������������POSEBNI PRILOG ZA VISOKO OBRAZOVANJE, ZNANOST I UMJETNOST � 27. veljače 2018. � Br. 13

SVEUČILIŠTE U RIJECI

U tri godine

ulaganja u

znanost

premašit će

18 milijuna

kuna

Arterijska hipertenzija u

Hrvatskoj ubojica broj jedan

Str. 2. i 3.

Str. 4. i 5.

»HYPERTENSION

HIGHLIGHTS IN 2019.«

�����������

� �������� ��� �����č� ���� �������� ��� �����č� ���� ���������� ����������

Barbara ČALUŠIĆ

Uanalizi objavlje-

noj u časopisu»Lancet« povišenarterijski tlak1990. godine bioje rangiran na

četvrto mjesto vodećih čimbe-nika rizika bolesti u svijetu.Dvadeset godina kasnije, 2010.godine zauzeo je neslavno prvomjesto. Porast broja smrti zbogposljedica povišenog arterij-skog tlaka u tom je razdobljuiznosio 2.100.000, što je više odzbroja porasta broja smrti zbogpretilosti, poremećaja metabo-lizma glukoze (šećerne bolesti)i hiperkolesterolemije.

Prof. dr. Bojan Jelaković,predsjednik Hrvatskog društ vaza hipertenziju, voditelj Refe-rentnog centra za hipertenzijuMinistarstva zdravstva i Centraizvrsnosti Europskog društva zahipertenziju KBC-a Zagreb tepredsjednik organizacijskog od-bora simpozija »HypertensionHighlights in 2019.« koji će seodržati 7. ožujka na Sveučilištuu Rijeci, upozorava kako se ar-terijska hipertenzija još uvijekčesto poistovjećuje samo s po-višenim vrijednostima arterij-skoga tlaka. Ta je predodžba po-g re šna, i to ne samo u laika, ne-go i kod određenog broja liječ-nika i drugoga medicinskogosoblja.

– Pov i šen arterijski tlak jeprvi među jednakima u po-gubnom hipertenzivno-meta-

b o l i č k o - a t e ro s k l e ro t - s k o msindromu, kojim počinje kar-dio-metabolički ili kardio-re-nalni kontinuum. Prema re-zultatima istraživanja u hrvat-skoj populaciji, šećerna bolestje 7,3 puta, dislipidemija 4,6puta, a pretilost 2,8 puta češćau hipertenzivnih muškaraca ižena nego u normotenzivnihosoba, ističe prof. dr. Jelako-vić.

Posebno zabrinjava poda-tak prema kojem je u analizisvjetskih trendova, u koju jeuključen 19,1 milijun ispitani-ka iz 1.479 istraživanja, Hrvat-ska svrstana u zemlje u koji-ma su prosječne vrijednostiarterijskoga tlaka, i muškara -ca, i žena među najvišima usvijetu. Prevalencija arterijskehipertenzije u Hrvatskoj izno-si 37,5 posto, a pritom je većaje u žena (39,7 posto) nego umuškaraca (35,2 posto), što jeu skladu s opažanjima istraži-vanja nekih drugih tranzicij-skih država. Iako je svjesnosto povišenom tlaku u popula-ciji velika i iznosi gotovo dvijetrećine, liječi se manje od 60posto »tlakaša«, a manje odpetine liječenjem postiže cilj-ne vrijednosti arterijskog tla-ka.

Prevencija

– Odmah se razabiru ključniuzroci zbog čega je arterijskahipertenzija u Hrvatskoj uboj-ica broj jedan: 40,4 posto hi-

pertoničara nije liječeno, a u81,6 posto hipertoničara nisupostignute ciljne vrijednostiarterijskoga tlaka, upozoravaprof. dr. Jelaković.

Na rang-ljestvici bolesti kaouzroka smrti u 2015. godini,prema analizi Hrvatskoga za-voda za javno zdravstvo i Dr-

žavnog zavoda za statistiku,bolesti kojima je arterijska hi-pertenzija uzrok ili glavni ne-zavisni čimbenik rizika bile supovezane s 58,4 posto smrti.Slijede maligne bolesti sa 17,1posto te kronične bolesti diš-nog sustava 6,25 posto i šećer -na bolest s 5,2 posto.

– Kada se kaže »hipertenzijana prvome mjestu« obično sepomisli na bolesti kojim jeuzrok ili glavni čimbenik rizi-ka – kao što su moždani udar,srčano zatajenje, fibrilacijaatrija, koronarna bolest, kro-nična bubrežna bolest – ili bo-lesti s kojima dijeli patogenet-ske mehanizme, npr. pretilost,metabolički sindrom ili šećer -na bolest. No, vrlo rijetko ilinikada se ne pomišlja da bo-lesnici koji se liječe zbog nekihdrugih kroničnih bolesti tako-đer često imaju arterijsku hi-pertenziju. Tako je arterijskahipertenzija u bolesnika s reu-matoidnim artritisom značaj-no češća nego u općoj popu-laciji, a zbog povećanog kar-diovaskularnog rizika u tih bo-lesnika vlade europskih drža vasu pozvane da organizirajuprevenciju ranog početka ar-terijske hipertenzije i takosmanje kardiovaskularni riziku tih bolesnika koji je 50 postoveći nego u općoj populaciji,kaže prof. dr. Jelaković.

Slično se dešava i kod kro-nično opstruktivne plućne bo-lesti (KOPB) kao i kod upalnihbolesti crijeva. Bolesnici iz svetri spomenute velike skupinekroničnih nezaraznih bolestiimaju veću prevalenciju arte-rijske hipertenzije i najčešćeumiru od njenih posljedica –infarkta miokarda, srčanog za-tajenja ili moždanog udara

– To je očekivano ako se do-godi u dubokoj starosti. No,p re v i še tih smrti događa seprerano, a velik broj može seprevenirati ili odgoditi pravil-nim postupanjem u prevencijii liječenju arterijske hiperten-zije, tvrdi prof. dr. Jelaković.

Kuhinska sol

Koncem prošle godine uHrvatskom liječničkom zborupredstavljen je program pre-vencije arterijske hipertenzije ipoboljšanja liječenja hiperto-ničara. Jedna od bitnih sastav-nica programa je i smanjenjeunosa kuhinjske soli kao opti-malne mjere za prevenciju ikontrolu arterijske hipertenzi-je za 30 posto. Ovaj su planpodržali Ujedinjeni narodi, atu je i plan Europske unije osmanjenju unosa kuhinjskesoli za četiri posto godišnje usvim prehrambenim proizvo-dima, što znači 2,9 grama tije-kom pet godina.

– Prekomjeran unos kuhinj-ske soli velik je problem u Hr-vatskoj; prema istraži va n j i m a ,iznosi prosječno 11,6 grama -10,2 u žena i 13,3 grama umuškaraca - što je pet do šestputa više od fizioloških potre-ba, a dva do tri puta više nego

Cilj

programa

»Hipertenzija

na prvom

mjestu« i

»Lov na

tihog

ubojicu«

trajno je i

sustavno

na

nacionalnoj

razini

provoditi

mjere i

akcije kako

bi se

postigao

dugoročan

uspjeh –

smanjenje

prevalencije

arterijske

hipertenzije

i

poboljšanje

liječenja i

kontrole

hipertoničara

Prof. dr. Bojan

Jelaković

�

što je dopušteno. Kada bi seuspio provesti Strateški planza smanjivanje prekomjernogunosa kuhinjske soli Ministar-stva zdravstva i kada bi biosmanjen unos kuhinjske soliza samo tri grama dnevno, uHrvatskoj bi prevalencija arte-rijske hipertenzije bila manjaza 16-34 posto, a bilo bi manje6.200 koronarnih bolesnika,5.500 moždanih udara, 3.500infarkta miokarda te 4.700manje smrti od bilo kojeguzroka. Podlogu velike preva-lencije hipertenzije u Hrvat-skoj ne čini samo prevelikunos kuhinjske soli, nego i ve-lika učestalost pretilosti i tje-lesna inaktivnosti. Indeks tje-lesne mase manji od 25 imasamo 34,1 posto populacije, atjelesnom aktivnosti dva ili vi-še puta tjedno bavi se samo6,6 posto populacije, napomi-nje prof. dr. Jelaković.

Sljedeći važan problem jeloša kontrola liječenih hiper-toničara, čemu su najviše kriviliječnici, bolesnici, ali i bolestsama po sebi. Lošoj kontrolipridonosi kriva percepcija li-ječnika o uspješnosti liječenjapri čemu većina podcjenjujerizik, a precjenjuje svoj uspjehu liječenju.

U Hrvatskoj je prije 15-akgodina provedeno istraži va n j eu 412 ordinacija liječnika obi-teljske medicine, u koje je bilouključeno više od 7.000 ispita-nika, prosječne vrijednosti ar-

Hipertenzija ili povišenikrvni tlak jedan je odvodećih javnozdrav-stvenih problema i

uzročnik brojnih bolesti kojidanas u svijetu pogađa čakmilijardu ljudi. Hipertenzijikoja se popularno naziva itihim ubojicom bit će posve-ćen 29. simpozij u organizacijiZavoda za biomedicinske zna-nosti HAZU u Rijeci koji će natemu novosti u liječenju povi-šenog krvnog tlaka 7. ožujkana riječkom kampusu okupitibrojne stručnjake iz Hrvatske iinozemstva koji se bave ovimpodručjem. Novija istraži-vanja pokazuju kako je preva-lencija za povišeni krvni tlakmanja u zemljama visokogBDP-a, dok je u zemljama sre-dnjih i niskih primanja, međukojima je i Hrvatska, rastućapojavnost hipertenzije sve ve-ći javnozdravstveni problem.

Prof. dr. Alen Ružić, kardio-log i prorektor za znanost i um-jetnost Sveučilišta u Rijeci,najavljuje glavne teme simpo-zija čiji je službeni naslov»Hypertension Highlights in2019.«.

– Predstojeći, 29. SimpozijHAZU u Rijeci usmjeren je iz-nimno značajnoj temi javnogzdravstva – arterijskoj hiper-tenziji. Skup donosi spoznajeva žne za dijagnostiku i lije-čenje ove epidemijske bolesti,ali i temeljna biomedicinskadostignuća koja su izravno iliposredno vezana uz povišenkrvni tlak. Na Simpoziju će serazmatrati činjenice o značajuunosa kuhinjske soli u razvoju ikliničkom tijeku arterijske hi-pertenzije, važna uloga hiper-tenzije za trudnoću, te njenapovezanost s povišenim mas-noćama u krvi, šećernom bole-šću, debljinom, infarktom srcai moždanim udarom. Ekspertiiz područja rehabilitacije izni-jet će najnovije spoznaje o ulo-zi tjelesne aktivnosti u preven-ciji i liječenje povišenog krvnogtlaka, a u najavi su i iznimnoznačajne teme iz područja bo-lesti bubrega, te povezanihhormonskih i drugih metabo-ličkih poremećaja, ističe prof.dr. Ružić.

Zanimljivo je da pored niza

iznimnih predavača iz Hrvat-ske i inozemstva na Simpozijusudjeluju čak tri predsjednikanacionalnih stručnih društ a va :akademik Davor Miličić koji jepredsjednik Hrvatskog kardio-loškog društva i od ove godinepotpredsjednik HAZU, prof. dr.Bojan Jelaković kao predsjed-nik Hrvatskog društva za hi-pertenziju, te doc. dr. DarioRahelić koji je predsjednik Hr-vatskog društva za dijabetes ibolesti metabolizma. Poredpredavača sa Sveučilišta u Rije-ci, na simpoziju će izlagati re-dom iznimni predavači, znan-stvenici, kliničari i gosti saSve u č i l i šta u Pečuhu, Padove,Zagreba, Ljubljane i Osijeka, aod institucija, pored medicin-skih fakulteta u Rijeci, Zagrebui Osijeku, bit će zastupljene ibrojne zdravstvene ustanovepoput KBC Rijeka, KBC Zagrebi KBC Dubrava, Thalassothera-pije Opatija, Zavoda za javnozdravstvo Grada Zagreba, te Is-tarskih domova zdravlja.

– Simpozij u suradnji saSve u č i l i štem u Rijeci organiziraZavod za biomedicinske zna-nosti HAZU u Rijeci. Iako jeteško ukratko nabrojati dopri-nose akademskoj zajednici,predstojnik ovog Zavoda, aka-demik Daniel Rukavina, kaorektor Sveučilišta u Rijeci u raz-doblju 2000. do 2009., te svoj-im ukupnim znanstveno-nas-tavnim i društvenim djelo-vanjem imao je ključnu uloguu transformaciji Sveučilišta uRijeci prema modernom eu-ropskom sveučilištu, formiraoje i razvijao Kampus, te odgojiodanas vodeće hrvatske znan-stvenike u području biomedi-cine. Kroz aktivnosti riječkogZavoda HAZU, akademik Ru-kavina nastavlja na najbolji na-čin promovirati suvremenubiomedicinsku znanost. Sim-poziji HAZU u Rijeci tako od2013. predstavljaju najznačaj-nije kontinuirane znanstvenedogađaje u biomedicini koji uRijeku dovode vodeće hrvatskei svjetske znanstvenike, aznanstvenu zajednicu oboga-ćuju spoznajama iz najaktual-nijih područja, poručuje prof.dr. Ružić.

Barbara ČALUŠIĆ

Prevalencija

za povišeni

krvni tlak

manja je u

zemljama

visokog

BDP-a, dok

je u

zemljama

srednjih i

niskih

primanja,

među

kojima je i

Hrvatska,

rastuća

pojavnost

hipertenzije

sve veći

problem

�

U LOVU NA »TIHOG UBOJICU« ARTERIJSKI TLAK ZAUZIMA NESLAVNO PRVO MJESTO VODEĆIH ČIMBENIKA RIZIKA BOLESTI U SVIJETU

Hrvatska među zemljama

s najvišim vrijednostima

arterijskog tlakaOdmah se razabiru ključni uzroci zbog čega je arterijska hipertenzija u Hrvatskoj ubojica

broj jedan: 40,4 posto hipertoničara nije liječeno, a u 81,6 posto hipertoničara nisu postignute

ciljne vrijednosti arterijskoga tlaka, upozorava prof. dr. Bojan Jelaković

Prevalencija hipertenzije najmanja

u Primorju, Gorskom kotaru i Istri

SIMPOZIJ NA RIJEČKOM KAMPUSU

»Hypertension

Highlights in 2019.«

Predstojeći, 29. Simpozij HAZU u

Rijeci usmjeren je iznimno značajnoj

temi javnog zdravstva – arterijskoj

hipertenziji, a okupit će niz iznimnih

predavača iz Hrvatske i inozemstva,

najavljuje prof. dr. Alen Ružić

terijskoga tlaka u liječenih hi-pertoničara bile su 163/95,9mmHg. Čak 44 posto liječnikaje bilo zadovoljno postignu-tim, dok je stvarna kontrolaarterijske hipertenzije bila po-stignuta u samo 7,6 posto lije-čenih hipertoničara. Većina li-ječnika koristila je preniskedoze, a čak je 33,3 posto us-trajalo u liječenju monotera-pijom.

Niz mjera

– U Hrvatskoj je već počeolov na tihog ubojicu. Još 2006.godine, dakle samo godinu da-na od početka Svjetske akcijeza smanjenje prekomjernogunosa kuhinjske soli na kon-gresu Hrvatskoga društva za hi-pertenziju usvojena je Deklara-cija o važnosti početka nacio-nalne kampanje za smanjenjekonzumacije kuhinjske soli. Ci-lj programa »Hipertenzija naprvom mjestu« i »Lov na tihogubojicu« trajno je i sustavno nanacionalnoj razini provoditimjere i akcije kako bi se posti-gao dugoročan uspjeh –smanjenje prevalencije arterij-ske hipertenzije i poboljšanjeliječenja i kontrole hipertoniča-ra. Program je namijenjen bo-lesnicima te općoj i stručnojjavnosti. Jedan od noviteta uprovođenju važnog projektanjegov je digitalni dio nami-jenjen stručnoj i općoj javnosti,najavljuje prof. dr. Jelaković.

Zdravstvenim radnicima bitće dostupni alati za procjenurizika od arterijske hipertenzijeza bolesnike, sadržaj vrijedandijeljenja s kolegama, multidis-ciplinarni pristup liječenju (li-ječnici, nutricionisti, farma-ceuti), interaktivnija komuni-kacija liječnika i bolesnika i iz-vor relevantnog i stručnog sa-držaja. Za laike i bolesnike bitće postavljena posebna strani-ca »Lov na tihog ubojicu« i is-toimene Facebook i Instagramstranice. U planu je pokretanjevideokanala u kojem će se re-dovito pripremati pitanja i su-gestije s ciljem dvosmjerne ko-munikacije. Tako će se, naprimjer, tražiti da posjetiteljipošalju svoje recepte sasmanjenim udjelom kuhinjskesoli, čime će pokazati kako je unašim prilikama moguće pri-premati zdrave i kvalitetneobroke uz prihvatljive cijene.

– Na taj način pokušat će sebarem dio populacije aktivnouključiti u lov na tihog ubojicui ti će se primjeri onda javnoisticati. Cilj je da projekt budešto više interaktivan jer će ses t a n ov n i štvo stalno pozivatida sudjeluje u kreiranju sadr-žaja za tjelovježbu, mrša-vljenje te podsjetnike na uzi-manje lijekova. Uz to, redovitoće se pružati konkretne i prak-tične informacije o raznim te-mama važnim za arterijsku hi-pertenziju i zdrav način ži vo t a ,zaključuje prof. dr. Jelaković.

U promatranju i analizi

arterijske hipertenzije i njezinih

posljedica Hrvatska je naročito

zanimljiva jer se ubraja u

zemlje bivših socijalističkih

ekonomija, ali u sklopu bivše

Jugoslavije nije bila sastavni dio

Varšavskoga pakta, za razliku

od drugih srednjoeuropskih i

istočnoeuropskih država. Uz to,

Hrvatska je geografski i

kulturološki dijelom

srednjoeuropska zemlja s

velikim utjecajem načina života

i kulturnim nasljeđem Austro-

Ugarskoga carstva, a drugim

dijelom ulazi u krug

mediteranskih država i stila

života i načina prehrane tog

podneblja. Takvi geografsko-

povijesni okviri mogli bi se

odraziti i na prevalenciju

arterijske hipertenzije,

kardiovaskularni pobol i

smrtnost u pojedinim regijama

Hrvatske. O tome se vodilo

računa kada se planiralo prvo

sustavno istraživanje

prevalencije, svjesnosti,

liječenja i kontrole hipertenzije

u Hrvatskoj.

– U EH-UH-1 istraživanju je

sudjelovalo 1.458 ispitanika,

što proporcionalno veličini

populacije odgovara veličini

uzoraka u drugim

istraživanjima prevalencije,

liječenja i kontrole hipertenzije

u svijetu. U istraživački tim

bilo je uključeno 80 liječnika

obiteljske medicine, koji su

izvršili mjerenja i ispunili

pripremljen upitnik.

Ispitanicima je arterijski tlak

mjeren u tri posjeta – jednom

kućnom i dva u ordinaciji, ali

u različita doba dana.

Korištene su dvije vrste

orukvica, a arterijski tlak

mjeren je svakom ispitaniku

ukupno 18 puta. Podaci su

analizirani globalno za cijelu

populaciju te su rađene

usporedbe selo – grad,

kontinentalni – mediteranski

dio, kao i usporedbe drugih

čimbenika. Analiziran je

utjecaj navika, edukacije i

mjesečnih primanja, pretilosti

i obiteljske anamneze na

vrijednosti arterijskoga tlaka,

prevalenciju hipertenzije i

postignutu kontrolu liječenja.

Prevalencija je bila veća u

žena nego u muškaraca, što je

u skladu s opažanjima u

drugim tranzicijskim

državama. Rasla je starenjem

i bila je veća u muškaraca do

pete dekade, a poslije te dobi

bila je veća u žena. Svjesnost i

liječenje također su rasli s

dobi, međutim to nije

reflektiralo boljom kontrolom

hipertenzije, koja je jednako

loša u svim dobnim

dekadama. Dobivena je

značajna povezanost pretilosti

s prevalencijom hipertenzije,

uočen je značajan utjecaj

ekonomske moći, tj.

mjesečnih prihoda, te je

prevalencija hipertenzije

osoba s mjesečnim

primanjima manjim od 1.500

kuna bila 48,6 posto u

muškaraca i 27,3 posto u

žena u odnosu na osobe s

mjesečnim primanjima većim

od 5.000 kuna, kod kojih je

prevalencija u muškaraca bila

32,3 posto, a u žena 16,6

posto. Uočena je razlika

između regija – najmanja

prevalencija bila je u Istri,

Primorju i Gorskom kotaru, 29

posto, a najveća u

sjeverozapadnoj Hrvatskoj,

43,5 posto, što je

proporcionalno prevalenciji

pretilosti u tim regijama

Hrvatske, navodi prof. dr.

Jelaković.

Inače, u tijeku je EH-UH 2

istraživanje koje je projekt

Hrvatske zaklade za znanost

(Epidemiologija arterijske

hipertenzije i unos kuhinjske

soli u Hrvatskoj) kojim će biti

određeno trenutno stanje

prevalencije arterijske

hipertenzije, svjesnost o

vrijednostima tlaka opće

populacije te uspješnost

liječnja hipertoničara. Bit će

određen unos kuhinjske soli

kao jedan od zadataka u

provedbi Strateškoga plana

Ministarstva zdravstva čime

će se, kako dodaje prof. dr.

Jelaković, dobiti podatak o

uspješnosti realiziranja ranije

zadanih ciljeva smanjivanja

prekomjernog unosa

kuhinjske soli. Osim toga, kod

ispitanika koji su bili uključeni

u EH-UH 1 istraživanje bit će

nakon 17 godina praćenja

određeni prediktori za

progresiju hipertenzije te

čimbenici rizika za fatalne i

nefatalne kardiovaskularne i

cerebrovaskularne incidente.

Prof. dr. Bojan Jelaković

S.

DR

EC

HS

LE

R

Prof. dr. Alen Ružić

S.D

RE

CH

SL

ER

�����������

� �������� ��� ����č� ��� � ��������� ��� ����č� ��� � ���������� ����������

uključuju niz institucija iz našežupanije, a koje nisu dio Sveu-čilišta. Najbolji primjeri tu do-laze iz sektora biomedicinskihznanosti i novih suradnji sa žu-panijskim zdravstvenim usta-novama: Domom zdravlja,Thalassotherapijom u Opatiji iu Crikvenici, tumači Ružić.Va žno je naglasiti, dodaje, daće se cijeli niz znanstvenihprojekata provoditi i u suradnjis KBC Rijeka, a ti će projektikroz razvoj znanosti sigurnodoprinijeti i unaprijeđenjuzdravstvenih usluga što će bitina korist naših građana. S dru-ge strane, napominje, dio ka-paciteta infrastrukture zdrav-stvenog sustava integrirat će seu znanost.

– Upravo ovim projektimaučinjen je veliki iskorak na po-ticanju kolaborativnosti timo-va unutar samog Sveučilišta,ali i s relevantnim subjektimaiz cijele županije. Moramo na-glasiti da je financiranje zna-nosti na Sveučilištu usmjereno

uključivanju svih znanstvenihpodručja i svih naših sastavni-ca, no da se istodobno vodiloračuna i o centrima izvrsnosti.Iako nisu jedini, znanstveni ti-movi koji čine jednu od naj-prepoznatljivijih znanstvenihdijelova Sveučilišta, a riječ jenpr. o onima u području imu-nosti i proteomike, kroz sveu-čilišne projekte također poka-zuju novi iskorak. Osim etabli-ranih vrhunskih znanstvenika,oni u ovom ciklusu šire brojtimova i sada vidimo mladeznanstvenike iz ovih područjakoji su postali samostalni vo-ditelji projekata i projektnihtimova. Novi ciklus znanstve-nih projekata koji sada kreće-mo financirati donio je i zna-čajno poboljšanje znanstveneinfrastrukture samog Sveuči-lišta. Razvili smo novi infor-matički sustav za znanstveneprojekte, unaprijedili vanjskeneovisne evaluacije i uveli ka-tegoriju prava na prigovor pri-javitelja na ocjenu koju su nj-ihovom projektu dodijeliliprocjenitelji sa institucija iz-van Sveučilišta u Rijeci. Uve-den je novi sustav obaveznognavođenja i kontrole znan-stvenih afilijacija koji jamči daće međunarodni sustavi koji-ma se procjenjuje znanstvenaproduktivnost, a na temeljukojih se formiraju svima važ-ne rang-liste sveučilišta, na is-pravan način prepoznati pro-duktivnost Sveučilišta u Rijeci,ističe Ružić.

Dolazna mobilnost

vrhunskih

znanstvenika

Po uzoru na prakse vodećiheuropskih sveučilišta, rektori-ca prof. dr. Snježana Prijić Sa-maržija, raspisala je koncemp ro šle godine i dodatni pozivza pokrivanje troškova dolas-ka istaknutih međunarodnihznanstvenika. Time su osigu-

rani institucijske okviri za raz-voj dolazne mobilnosti i snaž-niji zamah internacionalizaci-je riječkog Sveučilišta. Za ovuje namjenu u prvom aktu osi-gurano 600.000 kuna, a finan-ciranje će se nastaviti novimciklusom koji će krenuti kra-jem ove akademske godine,najkasnije od lipnja 2019. Uovom projektu poticanja in-ternacionalizacije, materijalnit ro škovi dolaska i boravka is-taknutih znanstvenika se fi-nanciraju u dvije kategorije:kratkotrajni projektni boravciu iznosu do 7.000 kn, te bo-ravci u trajanju od 3 ili višemjeseci pojedinačnim potpo-rama u iznosu do 30.000 ku-na. Ružić pojašnjava da se sa-mi troškovi racionaliziraju ko-r ištenjem raspoloživih kapaci-teta smještaja u profesorskimapartmanima Kampusa.

– Zahtjevi za financiranjestranih eksperata se pokrećuna inicijativu naših znanstve-nika – domaćina, odobravajuse prema planiranim aktivno-stima na mjesečnoj osnovi či-me je osigurano brzo i učin-kovito funkcioniranje sustava.Ovaj model za sada je jedin-stven u Hrvatskoj, a nakon štoje pokrenut u siječnju ove go-dine, odmah je pokazao iz-nimne rezultate i otvorio putdolasku i uključenju u znan-stvena istraživanja na našemSve u č i l i štu nekih od najvećihmeđunarodnih znanstvenihimena. U prvom ciklusu takonam dolaze profesor BrendanKarch sa sveučilišta iz Louisia-ne, profeosorica Anne KellyKnowles sa Sveučilišta Maine,profesorica Olga Sezneva saSve u č i l i šta u Amsterdamu,profesor Ulilsse Munari s tali-janskog Nacionalnog institutaza astrofiziku, te dr. NarekSahakayan iz Jerevana u Ar-meniji, tumači Ružić.

Aneli DRAGOJEVIĆ

MIJATOVIĆ

Rektorica Sveuči-lišta u Rijeciprof. dr. Snježa-na Prijić Samar-žija, ravnatelj JURegionalne raz-

vojne agencija Primorsko-go-ranske županije Vedran Kru-žić i predstojnik Centra za po-dršku pametnim i održivimgradovima Sveučilišta u Rijeciizv. prof. dr. Saša Drezgić,potpisali su prošli tjedan Me-morandum o suradnji koji seodnosi na funkcije pametnihnaselja u skladu s koncepci-jom pametnih gradova (SmartCities). Prijić Samaržija je na-glasila da je suština projektapametne specijalizacije tran-sfer znanja, a u okviru ovogsporazuma Centar za podrškupametnim i održivim gradovi-ma svoju će ekspertizu pro-bati prenijeti u konkretneinovacijske planove vezane zapametna naselja.

– Riječ je o jednom od našihmladih centara osnovanomniti prije godinu dana, upravos ciljem da se ekspertiza uovoj domeni, prije svega uekonomskom i financijskomdijelu, može transferirati urazvoj lokalne i regionalne za-jednice. Naime, regionalni im-pakt sveučilišta počet će seevaluirati, ne samo premaznanstvenoj produktivnosti,nego i prema tome kolikostvarno imaju utjecaj na boljiživot i kvalitetu života ljudi.Ovaj centar je pravi primjer

kako se to može sjajno raditi.Radi se i na drugim projekti-ma, ali ono što nam je presud-no je naša regionalna zajedni-ca, županija, i u tom dijelu jetransfer znanja vezan za ono»pametno«, jer pametna na-selja nisu samo tehnološka, neradi se samo o tome da sespuštaju rolete, pale svijetla igrije se, nego se radi o jednompuno kompleksnijem koncep-tu koji uključuje održivost isamoodrživost sustava, reklaje rektorica.

Otvorenost i

tolerancija

Kr užić je govorio o koncep-tu »Pametne regije PGŽ«, od-nosno transformaciji regije.

– Atraktivnost lokacije, mo-gućnost zapošljavanja na pos-lovima višeg dohotka u napre-dnim sektorima, vibrantnakulturna scena, mogućnostkor ištenja najnovijih tehnolo-gija, prilika za život u otvore-nom i tolerantnom okruženju,dostupnost i efikasnost javnihusluga, kvaliteta obrazovanja idr uštvenih sadržaja u kombi-naciji s dostupnim stano-vanjem u pametnim naselji-ma, kombinacija su koja našuregiju iznova uvrštavaju naeuropsku mapu regija poželj -nih za život, rekao je Kružić,istaknuvši kvalitetnije promiš-ljanje i ubrzavanje razvoja gra-dova i regije adekvatno digital-nom dobu, te podršku grado-

vima svih veličina u prepozna-vanju, koncipiranju i plani-ranju pametnih servisa na nj-ihovom području. Spomenuoje i »regionalnu inovacijskuplatformu vezanu uz izgrad-nju pametnih naselja«.

– Problematika i projekti mo-dernog stanovanja predstavlja-ju snažan potencijal inovacija,rasta produktivnosti i gospo-darskog razvoja. Inovativni i na-predni projekti urbanog razvojapretpostavljaju visoku razinukolaboracije, stvaranje poolovaideja, napredno konceptualizi-ranje i realizaciju temeljenu nainovativnim idejama i eksperi-mentiranjem suvremenim teh-nološkim trendovima. Brojnidionici zajednički surađuju os-mišljavajući napredna i složenainovativna rješenja, naveo jeKr užić, spomenuvši i »izgrad-nju novog poduzetničkog eko-sustava – suradnju kroz JPP«, tepotrebu uključivanja građana,budući da, kazao je, gradovi iregije postaju sjecišta fizičkog ivirtualnog prostora.

Pametna regija

Kako je istaknuto, interesRegionalne razvojne agencijePGŽ u ovom sporazumu je do-biti artikulirane i tehnički pro-vedive okvire za provedbu po-tencijalnog projekta pametnognaselja u okvirima strateškeodrednice razvoja koncepta»Pametna regija PGŽ«, dok jeinteres Centra za podršku pa-metnim i održivim gradovimaSve u č i l i šta u Rijeci istražiti no-ve poslovne modele u područ-ju najma i izgradnje stanova izokvira koncepta pametnih na-selja te proširiti svoje znan-stveno-stručne aktivnosti upodručje praktične pripremeprojekata pametnih naselja.

Aneli DRAGOJEVIĆ

MIJATOVIĆ

Problematika

i projekti

modernog

stanovanja

predstavljaju

snažan

potencijal

inovacija,

rasta

produkti-

vnosti i

gospodar-

skog

razvoja

Vedran

Kružić, JU

Regionalna

razvojna

agencija PGŽ

�

SVEUČILIŠTE U RIJECI POKRENUT NOVI TROGODIŠNJI CIKLUS ULAGANJA U ZNANOST

U 2019. više od 7 i pol

milijuna kuna za

projekte djelatnikaRiječ je o prvoj od tri planirane godine financiranja projekata znanstvenika i nastavnika, pa

će ukupna dodijeljena sredstva u ovom ciklusu iznositi više od 18 milijuna kuna

Razvoj mladih znanstvenih

disciplina

– Poticaju razvoja mlađih znanstvenih disciplina poput

sestrinstva, fizioterapije, nekih dijelova obrazovnih znanosti i

drugih područja, namijenjen je poseban ciklus financiranja koji

kreće u ožujku ove godine. Riječ je o strateškom investiranju u

područja od posebnog interesa za budući razvoj riječkog

Sveučilišta i za zajednicu u cjelini. Ovome valja dodati i

projekte osiguravanja novih radnih mjesta za nastavnike i

znanstvenike u obrazovanju deficitarnih zanimanja poput onih

zdravstvenih struka i u informatici, ali i razvoj novih studija

poput logopedije o čemu će, vjerujemo, uskoro biti još dobrih

vijesti, ističe prof. dr. Alen Ružić.

EPK, umjetnost i

popularizacija znanosti

Sveučilište u Rijeci osiguralo je i dodatnih 1.200.000 kuna

vlastitih sredstava za projekte kojima se financiraju projekti iz

kulture i umjetnosti na Kampusu, a vezano uz EPK 2020.

Riječ je o nizu aktivnosti koje će kroz kreativne projekte u

umjetnosti, popularizaciji znanosti i otvaranju Kampusa

građanima provesti djelatnici Sveučilišta.

Priprema za nove nacionalne

okolnosti financiranja

Po uzoru na EU, novi su kriteriji početkom tekuće godine

uvedeni kao temelj za buduća ugovaranja u znanosti i visokom

obrazovanju i u Hrvatskoj, pa će prema tzv. programskim

ugovorima financiranja sveučilišta sada ovisiti o rezultatima.

– Upravo je stoga cijeli ovaj sustav koji provodimo

investiranjem iz proračuna Sveučilišta u znanost i umjetnost

posebno važan. On je strateški planiran i usklađen s europskim

razvojnim politikama, a predstavlja i pravodobnu pripremu za

nove okolnosti na nacionalnoj razini. Transparentan je i

inkluzivan, u nizu elemenata potiče ukupnu produktivnost

znanstvenika i umjetnika, te doprinosi trajnom podizanju

međunarodne reputacije. Uvjereni smo da će ovakvo sustavno

i strateško poticanje znanosti koje provodimo na najbolji način

osigurati daljnji razvoj Sveučilišta u ključnim pravcima koje

definira njegova strategija, zaključuje prorektor Ružić.

Do kraja ovog mje-seca Sveučilište uRijeci uložilo jenovih 6 milijunakuna u znanstve-n o - i s t ra živačke i

umjetničke projekte. Riječ je oprvoj od tri planirane godine fi-nanciranja projekata znanstve-nika i nastavnika, pa će ukupnadodijeljena sredstva u ovom ci-klusu iznositi više od 18 miliju-na kuna, izvjestili su s riječkogSve u č i l i šta. Navode kako će se utekućoj godini, osim ovih 6 mili-juna za istraživačke i kreativneprojekte, financirati i dodatnirazvojni programi, pa će samo u2019. godini Sveučilište u stva-ra l a štvo svojih djelatnika inves-tirati ukupno više od 7 i pol mi-lijuna kuna. Zanimljivo je daSve u č i l i šte u Rijeci, za razliku odostalih znanstvenih visokošk o l-skih institucija u Hrvatskoj, go-tovo sav namjenski novac tran-sferira svojim znanstvenicima, ito kroz projektni model koji se usvijetu pokazao značajno pro-duktivnijim od isplate namjen-skih sredstava po modelu glava-rina tj. »prema glavi znanstveni-ka« što još uvijek prevladava nadrugim našim sveučilištima.

– Velike znanstvene zakladeu prosjeku zadržavaju za troš-kove administracije i proved-be projekata oko 7 posto, a na

Sve u č i l i štu u Rijeci, ovo jesmanjeno na manje od 1 pos-to, upravo kako bi maksima-lan iznos financija ostao zaprojektne aktivnosti. Osimnamjenskih sredstava koja zaovu svrhu osigurava resornoministarstvo, Sveučilište u Ri-jeci osigurava i dio vlastitihsredstava, a znanstveno-po-pularizacijske aktivnosti fi-nancira i iz europskih izvora.Riječ je o institucijskom, te-meljnom financiranju znanos-ti u koje ne ulaze projekti Hr-vatske zaklade za znanost iEU-projekti znanstvenika isastavnica Sveučilišta u Rijeci,a što predstavlja dodatne,značajne izvore financiranjaznanosti na Sveučilištu, ističeprorektor za znanost i umjet-nost prof. dr. Alen Ružić.

Znanstveni projekti

sveučilišta

– Sve u č i l i šte upravo isplaću-je 6 milijuna kuna za projekte.Rezultat je to provedenog nat-ječaja kojim će se financiratinamjenski troškovi 223 znan-stvena i umjetnička projekta.Uz dodatno odobrenih 29 sti-mulativnih potpora voditelji-ma nacionalnih i međunarod-nih kompetitivnih znanstvenihprojekata, ulazi se tako kon-

cem veljače u novi zamah sukupno 262 nova projektna fi-nanciranja. Istekom kalendar-ske 2018. godine, dovršen jeprethodni petogodišnji ciklus ukojem je financirano 164 pro-jekta iskusnih znanstvenika, au istoj je godini započeo noviciklus potpore mladim znan-stvenicima koji je još uvijek utijeku i koji obuhvaća 49 proje-kata financiranih s posebnihmilijun kuna. Zanimljivo je dasmo kroz provedbu ovog ciklu-sa financiranja implementiralicijeli niz suvremenih razvojnihstrategija i kriterija koji su me-đunarodno priznati i prepoz-nati kao elementi presudan zarazvoj i kvalitetu, a koje hrvat-ska sveučilišta ne uspijevajuimplementirati iz različitih ra-zloga. Tako je Sveučilište u Ri-jeci kroz ove projekte po prviputa otvorilo vrata svim pro-duktivnim znanstvenicima,bez obzira na dužinu staža, pasada svoje vlastite znanstveneprojekte mogu voditi i najmla-đi znanstvenici koji su dokazalikompetentnost i znanstvenuizvrsnost. Nadalje, u usporedbis razvijenim zemljama EU, nanacionalnoj razini imamo lošerezultate u broju obranjenihdoktorata i nemamo sustavnor iješeno financiranje istraži-vanja koja moraju provoditi

studenti doktorskih studija.Upravo ovaj natječaj po prviputa posebno stimulira uklju-čivanje doktoranada kao iz-nimno važan segment. Projektikoje spominjemo, također supo prvi puta omogućili našimznanstvenicima da u svoje ti-move ravnopravno uključe su-radnike izvan Sveučilišta - izzemlje i inozemstva, te iz nea-kademskog sektora - privrede.Znanost nema granica, a sura-dnja sa zajednicom, međuna-rodne suradnje i umreža va n j apresudne su za razvojni isko-rak. U ovom segmentu se ističei još jedan novi kriterij koji smouveli, a riječ je o usklađenosti sEU zahtjevom da moderno iodgovorno sveučilište mora bi-ti integrator regionalnog razvo-ja, surađivati s neakademskimsektorom i doprinositi razvojuzajednice. U ovom smo smisluinaugurirali novu kategorijuprojekata, tzv. Smart speciali-sation ili S3 projekte i dobili iz-nimne nove timove i ideje koji

V.K

AR

UZ

A

Za razliku

od ostalih

znanstvenih

visokoškol-

skih

institucija u

Hrvatskoj,

Sveučilište

u Rijeci

gotovo sav

namjenski

novac

transferira

svojim

znanstven-

icima, i to

kroz

projektni

model koji

se u svijetu

pokazao

značajno

produktiv-

nijim od

isplate

namjenskih

sredstava

po modelu

glavarina

�

MEMORANDUM O SURADNJI SVEUČILIŠTA I ŽUPANIJE

Transfer znanja za

bolji život građana

Regionalni impakt sveučilišta počet će se evaluirati, ne

samo prema znanstvenoj produktivnosti, nego i prema

tome koliko stvarno imaju utjecaj kvalitetu života ljudi,

rekla je prof. dr. Snježana Prijić Samaržija

Nastavak dobre suradnje

Potpisivanju Memoranduma o suradnji u Rektoratu Sveučilišta

u Rijeci nazočili su primorsko-goranski župan Zlatko Komadina,

koji je sporazum ocijenio nastavkom dobre suradnje Županije i

Sveučilišta, potom prorektor za financije Sveučilišta u Rijeci prof.

dr. Davor Vašiček, te pročelnik UO za regionalni razvoj,

infrastrukturu i upravljanje projektima PGŽ Ljudevit Krpan.

V.K

AR

UZ

A

� �������� ��� ����č� ��� � ��������� ��� ����č� ��� � ���������� ����������

Aneli DRAGOJEVIĆ

MIJATOVIĆ

Doc. dr. Asmir Gračaninmladi je riječki znan-stvenik koji konstan-tno niže uspjehe, ob-

javom zapaženih radova up re s t i žnim svjetskim časopisi-ma, što je prepoznato i u našojsredini i akademskoj zajedni-ci, pa je tako Gračanin lani do-bio godišnju državnu nagraduza znanost za područje druš-tvenih znanosti, kao i godišnjunagradu Zaklade riječkogSve u č i l i šta u kategoriji znan-stvenik za društvene i huma-nističke znanosti. Gračanin jedocent na Odsjeku za psiholo-giju Filozofskog fakulteta u Ri-jeci, a istražuje suze, odnosnoplakanje i općenito emocije,njihovo potiskivanje i do čegaono dovodi. S obzirom da jeGračanin samostalno, te u ko-autorstvu s kolegama s riječ-kog Odsjeka za psihologiju ob-javio niz radova, zamolili smoga da za »Vox« napravi presjektema iz radova objavljenih uzadnje dvije do tri godine.

– Upravo je zadnji rad kojismo objavili bio pregledni,gdje smo temeljem više ekspe-rimenata koje smo proveli, ali ipostojeće literature na temuplakanja, odlučili sumirati pri-ču i pozabaviti se teorijskimosnovama, odnosno pitanjemšto je uopće plakanje. Rad jeobjavljen u časopisu » Hu m a nNa t u re « , a neke od tih temasmo razradili i u poglavljima uknjigama »The Science of Fa-cial Expression« i »When The-rapists Cry«. Istraživanje pla-kanja može se podijeliti u dvapodručja: jedno je vezano uzpitanje kako plakanje utječena druge, dakle plakanje kaonekakav signal, kao način ko-munikacije, kao ekspresija -kad smo ljuti se mrštimo, aplačemo kad smo bespomoć-ni, a drugo područje je kakoplakanje djeluje na onoga tko

plače. U radu smo se doticaliviše tema, od toga plaču li dru-ga bića, životinje - a ne plaču,samo ljudi plaču, potom je liplakanje korisno itd. Vjerojat-no samo po sebi nije, iako ljudiobično tvrde da jest, no to jepuno kompleksnije. Plakanjeje prvenstveno korisno zatošto nekome daje do znanja danam treba pomoć, da smo»friendly«, da smo prijateljski,prosocijalno nastrojeni. Tosmo dijelom uspjeli dokučiti ikroz naše eksperimente.

Dakle, plač znači podizanjebijele zastave, u smislu spre-man sam pružiti ruku?

– Upravo to, i pružiti i primi-ti ruku. Nekad ljudi plaču i kadsu ljuti, to je više neka bespo-moćna ljutnja. Plačem poru-čujemo, pitamo: zašto si mi tonapravio, nemoj me ostaviti,želim da se bolje ponašaš, jasam spreman bolje se ponaša-ti, želim suradnju iako sammožda ljut... To su te situacije.

Ritualno plakanje

Plakanje kao oblik koope-racije.

– Da, poticaj na kooperaciju.Baveći se međukulturalnim ra-zlikama i plakanjem, utvrdilismo da je plakanje često veza-no uz posebne društvene obi-čaje. U različitim kulturamapostoji zajednički nazivnik, ato je da se plakanje javlja uz ri-tual vezan uz događaj gdje po-stoji potreba za jedinstvom.Recimo, ljudi su znali plakatizajednički, ritualno, prijeodlaska u rat. To nije baš prija -teljski prema van, odnosno ni-je prijateljski prema onima ko-ji nisu pripadnici grupe, aliunutar grupe riječ je homoge-nizaciji i jačanju. Zajedničkoplakanje i onda odlazak u bor-bu, pljačku, to je bila uobičaje-na stvar. Dakle, kad kažemoprosocijalno, to nije nužno po-zitivno. Sve što je prosocijalno,u psihologiji često ima dobrestrane prema unutra, za tzv.»in-grupu«, a loše strane za

onog koji je izvan grupe. Zbogopće umreženosti i dostupno-sti čovječanstvo danas malodrukčije funkcionira pa svi po-stajemo »in-grupa«. Srećom.Nadalje, kada govorimo o ri-tualima i ritualnom plakanju,uz funkciju homogenizacijeradi pripreme za postizanjenekog zajedničkog cilja, pla-kanje može imati i funkcijui z ra žavanja gostoprimstva, ka-da se različite skupine ljudisusreću i slično, i tu je plakanjeopet prijateljski konotirano.Treći oblik ritualnog plakanjaodnosio se u prošlosti na to dase moli višu silu za pomoć, ti-pa ritualno plakanje zbog sušeitd., a odražavalo je bespo-moćnost kao i kod privatnogplakanja. Uglavnom se dakleritualno plakanje javljalo kadaje postojala potreba da se isti-če nešto zajedničko, iskazujuprijateljske namjere ili poka-zuju slabosti. U 2018. smo ob-javili jedan rad u časopisu»Evolutionary Psihology«, ukojem smo istraživali imaju liljudi sklonost približavati se iliudaljavati od uplakanih, odno-sno neuplakanih lica. Ljudi suautomatski reagirali približa-vanjem uplakanim licima, kaoda je plakanje neki za njih po-zitivni podražaj, a što bi znači-lo da plakanje djeluje kao i ne-ki drugi ugodni podražaji, npr.osmijeh, ili pak hrana ili piće.

Je li to znak empatije?– Moguće je da je znak em-

patije u smislu približit ću seda pomognem, zagrlim, utje-šim, ali čak je i temeljnije od-nosno jednostavnije: uplaka-nima se približavamo jer nepredstavljaju prijetnju, i to sedešava na gotovo nesvjesnojrazini. Dakle, ako je lice upla-kano, to smanjuje šansu da će-mo se udaljiti, otići, a poveća-va šansu da ćemo se približiti.To je logično jer ako plakanjetumačimo kao prijateljski si-gnal, od osobe nećemo bježati,već joj se približavati. Zagrliti

j e.Mo že li se govoriti o pribli-

žavanju radi osjećaja nadmo-ći? Oboje može funkcioniratii kao manipulacija, i za onogatko plače i za onoga tko sepr ibliža va ?

– Mo že biti manipulacija,definitivno, ali i triger zapsihopatske pojedince. Njimaplakanje može biti poticaj dakrenu na žrtvu. Uvijek je poka-zivanje slabosti dvosjekli mač,ali recimo da toga nema puno.Govorimo o signalima koji sunamijenjeni prosječnim ljudi-ma, a ovo su ipak ekstremi.

Ponašanje svojstveno

privrženosti

Je li plakanje zarazno? Štoje, na primjer, s plakanjem za»velikim vođama«, a poznatesu snimke u kojima ljudi his-terično plaču u tom kontek-stu... ?

– Tu možemo vjerojatno go-voriti o više uzroka. Prvi je damožda (glumiš da) plačeš, pozapovjednoj dužnosti... No,plakanje jest vrlo zarazno, ljudireagiraju na tuđe suze, i što suempatičniji, to će intenzivnijereagirati. Plakanje je pona-šanje svojstveno privrženosti,pa se tako plače zbog bliskihosoba, a ako uzmemo da se ti»veliki vođe« percipiraju kaobliske osobe jer uvijek su tu,svaki dan s nama (njihova slikavisi na zidu u uredu ili je naekranu u našoj sobi), pa ihpočnemo doživljavati kao ne-koga tko se brine o nama, raz-vijamo odnos prema njimakao da su član obitelji, itd.Mo žda se tako i prema tim jav-nim ličnostima stvara nekapr ivrženost.

Znači, to je onda iskrenoplakanje?

– Vrlo moguće. Iako se netreba isključiti lažiranje. No, či-njenica je da je plakanje, uz cr-venilo zbog srama, od svihljudskih ekspresija najteže zalažirati. Neiskreno plakanje

gotovo da ne postoji, ali pi-tanje je kako onda npr. glumciplaču.

Vjerojatno misle na neštotužno u tom trenutku.

– Da, no tu se onda otvarapitanje, je li to iskreno, ako sisituaciju stavio u drugi kontek-st, novi kontekst.

Neistraženo područje

Kako ste odlučili istraži va t ibaš plakanje?

– Spontano. Istraživali smo,općenito, što se događa kadljudi ne izražavaju emocije, aplakanje se nametnulo kao ne-ki prototip, kao jedan od najin-tenzivnijih načina izraža va n j aemocija. I onda smo počeli pr-vo s mjerenjima što se događakada osoba pokušava ne pla-kati itd. To je na prvi pogled

Suzdržavanje

od emocija

nije nužno

loše; nekim

ljudima

odgovara

da ne

iskažu

emocije. Na

taj način se

snalaze,

time si

pomažu u

svakodne-

vnom

životu

�

vezano uz onu popularnu azapravo ponekad i pogrešnutvrdnju da je nezdravo suzdr-žavati se od pokazivanja emo-cija. Međutim, mi smo se vrati-li korak unatrag i pitali je li sa-mo pokazivanje emocija zdra-vo. Jer, jedno je kočiti se, potis-kivati emocije, a drugo iskazi-vati emocije. To su različitestvari. Ispalo je da je plakanjeužasno neistraženo područje, itako smo shvatili da smo nadobrom putu.

Je li dakle potiskivanjeemocija izvor stresa?

– Nekima je, nekima nije.Radili smo eksperimente u ko-jima smo ljudima zadavali dane pokazuju što osjećaju dokim se izazivala neka malo in-tenzivnija emocija. Mjerili smopritom fiziologiju, rad srca… I

pokazalo se da je jedna odreakcija kada se ljudi suzdrža-vaju od pokazivanja emocija toda se organizam smiruje. Takoda suzdržavanje nije nužno lo-še; nekim ljudima ustvari od-govara da ne iskažu emocije ina taj način se snalaze, time sipomažu u svakodnevnom ži-votu. Iznimno je naime važnoda se čovjek zna kontrolirati jerako se ne kontrolira to možeimati neke druge posljedice,socijalne, a onda opet i emo-c i o n a l n e.

Znači, ni pokazivanje emo-cija nije nužno dobro?

– Nije. Jedna od osnovnihljudskih vještina je da emocijene pokažemo baš uvijek. Dru-go je pitanje zašto neki ljudi tostalno rade, zašto stalno skri-vaju što osjećaju.

ga da se ne osjeća dobro jer sene osjeća autentično, i onda toza posljedicu može imati ne-zadovoljstvo ili lošije fizičkozdravlje. Ali, sam taj trenutaks u zd r žavanja, neiskazivanjaemocija možda i nije nužnološ. Ne znamo.

Superego

Koliko društveni moral, su-perego, da upotrijebim tajizraz, utječe na to skrivamo liili pokazujemo emocije? Kak-vo je konzervativno, a kakvoliberalno društvo po pitanju»(ne)odobravanja« pokazi-vanja emocija?

– Superego je dobar naziv zato, za društvene pritiske, i defi-nitivno se razlikuju i danasmeđu kulturama običaji i pra-vila tko i koje emocije smije

pokazati. Ali, to se mijenjalokroz vrijeme. Za muškarce jeprije bilo nepoželjno da plaču,a danas je gotovo suprotno:javnost na to čak pozitivnogleda. S druge strane, u našimzapadnim kulturama, američ-kim i europskim, gotovo dapostaje pravilo ili moda da bižene trebale manje pokazivatisentimentalnu ili nježnu stra-nu. Potpuno suprotno odonoga što je vrijedilo prije. No,općenito bi se moglo reći dasu istočne kulture nešto stro-že, dok je zapadna kultura to-lerantnija u izražavanju i jav-nom pokazivanju emocija. Iosobine ličnosti igraju ulogu,ne vrijedi za sve isto, nekomes u zd r žavanje od iskazivanjaemocija paše, nekome izazivas t re s.

Plakanje je,

uz crvenilo

zbog

srama, od

svih

ljudskih

ekspresija

najteže za

lažirati.

Neiskreno

plakanje

gotovo da

ne postoji

�

Mo že li na dugi rok takvoponašanje izazvati neke pore-mećaje?

– Nismo sto posto sigurni.Sigurno znamo da oni koji pre-više skrivaju emocije često ni-su zdravi. Isto tako znamo dasu ljudi koji su u nekoj vrstisubmisivnog, podređenog po-ložaja češće pod stresom askloni su ne iskazivati emocije.Dakle, možda je ne-pokazi-vanje emocija samo usputanpratioc nekih drugih nezdra-vih stanja, npr. prevelikogstraha da štogod ne pogriješi-mo. Tipičan primjer su nekibezobzirni šef i njegov podre-đeni – tko je u nezdravijoj si-tuaciji? Ono što također zna-mo, ako osoba često ne poka-zuje emocije u intimnim veza-ma, ona naprosto dolazi do to-

DOC. DR. ASMIR GRAČANIN RIJEČKI ZNANSTVENIK KOJI KONSTANTNO NIŽE USPJEHE OBJAVOM ZAPAŽENIH RADOVA I BROJNIM NAGRADAMA ZA »VOX« GOVORI O SVOM ISTRAŽIVAČKOM RADU

Plakanje je i poticaj na suradnju,

što ne mora nužno biti pozitivnoSve što je prosocijalno u psihologiji često ima dobre strane prema unutra, za tzv.

»in-grupu«, a loše strane za onog koji je izvan grupe. Zbog opće umreženosti i

dostupnosti danas, srećom, svi postajemo »in-grupa«

Kolektivne »katarze«

Čini se da zapadna kultura pravi i spektakl od

pokazivanja emocija; to su razni show-ovi u kojima

sudionici koji se najčešće javno ispovijedaju i gledatelji

prolaze kroz kolektivnu »katarzu«. Naravno, sve u funkciji

profita.

– Ljude izražavanje tuđih emocija privlači. Uvijek je bolji

govornik onaj koji izražava emocije, ljudima je zanimljiviji.

Iako to može imati loše strane, ako pokaže emocije, to u

drugi plan baca sadržaj. Uz to, emocije su same po sebi

vezane uz biološki važne događaje, dakle htjeli mi to ili ne,

uz ono što je ljudima važno i zanimljivo. Zato nas one same

po sebi privlače - jer gdje ima iskazivanja emocija, tu se

događa sigurno nešto, više ili manje izravno, važno za naš

opstanak ili reprodukciju. A ako je važno za te stvari, onda će

sigurno donositi i lovu.

Nema instant rješenja, ali ne

treba generalizirati

Psihologija, popularna psihologija, selfhelp literatura,

danas je sve to pomiješano, granice su sve tanje…

– Kada nam studenti dođu na prvu godinu, odmah ih

učimo što je znanost a što nije, odnosno što je popularna i

selfhelp psihologija. Ima tu i tamo nekih dobrih stvari, ali

teško je to odvojiti, a veliki dio je u principu posve pogrešan.

Pa i u samoj znanosti, mislimo da nešto znamo, ali stvari se

mijenjaju, znanost se razvija i živa je. Znači ni tu ne možeš

biti sto posto siguran da su neki nalazi replikabilni, međutim,

i takva kakva je, nesavršena, znanost je i dalje miljama

daleko od tih selfhelpova. Ne treba generalizirati, te knjige su

često pisane od strane ljudi koji znaju svoj posao, imaju

dobru intuiciju i možda znaju nešto reći jednostavnim

riječima, ali nekad se ljudi doslovno izlažu riziku kada

primjenjuju savjete iz nekih od tih knjiga. Ima prevara. Nema

instant rješenja, iako dobrih rješenja svakako ima.

��������

Ako osoba

često ne

pokazuje

emocije u

intimnim

vezama,

naprosto

dolazi do

toga da se

ne osjeća

dobro jer se

ne osjeća

autentično

�

� �������� ��� ����č� ��� � ����������

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

Skrajem veljače završa va

petogodišnji znanstve-n o i s t ra živački projektEuropske unije »Advan-

cing the European MultilingualExperience (AThEME)«, u ko-jem je jedini hrvatski partnerbio Filozofski fakultet Sveuči-lišta u Rijeci. Riječ je o projektučija vrijednost iznosi pet mili-juna eura, a financira se u okvi-ru Sedmog okvirnog programaza istraživanje, tehnološki raz-voj i demonstracijske aktivnos-ti. Pojašnjavajući kako se u ok-viru projekta proučava višeje-zičnost u Europi iz različitihperspektiva – jezične, kognitiv-ne i društvene, i to na razinipojedinca, skupine i društva ucjelini, voditeljica projektnogtima riječkog Filozofskog fa-kulteta izv. prof. dr. TihanaK ra š ističe da na projektu sura-đuje 17 ustanova iz osam eu-

ropskih zemalja, a koordinatorje Sveučilište u Leidenu. Uz Hr-vatsku partneri projekta su us-tanove iz Francuske, Italije,Njemačke, Nizozemske, Slove-nije, Španjolske i UjedinjenogKraljevstva, a u sklopu projektaodvijaju se istraživanja unutarčetiriju tematskih područja.

– Riječ je o područjima: regio-nalni manjinski jezici u Europi,nasljedni jezici u Europi, odno-sno jezici koje obitelji donose sasobom prilikom preseljenja izjedne zemlje u drugu, višejezič -nost i jezični poremećaji te ko-gnitivni aspekti više j ez i č n o s t i .Jedna je od najvažnijih značajkiprojekta njegova interdiscipli-narnost, koja uključuje surad-nju istraživača s područja teorij-ske lingvistike, eksperimentalnelingvistike i kognitivne psiholo-gije s ciljem bavljenja komplek-snim istraživačkim pitanjimakoja se javljaju u različitim više-jezičnim kontekstima u Europi.Na projektu se provode teorij-

ska i empirijska istraži va n j a ,primjenom kvantitativnih i kva-litativnih istraživačkih metoda,navodi izv. prof. dr. Kraš.

Ujedno dodaje da se projek-tom želi podići svijest o višeje -zičnosti među odgojno-obra-zovnim djelatnicima, znanstve-nicima, zdravstvenim radnici-ma, donositeljima politika i uširoj javnosti. Krajnji je cilj pro-jekta pridonijeti znanstvenoutemeljenom pristupu višeje -zičnosti u odgoju, obrazovanju,zdravstvu i društvu općenito,odnosno donošenju politika natemelju znanstvenih dokaza. Utu je svrhu na projektu obja-vljeno pet skupina smjernica zadonošenje politika, i to onihkoje se tiču regionalnih manj-inskih jezika, nasljednih jezika,jezičnih poremećaja, kognitiv-nih aspekata višejezične inte-rakcije te jezičnih i kognitivnihučinaka više j ez i č n o s t i .

Fijumanski dijalekt

Riječki projektni tim uklju-čen je u proučavanje regional-nih manjinskih jezika u Europi ikognitivnih aspekata višejezič -nosti, a uz izv. prof. dr. Kraš čla -novi tima su i izv. prof. dr. Bran-ka Drljača Margić, dr. sc. PaolaMedved i prof. Maša Plešk ov i ć .

– Unutar tima provedeno jesociolingvističko istraži va n j euporabe fijumanskog dijalektau Rijeci i stavova prema njemute psiholingvističko istraži va n j eobrade zamjenica u talijanskomjeziku kod izvornih govornika teneizvornih govornika čiji je ma-terinski jezik hrvatski. Cilj je so-ciolingvističkog istraživanja bioutvrditi je li u tijeku proces na-puštanja fijumanskog dijalektaili postoji tendencija njegovogočuvanja. Rezultati su pokazalida govornici imaju pozitivnestavove prema uporabi fijuman-skog i njegovu očuvanju, da po-stoji međugeneracijski prijenosdijalekta i svijest o važnosti togprijenosa među govornicima teda govornici, uključujući i onemlađe, vladaju fijumanskim, ia-ko ovi posljednji u manjoj mjeri,

što je sve važno za očuvanje di-jalekta. Međutim, fijumanski jeograničen na privatne domene iiako postoje zakonske regulativeza manjinske jezike i na nacio-nalnoj i na lokalnoj razini, nedo-staje bolja institucionalna iobrazovna potpora njegovuočuvanju. Iz istraživanja proi-zlazi da su tehnologija i novi me-diji, kao što su mobilni telefoni,internet i društvene mreže, uposljednje vrijeme doprinijeliporastu uporabe fijumanskogdijalekta u pisanoj formi i vjero-jatno promjeni percepcije nje-gove važnosti u svakodnevnomživotu. Ovo jasno upućuje nava žnost novih tehnologija i me-dija za očuvanje jezika, posebicemeđu mlađim govornicima, isti-če voditeljica tima riječkog Filo-zofskog fakulteta.

Porast uporabe fijumanskogu pisanoj formi, koji navode su-dionici istraživanja, iznenadioje, kaže izv. prof. dr. Kraš, i sameprovoditelje istraživanja, jer fi-jumanski je kod prijašnjih gene-racija bio uglavnom govorni je-zik poput svih ostalih dijalekata.Rezultati obaju istraživanja izlo-ženi su na završnom skupu pro-jekta AThEME »MultilingualismAcross the Lifespan: Opportuni-ties and Challenges for the Eu-ropean Citizen« koji je održan uBruxellesu, a izv. prof. dr. Krašdodaje i da je psiholingvističkoi s t ra živanje pokazalo da izvornigovornici hrvatskoga koji izvr-sno vladaju talijanskim jezikommogu na kvalitativno isti načinobrađivati, odnosno upotre-bljavati u stvarnom vremenu,zamjenice u talijanskom jezikukao izvorni govornici talijan-skog.

Niz benefita

– To upućuje na to da neizvor-ni govornici mogu vrlo uspješnousvajati i obrađivati jezike, pose-bice ako se značajke njihovogmaterinskog i nematerinskog je-zika poklapaju, kao što je to slu-čaj sa talijanskim i hrvatskim uovom istraživanju. Od ostalih re-zultata projekta istaknula bih

nalaz da poznavanje i uporabavećinskog i manjinskog jezika,primjerice talijanskog i sar-dskog, s kognitivnog gledišta nijekvalitativno drugačija od pozna-vanja i uporabe dvaju većinskihjezika, primjerice talijanskog iengleskog, pa je reputacijamanjinskih jezika kao manje vri-jednih u usporedbi s većinskimjezicima neopravdana. Utvrđe-no je i da se nasljedni govornicirazlikuju od nenasljednih govor-nika jer nisu dovoljno izloženisvom materinskom jeziku i ne-maju dovoljno prilike koristiti senjime, te da višeetnički dijalekti,odnosno nove varijante većin-skog jezika koje se pojavljuju uvišejezičnim urbanim sredina-ma poput Londona, slijede uni-verzalna načela jezične struktu-re i služe kao obilježja društve -nog identiteta. Nadalje, rezultatisu pokazali da višejezičnost ne-ma nepovoljan učinak na djecu sdisleksijom, već da naprotiv mo-že imati povoljan učinak na njihpovećavajući njihove metajezič-ne sposobnosti i morfološkusvjesnost o jezicima koje govore,da uporaba nematerinskog jezi-ka utječe na pamćenje, dono-šenje odluka i moralne prosud-be, da su višejezični govorniciosjetljiviji na primjerenost jezič-nog izričaja u komunikacijskimkontekstima od jednojezičnih teda rana glazbena obuka, baš kaoi višejezičnost, može dovesti dobolje percepcije intonacijskihrazlika u jeziku koji se ne razumi-je, pojašnjava izv. prof. dr. Kraš.Na Filozofskom fakultetu u Rije-ci u veljači se održao i završnisastanak suradnika i dionika naprojektu u Hrvatskoj koji je oku-pio predstavnike dionika na pro-jektu, odnosno predstavnikeAgencije za odgoj i obrazovanje,Dječjeg vrtića Rijeka, Grada Rije-ke te drugih lokalnih ustanovana području odgoja i obrazo-vanja te manjinskih udruga. Pe-togodišnji je projekt donio i nizbenefita samom fakultetu kojemsu pripale 102 tisuće eura, a timsu sredstvima financirana dvaradna mjesta, jedno suradničkote jedno doktorandsko uz većin-ski udio Hrvatske zaklade zaznanost, no istovremeno je pri-donio i jačanju znanstvenoistra-živačkih kapaciteta fakulteta,njegovoj internacionalizaciji,prepoznatljivosti kao znanstve-n o i s t ra živačke ustanove i većojmeđunarodnoj vidljivosti, ja-čanju interdisciplinarnosti, ali ijačoj povezanosti fakulteta s lo-kalnom zajednicom.

Iz

istraživanja

proizlazi da

su

tehnologija i

novi mediji,

kao što su

mobilni

telefoni,

internet i

društvene

mreže, u

posljednje

vrijeme

doprinijeli

porastu

uporabe

fijumanskog

dijalekta u

pisanoj

formi i

vjerojatno

promjeni

percepcije

njegove

važnosti u

svakodne-

vnom životu

Izv. prof. dr.

Tihana Kraš

�

I m p r e s s u m Direktorica: Ankica KRULJAC � v. d. glavne urednice Novog lista: Slavica BAKIĆ � Urednica priloga: Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ � Grafička urednica Anamarija RELJAC

FILOZOFSKI FAKULTET JEDINI HRVATSKI PARTNER PROJEKTA

»ADVANCING THE EUROPEAN MULTILINGUAL EXPERIENCE (AThEME)«

Podizanje svijesti

o višejezičnostiU okviru projekta proučava se višejezičnost u Europi iz različitih perspektiva – jezične,

kognitivne i društvene, i to na razini pojedinca, skupine i društva u cjelini, pojašnjava

izv. prof. dr. Tihana Kraš, voditeljica projektnog tima riječkog Filozofskog fakulteta

����Ž��

�

Brojni

partneri

Projekt AThEME tijekom

pet godina provedbe uz

riječki Filozofski fakultet i

Sveučilište u Leidenu

okupljao je cijeli niz drugih

partnera, a riječ je o

Sveučilištu u Edinburghu,

Sveučilištu u Readingu,

Koledžu Queen Mary i

Westfield sa Sveučilišta u

Londonu, Nizozemskoj

kraljevskoj akademiji

znanosti i umjetnosti,

Sveučilištu u Utrechtu,

tvrtki De Taalstudio,

Sveučilištu u Konstanzu,

Sveučilištu u Nantesu,

francuskom Nacionalnom

centru za znanstvena

istraživanja, Baskijskom

centru za kogniciju, mozak

i jezik, Sveučilištu u

Baskiji, Sveučilištu Pompeu

Fabra, Sveučilištu u Trentu,

Sveučilištu u Veroni i

Sveučilištu u Novoj Gorici.

Bilingualism Matters@Rijeka

Posebna se važnost na projektu pridaje diseminaciji rezultata

istraživanja izvan akademskih krugova, koja se provodi putem

ogranaka centra za javni angažman i približavanje široj javnosti

Bilingualism Matters sa Sveučilišta u Edinburghu. Hrvatski

ogranak, Bilingualism Matters@Rijeka, proizašao je iz projekta

AThEME i djeluje pri Filozofskom fakultetu u Rijeci pod vodstvom

izv.prof.dr. Tihane Kraš. Svrha mu je prenošenje znanstveno

utemeljenih informacija o višejezičnosti široj javnosti, razvijanje

svijesti o važnosti i prednostima višejezičnosti te njezino

poticanje u društvu. Članovi ogranka drže predavanja, seminare i

radionice te organiziraju kvizove o višejezičnosti za različite ciljne

skupine, objavljuju popularnoznanstvene članke i korisne

informacije o višejezičnosti na trojezičnim mrežnim stranicama

ogranka, a odgovaraju i na upite građana telefonom, na

konzultacijama te putem elektroničke pošte i društvenih mreža.

Već petu godinu zaredom ogranak provodi program neformalnog

učenja stranih jezika u paru »Jezični tandem« te organizira

jezične poduke iz engleskog i hrvatskog jezika za štićenike

Dječjeg doma »Ivana Brlić Mažuranić« Lovran. Bilingualism

Matters@Rijeka proveo je i program »Riječka (više)jezična

baština« uz potporu Odjela gradske uprave za kulturu Grada

Rijeke, projekt »Višejezičnost, pojedinac i društvo: hrvatski jezik

izvan domovine« u Rimu uz potporu Ministarstva znanosti i

obrazovanja te projekt »Očuvanje hrvatskoga kao nasljednoga

jezika: važnost, izazovi i rješenja« u Milanu uz potporu

Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.