Šasko jezeroVodič

UvodSmješteno u pitomom zaleđu ulcinjske rivijere, Šasko jezero sa njegovom okolinom je prava oaza mira i tišine, kulturno-istorijska riznica i dragulj prirode. Skriveno od svakodnevne

vreve modernog života i gužve ljetnjih turističkih centara, ovo prelijepo mjesto nudi vam sve svoje čari – nebrojene prirodne ljepote,

bogatstvo istorije, tradicije, legendi i običaja, ukusne specijalitete lokalne kuhinje, plodove maslinjaka, vrtova, vinograda i voćnjaka. Ovdje

ćete imati priliku da otkrijete još uvijek nedovoljno poznate predjele, uživate u raznim aktivnostima u prirodi, steknete nova znanja

i interesovanja, ali i nove prijatelje, jer je teško odoljeti šarmu, toplini i tradicionalnom gostoprimstvu lokalnog stanovništva.

Odavde ćete se u svoj dom vratiti ispraćeni pjesmom ptica, sa ljepotom u očima i srcem punim nezaboravnih utisaka,

bogatiji za jedno divno iskustvo i srećni što znate da ovakvo mjesto postoji i da ste u njemu bili.

Šasko jezero

Geografske odlike i atrakcije Šasko jezero je manje jezero Dinarskog gorja, površine 3,6 - 5,3 km². Smješteno je na jugoistoku Crne Gore, 23 km od Ulcinja, u zaleđu dva bisera Mediterana – pješčane, 13 km duge Velike plaže i po ljepoti čuvenog riječnog ostrva Ade Bojane, na ušću Bojane u Jadransko more. Nadomak ovog područja nalaze se još dvije riznice prirodnih ljepota i bioraznolikosti – Nacionalni park Skadarsko jezero i Ulcinjska solana.

Šira oblast Šaskog jezera obuhvata područje Briske gore i ravne terene oko samog Šaskog jezera, brežuljke i ravnice Anamalskog polja sa okolnim brdima, dok je u zaleđu zaštićeno masivom planine Rumije. Vidici sa ovog prostora sežu prema Jadranskom moru na jugu, ka Albaniji na istoku, a na sjevero-zapadu do markantnih vrhova Rumije.

Brojni i interesantni geološki i biološki procesi uslovili su da je ovo područje prava zbirka prirodnih atrakcija. Blizina Ulcinja, koji se smatra jednim od najsunčanijih mjesta na Jadranu, mediteranska klima i srednja godišnja temperatura vazduha od 16°C, čine

povoljnim uslove za boravak na otvorenom tokom čitave godine.

Voda jezera potiče iz rijeke Bojane i nekoliko oka (podvodnih izvora). Slatka je do blago slana, a razlog tome je povremeni dotok slane vode rijekom Bojanom.

Najveća dubina jezera je 8 m, a obzirom da se nalazi na nadmorskoj visini od svega 1 m, to je jezero kriptodepresija, pošto jedan dio njegovog dna leži ispod nivoa mora.

o ŠaskoM JEZERU

Biodiverzitet Odsustvo naselja na obali je doprinijelo diverzitetu flore i faune ovoga kraja, pa neodoljivo lijep pejzaž stvara snažan utisak netaknutog kutka prirode.

Osim šuma, šikara i makija, pejzaž podneblja upotpunjuju plavna područja oko jezera gdje preovlađuju dub, jasen i topola. Jezero nema razuđenu obalu. Okruženo je gustom trskom i šašom, dok je površina vode jednim dijelom pokrivena lokvanjima i drugom flotantnom vegetacijom.

Glavno bogatstvo ovog kraja je voda. Samo jezero, rijeka Bojana u kombinaciji sa vrlo povoljnim, mediteranskim klimatskim uslovima, stvorili su specifičan ekosistem, nastanjen brojnim biljnim i životinjskim vrstama, te sa stanovišta biodiverziteta ovo područje predstavlja nacionalno dobro. Ovo

se naročito odnosi na ptice po kojima je oblast Šaskog jezera i poznata. Neke od njih su stalni stanovnici ovog kraja, neke se ovdje gnijezde i odgajaju ptiće, neke borave samo tokom zime, a neke samo odmore na svojim dugim migratornim putovanjima. Ornitološki značaj ove oblasti je priznat njenim proglašenjem Regionom od međunarodnog značaja za ptice – IBA. Tokom zime, ovdje boravi oko dvadeset hiljada vodenih ptica, uglavnom baljoški, što je dovoljan uslov za upis u Ramsar listu močvara od međunarodnog značaja. Ovdje zimuju kormorani i pelikani, tokom ljeta boravi interesantna grabljivica kratkoprsti kobac - Accipiter brevipes, a s proljeća, tokom seobe, među brojnim pjevačicama, grabljivicama i vodenim pticama, moguće je sresti na stotine vuga, Oriolus oriolus, vrstu koju je, inače, teško vidjeti u prirodi.

Zbog tople vode čija temperatura ljeti dostiže i 28°C, ali i zbog toga što se preko rijeke Bojane, koja je i pritoka i otoka jezera, ostvaruje konekcija sa morem, to se u jezerskoj tamno-zelenoj vodi mogu naći predstavnici kako slatkovodnih tako i morskih ekosistema. Sve to zajedno sa bujnom vegetacijom doprinosi da je voda jezera dom za 23 vrste ribe, kako slatkovodne, tako i morske. Među njima su: šaran (lokalno zvani krap), klen, jegulja, ukljeva, cipol, skobalj, grgeč, brancin, kinez itd.

IstorIja, kulturne ZnamEnitosti i lEgEndE

Sami geografski položaj i prirodna bogatstva odvajkada su privlačili ljude da se ovdje naseljavaju, obrađuju plodnu zemlju, uzgajaju stoku, bave se ribolovom i love divljač. Privlačili su, naravno, i osvajače, tako

da šaski kraj pamti mnoga carstva, periode mira i prosperiteta, ali i razaranja, o čemu i danas postoje brojna

materijalna svjedočanstva.

Drevni grad Šas

grada, bila je tvrđava sa kulama i kanonadama. Na duhovni značaj, koji je uživao ovaj grad, upućuje i to da je ovdje postojao skriptorijum (pisarnica). Tokom burne istorije, grad je odolijevao najezdama brojnih osvajača. Njegove zidine su zapamtile čak i Mongole u XIII vijeku, a istorija grada se, nažalost, završava 1571. godine, kada su ga osvojile i do temelja razorile Osmanlije. Nakon toga je zauvijek napušten i više se nikada nije oporavio.

Danas ovaj drevni grad, koji se nalazi na nacionalnoj listi zaštićenih spomenika kulture I kategorije, živi samo u bogatom duhovnom nasljeđu i ostacima zidina gradskih bedema, kula, crkava i drugih građevina, kao i u pronađenim oruđima, novcu, fragmentima stakla i grnčarije i sličnom.

Drevni grad Svač (Šas)

Nalazi brojnih arheoloških istraživanja su pokazali da istorija života u ovom dijelu Crne Gore seže duboko u praistoriju. Najvažnija potvrda toga je drevni grad Svač (Šas, Suacium) koji se nalazi na kamenom uzvišenju iznad samog Šaskog jezera. Bio je to duhovni i ekonomski centar srednjevjekovne dukljanske države, preteče današnje Crne Gore.

Prva utvrđenja na ovom lokalitetu potiču iz VI vijeka n.e., od kada grad u kontinuitetu živi cijeli jedan milenijum. Grad se sastojao od dvije cjeline – tvrđave Svač koja je bila na vrhu uzvišenja i podgrađa koje se nalazilo na obje strane brda. Arheolozi vjeruju da je grad obuhvatao površinu od oko 6 ha, a zasigurno su se za njegovu gradnju koristili lokalni materijali. Smješten na važnoj trgovačkoj ruti između Ulcinja (Olcinium) i Skadra (Scodra), rastao je i razvijao se. Na trgovima i ulicama se obavljala živa trgovima. Tu se kovao metalni novac - Sovacii civitas, sa likom zaštitnika grada Sv. Jovana Krstitelja na jednoj strani, a na drugoj, simbolišući moć i bogatstvo

GPS: N 41°59'10.96" E 19°18'58.78"

Posjetivši ćelije, kako bi utamničene umila vodom, Teodora (Kosara), plemenita kćerka bugarskog cara, upoznaje lijepog Vladimira. U razgovoru koji su vodili, on je osvojio Kosarino srce, a ona uspijeva da ubijedi oca - cara Samuila da je pusti da se uda za kneza, da ga oslobodi i da mu vrati na upravljanje njegovu zemlju. Kao kralj i kraljica, Vladimir i Kosara se vraćaju u Duklju i nastavljaju njen razvoj, ujedno ostavljajući u nasljeđe budućim generacijama jednu

od najljepših i najdirljivijih ljubavnih priča u istoriji širih prostora, priču koja živi već 1000 godina. Po predanju, Vladimir je u tamnici bio mučen i oslijepljen, a Kosara se zarekla da će, uz molitve Gospodu da mu vrati vid, sagraditi onoliko bogomolja koliko ima dana u godini. Legenda kaže da je, nakon završetka i posljednje crkve, Vladimir ponovo progledao. Danas se na području Svača mogu pronaći temelji i ostaci više crkava, a najočuvanije su dvije – jedna posvećena zaštitniku grada Sv. Jovanu Krstitelju (alb. Shën Gjoni), koja se nalazi u okviru gradskih zidina i druga, crkva Svete Marije (alb. Shën Maria), u podgrađu.Legenda o „gradu crkava“ živi i danas, čuva od zaborava uspomenu na stari Svač i simboliše iskrenu ljubav i odanost.

Osim ostataka drevnog Svača, na ovom području nalaze se i drugi kulturno-istorijski spomenici, čiji su gradnja i trajanje obavijeni legendama.

Legenda o 365 crkava

Brojne su legende i predanja o Svaču, koja se i danas prenose sa generacije na generaciju. Po jednoj od njih, u Svaču je postojalo 365 crkava – za svaki dan u godini po jedna.

Prema jednom od tumačenja, bogati i religiozni žitelji grada Svača su blizu svojih kuća gradili bogomolje (kapele) kako bi što lakše obavljali vjerske običaje, a tu su i sahranjivani crkveni prvaci i plemstvo.

Drugo interesantno predanje o „gradu sa 365 crkava“ se vezuje za kneza Vladimira, prvu istaknutu ličnost crnogorske istorije, i njegovu ženu Kosaru.

Naslijedivši prijesto od svog oca Petrislava (Arhont Petar), Vladimir je vladao Dukljom, prvom crnogorskom državom, od oko 990. do 1016. godine. Na udaru silne bugarske vojske Duklja se našla 997. godine, pri ratnom pohodu cara Samuila na Dalmaciju. Kako bi zaštitio svoju zemlju od razaranja, a narod od stradanja, Vladimir se predaje caru Samuilu, pa biva odveden i zatočen u tamnici u Prespi, tadašnjoj prijestonici Bugarskog carstva.

Interesantno je i predanje da se tokom jedne noći u godini, na mjestu nekadašnjeg grada, održava sastanak duhova svih vladara iz kraljevine Duklje. Tada se čuju njihovi glasovi dok se dogovaraju o sudbini dukljanske zemlje. Ruševine Svača i dalje čuvaju tajne o svojoj istoriji i sudbini onih koji su ga pohodili i pozivaju na otkrivanje ovog „mrtvog grada“ na obali Jadrana.

su angažovali čuvenog majstora iz Dibre, koji je zahtijevao da kreč, koji će upotrijebiti u izgradnji, odstoji 15 godina u rupi u zemlji. Nakon toga, on se sa još jednim radnikom vratio i izgradio most dug 12 m, visok gotovo 10 m i širok oko 3,5 m. Po svršenom poslu, majstora je ubio upravo njegov pomoćnik. Sahranjen je u blizini džamije u Gornjoj Klezni, gdje je i danas njegov grob. Vjekovima je most služio stanovništvu ovog kraja i putnicima koji su ovuda prolazili. Izgradnjom novog puta i mosta, tik uz ovaj drevni, sredinom prošlog vijeka on gubi na saobraćajnom značaju, ali ne i na svojoj arhitektonskoj ljepoti.

Nedaleko odavde je i džamija koja potiče iz 1917. godine. Pretpostavlja se da je podignuta na temeljima starije džamije iz XVII vijeka. Obnavljana je u više navrata, a u novije vrijeme dograđena i značajno proširena.

Stari most i džamija u selu Gornja Klezna

Kameni most na Međurečkoj rijeci datira iz 1696. godine. Predanje o izgradnji ovog drevnog mosta nezaobilazna je priča koju će posjetioci ovog kraja čuti od domaćina koji žive ovdje. Po predanju, za izgradnju mosta mještani Klezne

Stari most GPS: N 41°59'58.29" E 19°15'53.46"

Džamija GPS: N 41°59'45.41" E 19°15'59.73"

GPS: N 42° 0'28.86" E 19°18'32.94"

Derviš bunar (Pusi Dervish)

Nalazi se u neposrednoj blizini raskrsnice na putu od Vladimira ka selu Brajše, na jednoj i graničnom prijelazu Sukobin, na drugoj strani. Po predanju, na ovom mjestu su postojali tragovi vode, pa je derviš, kako bi je pronašao, tu počeo da kopa zemlju.

Jednoga dana je pogodio žilu vode koja je potekla u toliko jakom mlazu da su ljudi morali vunom da zatvaraju otvor, kako im ne bi poplavila imanja.

Danas, oko 200 godina kasnije, ovaj bunar je simbol derviševe dobre volje za sve ljude koji ovdje žive i putnike koji ovuda prolaze.

vrsta, uglavnom se uzgajaju goveda, a vegetacija na obroncima okolnih brda pogoduje uzgoju koza i ovaca.

Od davnina, stanovništvo šaskog područja se bavi i ribarstvom. Iako takoreći nema domaćinstva koje na Šaskom jezeru ili rijeci Bojani ne posjeduje tradicionalni čamac – čun, ribolov nije samo djelatnost. On je i velika strast i ukorijenjeni način uživanja lokalnog življa u prirodi i njenim ljepotama.Osim toga, ljudi ovog kraja se bave i drugim djelatnostima – pčelarstvom, lovom, starim zanatima (obrada drveta, tkanje i drugi ručni radovi), a jedna još uvijek aktivna vodenica (mlin) čuva tradiciju ovog nekada vodeničarskog kraja.

Ukratko, čini se da ljudi koji ovdje žive imaju sve za čim većina nas žudi – prelijepu prirodu, zdravu, organsku hranu, miran život i zanimanja koja ne uzrokuju, već liječe stres. Stoga, posjeta ovom kraju, osim osvježenja i uživanja u svim njegovim čarima, može promijeniti dosta toga u vama i oko vas. Dođite i uvjerite se u to!

ljudI, životArheološka istraživanja ukazuju na dugu i burnu istoriju života na ovom području. Sadašnjost, nasuprot tome, veoma je mirna, život jednostavan, a ljudi, zapravo, najveća dragocjenost šaskog kraja.

Kao i u cijeloj ulcinjskoj opštini, tako i ovdje većinom živi stanovništvo albanske nacionalnosti. Međutim, suživot sa drugim konfesijama, međusobno poštovanje i tolerancija, glavna su odlika ovdašnjeg života. Tradicija ovog kraja nalaže da su gostoprimstvo i ljubaznost neprikosnoveni postulati ponašanja. Toga se stanovnici Šasa i okoline i danas pridržavaju, pa su zato oni domaćini kakvi se samo mogu poželjeti.

Izuzetno povoljni uslovi za bavljenje poljoprivredom učinili su da ona bude najvažnija djelatnost ljudi u ovom kraju. Od davnina već, dio pejzaža u Šasu i okolini pripada maslinjacima, a danas su ovdje i rodni voćnjaci mandarina, nara, breskvi i drugog voća, vinogradi, zasadi dinje i lubenice po kojoj je kraj i poznat, čuvenog ovdašnjeg paradajza, luka, paprike, kukuruza i ostalih brojnih sorti. Od stočnih

Tradicija i manifestacijeSmješten na razmeđi Crne Gore sa Albanijom, šaski kraj je spojio djelove ove dvije tradicije, sačuvao neke elemente i tragove imperija koje su njime u prošlosti vladale, ali i zadržao svoj autohtoni kulturni specifikum. Tradicija područja Šasa posebna je po običajima, legendama, načinu života ljudi, gastronomiji...

Bogatstvo tradicije, kao i svugdje, potvrđuje ljepota i raskoš narodne nošnje. Upravo se sa time Ulcinj i njegova okolina mogu ponositi – gotovo da svaka oblast ima svoju nošnju, pa osim anamalske, koja karakteriše ovaj kraj, postoje i: ulcinjska, goranska, krajinska, mrkojevićka, malisorska, šestanska, kleznorska, bregasorska i crnogorska. Nekada je na ulicama i pijacama nošnja otkrivala iz kog sela ili kraja sa ovog područja ljudi dolaze, a danas su najčešće samo tradicionalna vjenčanja, folklorne smotre i manifestacije prilike da se vidi ovo bogatstvo kolorita.

Mnoštvo detalja, boja, materijala i ukrasa čine živopisnom anamalsku nošnju. Interesantan za nju je crveni veo, koji simboliše ljubav, i kojeg su u sklopu tradicionalne nošnje za vjenčanja nevjeste na svadbi tek po dolasku u novi dom prebacivale preko glave.

I danas, nije rijedak slučaj da nevjeste, čuvajući tradiciju, obuku tradicionalnu narodnu vjenčanu odoru kakvu su nosile i njihove majke i bake ili da bar, u sklopu savremene vjenčanice, preko bijelog nose i crveni veo. Inače, u duhu njegovanja tradicije, danas se dešava da čak i gošće na svadbe dolaze obučene u svečanu tradicionalnu nošnju.

Mnoštvo je i drugih običaja koji u ovom području još uvijek žive. Svakako jedan od najupečatljivijih jeste da mještani, za dušu dragih, preminulih osoba, izgrade neko dobro od značaja za cijeli kraj i putnike namjernike. Mnogi takvi objekti - bunari, skloništa od kiše i slično, obilježeni su kako novijim datumima, tako i onim koji sežu daleko u prošlost.

Najveće blago ovog kraja je urođeni osjećaj za život u slozi sa komšijama, bez obzira koje vjere i nacije bili. Zajedničko proslavljanje vjerskih praznika, porodičnih i ličnih događaja, ustaljeno svakodnevno posjećivanje i upućenost na međusobnu pomoć u radu i savjetima, daju poseban pečat stilu života ovdašnjeg stanovništva. To je tradicija koja će na svakog posjetioca ostaviti snažan utisak.

U cilju očuvanja obilježja i običaja šaskog kraja kao nasljeđa budućim generacijama, mještani organizuju interesantne manifestacije, koje kao prave smotre ljepote i dobara ovog kraja, njeguju tradiciju i multikonfesionalnost.

Dani nara (Dita e shegës)U slavu nara (šipak), kao voća koje predstavlja svojevrstan zaštitni znak šaskog područja, ova manifestacija se po tradiciji organizuje u selu Vladimir u oktobru, mjesecu kada inače i zrijevaju ovi sočni plodovi. Ovaj događaj je sjajna prilika da se osim svježeg nara i njegovog soka, degustiraju i kupe mandarine, limun, suve smokve, kesten, japanske jabuke, maslinovo ulje i slično. Najposlije, posjetioci će upoznati ljubazne i gostoljubive domaćine, saznati više o načinima proizvodnje ponuđenih dobara i njihovom životu uopšte.

Organizator manifestacije je Biznis klub „Anamalit“, dok podršku pruža Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore, Opština Ulcinj i Turistička organizacija Ulcinj.

Proljeće u Ana e Malit (Pranvera në Anë të Malit)Ova manifestacija se organizuje u Šasu, po tradiciji u maju. U želji za očuvanjem bogate kulturne baštine, ona obuhvata niz kulturno-umjetničkih događaja - koncerte narodnih pjesama i igara, izložbe starih zanata i fotografija ovog kraja, obilazak starog grada Svača, degustaciju tradicionalnih specijaliteta koje pripremaju ovdašnje vješte domaćice... Udruženje „Ora“, uz podršku Turističke organizacije Ulcinj i Opštine Ulcinj, glavni je organizator ove kulturno-zabavne manifestacije, koja se održava već 12 godina.

od kukuruza sa njiva domaćinstava i melje u brašno u lokalnom mlinu, kako se to i u prošlosti radilo. Poseban pečat doživljaju daje i sok od divljeg nara, koji je vjerovatno najukusniji medikament i neizostavan izvor vitamina C.

Domaća jagnjetina, jaretina i teletina obavezan su dio ovdašnje gastronomske ponude, a blizina mora, Šaskog jezera i rijeke Bojane čine da je riba, morska i slatkovodna, važan dio svakog jelovnika. Tako ćete imati priliku da uživate u ukusu ćufti u kisjelom mlijeku, krapa na tavi, tradicionalnog jela peta pripremljenog sa ili bez mesa i brojnih drugih specijaliteta.

Kao i u svim drugim segmentima života, tako i u pripremi hrane, lokalno stanovništvo veoma drži do tradicije. Mnogi od recepata su stari više vjekova. Prenošeni su s koljena na koljeno, a i dalje ostaju u nasljedstvu pokoljenjima čuvajući bogatstvo ukusa i boja ovdašnje trpeze. Iako ovdje možete uživati i u lokalnoj interpretaciji modernih specijaliteta, ipak je autohtona kuhinja jedan od znakova raspoznavanja šaskog

GastronoMIja, maslinovo UlJE I vInoGastronomski ugođaj koji vam prirede mještani ovog kraja ostaće zauvijek u vašim srcima. Obzirom da uzgajaju gotovo sve što im je potrebno u ishrani, to je lokalna trpeza prava oaza zdravlja, prijatnih ukusa i mirisa. Autentičnu gastronomsku raskoš čuvaju tradicionalni recepti i naslijeđena vještina domaćica koju one ne prepuštaju zaboravu. Bogatstvo ukusa potvrdiće jela od svježeg povrća iz vrtova, pa se na trpezi serviraju ukusno pripremljene bamije, patlidžani, paprike i salate od paradajza i drugog povrća. Lubenica, mandarine, svježe i suve smokve, pitomi nar, grožđe i drugo voće iz voćnjaka, ali i tespidža, alva, rahanija i ostali tradicionalni kolači koji se serviraju kao desert potvrđuju široku lepezu boja i ukusa lokalne kuhinje. Originalan doživljaj pruža i tradicionalni kukuruzni hljeb koji je neizostavni dio trpeze, ali i od njega pripremljeno jelo poznato kao kruljan. Inače, ovaj hljeb se priprema

kraja, a zasigurno ćete poželjeti da od domaćice i dobijete recept za pripremu jela u čijim ukusima ste uživali.

Po tradiciji, masline i maslinovo ulje su nezaobilazni na trpezi. Posvećenost radu u maslinjacima prepoznaćete ne samo u pričama maslinara, već i u ukusu, ovdje tradicionalnih, tkz. „slanih“ maslina, ili u maslinovom ulju, bilo da je servirano kao dodatak salatama i ostalim jelima, bilo da u ukusu ovog mediteranskog eliksira uživate tokom degustacije kroz koju će vas domaćini znalački provesti.

Svi sunčani zraci ovog kraja, sakupljeni su i u kapima vina po čijem kvalitetu je već po tradiciji poznato Ulcinjsko vinogorje, kojem ovo područje inače i pripada. Kao jedno od najsunčanijih podneblja na obali Jadrana, ovo je pravi raj za uzgoj vranca - autohtone sorte vinove loze koja je ujedno i obilježje ovdašnje proizvodnje vina. Uživajući u specifičnoj aromi, svi ljubitelji vina će se uvjeriti u prednosti ovog podneblja, kao i posvećenost vinara vinogradima i proizvodnji vina.

receptI

KruljanVrijeme pripreme: 1 hKoličina: za 5 osoba Sastojci: - 2 šolje vode - 3 šolje kukuruznog brašna- soli po ukusu

Za preliv:- 500 g domaćeg maslaca

Priprema: Nasuti vodu u dublju posudu, osoliti po ukusu i staviti da provri. Potom posudu skloniti sa vatre, pa u provrelu vodu nasuti brašno i umutiti masu brzo miješajući. U tepsiju premazanu uljem usuti masu i staviti u rernu da se peče hljeb. Kada bude gotov izmrviti ga rukama. Potom u drugoj posudi prokuvati domaći maslac i sa njim preliti izmrvljeni hljeb.

Po želji, jelo služiti toplo ili hladno.

PetaVrijeme pripreme: 1h 30 min Količina: za 5 osoba

Sastojci:Za tijesto:

-1 kg brašna - 200 ml mlake vode - 1 kašika soli- 100 g maslaca za premazivanje kora

Za preliv i nadjev:- 200 ml tople vode - kuvano meso po sopstvenom ukusu (pileće, teleće, divljač itd.)- vrela voda ili supa (pileća, teleća, od divljači itd.)

Priprema: Od brašna, soli i vode rukama umijesiti tijesto kao za pitu. Po potrebi dodati još vode, ali voditi računa da tijesto mora biti čvrsto. Od tijesta napraviti 7-8 loptica. Maslac blago rastopiti. Prvu lopticu tijesta oklagijom razvući u veličini tepsije u kojoj će se slagati. Rukom pažljivo premazati koru maslacem i staviti je u tepsiju, prethodno takođe premazanu maslacem. Ponoviti postupak sa svakom lopticom tijesta i slagati kore jednu na drugu u tepsiju. Potom tijesto peći 20 minuta na 250°C. Za vrijeme izrade tijesta i kora, kao i njihovog pečenja kuva se meso po sopstvenom izboru. Kada gornja kora tijesta dobije zlatno-žutu boju izvaditi iz rerne i preliti sa 200 ml tople vode i to tako što se prvo odigne tijesto sa dna tepsije i ispod njega se naspe polovina te vode, a potom se spusti tijesto i druga polovina vode se prelije preko tijesta, po gornjoj kori. Potom tepsiju poklopiti poklopcem odgovarajuće veličine i ostaviti pečeno tijesto 10 minuta da omekša. Nakon toga u tepsiji izlomiti kore i preko njih posložiti prethodno kuvano meso. Zatim se sve prelije vrućom vodom ili supom u kojoj se meso kuvalo. Kore i meso se prelivaju tečnošću sve dok se ne dobije željena mekoća kora. Na kraju se sve vrati u rernu i zapeče 5 minuta. Služiti toplo.

Ćuftice u kisjelom mlijekuVrijeme pripreme: 40 min Količina: za 5 osoba Sastojci: - 700 gr mljevenog mesa- peršun po želji- so, vegeta, biber po ukusu- 2 male kašike brašna- malo vode- ulje za prženje

Za preliv: - 1 l kisjelog mlijeka- 3 čena bijelog luka

Priprema: Isjeckani peršun i ostale začine po želji i ukusu sjediniti sa mesom. Dodati brašno, a potom i vodu da se dobije žiđa masa. Zagrijati ulje u tiganju, skloniti ga sa vatre, pa u vrelo ulje spuštati malom kašikom formirane ćuftice. Zatim vratiti tiganj na šporet i pržiti ćuftice na laganoj vatri. Kada porumene izvaditi ih iz ulja i složiti u duboku zdjelu. Nakon što se isprže sve ćuftice, preliju se mlijekom u koje je isjeckan bijeli luk. Jelo treba da odstoji 2h prije serviranja. Služiti kao prilog drugim jelima kao što su npr. paprike pečene na roštilju.Po želji, jelo služiti toplo ili hladno.

Krap na taviVrijeme pripreme: 30 minKoličina: za 1 osobu Sastojci: - 500 g krapa (šarana) izrezanog na parčad, tzv. zvona- so po ukusu

Za sos:- 100 g brašna- 150 ml vode- 50 ml sirćeta- 1 čen bijelog luka- so po ukusu- 2 kašike paradajz pelata ili 1 kašičica mljevene paprike, po ukusu- četvrtina limuna po ukusu

Priprema: Parčad krapa osoliti po ukusu, ispržiti na roštilju i složiti u keramičku posudu. U mješavinu vode i sirćeta razmutiti brašno pa dodati isjeckan bijeli luk, paradajz pelat ili mljevenu papriku i so po ukusu. Kuvati 5 minuta. Sosom preliti parčad krapa u keramičkoj posudi koja se potom stavlja u rernu da se sve zapeče 15 minuta na 220°C. Služiti toplo u keramičkoj posudi u kojoj je jelo i pečeno. Po ukusu tada dodati i četvrtinu limuna.

TespidžaVrijeme pripreme: 30 minuta Sastojci:

Za tijesto: - 3 šolje mlijeka - 50 ml ulja- 200 g maslaca - 1 šolja pšeničnog brašna- ½ šolje kukuruznog brašnaZa šerbet:

- 1 kg šećera - 800 ml vode

Priprema: Prokuvati mlijeko sa maslacem, pa dodati brašno (kukuruzno i pšenično) uz stalno miješanje. Kuvati na tihoj vatri oko 10 minuta. Potom, tijesto rasporediti po tepsiji koja je prethodno zagrijana i podmašćena sa 1 kašičicom biljne masti. Tijesto išarati po površini i peći 20-30 minuta na 200°C dok ne dobije zlatno-žutu boju i počne se odvajati od ivice tepsije. Rernu tada treba ugasiti, a kolač ostaviti još 10 minuta u njoj. Potom izvaditi kolač i ostaviti da se hladi. Nakon toga pripremiti šerbet tako što kad provri, vodu sa šećerom treba kuvati 20-30 minuta, dok se nivo tečnosti ne spusti za oko jedan prst ispod početnog nivoa. Tako ukuvanim šerbetom preliti gotov kolač. Pri tom šerbet treba da bude vreo, a kolač hladan.Služiti hladno.

Rahanija- Kolač koji po tradiciji donosi nevjesta svom suprugu i ostalim ukućanima u novom domu kada se vrati iz prve posjete roditeljima i roditeljskom domu nakon udaje. Simbolika je u imenu kolača, jer rahat na turskom jeziku znači mirno, u miru. Zato se ovaj kolač donosi kao simbol mira.

Vrijeme pripreme: 3h

Sastojci:- 10 jaja- 9 kašika šećera- 9 kašika brašna

Priprema: U umućena bjelanca lagano se dodaje šećer. Potom se polako dodaju i umućena žumanca. Nakon toga lagano miješati i postepeno dodavati brašno, miješajući lagano masu samo u jednom smjeru. U dobro pouljen i brašnom posut pleh usuti umućenu masu. Kolač peći 2-2,5 h na temperaturi 110-120°C.

Svim posjetiocima šaskog područja na raspolaganju su usluge Info centra koji se nalazi u

okviru restorana „Shasi“. Ovdje, na obali Šaskog jezera, u prijatnom ambijentu autentično uređenog prostora, sa besplatnim WiFi pristupom internetu, tokom cijele godine možete dobiti sve

podatke potrebne za što potpuniji i ugodniji odmor. Od ljubaznog osoblja i iz promotivnih materijala, koji su ovdje dostupni, možete saznati brojne

informacije o kraju i njegovim prirodnim vrijednostima i atrakcijama, kulturno-istorijskom nasljeđu, ponudi smještaja

i hrane, izletima, rekreativnim aktivnostima i drugim oblicima aktivnog odmora, iznajmljivanju opreme, manifestacijama...

Osim o ponudi Šaskog jezera i njegovog područja, ovdje možete dobiti informacije i o turističkoj ponudi šireg okruženja. Na osnovu toga, kao i vaših interesovanja

i opredeljenja, moći ćete osmisliti i priuštiti sebi odmor vrijedan sjećanja – uživaćete u brojnim prirodnim ljepotama i kulturnim znamenitostima, doći ćete do novih

saznanja iz istorije i upoznati ljude i njihovu tradiciju. U prostorijama Info centra možete kupiti autentične suvenire iz domaće

radinosti ljudi ovoga kraja. Zato, zajedno sa istinski nezaboravnim doživljajem i emocijom u srcu, odavde sa sobom možete ponijeti razne domaće

proizvode karakteristične za Šasko jezero i okolinu – masline, maslinovo ulje i na bazi njega napravljene sapune, med, vino, sokove, džemove,

suve smokve, kravlji i kozji sir i brojne rukotvorine zanatlija. Detalje o ovim proizvodima

i ponudi domaćina koji ih spravljaju možete naći u odjeljku PONUDA.

Info centar i ponUdaINfo cENtaradresa: u sklopu restorana „Shasi“, ŠasMob. tel: +382 (0) 69 101 699, 69 582 783GPS: N 41°58'47.43" E 19°20'15.40"

REstoRan shasIUkusni specijaliteti sa menija, ljubaznost osoblja, prijatan enterijer i interesantni izleti u ponudi odlična su preporuka da se posjeti ovaj restoran. Kada se tome dodaju impresivni ambijent Šaskog jezera u kojem je smješten, tišina kojom je okružen i legende o drevnom gradu Svaču, onda je zagarantovan istinski doživljaj načina života stanovništva, prirodnih vrijednosti i kulturno-istorijskog nasljeđa kraja.Pravi gastronomski doživljaj pružaju razna jela koja se nude gostima. Autentični su ukusi ribe iz jezera – šarana, jegulje ili skakavice, bilo da su pripremljeni na ploči ili u sosu koji je karakteristika lokalne kuhinje. Za pripremu jela koriste se uvijek svježi proizvodi nabavljeni kod lokalnih proizvođača, počev od čuvenog vladimirskog paradajza, pa sve do kukuruznog brašna za spravljanje hljeba tipičnog za ovo područje.

Objekat raspolaže sa 2 dvokrevetna i 2 trokrevetna apartmana opremljena sa TV i klima uređajima i uslugom besplatnog WiFi. Minimalni paket usluge u ponudi je noćenje sa doručkom. Ovdje su dobrodošli i kamperi kojima su na raspolaganju svi potrebni sadržaji objekta. Kompleks raspolaže terenima za golf, mali fudbal i odbojku, dok na ljuljaškama i klackalicama zabavu mogu naći i najmlađi posjetioci. Brojne su aktivnosti u ponudi ovog kompleksa. Istinski doživljaj ljepote jezera pruža vožnja čunovima, čamcima ili splavom koji ujedno služi i kao kupalište. Boravkom na jezeru će zasigurno biti zadovoljni i ljubitelji sportskog ribolova i pasionirani posmatrači ptica. Kao poseban doživljaj nudi se vožnja zmajem na motorni pogon. Domaćin organizuje i obilaske ostataka starog grada Svača i crkve posvećene Bogorodici, dok će odlazak na obližnju karaulu ili pecanje na rijeci Bojani, upotpuniti uživanje u ljepotama kraja.

Osim doživljaja, kao uspomenu na ovaj kraj posjetioci mogu ponijeti i u suvenirima izloženim u Info-centru koji se nalazi u sklopu kompleksa. Ovdje se mogu kupiti proizvodi lokalnih proizvođača: masline i maslinovo ulje, sok od divljeg nara, džem od smokava, sir, sapuni na bazi maslinovog ulja i druge zanatlijske rukotvorine. Restoran radi tokom cijele godine i raspolaže parkingom.

ponUda

restoranI

Alim ĐekovićŠas, Vladimir+382 (0) 69 101 699; +382 (0) 69 582 783restorantshasi@gmail.com

N 41°58'47.60"E 19°20'15.11"

Restoran „Panorama“ se nalazi 5,5 km od Vladimira, neposredno uz put ka Ostrosu, kojim prolazi i Vrhunska biciklistička staza 5 – TT5. Osim kvalitetom usluge, ovaj restoran se može pohvaliti i fascinantnim pogledom koji preko Anamalskog polja i Šaskog jezera seže do Jadranskog mora, a onda i preko rijeke Bojane na ravnice i planine u Albaniji. Nedaleko od restorana je i prevoj Stegvaš gdje pogled na more mijenja pejzaž Skadarskog jezera i visokih crnogorskih i albanskih planina u daljini.

Ugostiteljstvo je porodični posao koji je Esad naslijedio od oca i uspješno nastavio sa svojom porodicom. U želji da se očuva tradicija i valorizuje na originalan način, brižljivo odabrana jela čine meni restorana dosljednim autentičnim vrijednostima anamalskog kraja. Među brojnim jelima koja se nude u restoranu, kao specijalitet kuće se izdvaja grilovani krap. Ljubitelji jela od ribe mogu uživati i u ukusima grilovane skakavice, kao i na autentičan način pripremljenog jela poznatog kao šaran (krap) na tavi. Na meniju restorana je i jaretina i jagnjetina pečena ispod sača. Uz sve to, ovdje se služe uvijek svježi i kvalitetni proizvodi nabavljeni kod lokalnih proizvođača. Tako široku lepezu ukusa, koja prezentuje ovaj kraj, dopunjavaju kozji i kravlji sir preliveni domaćim maslinovim uljem, potom salate i prilozi od paradajza i raznog drugog povrća. Nezaobilazan dio posluženja je tradicionalni kukuruzni hljeb, dok lubenicu tokom ljeta ili neki od tradicionalnih kolača služe kao desert.

Doživljaj kraja će upotpuniti i priče ljubaznog domaćina o tradiciji, načinu života nekada i sada, kulturno-istorijskom nasljeđu, legendama i prirodnim atrakcijama.

U restoranu domaćini mogu ugostiti do 60, a na terasi oko 50 gostiju. U ponudi je i usluga organizovanog ručka za grupe koje broje i više od 50 osoba. Takve posjete je potrebno najaviti dan ranije.

Domaćini pružaju i uslugu smještaja za 14 osoba, a raspolažu sa tri četrvorokrevetna apartmana i jednom dvokrevetnom sobom, opremljenih TV i klima uređajima.

Restoran posjeduje parking i otvoren je tokom cijele godine.

REstoRan panoraMaEsad Curanovićrastiš, Vladimir+382 (0) 69 850 466restoran_panorama@hotmail.com

N 42° 2'40.43"E 19°19'5.52"

Za lJUbitElJE

vIna

Na Briskoj gori, 7 km od Ulcinja, okružena vinogradima i plantažom mandarina, nalazi se vinarija „Milović“. Sa ponosom Branislav ističe da je ovaj kraj već odavno poznat po dobrom vinu koje se pilo u diplomatskim krugovima i u Titovim vilama na Brionima još 60-tih godina prošlog vijeka. Povoljni klimatski uslovi, veliki broj sunčanih sati i plodno zemljište okruženo rijekom Bojanom, Šaskim jezerom i Jadranskim morem, od presudnog su značaja za kvalitet ovdašnjeg vina. Jednako su važni i porodično nasljeđe i domaćinova ljubav prema vinogradima, koji su primjenom savremene tehnologije, pretočeni u kvalitetna vina vinarije.

Branislav je naslijedio ovaj porodični posao od djeda i oca. Podigao je i nove zasade, pa vinogradi Milovića sada broje oko 18.000 čokota, uglavnom vinske sorte vranac i nešto kratošije. Ponudu vinarije čine crvena vina: Codex, Status, Status Barrique, Status Reserve i Status Barrique - probirna berba.

Gosti vinarije će u društvu sa ovim pasioniranim vinogradarom obići vinograd, a potom u autentično uređenoj vinskoj konobi degustirati vina uz serviranu tradicionalnu crnogorsku mezu – pršutu, sir, masline i hljeb. U ponudi su i organizovani ručkovi sa čitavom paletom tradicionalnih kulinarskih specijaliteta: jela ispod sača, riblji specijaliteti, divljač, kačamak i autentično crnogorsko varivo - raštan. Vinarija može ugostiti do 120 osoba.

Milovići gostima nude i smještaj – raspolažu sa jednim četvorokrevetnim i tri trokrevetna apartmana. U okviru kompleksa se nalazi teniski teren, a posjetioci mogu koristiti i bazen na terasi na krovu objekta, odakle se pruža pogled na imanje i okruženje vinarije.

Vina porodice Milović se služe u brojnim luksuznim crnogorskim hotelima, restoranima, vinotekama, a mogu se kupiti i u velikim lancima trgovina. Osim u Crnoj Gori, ona su našla kupce i u regionu, a još jedna potvrda njihovog kvaliteta su i brojne nagrade osvojene na svjetskim prestižnim takmičenjima.

Organizovane ručkove je potrebno najaviti par dana ranije.

vinaRiJa MilovićBranislav MilovićBriska Gora, Ulcinj+382 (0) 63 205 120vinarija.milovic@gmail.comhttps://www.facebook.com/vinarija.milovic

N 41°57'14.14"E 19°18'13.86"

Za lJUbitElJE maslina

I MaslInovoG ulja

Kuća i imanje porodice Rexha se nalaze na 7 km od Šasa, 5 km od Vladimira i 11 km od Ulcinja. Sa znanjima svršenog poljoprivrednog fakulteta, dugogodišnjim iskustvom u bavljenju poljoprivredom i sa velikom ljubavlju prema ovom poslu i kraju u kome živi, Gani nastavlja porodičnu tradiciju uzgajanja maslina i proizvodnje maslinovog ulja. Maslinjaci ovog domaćinstva broje nešto više od 230 korjena maslina, a pošto uzgajaju i mnoštvo drugih kultura, to je njihovo imanje pravi primjer permakulture. Okruženo je stablima divljeg nara od kojeg spravljaju sok, a u bašti ispred kuće su stabla jabuka, badema, mandarina, fortunele, zasadi vinove loze, kivija i smokve. U vrtu uzgajaju paradajz, paprike, plavi patlidžan, crni i bijeli luk, poriluk, blitvu, spanać, lubenice, dinje i slično, a uz sve to, supruga Nija se bavi i uzgojem dekorativnog bilja.

Tokom posjete, gosti će zajedno sa domaćinom obići maslinjak i tom prilikom od njega saznati mnoge zanimljivosti o proizvodnji i čuvanju maslinovog ulja. Nakon toga, na degustaciji ulja oni će, prateći domaćinove instukcije i objašnjenja, moći na pravi način da uživaju u svim čarima ove dragocjene tečnosti. Uz maslinovo ulje i domaće konzervirane, tzv. slane masline, biće posluženi priganicama, kukuruznim hljebom, tespidžom ili alvom kao desertom, ali i drugim plodovima sa imanja domaćina.

Doživljaj kraja i života u njemu posjetiocima će obogatiti domaćinove priče kroz koje se provlače tradicija, običaji i život porodice i predaka. Takvo je predanje o gradnji starog mosta na Međurječkoj rijeci, koji se nalazi u neposrednoj blizini, ali i saznanja o staroj, nedavno obnovljenoj džamiji čiji minaret se vidi sa imanja. Zanimljivo je čuti priču o porodičnoj kući staroj više od 200 godina čije ostatke posjetioci mogu obići, saznanje o običaju koji i danas živi da se za dušu umrle osobe pokoljenjima ostavi neko dobro na korišćenje, o kulturama kao što su pamuk, konoplja i duvan koje su ranije ovdje uzgajane, o tome kako i zašto domaćin uzgaja bijelo grožđe uz stablo jabuke i slično. Sve to je razlog više da se posjeti ovo domaćinstvo i na pravi način doživi ovaj kraj, a uspomena na njega sačuva u sjećanju.

Domaćinstvo može ugostiti grupe do 10 osoba, a posjetu je potrebno najaviti 2-3 dana ranije. Ukućani se služe crnogorskim, albanskim i engleskim jezikom.

GanI rexha Gornja Klezna, Ulcinj+382 (0) 69 324 339ganirexha@live.com

N 41°59'50.50"E 19°15'43.26"

Donja Klezna, Vladimir+382 (0) 69 474 085

N 41°58'51.30" E 19°17'19.80"

Mustafa spahić

Imanje porodice Spahić se nalazi na oko 40 minuta hoda od Šaskog jezera, u prelijepom ambijentu sela Donja Klezna, u srcu Briskog polja, okruženog Briskom gorom i Šaskim brdom na kome se nalaze ostaci drevnog grada Svača. Naslijeđena tradicija, sopstveno dugogodišnje iskustvo i posvećenost radu na imanju svih članova porodice, osnova su kvaliteta plodova koje u voćnjacima i vrtovima ubira ovo domaćinstvo. Paleta kultura koje uzgajaju je zaista široka. Za neke od njih pokrivaju cio proces proizvodnje – od rasada do zrelih plodova, što potvrđuje njihovu brigu o svakoj fazi uzgoja i predanost postizanju odličnog kvaliteta proizvoda. Tokom posjete gosti će, u društvu ljubaznih domaćina, obići imanje – maslinjak, voćnjake, vrtove, kao i prostrane plastenike u kojima se tokom godine smjenjuju plodovi čuvenog vladimirskog paradajza, rukola, blitva, luk i razno drugo povrće. Tokom te ugodne šetnje posjetioci će saznati mnoge zanimljivosti o procesu proizvodnje maslinovog ulja, cijeđenju soka od nara i uzgoju raznog voća i povrća. I pored obimnih poslova na imanju, Spahići će sa tradicionalnom pažnjom i srdačnošću ugostiti posjetioce i učiniti im prijatnim boravak u njihovom domaćinstvu. U hladovini vinove loze, okruženi stablima mandarina, iglica i japanskih jabuka, imaće priliku da degustiraju maslinovo ulje, probaju slane masline uz domaću lozovu rakiju i uživaju u grožđu i ostalom voću iz bašte. Tom prilikom biće posluženi i sa nekim od tradicionalnih kolača koje domaćica priprema. Domaćinstvo može da ugosti grupu do 10 osoba, a posjetu je potrebno najaviti najmanje jedan dan ranije. Ukućani se služe crnogorskim, albanskim i engleskim jezikom.

U lijepom ambijentu sela Zenelaj, na samo par stotina metara od puta Vladimir – Ulcinj, okružena baštom, vrtovima i pčelinjakom nalazi se kuća porodice Hajdarović. Posjeta ovom domaćinstvu prilika je za degustaciju izvrsnog meda, koji je poseban i zato što ga proizvodi jedna mlada i vrijedna dama. Interesantna je Teutina pčelarska priča. Ona je rođena u gradu, a tek nakon udaje i dolaska u novi dom počinje da brine o jedinoj košnici koju je zatekla u pčelinjaku. S ljubavlju prema pčelama i predanim radom, uz pomoć ukućana, Teuta je razvila posao, pa danas nakon dugogodišnjeg bavljenja pčelarstvom posjeduje više od 90 košnica u kojima pronađe i do 1000 kg meda godišnje. Osim meda, tokom degustacije, posjetioci mogu da probaju i sir, mlijeko, džem od smokava i druge proizvode iz radinosti domaćinstva. Ukoliko želite da kod Hajdarovića budete gosti na ručku, na trpezi vas očekuje čitava paleta tradicionalnih specijaliteta, pripremljenih od proizvoda sa njihovog imanja: ćuftice u kisjelom mlijeku, patlidžan u kisjelom mlijeku, kruljan, pite, teleće pečenje, grilovano povrće i brojne salate. Tu je i nezaobilazni domaći hljeb od kukuruza koji ovo domaćinstvo uzgaja, a melje u obližnjem mlinu. Na kraju svakako slijedi desert, pa ćete imati priliku da probate tespidžu, tortu od meda ili rahaniju – kolač duge i interesantne tradicije, koji zahtijeva posebnu pažnju i strpljenje pri pripremi.

Zainteresovanim gostima domaćinstvo može pružiti i uslugu smještaja za 6 osoba, a po želji i uslugu hrane tokom boravka u domaćinstvu.

Čar posjete su i saznanja o običajima koji su dio prošlosti, ali i onom dijelu tradicije koji još uvijek živi u ovom kraju i koju domaćini njeguju u svom domu. Tako, na svadbe i druge svečanosti, Teuta često ide odjevena u narodnoj nošnji tipičnoj za ovo područje, dok njenog svekra Bajrama gosti mogu sresti u odjeći hodže. Njegova služba je u džamiji u mjestu Krute, pa su posebno interesantna njegova pripovijedanja o vjerskim običajima ovog kraja, njegovim odlascima na hadžiluk i slično.

Za posjete gostiju domaćinstvo je otvoreno tokom cijele godine. Osim crnogorskim i albanskim, Teuta se služi i engleskim jezikom. Gosti zainteresovani za degustaciju meda mogu ih posjetiti bez posebne najave, dok je usluge ručka i smještaja poželjno najaviti ranije.

Zenelaj, Vladimir +382 (0) 69 504 539

N 42° 0'39.02"E 19°17'14.73"

teuta hajdarović

Za lJUbitElJE

Meda

aMir i fljora taganovićGastronomski užitak, gostoprimstvo domaćina, porodično nasljeđe i način života čine posjetu porodici Taganović nezaboravnom.

Sam pogled na trpezu i servirana jela govori o bogatstvu tradicije kraja, ali i naslijeđenoj umješnosti domaćice i pažnji sa kojom čuva autentične vrijednosti ovdašnje kuhinje. Interesantnim pričama o svakom jelu, služeći ih redosljedom kako su to radili i njihovi preci, opisujući prilike u kojima su se pojedina jela služila, kao i način pripreme onih koja su obavezni dio trpeze, Fljora i Amir će pružiti gostima pravi doživljaj navika i načina života ovdašnjeg stanovništva. U gastronomsku raskoš goste uvode: tradicionalni pekmez od smokava serviran sa priganicama, pita sa sirom, proja sa spanaćem, kukuruzni hljeb specifičan za ovaj kraj i od njega pripremljeno tradicionalno jelo - kruljan. Ljubitelji specijaliteta od mesa mogu uživati u ukusnom jagnjećem pečenju koje je jedno od obilježja lokalne kuhinje. Po želji gostiju, na trpezi se mogu naći i specijaliteti pripremljeni od ribe iz Šaskog jezera. Bogatstvo podneblja povrćem, od kojeg su pripremljene razne salate i prilozi glavnom jelu, daje poseban pečat ukusu i koloritu trpeze. Za desert se služi tespidža, starinski ukusni kolač. S obzirom da domaćini imaju i voćnjak sa više od 700 sadnica različitog voća, to se gosti, zavisno od vremena posjete, mogu zasladiti trešnjama, breskvama, kajsijama, šljivama, svježim ili suvim smokvama, kruškama...

Brižljivo uređen svaki kutak njihovog doma i dvorišta odražava Fljorinu i Amirovu posvećenost domaćinstvu. Amirova sklonost ka umjetnosti i ručnom radu je posebno obilježje ovog doma. Osmislio je i napravio ogradu, djelove namještaja, parket i brojne predmete u drvetu. Amir je i pasionirani sakupljač starih predmeta, a u svijet prošlih vremena posjetioce će odvesti i posjeta staroj porodičnoj, kamenoj kući sagrađenoj prije više od 200 godina.

Domaćinstvo može ugostiti grupe od 4-5 osoba. Tokom ljetnje sezone potrebno je najaviti posjetu i do 4 dana unaprijed, a van sezone je dovoljno da najava bude 2 dana ranije.

Osim crnogorskog i albanskog jezika, Fljora i Amir govore italijanski jezik, dok Fljora i kćerke govore engleski jezik.

Šas, Vladimir+382 (0) 69 583 456;+382 (0) 69 226 043

N 41°59'39.79"E 19°18'54.40"

Za Još JEdan sUsREt sa lokalnoM kuhInjoM

naIl BajraktarIIstinski doživljaj načina života i gostoprimstva, koje je dio tradicije ovdašnjeg stanovništva, pruža boravak u prijatnoj porodičnoj atmosferi ovog domaćinstva, koje baveći se poljoprivredom živi isključivo od rezultata svoga rada na imanju. Nastavljajući tradiciju svojih predaka, Nail se skoro čitavog života bavi i ribolovom. Blizina Šaskog jezera (oko 3 km) i rijeke Bojane (oko 600 m), bogato iskustvo i naslijeđena znanja, odlična su preporuka svim pasioniranim ljubiteljima sportskog ribolova da zajedno sa Nailom pođu na pecanje na Šasko jezero. Onima koji žele da sami uživaju u ribolovu, Nail može staviti na raspolaganje čamac i opremu koju posjeduje. Takođe, domaćin će organizovati izlet na jezeru za posjetioce koji žele samo da posmatraju njega dok ribari. Pripremu jela od ulovljene ribe gosti mogu prepustiti domaćinu, a mogu i zajedno sa njim ispeći ribu na roštilju u dvorištu porodične kuće. Ne samo na jezeru, Nail ribari i na rijeci Bojani u čijim vodama se, osim šarana, skakavice i jegulje, koji su karakteristika i jezera, mogu naći i skobalj, klen i kubla.

Gosti ovog domaćinstva mogu biti i lovci. Zavisno od lovne sezone, oni zajedno sa domaćinom mogu ići u lov na raznu divljač.

Osim specijaliteta od ribe i mesa divljači, na trpezi se mogu naći i jela od domaćeg kvalitetnog jagnjećeg mesa. Salate i druge priloge uz glavna jela pripremaju od paradajza, paprike, luka, krastavca i drugog povrća iz njihovog vrta. Sve što se servira gostima odiše autentičnošću i tradicijom šaskog kraja, pa tako i poslužena lubenica po kojoj je kraj poznat ili slatko i pekmez od smokava. Za desert domaćica može pripremiti tespidžu, alvu ili neki drugi tradicionalni kolač. Inače, njenu kulinarsku vještinu potvrđuje i to da već dugi niz godina učestvuje u pripremi jela za manifestaciju „Dani proljeća“.

Domaćinstvo može ugostiti do 5 osoba. U slučaju većih grupa, koje su zainteresovane za ribolov, izlete će organizovati u saradnji sa svojim komšijama. Ukućani govore albanski i crnogorski, a služe se italijanskim i engleskim jezikom. Posjetu je neophodno najaviti bar 2-3 dana ranije.

Štodra, Šas+382 (0) 69 032 849

N 41°59'11.41"E 19°21'53.78"

Za lJUbitElJE sportskoG

rIBolova

Boravak u prijatnom ambijentu dvorišta porodične kuće i uživanje u gostoprimstvu ovog domaćinstva ostaju u sjećanju i srcu posjetilaca. Interesantne priče o njihovom životu i topla porodična atmosfera u kojoj se osjeća duh uzajamne pomoći i uključenosti svih članova porodice u poslove na imanju dočaraće autentični način života ljudi u ovom kraju – njihovu tradiciju, običaje i svakodnevicu.

Porodica Bajraktari se po tradiciji bavi poljoprivredom. U vrtovima uzgajaju razno povrće, a među njima i paradajz i lubenicu koji su obilježje ovog podneblja. Bave se i stočarstvom – gaje ovce i krave, a koke, pilići i patke koji slobodno šetaju po bašti između sadnica limuna, mandarina, nara, smokvi, maslina i vinove loze upotpunjuju sliku života na selu. Privrženost domaćina porodičnom nasljeđu, osim rada na imanju, potvrđuje i veliki broj starih alata koje brižljivo čuva.

Ribolov je sastavni dio života ljudi kraja, pa i u ovom domaćinstvu gosti mogu biti posluženi ribljim specijalitetima, a zainteresovani za sportski ribolov mogu u društvu domaćina poći na Šasko jezero i zajedno sa njim uživati u pecanju. Vrijedni Hajredin bavi se i lovom, te posjeta domaćinstvu može biti interesantna i lovcima. Zavisno od sezone, u društvu domaćina gosti mogu poći u lov na raznu divljač, a zatim, zajedno sa njim, od ulova pripremiti i neki od lokalnih specijaliteta. Tradicionalno jelo – peta, koje može biti pripremljeno sa domaćom teletinom, mesom divljači, ali i bez mesa, odlična je preporuka da se na još jedan način upozna duh starih vremena. Gosti mogu da probaju i kukuruzni hljeb koji domaćica priprema od brašna dobijenog od kukuruza sa njihovog imanja, a samljevenog u starom mlinu u Midama, kako su to i njihovi preci činili. Tokom posjete ne treba propustiti priliku da se na kraju ručka proba alva ili neki drugi tradicionalni desert.

Svestranost domaćina potvrđuje i to što se već dugi niz godina bavi pčelarstvom.

Domaćinstvo može ugostiti grupe od 5-6 osoba, a posjetu je potrebno najaviti 2-3 dana ranije. Ukućani govore albanski i crnogorski jezik.

hajredIn BajraktarIŠtodra, Šas+382 (0) 69 671 243

N 41°59'11.04"E 19°21'53.10"

Štodra, Šas+382 (0) 69 223 278

N 41°59'8.40"E 19°22'14.58"

Musa sInanINa 3 km od Šasa i samo 500 m udaljenosti od rijeke Bojane, sa svojom porodicom živi ovaj pasionirani ribar. Kao i većini domaćina u kraju, i Musi je ribolov tradicija, ali i velika strast. Svakog dana on nađe vremena da ode na rijeku. Svojim drvenim čamcem - čunom, Musa će rijekom Bojanom rado voziti goste – ljubitelje sportskog ribolova, ali i sve one koji žele samo da ga posmatraju i uživaju u njegovoj ribarskoj vještini. Zavisno od doba u godini i ribolovne sezone, u vodama rijeke Bojane mogu se pecati: šaran, skakavica, jegulja, skobalj, klen, kubla... Osim na rijeci, Musa ribari i na Šaskom jezeru gdje su šaran, skakavica i jegulja najčešće vrste. Nakon ribarenja, gosti zajedno sa domaćinom mogu pripremiti jelo od ulovljene ribe ili prepustiti domaćinu pripremu nekog od lokalnih specijaliteta.

Porodica Sinani se po tradiciji bavi i poljoprivredom. Oni uzgajaju lubenice, paradajz, bamije, paprike i ostalo povrće karakteristično za ovaj kraj. Sok od limuna i divljeg nara, pekmez od krušaka, smokvi, jabuka, pa čak i divljih šljiva pripremaju isključivo od plodova ubranih u svojim voćnjacima. Kvalitetno mlijeko, sir, meso i ostali domaći proizvodi su takođe obilježje njihovog rada i ponude.

Raznovrsnost i kvalitet proizvoda su garant da ovo domaćinstvo svojom ponudom može zadovoljiti različite gastronomske ukuse. Na bogatoj trpezi se mogu naći jela od ribe, specijaliteti od mesa, jela sa povrćem, domaće pite, kao i tespidža koja se služi kao tradicionalni desert. Različita doba godine i situacije nose mogućnost da se gosti susretnu sa različitim aktivnostima ove porodice – berba lubenica, spravljanje maslaca na tradicionalan način, priprema kečapa od domaćeg paradajza i slično. Osmjeh na licima, ljubaznost i tradicionalno gostoprimstvo domaćina presudni su za doživljaj načina života ljudi ovog kraja. Tako su i njihovi komšijski odnosi puni međusobnog razumijevanja. To potvrđuje i priča o „mobama”, koje mještani organizuju da bi pomogli jedni drugima u obavljanju velikih i važnih radova na imanju, dok zimi, kada imaju manje posla, provode više vremena u druženju.

Domaćinstvo tokom cijele godine može ugostiti grupe do 10 osoba zainteresovanih kako za ručkove, tako i za sportski ribolov. Ukućani znaju albanski, a donekle crnogorski i ruski jezik.

staRi Zanati i ručna

radInost

Višegodišnje iskustvo izrade suvenira rezbarenjem u drvetu, izlivanjem u gipsu i polimermeru i ukrašavanja pirografijom, garantuje da će posjetioci prema svom ukusu pronaći i kupiti interesantan predmet na štandu na kome Ramiz izlaže svoje rukotvorine. Štand se nalazi u selu Zenelaj, na 1 km udaljenosti od Vladimira i neposredno uz put ka Ulcinju. Na svega par stotina metara odatle, nalazi se Ramizova radionica smještena uz staru kamenu kuću, sagrađenu sredinom prošloga vijeka. Tu on može demonstrirati proces izrade suvenira, a osim što će saznati detalje o njegovom višegodišnjem stvaralaštvu, posjetioci mogu da probaju da i sami naprave neke od oblika.

Ramiz je umjetnik koji odlično poznaje i lice i naličje svojih radova. On prvo u drvetu ručno izradi predmet upravo onakav kakav želi da napravi od gipsa, a potom, na osnovu tog oblika napravi kalup koji koristi za izradu suvenira. Njegovi radovi nose nacionalna obilježja Crne Gore, Albanije i zemalja u okruženju i simbole gradova sa Balkana, a u ponudi su i razni drugi oblici koji su izraz njegove kreativnosti.

Ramiz vodi NVO Globus Art, koja organizujući brojne sajmove ručnih radova daje značajan doprinos očuvanju starih zanata i razvoju saradnje između brojnih zanatlija iz okruženja. To dokazuje da za Ramiza ne postoje granice, pa na štandu, pored njegovih, izlaže rukotvorine i drugih proizvođača.

Ramiz govori albanski i crnogorski, a služi se donekle engleskim i njemačkim jezikom. Posjeduje parking prostor. U radionici može primiti i grupe do 15 osoba, a posjetu je potrebno najaviti 5 dana ranije.

nvo GloBus artRamiz HajdariZenelaj, Vladimir+382 (0) 69 818 830globusart_ul@hotmail.com

N 42° 0'28.61" E 19°17'14.41"

Gornji rastiš, Vladimir+382 (0) 69 300 269

N 42° 2'53.96"E 19°20'0.73"

sultana xhuretovIq

Sultanin životni put je ručni rad. Još kao djevojčicu majka i baba su je naučile izradi raznih rukotvorina. I danas, ona čuva tradiciju u nitima svojih radova - narodnoj nošnji za svečane prilike, ćilimima, posteljinama... Navike ljudi pod uticajem savremenog načina života su se promijenile, ali je Sultana, sa upečatljivim entuzijazmom, i dalje posvećena ovoj drevnoj vještini. Anamalska nošnja koju izrađuje krasi nastupe brojnih kulturno-umjetničkih društava, a stanovništvo ovog kraja sa željom da sačuva tradiciju, kupuje najčešće tradicionalne nošnje za svečane prilike. No, pored izrade džamadana (prsluci), anterija (košulje), dimija i haljina, koji simbolizuju prošla vremena, Sultana prilagođava svoje proizvode i savremenim trendovima. Osim što od vune tka ćilime, plete čarape i prsluke, ona od pamuka izrađuje posteljine, kecelje, stolnjake, od komada tekstila tka prostirke korisne za domaćinstvo, a od tankog konca ili vunice izrađuje tapiserije, šarene prekrivače...

U sobi u kojoj Sultana stvara i gdje su izloženi svi njeni radovi, kroz priču o svakom komadu odjeće ili predmetu u pokućstvu, ona posjetiocima dočarava način života u prošlosti. Oni će ovdje saznati kako su se djevojke odijevale pri udaji; kako se po bojama i ukrasima razlikovala djevojačka nošnja od one za starije žene; da se nekada odjeća i drugi predmeti od vune i sličnih materijala, nisu kupovali, već su sve to vrijedne domaćice ručno stvarale itd. Zainteresovanim gostima ona će vrlo rado demonstrirati rad na oko 120 godina starom razboju, koji je naslijedila od babe i majke.

Osim na kućnoj adresi Sultanine proizvode je moguće naći i u suvenirnici u Info centru u sklopu restorana „Shasi“. Sultana govori albanski jezik, a slabo crnogorski. Na ovoj adresi živi tokom cijele godine, a posjetu je dovoljno najaviti 1-2 dana ranije.

Eleonora RedžepagićĐerani bb, Ulcinj+382 (0) 69 612 492eleonora.redzepagic@hotmail.comhttps://www.facebook.com/ElaPrirodniSapuniodMaslinovogUlja

ela MaGIc, doo

Prvoklasno maslinovo ulje, znanje i posvećenost radu i kvalitetu proizvoda daju pečat jedinstvenosti prirodnih sapuna od maslinovog ulja koje proizvodi Eleonora. Koristeći hladni postupak proizvodnje, kako bi sačuvala ljekovitost maslinovog ulja, ona je sve specifičnosti prirode i ujedno prednosti ovog podneblja uspješno sakupila u sapunima koje pod brendom „Crnogorski suvenir“ prodaje u mnogim suvenirnicama i prodavnicama zdrave hrane širom Crne Gore. Na bazi sopstvene recepture, ona spravlja sapune sa dodatkom kozjeg mlijeka, meda i bilja kao što su: lavanda, neven, ruzmarin, menta, žalfija, kopriva, cimet i kantarion. Pored toga, u ponudi su i sapuni sa dodatkom eteričnih ulja: lavande, mente, žalfije i ruzmarina.

Zajedno sa porodicom, Eleonora veliku pažnju posvećuje kompletnom procesu proizvodnje kako bi sapuni bili što kvalitetniji, potom dostupni u raznim oblicima i gramažama i na kraju interesantno upakovani u papirnim kutijama sa bar kodom, juti i celofanu. Eleonora brine o kvalitetu svakog sastojka sapuna, pa proces njihove izrade može da započne tek nakon pažljivog odabira maslinovog ulja, kozjeg mlijeka i meda lokalnih proizvođača, a onda i bilja koje sama uzgaja, bere u prirodi ili nabavlja u apoteci. Zato su sapuni sa etiketom „Ela“ prepoznati i traženi na tržištu. Inače, oni su dostupni i na raznim festivalima i sajmovima rukotvorina gdje na originalno dekorisanom štandu Eleonora prezentuje svoju vještinu, znanje i maštovitost.

U ulcinjskoj opštini ona je začetnik proizvodnje sapuna hladnim postupkom, a među prvima u Crnoj Gori je počela da upotrebljava bilje kao dodatak sapunima.

Iako živi u Ulcinju, Eleonora promoviše ovo područje tako što se njeni proizvodi, zajedno sa rukotvorinama proizvođača iz uže okoline Šaskog jezera, nalaze izloženi u Info centru koji se nalazi u restoranu „Shasi“.

Davno razvijena ljubav prema ručnom radu daje Sadeti inspiraciju da hekla stolnjake, jastučnice, podmetače za tacne i slične dekorativne predmete u domaćinstvu. Još dok je bila djevojčica, majka je naučila da hekla, tka na razboju i veze goblene.

Sadetine rukotvorine zrače vještinom njenih ruku, ali i tradicijom i umjećem vrijednih žena ovoga kraja, koje su ranije svojim rukotvorinama ukrašavale svaki kutak svog doma. Bilo je tu i potajnog nadmetanja da im radovi budu unikati kako bi istakle svoju vještinu.

U Sadetinom domu se mogu vidjeti brojne rukotvorine u kojima čuva od zaborava tradiciju, a njene priče upotpunjuju doživljaj starih vremena. Jedna od njih je i ta da su djevojke, između ostalog, morale znati da heklaju kako bi pri udaji imale stolnjake i druge predmete za buduće domaćinstvo. Nakon udaje, kroz ukrašavanje novog doma svi njihovi ručni radovi su morali biti pokazani. Zato su se i trudile da budu izrađeni na potpuno nov način, sa do tada neviđenom šarom. To bi im služilo za ponos i značilo njihovo dodatno poštovanje od strane članova nove porodice i okruženja.

Sadeta radi i po narudžbinama, dokazujući da i danas ove umjetnine mogu poslužiti kao ukras domaćinstva i da se duh prošlih vremena može savršeno uklopiti u savremene trendove.

Sadeta govori albanski i crnogorski, a služi se i italijanskim jezikom.

sadeta elezovićVladimir+382 (0) 67 915 8788

N 42° 0'18.48"E 19°18'13.56"

Ljubav prema domaćoj radinosti i tradiciji kraja je obilježje Ljinditinih proizvoda, a masline koje sa porodicom uzgaja i od njih dobijeno maslinovo ulje su osnovne sirovine koje koristi za njihovo spravljanje. Uz Ljinditinu kreativnost, upornost i nastojanje za uvođenjem novina, iza svakog od ovih proizvoda, postoji posebna priča zasnovana na tradicionalnim vrijednostima, prirodnim prednostima ovog područja kao i specifičnim ukusima i ljekovitosti plodova. Osim čistog maslinovog ulja, ona pravi i maslinovo ulje sa kantarionom, ruzmarinom ili bosiljkom, originalno upakovano sa grančicom biljke u ulju. Osim toga, Ljindita nudi i crne masline tradicionalno pripremljene sa solju.

Značajno mjesto u lepezi njenih proizvoda pripada sapunima od maslinovog ulja. U procesu njihove proizvodnje Ljindita primjenjuje hladni postupak. Na taj način uspijeva da očuva sva ljekovita svojstva maslinovog ulja i osigura visok kvalitet proizvoda. Poseban u ponudi je sapun sa lavandom u koji dodaje i latice cvijeća. Interesantna pakovanja samo su još jedna potvrda predanog rada i brige o svakom detalju.

Odraz njene posvećenosti tradiciji su i smokve koje suši i prodaje u vijencima, dok svježe koristi za pravljenje pekmeza autentičnog za ovaj kraj.

Bez obzira što živi u Ulcinju, Ljindita doprinosi promociji ovog područja tako što svoje proizvode, zajedno sa rukotvorinama proizvođača iz uže okoline Šaskog jezera, izlaže u Info centru koji se nalazi u restoranu „Shasi“.

ljindita sukalićNova Mahala, Ulcinj+382 (0) 67 204 613

aktIvnostI Prirodom i terenom, Šas je pravi mali raj za sve one koji žele odmor

da upotpune različitim aktivnostima – bilo da su poklonici onih koje ne zahtijevaju veliki fizički napor ili su privrženi izazovima koji podrazumijevaju izvjesnu kondiciju. Uz to, blizina drugih prirodnih

atrakcija (Velika plaža i Ada Bojana, Skadarsko jezero, planina Rumija) proširuje listu outdoor sadržaja, čineći ovo područje privlačnom

destinacijom za sve ljubitelje aktivnog turizma.

Posmatranje ptica

Bogatstvo ribom, povoljna klima i ostale prirodne karakteristike učinili su Šasko jezero pravim ornitološkim draguljem juga Crne Gore. U bilo koje doba godine, ptice će svojim vodenim i vazdušnim plesom učiniti boravak na jezeru istinskom atrakcijom. Impresivni su momenti kada s proljeća, tokom seobe hiljade pjevačica, grabljivica i vodenih ptica prelijeću preko jezera. Tada je ovdje moguće sresti na stotine vuga - Oriolus oriolus, inače vrstu koju je teško vidjeti u prirodi. Posebno interesantna grabljivica je kratkoprsti kobac - Accipiter brevipes, koji ovdje lovi tokom ljetnjih mjeseci. Među dvadeset hiljada vodenih ptica koje ovdje borave tokom zime najbrojnije su baljoške. Razlog više da jezero posjetite u jesen i zimu je što tada na njemu možete sresti i specijalne goste – pelikane i kormorane.

Ljubiteljima posmatranja ptica se preporučuje staza koja vodi od fudbalskog terena, pored crkve Sv. Jovana do vidikovca. Tom prilikom moguće je vidjeti brojne ptičje vrste u staništima mediteranske makije, plavnih livada sela Donja Klezna i vodene površine jezera. U makiji, na stazi kojom se pristupa jezeru moguće je vidjeti brojne vrste kopnenih ptica.

Značajne gnjezdarice Šaskog jezera su vodene ptice: Rallus aquaticus, Gallinula chloriopus, Fulica atra, Sterna hirundo, S. albifrons, C. hybrydus, Acrocephalus arundinaceus, A. scirpaceus, te „kopnene vrste“: Streptopelia turtur, Clamator glandarius, Athene noctua, Coracias garrulus, Upupa epops, Galerida cristata, Calandrella brachydactyla, Hirundo rustica, Delichon urbica, Motacilla alba, M. flava, Luscinia megarhynchos, Phoenicurus ochruros, Oenanthe oeananthe, O. hispanica, Sitta neumayer, Turdus merula, Hippolais pallida, Sylvia atricapilla, S. communis, Muscicapa striata, Parus lugubris, Lanius senator, L. minor, Sturnus vulgaris, Oriolus oriolus, Passer montanus, P. hispaniolensis, Carduelis canabina, Emberiza calandra, E. melanocephala.

Ovo područje sve više privlači pasionirane posmatrače ptica, bilo da su eksperti u oblasti ornitologije ili im je to tek hobi. Podršku istraživanjima ornitologa, ali i ugođaju znatiželjnim turistima, svojim poznavanjem terena, ptica i staništa na jezeru pružiće obučeni vodiči za posmatranje ptica.

Vodiči za posmatranje ptica

aGoN SaLaJ

Mjesto stanovanja: Vladimir, Ulcinj Mob. tel: +382 (0) 69 560 987 E-mail: goni.85@hotmail.comObrazovanje: Fakultet njemačkog jezika, Priština

Agon je završio obuku vodiča za posmatranje ptica na Ulcinjskoj solani koju je organizovao centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), kao i obuku vodiča za grad Skadar i Skadarsko jezero koje je organizovalo Ministarstvo turizma albanije i Natga.

artaN KUrtI

Mjesto stanovanja: Ulcinj Mob. tel: +382 (0) 69 277 200E-mail: art_attack_22@yahoo.dePoznavanje jezika: albanski, crnogorski, njemački, engleski

Artan je po zanimanju profesor njemačkog jezika. Već devet godina radi u Osnovnoj školi „Maršal tito“ u Ulcinju. Pored zanimanja profesora, artan od 2008. godine, kada je dobio licencu, radi kao turistički vodič za strane turiste. 2014. godine je bio angažovan na projektu vodiča za posmatranje ptica na Ulcinjskoj solani. U slobodno vrijeme se bavi fudbalom, fotografijom i slikarstvom.

Sportski ribolovPoložaj između tri vodene površine - Šaskog jezera, rijeke Bojane i Jadranskog mora, stavlja šasko područje na listu ribom bogatih predjela u Crnoj Gori. Zbog povezanosti jezera sa morem preko kanala rijeke Bojane, osim slatkovodnih, u njegovoj vodi su i morske ribe. U jezeru su registrovane 23 vrste, a među njima najviše ima: krapa (šarana), klena, jegulje, lice, cipola, kineza...

Bogatstvo ribe čini Šasko jezero privlačnim za brojne ljubitelje sportskog ribolova koji su, uz poštovanje pravila i etike sportskog ribolova i uz korišćenje dozvoljenog pribora, ovdje dobrodošli. Ako želite da sami uživate u tišini i nadmudrivanju sa ribom, pravi predlog je da u avanturu krenete sa nekim od mještana koji raspolažu čunovima. To će biti odlična prilika za razmjenu iskustava, a onda i da naučite od njih neki od „trikova“, koje su koristili i njihovi preci. U ponudi restorana „Shasi“ i brojnih domaćinstava naći ćete upravo ovu uslugu. Uostalom, ne morate ni biti ribolovac da biste odabrali ovu aktivnost – možete jednostavno da, udobno smješteni u čunu, uživate u krstarenju jezerom i posmatrate domaćina kako vješto barata ribarskim štapom.

Vožnja jezerom i kupališni turizamOdlična prilika za uživanje u idili jezerskog pejzaža i njegove okoline je vožnja jezerom. Do ove usluge je lako doći – restoran „Shasi“, smješten na samoj obali, raspolaže čunovima (kapacitet do 2 osobe), čamcima (kapacitet do 5 osoba) i splavom (kapacitet do 50 osoba), a gotovo svako domaćinstvo u okolini posjeduje čun. Vožnju će svakako upotpuniti i razgovor sa ljubaznim domaćinima od kojih ćete

saznati brojne interesantne detalje o jezeru i životu sa njim.

Kako voda Šaskog jezera ljeti dostigne temperaturu i do 28°C, to je zaista teško odoljeti iskušenju da se ugođaj vožnje i uopšte boravka na jezeru ne upotpuni kupanjem. Iako ovdje nema uređene plaže, posjetioci mogu uživati u toploj jezerskoj vodi koristeći kao kupalište splav restorana „Shasi“.

Pješačenje i planinarenje Ukoliko ste ljubitelj laganih šetnji, to su obilazak pitomih terena područja Šaskog jezera i posjeta drevnom gradu Svaču savršen uvod u ostale ovdašnje priče, ali i potvrda svega što ste doživjeli u ovom kraju.

Ako vaši afiniteti i kondicija preferiraju veći fizički napor, onda će vam zasigurno već po dolasku ovdje, na sjevero-zapadnom dijelu horizonta privući pažnju masiv planine Rumije. Riječ je o najvišem (1.595 mnm) i planinarima najatraktivnijem masivu u ovom dijelu crnogorskog primorja.

Smještena između Skadarskog jezera i morske obale, Rumija pruža jedan od najspektakularnijih pogleda u širem okruženju, koji je prava nagrada za učinjeni napor. Vidici odavde sežu duboko u kontinentalni dio Crne Gore i Albanije. Pogled na morsku obalu i široku pučinu, sa jedne, a na Skadarsko jezero sa druge strane, i u daljini impozantne vrleti Kučkih planina, Prokletija, Lovćena, Orjena, ostaviće bez daha sve prave ljubitelje prirode i planine.

Inače, Rumija se nalazi na Primorskoj planinarskoj transverzali (PPT) koja kreće sa planine Orjen kod

Herceg Novog i dolazi na ovaj masiv preko Lovćena i Paštrovačke gore. Ova panoramska tura je duga 182 km, a potrebno je 8-9 dana za njen obilazak. Iako ova transverzala završava u Baru, sa Rumije postoji planinarska staza – pristupnica koja preko sela Veliki Mikulići i Lunja dolazi na svega 1 km od Vladimira odakle nastavlja dalje ka graničnom prijelazu Sukobin.

Mapa Nacionalne mreže planinarskih staza sa opisima je dostupna na internet stranici Nacionalne turističke organizacije Crne Gore. http://www.montenegro.travel/files/multimedija/gallery/files/2013/02/wilderness_hiking_mapa_cg_0.pdf

Panoramski letoviIstinsko uživanje u pogledu na prelijepi krajolik ulcinjske rivijere i brdovitog zaleđa pružaju turističko-panoramski letovi iznad mora, Ade Bojane, Rumije, Šaskog jezera... U motornom zmaju, u društvu obučenog pilota, ljubitelji visina će imati priliku da tokom ljetnje sezone uživaju u čarima ove avanture. Osim punkta na Šaskom jezeru, uzlijeće se i iz Štoja, a panoramski letovi u organizaciji Aero kluba „Ulcinj“ traju oko 15 minuta (kontakt telefoni: +382 (0) 69 025 589 ili telefoni restorana „Shasi“).

BiciklizamBilo da ste rekreativac ili strastveni ljubitelj biciklizma, područje Šaskog jezera ima šta da vam ponudi. Ravno zaleđe Velike plaže, brežuljkasti predjeli Briske gore i Anamalskog polja, brdoviti putevi koji obroncima Rumije vode prema unutrašnjosti zadovoljiće različita opredeljenja i kondicionu spremnost.

Kroz Vladimir, što je samo par kilometara od Šasa, prolazi Vrhunska biciklistička staza 5 - „Priče pokraj vode“ - TT5 u nacionalnoj mreži biciklističkih staza. Ona započinje u Cetinju, pa preko Rijeke Crnojevića, Virpazara, prevoja Stegvaš, potom Vladimira i Ulcinja dolazi do Ade Bojane, a zatim natrag preko Ulcinja, Bara i Virpazara završava u Cetinju. Ova kružna staza, koja je duga 237 km, spaja mnoge vidikovce, vodi duž starih trgovačkih ruta, obilazi srednjovjekovne gradove i sela ambijentalne vrijednosti, vodi kroz šumu kestena i plantaže maslina. Iako se na samoj stazi nalazi veliki broj atrakcija u kojima ćete uživati, kada se već na svom dvotočkašu nađete u Vladimiru, iskoristite priliku da posjetite Šasko jezero i uvjerite se u njegovu višestruku jedinstvenost.

Na internet stranici Nacionalne turističke organizacije Crne Gore dostupni su Vodič za Vrhunsku biciklističku

stazu 5 - TT5 i mapa svih Vrhunskih biciklističkih staza, uključujući i TT5. http://www.montenegro.travel/files/multimedia/www_montenegro_bild_studio_me/stranice/fajlovi/2012/02/vrhunska_staza_5..pdf

Mrežu lokalnih i regionalnih puteva je moguće iskoristiti za kreiranje tura različitih stepena težine, kombinujući kilometraže i lokalitete koje ljubitelji ovog sporta žele da posjete. Ture koje se predlažu su:

Predlog br. 1: Bar – Ulcinj – Krute – Sukobin – Skadar – Podgorica

Ukupna dužina staze je 136 km, a kilometraža po pojedinim dionicama je: Bar – Ulcinj 27 km, Ulcinj – Krute 14 km, Krute – Sukobin 15 km, Sukobin – Skadar 15 km, Skadar – Podgorica 65 km.

Predlog br. 2: Virpazar – Godinje – Seoce – Murići – Đuravci – Ostros – Vladimir – Šasko jezero – Sukobin – Skadar

Ukupna dužina staze je 75 km, a kilometraža po pojedinim dionicama je: Virpazar – Godinje 7 km, Godinje – Seoce 5 km, Seoce – Murići 3km, Murići – Đuravci 4 km, Đuravci – Ostros 12 km, Ostros – Vladimir 18 km, Vladimir – Šasko jezero 5 km, Šasko jezero – Sukobin 6km, Sukobin – Skadar 15 km.

Predlog br. 3: Bar – Krute – Vladimir – Šasko jezero – Lisna Bori – Sukobin – Vladimir – Stara maslina - Bar

Ukupna dužina staze je 80 km, a kilometraža po pojedinim dionicama je: Bar – Krute (kružni tok) 22 km, Krute –Vladimir 5 km, Vladimir – Šasko jezero 5 km, Šasko jezero – Lisna Bori 3 km, Lisna Bori – Sukobin 3 km, Sukobin – Vladimir 15 km, Vladimir – Stara maslina – Bar 27 km.

Tekst: Bojana SekulićWeb design: TAČKA Design LabFotografije: Vladana Vojinović

Prevod: Violeta CamajKoordinator projekta: Azra VukovicBrošure-design: Bojana Mićunović

Štampa: ŠTAMPANJE D.O.O

Brošura je rezultat projekta: “Podrška lokalnim zajednicama u implementaciji turističkih praksi zasnovanih na prirodnim bogatstvima u okolini Šaskog jezera” koji je realizovan od strane NVO Green Home a finansiran je od strane Partnerskog Fonda za kritične ekosisteme

CEPF – www.cepf.net. CEPF predstavlja zajedničku inicijativu Francuske Agencije za razvoj, Conservation International, Evropske unije, Global Environment Facility, Vlade Japana, MacArthur Foundacije i Svjetske banke. Fundamentalni cilj CEPF-a je da omogući

civilnom društvu angažovanje u oblasti zaštite biodiverziteta.