Sadraj

1. REDOVI AUTOMATINOSTI12. KLASIFIKACIJA REDOVA AUTOMATINOSTI23. VII REDOVI AUTOMATINOSTI44. RCM POUZDANO USMJERENO ODRAVANJE55. OSNOVNE ZNAAJKE86. OSNOVNA ANALIZA POSTUPKA97. ODABIR ZADATAKA ODRAVANJA108. FUNKCIJE I STANDARDNI UINCI119. FUNKCIONALNI KVAROVI1210. EFEKT KVARA1311. POSLJEDICA ZASTOJA1412. ODABIR RCM ZADANOG PROCESA1613. LITERATURA17

1. REDOVI AUTOMATINOSTI

Braa Amber (SAD) su 1955. godine predloila klasifikaciju automata koja u osnovi pretpostavlja da svaki rad zahtijeva i energiju i informaciju te da s time raspolae ovjek. On ima sposobnost rada koja zahtjeva utroak energije i koritenje informacije, no mnogo toga u radu moe se zamijeniti strojem. Stroj koji posjeduje atribute ovjeka smatra se da ima izvjesnu automatinost, tj. sposobnost da sam radi.Definirano je da je deset redova automatinosti od A0 do A9 dovoljno da se sistematiziraju svi postojei i budui ureaji, strojevi i automati. Prvih est redova sadri ureaje i strojeve koji ve postoje dok se drugih etiri od A6 do A9 mogu smatrati hipotetskima za potrebe industrijske proizvodnje.Prvi red A0 automatinosti ukljuuje rune naprave i alate koji nisu u stanju da djeluju sami za sebe. Redovi A1 i A2 sadre strojeve kojima je potrebna energija za obavljanje reda mehanizirana. Dalje slijede strojevi sa mehaniziranom energijom i informacijom u redovima A3, A4, A5. Strojevi s mehaniziranom inteligencijom pripadaju u redovima A6, A7, A8, dok bi automat koji bi posjedovao nadljudske mogunosti spadao u red A9.

2. KLASIFIKACIJA REDOVA AUTOMATINOSTI

A0 Runi alat i strojevi za runi radTo su runi alati, ureaji, strojevi i pribor koji stalno zahtijevaju energiju ovjekovih miia i kontrolu mozgom. Oni samo daju mehaniku prednost. Primjer: no, klijeta, ilo, slagaljka, vitlo, bicikl, pisai stroj, itd.A1 Strojevi i alati snabdjeveni vlastitim izvorom energije za pokretanjeRadi se o strojevima ili ureajima koji su opskrbljeni nekim pogonskim motorom (motor s unutranjim izgaranjem, motor na kompirmirani zrak, elektromotor). Motor znatno smanjuje potrebu za energijom ljudskih miia.ovjek pozicionira rad i stroj na eljenu akciju.Primjer: elektrina runa builica, pneumatski eki, elektrini brijai aparat i sl.A2 Poluautomatski strojevi i ureajiU taj red spadaju strojevi koji obavljaju pojedinani ciklus. Takvi strojevi imaju sposobnost vjetine da obave potpuni ciklus postupaka bez intervencije operatora koji samo zapoinje radnu akciju. Posjeduju energiju potrebnu za obavljanje osnovnog rada, ali i za obavljanje posrednog djelovanja. Znai da stroj osigurava svu potrebnu energiju osim manjeg iznosa potrebnog za kontrolu. Kontrolu sprovodi operator. Poslije zavrenog ciklusa stroj se samostalno zaustavlja.Primjer: motorna pila za rezanje metala, planska brusilica, revolver tokarski stroj itd.A3 Automatski strojevi koji ponavljaju cikluseOvi strojevi mogu postupno samostalno raditi tokom dueg vremenskog perioda. Automatski se pune materijalom kojeg obrauju i ciklus rada obnavljaju automatski. Dakle, strojevi izvode rutinske naredbe shvaaju bez pomoi ovjeka. Posjeduju svu potrebnu energiju za kontinuirani rad no ipak je potreban operater da stalno snabdjeva stroj informacijom njegovog rada.Primjer: stroj za izradu lanaca, za izradu opruga, automatski vievreteni tokarski stroj, proizvodna linija za obradu blokova automobilskih motora ili slinih kuita, offsetni tiskarski stroj na arke.A4 Strojevi koji se prilikom proizvodnje sami mjere i podeavaju posjeduju povratnu spreguStroj samostalno mjeri voenu veliinu u procesu rada, usporeuje je sa eljenom vrijednosti voene veliine i podeava kako bi greke bile minimalne. Dakle, to su strojevi sa regulacijom koji imaju sposobnost rasuivanja i u stanju su donositi jednostavne odluke. Primjer: automatski termostat elektrine pei, ureaj za kontrolu i dranje nivoa, teine, za kemijsko mijeanje, offsetni tiskarski stroj na arke sa daljinskim upravljanjem i automatskim podeavanjem zonske razdiobe datoka boje, ureaji kontrolori procesa, itd.A5 Strojevi koji se prilikom proizvodnje sami kontrolirajuStrojevi, ureaji i procesi kojima su radni postupci definirani matematikim jednadbama spadaju u taj 5. razred. Najjednostavniji samokorigirajui stroj biljei i ispravlja jedan promjenjivi uvjet. No, postoje svakako procesi s veim brojem ak meusobno zavisnih uvjeta, to bez raunala ne moe sprovesti. Skoro svako djelovanje procesa mogue je opisati matematikim jednadbama. Time se moe proces regulirati kontrolnim ureajima koji su zasnovani na rjeenjima jednadbi i koji upravljaju signalima. Signali predstavljaju svake od faktora sposobnih da utjeu na djelovanje procesa koji se kontrolira. Dakle, stroj raspoznaje mnogostruke faktore koji utjeu na proces rada te ih procjenjuje i rjeava pomou raunskih operacija pri odreivanju ispravne kontrolne akcije. Za ovo se mogu primjeniti raunala ope namjene ili to je pogodnije da se upotrebe jednostavnija ali i specifinija raunala s ogranienom namjenom.Primjeri: dranje optimalne brzine rezanja materijala, odravanje konstantnog pH u nekom procesu, automatska kontrola kvalitete itd.

3. VII REDOVI AUTOMATINOSTI

A6 Strojevi s ogranienim samoprogramiranjemStroj postavlja i provjerava podprograme koji su osnovani prema opem programom. Sjeajui se akcije, te koja od akcija bila najdjelotvornija za postizanje eljenog rezultata, stroj ui na osnovu iskustva.Primjer: ureaji za simuliranje funkcije mozga...A7 Strojevi koji povezuju uzrok i posljedicuTakvi strojevi posjeduju sposobnost odreivanja loginih odnosa kao to su davanje uzroka zapaenim posljedicama. To su strojevi koji imaju intuitivnu sposobnost.Primjer: automat koji igra ah i sl.A8 Strojevi koji ispoljuju kreativnostTakvi bi strojevi bili uposleni umjesto dizajnera, konstruktora ili projektanata. Dakle, imali bi sposobnost kreativnosti. Primjer: stroj za komponiranje glazbe, za sastavljanje novih hemikalija, lijekova i sl.A9 Stroj koji nareujeStroj koji bi imao sposobnost dominacije. Premaivao bi intenzitet ljudskih mogunosti. To bi bili strojevi sa superiornom energijom, vjetinom, shvaanjem, rasuivanjem, uenjem, intuicijom i kreativnou. Dakle to bi bili strojevi koji bi dominirali nad ovjekom.

4. RCM pouzdano usmjereno odravanje

Pouzdano usmjereno odravanje, esto poznato kao RCM je process koi osigurava da sredstva za rad zadre kontinuitet u onome to njihovi korisnici od njih zahtijevaju u skladu sa sadanjim operativnim djelatnostima. Openito se koristi za postizanje poboljanja u podrujima kao to su stvaranje sigurnosne i minimalne razine odravanja, promjene u postupcima rada i strategije te uspostavu odravanja. Uspjena implementacija RCM-a e dovesti do poveanja uinkovitosti, i kraeg vremena pripreme strojeva za rad te veeg razumijevanja razine rizika za organizaciju kojom se trenutno upravlja.RCM je definiran po tehnikom standardu SAE JA1011. Takoer postoje kriteriji za procjenu RCM procesa, kojim se utvruju minimalni zahtjevi koje treba ispuniti prije nego to se proces moe nazvati RCM.Proces pouzdanog usmjerenog odravanja odgovara na slijedeih 7 pitanja: 1) Koje su funkcije i pridrueni standardi radnog uinka nekog sredstva za rad u njegovom sadanjem radnom kontekstu? 2) Na koji nain moe doi do neizvravanja radnih funkcija (kvarovi)?3) to uzrokuje svaki pojedini funkcionalni kvar? 4) to se dogaa kada doe do odreenog kvara? 5) Za to je vaan i to uzrokuje pojedini kvar? 6) to treba uiniti kako bi se predvidio ili sprijeio pojedini kvar (odreivanje zaduenja i njihovi intervali)? 7) to treba napraviti ako pogodan proaktivan zadatak ne moe biti proveden?

Pouzdano usmjereno odravanje je inenjerski okvir koji omoguava definiranje odravanja kompletnog strojnog parka. To se tie odravanja kao sredstva za odravanje funkcija koje korisnik moe zahtijevati od strojeva u definiranom operativnom kontekstu. Kao alat omoguava strojnim inenjerima praenje, procjenjivanje, predvianje i openito razumijevanje rada njihovih strojeva. Ovo je sjedinjeno u poetnom dijelu RCM procesa koji se koristi za identificiranje pravilnog rukovanja sa strojem i biljeenje (FMECA Efekti pogrenih naina i kritika analiza). Drugi dio analize je primjenjivanje "RCM logike", koja pomae u odreivanju odgovarajueg odravanja za identificiranje razliitih tipova greaka u FMECA. Nakon to je logika potpuna za sve elemente u FMECA, dobiveni je popis odravanja u paketu, tako da se glavne znaajke zadataka racionaliziraju u tzv. radne pakete, to je vano kako se ne bi smanjila primjenjivost odravanja u ovoj fazi. Na kraju, RCM uva strojeve kroz "in-service" ivotni ciklus strojeva, gdje se uinkovitost odravanja dri pod stalnim nadzorom i prilagoena je steenom iskustvu. RCM se moe koristiti za izradu trokovno-uinkovite strategije odravanja s obzirom na dominantne uzroke prekida u radu opreme. To je sustavni pristup definiranju redovnog programa odravanja u sastavu, isplativ za zadatke koji odravaju vane funkcije. Zadaci odravanja usmjeravaju na dominantne uzroke zastoja. Ovaj proces direktno upuuje na preventivno odravanje za spreavanje kvarova. Za greke koje se sluajno dogode, zbog nepredvidivog djelovanja prirode nema nikakvih mjera zatite za njihovo spreavanje. Kada je opasnost od takvih kvarova vrlo visoka, RCM potie korisnika da razmilja o promjeni poveanja tolerancije i smanjenja rizika. Rezultat je program odravanja koji se fokusira na gospodarske resurse, tj. na one stavke koje bi uzrokovale poremeaje najvie ako ne budu bile prilagoene. RCM naglaava uporabu predvienog odravanja strojeva (PDM Predvieno Odravanje Strojeva) uz tradicionalne preventivne mjere. Pojam pouzdano usmjereno odravanje (RCM) je prvi put koriten u javnim radovima autora Tom Mattesona, Stanley Nowlana, Howard Heapa, i drugih rukovoditelja i inenjera u United Airlinesu za opisivanje procesa koji se koristi za odreivanje optimalnih uvjeta za odravanje zrakoplova. Donijeli su RCM koncept u sredite pozornosti ire javnosti. Tekst knjige je opisao napore komercijalnih zrakoplovnih kompanija i amerike ratne mornarice u 1960-im i 1970-im u poboljanju pouzdanosti svojih novih aviona Boeing 747. Prva generacija mlaznih zrakoplova imala je broj padova koji bi se i danas smatrao vrlo alarmantnim, a oba Federal Aviation Administration i rukovodstvo bilo je pod snanim pritiskom za provedbu brzih poboljanja. U ranim 1960-im, Federal Aviation Administration daje odobrenje zrakoplovnim kompanijama da ponu provoditi niz intenzivnih mjera na probnim zrakoplovima. Istraivanja su pokazala da je temeljna pretpostavka za projekte i odravanje da svaki avion i svaka glavna komponenta u avionu (kao to je glava motora) mora imati specifian "ivotni ciklus" pouzdanih mjera, nakon ega je morao biti zamijenjen kako bi se sprijeili kvarovi, bio u krivu u gotovo svakom konkretnom primjeru u kompleksu suvremenoga mlaznog aviona. To je bilo jedno od mnogih zapanjujuih otkria koji su revolucionalizirali sustav menadmenta i upravljanja opremom, te su postali baza mnogih razvoja od kojih su ti radovi objavljeni. Meu neke od pomaka paradigme inspiriranim sa RCM-om su: razumijevanje da velika veina propusta nisu nuno povezani s starosti imovine mijenjanje iz nastojanja da se predvidi oekivano trajanje ivota pojedinog dijela kako bi se smanjio proces zastoja razumijevanje razlike izmeu zahtjeva iz perspektive korisnika odreene opreme i svrhe pouzdanosti opreme razumijevanje vanosti upravljanja opremom uz uvjet (esto se naziva praenje stanja, stanja odravanja i predvieno odravanje) razumijevanje etiri osnovne zadae redovnog odravanja povezivanje razine prihvatljivog rizika za razvoj strategije odravanjaDanas je RCM definiran u standardu SAE JA1011 pod lankom kriteriji za procjenu pouzdanog usmjerenog odravanja (RCM) procesa. Ovo postavlja minimalne zahtjeve, za ono to je ili to nije mogue definirati kao RCM. Standard je odreen dogaajima u tijeku evolucijskog postupka upravljanja opremom. Prije razvoja standarda mnogi procesi su bili oznaeni kao RCM iako oni nisu bili uope povezani sa RCM-om i njegovim naelima u izvornom obliku. Danas tvrtke mogu koristiti ovaj standard kako bi se osiguralo da su procesi, usluge i softver koje kupuju i provode u skladu s onim to se definira kao RCM, osiguravajui 28 najbolje mogunosti za postizanje mnogih pogodnosti koje mogu pripisati strogoj primjeni RCM-a

5. OSNOVNE ZNAAJKE

RCM postupak je opisan u izvjeu Amerikog ministarstva obrane koje poznaje tri vrste zastoja koji mogu postati problem: sigurnost poslovanje odravanje prorauna RCM nudi etiri glavne opcije za rizino upravljanje: ureaj za odravanje postrojenja, raspored obnove ili odbacivanje postojeeg modela odravanja, mogui zastoji otkriveni prilikom remonta jednokratne promjene u "sustavu" (promjene dizajna unutar stroja, za zadane operacije) RCM takoer nudi odreene kriterije koji se koristite pri odabiru strategije upravljanja rizicima u sluaju da moe doi do zastoja. Neki problemi su tehnike prirode (predloeni zadatak moe detektirati stanje koje treba otkriti da li je oprema potroena, ili se moe jo koristiti?). Drugi su usmjereni prema cilju (da li se opravdano vjeruje da e predloeni zadaci smanjiti rizik na podnoljivu razinu?). Kriteriji su esto prikazani u obliku odluka logikog dijagrama, ali to nije vezano za unutarnje dijelove procesa.

6. OSNOVNA ANALIZA POSTUPKA

Priprema za analizu Odabir opreme za analizu Odreivanje funkcija i potencijalnih funkcionalnih kvarova Identificiranje i vrednovanje uinka kvarova Prepoznavanje uzroka kvara

7. ODABIR ZADATAKA ODRAVANJA

Nakon to se odredila funkcija opreme i njena namjena, mogunost da nee u potpunosti funkcionirati i nakon to su ocijenjene posljedice kvara, slijedi odreivanje odgovarajue strategije odravanja opreme. Tim za analizu i provoenje RCM-a donosi odluku o strategiji koja e se koristiti za svaki potencijalni kvar. Ona moe biti bazirana na prosudbi i iskustvu, unaprijed definiranim logistikim dijagramom, trokovima usporedbe ili nekoj kombinaciji imbenika. Mnoge smjernice RCM-a ukljuuju zadatke, logistike dijagrame temeljene na kategorizaciji uinka kvara. Ukoliko nije problem u sigurnosti, slijedee je potrebno usporediti normalizirane trokove za odravanje dostupne strategije i odabrati nain odravanja koji e osigurati eljeni nivo uz minimalnu cijenu. Npr. ako je cijena vremena iskoritenog za obavljanje korektivnog odravanja manja od cijene vremena izvrenja 32 predvienog popravka ili zamjene dijela stroja ili nemogunost raspoloenosti opreme, onda tim moe preporuiti nepredvieno odravanje opreme.

8. FUNKCIJE I STANDARDNI UINCI

Prije primjene postupka za odreivanje onoga to treba biti uinjeno kako bi se osiguralo da svi strojevi i dalje rade sve to korisnici ele potrebno je uiniti dvije stvari u sadanjem operativnom kontekstu: odrediti to djelatnici na stroju ele proizvesti uvjeriti se da je stroj sposoban raditi ono to se od njega oekuje Zato je prvi korak u procesu RCM definirati funkcije svake imovine u operativnom kontekstu, zajedno sa povezivanjem eljenog standarda izvedbe. Ono to korisnici opreme oekuju da e dobiti, moe biti podijeljeno u dvije kategorije: primarne funkcije, koja postavlja sredstva za rad na prvo mjesto. Ova kategorija funkcija pokriva pitanja kao to su brzina, izlaz, pohrana kapaciteta, kvaliteta proizvoda i usluga korisnicima. sekundarne funkcije, koje prepoznaju da svaki stroj od kojeg se oekuje da e uiniti vie mora ispuniti svoje primarne funkcije. Korisnici e takoer imati oekivanja u oblastima kao to su sigurnost, nadzor, zatvorenost, udobnost, strukturni integritet, gospodarstvo, zatita, uinkovitost rada, u skladu s propisima zatite okolia, pa ak i izgled strojeva. Korisnici sredstava su obino u najboljoj poziciji da znaju to tono treba svakom stroju da doprinosi fizikim i financijskim dobrobitima organizacije kao cjeline, pa je bitno da su oni ukljueni u RCM proces u poetku. Ovaj korak sam obino zauzima oko treinu vremena potrebnog za izradu cijele RCM analize. Ona takoer uzrokuje probleme ljudima koji rade analize kako bi izraunali iznos - esto zastraujui iznos - o tome kako oprema zapravo radi.

9. FUNKCIONALNI KVAROVI

Ciljevi odravanja su definirani kroz funkcije i performanse koje su unutar zadanih oekivanja. No, kako odravanje moe postii odreene ciljeve? Kvar je dogaaj koji korisnici opreme i strojeva nikako ne bi eljeli da se dogodi. To sugerira da odravanje ostvaruje svoje ciljeve usvajanjem pogodnog pristupa voenja poslova u sluaju kvara. No, prije nego to se primjeni prikladan spoj neuspjelih alata za upravljanje, moramo prepoznati to moe uzrokovati kvarove. RCM proces objanjava to na dvije razine: prvo, utvrujui o kojem broju sluajeva se radi drugo, traei dogaaje koji uzrokuju neispravno stanje strojeva i opreme U svijetu RCM, pogreke stroja su poznate kao funkcionalni neuspjesi jer se pojavljuju kada strojevi nisu u stanju ispuniti funkciju standardne izvedbe koja je prihvatljiva za korisnika. Osim ukupne nemogunosti da funkcioniraju, ova definicija obuhvaa djelomini neuspjeh, gdje sredstva jo uvijek funkcioniraju, ali na neprihvatljivom nivou izvedbe (ukljuujui i situacije gdje strojevi ne mogu proizvesti prihvatljivu razinu kvalitete i tonosti). Jasno je da se jedino mogu identificirati funkcije odreenog standarda imovine koji su definirani.

10. EFEKT KVARA

etvrti korak u RCM procesu podrazumijeva unos efekta kvara, koji opisuje to se dogaa kada doe do kvara. Ovi opisi trebaju sadravati sve podatke potrebne za potpunu procjenu posljedica kvara, kao to su: koji dokazi (ako postoje) pokazuju da je dolo do kvara na koji nain (ako postoji) to predstavlja prijetnju sigurnosti ili okoliu na koji nain (ako ih ima) oni utjeu na proizvodnju koja fizika oteenja (ukoliko postoje) su uzrokovana zastojem to mora biti uinjeno kako bi se kvar popravio Proces identifikacije djelovanja funkcionalnih kvarova, krivih metoda i loih rezultata prinosa je iznenaujui i esto donosi mogunosti za poboljanje rezultata i sigurnosti, a takoer i za eliminiranje otpada.

11. POSLJEDICA ZASTOJA

Detaljna analiza prosjeka za industrijsko poduzee e vjerojatno dati broj izmeu tri i deset tisua moguih naina zastoja. Svaki od tih kvarova utjee na organizaciju na neki nain, ali u svakom sluaju, efekti su razliiti. Oni mogu utjecati na poslovanje. Oni mogu isto 35 tako utjecati na kvalitetu proizvoda, usluge kupcima, sigurnost ili okoli. Za popravak e biti potrebno vrijeme i sredstva. Posljedice koje najsnanije utjeu na opseg poslovanja emo najprije pokuati sprijeiti. Drugim rijeima, ako neuspjeh ima teke posljedice, mi emo vjerojatno uiniti sve to moemo i pokuati to izbjei. S druge strane, ako ima malo ili nimalo efekta, onda se moemo odluiti na rutinsko odravanje koje se zasniva na ienju i podmazivanju. Sposobnost RCM-a je prepoznavanje posljedica zastoja koje su daleko vanije od njihovih tehnikih karakteristika. Jedini razlog za bilo kakvo proaktivno odravanje nije izbjegavanje kvarova sami po sebi, ve izbjegavanje ili barem smanjivanje posljedica kvarova. RCM proces te posljedice klasificira u etiri skupine: Skrivene posljedice zastoja: skriveni kvarovi nemaju izravan utjecaj, ali oni izlau organizaciju viestrukom broju kvarova, ozbiljnim, esto katastrofalnim, posljedicama. (Veina ovih kvarova su povezani sa zatitnim ureajima koji nisu sigurni od zastoja.) Sigurnosne i ekoloke posljedice: Kvar ima posljedice koje mogu tetno utjecati na sigurnost, to bi moglo povrijediti ili ubiti nekoga. Te ekoloke posljedice bi mogle dovesti do povrede i prekraja, regionalnih, nacionalnih ili meunarodnih standarda zatite okolia. Operativne posljedice: zastoj ima operativne posljedice ako to utjee na proizvodnju (izlaz, kvaliteta proizvoda, usluga korisnicima ili operativni trokovi, uz izravni troak popravka) Posljedice koje nisu vezane za radni proces: Nepoznati kvarovi koji spadaju u ovu kategoriju mogu utjecati na sigurnost proizvodnje, tako da ukljuuju samo izravne trokove popravka. RCM proces koristi te kategorije kao osnovu za strateki okvir o nainu odravanja. Insistirajui na strukturiranom pregledu posljedica neuspjeha na svaki nain, u smislu navedenih kategorija, RCM integrira operativne, ekoloke i sigurnosne ciljeve funkcija odravanja. Ovo pomae donijeti sigurnost u kljuni dio voenja odravanja. 36 Proces posljedica vrednovanja takoer naglaava da svi kvarovi nisu loi i moraju se sprijeiti. inei to, on fokusira panju na odravanje aktivnosti koje imaju najvei utjecaj na performanse organizacije, te preusmjerava energije od onih koje imaju malo ili nimalo efekta. On nas takoer potie da razmiljamo ire o razliitim nainima upravljanja kod zastoja, nego da se koncentriramo samo na njihovu prevenciju. Neuspjesi zbog krivog rukovoenja opremom su podijeljeni u dvije kategorije: proaktivni zadaci: to su zadaci koji se moraju napraviti prije nego to se dogode pogreke, kako bi se sprijeilo da stroj doe u stanje zastoja. Oni moraju prihvatiti ono to je tradicionalno poznato kao predvianje i preventivno odravanje. RCM se koristi u uvjetima predvienim za obnovu sistema i na odravanju ureaja. zadane akcije: moraju se napraviti kada stroj stane, te se koriste kada nije mogue prepoznati uinkovite mogue zadatke. Zadane akcije ukljuuju pronalaenje zastoja prije nego se dogodi, redizajn i traenje greke u stroju.

12. ODABIR RCM ZADANOG PROCESA

RCM je nain koji prua jednostavnost, preciznost i lako razumljive kriterije za odluivanje koji od proaktivnog zadatka tehniki izvediv u bilo kojem kontekstu, koliko esto bi ih trebalo raditi i tko bi trebao raditi na njima. Proaktivan zadatak je tehniki izvediv i reguliran tehnikim karakteristikama zadatka i zastoja koji je trebao biti sprijeen. Koliko je on dobro obavljan, vidjet e se po nainu kako e se baviti sa posljedicama zastoja. Ako se ne moe nai proaktivan zadatak koji je tehniki izvediv i vrijedan da se na njemu radi, onda treba poduzeti pogodnu zadanu akciju.

13. LITERATURA http://eprints.grf.unizg.hr/1183/1/DB01_%C5%A0kreblin_Branimir.pdf, (11/06/2015) Skripta iz kolegija Automatika, GRAFIKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU 2