BANKE I OKRUŽENJE - Predavanje 1 Bankovni sustav-Bankovni sustav je skup banaka koje međusobno su upućene jedna na drugu i regulirane od strane države.Bankovni sustav čini jedan od sektora financijskog sustava .Bankovni sustav Bosne i Hercegovine čine: 1. CB BiH – centralna banka BiH, 2. poslovne banke 3. Agencije za bankarstvo F BiH (Federacije Bosne i Hercegovine) 4. RS (Republike Srpske)Pojam i uloga banaka u financijskom i realnom sektoru -Banka se može definirati kao posebno poduzeće.Banka je institucija koja ima za cilj ostvariti i maksimizirati bogatstvo vlasnika banke putem primanja depozita i davanja kredita.Banka prima depozite i daje kredite te pruža financijske usluge.U EU za pojam banka koristi se kreditna institucija.Povijesno gledano banke se javljaju kao mijenjačke institucije već u VII. stoljeću prije n. e. .U 19. stoljeću treba tražiti začetak suvremenih banaka pojavom dioničarstva te razvojem industrije i trgovineTemeljna zadaća banaka -Banke ostvarile ovu zadaću, sustav se koristi sa šest funkcija:1.kliringom i platnim prometom kako bi se olakšala trgovina i proizvodnja2.kumuliranjem i alociranjem tako akumulirane imovine i tijekova sredstava tako da svi projekti budu dostatno financirani3.transferiranjem ekonomskih resursa kroz vrijeme, prostor i gospodarske djelatnosti4.stvaranjem, akumuliranjem i širenjem informacija u svrhu donošenja odluka5.iznalaženjem metoda osiguranja od neizvjesnosti i kontrola rizika 6.iznalaženjem načina na koji se može upravljati s nepostojanim, nedostatnim ili asimetričnim informacijama. Način djelovanja banaka na realni sektorMože se izdvojiti šest načina na koje banke mogu utjecati na realni sektor:1.analiza kreditne sposobnosti banke pomaže utvrditi tko dobiva kredite u gospodarstvu2.kreditno rangiranje od strane banaka ograničava dostupnost sredstava pojedinim zajmotražiteljima3.banka ima ključnu ulogu u kreiranju likvidnosti, dok istovremeno mora upravljati svojom likvidnošću u slučaju pojačanog povlačenja depozita ili potražnje za kreditima4.bankovne kreditne linije, obveze i garancije olakšavaju trgovinu i investicijske aktivnosti5.banke imaju ključnu ulogu u dužničkom restrukturiranju (LBOs – krediti za otkup vlastitih dionica u svrhu zaštite od preuzimanja) i drugim oblicima korporacijskog restrukturiranja6.banke osiguravaju informacije o svojim korporativnim klijentima. Osnivanje banke -Banke (kreditne institucije) se osnivaju kao dionička društva (d.d.); osnivači mogu biti fizičke i pravne osobe, Prvi korak u osnivanju banke je zahtjev koji se daje središnjoj banci ili supervizoru (Agenciji za bankarstvo F BiH ili RS). Uvjeti koje treba ispuniti su:1. dokaz o izdvojenim namjenskim sredstvima na ime temeljnog kapitala 2. najmanje dva rukovoditelja sa stručnim znanjem za vođenje banke3. poslovni plan za prve tri poslovne godine 4. mišljenje i suglasnost nadzornog tijela banke države članice EU ili nadzornog tijela strane banke o banci

koju nadzire5. dokumentacija o kadrovskim, tehničkim i organizacijskim preduvjetima Izdavanje dozvole za rad (licence) ili odbijanje zahtjeva u roku od 60 dana Funkcije banke -Banke kao financijski posrednici obavljaju više funkcija, a najznačajnije su: 1.financijsko posredovanje između osoba s viškom i onih s nedostatkom slobodnih sredstava2.posredovanje u plaćanjima (platni promet i suvremeni načini i instrumenti plaćanja)3.kreiranje novca (depozitna multiplikacija i kreditna ekspanzija)4.funkcija rizika (disperziranje rizika i pružanje zaštite od rizika)5.funkcija politike (banke kanal monetarnog transmisijskog mehanizma).

Ciljevi poslovanja banke -Ciljevi banke su:5. maksimiziranje blagostanja dioničara putem rasta dividendi ili dioničarskog kapitala6. ostvarenje temeljnih funkcija banke (primanje depozita, davanje kredita te obavljanja usluga, npr.

garancije, akreditivi, platni promet

7. socijalni ciljevi banka, npr. svi klijenti ravnopravni imaju isto pravo na korištenje usluga banke bez diskriminacije, potpora izvozu, stambenoj izgradnji i sl.

Proizvodna funkcija banke -Banka ima svoju proizvodnu funkciju s ciljem ostvarenja profita Input: 1. Zemljišta i zgrade2. Oprema 3. Zaposlenici 4. Tehnologija5. Dioničarski kapital

6. Izvori sredstava Output: 1. Krediti 2. Investicije 3. Financijske usluge

Bankarski poslovi -Bankarski poslovi su poslovi koje banka obavlja na zahtjev klijenata ili temeljem zakonskih propisa. Bankarski poslovi dijele se prema različitim kriterijima:

1. bilančno-analitičkim obilježjima, 2. funkcionalnosti, 3. ročnosti i 4. valutnoj strukturi. UPRAVLJANJE BANKAMA -Predavanje 2 Karakteristike poslovne politike banaka Deregulacija - ukidanje određenih odredbi zakona i propisa koji ograničavaju osnutak, poslovanje banakaSekuritizacija – pribavljanje likvidnih sredstava putem izdavanja vrijednosnica na temelju određenih pozicija aktive banke, kao što su krediti za automobilGlobalizacija – banke druge zemlje su konkurencija bankama domaćeg bankovnog tržištaSupervizorstvo – standardizacija pravila poslovanja banaka na razini svjetskog bankarstva Karakteristike suvremenog bankarstva Okrupnjavanje – fuzije banaka radi ostvarenja različitih ciljeva, kao što su veći profit, veći tržišni udio,

izbjegavanje poreza Univerzalizacija – pružanje svih usluga klijentu os strane banka tzv. full service bank Internacionalizacija – globalizacija Primjena novih tehnologija u bankarstvu:1. SWIFT, 2. IBAN, 3. bankomati, kreditne kartice, 4. SMS bankarstvo Menadžment banke - Upravu banke čine najmanje dvije osobe s iskustvom u bankarskim poslovima i ugledne karijere, a uprava:1.vodi poslovnu politiku banke, 2.usklađuje poslovanje banke s zakonskim rješenjima, vodi računa o rizičnoj izloženosti banke, 3.vodi poslovne knjige, 4.unutarnja kontrola i revizija i sl.Nadzorni odbor 1.nadzire rad uprave 2.te daje suglasnost na predloženu poslovnu politiku i dostavljena financijska izvješća3.komunicira sa supervizorom

Skupština koju čine dioničari s pravom glasa:1.imenuje i razrješava upravu i nadzorni odbor banke2.donosi odluke o mijenjanju visine temeljnog kapitala, 3.mišljenje o financijskim izvješćima, 4.imenovanju revizora i sl. Prilagodbama promjenama okruženja -Banka da bi opstala u promjenjivom okruženju mora voditi računa o sljedećim za nju bitnim čimbenicima:1.transparentnost – jasnoća i razumijevanje njenog poslovanja za klijenta i ostale zainteresirane subjekte2.izloženost rizicima – kamatni rizik, kreditni rizik, devizni rizik, rizik zemlje u koju banka ulaže itd.3.informatička tehnologija – olakšava i smanjuje troškove usluge klijenata te čini bankovne usluge dostupne 24 sata dnevno4.natjecanje za klijente – klijent i njegove potrebe središte pozornosti banaka5.adekvatnost kapitala - kapital = aktiva i pasiva, kapital štiti banku od rizika, adekvatnost kapitala 12% u BiH, u RH 10%, EU 8%, kapital čine: primarni kapital ( obične i povlaštene dionice) a sekundarni (subordinirani dug i note), Tržišna struktura bankarskih sustava .Težišna struktura bankovnog sustava može se promatrati kroz:1. broj komercijalnih banaka, 2.vlasničku strukturu bankarskog sektora, 3.bankovnu intermedijaciju, 4.koncentraciju i konkurenciju na bankarskom tržištu, 5.profitabilnost banaka i 6.učinkovitost njihova djelovanja. Okrupnjavanje banaka Višestruki razlozi: 1. osvajanje tržišta2. zarada3. troškovna racionalizacija4. porezne olakšice

Oblici okrupnjavanja banaka:1. bankovni holding2. konzorcij3. multinacionalne banke4. sindikat banaka5. zajednička poduzeća – joint venture

VRSTE BANAKA -Predavanje 3 Klasična podjela banaka u odnosu na funkcije i vrste poslova koje obavljaju je: Središnja banka Univerzalne banke Specijalizirane bankeSredišnja banka-Vrhovna novčana vlast neke zemljeSredišnja banka predstavlja monetarno-depozitarno javno društvo zajedno s razvojnim bankama i bankama u državnom vlasništvu. Središnja banka je financijska institucija koja se ne natječe s komercijalnim bankama te joj profit nije primarni cilj .Najstarija banka Švedska Sverige Riskbank 1668. Godine.Razlika između prihoda i rashoda središnje banke naziva se emisijska dobit (seignorage), koja u nekim zemljama predstavlja velike iznose, a redovito je prihod državnog proračuna.Ciljevi, funkcije i mjere centralne banke -Temeljni ciljevi središnje banke mogu biti: stabilnost cijena zaposlenost ciljanje stope inflacijeFunkcije središnje banke: izdaje novac brine o likvidnosti bankovnog sustava i gospodarstva nadzire bankovni sustav osigurava međunarodnu likvidnost unaprjeđuje i razvija sustav platnog prometa predstavlja zemlju u međunarodnim institucijama i konferencijama

Mjere središnje banke su:

obvezna pričuva politika diskontne stope – eskontna politika operacije otvorenog tržišta kvantitativna ograničenja selektivna politika

Središnja banka susreće u svojem poslovanju s: rizikom deviznog tečaja, rizikom kamatnih stopa, kreditnim rizikom, tržišnim rizikom, operativnim rizikom, rizikom kredibiliteta, rizikom likvidnosti.

Sustav currency boarda ili valutnog vijeća-Valutno vijeće predstavlja sustav monetarnog uređenja.Karakteristike valutnog vijeća su: potpuna konvertibilnost domaće valute u pričuvnu, fiksni devizni tečaj i ugrađenost valutnog vijeća u Zakon o Centralnoj banci .Središnja banka ne pruža funkciju posljednjeg utočišta bankama.Središnja banka mora poštovati načelo currency boarda u emisiji novca koje nalaže 100% pokrivenost monetarne pasive pričuvnom valutnom.Slučaj Bosne i Hercegovine: potpuna konvertibilnost KM u EUR, fiksni tečaj 1 KM = 0,511 EUR, centralna banka BiH ne pruža posljednje utočište bankama nema, lišena svake diskrecione snage Centralna banka Bosne i Hercegovine -Sustav currency boarda uveden u monetarno uređenje BiH 1995. Okvirnim sporazumom za mir u BiH.Središnja banka utemeljena 1997, počela s radom 1998. Godine.Temeljni kapital 25 milijuna KM.Banka poštuje pravilo valutnog vijeća pri tiskanju novca, te ne obavlja funkciju posljednjeg utočišta niti nadzor banaka.CB BiH upravlja upravno vijeće koje oblikuje monetarnu politiku i izvršno odbor koji ju provodi Europska centralna banka -Utemeljena 1998. godine, sjedište je u Frankfurtu.Provodi monetarnu politiku za eurosustav.Euro sustav čine ECB i nacionalne središnje banke zemalja koje su prihvatile euro.ESCB čine ECB i sve nacionalne banke uključujući banke zemalja koje nisu prihvatile euro (Danska, Velika Britanija i Švedska)ECB upravlja Savjet guvernera koji oblikuje monetarnu politiku i Izvršni odbor koji je provodi.Instrumenti monetarne politike EBC : glavne operacije refinanciranja, dugoročne operacije refinanciranja, operacije finog prilagođavanja, operacije strukturnog prilagođavanja, ustaljene pogodnosti (kreditne i depozitne) Komercijalne banke -Banke koje najveći dio sredstava osiguravaju primitkom novca na depozit te na temelju tako prikupljenih sredstava plasiraju kredite u različitim oblicima nazivaju se komercijalnim (depozitnim) bankama. Financiraju tekuću proizvodnju i promet. Izvore sredstava komercijalnih banaka čine: depoziti – transakcijski, oročeni i štedni računi, posudbe od banaka u zemlji i inozemstvu i ostale obveze. Aktivu čine: krediti stanovništvu, komercijalni i investicijski krediti te realna imovina banke. Investicijske banke -Investicijske banke predstavljaju financijske institucije potpune usluge obavljajući više poslova vezanih uz funkciju opskrbe informacijama i likvidnošću na primarnom financijskom tržištu. Investicijske banke svojim vezama s klijentima koji mogu vrednovati svoje vrijednosne papire i zbog svoje pozicije na financijskim tržištima pružaju relevantne informacije vezane za cijenu vrijendosnog papira posebice kod inicijalne javne ponude čime ostvaruju informacijsku mrežu tržišta. Investicijske banke imaju aktivnu ulogu na sekundarnom financijskom tržištu Razvojne banke -Razvojne banke predstavljaju financijske institucije koje po svojoj prirodi udovoljavaju posebnoj vrsti potražnje za kreditima vezanim za ostvarenje ciljeva ekonomskog razvoja na način kako to društvena zajednica definira sukladno socijalno-ekonomskom profilu zemlje u kojoj djeluje. Zadaća razvojnih banka je osigurati nacionalni gospodarski razvoj putem dugoročnog kreditiranja investicija. Ove banke anticipiraju potražnju, identificiraju nove sektore, poslovne djelatnosti, proizvode i/ili strateške proizovdne procese za nacionalnu ekonomiju i oblikuju programe investiranja u ta polja. Razvojna banka Federacije BiH -Prema Zakonu o razvojnoj banci Federacije Bosne i Hercegovine riječ je o posebnoj financijskoj instituciji i utvrđuje koja predstavlja razvojnu i izvoznu banku F BiH .Razvojna banka F BiH ima za cilj ostvariti poticanje razvitka gospodarstva i ukupnog društvenog razvitka, te poticanje održivog povratka na područje Federacije. Razvojna banka svoje ciljeve poslovanja definira sukladno općim strateškim ciljevima F BiH kako bi se osigurao sustavn, održiv i ravnomjeran gospodarski i društveni razvitak F BiH, i to: financijske općedruštvene ciljeve

Islamsko bankarstvo -Islamsko bankarstvo ili bankarstvo bez kamata .Islamsko bankarstvo može se definirati kao bankarsko ili skupina bankovnih poslova koji su usklađeni s Fiqh al-Muamalat (islamska pravila u financijskim transakcijama) i temeljnim načelima Islamskog zakona (Šerijatom) i svojstveno islamskim ekonomijama. Islamski zakon zabranjuje prikupljanje i plaćanje kamata, u islamskom svijetu označenih kao «riba».

IZVORI SREDSTAVA BANKE-Bankarski posloviBankarski poslovi prema bilančno-analitičkom obilježju: Aktivni bankarski poslovi Pasivni bankarski poslovi Neutralni bankarski poslovi

Bankarski poslovi prema funkcionalnosti:

Kreditni poslovi Poslovi mobilizacije sredstava Komisiono-posrednički poslovi Vlastiti poslovi Kontrolno-upravni poslovi Administrativno-planski poslovi

Depoziti -Banka sredstva pribavlja iz različitih izvora od depozita do emisije vrijednosnih papira.Depozit je suma novca koju je depozitar (banka) dužan isplatiti ili transferirati po nalogu deponenta (ulagača financijskih sredstava). Depozitni novac je postao najrasprostranjenijom novčanom vrstom, a njegovi izvori su i u nefinancijskom i financijskom sektoru. Novčani se depoziti mogu definirati kao potraživanja na računima sredstava imatelja. Depoziti se mogu klasificirati po ročnosti, valuti, sektoru, porijeklu, vlasništvu. Nedepozitni izvori -Nedepozitni izvori predstavljaju sredstva pribavljena: njihovom kupnjom od drugih financijskih institucija, reeskontom i relombardom kod središnje banke, prodajom vrijednosnih papira u okviru repo sporazuma, zaduženjem u inozemstvu izdavanjem vrijednosnih papira na novčanom tržištu (komercijalnih papira i certifikata o depozitima). Politika formiranja strukture izvora -Pri donošenju odluke o izvorima prikupljanja i koncentracije novčanih sredstava koja su potrebita banci za njezino poslovanje, mora se voditi računa o sljedećim kriterijima sigurnosti i stabilnosti likvidnosti rentabilnosti – profitabilnosti samostalnosti. PLASMANI SREDSTAVA BANKE -Krediti -Krediti predstavljaju skupinu aktivnih bankarskih poslova. Kredit se može definirati kao sposobnost pribavljanja vlasništva i primitka dobara za uporabu u sadašnjosti, dok se za ta dobra plaćanje odgađa na neki datum u budućnosti Kredit ima značajne funkcije u odvijanju procesa društvene reprodukcije .Cijena kredita izražava se u visini kamatne stope čija visina ovisi o trajanju kredita, rizičnosti kreditnog posla, troškovima pribavljanja potrebnih sredstava za odobravanje kredita.Krediti imaju sljedeće funkcije: prikupljanja svih raspoloživih sredstava osigurava likvidnosti, kontinuitet, sigurnost i nesmetano odvijanje tekuće proizvodnje, financiranje

proširene proizvodnje te uspostavljanje ravnoteže između ponude i potražnje na tržištu utječe na međunarodnu razmjenu kroz financiranje pripreme izvoza i osiguravanje izvoznih poslova financira razvoja nekih gospodarski nerazvijenih područja poprima kontrolnu funkciju u gospodarstvu Vrste kredita-Kreditni plasmani se klasificiraju po različitim kriterijima: roku dospijeća kredita namjeni kredita predmetu na koji glasi kredit i u kojem moraju biti podmireni subjektima kojima se odobrava kredit svrsi kredita domicilu davatelja kredita načinu osiguranja kredita.

Krediti stanovništvu-Glavni uvjeti za kreditiranje građanstva su: prihodi pojedinca (plaća, mirovina), kvaliteta poduzeća u kojemu pojedinac radi te postojanje jamaca i sudužnika ili polaganje

depozita ukoliko zajmotražitelj nije klijent banke

Vrste kredita stanovništvu potrošački krediti krediti za stambenu izgradnju krediti za unaprjeđenje gospodarske djelatnosti kontnokorentni krediti kredit po kreditnim karticama i kupnju dionica

. Politika formiranja strukture plasmana -Temeljni kriteriji kojima se mogu koristiti bankari pri formiranju optimalne strukture plasmana banaka su: sigurnost likvidnost – unovčivost profitabilnost. Investicije banaka-Banka aktivan investitor i trgovac vrijednosnim papirima .Razlozi trgovanja: likvidnost, zarada, porezne olakšice ili zaštita

Instrumenti: blagajnički zapisi središnje banke trezorski zapisi Ministarstva financija komercijalni zapisi klijenata mjenice obveznice države Posrednički poslovi-Razlikuju se sljedeći neutralni (posrednički) poslovi: platni promet depo poslovi skrbništvo nad imovinom klijenta kupovanje i prodaja valuta i deviza za tuđi

račun izdavanje jamstava i garancija.

Specifični (netradicionalni) poslovi -Riječ je o poslovima vezanim uz: financijska tržišta, usluge savjetovanja, leasing poslovi, forfaiting, factoring, financijske izvedenice bankosiguranje.

Pružanje usluge stanovništvu - Proizvodi namjenjeni stanovništvu: Kreditna kartica Debitna kartica Smart card Pay card Bankomati ACH POS terminal Internet bankarstvo

Kapital -Upravljanje kapitalom banke predstavlja stalni proces utvrđivanja i održavanja kvantitete i kakvoće (strukture) kapitala. Neto kapital je obračunska kategorija.Koristi se za utvrđivanje sposobnosti banke da pokrije neočekivane gubitke.Neto kapital = osnovni kapital + dopunski kapital – odbitne stavke Temeljni kapital Adekvatnost kapitala -Bankovni regulatori traže od banaka ili bankovnih holdinga osiguranje i održavanje adekvatnosti kapitala. Propisana adekvatnost kapitala od strane regulatora banaka trebala bi postići tri odvojena cilja: zaštiti depozite manji moralni hazar sprječiti paniku i juriš na bankuStopa adekvatnosti kapitala predstavlja odnos kapitala i rizikom ponderirane aktive i predstavlja kapitalni zahtjev kao dio regulacije banaka. Rezerve banke -Rezerve (pričuve) su rezultat primjene računovodstvenog načela opreznosti nastale radi smanjenja rizika nastalih zbog neizvjesnosti i nesigurnosti u poslovanju.

Vrste rezervi:

Zakonske rezerve Statutarne rezerve Posebne rezerve za identificirane gubitke i

rizike Posebne rezerve za neidentificirane gubitke Dodatne rezerve za opće bankovne rizike Funkcije kapitala banke -Funkcije kapitala: Osnivanje banke Zaštita vjerovnika Sredstva za poslovanje Pokriće neočekivanih gubitaka Regulatorna funkcija Basel II. -Novi baselski standardi regulacije kapitalaCiljevi Basel II: Sigurnost Konkurentnost Utvrđivanje adekvatnosti kapitalaTri stupa Basela II: Minimalna adekvatnost kapitala Supervizorski nadzor bankarskog sektora Tržišna disciplina RIZICI U BANKAMA -Predavanje 5 Rizici u bankarskom poslovanju -Rizik se odnosi na stanje u kojemu odluka ima više od jednog mogućeg ishoda i u kojemu je vjerojatnost nekog od ishoda poznata ili se može izmjeriti.Vrste rizika u bankarstvu: Kreditni rizik Valutni rizik Rizik kamatne stope Rizik likvidnosti Rizik zemlje Granski rizik Operativni rizik Rizik e-bankarstva Sustav upravljanja rizicima -Sustav upravljanja rizicima u banci čine: utvrđivanje i provođenje pouzdane strategije,

politika, procedura upravljanje rizikom definiranu odgovornost donošenja odluka pri

upravljanju rizikom kvantitativne parametre kojima se definira

prihvatljiva razina kamatnog rizika za banku, pojedine financijske instrumente, portfelje ili aktivnosti, tj. limite.

razvijanje i primjena prikladnih tehnika mjerenja izloženosti riziku

razvijanje i primjena sustava učinkovitog upravljanja rizikom

utvrđivanje i primjena procedura kontrole. Rizik kamatne stope

Rizik držanja otvorenih pozicija u dužničkim vrijednosnim papirima i drugim financijskim instrumentima vezanih uz kamatnu stopu zove se kamatni rizikUpravljanje kamatnim rizikom ovisi o veličini banke, strukturi njezine aktive i pasive, otvorenih pozicija, rizične tolerancije, rizičnog profila i apetita banke. Oblici kamatnog rizika: Rizik promjene cijene Temeljni rizik Rizik krivulje prihoda Rizik opcionalnostiUčinci kamatnog rizika: Depozite i kredite Novčani tijek Tržišna vrijednost bankeMetode upravljanja kamatnim rizikom: Analiza jaza imovine i obveza Analiza prosječnog vremena vezivanja imovine i

obveza Analiza jaza prosječnog vremena vezivanja

imovine i obveza Simulacijski modeli Kreditni rizik -Rizik neizvjesnosti naplate potraživanja banke prema uvjetima kreditnog ugovora u cijelosti predstavlja kreditni rizik.Kreditni rizik je vjerojatnost da klijent neće platiti svoje obvezePogreška tipa I. – kreditni odbor odobrava kreditni zahtjev zajmotražitelja lošeg bonitetaPogreška tipa II. – kreditni odbor ne odobrava kreditni zahtjev zajmotražitelju dobrog boniteta, banka “škrta” Model utvrđivanja cijene kredita Aktivna kamatna stopa = troškovi pribavljanja depozita ili kredita + troškovi banke + kompenzacija za kreditni rizik + neto profitna maržaPristupi u ocijeni kreditnog rizika: tradicionalni – statički i dinamički metoda

“6C” moderan pristup ekspertni sustaviMetoda “6C” karakteristike dužnika (engl. character) kapacitet dužnika (engl. capacity) dužnikov kapital (engl. capital) uvjete poslovanja dužnika (engl. conditions) osiguranje povrata financijskih sredstava

dužnika (engl. collateral)

Rizik likvidnosti -Banke se suočavaju s nelikvidnošću kada njihovi novčani odljevi (povlačenje depozita, kredita) premašuju novčane priljeve banke (novi depoziti, otplate kredita). Likvidnost se može definirati kao sposobnost odvijanja nesmetanog poslovanja. Razlikuje se: primarna i sekundarna likvidnost banaka.Valutni rizik -Valutni rizik ogleda se u iznenadnom povećanju ili smanjenju vrijednosti jedinice određene valute nastalom kao posljedica odluke nadležne vlasti (devalvacija ili revalvacija), odnosno kao odraz gospodarske politike zemlje i tržišnih kretanja (deprecijacija ili aprecijacija). «short hand» metoda Operativni rizik -Operativni rizik u banci određen je: unutarnjim čimbenicima (strukture banke, prirodom poslova banke, raspoloživim ljudskim resursima,

organizacijskim promjenama te flukutuacijom zaposlenih) i vanjskim čimbenicima određenim promjenama u tehnologiji i industriji (visoko automatizirani sustavi

transfera, rast e-trgovine, spajanja i pripajanja, veliki obujam transakcija, nove tehnike zaštite – kreditni derivativi ili sekuritizacija).

Operativni rizik se pojavljuje u obliku: unutarnje prijevare vanjske prijevare politike zapošljavanja rušenja sustava i sl. Rizici e-bankarstva-Implementacija modela e-bankarstva nosi sa sobom i određene oblike rizika za banku, a mogu se grupirati u tri skupine: odgovornost uspostavljanja e-bankarstva, sigurnost, pravni rizik i reputacija. Kako bi se izbjegao pravni i reputacijski rizik banke svojim klijentima trebaju osigurati potpune i pravovremene informacije kako bi klijenti mogli procijeniti kredibilitet banke glede pružanja usluga e-bankarstva. Vrlo je bitno da banke razvijaju metode i tehnike provjere identiteta korisnika e-bankarstva Rizik usklađenosti (pravni rizik) -Rizik usklađenosti predstavlja vjerojatnost gubitka zarade ili kapitala koji nastaje zbog povrede ili neusklađenosti s zakonima, propisima, uredbama propisanom praksom, internim procedurama i politikama ili etičnim standardima. Rizik neusklađenosti može se pojaviti u situacijama kada doneseni propisi i procedure nisu posve jasni niti razumljivi za primjenu u bankama. Rizik usklađenosti u poslovanju banke može se pojaviti u tržišnom ponašanju, sukobu interesa, u pristupu klijentu i njihovom savjetovanju. Reputacijski rizik -Rizik reputacije (engl. reputational risk) banke je rizik gubitka povjerenja javnosti u banke i njezinu sigurnost uslijed problema u banci (operativni rizik) ili zbog utjecaja drugih rizika na poslovanje banke (kamatni rizik, pravni rizik). Riječ je o riziku formiranja i izražavanja neagtivnog javnog mišljenja o banci usljed neprikladnog odgovora na kreditne zahjteve klijenata, osiguranja neučinkovitog sustava isporuke, nepravovremenog odgovora na potrebe klijenata ili narušavanja privatnih očekivanja klijenata. Posljedice narušenog ugleda banke ogledaju se u nesposobnosti banke da uspostavlja odnose s novim klijentima ili pruža usluge već postojećim klijentima.

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI BANKE -Financijski izvještaji bankeBilanca stanja Aktiva: koja nosi kamatu i ne nosi kamatu Obveze: upravljanje i neupravljanje obveze Kapital Bilanca: aktiva = obveze + neto dobit

Bilanca uspjeha Prihodi: kamate i naknade Rashodi: kamate i naknade, administracija Račun dobiti i gubitka: P = R – C – T

Izvješće o novčanim tokovimaIzvješće o promjenama u glavnici

Mjerenje uspješnosti banke ROE – povrat na kapital = neto dohodak/ukupni dioničarski kapital ROA – povrat na aktivu = neto dohodak / ukupna aktiva

REGULACIJA BANAKA -Regulacija banakaRazlozi regulacije: moralni hazard, asimetrične informacije, eksterni utjecaji tržišna konkurencija

Ciljevi regulacije su: osiguranje solventnosti banaka – ograničavanje njihova bankrota osiguranje likvidnosti banaka promicanje ekonomske efikasnosti: tehničke i alokativne

principal – agent modelu nadzora banaka regulatorni rizik

Izvještavanje supervizora-Banka mora izvješćivati središnju banku ili agenciju o sljedećim činjenicama i okolnostima odmah po njihovu nastanku: o promjenama podataka koji se odnose na sjedište i adresu o sazivanju glavne skupštine dioničara i o svim odlukama usvojenim na toj skupštini o razrješenjima i imenovanjima članova uprave i nadzornog odbora o planiranom otvaranju, preseljenju, zatvaranju ili privremenom prestanku rada podružnice ili

predstavništva, ili promjenama u vrstama usluga koje podružnica pružaju o svakoj planiranoj promjeni u temeljnom kapitalu banke za 10% i više o prestanku pružanja određenih bankovnih

Bankarska tajna-Banka mora čuvati, kao povjerljive, podatke o stanju pojedinačnih štednih uloga i ostalih novčanih depozita banke te stanju i prometu po tekućim računima i žiro računima, kao i sve podatke, činjenice i okolnosti koje je saznala na temelju pružanja usluge klijentima i u obavljanju poslova s pojedinačnim klijentom. Obveza čuvanja bankovne tajne ne odnosi se: ako se klijent pisanim putem izričito suglasi da se određeni povjerljivi podaci mogu priopćiti ako je priopćenje povjerljivih podataka neophodno za prikupljanje i utvrđivanje činjenica u kaznenom

postupku i postupku koji mu prethodi ako se povjerljivi podaci priopćavaju za potrebe Ureda za sprječavanje pranja novca ako je priopćenje povjerljivih podataka potrebno za utvrđivanje pravnog odnosa između banke i klijenta u

sudskom sporu za potrebe ostavinskog ili drugog imovinsko-pravnog postupka za provedbu ovrhe nad imovinom banke ako se daju središnjoj banci, Deviznom inspektoratu ili drugom nadzornom tijelu za potrebe nadzora registri obveza po kreditima – ako se daju pravnoj osobi koje mogu osnovati banke ako su potrebni poreznim tijelima u postupku koji oni provode za potrebe institucija za osiguranje štednih uloga.

Zaštita potrošača-Pod pojmom potrošač podrazumijeva se svaka fizička osoba – građanin, koja je korisnik bankarskih usluga, kao i ostalih financijskih usluga, ako te financijske usluge pruža banka .Cilj regulacije je zaštita potrošača banke koji sudjeluju u kreditnim poslovima banke, kao i u depozitnim poslovima i poslovima po transakcijskim računima. U uvjetima asimetričnih informacija potrošači bankarskih proizvoda i usluga mogu raspolagati nepotpunim i nepravovremenim informacijama kako bi se zaštitili od nepoštenog ponašanja komercijalnih banaka.

Ugovaranje usluga Objava općih uvjeta poslovanja Obavještavanje potrošača Osiguranje depozita Razlozi pojave sustava osiguranja depozita:

Prelijevanje krize-Juriš na banke “run on bank”Glavni ciljevi sustava osiguranja depozita su: očuvati štedna i transakcijska sredstva malih štediša sprječavanje krize likvidnosti prouzrokovane visokom frekvencijom povlačenja depozita pomoć u stabilizaciji bankovnog sustava.

Organizacijska struktura osiguranja depozita u BiH Supervizija -Supervizija banaka nadzorom uprave banke i načina poslovanja banke, tj. prudencijalna supervizija ima za zadaću sprječavanje negativnih eksternalija u bankovnoj industriji. Supervizori obavljaju poslove prikupljanja i analiziranja informacija vezanih uz poslovanje banke, podružnica stranih banaka ili podružnica domaćih banaka u inozemstvu. Učinkovit sustav supervizije banaka čini analiza financijskih izvješća «off-site» i izravni nadzoro u banci «on-site». Cilj nadzora je: na makrorazini održati stabilnost bankovnog sustava, a na mikrorazini spriječiti propadanje pojedinih financijskih institucija.