bankarske garancije_esej

Upload: marija-djordjevic

Post on 10-Jul-2015

559 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Ekonomski fakultet Univerzitet u Beogradu

Bankarska garancija kao instrument meunarodnog finansijskog poslovanjaPREDMET: MEUNARODNI FINANSIJSKI MENADMENT

Profesor: Dr Radovan Kovaevi

Student: Marija orevi M5 26/10 Smer: Meunarodno poslovanje preduzea

April 2011. Beograd

UvodSpoljnotrgovinska konstrukcija postoji samo uz njenu finansijsku konstrukciju, koja utie na vremenski faktor prisutan u meunarodnim transakcijama i poveanje sigurnosti naplate robe. S obzirom da je danas konkurencija intenzivna i da kupci imaju veliki zbor ponuda, u smislu: duih rokova plaanja, nie cene, boljeg kvaliteta i slino, prodavci se tome moraju prilagoditi. To im omoguava podrka finansijskih institucija, izmeu ostalog, korienjem bankarskih garancija. U ovom radu emo definisati pojam bankarske garancije, njene elemente i vrste. Saznaemo koje se koriste u svrhu finansiranja uvoznika, a koje izvoznika. Takoe, pomenuemo u kojim spoljnotrgovinskim transakcijama se one najvie koriste. Na kraju emo zakljuiti koje su njene prednosti izato je potrbno ba njih koristiti kao instrument obezbeenja i finansiranja. Bankarska garancija predstavlja instrument obezbeenja i finansiranja meunarodnih poslovnih transakcija. Pojavila se 1960-ih godina i to u vezi sa izvoenjem graevinskih radova, koji su povezani sa isporukom opreme u zemlje u razvoju, ija se naplata morala osigurati primenom bankarskih garancija. Rast primene je karakteristian za 1970-e (recesija razvijenih zemalja i naftna kriza). Interesantno je da je samo u manjem broju zemalja njena primena regulisana zakonom, to je sluaj i sa Republikom Srbijom. Definisana je Zakonom o obaveznim odnosima, odredbama lana 1039-1043, a u meunarodnom prometu Jednoobraznim pravilima meunarodne trgovinske komore u Parizu iz 1992.g., kao i obiajima poznati bankarskim centrima. Osnovna prednost je njena brza i efikasna realizacija, jer ne dolazi do pokretanja sudskog spora, koji traje relativno dugo i iziskuje visoke trokove. Takoe, ona je sigurnija od jemstva, jer je garant finansijska institucija, koja uliva vie poverenja. Njihovo izdavanje je uproeno definisanjem bankarske garanacije kao jednostrani posao. Kao instrument finansiranja uvoznika pojavljuju se garancije za plaanje izdate na memorandumu banke. Mogu se preneti na tree lice, ali samo jedanput i to uz prethodno obavetenje banke garanta o novom korisniku (vlasniku duga). Primer za to je prodaja duga faktoru ili forfetaru, koji imaju obavezu povraaja garancije ukoliko se naplata blagovremeno izvri. Izdaju se i garancije za novani depozit, uglavnom pri akreditivnoj naplati, kada se koristi nekonfirmirani akreditiv. Takoe, prilikom poslovanja sa amerikim firmama se koristi stand by akreditiv. Kao instrument finansiranja izvoznika se favorizuje garancija za povraaj avansa. Bankarska garancija se moe izdati radi obezbeenja izvrenja kako novane, tako i nenovane obaveze. Primer za drugu vrstu moe biti otvaranje bankarske garancije od strane izvoaa radova, a u korist investitora gde se banka garant obavezuje da investitoru isplati garantovanu sumu, ukoliko se radovi ne zavre u predvienom roku.

2

Rizici u spoljnotrgovinskom poslovanju

Oduvek su spoljnotrgovinski poslovi predstavljali znaajnu kariku za razvoj odreene zemlje. Meutim, prilikom realizacije navedenih poslova uesnici su izloeni rizicima, koji mogu usporiti ili, pak, onemoguiti izvenje. U cilju izbegavanja ili umanjenja znaaja rizika, uesnici prilikom njihovog ugovaranja uzimaju u obzir i njihov potencijalni nastanak. Postoji vie vrsta rizika, koje moemo podeliti na: 1. Rizike kojima je izloen izvoznik 2. Rizike kojima je izloen uvoznik i 3. Rizike kojima je izloena finanasijska spoljnotrgovinski posao(rizik naplate)1 Postoji i podela rizika na: 1. Prenosive- mogu se preneti na treu stranu i nastaju usled delovanja objektivnih faktora(vie sile) i to su: a. Transportni, ratni, politiki i rizici od nastanka trajka- osiguravajue kompanije se koriste radi zatite od tete izazavane realizacijom potencijalnog rizika b. Rizici nastali usled neizvrenja ugovornih obaveza- uesnici se tite korienjem bankarskih garancija c. Rizici nastali zbog neizvesnosti naplate ugovorenog posla- rizik naplate se prenosi na faktora ili forfetara 2. Neprenosive- ne mogu se preneti na treu stranu, jer su posledica delovanja subjektivnih faktora i snosi ih strana, koja je njima pogoena2

institucija

koja

kreditira/finansira

Definisanje bankarske garancijeUesnicima u spoljnotrgovinskom poslu je cilj obaviti posao u to kraem roku, radi breg oslobaanja novanih sredstava, i sa to niim novoom rizika. Da bi osigurali naplatu ugovornih obaveza, uesnici koriste bankarsku garanciju. Ona predstavlja pismenu ispravu kojom se banka garant obavezuje da primaocu garancije izmiri obavezu, ukoliko nalogodavac garancije ne ispuni svoju obavezu u predvienom roku, ako su uslovi navedni u garanciji ispunjeni. Meutim, banka e prvenstveno izvriti proveru boniteta nalogodavca i nakon toga, ako je zadovljna rezulatima istraivanja, potpisati ugovor. Kao olakavajua okolnost se navodi nepostojanje sredstva obezbeenja, to dodatno istie pozitivne efekete njenog korienja. Uesnici ovog sloenog pravnog posla su: 1. Nalogodavac (nosilac obaveze po osnovnom poslu) 2. Banka garant 3. Primalac garancije3 Ugovor o izdavanju bankarske garancije potpisuju banka garant i nalogodavac, koji joj plaa proviziju ukoliko do naplate doe. Zakljuuje se u nadi da do isplate nee doi, ali ako se to dogodi, banka moe preuzeti novac sa rauna nalogodavca, a ako on nema otvoren raun u1 2

Spoljnotrgovinsko poslovanje,J.Kozomora(2005)Institut za ekonomsku diplomatiju, Beograd, str.261 Spoljnotrgovinsko poslovanje,J.Kozomora(2005)Institut za ekonomsku diplomatiju, Beograd, str.261 3 Spoljnotrgovinsko poslovanje,J.Kozomora(2005)Institut za ekonomsku diplomatiju, Beograd, str.263

3

banci, ona koristi svoja sredstva i za to mu naplauje redovnu, ali i zateznu kamatu, jer korisrti najskuplji izvor finansiranja. Da bi osigurala naplatu, banka od nalogodavca moe zahtevati: postojanje hipoteke na nakretninama, zalogu na opremi i zalihama, ali i hartijama od vrednosti vlasnitva nalogodavca, pokrie na raunu, menicu, akceptni nalog, cesiju nalogodavevih potraivanja po osnovnom ugovoru. Vano je znati da bankarska garancija istovremeno predstavlja i instrument obezbeenja i instrument finansiranja poslovne transakcije. Moe se dogoditi da je jedna ugovorna strana koristi radi obezebeanja ispunjenja osnovne ugovorne obaveze, a druga njenu funkciju finansiranja definisane obaveze.

Elementi bankarske garancijeU ugovoru o osnovnom (spoljnotrgovinskom) poslu se unosi klauzula o izdavanju bankarske garancije, koja sadri podatke o: strani koja je pribavlja, banci koja je izdaje, kao i osnov po kom se izdaje. Mora se pribaviti u roku i sadrati sve elemente koji su definisani klauzulom. Ukoliko se to ne dogodi, ugovorna strana u iju se korist ona nabavlja nije u obavezi da izvri ugovoreni posao. Izdaje se u tri primerka, po jedan: izvozniku, uvozniku i banci garantu. Njena forma i elementi su propisnai Jednoobraznim pravilima za garancije na prvi poziv, od strane Meunarodne trgovinske komore u Parizu, i to su: 1. Nalogodavac nosilac obaveze u osnvnom poslu, koji moe biti ili kupac ili prodavac. Obraa se, uglavnom, svojoj polsovnoj banci radi izdavanja bankarske garancije. 2. Korisnik zahteva garanciju i obavetenje o njenom izdavanju moe dobiti od svoje poslovne banke. Ona stupa na snagu na dan izdavanja. 3. Garant moe biti: banka, osiguravajue drutvo, pravno ili fiziko lice, odreen od strane korisnika. Garancije se izdaje u pisanoj formi sa potpisima dva ovlaena lica iz prve grupe baninih potpisnika, a nadalje se alje potom ili SWIFT-om. 4. Osnovna transakcija navodi se spoljnotrgovinski posao, ije neispunjenje zahteva isplatu garantovane sume. 5. Maksimalni iznos i valuta plaanja vano je naglasiti da banka preuzima samo obavezu isplate garantovanog iznosa, a ne i izvrenja obaveze nalogodavca. 6. Rok vanosti/dogaaj kojim prestaje da vai garancija - trebalo bi da se poklapa sa rokom dospea garancije. Ako se rokovi razlikuju, korisnik bira datum za isplatu, ak i ako je garancija vraena nakon isteka prvog groka. Produenje moe zahtevati korisnik, ali pod uslovom da su rokovi za izvrenje obaveze u osnovnom ugovoru produeni. Ukoliko banka ne bi odobrila produenje, korisnik bi mogao da naplati garantovanu sumu, a to nije prieljkivana situacija. 7. Uslovi za poziv na plaanje korisnik predaje pismeni poziv i izjavu, koja ukazuje na neizvrenu obavezu iz osnovnog ugovora i u kom pogledu je nalogodavac u prekraju. Podnosi se u roku vanosti garancije u seditu garanta. Banka, zatim, paljivo proverava predoene podtake i, ukoliko je sve u redu, isplauje garantovanu sumu. 8. Uredba o smanjenom iznosu garancije moe postojati, ako se prezentuju dokumenti, predvieni za tu svrhu. 9. Opozivost samo korisnik garancije je moe opozvati inom njenog vraanja ili dostavom pismene izjave kojom osloba nalogodavca od izvrenja obaveze po osnovu garancije.

4

10. Cena bankarske garancije banka njeno izdavanje naplauje procentualno i kvartalno, i to od iznosa garantovane sume. Navedena pravila saobrazuju formu, primenu i tumaenje poslovanja sa bankarskim garancijama u poslovnim bankama irom sveta. Da bi u sluaju protesta garancije mogla u tom momentu isplatila garantovanu sumu, banka, izabrane od strane finasijera, mora biti prvoklasna. Na sledeoj slici moemo videti ematski prikaz uesnika u poslu i postupka izdavanja bankarske garancije. Slika- ematski prikaz uesnika u poslu i postupka izdavanja bankarske garancije

Ugovor o kupoprodaji1

Prodavac robe

Nalogodavac (Kupac) Ugovor o izdavanju bankarske garancije2 3

4

Banka garant

Bankarska garncija

Izvor: Kozomora J., Stojadinovi Jovanovi S., (2010), Meunarodno finansijsko poslovanje, CID Ekonomskog fakulteta, Beograd, str.208

Vrste bankarske garancijePostoji vie vrsta: 1. 2. 3. 4. 5. samostalne i akcesorne inidbene, kreditne i platne, izravne i posredne supergarancije i kontragarancije garancija na prvi poziv nostro i loro

Da bi olakale svoje poslovanje i ubrzale postupak izdavanja garancija, banke savetuju svoje klijente da u kupoprodajnom ugovoru navedu sve neophodne detalje i uslove u vezi sadrine bankarske garancije, kao to su: rok vanosti garancije, iznos garancije, ko snosi inotrokove, primena pravila, rok odloenog plaanja, dokumenta koja je potrebno prezentovati u sluaju eventualnog zahteva za plaanje po garanciji, primena zakona i suda i slino.

5

Ugovaranjem akcesorne garancije banka garant prema korisniku moe isticati sve prigovore proistekle iz osnovnog ugovora, koje bi mogao i nalogodavac, kao i one proistekle iz samog odnosa banke i korisnika. Dok kod samostalne garancije, banka moe isticati prigovore poristekle iz ugovora o bankarskoj garanciji. Karakteristino za individualne garancije je postojanje samojedne banke garanta, dok se kod konzorcijalnih pojavljuje vie banaka sa jednom glavnom. Druge navedene se koriste kod sloenih poslova, kao to su dugoroni, visokovredni projekti sa velikim brojem uesnika. Zbog prisutva vieg nivoa rizika, potrebno je prisustvo i veeg broja banaka. inidbenim garancija banka garantuje isplatu odreene sume ukoliko se ne izvri obaveza definisana u osnovnom ugovoru. Tu spadaju: garancija za dobro izvrenje posla, gde banka garantuje namensku upotrebu avansa, ukoliko je uplaen, garancija za povraaj avansa, licitaciona garancija, garancija za povraaj ambalae, carinska garancija gde banka garantuje isplatu carine u roku, ukoliko je roba uzeta sa carine, a ona nije plaena. Koristi se kod: privremenog uvoza i aktivnog oplemenjivanja, stavljanje robe u slobodan promet i tranzit i skladitenje robe u privatna carinska skladita. Da bi se obezbedilo efikasno voenje carinskog postupka, kao i nesmetan protok roba koje se uvoze, izvoze ili su u postupku tranzita preko carinskog podruja, carinarnice su u obavezi da odmah vre potvrdu i razduenje carinskih dokumenata, da ne bi dolazilo do neopravdanog blokiranja bankarskih garancija. Nostro garancije izdaju domae banke inostranim partnerima na zahtev svojih klijenata, a loro se izdaju od strane inostranih banaka na zahtev inostranih partnera u korist klijenata domaih banaka. Supergaranciju izdaje banka boljeg renomea na osnovu postojee garancije, na zahtev korisnika zbog nedostatka poverenja u prvobitnu banku. Supergarancija je samostalna i nezavisna u odnosu na prvobitnu. Bnak supergarant naplauje svoju uslugu regresno od prve banke. Izdavanje kontragarancije zahteva izvoznik preko svoje poslovne banke koja je preko svog korespondenta u inostranstvu izdaje. Korespondentska banka u inostranstvu deluje u svoje ime, ali za raun poslovne banke nalogodavca. Naplata garantovane sume se obavlja u banci korisnika garancije, u ijem je posedu kontragarancija. Postoje i: garancija za garantni rok, garancija za garanciju (banka garantuje popravku u garantnom roku i isplauje garantovanu sumu uiznosu od 5-10% vrednosti osnovnog posla, ako do izvrenja obaveze ne doe. Rok vanosti se poklapa sa garantnim rokom.), pediteska garancija gde banka moe garantovati kapetanu broda da e dobiti odgovarajuu dokumentaciju, garancija za trnzit gde banka garantuje isplatun ukoliko ne doe do tranzita u predvienom roku.

6

Bankarske garancije koje pribavlja izvoznikRadi obezbeenja ispunjenja obaveza od strane izvoznika, kupac zahteva pribavljanje sledeih garancija: 1. Garanciju za povraaj avansa 2. Garanciju za dobro izvrenje posla 3. Garanciju za uee na licitaciji 4. Garanciju za kontrakupovinu Garancija za povraaj avansa Meutim, ne koriste se sve garancije u poslu finansiranja. U tu svrhu se koristi garancija za povraaj avansa. U sitiuacijama kada uvoznik odreeni deo ukupne sume isplati izvozniku pre isporuke robe radi se o avansnom plaanju. Time se izvoznik osigurava od rizika odustajanja kupca od kupvine robe i, ukoliko se to dogodi, ima dovoljno novanih sredstava da nadoknadi tetu. Kupac se moe zatititi bankarskom garancijom za povraaj avansa. Ukoliko ne doe do isporuke, a avans je isplaen, kupac e bankarsku garanciju naplatiti i time povratiti uloena sredstva. Jedini gubitak sa kojim bi se mogao suoiti su na odreeni period zarobljena novana sredstva, koja je mogao iskoristiti za kupovinu neke druge robe. Premda, moda mu je ba ta roba bila potrebna za proizvodnju proizvoda za dalju prodaju, koja je ve bila ugovorena, ime je izgubio veliki priliv novca, to ga ne dovodi u zavidnu situaciju. Iz ovoga moe proistei i spor, ali se to, u veem broju sluajeva, ne deava, upravo zbog postojanja bankarske garancije.Izvor:Spoljnotrgovinsko poslovanje, J.Kozomora (2005)Institut za ekonomsku diplomatiju, Beograd, str.268

Slika 1.- Bankarska garancija za povraaj avnasa

Pribavlja je izvoznik od strane svoje poslovne banke na iznos avansa. Izdaje se pre isplate avansa, a stupa na snagu od dana njegove uplate. Na slici su prikazani forma i sadraj garancije. Retenciona garancija Predstavlja instrument finansiranja prodavca, a obezbeenja kupca. Ako kupac isplati odreeni deo vrednosti robe, na primer 70%, koja je isporuena, a ostatak, 30%, isplauje nakon instaliranja, time obezebeuje izvrenje celokupnog posla. Ukoliko doe do instaliranja, a kupac ne izvri plaanje preostalog iznosa, na koji glasi retenciona garancija, prdavac e je protestvovati i naplatiti. Znai, uspeva se zatititi od finansijskog rizika. Garancija za dobro izvrenje posla Navedena garancija se pribavlja radi zatite kupca od neizvrenja ili neurednog izvrenja obaveze izvoznika. Koristi se kod sloenih polsova visoke vrednosti gde se, pored isporuke robe, zahteva i montaa, obuka i slino. Banka se obavezuje da kupcu isplati garantovani

7

iznos ukoliko roba ne funkcionie pravilno ili izvoznik ne izvri odreenu popravku u garantnom roku ili ne isporui robu na vreme. Rok vanosti se poklapa sa garntnim rokom iz onovnog ugovora. Mada se, ponekad, dodaje jo 1 mesec, radi sigurnosti. Garntovani iznos iznosi 5-25% vrednosti osnovnog ugovora. Garancija za uee na licitaciji Koristi se radi zatite organizatora licitacije, odnosno, kod ugovaranja meunarodnih ininjering poslova investicione prirode. Tri vrste rizika se mogu pojaviti: 1. Neoekivana izmena ponude 2. Povlaenje ponude 3. Odbijanje zakljuenja ugovora prema ponudi koja je dostavljena i prihvaena Garanciju izdaje banka organizatora, koja se obavezuje da mu isplati odreeni iznos, ukoliko uesnik na licitaciji svoju ponudu opozove, izmeni je ili odbije da zakljui ugovor prema prihvaenoj ponudi. Rok vanosti je do momenta zakljuenja ugovora, a iznos garantovane sume od 1-5% ukupne vrednosti ponude na licitaciji. esto se rok vanosti poklapa sa momentom pribavljanja garancije za dobro izvrenje posla, ime se uesnik licitacije eli zatititi od rizika neizvrenja obaveze organizatora licitacije. Garancija za kontrakupovinu Zahteva je kupac prilikom ugovaranja posla o kontrakupovini gde se izvoznik obavezuje da u narednom periodu kupi odreenu robu od uvoznika iz sadanjeg posla. Banka garant ima obavezu da uvozniku isplati garantovani iznos, ukoliko izvoznik ne izvri kontrakupovinu u narednom periodu. Uvoznik je obezbedio sebi siguran priliv novca u buduem periodu. Ukoliko doe do naplate bankarske garancije, imae dovoljno novca da pokrije tetu prouzrokovanu neizvrenjem ugovora o kontrakupovini. Rok vanostio je rok u kome je predvieno izvrenje posla kontrakupovine.

Bankarske garancije koje pribavlja uvoznik

Pribavljanjem bankarskih garancija uvoznik moe lake i povoljnije ugovoriti odloeno plaanje i finansiranje uvoza. Na zahtev prodavca nabavlja sledee bankarske garancije: 1. Garancija za plaanje robe po njenoj isporuci 2. Garancija za plaanje robe po kreditnom poslu 3. Garancija o poloenom depozitu Sve tri vrste garancija predstavljaju vrstu posrednog finansiranja uvoznika, a, istovremeno, sredstvo obezbeenja izvoznika.

Garancija za plaanje robe po njenoj isporuci Prodavac zahteva od kupca njeno pribavljanje da bi se zatitio od neplaanja isporuene robe. Poslovna banka uvoznika, banka garant, ima obavezu isplate na prvi poziv garantovane sume (ukupan iznos potraivanja), ako kupac propusti da ispalti robu. Rok vanosti se poklapa sa

8

rokom plaanja iz osnovnog ugovora. Provizija koju banka naplauje uvozniku je veoma visoka, to je ini jednom od najskupljih garancija. Sastoji se od provizije koja se uvek naplauje, ako i od procentualnog iznosa od 0,4-1% na ostatak garantovanog iznosa. Plaa se kvartalno. Takoe, banka zahteva garantovanje imovinom (hipoteka) i to u iznosu 2:1. Time je izvoznik osigurao naplatu, ali on, ipak, indirektno kreditira uvoznika, jer mu isporuuje robu, a novac dobija kasnije. Iako je to kratak vremenski period, za njega je znaajan, jer su mu novana sredstva zarobljena. Iz tog razloga tei da taj rok svede na minimum ili da trai plaanje unapred ili, makar, istovremeno sa isporukom robe. Dogovoren nain isporuke, izmeu ostalog, zavisi od moi, vetine i sposobnosti pregovaraa. Garancija za plaanje robe po kreditnom poslu Zahtevaju je dugoroni poslovi velike vrednosti. Iz navedenih karajteristika proizilaze rizici, koji navode izvoznika da zahtevaju pribavljanje garancije za plaanje robe po kreditnom poslu. Isporuku robe uslovljava prijemom garancije. Kreditni poslovi podrazumevaju otpremu robe i naplatu u kontinuiranim vremenskim intervalima i to u vremenu duem od 180 dana. esto se porazumeva ugovaranje isplate dela posla avansom (15-30% osnovnog posla). Avans se isplauje u gotovini. Ostatku se dodaje ugovoren iznos kamate i vri se podela na jednake mesene rate sa odreenim datumom naplate. . Mora se naznaiti da se otplatom kredita proporcionalno umanjuje garantovana suma. Radi osiguranja isporuke, uvoznik zahteva bankarsku garanciju za povraaj avansa, a izvoznik, u cilju osiguranja naplate, bankarsku garancije za plaenje robe po kreditnom poslu. Kupac je mora pribaviti od prvoklasne banke, koja garantuje isplatu sume ugovorenog osnovnog posla, ukoliko to kupac propusti da izvri. Banka ne preuzima na sebe ispunjenje nalogodaveve obaveze po osnovnom ugovoru, ve samo isplatu garantovane sume po osnovu ugovora o bankarskoj garanciji. Dostavlja je direktno izvozniki ili posredstvom njegove banke, koju on moe ili iskoristiti ili vratiti po izvrenom plaanju isporuene robe. Garancija o poloenom depozitu Izvoznik je zahteva kada nema poverenje u uvoznika i naplatu posla. Garanciju izdaje depozitna banka kod koje izvoznik polae novac radi otvarnja akreditiva, ukolko se ukae potreba za njegovo korienje. Izvoznik moe preuzeti depozitni iznos ukoliko kupac ne isplati robu. Postoje dve vrste depozitnih garancija: 1. Kupac polae depozit na posebno otvoren raun u banci, koji je blokiran. Kao dokaz, kupac dobija certifikat o depozitu, kojim ne moe slobodno raspolagati. 2. Kupcu se blokiraju sredstva na postojeem tekuem raunu. Garancija ugovorenih uslova Sadrina garancije zavisi od dogovora uesnika u polsu. Meusobno se obezbeuju izvrenja poslova i izvoznika i uvoznika. Takoe, precizira se za koje obaveze banka garant isplauje garantovane iznose. Osoba koja trai garanciju, definie elemnte i uslove potrebne da bi dolo do naplate, ali i ugovara pregovore. Poeljno je navesti iodgovorni sud i merodavno pravo, ukoliko doe do neeljenog spora. Stand By akreditiv Nije se mogla uvek primeniti bankarska garancija kao instrument zatite od neizvrenja obaveze iz osnovnog posla, kao u sluajevima kada poslujemo sa amerikom kompanijom ija je poslovna banka, takoe, amerika. Meutim, danas je taj problem reen i amerike banke su otpoele sa izdavanjem bankarskih garancija. Kao zamena, radi obezbeenja od

9

finansijskih rizika, pribavlja se stand by akreditiv, radi obezbeenja od finansijskih rizika.Iz tog razloga je svarstan u bankarsku garanciju, ali je Meunarodna trgovinska komora u Parizu ovu vrstu akreditiva svrstala u dokumentarne akreditive. Stand by akreditiv otvara akreditivna banka, koja se obavezuje da korisniku isplati odreeni iznos (10-15% vrednosti iz osnovnog ugovora) ukoliko nalogodavac ne izvri svoju obavezu u predvienom roku. Uslov za naplatu predstavlja pismena izjava korisnika, koja ukazuje na propust u izvrenju obaveze, iz osnovnog ugovora, od strane nalogodavca. Nije dovoljno priloiti trgovake, bankarske i sline dokumentacije, kao kod prezentacije za naplatu bankarske garancije, to ga ini specifinim vidom garancije. Koristi se prilikom finansiranja otpreme robe, uglavnom odloenim plaanjem, i to na sledei nain: 1. Otvaranje stand by akreditiva na iznos finansiranog iznosa, u korist izvoznika 2. Izvoznik izvrava svoju obavezu iz osnovnog ugovora- isporuuje robu 3. Dunik izvrava svoju obavezu- plaa robu 4. Ukoliko dunik ne plati robu, prodavac e novac dobiti naplatom stand by akreditiva prezentovanjem izjave o neizvrenom plaanja Slika 2- Stand by akreditiv kao bankarska garancijastand by akreditiv na vrednost izvoza u korist finansijera 1 1

Banka kupca

Banka prodavca

1

Dunik (Kupac) 2

1 2 Prodavac (finansijer)

Nalog za doznaku na vrednost izvoza

Izvor: Stojadinovi Jovanovi S., Kozomora J., Meunarodno poslovno finansiranje, (2010), Ekonomskog fakulteta, Beograd, str.217

CID

Legenda: 1-Kupac otvar stand by akreditiv u korist prodavca 2-Kupac isplauje doznakom isporuenu robu

10

Inkaso dokumenata uz bankarsku garancijuDirektnu i bankarsku dokumentarnu naplatu karakterie finansijski rizik, odnosno potencijalno neizvrenje ugovorne obaveze kupca koja se satoji u isplati naruene robe. Da bi se izvoznik zatitio, od uvoznika zahteva dostavljanje bankarske garancije i samu isporuku uslovljava time. Kupac je moe dostaviti izvozniku direktno ili posredno, putem izvoznikove poslovne banke. Ukoliko se ne izvri otkup dokumenta, banka garant e izvozniku na prvi poziv isplatiti garantovanu sumu. Inkaso dokumenata donosi prednosti kupcu, koji ne mora odmah angaovati novana sredstva, ve tek po prijemu robe. Time izvoznik, na neki nain, kreditira kupca, stoga i zahteva viu cenu za svoju robu, nego to bi iznosilo kada bi kupac vrio plaanje unapred.

11

ZakljuakSpoljnotrgovinsko poslovanje je praeno brojnim rizicima. Jedan od njih je neizvrenje obaveze od strane njegovih uesnika. Da bi se osigurali, oni koriste bankarsku garanciju, pismenu ispravu kojom se banka garant obavezuje da primaocu garancije izmiri obavezu, ukoliko nalogodavac garancije ne ispuni svoju obavezu u predvienom roku, ako su uslovi navedni u garanciji ispunjeni. Najvie se koriste: bankarska garancija za povraaj avansa, plaanje i dobro izvrenje posla. Liberalizacija uslova i naina poslovanja ma meunarodnom tritu je uslovila liberalizovanije zakone u ijim okvirima je regulacija spoljnotrgovinskog poslovanja na nacionalnim nivoima. Izvoznik, uvoznik i banka su u konfliktu interesa i da bi se on prevaziao na uspean nain poterbna je njihova meusobna koordinacija i saradnja. Samo tako se moe rizik realizacije osnovnog posla, radi koga se izdaje bankarska garancija, svesti na minimum. Prednost korienja bankarske garancije u odnosu na jemstvo je injenica da za izvrenje dunikovih obaveza garantuje banka kao finansijska institucija, to drugoj ugovornoj strani prua vii nivo sigurnosti i omoguavajui time nie transakcione trokove i uspeniju saradnju. Takoe, svoja prava iz garancije korisnik moe ustupiti treem licu samo sa ustupanjem potzraivanja koje je obezbeeno garancijom i prenosom svojih obaveza u vezi sa obezbeenim potraivanjem. Najvanije karakteristike bankarske garancije su: 1. bezuslovnost- korisnik naplauje garantovanu sumu od banke, a ne od glavnog dunika iz osnovnog posla 2. neopozivost- samo korisnik garancije je moe opozvati Moe se desiti da korisnik izvri neosnovanu naplatu garantovane sume. U tom sluaju, nalogodavac bi mogao pokrenuti spor u kome e pokuati da povrati navedenu sumu. Premda, on moe blokirati njenu isplatu korienjem sudske privremene mere, ukoliko prezentuje jasan dokaz da je dolo do prevare, zloupotrebe prava ili neosnivane naplate. Vrsta bankarskih garancija je mnogo, ali je njihova svrha istovetna, koriste se u cilju obezbeenja plaanja i izvrenja ugovorne obaveze od strane ili kupca ili prodavca.

12

Literatura

1.Kozomora J., (2005), Spoljnotrgovinsko poslovanje, CID Ekonomskog fakulteta, Beograd 2.Kozomora J., Stojadinovi Jovanovi S., (2010), Meunarodno finansijsko poslovanje, CID Ekonomskog fakulteta, Beograd 3.Perovi J., (2009), Zatitne klauzule u meunarodnim trgovinskim ugovorima, Pravni ivot, 532(12): 477-502, Beograd 4.ivkovi A., Stanki R., Krsti B., (2010), Bankarsko poslovanje i platni promet, CID Ekonomskog fakulteta, Beograd 5. www.erstebank.rs

13