, koπarku i sliËno. Takoer, potrebno je poboljπati javnu rasvjetu, izgraditi tribinu za gledaliπte oko boÊaliπta, dovrπiti Ëekaonicu za autobus te sanaciju Druπtvenog doma u Dobranima. Nuæan je i popravak starog asfalta. Zahvaljujem se OpÊini i svim sponzorima koji su nam izaπli ususret i ljudima koji su bili aktivni i koji su stalno uz nas.

ZLATKO TRO©T, PREDSJEDNIK MJESNOG ODBORA PUNTERA

OpÊina nas je dobro pratila

Zadovoljan sam radom OpÊine Barban i referenta Milija BuliÊa koji je zaduæen za MO Puntera. Jako dobro suraujemo sa kompletnom opÊinskom struk-turom. Uglavnom, dobri smo sa svima, i s naËelnikom i zamje-nikom i zaposlenicama OpÊine.

Tri godine nisu jako kratke kada se prisjetimo πto smo napravili. Moglo se uËiniti puno viπe, ali napravilo se koliko se moglo, barem ja tako mislim. Napravilo se dvostazno boÊaliπte u Punteri koje se gradilo viπe godina, a dovrπeno u zadnje tri godine. Uz veliki trud naπih mjeπtana, lani je u Druπtvenom domu napravljen kamin uz veli-

ku pomoÊ OpÊine. Svake godine napravimo feπtu naπeg mjesta “Oj Punterci” koja pada prve subote u kolovozu, gdje nam je OpÊina glavni sponzor. Pomogne nam u organizaciji i u svemu. Usto, as-faltirala se lani ispred Druπtvenog doma jedna placa koja je bila praπnjava i u dosta loπem stanju. To je takoer OpÊina platila, a mi smo u rekordnom roku napravili posao. Svake godine imamo i ak-ciju sjeËe i ËiπÊenja glavnih putova koji se spajaju s glavnom cestom, πto takoer OpÊina financijski po-maæe.

S druge strane, neke stvari koje su se mogle i morale, nisu napravljene zbog problema s Elektroistrom i joπ nekima. RijeË je o problemu zavrπetka javne rasvjete koji se vuËe godinama, a povezan je sa modernizaci-jom elektro-mreæe od strane Elektroistre, a πto se oteglo nevje-rovatno dugo. Problem javne ras-vjete je tako stalno prisutan, pa su neupuÊeni ljudi malo i nezado-voljni i po sto puta me pitaju zaπto taj problem nije rijeπen. Imamo joπ neke male dionice u selu za asfaltirati oko kuÊa. Lani smo dali zahtjev i ove je godine to stavljeno u proraËun, a obeÊano nam je da Êe se to rijeπiti kad bude sredstava, odnosno u skoroj buduÊnosti. Zadovoljni smo πto je naprav-ljena mrtvaËnica u Barbanu, ali imamo za napravit joπ jednu stvar koja nas muËi, a u Ëemu nas je OpÊina podræala. »ekaonica na glavnoj cesti za Punteru mora se sruπiti i napraviti nova ili obnoviti. OËekujemo da nam OpÊina da materijal, a mi Êemo ove godine sami to svakako rijeπiti.

–ENIO POLJAK, PREDSJEDNIK MJESNOG ODBORA BARBAN

Izgradnja πkole u Barbanu je pri kraju

U ove tri godine dok sam predsjednik MO-a jako se dobro slaæemo s opÊinskom vlaπÊu, iako bi moglo biti joπ i bolje. Mjesni odbor Barban obuhvaÊa opÊinsko srediπte Barban te okolna naselja, sela Grabri, Melnica, ©padiÊi, FrkeËi i Kvarantija.

U tri godine dosta je toga napravljeno. Izgradnja πkole je

Barbanski glasnikBarbanski glasnik

bila zaustavljena i ova ju je vlast uspjela ponovo pokrenuti. Sada je izgradnja pri kraju, πto nas jako raduje. I u Barbanu je izgraena mrtvaËnica, poput one u ©kitaËi i Prnjanima. Proπireno je groblje, dosta se asfaltiralo u Barbanu, u Grabrima, dio u FrkeËima, ©padiÊima, Melnici…Uglavnom asfalt je “popravljen”, a neka su mjesta kompletno “presvuËena”. Dobar dio elektriËne mreæe je rekonstruiran. Moram reÊi da se do sada dosta toga napravilo. Organizirali smo akcije ËiπÊenja zapuπtenih putova, a uredili smo prostor oko crkvice. U proteklom mandatu je na podruËju naπeg MO izgraeno igraliπte i svlaËioni-ca NK “Omladinac 1952 Barban”, izgraen je manjeæ za vjeæbanje konja te je zapoËeta izgradnja boÊaliπta. Ureen je Druπtveni dom u Barbanu. Ove je godine u svim Mjesnim odborima, pa tako i u naπem, organizirana smotra odnosno degustacija vina, pa Êe se koncem travnja odræati centralna smotra vina. OpÊina pomaæe sve manifestacije koje se odræavaju u Barbanu, od susreta folkloraπa, djeËjeg festivala, sus-reta harmonikaπa do nadaleko poznate Trke na prstenac.

Bila je planirana izgradnja obilaznice Barbana, ali to se nije stiglo napraviti u ovom mandatu, tako da se taj projekt prebacuje u iduÊe razdoblje. Do sada je bilo veÊ rekonstrukcije elektro-mreæe, pa su drveni stupovi zamijenjeni betonskim, ali treba pojaËati mreæne trafostanice. Za sada to ide malo teæe, jer uvijek postoje neki problemi s Elektroistrom. U srediπtu Barbana planiramo izgra-diti autobusne Ëekaonice za Pulu i Labin, a o tome se joπ pregovara. Mislim da je u Barbanu potrebno obiljeæiti parkirna mjesta. Nakon izgradnje nove πkole moramo vi-djeti πto Êemo s dvije zgrade u ko-jima se nastava odræavala, a koje

Predstavnici Mini-starstva znanosti, obrazovanja i πporta, koje je u izgradnju πkole uloæilo 16,3 milijuna ku-na, nedavno su obiπli gradiliπte. Bili su jako zadovoljni tempom izgradnje. I oni su uvjereni da Êe 1. rujna barbanska djeca krenuti u novu πkolu, pa su

obeÊali dotad osigurati svu potrebnu opremu, kaæe πefica gradiliπta Helena MiletiÊ

U godinu i pol bit Êe izgraen kapitalni objekt za OpÊinu Barban - nova πkola koja Êe sve osnovce napokon okupiti pod istim krovom. Dio djece je, naime, polazio do sada πkolu iz-van OpÊine, u MarËani, DivπiÊima i Æminju. Umjesto dvije odvo-jene ruπevne zgrade u srediπtu Barbana, tik uz velike i opasne prometnice, ake Êe na jesen doËekati prostrana i suvremeno opremljena nova πkola, vesele bijelo-ruæiËaste fasade i dotad ozelenjenog okoliπa.

- Radovi trebaju biti izve-deni do 31. svibnja, πto Êemo i uspjeti ispoπtovati, i to graevinski dio kompletno, a do poËetka nove πkolske godine dovrπit Êemo i ureenje okoliπa. Predstavnici investitora, Ministarstva znanos-ti, obrazovanja i πporta, koje je u izgradnju πkole uloæilo 16,3 milijuna kuna, nedavno su obiπli gradiliπte. Bili su jako zadovoljni tempom izgradnje. I oni su uvjereni da Êe 1. rujna barban-ska djeca krenuti u novu πkolu,

pa su obeÊali dotad osigurati svu potrebnu opremu za uËionice, kabinete, pomagala za nastavu i sliËno - kaæe πefica gradiliπta Helena MiletiÊ, dipl.ing., u ime izvoaËa radova, labinskog po-duzeÊa “De Conte” d.o.o.

Na gradiliπtu, koje su sluæbeno preuzeli u listopadu

2003. godine, zatekli su samo izgraene temelje jednog dijela zgrade. Otad rade udarniËki, s 30-ak radnika na gradiliπtu svakog dana osim nedjelje. PoveÊanjem broja radnika i radnih sati uspjeli su nadoknaditi male zaostatke na vanjskim radovima koje je ometala izuzetno hladna zima pa kiπovito proljeÊe. »etiri mjeseca obustavljenih radova “koπtala” ih je i prenamjena projekta buduÊi da je prema prvom projektu u po-drumu bila predviena izgradnja skloniπta, na πto je nekad zakon obvezivao, a potom je taj prostor prenamijenjen za potrebe πkole.

- Zbog loπeg vremena i ta Ëetiri mjeseca Ëekanja na prenam-jenu projekta, imali smo pravo rok izgradnje produæiti za isto toliko vremena, ali nam to neÊe trebati - kaæe Helena MiletiÊ.

©kola raspolaæe s ukupno oko 2.000 Ëetvornih metara u prizemlju i na katu, uz 200-tinjak kvadrata u podrumu. Barbanske osnovce Ëeka deset prostranih i svijetlih uËionica, suvremeno opremljeni kabineti s poseb-nim spremiπtima, blagovaonica i kuhinja, sanitarni Ëvorovi, velika

sportska dvorana na 400 kvadrata i mala dvorana od 50 kvadrata, sa spremiπtem za sprave, svlaËioni-cama i tuπevima. U nastavku dvorane bit Êe ureeno vanjsko igraliπte, desno od ulaza u πkolu okretiπte i parkiraliπte. Usto, svaki je kutak πkole posve pristupaËan invalidima, koji imaju posebno opremljen zahod, rampe za uspinjanje, pa Ëak i lift. U zgradi su predviene i prostorije za vrtiÊ, s posebnim ulazom i sanitarnim Ëvorovima.

©kola, osim ulaza, sva je pod kosim krovom, s aluminijs-kom bravarijom i centralnim gri-janjem s kotlovnicom na loæ-ulje, u uËionicama su laminati, a po hodnicima i sanitarnim Ëvorovima keramiËke ploËice. ©kolu od ceste dijele kamena ograda i “zeleni” otoci, radi sigurnosti uËenika, a izgradit Êe se i trotoar u pravcu opÊinskog srediπta.

- To je prva πkola iza koje stoji poduzeÊe “De Conte”, ali nije bilo nikakvih posebnih problema. Svaka nam je gradnja novi izazov, mada nam iskustva ne nedostaje s obzirom da smo velika firma sa 150 zaposlenih i iza nas su veÊ realizirani veliki i zahtjevni objekti - kaæe mlada inæenjerka graevine.

Uz izvoaËa radova “De Conte” d.o.o., projekt potpisuje labinski “Studio 92”, toËnije arhi-tektica Ester MiletiÊ, a nadzor je obavljao pazinski “UËka konzalt-ing”.

Umjesto dvije odvojene ruπevne zgrade u srediπtu Barbana, ake Êe na jesen doËekati prostrana i suvremeno opremljena nova πkola, vesele bijelo-ruæiËaste fasade i ozelenjenog okoliπa

LABINSKO PODUZE∆E “DE CONTE” USPJELO U ROKU, U GODINU I POL, IZGRADITI NOVU BARBANSKU ©KOLU

BARBANSKI OSNOVCI NAJESEN U NOVU ©KOLU

Šefica gradilišta Helena MiletiÊ: Zbog lošeg vremena i Ëetiri mjeseca Ëekanja na prenamjenu projekta imali smo pravo produžiti rok izgradnje, ali nam to neÊe tre-bati

6

pohvala

Barbanski glasnikBarbanski glasnik

Mislim da je dolaskom nove gar-niture na vlast u opÊini poËela nova era. I dosad se priËalo da treba puno toga napraviti, ali se nije znalo kako to realizi-rati. Trebalo je osmisliti i poËeti raditi jer novca nikad nije bilo dovoljno, odnosno bilo ga je koliko i prijaπnjih godina. Trebalo je iznaÊi modus kako iz jedne kune stvo-riti dvije, a ne obrnuto. Mi smo shvatili da je sistem - opÊinska sredstva udruæena sa dobrovoljnim radom najprikladniji sistem za male sredine s malo novca u opÊinskoj kasi.

IZBORI 2001

Nakon izbora 2001., dolaskom SDP-a na Ëelo barbanske OpÊine, puno se toga pro-mijenilo u radu lokalne samouprave, poËevπi od formiranja Mjesnih odbora koji su spona izmeu opÊinske vlasti i æitelja Barbanπtine, opÊinskog srediπta i rubnih dijelova opÊine. Formirano je devet Mjesnih odbora koji nisu stranaËki sastavljeni, a kvaliteta rada vidi se po onome πto je napravljeno na terenu. Isti su se problemi pojavljivali i u vrijeme mandata naπih prethodnika, opÊinski proraËun je isti sada kao i nekada, ali se razlikuje pristup postavljenim zadacima.

IZGRADNJA KAPELICA

Tako se i prije znalo da postoji potreba za izgradnjom grobnih kapelica, ali naπi pre-thodnici nisu znali kako to realizirati. Mi smo se odluËili tri kapelice izgraditi u suradnji s mjeπtanima i, evo, veÊ su izgraene. Jedan dio novca osiguran je u opÊinskom proraËunu, a drugi dio je uËeπÊe graana, kako novËa-no, tako i kroz dobrovoljni rad. Dobrovoljne radne akcije organizirali smo tamo gdje je bilo najpotrebnije - mjeπtani koji gravitiraju prema groblju u Prnjani, gdje ima 400 grob-nih mjesta, imali su puno manje potrebe za radnim akcijama nego æitelji Mjesnog odbora ©ajini, na Ëijem je groblju dvostruko manje grobnih mjesta.

Da pojasnim, kako je uËeπÊe graana iznosilo 500 kuna po grobnom mjestu, u MO Prnjani prikupljeno je 200.000 kuna, a u MO ©ajini upola manje. Zato je tu razliku trebalo nadoknaditi besplatnim radom. Jedna grobna kapela po sistemu “kljuË u ruke” koπta oko 700.000 kuna, a ovim sistemom rada, koji je, moram reÊi, bio jako mukotrpan, izgradili smo je za oko 300.000 kuna. Tako su nas tri takva objekta koπtala oko 900.000 kuna, a po projektu bi stajala 2,1 milijun kuna.

Gradnja kapelica poËela je tako πto smo traæili najpovoljnije uvjete i za materijal

i za radnu snagu, πto je takoer omoguÊilo veliku uπtedu. Tamo gdje su mjesni odbori bolje organizirani, dobrovoljne su akcije okup-ljale viπe ljudi. U tome su prednjaËili mjesni odbori Hrboki, Manjadvorci, Petehi, Puntera i ©ajini, a nadamo se da Êe uz naπu pomoÊ æivnuti i ostali. Moram istaknuti veliku pomoÊ svih zaposlenika OpÊine, Mjesnih odbora, kao i vijeÊnika koji su svojim radom pridonijeli toj realizaciji.

IZGRADNJA SVLA»IONICE I IGRALI©TA

Na isti smo naËin gradili i svlaËionicu odnosno nogometno igraliπte na Mrzlici, koje se zapoËelo graditi joπ davne 1985. godine. Od 1993. do 1997. je navezeno neπto zem-lje, pa je do 2001. napravljen samo okolni potporni zid. Onda je do 2005. na postojeÊe igraliπte navezeno joπ oko 2000 kubika zem-lje, postavljena je ograda i poËela izgradnja svlaËionice koja je sad dovrπena i odgovara svim standardima do Prve nogometne lige. Ima korisnog prostora oko 200 Ëetvornih metara. ZahvaljujuÊi dovrπetku izgradnje ovo-ga objekta i kompletnoga igraliπta, zaokruæuje se sportski objekt Mrzlica, πto barbanski za-ljubljenici iπËekuju veÊ jako dugo vremena, punih 20 godina.

NOVA VLAST - NOVA ERA OP∆INE

Mislim da je dolaskom nove garniture na vlast u opÊini poËela nova era. I dosad se priËalo da treba puno toga napraviti, ali se nije znalo kako to realizirati. Trebalo je osmis-liti i poËeti raditi jer novca, ponavljam, nikad

nije bilo dovoljno, odnosno bilo ga je koliko i prijaπnjih godina. Trebalo je iznaÊi modus kako iz jedne kune stvoriti dvije, a ne obrnuto. Ali je bilo bitno projekte zapoËeti i onda ustra-jati do zavrπetka. Mi smo shvatili da je sistem - opÊinska sredstva udruæena sa dobrovoljnim radom najprikladniji sistem za male sredine s malo novca u opÊinskoj kasi.

Neki su govorili da je to komunistiËki sistem, ali smo mi tako obavili poslove koje drugi nisu uspjeli. Radili smo kao ekipa, jedni u uredima, drugi na terenu, u direktnom susretu s mjeπtanima, uvijek otvoreni za razgovor. Mi smo i u svom programu 2001. god. isticali da nas ne zanima velika politika, πto opet ponav-ljamo i u Programu za ove izbore. Zanima nas razvoj naπeg kraja na Ëitavom podruËju naπe opÊine podjednako. Moram reÊi da nije bit u stranci koja je na vlasti veÊ u ljudima i njihovom pristupu problemima i radu za πto bolji æivotni standard svih na Barbanπtini.

Kad je osnovana barbanska podruæni-ca SDP-a 2001. godine, odmah se uËlanilo 30-ak ljudi, mahom sliËnih razmiπljanja koje politika nije optereÊivala, a geslo nam je bi-lo - Samo za naπu Barbanπtinu. Da nije bilo te sloge i mukotrpnog zajedniËkog rada, si-gurno ne bi bilo izgraeno toliko objekata. S takvim radom mislimo nastaviti i u nared-nom razdoblju. »eka nas joπ puno posla koji nismo stigli obaviti, od komunalne infrastruk-ture, zavrπetka proπirenja dva groblja, preko ureenja druπtvenih domova, do izgradnje barbanske zaobilaznice.

Imali bi mi joπ puno toga reÊi. Nismo se baπ niti prije bavili “prljavim rubljem” kojeg je naæalost bilo jako puno. Neke stvari smo morali arhivirati, odnosno zaboraviti. Okrenuli smo se novim izazovima i problemima koji se tiËu naπeg kraja i tu smo pronaπli formulu uspjeha, formulu razvoja Barbanπtine, jer mis-lim da se u zadnjih 2o-tak godina toliko do-broga u naπoj OpÊini nije dogodilo kao u ove 4 godine. Nadamo se da Êemo u slijedeÊem mandatnom razdoblju imati joπ viπe otvaranja obnovljenih i novoizgraenih objekata, jer ova ekipa SDP-a je pobjedniËka ekipa, ekipa koja zna πto i kako napraviti i kako iÊi naprijed.

MLADEN FILIPOVI∆, DONA»ELNIK OP∆INE BARBAN I PREDSJEDNIK OP∆INSKOG SDP-a

NE ZANIMA NAS VELIKA POLITIKA VE∆ SAMO OP∆INA BARBAN

Da nije bilo sloge i mukotrpnog zajedniËkog rada, sigurno ne bi bilo izgraeno toliko objekata

7

razgovor

Barbanski glasnikBarbanski glasnik8

razgovor

Mlade treba organizi-rati kako bi ih potaknuli na radne akcije

Gospodine Licul, za vas kaæu da ste jedan od najstarijih akcijaπa na podruËju OpÊine Barban?

Nekih starijih od mene viπe nema, tako da sam ja ostao je-dan od rijetkih koji su sudjelovali u akcijama, poËevπi joπ od zavrπetka Drugog svjetskog rata pa naova-mo. Nisam se toliko æelio isticati, ali sam uvijek bio aktivan. Nakon rata u mom selu, IvanoπiÊima, nije bilo ni vode ni struje ni telefona ni asfalta ni poπtenoga puta. I prije nego sam zasnovao svoju obitelj, poËeo sam s radnim akcijama u svom selu, pa smo tako radili put u selu, pomagali smo i kada je tre-balo uvoditi struju na Barbanπtini, a nastavili smo isto tako kada je na red doπao i asfalt. Kada je 90-ih godina doπao rat malo smo stali s tim akcijama. Meutim, to je bilo samo privremeno, nikad mi, za-pravo, nismo stali, jer smo uvijek radili s ljudima. Vaæno je istaknuti da jedan Ëovjek ne moæe napraviti niπta, zato je bitno stalno raditi s ljudima. Kada je nastala OpÊina Barban nastavili smo s radnim akcijama, pa smo tako radili na

asfaltiranju, izgradnji mrtvaËnica i proπirenju groblja. Ljudi su za to dali i financijska sredstva, a sada smo uglavnom pri kraju sa svim tim radovima, makar nam i dalje nedostaje novaca za zavrπetak ra-dova.

Koliko ste u svemu tome imali pomoÊ OpÊine?

Za proπirenje groblja nam je Æupanija pomogla, za dovrπetak izgradnje mrtvaËnica je nedostaja-lo novca, a tu nam je, pak, OpÊina Barban izaπla u susret i pomogla nam. Svaka je obitelj dala po 500 kuna za izgradnju mrtvaËnice. Nadam se da Êe ove godine i proπirenje groblja biti gotovo.

Vi se sjeÊate onih radnih akcija kakve su bile iza Drugog svjetskog rata. Moæete li ih us-porediti s danaπnjim vremenom, odnosno kako se na takav an-gaæman gledalo tada, a kako sada?

Mi smo bili mladi kada je zavrπio rat, ali su se akcije stalno odvijale. Narod je tada bio jako siromaπan, a ubrzo smo uvidjeli da bez zajedniËkih akcija niπta neÊemo postiÊi. Tako da nismo æalili ni vremena ni truda, pa ni rezultati nisu izostali. Tada su ljudi bili viπe aktivni nego πto su danas, jer smo puno viπe radili s ljudima,

bilo preko organizacije omladine, SocijalistiËkog saveza, ili ostalih organizacija koje su tada posto-jale. U okviru svih tih institucija mi smo se redovno sastajali i razgo-varali o tome πto nam nedostaje, te πto i kako Êemo to ostvariti. U to vrijeme iza rata, puno je ljudi odlazilo s Barbanπtine u grad, i to uglavnom zbog posla, ali tome je sigurno pridonijelo i to πto nismo imali ni struje ni vode ni asfalta ni telefona, tako da smo stvarno bili na neki naËin odvojeni od svijeta. Nismo Ëak ni radija imali, a i no-vine su slabo stizale do nas.

Jesu li ljudi prije bili ak-tivniji u druπtveno-korisnom radu za svoju zajednicu nego danas?

Nisam htio reÊi da ljudi da-nas nisu aktivni. Jesu. Dokaz tomu je to πto su svi sudjelovali u davanju 500 kuna po obitelji za izgradnju mrtvaËnice, ali ipak tvrdim da da-nas manje radimo nego πto smo nekad. Vremena su ipak drukËija, ljudi su dana ipak postigli jedan standard, pa se znaju ponaπati kao da im niπta ne fali. Ako se ljudi ne okupljaju, ne viaju, ne razgo-varaju, onda si ne mogu ni reÊi πto im je dobro ni πto je loπe, a tako teπko mogu neπto zajedniËki napraviti. Treba znati da ni prior-iteti danas nisu isti kao πto su bili iza Drugog svjetskog rata. Znamo koji su problemi bili tada, a danas, recimo, svi smo mehanizirani, ali je zato ljudima danas postao prob-lem prolaz do kampanje, jer su putovi vremenom postali nepro-hodni. Zato je vaæno, opet ponav-ljam, raditi s ljudima, motivirati ih da sudjeluju u akcijama kao πto smo nekad Ëinili kroz razne orga-nizacije u bivπem sustavu.

Jesu li mladi danas postali svjesni da je potrebno sudjelovati u takvim radnim akcijama za opÊe dobro?

Danas se viπe ne ide iz sela u grad nego obratno, sada ljudi bjeæe iz grada na selo i to je dobro. Prije su ljudi, kako sam veÊ rekao, zbog posla i svega ostalog morali iÊi u grad, Ëak je prijevoz tada bio problem, a sada je ipak situacija drukËija. Sada ne samo da postoje autobusne linije, veÊ svatko ima i svoj auto. HoÊu reÊi da se situacija danas jako razlikuje od one prije 50 godina. Mladi jesu svjesni da

trebaju sudjelovati u akcijama, i to za svoje dobro, ali treba raditi s nji-ma i smatram da bi trebala posto-jati jedna organizacija kroz koju bi oni mogli izraziti svoje probleme i na taj naËin djelovati.

©to biste Vi kao iskusni akcijaπ savjetovali opÊinskim vlastima, kako da motiviraju mlade ljude danas da sudjeluju u radnim akcijama?

Mi smo nekada na Barbanπtinu uvijek pozivali naπe uËene ljude Barbance, jer su bili na raznim funkcijama i mogli su nam svojim znanjem i iskustvom pomoÊi. Ponavljam, problem je πto danas nema neke organizacija koja Êe povezati mlade i potaknuti ih na akciju. Mi danas imamo folk-lor, nogometni klub i sve ostalo πto je korisno i pozitivno, ali to nije to. To nije organizacija za mlade koja Êe ih potaknuti na takve akcije. Moram reÊi da se OpÊina trudi i radi s mladima, ali ni mladima nije lako. Prije je mladog Ëovjeka nakon svrπetka πkole Ëekalo radno mjesto. Danas to nije tako. PlaÊe su danas kakve jesu, ljudi ne znaju hoÊe li zadræati radno mjesto ili Êe sutra dobiti otkaz.. Doπli smo u jedan sistem u kojem sam ja bio roen.

Moæete li nabrojiti u ko-liko ste radnih akcija sudjelovali u svojem æivotu?

Ja sam kao mlad bio u brodograevno-industrijskoj πkoli, a tamo smo stalno sudjelovali u akcijama raπËiπÊavanja, a od tada do danas stvarno mi je teπko reÊi koliko je akcija bilo. SjeÊam se da kada smo uvjeravali ljude da u njihovim mjestima treba gra-diti cestu. govorili su nam da smo ludi. Mi smo, bez obzira na to, uvijek bili angaæirani i organizirali radne akcije. Isto tako, nije bilo lako s ljudima kada smo probijali i proπirivali seoske putove. Parcele su bile zagraene s plotom ili sa zidom, pa smo morali i s desne i s lijeve strane ruπit za novu cestu, a to nije bilo lako objasnit ljudima. Moraπ, jednostavno, biti prijatelj s Ëovjekom da bi mu mogao sruπiti dio zida za novi put. Za raditi s lju-dima mora se imati debele æivce i debelu koæu. Za svaku ruænu rijeË moraπ mu reÊi “hvala”, jer inaËe neÊeπ moÊ raditi s njim. U takvim akcijama moraπ znati psiholoπki pristupiti ljudima, jer Êeπ u pro-tivnom kod prvoga doÊi u konflikt i dalje neÊeπ moÊi.

MARIO LICUL IZ IVANO©I∆I, NEUMORNI AKCIJA©

GOVORILI SU DA SMO LUDI

Barbanski glasnikBarbanski glasnik 9

dogaaji

POMO∆ BOLESNIMA

OpÊina besplatno ustu-pila prostor za ambulantu

Uz prisustvo naËelnika OpÊine Barban Denisa KontoπiÊa i æupanijske proËelnice za zdrav-stvo Romanite RojniÊ te samih mjeπtana, poËetkom travnja u Druπtvenom domu u Hrbokima sveËano je otvorena ambulanta za kuÊnu njegu bolesnika. Privatnu praksu zdravstvene njege za cijelu OpÊinu Barban veÊ viπe od godine dana vodi medicinska se-stra Irena JelËiÊ Ëiji je rad naËelnik KontoπiÊ u prigodnom govoru ocijenio kao iznimno znaËajan za cijelu OpÊinu Barban. On je pritom istaknuo da je OpÊina bes-platno ustupila na koriπtenje pros-tor u sklopu Druπtvenog doma u Hrbokima, upravo zbog znaËaja te djelatnosti za stanovniπtvo. Takoer, naËelnik se zahvalio i Istarskoj æupaniji koja je zajedno s OpÊinom pomogla urediti i op-remiti ambulantu.

Prije no πto presjekla sveËanu vrpcu na ulazu u am-bulantu, proËelnica, prim.dr. Romanita RojniÊ, poruËila je da OpÊina Barban primjereno skrbi

o zdravstvu na svom podruËju te da opÊinski Ëelnici rade na poboljπanju zdravstvene zaπtite. UpuÊujem Ëestitke Ireni JelËiÊ za struËnu i kvalitetnu njegu boles-nika, ustvrdila je proËelnica. Na sveËanosti u Druπtvenom domu, sestra JelËiÊ se zahvalila svima koji su joj pomogli u obavljanju njezine djelatnosti u proteklih godinu dana. InaËe, ambulanta je otvorena svakim radnim danom od 8 do 16 sati, a mjeseËno sestra JelËiÊ obie oko 20-ak bolesnika, uglavnom osoba starije dobi koji æive na Barbanπtini.

Bila san dobra teæakinja

Nikad nisam pila nikakovu medeæ-iju, nanke bila poli doktora. Joπ vajk pi-jen domaÊe mliko i iden domaÊa jaja, objaπnjava Luca svoju formulu dugov-jeËnosti.

U malom mjestu BoriniÊi na Barbanπtini juËer je Lucija Buæleta proslavila stoti roendan. Proslavu u njenoj staroj kuÊi uveliËali su sus-jedi i uæa rodbina, barbanski naËelnik Denis KontoπiÊ, patronaæna sestra i predstavnica Crvenog kriæa Zorica GrgoriniÊ, voditeljica Crvenog kriæa Lada Baturina te predstavnici barbanske osnovne πkole.

- Teta Luca je prva u posljednjih 20-ak godina na Barbaπtini koja je doæivjela stotu. Ostali imaju izmeu 90 i 100 godina, a buduÊi da ih ima 20-ak, namjeravamo ih posjetiti ovih dana, kaæe KontoπiÊ.

Luca je od opÊinskih vlasti dobila tortu sa stotinu svijeÊa te buket poljskih ciklama i vazmenke. BuduÊi da je vid viπe ne sluæi, cvi-jeÊe je prepoznala mirisom. U BoriniÊima Luca æivi viπe od 80 godina, a doselila je iz ©ajina nakon udaje. Tada je imala samo 16 godina, a kaæe da se udala u bogatu obitelj koja je imala πternu, πtale i veliku kuÊu. Sa 17 godina prvi put je rodila, a od dvoje djece æiv je joπ sin Filip. Luca ima dva unuka i dva praunuka. Prije 12 godina preminuo je Lucin muæ, a sad se za nju skrbi i vodi domaÊinstvo sin Filip.

Vrijeme u toj kuÊi, kao i cijelom selu, kao da je stalo. Teta Luca sjedi kraj ognjiπta na kojemu su poslagane starinske zdjelice. Iznad ognjiπta suπi se domaÊi sir jer Filip joπ ima krave. Zorica GrgoriniÊ pokazala nam je stare drvene “naÊve” u kojima je teta Luca, kad je Zorica prije desetak godina prvi put doπla k njoj, mijesila kruh. Po zidovima vise slike svetaca. Prava slika doma koja je gotovo nestala. Upravo je taj i takav dom razlog du-gog æivota ove starice.

- Bila san dobra teæakinja, sve san delala na ruke. Nikada smo imali krave, ovce, kokoπe, a dvajset lit za redon san kotila prasce. Za sve se to tribalo brinuti. Samo sam jedanput bila u bolnici, kada san imala Ëir, ali san doma porodila svu svoju dicu. Nikad nisam pila ni-kakovu medeæiju, nanke bila poli doktora. Joπ vajk pijen domaÊe mliko i iden domaÊa jaja, objaπnjava Luca svoju formulu dugovjeËnosti.

Preneπeno iz Glasa Istre, 27.04.2005. - STOTI RO–ENDAN TETE LUCE U BORINI∆IMA

U HRBOKIMA OTVORENA AMBULANTA ZDRAVSTVENE NJEGE BOLESNIKA U KU∆I ZA PODRU»JE OP∆INE BARBAN

SveËano otvorenje ambulante

Medicinska sestra - Irena JelËiÊ Dr. Romanita RojniÊ

Barbanski glasnikBarbanski glasnik

FLORIJANO I ISTRANKA FRANKOVI∆ IZ FRKE»I STARU SU ©TALICU PREUREDILI ZA SEOSKI TURIZAM “ISTRANKA” U FRKE»I

OVOGA LJETA DOLAZE PRVI TURISTI U "ISTRANKU"Vrijeme masovnog turizma, kakvog

pamtimo u minulim desetljeÊima, nepovratno je iza nas. Suvremeni turist traæi neke druge sadræaje i ne zadovoljava se tek pukim sunËa-njem na plaæi i kupanjem na moru. Tako se s promjenom afiniteta modernih gostiju poËeo polako i u naπim krajevima razvijati seoski turi-zam, Ëime se i unutraπnjost Istre pojavila na turistiËkoj karti naπe zemlje. Barbanπtina defini-tivno ima πto ponuditi kada je o seoskom turi-zmu rijeË, a dokaz tomu je podatak TuristiËke zajednice Pazina prema kojem je lani najviπe turistiËkih dolazaka i noÊenja u srediπnjoj Istri ostvareno upravu na podruËju OpÊine Barban. Da se seoskim turizmom poËinje baviti sve viπe i viπe obitelji na Barbanπtini dokazuje i braËni par Florijano i Istranka FrankoviÊ iz FrkeËi. Oni Êe, u svojoj kuÊi “Istranka” ovoga ljeta doËekati svoje prve turiste.

Kada ste odluËili baviti se seoskim turizmom?

ISTRANKA: Sada Êe biti, evo, tri go-dine. Najprije smo planirali napraviti prostoriju za sitotisak, ali smo onda na nagovor susjeda, Branka Blaæine, kojemu je bavljenje seoskim turizmom dosta dobro krenulo i jako je zado-voljan postignutim, odluËili se i mi krenuti u te vode. Rekao nam je: “©teta bi bilo u ovako lijepi prostor ubaciti strojeve i tehniku, a ne iskoristiti ga za turizam”.

BuduÊi da ste oboje zaposleni, i da radite u Puli, kako to da ste se odluËili baviti seoskim turizmom?

ISTRANKA: Ja inaËe radim u Istarskoj æupaniji, Florijano u Tehomarktu, a imamo i sina koji sada pohaa treÊi razred srednje um-jetniËke πkole u Puli. On je sam pokazao volju da ostane na selu. Razmiπljao je o tome kako na Barbanπtini joπ nema niti jedne sitotiskare, nema baπ ni puno ljudi koji su zavrπili grafiËki dizajn, ali nismo se htjeli samo na to usmjeriti, jer ipak smo uvidjeli da se teπko dobiva posao te da je konkurencija u tom poslu dosta ve-lika. Tako smo se ipak odluËili baviti seoskim turizmom. OËekujemo da Êemo ove godine preko I. D. Riva Toursa imati popunjenost od deset tjedana. To je dva i pol mjeseca, a to su, primjera radi, prihodi koje je zaradim u godinu dana na svom poslu.

Koliko je na vaπu odluku da krenete u ovaj posao utjecalo to πto se i drugi ljudi na Barbanπtini veÊ neko vrijeme uspjeπno bave seoskim turizmom?

ISTRANKA: Ja u poËetku stvarno nisam vjerovala da Êe od toga neπto biti, a onda sam opet razmislila i zakljuËila da niπta ne gubimo. Naime, sve i da nemamo nikakvu popunjenost, ako nam nitko i ne doe, novac koji je uloæen u nekretninu nikad nije baËen. Mislila sam da je to sigurno bolje od nekakvih strojeva koje Êe vrijeme vrlo brzo pregaziti. Zato smo se i odluËili krenuti u sve ovo. Ako niπta drugo, barem Êe naπ sin imati kuÊu na

selu gdje Êe uvijek moÊi doÊi preko vikenda. Mi, uostalom, i sami koristimo preko zime kuÊu za druæenje s prijateljima koji nam dou otprilike jednom mjeseËno, pa smo tu doËekali i Novu godinu.

©to je prije bilo s ovom kuÊom?

FLORIJANO: To je bila πtalica koja se nalazi u blizini naπe obiteljske kuÊe. Malo smo je proπirili tako da sada kuÊa zauzima 65 kvadrata i joπ 15 kvadrata natkrivenog pros-tora u dvoriπtu.

ISTRANKA: Moj muæ je donio odluku i sam je krenuo u preureenje kuÊe koja je nekada bila πtala. U tome nam je dosta po-mogao naπ prijatelj Damjan Rabak, kame-noklesar, buduÊi da Florijano nije znao niπta o gradnji kuÊe. On mu je davao instrukcije i uËio ga je kako πto napraviti, a u samom poËetku je Florijanu pomogao i moj tata. Jedino za πto smo morali zvati majstore je krov koji smo postavili na kuÊi.

Kada ste zavrπili s preureenjem kuÊe?

FLORIJANO: Lani u lipnju, a odmah poslije, u srpnju, smo imali i prve goste. To u stvari nisu bili pravi turisti, veÊ naπi prijatelji iz Austrije kod kojih idemo na skijanje. To je braËni par, naπa generacija s dvoje djece i sada Ëekaju treÊe.

BuduÊi da su ti prijatelji iz Austrije ipak bili prvi gosti, kako im se dopalo ovd-je?

FLORIJANO: »im su doπli odmah su me pitali hoÊu li prodati kuÊu. Odgovorio sam im: “Ni u ludilu”. To sam ipak sam radio i nema πanse da to tek tako prodam. Oni i dalje razmiπljaju o tome da kupe neki apart-man u Istri.

Kako su ti Austrijanci provodili vri-jeme ovdje kod vas?

ISTRANKA: Preko dana bi roπtiljali i iπli na more, a naveËer bi feπtali. Nisu iπli samo na jedno mjesto na more. Jedan dan bi iπli u Rabac, drugi u Pulu, onda bi poπli u Krnicu, pa u Dugu uvalu, a s Rovinjom su bili oduπevljeni. No, bez obzira πto su bili tu na ljetovanju stalno su nam pomagali, i u zali-jevanju vrta, branju salate, pomidora, groæa i u ostalim poslovima.

Koliko osoba moæe odsjesti u “Istranki”?

FLORIJANO: Registrirani smo za Ëetiri osobe, ali moæemo primiti joπ dvije. KuÊa ima dvije sobe, jednu kupaonicu, jedan mali hod-nik, dnevnu sobu i kuhinju.

BuduÊi da se nalazite u katalogu I. D. Riva Toursa, njemaËke agencije specijali-zirane za prodaju putovanja u Hrvatskoj, kuÊa je sigurno morala ispuniti i neke uv-jete da bi se mogla ponuditi turistima ove sezone?

ISTRANKA: Gospoa Sonja Sacco iz I. D. Riva Toursa je dva puta obiπla kuÊu. Kada je prvi put doπla, rekla nam je da joj se objekt svia, ali nije bila baπ zadovoljna s izgledom okoliπa. Baπ smo u to vrijeme neπto ruπili u dvoriπtu, a ni trava nije bila pokoπena i sreena. Nakon godinu dana ponovno je doπla i bila je oduπevljena te nam rekla da bi “Istranka” trebala uÊi u katalog ekskluzivnih kuÊa koje se nude preko I. D. Riva Toursa. Za ulazak u katalog tih ekskluzivnih kuÊa morali smo ugra-diti peÊnicu, vanjski roπtilj, klimu i joπ jedan pomoÊni leæaj. Mi smo sve te uvjete ispunili, a onda je uslijedio πok kada smo vidjeli u kata-logu kakve su zapravo te ostale ekskluzivne kuÊe s kojim su nas stavili. To su bile kuÊe s bazenima, teretanama, saunama,… Pomislila sam: “©to mi radimo ovdje!”

FLORIJANO: Lako je napraviti i bazen. Ako posao bude dobro iπao, bit Êe moæda i toga.

turizam

10

Barbanski glasnikBarbanski glasnik

ME–UNARODNA SURADNJA: Pozdravno pismo MARTINA GERLACHA, naËelnika opÊine Walheim am Neckar u NjemaËkoj

Barban i Walheim 2004 - jedna godina prijateljskih susreta

ZajedniËki æivot dræava u jednoj jedinstvenoj europskoj kuÊi poËinje na nivou privatnih kontakata. OpÊine Barban i Walheim, odgo-varaju time æelji evropske Unije za podupiranje kontakata sa zemljama potencijalnim Ëlanicama.

Da takva nastojanja mogu biti povezana sa puno zadovoljstva, pokazuju i posjeti predstavnika OpÊine Barban na Dorffestu, pod vod-stvom naËelnika Denisa KontoπiÊa i posjeta gostiju iz Walheima, a povodom “Trke na prstenac”

OpÊina Barban je predstavila sebe i turistiËku regiju Barban/Istra na velikom Dorffestu u Walheimu. Viπe tisuÊa zainteresiranih moglo se informirati o interesantnoj turistiËkoj ponudi, te probati prπut i vino. Neki meu njima su tu uspjeπnu prezentaciju iskoristili za spontanu odluku da svoj godiπnji odmor provedu u Barbanu i okolici. I obitelj walheim-skog naËelnika je provela dva predivna tjedna u selu Draguzeti.

Izmjena informacija, poticanje susreta meu ljudima iz obje opÊine kao i razmjena mladih ljudi, npr. kroz izvrπavanje ljetne prakse bio bi jedan isplativi cilj za nadolazeÊe godine.

I ove godine Êe obitelji iz Walheima doputovati u Barban i provesti svoj godiπnji odmor u ovom predivnom i raznolikom krajoliku. Gostoprimstvo, more i dobra kuhinja, zasluæuju da se ode na takav put.

OpÊini Barban, njenim stanovnicima i mojem kolegi Denisu KontoπiÊu, æelim puno uspjeha i radujem se slijedeÊim susretima u ovoj godini.

Martin Gerlach

NaËelnik Walheima na Nekru

Lijevo: Martin Gerlach - naËelnik Walheima na Nekru

Dolje: Izgradnja omladinskog doma u Walheimu - naËelnik Gerlach vodeÊi u radnim akcijama

ZADNJA VIJEST: OVRHA RA»UNA OP∆INE BARBAN U IZNOSU VE∆EM OD POLA MILIJUNA KUNA ZA RADOVE IZGRADNJE BIO-PRO»ISTA»A U BARBANU 1998. GODINE

TROMJESE»NA BLOKADA KAO REZULTAT ZAKULISANIH IGARA IZ 1999. GODINE

Ondaπnji naËelnik, Otavio Prhat je tada tvrdio da nema nikakvog duga prema Koroni d.o.o. Rijeka, a kada je sve zavrπilo na sudu, priznao je 2002. god. kompletan dug u iznosu preko 300 tisuÊa kuna. OpÊina Barban se na to æalila, meutim bezuspjeπno. Dug je priznala odgovorna osoba koja je tada vodila OpÊinu i njegova izjava ima najveÊu snagu.

ZahvaljujuÊi “umjeπnom” poslovanju i voenju OpÊine Barban u vrijeme HDZ-a, u mandatu 1997.-2001. god., dana 26.04.2005. OpÊina Barban je zaprimila Rjeπenje o ovrsi za vrlo nejasno dugovanje za izgradnju bioloπkog proËistaËa u Barbanu, unatrag 7 godina.

Gradnja bio-proËistaËa je zavrπena 1998. god., a knjigovodstveni dug prema izvoaËu radova, poduzeÊu Korona d.o.o. iz Rijeke, zateËen na poËetku mandata 2001.-2005., u lipnju 2001. god., iznosi 27 tisuÊa kuna. Predstavnici Korone su se pojavili u OpÊini Barban krajem 2001. god. sa zahtjevom za plaÊanje duga veÊeg od 100 tisuÊa kuna. Ondaπnji naËelnik, Otavio Prhat je tada tvrdio da nema nikakvog duga prema Koroni-Rijeka, a kada je sve zavrπilo na sudu, priznao je 2002. god. kompletan dug u iznosu preko 300 tisuÊa kuna. OpÊina Barban se na to æalila, meutim bezuspjeπno. Dug je priznala odgov-orna osoba koja je tada vodila OpÊinu i njegova izjava ima najveÊu snagu.

Zna se samo da je izgradnja bio-proËistaËa tada ustupljena poduzeÊu Korona d.o.o. iz Rijeke, a da je Korona za izvoenje graevinskih radova angaæirala poduzeÊe GP Labin, kojem je suvlasnik bio Otavio Prhat. Ostaje potpuno nejasno, zaπto se Korona nije pojavljivala u periodu 1998. do kraja 2001. god. sa zahtjevom, a sada traæi plaÊanje duga, koji je priznao ondaπnji naËelnik Otavio Prhat na su-du, sa zateznom kamatom, za period u kojem su navodno dogovarali da se zavrπni obraËun ne pojavi jer je Korona bila u blokadi. To znaËi da Êe poduzeÊe Korona inkasirati oko 600 tisuÊa kuna, a OpÊina Barban biti blokirana najmanje tri mjeseca, poradi zakulisanih radnji iz proπloga stoljeÊa.

Prijevod sa njemaËkog jezika:

Sporni bio-proËistaË

aferaprijateljstva

11

Barbanski glasnikBarbanski glasnik12

ponosni smo uËinjenim

MrtvaËnica u Barbanu

MrtvaËnica u Prnjanima

MrtvaËnica u ©kitaËi

SvlaËionica na nogometnom igraliπtu u Barbanu

Druπtveni dom u Prnjanima

Nova osnovnaπkola u Barbanu

Barbanski glasnikBarbanski glasnik

www.claudiazlato.hr������������������������������������

�����������������������������������

13

reklamni oglasi

Barbanski glasnikBarbanski glasnik

DU©KA PE»E»NIK, MLADA LJUBLJANSKA PODUZETNICA, SPREMA SE NA POVRATAK U PUNTERU GDJE GRADI TURISTI»KU VILU

VRA∆AM SE NA PUNTERU

U Punteri me baka odgajala od prvog mjeseca mog æivota. Kad mi je bilo slabo, vodila me kod doktorice u Raπu. Brinula se za mene. Zavoljela sam ove stare ljude i Êakule, ove obiËaje - kako se nekad razmjenjivalo, netko je doπao kositi travu, a ti bi mu za to dao kobasice, sira i bevande. Taj dodir s prirodom, zemljom, mirisom bure i juga nikad nisam zaboravila

Rodom Puljanka, djetinjstvom Punterka, a od studentskih dana LjubljanËanka, gdje se dokazala kao uspjeπna poduzetnica, Duπka PeËeËnik gradi na samom rubu Puntere, s kojeg se pruæa prekrasan πirok vidik na Raπki zaljev, mali hotel ili, kako bi ona rekla, vilu za stanovanje i relaksaciju. Tik iza stare bakine kuÊe i pravog domaÊinskog dvoriπta, diæe se katnica, zasad joπ u cigli. Prve Êe goste, nada se Duπka, primiti sljedeÊeg ljeta. A zvat Êe se Vila ©tefanija, po baki kod koje je provela djetinj-stvo i kojoj se stalno vraÊa.

- U centru Pule imam stan i poslov-ni prostor, galeriju-antikvarijat “Ave art” na Forumu u kojoj su moji roditelji nekad pro-davali unikatnu keramiku. To je grad koji volim, na Forumu sam nauËila voziti role i bicikl, ali je tamo sada prevelika guæva. Ovdje u Punteri je mirno i idiliËno, nakupim ener-giju za sve ostale æivotne borbe i projekte. U Sloveniji æivim u Europskoj uniji, tamo su ljudi roeni da znaju kako treba raditi. Tamo sam se nauËila na disciplinu i dosljednost; tamo, kad odluËiπ πto Êeπ, institucije ti pomognu jer vide u tome i svoj interes. Bez obzira na to, kad se vraÊam u Sloveniju, tako sam æalosna. Mene vuËe ovamo i zadala sam si cilj da neπto napravim za Punteru i okolicu. Zato sam kre-nula u izgradnju turistiËkog objekta.

Zaπto baπ Puntera?

- Jer sam tu odrasla, ovdje me baka odgajala od prvog mjeseca mog æivota. Kad mi je bilo slabo, vodila me kod doktorice u Raπu. Brinula se za mene. Puno smo puta iπle pjeπke po selima. U cestarskoj kuÊi su nekad æivjeli baka i nono, dok nono nije napravio hiæu na Punteri. On je doπa iz MoπÊeniËke Drage kao kuhar i bio je jako dobar u tom poslu. Bio bi sretan da vidi moj projekt… Zavoljela sam ove

stare ljude i Êakule, ove obiËaje - kako se nekad razmjenjivalo, netko je doπao kositi travu, a ti bi mu za to dao kobasice, sira i bevande. Taj dodir s prirodom, zemljom, mirisom bure i juga nikad nisam zaboravila. Kad su me odveli u Pulu u vrtiÊ, plakala sam mjesec dana, jer se nisam mogla naviÊi na disciplinu. U Punteri sam bila slobodna, penjala sam se po drveÊu, Ëuvala ovce, s djedom iπla brati peËurke.

©to si studirala?

- Upisala sam Fakultet za sport u Ljubljani, ali sam nakon tri godine shvatila da nisam tip za pedagoπki rad u πkoli, jer me ograniËava na jednu prostoriju i instituciju, pa sam prekinula studij. Svako ljeto, kad sam dolazila na more kod bake, traæila sam mo-guÊnosti za povratak. U Ljubljani sam 1992. osnovala poduzeÊe za prodaju i proizvodnju ortopedskih madraca, prekrivaËa, jastuka, sve za zdravo spavanje. Nakon 13 godina rada u toj firmi, sada pokuπavam ovdje poËeti s wellnes turizmom, zdravim turizmom, uz parolu: Dobro se osjeÊati u svom tijelu, biti zadovoljan u psihiËkom, fiziËkom, socijalnom i svakom drugom smislu.

A ovdje si pronaπla to zdravlje i zadovoljstvo?

- Kad se osvrnem unazad, najvaænije mi je kako se Ëovjek osjeÊa, zdravlje mi je na prvom mjestu. Moja baka ima 84 godine i æivi je dokaz kako se u ovako netaknutoj prirodi moæe zdravo æivjeti i uæivati. Od toga Europa nema nama niπta ponuditi, veÊ mi imamo njoj. Mala Puntera sa stotinjak stanovnika, cijelo selo moæe postati turistiËka ponuda bez veÊih investicija. Ima domaÊe hrane, a kuÊe su napo-la prazne, mogu ponuditi smjeπtaj i prehranu. Puntera bi trebala imati svoj turistiËki centar i to mislim postiÊi s ovim objektom. Hrana bi bila iskljuËivo iz kuÊne radinosti - prirodna ponuda visokog nivoa.

HoÊeπ li onda zatvoriti poduzeÊe u Ljubljani ili misliπ stiÊi na sve tri strane: Pula-Ljubljana-Puntera?

- SjeÊam se kako je baka nekad Ëeπljala πtramce, kako su ti madraci bili zdravi, pa sam odluËila prodavati zdravo spavanje. U poduzeÊu imam partnera koji se sada bavi prodajom, on bi preuzeo moj sadaπnji posao ili bih zaposlila neku drugu odgovornu osobu. OdluËila sam sve πto zaradim u Sloveniji investirati u Punteru i prijeÊi ovamo. Otkad je Slovenija u EU-u, os-jeÊa se trend opadanja proizvodnje i prodaje. Proizvodnja seli u Kinu ili na jug. Firme su osuene na reorganizaciju, samo u usluænim djelatnostima vidim buduÊnost pa se tako i ja pripremam za te promjene.

Kako da se Barbanπtina pripremi za te promjene? U kom pravcu bi se trebala razvijati?

- Samo mora saËuvati svoj identitet, to je najvaænije, da se ne prodamo. Euro i novac je dobrodoπao, ali ne smijemo izgubiti svoju tradiciju, povijest, sve πto su naπi mukom oËu-vali, vinograde, zemlju, posjede. Tek kad stran-

ci dou i ovdje neπto naprave, onda vidimo da smo to mogli i sami. Nismo nauËili niπta plani-rati, sve radimo napamet, a u Europi se plaÊaju ljudi za izradu projekata i procjena. OpÊina i Æupanija bi trebale stimulirati kreativne mlade ljude povoljnim kreditima, pomogla bi i veÊa decentralizacija, da se dræava odrekne svog dijela od turizma, da viπe ostane ovdje, i da se razvijaju usluæne djelatnosti, proizvodnja vina, ulja, stoËarstvo, golf igraliπta, tartufi, lovni i seoski turizam. Trebalo bi otvoriti viπu turis-tiËku πkolu u Istri, da se ne mora iÊi u Opatiju, da iskusni turistiËki djelatnici uËe mlae kako promovirati svoje mjesto, svoj kraj.

Na koju vrstu turista ovdje treba ciljati?

- Bit svega je da zaposleni gradski ljudi dou na Punteru da se opuste, i to bi trebalo postiÊi tijekom cijele godine. Dobrodoπla je i svaka aktivnost i manifestacija koja se pokrene u Barbanu i na cijeloj Barbanπtini, koja moæe privuÊi posjetitelje.

Od Ëega bi se sastojala ponuda Vile ©tefanija, osim smjeπtaja i hrane?

- Planiram urediti vilu za stanovanje s konobom i πest dvokrevetnih soba sa sau-nom - relaksacijski centar zimi, a teËajevi joge, pilates i πetnje ljeti. Da objekt ne bude samo za spavanje, veÊ za viπenamjensku promociju. Bit Êe to prvi takav turistiËki objekt u ovoj sre-dini. U okolici bi se mogle ucrtati biciklistiËke staze, tuda prolaze i off road kroseri i moto-ciklisti. Zaposlila bih viπe osoba, od kuhara do organizatora i voditelja pojedinih aktivnosti. Zdravstveni turizam je zdrava prehrana i ak-tivnosti koje nam ova priroda nudi, a mislim da su i mladi u Barbanu i okolici æeljni neËega gdje bi mogli realizirati svoje ideje i ambicije. Ovdje iz Raπkog zaljeva, Trgeta, vjetar donosi sol, pa je sve Ëisto, zrak posebno. Turisti mo-gu iÊi brati πparuge, pohaati teËajeve stranih jezika u prirodi, teËajeve sadnje loze i maslina, slikarstva, uËiti o domaÊoj kuhinji u prirodi…

Jesi li ovdje naiπla na podrπku, na istomiπljenike?

- Ovo su joπ samo moje ideje, joπ nisam razgovarala sa susjedima, ali Êu tu prvo traæiti zainteresirane. Kako su Japanci ludi za Hrvatskom, to je ludost, oni da taknu kozu ili ovcu, oni bi pali u nesvijest od sreÊe. Stranci bi se vezali uz ove naπe dobre stare ljude, uspostavili bi trajniji kontakt. Da Êakulaju, da se Ëuju te nenapisane priËe. Baka mi je najveÊa podrπka, a i moj 12-godiπnji sin oboæava ovdje dolaziti, voli s bakom iÊi na maπu u crkvu. I njega je odgojila za miran, dobar i poπten æivot. Æelim investirati u Punteru, u nekretninu koja Êe i meni i seljanima omoguÊiti zaradu, relaksaciju, dogaaj.

I na kraju, mogu reÊi da za sve πto sam do sada postigla, najviπe se mogu zahvaliti mojoj babi πto me nauËila vrijednostima koje danas malo znaËe, a to je da poπtujeπ starije, dom, tradiciju, vjerujeπ u Boga i da uvijek ima nade za sve πto æeliπ, ako u to vjerujeπ.

barbanci u svitu

14

Barbanski glasnikBarbanski glasnik

Novo igraliπte i sportska dvorana u Barbanu omoguÊit Êe kvalitetniji rad Kluba

U Nogometnom klubu “Omladinac 1952. Barban” Edi CamliÊ obnaπa duænost voditelja seniorskog pogona. S njim razgo-varamo o aktivnostima i uspjesima Kluba te o daljnjim planova za buduÊnost.

Gospodine CamliÊ, moæete nam neπto reÊi o povijesti nastanka Kluba?

Klub je nastao 2003. godine fuzijom NK “Omladinac” iz Manjadvorci i NK “Barban” iz Barbana. Do toga je doπlo iz dva razloga. Kao prvo, zbog neimaπtine u financijskom smislu, jer OpÊina, jednostavno, nije mogla osiguravati dovoljno financijskih sredstava za funkcioniranje dva kluba te drugo, zbog neimaπtine kvalitetnih igraËa za oba kluba. Stoga smo se dogovorili da bi bilo najbolje udruæiti snage i oformiti jedan klub koji Êe biti nositelj nogometne kvalitete na ovom po-druËju.

Recite nam kako je ustrojen NK “Omladinac 1952. Barban”?

Klub se sastoji od Ëetiri kategorije. Imamo 32 prednatjecatelja koji su polaznici πkole nogometa, a radi se o djeci od osam do deset godina. Zatim, imamo pionire koji s juniorima Ëine naπ pomladak. Pioniri su dobna kategorija od 12 do 14 godina, a trenutno bro-jimo 21 aktivnog igraËa pionira. U juniorima imamo 22 igraËa, a voditelj mlaih kategorija igraËa je Elmer Æudih. Trener juniorske ekipe je Andrej Baπa, a pionirske Davor Ruba koji vodi i ©kolu nogometa pri Klubu. Prva ekipa broji 18 igraËa kojima su joπ pridodani Ëetvorica nadar-enih juniora, πto znaËi da prvi tim ima ukupno 22 igraËa. Njihov je trener Zoran Peruπko, jako ambiciozan i nadaren mladi trener pred kojim je velika buduÊnost. Peruπko je zaista stvorio kvalitetnu i homogenu ekipu koja se moæe nositi sa svim zahtjevima u ovoj ligi, a πto dokazuje i pogled na tabelu. Klub ima ukupno viπe od sto igraËa.

Kako trenutno na tabeli kotira NK “Omladinac 1952. Barban”?

S obzirom da smo lani ispali iz Prve æupanijske lige, cilj nam je bio ove sezone oformiti ekipu koja Êe ostvariti povratak u prvu ligu. Ovdje moram naglasiti da smo ne-pravedno ispali iz lige, i to raznim zakulisanim igrama sudaËke organizacije i namjeπtanjem rezultata od strane konkurentskih klubova πto je, uostalom, i dokazano.

Zato smo koncem lipnja proπle godine, odmah nakon zavrπetka prvenstva, krenuli u stvaranje ekipe za ovu godinu. Stvorili smo takvu ekipu da je veÊ na kraju jesenjeg dijela postignuto devet bodova razlike izmeu nas

i pratitelja, dakle druge ekipe iza nas, a sada smo joπ i poveÊali tu prednost. Ovoga proljeÊa iπli smo na pomlaivanje ekipe i na stvaranje jednog kostura za iduÊu sezonu, jer nam to dopuπtaju naπa pozicija na tabeli i naπa snaga. HoÊu reÊi da je ekipa toliko jaka i homogena da se jednostavno nemamo Ëega bojati.

Gdje djeluje Klub trenutno?

Trenutno djelujemo na nogometnom terenu u KujiÊima, dok se ne zavrπi izgradnja igraliπta i svlaËionice u Barbanu. Igraliπte je, zapravo, gotovo, a u zavrπnoj je fazi i izgrad-nja svlaËionice. Cilj nam je da kraj prvenstva uspijemo odigrati na novom igraliπtu, πto Êe biti svojevrsna nagrada deËkima za uspjeπnu sezonu. Do tada ostajemo u Manjadvorcima, tamo treniramo i igramo utakmice, s tim da pioniri i juniori uvijek igraju subotom, a seniori u nedjeljnom terminu. Prednatjecatelji igraju u jutarnjim terminima, jer oni su zasebni i nema-ju neke izravne veze s pionirima i juniorima.

Recite nam neπto viπe o novom igraliπtu u Barbanu?

S novim igraliπtem podiÊi Êemo kvalite-tu naπih uvjeta za rad, jer Êemo imati poliva-lentno igraliπte, dakle, glavni teren, pomoÊno igraliπte i sve ostale prateÊe sadræaje. Imamo i tu sreÊu πto se uz novo igraliπte zavrπava i Osnovna πkola u Barbanu, u sklopu koje Êe biti i sportska dvorana sa svim potrebnim rekviz-itima, πto Êe, takoer, oplemeniti kvalitetu rada, pogotovo za mlae kategorije naπeg Kluba. Za djecu nije toliko bitan vanjski teren koliko da imaju suhe i Ëiste prostorije za trening.

©to se tiËe prve ekipe, naπe podruËje Barbanπtine nije imalo dovoljno igraËa koji bi nosili kvalitetu igre. Stoga smo lani bili prisiljeni uzeti igraËe izvana. Ove smo godine uzeli njih πestoricu, mada je veÊina njih porijeklom s Barbanπtine. Uglavnom se tu radi o deËkima Ëiji su roditelji iz Glavani, ©ajini ili iz drugih mjesta na Barbanπtini, odselili u Pulu radi po-sla. To je bilo nuæno, jer ranije nismo dovoljno ulagali u mlae kategorija igraËa. Zato smo sada i poËeli viπe raditi s mladim igraËima kako

bismo za nekoliko godina stvorili bazu kvalitet-nih domaÊih igraËa koji Êe biti okosnica naπe prve ekipe.

Planovi?

Nakon zavrπetka sezone planiramo da seniorski pogon preselimo na igraliπte u Barban, dok Êe mlae kategorije odigravati svoje susrete u KujiÊima. To Ëinimo kako Klub ne bi postao centraliziran, odnosno da sve ak-tivnosti budu premjeπtene u Barban. To je ipak Klub cijele OpÊine. U Manjadvorcima Êemo zato ostati zastupljeni s tri mlae kategorije igraËa koji Êe tamo trenirati i igrati svoje utak-mice. Zbog uvjeta i kvalitete potrebnih za viπi rang, prva ekipa seli se u Barban.

Glavni nam je Cilj da Klub postane stabilan u Prvoj æupanijskoj ligi, bez obzira πto znamo da djelovanje Kluba iziskuje jako velike troπkove, poËevπi od troπkova za dobivanje licence, registracija, za razne dozvole, pa do troπkova za trenere i igraËe. Zato smo jako zahvalni naπim sponzorima, pri Ëemu se kao najveÊi sponzori izdvajaju OpÊina Barban te tvrtka De Conte d.o.o., Branka KontoπiÊa iz Orihi, naπeg vjernog navijaËa. Da nema njih, stvarno ne znam kako bi uspjeli sve to ostvariti. Na kraju bih istaknuo da je dosta teπko naÊi i volontere za ovaj posao, ali tu smo nas pet, πest volontera koji se trudimo i guramo nekako Klub naprijed.

EDI CAMLI∆, VODITELJ SENIORSKOG POGONA NOGOMETNOG KLUBA “OMLADINAC 1952. BARBAN”

IMAMO JAKU EKIPU

Uprava Kluba:

Predsjednik: Denis KontoπiÊ, prof.ing

Dopredsjednici: Mladen FilipoviÊ i Miljenko Broskvar

Tajnik: Sero LaloviÊ

Voditelj seniorskog pogona: Edi CamliÊ

Voditelj mlaih kategorija: Elmer Æudih

Trener seniora: Zoran Peruπko

Trener juniora: Andrej Baπa

Trener pionira i voditelj ©kole nogo-meta: Davor Ruba

Bojan ©vraka u akciji: Omladinac 1952 Barban - Livade 4:0

nogomet

15

Barbanski glasnikBarbanski glasnik

PlaÊen stari dug u iznosu 3,2 miliju-na kuna - Izvedena asfaltiranja vrijednosti 3 milijuna kuna - Izgraene 3 mrtvaËnice vrijednosti 2,1 milijuna kuna - Izgraena svlaËionica vrijednosti 1 milijun kuna - U ti-jeku proπirenje groblja vrijednosti 2 milijuna kuna na Prnjanima i u Barbanu - Zavrπava se izgradnja nove osnovne πkole vrijednosti 16,3 milijuna kuna

PLA∆ANJE STARIH DUGOVA

• platili smo 3,2 milijuna kuna staroga duga

• tijekom 2003. god. je vraÊeno rekordnih 1 milijun kuna

JAVNA RASVJETA

• u Barbanu proπirena javna rasvjeta u pravcu Æminja - 10 rasvjetnih stupova

• u ostalim naseljima postavljeno preko 50 novih rasvjetnih tijela

• Ugovor o odræavanju javne rasvjete pot-pisan sa Elektroistrom-Pula

ZBRINJAVANJE KU∆NOGA SME∆A I OTPADA

• kontejneri za smeÊe postavljeni u svim naseljima OpÊine (74 sela i zaseoka - postavlje-no 200 kontejnera) - organiziranim odvozom smeÊa pokrila se Ëitava OpÊina 100%, a ranije je to iznosilo svega 20%

• za odvoz krupnog æeljeznog otpada (au-tomobilske karoserije, πtednjaci i dr.) potpisan ugovor sa poduzeÊem “Jadran-metal” Pula, a sakupljanje se organizira putem Mjesnih od-bora

• sanirano preko 30 divljih deponija smeÊa

VODOVODNA MREÆA

• izgraen novi vodovodni ogranak u Barbanu, u pravcu benzinske pumpe i time eliminiran duæegodiπnji problem, odnosno data moguÊnost nove stambene izgradnje

ZDRAVSTVO

• zavrπena sanacije ambulante Barban• otvorena ljekarna u Barbanu• otvorena njega bolesnika u kuÊi, sa

sjediπtem u Hrbokima

PRIJEVOZ RADNIKA I U»ENIKA

• u vrijeme ukidanja voænje autobusa u 3. i 4. zoni, od strane pod. Pulapromet d.o.o.,

uveden prijevoz autobusima pod. Brioni d.d. - Pula

• pregovaranje sa Gradom Pula rezultiralo ponovnim vraÊanjem Pulaprometa

• OpÊina sufinancira prometovanje rad-niËkih i uËeniËkih autobusa iznosom 25 tisuÊa kuna mjeseËno

• neovisno o malom broju putnika, naroËi-to radniËkih linija, nije ukinuto prometovanje autobusa, dok su opÊine u naπem okruæenju to napravile

DRU©TVENI DOMOVI

• ureen dom u Barbanu: saniran sanitarni Ëvor, prebruπen i lakiran parket, ofarban iznu-tra i ofarbana kompletna fasada i drvenarija

• ureen Druπtveni dom u Hrbokima (sani-tarni Ëvor, podovi, stropovi, rasvjeta i dr.), na-kon viπe od 20 god. Ëekanja na ureenje

• u suradnji sa ameriËkom agencijom i mjeπtanima, ureen dom u Manjadvorcima (fasada, stolarija, farbanja i dr.)

• ureen sanitarni Ëvor u ©ajinima, ofar-bana dio drvene konstrukcije, ugraena nova vrata prodavaonice

• pomoÊ u ureenju Druπtvenog doma Puntera

• ureen sanitarni Ëvor u Orihima• ureen sanitarni Ëvor u Draguzetima• postavljena stolarija u Dobranima i plaÊen

elektro-prikljuËak• ofarban dom iznutra u Glavanima• zamjenjen dio stolarije u Sutivancu i sani-

ran sanitarni Ëvor• ureena “stara πkola” na Prnjanima

(krov, Al-stolarija, keramika, strop) pretvorena u Druπtveni dom

DJE»JI VRTI∆ BARBAN

• proπirilo se vrtiÊ za 60 m2• saniralo se sanitarne prostorije (bojler i

topla voda nisu postojali)• uredilo se djeËje igraliπte (ljuljaËke, nji-

haljke, pjeπËanik)• obnovilo se dio namjeπtaja (stolovi, stolice,

ormariÊi sa vjeπalicama)• kontinuirano se nabavljalo opremu i pri-

bor (posteljina, didaktiËki pribor i dr.)• nabavilo se osobno raËunalo, printer,

fax• nabavilo se radio-liniju i televizor

OSNOVNA ©KOLA BARBAN

• saniralo se sanitarne prostorije u gornjoj πkoli (keramika, sanitarije i dr.)

• montirala se fontana ispred gornje πkole• postavila se nova ograda oko koπarkaπkog

igraliπta donje πkole• sanirao se dio potpornog zida prema

kuli• nabavilo se novi fotokopirni ureaj i radio

(CD player)

URE–ENJE NASELJA

• pomagalo se sve radne akcije po naselji-ma sa materijalom

• izgradila se autobusna Ëekaonica u Hrboki

• izgradila se autobusna Ëekaonica u Bateli kod Æeliski

• obnovila se autobusna Ëekaonica u Trlji• proπirenje seoskih puteva na prostoru

MO GrandiÊi• postavilo se tabele dobrodoπlica na ulasku

u naselja GrandiÊi i Æeliski• uklonjeno raslinje na kuli u Barbanu• postavljeni “leæeÊi policajci” u Barbanu• ofarbana je fasada opÊinske zgrade i

zgrade banke• sruπena je troπna drvena baraka na putu

za groblje u Barbanu• ofarbani stupovi javne rasvjete• sanirana kamena klupa na Placi u

Barbanu• postavljene 3 tabele “Barban - grad

prstenca” i 3 tabele “Gradovi i opÊine prijatelji” na ulaznim pravcima u Barban

• postavljeno 9 tabela “OpÊina Barban” na ulaznim pravcima u OpÊinu Barban

• pomoÊ u ureenju ulaznog dijela naselja RebiÊi

• pomoÊ u ureenju ulaznog dijela u nas-elje Manjadvorci

• zabranjen kamionski promet kroz Barban, za kamione ukupne mase preko 10 tona, po-radi zaπtite kulturno-povjesnih spomenika

• postavljena nova prometna signalizacija na svim opÊinskim cestama te nove tabele za naziv naselja

• izgraene su dvije autobusne Ëekaonice u Barbanu na dræavnoj cesti

URE–ENJE GROBLJA

• zapoËeli radovi proπirenja groblja u Barbanu i na Prnjanima (preostane navesti dio

Inventura uËinjenoga na kraju mandata

©TO JE NAPRAVLJENO U MANDATU 2001.-2005.?

inventura

16

Barbanski glasnikBarbanski glasnik

zemlje i zidanja ogradnog zida, pokrivanje grobnica te ureenja staza)

• betoniran dio staza na groblju Prnjani, ureen ulazni dio sa πpinom

• ureen ogradni zid i dio staza na groblju ©kitaËa

SVETI PAVAO

• iskopan kanal od podnoæja brda do crkvice Sv.Pave i postavljena infrastruktura: voda, struja i telefon - plaÊen prikljuËak struje i vode

• izvedeni zemljani radovi za malonogo-metno igraliπte

ASFALTIRANJA

• asfaltirana cesta Glavani-Manjadvorci duæine oko 2 km, a u sklopu toga i zaobi-laznica naselja Glavani (vrijednost radova: 1 milijun kuna)

• asfaltirana cesta RebiÊi-Blaz duæine preko 2 km (vrijednost radova: 1 milijun kuna)

• izvedena asfaltiranja po naseljima (vri-jednost radova: 1 milijun kuna): Hrboki (500 tisuÊa kuna), RebiÊi, Dobrani, ©ajini, Glavani, Manjadvorci, Koæljani, Melnica, FrkeËi, Grabri i dr.

• asfaltiranje kanala telefonije i vodovoda u Barbanu

• asfaltiranje prekopa u viπe naselja • asfaltirani prilazi i dio okuÊnice mrtvaËni-

ca u Barbanu, ©kitaËi i na Prnjanima• asfaltiran dio okoliπa uz Druπtveni dom

na Punteri

PROSTORNI PLAN URE–ENJA

• konaËni prijedlog Prostornog plana OpÊine Barban je usvojen na OpÊinskom vi-jeÊu krajem 2003. god., πto znaËi da je tada bila zavrπena njegova izrada

• poradi Izmjena i dopuna Prostornog plana Istarske æupanije, naπ je Prostorni plan Ëekao suglasnost Istarske æupanije do travnja 2005. god.

• za dobivanja suglasnosti od strane mini-starstava RH je potrebno 2-3 mjeseca, a to znaËi da bi mogao stupiti na snagu tijekom srpnja ili kolovoza 2005. god.

PUT DO GROBLJA BARBAN

• posaen drvored ladonja uz trkaliπte na GradiπÊu

• postavljene 4 klupe za odmor

OBNOVA CRKVI

• plaÊen elektro-prikljuËak za crkvu na Prnjanima

• dodjeljena pomoÊ u sanaciji crkve u ©ajinima

• dodjeljena pomoÊ za sanaciju crkve na Prnjanima

• dodjeljena pomoÊ za sanaciju crkve u HreljiÊima

• ofarbana kompletna ograda oko æupne

crkve Sv.Nikole u Barbanu• postavljena zaπtitna ograda uz crkvu

Sv.Antuna u Barbanu

©PORTSKI CENTAR MRZLICA

• izgraen manjeæ povrπine 2000 m2 za uvjeæbavanje konja

• ograeno pomoÊno nogometno igraliπte

• zavrπena izgradnja nogometnoga igraliπta (navezlo se 2 tisuÊe m3 zemlje, posi-jala se trava, ogradilo se igraliπte, izradila se oprema - golovi, kuÊice i dr.)

• izgradila se svlaËionica nogometnoga kluba za 4 ekipe, povrπine oko 200 m2

©PORTSKI OBJEKTI

• pomoÊ u izgradnji boÊaliπta Hrboki• nabavka materijala za boÊaliπte Barban i

izvoenje zemljanih radova• izgradnja odbojkaπkog igraliπta u ©ajini• izgradnja potpornog zida uz boÊaliπte i

sanacija potpornog zida igraliπta u Orihima

IZGRADNJA NOVE OSNOVNE ©KOLE

• uz posebne napore, uspjelo se dogov-oriti nastavak izgradnje nove osnovne πkole u Barbanu

• prijaπnji plan financiranja Republika Hrvatska : Istarska æupanija = 50% : 50% uspjelo se pretvoriti u projekt koji financira dræava, odnosno Ministarstvo znanosti, obra-zovanja i πporta u potpunosti (100%)

• izgradnja πkole zavrπava poËetkom lipnja, a sva djeca OpÊine Barban zapoËinju nastavu u jesen 2005. god. u novoj πkolskoj zgradi

OBNOVA SPOMENIKA NOB-a

• obnovljen spomenik u Petehima• obnovljen spomenik u FrkeËima• obnovljen spomenik na Punteri• obnovljen spomenik u ©ajinima• obnovljen spomenik ispod Sutivanca u

dolini rijeke Raπe• obnovljen spomenik na groblju Prnjani

PRIJATELJSTVA S OP∆INAMA I GRADOVIMA

• potpisana Povelja o prijateljstvu i surad-nji s OpÊinom Nijemci (Vukovarsko-srijemska æupanija)

• potpisana Povelja o prijateljstvu i surad-nji s OpÊinom Matulji (Primorsko-goranska æupanija)

• potpisana Povelja o prijateljstvu i su-radnji s OpÊinom Nova Gorica (Republika Slovenija)

• priprema za potpisivanje Povelje o prijateljstvu i suradnji s OpÊinom Walheim (NjemaËka)

SEOSKI TURIZAM

• organizirano viπe edukativnih i savjeto-davnih predavanja na temu seoskog turizma, sa ciljem animiranja i motiviranja stanovniπtva za bavljenje seoskim turizmom

• deseterostruko uveÊan broj seoskih domaÊinstava koja se bave seoskim turizmom (od 3 na 30)

• predstavljen seoski turizam OpÊine Barban u njemaËkom gradiÊu Walheimu, a za tu prigodu tiskan katalog na njemaËkom jeziku (1000 kom.)

• poËetkom ove godine odræane degus-tacije vina u svih devet Mjesnih odbora sa ciljem poboljπanja kvalitete vina, koje je dio ponude barbanskoga turizma

• pomoÊ u organizaciji turistiËkih Trka na prstenac i glavne Trke na prstenac, kao dijela ponude seoskog turizma

• pokroviteljstvo viπe manifestacija (Smotra narodne glazbe i plesa Puljπtine - Barban, Smotra harmonikaπa Zasvirimo u Barbanu, Oldtimer’sday i Mototrka na prstenac u Orihi, djeËji festival Raspjevani Barban, Off road 4x4 BArban i dr.)

• pokroviteljstvo seoskih feπti (Sutivanjica - Sutivanac, Sv.Pavao - Æeliski, Bateli, Dan sela Orihi, Dan sela Hrboki, Oj, Punterci - dan sela Puntera, Majnica - ©ajini i dr.)

SOCIJALNE POMO∆I

• temeljem prijedloga opÊinske Komisije za socijalnu skrb, isplaÊivali smo jednokratne pomoÊi socijalno ugroæenim osobama

DARIVANJA

• svake godine prije BoæiÊa darivali smo poklon-paktima 20 najugroæenijih obitelji ili osoba

• svake godine, uz Dan OpÊine Barban - Sv. Nikolu, darivali smo djecu osnovne πkole i vrtiÊa, sa oko 180 paketa godiπnje

• svake godine smo darivali najstarije Barbance poklon-paketima

• svake godine smo osnovnoj πkoli i djeËjem vrtiÊu, uz Sv.Nikolu, kupovali korisne darove (fotokopirni stroj, fax, raËunalo, printer i dr.)

• LovaËkom druπtvu “Kamenjarka” Barban kupili smo fax-kopirku

STUDENTSKE STIPENDIJE

• svake godine je stipendiju dobivalo pros-jeËno 11 studenata (najviπe 13) - ranije je bilo uobiËajeno imati 5 stipendista, a mi smo broj stipendija udvostruËili

INFORMIRANJE

• izraena web stranica na Internetu sa adresom www.barban.hr

• godiπnje se objavljuje 3 broja Barbanskoga glasnika - do sada objavljeno 10 brojeva, a ukupno u mandatu 11 bojeva

inventura

17

Barbanski glasnikBarbanski glasnik

�����������������������������������������������������������