bajt, dujak - dugoročno financiranje izdavanjem dugoročnih vrijednosnih papira

7/26/2019 Bajt, Dujak - Dugorono Financiranje Izdavanjem Dugoronih Vrijednosnih Papira

1/25

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Ekonomski fakultet u Osijeku

Diplomski studijFinancijski menadment

DUGORONO FINANCIRANJE IZDAVANJEM

DUGORONIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA (RAZVIJENOST

POSTOJEE PRAKSE U HRVATSKOJ)

Seminarski rad iz kolegija Vrijednosni papiri

Student: Mara Dujak

JM!":

Student: Martina ajtJM!": ##$#$%%&'%

Mentor:

do() dr) s() Du*ravka +ekanov Starevi,

Osijek- .#$')


2/25

Sadraj/) 0VOD))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))$

$) 123/41! 5!+/1!6!)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))).

$)$) 12"OV!7JE 7! 123/41/M! 5!+/1!6!))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))).

$).) S0D/O7/8/ 7! 123/410 5!+/1!6!))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))'

.) D0"O2O97O /7!78/2!7JE /;D!V!7JEM D0"O2O97/< V2/JED7OS7/) D/O7/8E)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))$$

>) 2!;V/JE7OS1 D0"O2O97O" /7!78/2!7J! /;D!V!7JEM D0"O2O97/

+O+/S S6/5! / 1!6/8!))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))).&


3/25

I. UVOD

Dugorono finan(iranje izdavanjem dugoroni? vrijednosni? papira praksa je strani?

poduze,a prilikom finan(iranja svoji? poslovanja) +ogotovo je to praksa veliki? korpora(ija-kojima je na ovaj nain lake prikupiti sredstva preko stari? i novi? investitora- nego

prikupljati sredstva putem kreditiranja)

Osim privatni? korpora(ija- finan(irati izdavanjem vrijednosni? papira mogu se i tijela

dr@avne vlasti Aministarstva- fondovi- dr@avne agen(ijeB te tijela lokalni? jedini(a vlasti- kao

to su @upanije- gradovi i op,ine) MeCutim- tijela dr@avne i lokalne vlasti mogu se finan(irati

samo izdavanjem o*vezni(a- dok se dr@avna i privatna poduze,a mogu finan(irati izdavanjem

i o*vezni(a i dioni(a) 0 praksi je e,e zadu@ivanje poduze,a putem emisije novi? dioni(a-

dok se zadu@ivanje emisijom o*vezni(a naje,e spominje uz dr@avne organe)

1rgovanje emitiranim vrijednosnim papirima provodi se na organiziranim slu@*enim i

neslu@*enim *urzama) Dok je u svijetu praksa trgovanja na *urzama vrlo razvijena i

popularna- u


4/25

1. TRITA KAPITALA

+ostoje mnogi naini dugoronog finan(iranja potre*a privatnog sektora i dr@avni? potre*a)

Osim zadu@ivanja kod *anaka Adoma,i? i inozemni?B u smislu do*ivanja kredita za razliite

planirane projekte i investi(ije- privatna i dr@avna poduze,a te sama tijela dr@avne i lokalnevlasti mogu sredstva pri*aviti na tr@itu kapitala izdavanjem dugoroni? vrijednosni? papira)

+od dugoronim vrijednosnim papirima naje,e se smatraju o*vezni(e i dioni(e- a o*je vrste

vrijednosni? papira mogu *iti izdane od strane privatni? poduze,a i dr@avni? institu(ija)

;a razliku od tr@ita nov(a- gdje se trguje izrazito likvidnim vrijednosnim papirima koji su

vrlo *lizu toga da postanu nova(- tr@ita kapitala namijenjena su dugoronim trgovanjima- te

se ovdje trguje dugoronim vrijednosnim papirima- odnosno vrijednosnim papirima ije je

dospije,e du@e od jedne godine) 7aje,i motiv trgovanja na tr@itima kapitala jestprikupljanje kapitala uz manji rizik promjene kamatni? stopa nego to je to na tr@itu nov(a)

MeCutim- reduk(ija rizika ima svoju (ijenu) Ve,ina dugoroni? kamatni? stopa je via od

kratkotrajni? z*og premija rizika) 0nato potre*i pla,anja vii? kamata da vi se posudilo na

tr@itu kapitala- ova tr@ita su i dalje aktivna) AMis?kin- Eakins- .##F):.&.B

Vrlo je va@no poznavati nain trgovanja na tr@itima kapitala stoga slijede,i odlomak donosi

va@ne informa(ije vezane za o*avljanje transak(ija na spomenutom tr@itu)

1.1. TRGOVANJE NA TRITIMA KAPITALA

1rgovanje na tr@itima kapitala mo@e se odvijati na primarnom ili na sekundarnom tr@itu)

+rimarno tr@ite je ono na koje se uvode nove dioni(e i o*vezni(e) /nvesti(ijski fondovi-

korpora(ije i ulagai pojedin(i mogu kupovati vrijednosni(e ponuCene na primarnom tr@itu)

O primarnoj tr@inoj transak(iji mo@e se razmiljati kao o transak(iji u kojoj izdavatelj

vrijednosni(e do*iva utr@ak od prodaje) 5ada tvrtke prodaju vrijednosni(e po prvi puta-

izdavanje se zove ini(ijalna javna ponuda Aengl) initial pu*li( offering- /+OB) Svaka slijede,a

prodaja novi? dioni(a ili o*vezni(a javnosti jednostavno je primarna tr@ina transak(ija

Anasuprot ini(ijalnojB) AMis?kin- Eakins- .##F):.&.G.&>B

+ostoje dvije vrste primarnog izdanja na tr@itu redovni? dioni(a) +rvu javnu ponudu ili /+O-

ine dioni(e koje emitiraju nekad privatne kompanije koje prelaze u dionika drutva-

odnosno to je plasiranje dioni(a javnosti prvi put) Dodatna nova izdanja nude kompanije koje

ve, imaju ikotirane dioni(e) 7a primjer- /MGova prodaja novog paketa dioni(a init ,e novu

&


5/25

dodatnu emisiju) 0 sluaju o*veznika- takoCer razlikujemo dvoje vrste izdanja na primarnom

tr@itu- javnu ponudu i privatni plasman) +rva se odnosi na izdanje o*vezni(a prodani?

(jelokupnoj ulagakoj javnosti- kojima se zatim mo@e trgovati na sekundarnom tr@itu) Druga

se odnosi na izdanje koje je o*ino prodano jednom ili nekoliko institu(ionalni? ulagaa i

koje se o*ino dr@e do dospije,a) Aodie- 5ane- Mar(us- .##':'.B

7akon primarne prodaje dioni(a- daljnja trgovina nastavlja se na sekundarnom tr@itu- koje

ukljuuje na(ionalne i lokalne *urze- O18Gtr@ita i izravnu trgovinu izmeCu dviju strana)

Jedna *itna sastavni(a trgovanja na tr@itima kapitala je investi(ijsko *ankarstvo) udu,i da je

kod prve javne ponude vrijednosni? papira poduze,e nesigurno u is?od prodaje- prodaju

vrijednosni? papira prikljuuju se investi(ijski *ankari kao posredni(i izmeCu poduze,a ili

dr@ave AprodavateljaB vrijednosni? papira i poten(ijalni? ulagaa AinvestitoraB u vrijednosnepapire)

1r@ita kapitala imaju do*ro razvijena sekundarna tr@ita) 7a sekundarnom tr@itu se odvija

prodaja pret?odno izdani? vrijednosni(a) Va@no je jer ve,ina investitora planira prodati

dugorone o*vezni(e prije nji?ova dospije,a i- konano- prodati svoje vlasnitvo nad

dioni(ama) +ostoje dva tipa *urzi na sekundarnom tr@itu za kapitalne vrijednosni(e:

organizirane *urze i izvan*urzovna tr@ita Aengl) over t?e (ounter- O18B) Dok ve,ina

transak(ija tr@ita nov(a nastaje putem telefona- glavnina transak(ija tr@ita kapitala- mjereno

prema volumenu- dogaCa se putem organizirani? *urzi) AMis?kin- Eakins- .##F):.&.G.&>B

Organizirana *urza nalazi se u zgradi u kojoj se trguje vrijednosnim papirima Aukljuuju,i

dioni(e- o*vezni(e- op(ije i terminske ugovoreB) +ravila *urze upravljaju trgovanjem

osiguravaju,i efikasno i zakonito funk(ioniranje *urze- a uprava *urze kontinuirano razmatra

pravila da *i osigurala nji?ove rezultate u konkurentnom trgovanju) Organizirane *urze

o*u?va,aju preko H.I ukupnog dolarskog volumena trgovanja doma,im dioni(ama)

Organizirane *urze takoCer podupiru trgovanje o*vezni(ama) 7ajve,a od organizirani? *urzi

u Sjedinjenim !merikim Dr@avama je 7jujorka *urza vrijednosni? papira Aengl) 7e Kork

Sto(k EL(ange- 7KSEB) 7ajaktivnija *urza je svijetu je 7ikkei u 1okiju) Ostale velike *urze

ukljuuju 6ondonsku *urzu u Engleskoj- D! u 7jemakoj i 1oronto u 5anadi) AMis?kin-

Eakins- .##F):.&>B

F


6/25

Slika $: +rikaz kretanja dioni(a /M

/zvor: Slu@*ene strani(e 7KSE- dostupno na?ttps:NN)nyse)(omNuoteN7SK:/M

Organizirane *urze omogu,uju svojim lanovima mjesto za trgovanje vrijednosnim papirima-

to znai da samo lanovi *urze smiju trgovati) Mjesto na *urzi na kojem ,e trgovati ovlateni

*rokeri se mora kupiti- a tr@ina (ijena mjesta odreCuje se na temelju provizija koje lanovi

*urze mogu zaraditi) 7KSE je daleko najve,a samostalna *urza) 1amo se trguje dioni(ama

od otprilike >)### poduze,a- a uvrteno je oko >)>## izdanja dioni(a Aplus povlatene

dioni(eB) Dnevni o*ujam trgovanja na 7KSE u prosjeku je $===) godine *io %#= milijuna

dioni(a) 7a 7KSE otpada otprilike %FG=#I ukupne trgovine koja se odvija na *urzama)

Aodie- 5ane- Mar(us- .##':'HB

5ako *i vrijednosni papiri Adioni(eB poduze,a mogli *iti uvrteni na 7KSE- poduze,a moraju

ispuniti odreCene za?tjeve- prikazane u ta*li(i $)

1a*li(a $): 7eki za?tjevi za uvrtenje u kota(iju 7KSEGaDobit prije oporezivanja u proloj godini 2.500.000 USD

Prosjena godinja dobit prije oporezivanja u

prethodne dvije godine

.)###)### 0SD

Neto materijalna imovina )###)## 0SDTrina vrijednost dionica u javnom vlasnitvu )###)### 0SDDionice u javnom vlasnitvu $)$##)###Broj vlasnika sa !! i vie dionica .)###/zvor: odie- 5ane- Mar(us- .##':'%- prema 7e Kork Sto(k EL(angeFact Book- $===

'
https://www.nyse.com/quote/XNSY:IBMhttps://www.nyse.com/quote/XNSY:IBMhttps://www.nyse.com/quote/XNSY:IBM


7/25

Vrijednosni(ama koje nisu upisane ni na jednoj *urzi trguje se na izvan*urzovnom tr@itu) 1o

tr@ite nije organizirano u smislu postojanja odreCene zgrade gdje se odvija trgovina) 0mjesto

toga- ostvaruje se putem sofisti(irane komunika(ijske mre@e pod nazivom !utomatski sustav

kota(ija 7a(ionalnog udru@enja trgova(a vrijednosnim papirima Aengl) 7ational !sso(iation

of Se(urites Dealers !utomated Puotation System- 7!SD!PB) Sustav je uveden $=H$) i

prikazuje trenutane (ijene ponude i potra@nje za otprilike ## vrijednosni(a kojima se

aktivno trguje) Dileri Qstvaraju tr@iteQ ovi? dioni(a kupuju,i za zali?u Au svoje ime i za svoj

raunB kada investitori @ele prodati- i prodaju,i iz zali?e kada ulagai @ele kupiti) Dileri nude i

dioni(e mali? kompanija s likvidno,u koja je presudna da *i *ile pri?va,ene na tr@itu)

AMis?kin- Eakins- .##F):.&&B

7eka poduze,a ijim se vrijednosnim papirima trguje na O18Gtr@itu su Mi(rosoft- !pple8omputer- /ntel i druga) 7a O18 tr@itima kotiraju vrijednosni papiri poduze,a iji su

poslovni uspjesi manji od za?tjeva na uvrtenje na 7KSE- ali je o*ujam prodaje dioni(a

daleko ve,i u odnosu na o*ujam prodaje na 7KSE i iznosi HFG%#I vrijednosti prometa na

7KSEGu)

Osim sa redovnim dioni(ama- na O18 tr@itima trguje se jo i sa korporativnim o*vezni(ama

Akojima se takoCer trguje na redovnim *urzamaB- te sa svim dr@avnim- saveznim i

muni(ipalnim o*vezni(ama) O18 tr@ite nije formalna *urza i ne za?tijeva lanstvo za

trgovanje- odnosno nema potre*ni? za?tjeva za ispunjenje uvjeta radi kotiranja vrijednosni?

papira) O18 je kompjutorski sustav razvijen radi lakeg trgovanja vrijednosnim papirima u

smislu *r@eg uvida u kretanje (ijena vrijednosni(a koje nude dileri) Dileri svoju zaradu

ostvaruju na temelju razlike izmeCu kupovne i prodajne vijene vrijednosni(e- a to je prodajnoG

kupovna mar@a)

Osim organizirani? *urzi i O18 tr@ita- trgovanje vrijednosnim papirima mo@e se ostvariti

preko tre,i? i etvrti? tr@ita) 1re,e tr@ite odnosi se na trgovanje preko O18Gtr@ita

vrijednosni(ama uvrtenim na *urzu) 0 prolosti se od lanova *urze za?tijevalo da sve svoje

transak(ije vrijednosni(ama uvrtenim na *urzu i izvre na *urzi te da zaraunavaju provizije

prema fiksnima tarifama) Ova su pravila *ila nepovoljna za velike trgov(e jer im nisu

omogu,avala ostvarivanje ekonomije razmjera na velikim transak(ijama) ;*og ti?

ogranienja *rokerske ku,e- koje nisu *ile lani(e 7KSEGa i tako nisu *ile vezane nji?ovim

pravilima- pokrenule su trgovanje velikim paketima dioni(a uvrteni? na 7KSE na O18G

tr@itu) 1e transak(ije mogu *iti izvrene uz ni@e provizije od oni? koje *i *ile zaraunate na

H


8/25

7KSEGu- pa je tre,e tr@ite sna@no raslo sve do $=H.)- kada je 7KSE dopustila dogovaranje

provizije za naloge koji prelaze >##)### 0SD) $) svi*nja $=HF) poznatog kao RMay DayR-

provizije na sve naloge na 7KSEGu mogle su se dogovarati- i tako je ostalo do danas) Aodie-

5ane- Mar(us- .##':H#B

9etvrto tr@ite odnosi se na izravno trgovanje izmeCu ulagaa vrijednosni(ama uvrtenim na

*urzu- ali *ez posredovanja *rokera) /zravno trgovanje izmeCu ulagaa- to je karakteristika

etvrtog tr@ita- jako se pove,ano posljednji? godina z*og razvoja elektroniki?

komunika(ijski? mre@a ili E87Ga Aele(troni( (ommuni(ation netorksB) E87Gi su alternativa

za trgovanje vrijednosni(ama kako na formalnim *urzama kao to je 7KSE tako i na

dilerskim tr@itima kao to je 7asda) E87Gi omogu,avaju lanovima da o*jave svoje

kupovne ili prodajne naloge- te da i? spoje ili Rukri@ajuRs nalozima drugi? trgova(a unutarsustava) O*je strane imaju koristi jer se izravnim spajanjem eliminira razlika izmeCu kupovne

i prodajne (ijene kojoj *i inae *ile izlo@ene) +ored utede na trokovima- sustavi kao /nstinet

i +osit doputali su velikim trgov(ima ve,u anonimnost) E87Gi su ve, osvojili oko >#I

ukupnog o*ujma trgovanja dioni(ama izlistanim na 7asdau) Aodie- 5ane- Mar(us-

.##':H#B

0 *udu,nosti se mo@e oekivati pove,an o*ujam trgovanja na tre,im i etvrtim tr@itima u

odnosu na trgovanje na formalnim *urzama- *udu,i da ova tr@ita omogu,avaju lake- *r@e i

povoljnije trgovanje vrijednosnim papirima)

1.2. SUDIONICI NA TRITU KAPITALA

Osim naina trgovanja na tr@itima kapitala pret?odno pojanjenog- vrlo je va@no znati i koji

su sudioni(i na tr@itu kapitala) 5ada ulaga da instruk(iju *rokeru da kupi ili proda

vrijednosni(e- *rojni sudioni(i moraju djelovati u (ilju izvrenja posla) 0laga daje nalog*rokeru) rokerska ku,a za koju *roker radi- i koja ima mjesto na *urzi- kontaktira sa svojim

ovlatenim *rokerom A(ommision *rokerB- koje je na parketu *urze- da izvri nalog) 5ada su

ovlateni *rokeri *rokerske ku,e preoptere,eni i imaju previe naloga za izvrenje- oni ,e za

izvrenje naloga iskoristiti usluge *rokera na parketu- koju su neovisni lanovi *urze Ai

posjeduju mjestaB) 0 sreditu pro(esa trgovine nalazi se spe(ijalist) Sva trgovanja odreCenim

dioni(ama odvijaju se na jednom podruju na parketu zvanom spe(ijalistovo mjesto) 7a

spe(ijalistovom je mjestu monitor zvan *rokerski terminal- koji prikazuje sve trenutne ponudezainteresirani? trgova(a za kupnju ili prodaju dioni(a po razliitim (ijenama kao i *roj dioni(a

%


9/25

ije kota(ije odgovaraju) Spe(ijalist vodi trgovanje dioni(ama) Odgovornost voCenja tr@ita

7KSE je za svaku pojedinu dioni(u dodijelila po jednoj spe(ijalistikoj kompaniji) +ostoji

samo jedan spe(ijalist po dioni(i- ali ve,ina poduze,a ima odgovornost za trgovanje s

nekoliko dioni(a) Spe(ijalistika kompanija mo@e takoCer djelovati kao diler dioni(ama-

trguju,i za svoj vlastiti raun) Aodie- 5ane- Mar(us- .##':H.B

Mis?kin i Eakins A.##F- .&.B navode kako su primarni izdavatelji vrijednosni(a tr@ita

kapitala savezne- lokalne vlasti i korpora(ije) Savezna vlada izdaje dugorone o*vezni(e da *i

finan(irala na(ionalni dug) Dr@avne i gradske vlasti takoCer izdaju dugorone o*vezni(e da *i

finan(irali investi(ijske projekte- kao to su izgradnja kola i zatvora) Vlade nikada ne izdaju

dioni(e jer ne mogu prodati prava vlasnitva) S druge strane- korpora(ije mogu izdavati i

o*vezni(e i dioni(e) Jedna od najte@i? odluka s kojima se suoava neka tvrtka jest tre*a lifinan(irati svoj rast zadu@ivanjem ili emisijom kapitala) 2aspored kapitala tvrtke izmeCu duga

i temeljnog kapitala je njena struktura kapitala) 5orpora(ije mogu u,i na tr@ita kapitala jer

nemaju dovoljno kapitala da finan(iraju svoje prilike za ulaganje) 5ao alternativu tvrtke mogu

oda*rati ulazak na tr@ite kapitala jer @ele sauvati svoj kapital za podmirenje neoekivani?

potre*a) 0 o*a sluaja dostupnost efikasnim tr@itima kapitala kljuna je za kontinuirano

zdravlje poslovnog sektora)

7ajva@niji sudioni(i tr@ita kapitala su kup(i vrijednosni(a- a kup(i koji najvie ula@u Aprema

Mis?kinu i EakinsuB su ku,anstva- koja esto svoja slo*odna sredstva pola@u u finan(ijske

institu(ije- kao to su investi(ijski i mirovinski fondovi- koji koriste sredstva za kupnju

instrumenata tr@ita kapitala kao to su o*vezni(e i dioni(e)

=


10/25

2. DUGORONO FINANCIRANJE IZDAVANJEM DUGORONIH

VRIJEDNOSNIH PAPIRA

7ajva@niji razlog dugoronog finan(iranja izdavanjem dugoroni? vrijednosni? kapitala je

prikupljanje finan(ijski? sredstava za potre*e izvrenja dugoroni? investi(ija ili projekata)+oduze,e ili dr@ava mo@e se odluiti na izdavanje vrijednosni? papira z*og male kamatne

stope koje su o*avezni isplatiti prilikom dospije,a o*vezni(a- sve dok su kamatne stope na

kredite visoke) 5od izdavanja dioni(a razlog mo@e *iti *r@e i lake skupljanje potre*nog

kapitala u odnosu na razdo*lje ekanja kod odo*renja kredita)

0 nastavku su prikazane vrste vrijednosni? papira koje poduze,a ili dr@ava mogu izdati kako

*i ostvarila dugorona finan(iranja)

2.1. DRAVNE OVEZNICE

O*vezni(e su jedan od naina dugoronog finan(iranja izdavanjem vrijednosni? papira)

5arakteristino o*vezni(ama jest da imaju odreCeni rok dospije,a uz odreCenu kamatnu

stopu) O*vezni(e se naje,e povezuju sa dr@avnim institu(ijama te su one relativno sigurne

za ulaganje jer je isplata sigurna po roku dospije,a- osim to je kamatna stopa na o*vezni(e

manja u odnosu na stopu prinosa koja se mo@e ostvariti ulaganjem u dioni(e) MeCutim-o*vezni(e mogu izdavati i privatna poduze,a)

O*vezni(e su vrijednosni(e koje predstavljaju dug izdavatelja ulagau) O*vezni(e o*vezuju

izdavatelja da plati odreCeni iznos na odreCeni datum- uglavnom s periodinom isplatom

kamata) 7ominalna vrijednost o*vezni(e je iznos koji izdavatelj mora platiti po dospije,u)

5uponska stopa je kamatna stopa koju izdavatelj mora platiti) Stopa se uglavnom fiksira za

trajanja o*vezni(e i ne fluktuira s kamatnim stopama na tr@itu) !ko se ne udovolji uvjetima

iz o*vezni(e- vlasnik o*vezni(e stjee prava na imovinu izdavatelja) AMis?kin- Eakins-

.##F):.&FB

2izini zapisi- zapisi i o*vezni(e savezne vlade su *ez rizika nepla,anja- *udu,i da vlada

uvijek mo@e tiskati nova( da otplati dugovanje ako je to potre*no) 1o ne znai da su

vrijednosni(e *ez ikakvog rizika) Jo uvijek postoji mogu,nost da ,e kamatne stope na tr@itu

porasti i uzrokovati pad vrijednosti o*vezni(a) /ako ulagai ponekad zaraCuju manje od stope

infla(ije- uglavnom je kamatna stopa na dr@avne o*vezni(e iznad one na vrijednosni(e tr@itanov(a z*og rizika kamatni? stopa) AMis?kin- Eakins- .##F):.&HB

$#


11/25

Vrijednosni zapisi dr@avne rizni(e imaju dospije,e od $# do .# godina- za razliku

kratkoroni? vrijednosni? papira) 5ako je ve, pret?odno navedeno- dr@avne o*vezni(e su

dugoroni vrijednosni papiri koje izdaje sredinja dr@avna vlast radi finan(iranja potre*a

svoga prorauna) 5amatne stope su ni@e u odnosu na stope prinosa na dioni(e- z*og premije

na rizik- ali o*vezni(e imaju sigurnost da ,e i? dr@ava uvijek otkupiti po isteku roka

dospije,a) Osim o*vezni(a dr@avne rizni(e- o*vezni(e mogu izdavati i lokalne vlasti- a te se

o*vezni(e nazivaju jo i muni(ipalne o*vezni(e)

Muni(ipalne o*vezni(e ili o*vezni(e lokalni? vlasti su vrijednosni(e koje izdaju lokalne

op,inske- @upanijske i dr@avne vlasti) 0tr@ak od ovi? o*vezni(a koristi se za finan(iranje

projekata od javnog interesa kao to su kole- komunalije i sustavi za transport) Muni(ipalne

o*vezni(e koje se izdaju da se plate nu@ni javni projekti izuzete su od savezni? poreza) 1oomogu,ava op,inskim upravama da posuCuju po ni@oj (ijeni- jer ,e ulagai *iti zadovoljni s

manjim kamatama na o*vezni(e izuzete od porezni? davanja) +ostoje dvije vrste muni(ipalni?

o*vezni(a: op,e o*vezni(e i pri?odne o*vezni(e) Op,e o*vezni(e nemaju neka odreCena

sredstva kao osiguranje- niti je neki izvor pri?oda odreCen za nji?ovu otplatu) 0mjesto toga-

nji? podupire do*ra vjera i *onitet izdavatelja) 1o znai da izdavatelj o*e,aje da ,e iskoristiti

svaki mogu,i izvor da *i otplatio o*vezni(u kako je o*e,ano) Ve,inu izdanja op,i? osigurani?

o*vezni(a moraju odo*riti porezni o*vezni(i- *udu,i da su se porezni organi Vlasti zalo@ili zanji?ovu otplatu)

+ri?odne o*vezni(e- suprotno tome- podupire novani tijek odreCenog projekta koji stvara

pri?ode) +rimjeri(e- pri?odne o*vezni(e se mogu izdati da *i se izgradio most- s mostarinom

kao jamstvom otplate) !ko pri?odi ne *i *ili dovoljni da otplate o*vezni(e- moglo *i se

dogoditi da se ispune ugovorne o*veze- a investitori *i mogli pretrpjeti gu*itke) AMis?kin-

Eakins- .##F):.F#B

Muni(ipalne o*vezni(e ipak imaju odreCen rizik nepla,anja jer lokalne vlasti ne mogu tiskati

nova( ukoliko trenutno nemaju dovoljno finan(ijski? sredstava za isplati dospjeli? o*vezni(a)

2.2. KORPORACIJSKE OVEZNICE

5orpora(ijske o*vezni(e su dugoroni vrijednosni papiri koje izdaju velike korpora(ije kako

*i prikupile sredstva za potre*e finan(iranja svojeg poslovanja ili investi(ija) 5arakteristike

korpora(ijski? o*vezni(a AMis?kin- Eakins- .##F):.F>G.F&B su:

$$


12/25

O*vezni(e glase na ime vlasnik se mora registrirati u odreCenoj tvrtku da *i do*io

isplatu kamata na o*vezni(e) Ograniavaju,a odred*a ove odred*e ograniavaju iznos dividendi koje tvrtka mo@e

isplatiti i sposo*nost tvrtke da izdaje novi dug Odred*a o opozivu izdavatelj o*vezni(e ima pravo prisiliti vlasnika da mu natrag

proda o*vezni(u) 1akoCer- izdavatelji o*vezni(a ukljuuju odred*e o opozivu da im

omogu,e otkup o*vezni(a prema uvjetima amortiza(ijskog fonda) !mortiza(ijski fond

je za?tjev u o*veznikom ugovoru da tvrtka u (ijelosti otplati dio izdanja o*vezni(a

svake godine) +ravilo je privlano vlasni(ima o*vezni(a- jer smanjuje vjerojatnost

neispunjenja o*veza po dospije,u) Jo jedan razlog izdavanja o*vezni(a uz odred*u o

opozivu jest taj to ,e poduze,e mo@da morati otkupiti izdanje o*vezni(a- ako

ograniavaju,e odred*e ogranie tvrtku u nekoj aktivnosti za koju ona smatra da je unaj*oljem interesu dioniara) ;adnje- poduze,e mo@e oda*rati da opozove o*vezni(e

@eli li promijeniti svoju strukturu kapitala) 5onverzija neke o*vezni(e se mogu pretvoriti u dioni(e) Ovo omogu,ava

vlasni(ima o*vezni(a posjedovanje udjela u do*roj *udu,nosti tvrtke poraste li (ijena

dioni(a)

+rema Mis?kinu i Eakinsu A.##F:.F&B postoje slijede,e vrste korpora(ijski? o*vezni(a- koje

se razlikuju prema tipu kolaterala koji osigurava o*vezni(u i prema redu po kojem seo*vezni(a ispla,uje u sluaju steaja:

Osigurane o*vezni(e to su o*vezni(e s pridru@enim kolateralom) Osigurane

o*vezni(e dijele se na:o


13/25

o O*vezni(e s promjenjivom Avarija*ilnomB stopom mogu *iti osigurane i

neosigurane) 5amatna stopa na ove vrijednosni(e povezuje se s nekom drugom

kamatnom stopom na tr@itu- kao to je stopa na rizine o*vezni(e- a

prilagoCava se periodino) 5amatna stopa na o*vezni(e ,e se s vremenom

promijeniti ako se promijene stope na tr@itu) Spekulativne o*vezni(e o*vezni(e ispod Moodyevog aa ili rejtinga Standard and

+oora - uglavnom se nazivaju pekulativnima)

2.!. DIONICE

Dioni(e predstavljaju udjele u kapitalu neke tvrtke) Ovisno o koliini i vrsti dioni(a koju

dioniar posjeduje- mo@e imati ve,a ili manja prava i ovlasti) ;a razliku od o*vezni(e- koja se

mo@e smatrati nainom kreditiranja izdavatelja o*vezni(e- vlasni(i dioni(a imaju odreCen

udio u vlasnitvu izdavatelja dioni(e)

/nvestitori mogu zaraditi povrat od dioni(a na dva naina) /li (ijena dioni(e poraste tijekom

vremena ili tvrtka ispla,uje dioniarima dividende) 9esto ulagai ostvare prinos iz o*a izvora)

Dioni(e su riskantnije od o*vezni(a- *udu,i da dioniari imaju ni@i prioritet od vlasnika

o*vezni(a kada je poduze,e u neprilikama) +ovrati su manje sigurni *udu,i da se dividende

mogu lako promijeniti- a nitko ne jami pove,anje (ijena dioni(a) 0nato rizi(ima- mogu,e je

zaraditi mnogo nov(a ulaganjem u dioni(e- dok je to vrlo malo vjerojatno kada se ula@e u

o*vezni(e) Jo jedna razlika izmeCu dioni(a i o*vezni(a jest da dioni(e ne dospijevaju)

Vlasnitvo dioni(a daje dioniarima prava rezidualni? vjerovnika) Dioniari imaju pravo na

sva sredstva i zaradu preostalu nakon to su namireni ostali vjerovni(i) !ko nita ne

preostane- nita i ne do*iju) Ve,ina dioniara ima pravo glasati za direktore i o odreCenim

stvarima kao to su isprav(i i dopune dokumenta o osnivanju drutva te tre*aju li se izdatinove dioni(e)

+ostoje dvije vrste dioni(a- o*ine AredoviteB i preferen(ijalne) 0djel o*ini? dioni(a u

poduze,u predstavlja vlasniki udjel u tom poduze,u) O*ini dioniari glasaju- primaju

dividende i nadaju se da ,e (ijena nji?ovi? dioni(a porasti)

+referen(ijalne dioni(e o*lik su temeljnog kapitala u pravnom i poreznom smislu) MeCutim-

one se razlikuju od o*ini? dioni(a u nekoliko *itni? o*ilje@ja) +rvo- preferen(ijalni dioniari

primaju fiksnu dividendu koja se nikada ne mijenja pa je preferen(ijalna dioni(a slina

$>


14/25

o*vezni(i- kao to je slina i o*inoj dioni(i) Drugo- z*og ne mijenjanja dividende- (ijena

povlateni? dioni(a relativno je sta*ilna) 1re,e- povlateni dioniari uglavnom ne glasaju-

osim u sluaju kada poduze,e nije isplatilo o*e,anu dividendu) 5onano- povlateni dioniari

imaju takvo pravo na sredstva s predno,u pred o*inim dioniarima- ali je i to pravo u

redoslijedu isplata pozi(ionirano tek nakon prava drugi? vjerovnika- kao to su vlasni(i

o*vezni(a) AMis?kin- Eakins- .##F):.F%G.F=B

8ijene dioni(a prate se na *urzama vrijednosni? papira) 8ijena dioni(e odra@ava *udu,a

oekivanja ulagaa i unutarnja dogaCanja u poduze,u- ali esto ona z*og tr@ini? tur*ulen(ija

mo@e *iti ispod ili daleko iznad oekivane)

urzovni indeks se koristi za pra,enje ponaanja grupe dioni(a) +regledom prosjenog

ponaanja grupe dioni(a- ulagai mogu do*iti odreCeni uvid koliko je uspjena *ila ve,a

skupina dioni(a) 2azliiti *urzovni indeksi o*javljuju se da *i ulagaima dali predod@*u o

uspjenosti razliiti? grupa dioni(a) 7aje,e spominjani indeks je Do Jonesov industrijski

prosjek- indeks koji se temelji na uspjenosti dioni(a ># veliki? kompanija) AMis?kin-

Eakins- .##F):.'$B

!. RAZVIJENOST DUGORONOG FINANCIRANJA IZDAVANJEM

DUGORONIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA U HRVATSKOJ

$&


15/25

Dugorono finan(iranje izdavanjem dugoroni? vrijednosni? papira u svijetu je jako

popularno i ovakve transak(ije imaju velik o*ujam na tr@itu kapitala) S o*zirom da poduze,a

mogu *irati na koji nain ,e se finan(irati- esto izdavanje vrijednosni? papira prevlada u

odnosu na zadu@ivanje kod *anaka u o*liku kredita) /ako se finan(iranje izdavanjem dioni(a

ve@e za privatna poduze,a- a izdavanje o*vezni(a za dr@avu- i korpora(ije se sve e,e

finan(iraju izdavanjem o*vezni(a) Svaki o*lik izdavanja vrijednosni? papira ima svoje

prednosti i nedostatke u odnosu na kreditiranje)

Slika >: +rednosti i nedosta(i izdavanja o*vezni(a i dioni(a u odnosu na kreditiranje

/zvor: Jugovi,- De*eli,- 6onar- .##=:&&F- dostupno na ?ttps:NN?r(ak)sr(e)?rNfileNH#>&H

;a trgovanje ;agre*aka *urza koristi 7!SD!P OM GStream trgovinski sustav putem

kojeg mo@e Astrani(a ;agre*ake *urze- dostupno na ?ttp:NNzse)?rNdefault)aspLTidU>.%.#B:

Sklapati transak(ije unutar knjige ponuda u dva modaliteta: modalitetu redovitetrgovine i modalitetu dra@*e

$F
https://hrcak.srce.hr/file/70347http://zse.hr/default.aspx?id=32820https://hrcak.srce.hr/file/70347http://zse.hr/default.aspx?id=32820


16/25

Sklapati transak(ije izvan knjige ponuda Asklapanje *lok transak(ija- odr@avanje

javni? dra@*iB O*javljivati podatke o transak(ijama sklopljenim izvan ureCenog tr@ita ili M1+Ga

AO18 transak(ijeB)

+oduze,a na ;agre*akoj *urzi mogu prvi put sudjelovati putem ini(ijalne javne ponude

A/+OB) 1o je prva javna ponuda dioni(a nekog privatnogNdr@avnog drutva prema

investi(ijskoj javnosti) Astrani(e ;agre*ake *urze- dostupno na ?ttp:NNzse)?rNdefault)aspLT

idUF''#HB

+rije prvog kotiranja na *urzi poduze,e mora *iti spremno za /+O- pa si mo@e postaviti

pitanja kao to su: je li drutvo dioniko drutvo ili ,e to uskoro postati- jesu li sadanji

vlasni(i spremni prodati vlasniki udio u drutvu- je li drutvo spremno pri?vatiti visoke

standarde korporativnog upravljanja- je li spremno pri?vatiti transparentnost poslovanja i

izvjetavanja- te jesu li spremni ulo@iti dovoljno vremena u komunika(iju s investi(ijskom

javno,u) Ova pitanja su vrlo va@na ako poduze,e @eli kotirati na *urzi- a upravo zadnje

pitanje je najva@nije jer (ijena vrijednosni? papira uvelike ovisi o izgraCenom imid@u

poduze,a)

+ro(es /+OGa sastoji se od nekoliko faza- a to su: priprema- promo(ija te izrada prospekta)

+rednosti /+OGa su Astrani(e ;agre*ake *urze- dostupno na ?ttp:NNzse)?rNdefault)aspLT

idUF''#HB:

+rikupljanje novog kapitala

Visoki stupanj korporativne komunika(ije

2azdvajanje vlasnike i upravljake funk(ije

5valitetniji menad@ment i zaposleni(i

+ove,ani interes investi(ijske javnosti za drutvo)

0nato svjetskim trendovima- tr@ite kapitala na podruju 2epu*like


17/25

Slika &: +rikaz trgovine na ureCenom tr@itu *urze na odreCeni dan

/zvor: Slu@*ene strani(e ;agre*ake *urze- dostupno na ?ttp:NNzse)?rNdefault)aspLTidU.'F.$

Strani(a ;agre*ake *urze nudi razliite informa(ije o stanju vrijednosni? papira te pru@a

uvid u mnoge povijesne podatke) 7a ;agre*akoj *urzi postoji oko .## kotiraju,i? poduze,a

koja izdaju dioni(e- i koje su ostvarile ukupan promet od oko .-& milijarde kuna u .#$F)g) ;asvaki vrijednosni papir na *urzi mo@e se do*iti detaljni uvid u stanje i kretanje (ijene

vrijednosni(a- koliine kupnje ili prodaje i slino)

Slika F: Detaljne informa(ije o vrijednosnim papirima

$H


18/25

/zvor: Slu@*ene strani(e ;agre*ake *urze- dostupno na ?ttp:NN)zse)?rNdefault)aspLT

idU$###'dioni(aU2B

Struktura prometa dioni(ama pokazuje kako je najve,i promet u .#$F) ostvaren sa dioni(amapoduze,a


19/25

Slika H: Struktura prometa dioni(ama

/zvor: ;agre*aka *urza A.#$':$.B

0 .#$F) na novo finan(iranje putem dioni(a odluilo se $= poduze,a iz razliiti? sektora

poslovanja- to je za razliku od .#$&) manje za . poduze,a) ;animljivo je da su poduze,a ije

su dioni(e uvrtene na tr@ite *urze iz podruja *ankarstva- turizma te elektrote?nike

industrije) 1akoCer- moga poduze,a koja ve, kotiraju na *urzi- izdala su nove emisije dioni(a-

na primjer- D!6E5OVOD d)d) izdao je oko .. milijuna novi? dioni(a- O1GO+1/M!

1E6E5OM d)d) izdalo je oko '$ milijun novi? dioni(a- Wuro Wakovi,


20/25

Slika %: 7ova uvrtenja dioni(a

/zvor: ;agre*aka *urza A.#$':.&B

7ajve,i promet dioni(ama ostvarila su poduze,a /nterkapital vrijednosni papiri d)o)o) sa

udjelom od .HI- te ErsteSteiermarkis(?e ank d)d) sa udjelom od $H-.#I u ukupnom

udjelu lanova prema prometu dioni(a- a isti trend nastavio se i u .#$')g) /z slike = mo@e se

uoiti kako dioni(ama trguju *anke te investi(ijska drutva- odnosno udru@enja *rokera)

Slika =: 2ang lista lanova prema prometu dioni(a

.#


21/25

/zvor: ;agre*aka *urza A.#$':..B

7ova uvrtenja o*vezni(a u .#$F) odluilo se tek nekoliko privatni? poduze,a- kao to je O1G

O+1/M! 1E6E5OM d)d) te D!6E5OVOD d)d)- zatim Ministarstvo finan(ija 2epu*like


22/25

+rema navedenim poda(ima mo@e se zakljuiti kako u


23/25

II. ZAKLJUAK

inan(iranje izdavanjem vrijednosni? papira predstavlja veliko podruje za razmatranje) 5ako

*i se poduze,e ili dr@avno tijelo zadu@ilo na ovakav nain- mora imati odreCene motive)

Ovisno o tome koja je namjena sredstava steeni? emisijom vrijednosni? papira- poduze,a idr@avna tijela odluuju o koliini emitirani? dioni(a- nominalnom iznosu- roku dospije,a i

slino) 5ako *i mogli plasirati emitirane dioni(e ili o*vezni(e- mora postojati ureCeno tr@ite)

0


24/25

LITERATURA

$) ) odie- ;)- 5ane- !)- Mar(us- !)J) A.##'BPoela ulaganja 4. Izdanje) ;agre*: ;agre*aka

kola ekonomije i managementa) Mate)

.) Mis?kin- ) S)- Eakins- S) ") A.##FBFinancijska trita+institucije.;agre*: Mate)

>) Saunders- !)- 8ornett- M) M) A.##'B Financijska trita i institucije Moderno vienje

drugo izdanje.;agre*: M!SMED/!

&) Strani(a ;agre*ake *urze- ! trgovanju.Dostupno na ?ttp:NNzse)?rNdefault)aspLTidU>.%.#)

+ristupljeno $H)#F).#$')

F) Strani(a ;agre*ake *urze- Proces IP!"a #inancijski$ instrumenata. Dostupno na

?ttp:NNzse)?rNdefault)aspLTidUF''#H) +ristupljeno $H)#F).#$')

') Slu@*ene strani(e ;agre*ake *urze-Pregled trgovine na %reenom tritu za &'"'(.)''*.

Dostupno na ?ttp:NNzse)?rNdefault)aspLTidU.'F.$) +ristupljeno $H)#F).#$')

H) Slu@*ene strani(e ;agre*ake *urze- In#ormacije o vrijednosnim airima- dostupno na

?ttp:NN)zse)?rNdefault)aspLTidU$###'dioni(aU2&H)+ristupljeno $H)#F).#$')

.&
http://zse.hr/default.aspx?id=32820http://zse.hr/default.aspx?id=56607http://www.zse.hr/default.aspx?id=10006&dionica=RHMF-O-26CAhttp://zse.hr/UserDocsImages/reports/ZSE-2015.pdf.%20Pristupljeno%2017.05.2016http://www.nyse.com/quote/XNSY:IBMhttp://hrcak.srce.hr/file/70347http://hrcak.srce.hr/file/70347http://hrcak.srce.hr/file/70347http://zse.hr/default.aspx?id=32820http://zse.hr/default.aspx?id=56607http://www.zse.hr/default.aspx?id=10006&dionica=RHMF-O-26CAhttp://zse.hr/UserDocsImages/reports/ZSE-2015.pdf.%20Pristupljeno%2017.05.2016http://www.nyse.com/quote/XNSY:IBMhttp://hrcak.srce.hr/file/70347


25/25

POPIS SLIKA I TALICA

Slika $: +rikaz kretanja dioni(a /M))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))&

1a*li(a $): 7eki za?tjevi za uvrtenje u kota(iju 7KSEGa))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))&

Slika >: +rednosti i nedosta(i izdavanja o*vezni(a i dioni(a u odnosu na kreditiranje))))))))))))$>

Slika &: +rikaz trgovine na ureCenom tr@itu *urze na odreCeni dan))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))$F

Slika F: Detaljne informa(ije o vrijednosnim papirima))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))$'

Slika ': 1rgovina ;agre*ake *urze)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))$H

Slika H: Struktura prometa dioni(ama)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))$%

Slika %: 7ova uvrtenja dioni(a))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))$=

Slika =: 2ang lista lanova prema prometu dioni(a))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))$=

Slika $#: 7ova uvrtenja o*vezni(a)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))).#

Slika $$: 2ang lista lanova prema prometu o*vezni(a))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))).#

bajt, dujak - dugoročno financiranje izdavanjem dugoročnih vrijednosnih papira

Documents